Godina X Utorak, 31. januara 2006. godine

Broj/Broj /

6

Godina X Utorak, 31. januara/sije~nja 2006. godine

ISSN 1512-7508 - srpski jezik ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik

PARLAMENTARNA SKUPTINA BOSNE I HERCEGOVINE 47Na osnovu lana IV 4 a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na 71. sjednici Predstavnikog doma, odranoj 21. decembra 2005. godine, i na 52. sjednici Doma naroda, odranoj 22. decembra 2005. godine, usvojila je

ZAKONO OSNOVIMA BEZBJEDNOSTI SAOBRAAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I - OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom utvr uju se: osnovni principi me usobnih odnosa i ponaanja uesnika u saobraaju i drugih subjekata u saobraaju, osnovni uslovi koje moraju da zadovolje putevi u pogledu bezbjednosti saobraaja na putevima, vo enje Centralnog registra vozaa i vozila, pravila saobraaja na putevima, sistem saobraajnih znakova i znakova koje daju ovlaena lica, dunosti u sluaju saobraajne nesree, osposobljavanje kandidata za vozaa, uslovi za sticanje prava na upravljanje motornim vozilima, polaganje vozakih ispita, uslovi za ure aje i opremu vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko optereenje vozila, osnovni uslovi koje moraju da zadovoljavaju vozila u saobraaju, rad strukovnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te druga pitanja iz oblasti bezbjednosti saobraaja na putevima koja su jedinstvena za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. lan 2. Organi Bosne i Hercegovine, entitetski i kantonalni organi i organi Brko Distrikta Bosne i Hercegovine i organi lokalne samouprave i lokalne uprave u gradovima i optinama (u daljnjem tekstu: nadleni organi) obezbijedie sprovo enje ovog zakona i u okviru svoje nadlenosti donosie propise i preduzimae druge potrebne mjere za njegovo dosljedno sprovo enje. lan 3. (1) Uesnici u saobraaju duni su da potuju odredbe ovog zakona i druge propise iz oblasti bezbjednosti saobraaja na putevima, razvijaju humane odnose me u ljudima radi zatite zdravlja i ivota drugih lica, a naroito djece, invalida, starih i nemonih lica, i staraju se o zatiti ivotne sredine.

(2)

Uesnici u saobraaju ne smiju da ometaju saobraaj, oteuju put, objekte i opremu na putu. lan 4.

(1) Putevi namijenjeni za saobraaj moraju da budu izgra eni za bezbjedan i nesmetan saobraaj i da odgovaraju osnovnim uslovima propisanim ovim zakonom, a preduzea i javne slube koje odravaju javne puteve ili im je povjereno odravanje javnih puteva moraju da ih odravaju tako da na njima u svim uslovima moe da se odvija bezbjedan i nesmetan saobraaj. (2) Preduzea, javne slube i drugi organi koji se brinu o putevima i odravaju ih duni su da organizuju i trajno kontroliu stanje i odravanje javnih puteva, objekata, saobraajne signalizacije i opreme na putevima radi bezbjednog i nesmetanog saobraaja. (3) Preduzea i javne slube iz stava (1) ovog lana duni su da blagovremeno otklanjaju sve nedostatke usljed kojih na odre enim mjestima dolazi do saobraajnih nesrea. (4) U sluaju pretrpljene tete usljed neodgovarajueg odravanja javnih puteva, povjerilac se namiruje u skladu sa Zakonom o putevima. lan 5. Preduzea, obrazovne organizacije, ustanove i druga pravna ili fizika lica koja koluju ili obuavaju kandidate za vozae motornih vozila duni su da izvode obuku na nain koji e obezbijediti da kandidati naue i usvoje pravila saobraaja i etiku u saobraaju, ovladaju tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostalo znanje i vjetine potrebne za bezbjedno uestvovanje u saobraaju na putevima. lan 6. (1) Preduzea, ustanove i druga pravna ili fizika lica, kada proizvode, odravaju, popravljaju ili prepravljaju vozila i putaju u saobraaj vozila, ure aje, rezervne dijelove i opremu za vozila, duni su da vozila, ure aje, dijelove i opremu proizvode, putaju u saobraaj, odravaju, odnosno popravljaju prema uslovima propisanim za bezbjedno uestvovanje vozila u saobraaju na putevima. (2) Pojedinano proizvedena, prepravljana ili u veem obimu popravljana vozila prije putanja u saobraaj moraju da budu certifikovana u ovlaenoj organizaciji koja obavlja certifikovanje vozila. (3) Blie odredbe o nainu i postupku certifikovanja i uslovima koje moraju da ispunjavaju organizacije za certifikovanje vozila pravilnikom propisuje ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar), u saradnji s organom nadlenim za unutranje poslove. lan 7. Preduzea, ustanove, pravna ili fizika lica i drugi organi koji posjeduju vlastita vozila duni su da se brinu o tome da vozai njihovih vozila ispunjavaju propisane zdravstvene i druge uslove za bezbjedno upravljanje vozilima i da obezbijede da njihova vozila budu ispravna, te da imaju propisane ure aje i opremu. lan 8. (1) Saobraaj na javnom putu moe da se ogranii ili zabrani samo kada je to neophodno radi: spreavanja ili otklanjanja opasnosti za uesnike u saobraaju, spreavanja oteenja javnog puta ili izvo enja radova na javnom putu. (2) Postupak i uslove za ogranienje i zabranu iz stava (1) ovog lana utvrdie nadleni organi, u skladu s vaeim propisima. lan 9. Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedea znaenja: 1) autobus je motorno vozilo namijenjeno za prevoz lica koje, osim sjedita za vozaa, ima vie od osam sjedita;

2) autoput je javni put posebno izgra en i namijenjen iskljuivo za saobraaj motornih vozila, koji je kao autoput oznaen propisanim saobraajnim znakom, koji ima dvije fiziki odvojene kolovozne trake za saobraaj iz suprotnih smjerova, sa po najmanje dvije saobraajne trake i trakom za prinudno zaustavljanje vozila, bez ukrtanja s poprenim putevima i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istom nivou i u iji saobraaj moe da se ukljui, odnosno iskljui samo odre enim i posebno izgra enim prikljunim javnim putevima na odgovarajuu kolovoznu traku autoputa; 3) bicikl je vozilo koje ima najmanje dva toka i koje se pokree iskljuivo snagom vozaa;

4) bicikl sa motorom je vozilo na motorni pogon sa dva ili tri toka, ija radna zapremina motora nije vea od 50 cm i koje na ravnom putu ne moe da razvije brzinu veu od 50 km na as; 5) laki motocikl je vozilo na motorni pogon s dva ili tri toka, ija zapremina motora ne prelazi 125 cm a snaga motora ne prelazi 11 kNJ; 6) biciklistika staza je izgra ena saobraajna povrina namijenjena za saobraaj bicikala i lakih motocikala s motorom, koja se protee uzdu kolovoza i koja je od njega odvojena i obiljeena propisanim saobraajnim znakom; 7) biciklistika traka je dio kolovoza namijenjen za saobraaj bicikala i bicikala sa motorom, koja se protee uzdu kolovoza i koja je oznaena uzdunom linijom na kolovozu; 8) brzi put je javni put namijenjen za saobraaj iskljuivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolovozne trake, koji ima sve raskrsnice u dva ili vie nivoa s poprenim putevima i drugim saobraajnicama (eljeznikim ili tramvajskim prugama), u pravilu, nema zaustavnih traka i koji je kao takav oznaen propisanim saobraajnim znakom; 9) 10) Centralni registar je evidencija o svim vozaima i vozilima; put je svaki javni put i nekategorisani put na kojem se odvija saobraaj;

11) put rezervisan za saobraaj motornih vozila je javni put po kojem mogu da saobraaju samo motorna vozila i koji je kao takav oznaen propisanim saobraajnim znakom; 12) strana vozaka dozvola je vozaka dozvola i me unarodna vozaka dozvola koju je izdao nadleni organ strane drave; 13) javni put je povrina od opteg znaaja za saobraaj, koju svako moe slobodno da koristi pod uslovima odre enim zakonom i koju je nadleni organ proglasio javnim putem, kao i ulica u naselju; 14) kolona je niz od najmanje tri vozila (osim bicikla,traktora, radne maine i zaprenog vozila) koja su zaustavljena na putu, ili se na bliskom me usobnom rastojanju kreu istom saobraajnom trakom u istom smjeru, pri emu su brzina kretanja vozila i postupanja vozaa me usobno uslovljeni i izme u kojih, bez ometanja, ne moe da u e drugo vozilo; 15) kolovoz je dio povrine puta namijenjen prvenstveno za saobraaj vozila;

16) kolovozna traka je uzduni dio kolovoza namijenjen za saobraaj vozila u jednom smjeru s jednom ili vie saobraajnih traka; 17) kombinovano vozilo je motorno vozilo namijenjeno za prevoz lica i tereta, ija najvea dozvoljena masa ne prelazi 3.500 kg; 18) laka prikolica je prikljuno vozilo ija najvea dozvoljena masa nije vea od 750 kg;

19) laki tricikl ili etvorocikl je motorno vozilo s tri odnosno etiri toka, koje na ravnom putu moe da razvije brzinu veu od 45 km na as, ija radna zapremina motora nije vea od 50 cm i ako njegova masa nije vea od 350 kg a snaga motora ne prelazi 4 kNJ; 20) licenca je javna isprava koju je izdao nadlean organ i kojom se dokazuje ispunjavanje propisanih uslova i osposobljenosti za obavljanje odre enih poslova iz oblasti bezbjednosti saobraaja;

21) lokalni put je javni put koji povezuje naselja na teritoriji optine, ili koji je znaajan za saobraaj na teritoriji optine; 22) magistralni put je javni put koji povezuje vee gradove i vanija privredna podruja u Bosni i Hercegovini i koji se nadovezuje na mreu odgovarajue kategorije puteva sa susjednim dravama; 23) manja materijalna teta je teta u saobraajnoj nesrei nastala na vozilu na kojem nisu oteeni vitalni dijelovi i sklopovi i koje moe samostalno da se kree na putu; 24) masa vozila je masa praznog vozila s punim rezervoarom goriva i priborom i opremom predvi enim za vozilo;

25) me unarodna vozaka dozvola je javna isprava koju izdaje ovlaena organizacija na osnovu nacionalne vozake dozvole te drave; 26) mimoilaenje je prolaenje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kree iz suprotnog smjera;

27) motocikl je motorno vozilo s dva toka, s bonom prikolicom ili bez nje, kao i motorno vozilo na tri toka, ako njegova masa nije vea od 400 kg; 28) motokultivator je vozilo na motorni pogon s jednom ili dvije osovine i pogonskim motorom do 12 kNJ, konstruisano da vue, potiskuje ili nosi oru a za razne poljoprivredne radove; 29) mijenjanje saobraajne trake je prelaenje vozilom iz jedne u drugu saobraajnu traku za saobraaj u istom smjeru radi prestrojavanja ili dozvoljenog breg kretanja; 30) motorno vozilo je vozilo na motorni pogon koje je prvenstveno namijenjeno za prevoz lica ili tereta na putevima ili koje slui za vuu prikljunih vozila namijenjenih za prevoz lica ili tereta, osim vozila za prevoz lica ili tereta koja se kreu po inama, lakih motocikala, traktora i drugih vozila na motorni pogon koja nisu prvenstveno namijenjena za prevoz lica ili tereta; 31) najvea dozvoljena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivou;

32) naselje je prostor na kojem se redovi ili grupe zgrada nalaze s jedne ili s obje strane puta dajui mu izgled ulice, ije granice odre uje nadleni organ saobraajnim znakovima za obiljeavanje naseljenih mjesta; 33) nekategorisani put je povrina koja se koristi za saobraaj po ma kom osnovu i koji je dostupan veem broju raznih korisnika (seoski, poljski i umski putevi, putevi na nasipima za odbranu od poplava, prostori oko benzinskih pumpi, parkiralita i sl.); 34) nosivost je dozvoljena masa do koje vozilo smije da se optereti prema deklaraciji proizvo aa vozila;

35) obilaenje je prolaenje vozilom pored zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na saobraajnoj traci kojom se vozilo kree; 36) obiljeeni pjeaki prelaz je dio povrine kolovoza namijenjen za prelaenje pjeaka preko kolovoza, oznaen oznakama na kolovozu i odgovarajuim saobraajnim znakom; 37) organ nadlean za je organ nadlean za odre ene poslove utvr en Ustavom i zakonom Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine; 38) osovinsko optereenje je dio ukupne mase kojim osovina vozila optereuje kolovoz na putu u stanju mirovanja vozila; 39) parkiranje vozila je prekid kretanja vozila dui od pet minuta osim prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulie saobraaj; 40) pjeaka zona je ure ena saobraajna povrina namijenjena za kretanje pjeaka, u kojoj je dozvoljeno kretanje motornih vozila s posebnim odobrenjem;

41) pjeako ostrvo je uzdignuta ili na drugi nain obiljeena povrina koja se nalazi na kolovozu i koja je odre ena za privremeno zadravanje pjeaka koji prelaze preko kolovoza, ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog saobraaja; 42) pjeak je lice koje uestvuje u saobraaju a ne upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, lice koje vlastitom snagom gura ili vue vozilo, runa kolica, djeije prevozno sredstvo, bicikl, bicikl sa motorom ili pokretna kolica za nemona lica, lice u pokretnoj stolici za nemona lica koju pokree vlastitom snagom ili snagom motora, ako se pri tome kree brzinom ovjeijeg hoda, kao i lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na koturaljkama; 43) polukruno okretanje je okretanje vozila za 180 stepeni u odnosu na dotadanji smjer kretanja, radi ukljuenja u suprotni saobraajni tok; 44) poluprikolica je prikljuno vozilo bez prednje osovine, konstruisano tako da se svojim prednjim dijelom oslanja na vuno vozilo; 45) potvrda o registraciji je javni dokument koji za registrovano vozilo izdaje nadleni organ;

46) preglednost podrazumijeva prostor koji uesnik u drumskom saobraaju moe da vidi s mjesta na kojem se nalazi; 47) preticanje je prolaenje vozilom pored drugog vozila koje se kree u istoj saobraajnoj traci i u istom smjeru;

48) saobraajna dozvola je javna isprava koju je izdao nadleni organ i kojom se dokazuju vlasnitvo odre enog vozila, njegove tehnike i druge osobine i karakteristike; 49) potvrda o vlasnitvu vozila je javni dokumenat koji je izdao nadleni organ i kojim se dokazuju vlasnitvo odre enog vozila, njegove tehnike i druge karakteristike; 50) posebni objekat na putu je oprema na putu postavljena radi smanjenja brzine kretanja vozila na mjestima gdje je posebno ugroena bezbjednost uesnika u saobraaju; 51) prestrojavanje je zauzimanje takvog poloaja vozilom na saobraajnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrsnice ili drugog mjesta na putu iz kojeg na bezbjedan nain moe da se izvede sljedea doputena radnja vozilom (skretanjem, okretanjem, zaustavljanjem i sl.); 52) prikljuno vozilo je vozilo namijenjeno da bude vueno vozilom na motorni pogon, bilo da je konstruisano kao prikolica ili kao poluprikolica; 53) saobraajna traka za vozila javnog gradskog prevoza je obiljeeni uzduni dio kolovoza namijenjen za vozila javnog gradskog prevoza putnika, kad su u vozilu putnici; 54) proputanje vozila je radnja koju je u odre enim sluajevima voza duan da izvri zaustavljanjem vozila, smanjivanjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvodi vozilom, i to na nain koji ne primorava vozaa drugog vozila da naglo mijenja pravac ili brzinu kretanja; 55) putniki automobil je motorno vozilo namijenjeno za prevoz lica koje, osim sjedita za vozaa, ima najvie osam sjedita; 56) saobraajna nesrea je nesrea na putu u kojoj je uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili vie lica poginulo ili povrije eno ili je izazvana materijalna teta; 57) saobraajna traka je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio kolovoza ija je irina dovoljna za nesmetan saobraaj jednog reda vozila; 58) saobraajna traka za prinudno zaustavljanje vozila je obiljeeni uzduni dio kolovoza na autoputevima i na odre enim mjestima na putevima vieg ranga, kao i u tunelima i galerijama; 59) saobraajna traka za spora vozila je uzduni dio kolovoza namijenjen za vozila koja sporom vonjom smanjuju odvijanje saobraaja;

60) saobraajna traka za ubrzavanje je dio kolovoza namijenjen za ukljuivanje vozila u saobraaj sa sporednog puta, odnosno drugih prilaznih puteva s objekata pored puteva; 61) saobraajna traka za usporavanje je dio kolovoza namijenjen za iskljuivanje vozila iz saobraaja na putu;

62) radna maina je vozilo na motorni pogon namijenjeno za vrenje odre enih radova vlastitim ure ajima i opremom, koje po konstrukcionim osobinama ne moe da razvije brzinu veu od 30 km na sat; 63) raskrsnica je povrina na kojoj se ukrtaju ili spajaju dva puta ili vie puteva, kao i ira saobraajna povrina koja nastaje ukrtanjem, odnosno spajanjem puteva; 64) regionalni put je javni put koji povezuje vanija privredna podruja u Bosni i Hercegovini i koji obezbje uje najracionalniju vezu izme u optina; 65) u saradnji s nadlenim organom znai da je organ koji donosi podzakonski akt obavezan da obezbijedi uestvovanje u izradi ili davanju miljenja nadlenog organa o podzakonskom aktu; 66) skup vozila ine vozilo na motorni pogon i prikljuna vozila koja u saobraaju na putevima uestvuju kao cjelina; 67) smanjena vidljivost postoji kada, zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika, voza ne moe jasno da uoi druge uesnike u saobraaju na udaljenosti od najmanje 200 m na putu izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju; 68) stajalite je dio povrine puta namijenjen za zaustavljanje autobusa, trolejbusa ili tramvaja radi ulaska i izlaska putnika i koje je obiljeeno saobraajnim znakom; 69) 70) stiker naljepnica je dokaz o registrovanju vozila; teretno vozilo je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prevoz tereta;

71) traktor je vozilo na motorni pogon konstruisano da vue, potiskuje ili nosi izmjenjiva oru a, odnosno da slui za pogon takvih oru a ili za vuu prikljunih vozila; 72) tramvaj je vozilo na inama s elektrinim pogonom, namijenjeno za javni prevoz putnika i koje je, radi napajanja motora elektrinom energijom, vezano za elektrini vod; 73) trolejbus je motorno vozilo namijenjeno za javni prevoz putnika koje, osim sjedita za vozaa, ima vie od osam sjedita i koje, radi napajanja motora elektrinom energijom, ima kontakt s elektrinim provodnikom; 74) trotoar je posebno ure ena saobraajna povrina namijenjena za kretanje pjeaka, koja nije u istom nivou s kolovozom puta, ili je od kolovoza odvojena na drugi nain; 75) tricikl ili etvorocikl je motorno vozilo s tri, odnosno etiri toka, koje na ravnom putu moe da razvije brzinu veu od 50 km na as, ija je radna zapremina motora vea od 50 cm i ako njegova masa nije vea od 550 kg a snaga motora ne prelazi 15 kNJ; 76) uesnik u saobraaju je lice koje u saobraaju na putu upravlja vozilom, ili se nalazi u vozilu ili na vozilu, koje tjera, vodi ili jae ivotinju koja se kree po putu, kao i pjeak ili lice koje svoje poslove i radne zadatke obavlja na putu; 77) ukupna masa je masa vozila zajedno sa masom tereta koji se prevozi na vozilu, ukljuujui i masu lica koja se nalaze u vozilu, kao i masu prikljunog vozila sa teretom, ako je ono pridodato vozilu; 78) ulica je dio puta u naseljenom mjestu, sa trotoarom i ivinjakom, pored koje se najmanje sa jedne strane nalaze redovi kua ili grupe zgrada; 79) voza je lice koje na putu upravlja vozilom;

80) vozaka dozvola je javna isprava koju je izdao nadleni dravni organ i kojom se dokazuje pravo upravljanja odre enom kategorijom ili vrstom vozila; 81) vozilo je svako prevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu, osim pokretnih stolica bez motora za nemona lica i djeijih prevoznih sredstava; 82) vozilo na motorni pogon je svako vozilo koje se pokree snagom vlastitog motora, osim pokretnih stolica s motorom za nemona lica i vozila koja se kreu po inama; 83) zapreno vozilo je vozilo koje vue upregnuta ivotinja;

84) zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do pet minuta, osim prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulie saobraaj; 85) zemljani put je put bez izgra enog kolovoza i kolovoznog zastora, pa i kad na prikljuku na javni put ima izgra en kolovoz; 86) zona smirenog saobraaja je podruje u naselju, obiljeeno propisanim saobraajnim znakom, u kojem vozila ne smiju da se kreu brzinom veom od brzine hoda pjeaka zbog dozvoljenog kretanja pjeaka i djeije igre. lan 10. (1) Radi poveanja efikasnosti u sprovo enju ovog zakona i ispunjavanja uslova i obaveza na me unarodnom planu, dravne institucije nadlene za vo enje centralnih evidencija uspostavie Centralni registar. (2) (3) Organi koji vode evidenciju duni su da redovno dostavljaju odgovarajue podatke Centralnom registru. Odgovarajuim podzakonskim aktom blie e se urediti vo enje Centralnog registra.

II - PUTEVI lan 11. (1) Putevi, kao osnov na kojem se odvija saobraaj, moraju se projektovati, izgra ivati, opremati i odravati tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima bezbjednosti saobraaja. (2) Blie odredbe o osnovnim uslovima koje putevi, njihovi elementi i objekti na njima moraju da ispunjavaju sa gledita bezbjednosti saobraaja pravilnikom propisuje ministar, u saradnji sa nadlenim organom. lan 12. Javni putevi, njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima mogu da se puste u saobraaj tek nakon to se utvrdi da ispunjavaju propisane tehnike normative u pogledu bezbjednosti saobraaja. lan 13. (1) Mreu javnih puteva, zavisno od njihovog drutvenog i privrednog znaaja, ine magistralni, regionalni i lokalni putevi, kao i ulice u naseljima i gradovima. (2) O javnim putevima i objektima na njima vodi se evidencija.

(3) Blie odredbe o nainu vo enja evidencije o javnim putevima i objektima na njima pravilnikom propisuje ministar u saradnji sa nadlenim organom. lan 14. Javni put ine: donji i gornji stroj puta, drumski gra evinski objekti, saobraajni znakovi i oprema, objekti za potrebe puta, a javni put izvan naselja i zemljini pojas s obje strane puta irine najmanje jedam metar, raunajui od krajnje

take poprenog profila puta, i vazduni prostor iznad kolovoza u visini od sedam metara, raunajui od najvie take kolovoza. lan 15. (1) Javni putevi moraju da imaju najmanje dvije saobraajne trake i dvije ivine trake ili ivinjake u ravni kolovoza, a ulice trotoare s ivinjacima. (2) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog lana, lokalni put moe da ima samo jednu saobraajnu traku s tim to, zavisno od preglednosti puta, na rastojanju od najvie 500 m, ima odgovarajue proirenje, a ulica samo jednu saobraajnu traku bez proirenja. lan 16. (1) Javni putevi moraju da budu osposobljeni da podnesu osovinsko optereenje od najmanje 10 tona po osovini.

(2) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog lana, lokalni putevi i ulice, odre ene odlukama nadlenih organa, moraju da budu izgra eni tako da podnesu osovinsko optereenje od najmanje est tona. (3) Projektovanjem i gradnjom novih javnih puteva, osim lokalnih, mora da se obezbijedi da podnesu osovinsko optereenje od najmanje 11, 5 tona po osovini. lan 17. Iznad kolovoza javnog puta mora da postoji slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 m od najvie take kolovoza. lan 18. (1) Na mostovima, u tunelima, galerijama i drugim objektima na javnom putu irina kolovoza ne smije da bude manja od irine kolovoza na javnom putu. (2) Autobuska stajalita na javnom putu izvan naselja, kao i na dijelu magistralnog puta u naselju moraju da budu van kolovoza. lan 19. (1) Na javnim putevima zabranjeno je podizati objekte, ure aje ili postrojenja, saditi sadnice ili postavljati predmete kojima se umanjuje preglednost puteva i eljeznike pruge s kojom se put ukrta u istom nivou, kao i preglednost na raskrsnici, ili obavljati bilo kakve radnje koje bi mogle da ugroavaju ili ometaju saobraaj na javnom putu ili oteuju javni put i objekte na njemu. (2) Na javnom putu i njegovom zatitnom pojasu zabranjeno je podizati spomenike i postavljati druga spomenobiljeja, prodavati proizvode i sl. (3) U zatitnom pojasu javnog puta van naselja mogu se postavljati natpisi za reklame, i to pored autoputa i puta rezervisanog za saobraaj motornih vozila na razdaljini od najmanje 12 metara, magistralnog i regionalnog od 10 metara i lokalnog puta - 3 metra, raunajui od krajnje take poprenog profila, uz dozvolu nadlene institucije koja upravlja javnim putem. lan 20. Preduzea i drugi subjekti koji izvode radove na javnom putu, prije poetka izvo enja radova duni su da obezbijede mjesto na kojem se radovi izvode i da za vrijeme trajanja radova organizuju bezbjedan saobraaj na mjestu izvo enja radova, te da poslije zavretka radova uklone s javnog puta ostatke materijala, sredstva za rad, saobraajne znakove, branike i druge predmete koje su postavili za vrijeme izvo enja radova. lan 21.

(1) Nadleni organi koji upravljaju putevima duni su da preduzimaju praktine mjere radi otklanjanja odre enih nedostataka na putu gdje je put uzrok saobraajnih nesrea. (2) Organi nadleni za unutranje poslove duni su da najmanje dva puta godinje dostave podatke institucijama iz stava (1) ovog lana o vrstama, mjestima i vremenu doga anja saobraajnih nesrea. lan 22. U sluaju prekida ili ugroavanja saobraaja na javnom putu zbog nanosa, odrona ili klizanja terena ili drugih uzroka, kao i u sluaju oteenja kolovoza koja u veoj mjeri ugroavaju bezbjednost saobraaja, nadlena institucija koja upravlja putevima odmah po saznanju mora da preduzme mjere za otklanjanje smetnji i uspostavljanje bezbjednog saobraaja. lan 23. (1) Nadlene institucije koje odravaju i upravljaju putevima dune su da blagovremeno i tano obavjetavaju javnost o ogranienju i zabrani saobraaja na javnim putevima i o vanrednim uslovima i posebnim mjerama za saobraaj na njima, kao i o prohodnosti javnih puteva u zimskom periodu i u sluaju elementarnih nepogoda ili vanrednih doga aja zbog kojih je nastao prekid saobraaja, odnosno zbog ega su znatno oteani uslovi za odvijanje saobraaja. (2) Nadlene institucije koje odravaju i upravljaju putevima, istovremeno s informisanjem javnosti, dune su da dostavljaju auto-moto klubovima/savezima informacije o prohodnosti javnih puteva, koje su im potrebne za primjenjivanje njihovih javnih ovlaenja. lan 24. Javni putevi van naselja moraju da imaju, na pogodnim rastojanjima, posebne povrine za zadravanje vozila izvan kolovoza, a na dijelovima sa veim uzdunim nagibom i posebnu traku za kretanje sporih vozila u sluaju vrlo gustog saobraaja. III - SAOBRAAJNA PRAVILA 1. Opte odredbe lan 25. (1) Uesnici u saobraaju duni su da postupaju u skladu s propisima o pravilima saobraaja, saobraajnim znakovima postavljenim na putu i znacima i naredbama koje daju ovlaena lica. (2) Uesnici u saobraaju duni su da postupaju u skladu sa saobraajnim znakovima postavljenim na putu i kad se time odstupa od saobraajnih propisa. Uesnici u saobraaju duni su da postupaju prema svjetlosnom saobraajnom znaku i kad se taj znak razlikuje od pravila o prvenstvu prolaza izraenom na istom mjestu drugim saobraajnim znakom. (3) Uesnici u saobraaju duni su da postupaju prema zahtjevima izraenim pomou znakova ili po naredbama koje daju ovlaena lica i kad se time odstupa od propisanih saobraajnih pravila ili znaenja saobraajnih znakova postavljenih na putu. lan 26. (1) Zabranjeno je na putu, parking-prostoru, trotoaru i drugim saobraajnim povrinama ostavljati oteena, dotrajala ili neregistrovana vozila, nanositi blato na put sa savremenim kolovozom ili ostavljati ili bacati otpatke ili predmete i materije koji mogu da ometaju ili ugroavaju saobraaj ili zaga uju okolinu. (2) Lice koje postupi suprotno stavu (1) ovog lana snosi trokove uklanjanja vozila, otpadaka, predmeta i materija koje je ostavilo, nanijelo blato ili bacilo otpatke ili predmete na put, parking-prostor ili neku drugu saobraajnu povrinu.

(3) Voza je duan da ukloni s kolovoza predmete i materije koje sa njegovog vozila padnu na put, kao i predmete koje je prilikom zaustavljanja vozila stavio na put. (4) Ako je u mogunosti i ako time ne ometa bezbjednost saobraaja, voza je duan da ukloni s kolovoza i predmete na koje nai e tokom vonje, a ako nije u mogunosti, duan je da o tome obavijesti nadlenu instituciju koja upravlja putem ili policijsku upravu, odnosno preduzee koje se brine o odravanju puta. lan 27. Voza je duan da dri vozilo na takvom rastojanju od drugih vozila u saobraaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge uesnike u saobraaju. lan 28. (1) Voza je duan da tokom upravljanja vozilom obrati panju na pjeake koji se nalaze na kolovozu ili stupaju na kolovoz. (2) Kad prilazi obiljeenom pjeakom prelazu, voza mora da upravlja vozilom s naroitom opreznou i da vozi takvom brzinom da u sluaju potrebe moe da zaustavi vozilo ispred pjeakog prelaza. (3) Na dijelu puta po kojem se kreu djeca, ili na kojem su postavljeni saobraajni znaci o ueu djece u saobraaju, voza je duan da vozi s naroitom opreznou i takvom brzinom da moe da zaustavi vozilo u sluaju potrebe. lan 29. (1) Slijepa lica, kad samostalno uestvuju u saobraaju, moraju da nose bijeli tap kao znak raspoznavanja.

(2) Vozilo koje je podeeno da njime upravlja lice kojem su oteeni ekstremiteti bitni za upravljanje vozilom mora da bude obiljeeno posebnim znakom. (3) Blie odredbe o nainu obiljeavanja vozila kojim upravlja lice s oteenim ekstremitetima pravilnikom propisuje ministar, u saradnji sa nadlenim organom. lan 30. (1) Voza vozila koje se kree pored vozila javnog prevoza putnika ili pored autobusa kojim se obavlja prevoz putnika, zaustavljenog na stajalitu, mora da se kree smanjenom brzinom tako da ne ugroava lica koja ulaze ili izlaze iz tog vozila. (2) Lica iz stava (1) ovog lana, kad radi ulaska u vozilo ili po izlasku iz vozila moraju da pre u preko kolovoza, duna su da to uine na nain propisan u l. 108, 109. i 110. (3) Voza mora da zaustavi vozilo iza vozila iz stava (1) ovog lana kada lica, ulazei ili izlazei iz tog vozila, moraju da pre u preko saobraajne trake i biciklistike staze ili trake kojom se vozilo kree. (4) Voza vozila koje se kree iza vozila kojim se prevoze djeca, kao i voza vozila koji tom vozilu dolazi u susret na putu s dvije saobraajne trake, duan je da se zaustavi kad je vozilo kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolovozu, dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila. (5) Ako se vozilom obavlja organizovan prevoz djece, vozilo mora da bude obiljeeno posebnim znakom. lan 31. (1) Za vrijeme vonje u naselju voza je duan da vozilu javnog gradskog prevoza putnika ili posebno obiljeenom vozilu kojim se obavlja organizovani prevoz djece omogui ukljuivanje u saobraaj kada ta vozila izlaze sa stajalita koja se nalaze van kolovoza, odnosno s proirenja saobraajne trake koje se koristi za stajalite.

(2) Voza vozila javnog gradskog prevoza putnika ili posebno obiljeenog vozila kojim se obavlja organizovani prevoz djece duan je da pomou pokazivaa pravca najavi svoju namjeru da se ukljui u saobraaj i da to ukljuivanje obavi na nain kojim se ne ugroavaju drugi uesnici u saobraaju. lan 32. Lice koje se prevozi vozilom ne smije ni na koji nain da ometa vozaa u upravljanju vozilom, niti da utie na njega da upravlja vozilom na nain kojim se umanjuje bezbjednost saobraaja. lan 33. (1) Za vrijeme kretanja vozila u saobraaju na javnom putu voza ne smije da koristi mobilni telefon, osim u sluaju da je mobilni telefon prilago en upotrebi u vozilu. (2) Kretanjem vozila u smislu stava (1) ovog lana smatrae se i sluaj kada je vozilo zaustavljeno radi postupanja po saobraajnom znaku, postupanja po znaku i naredbi ovlaenog lica, proputanja vozila koja imaju pravo prvenstva prolaza i u drugim sluajevima kada je voza duan ili prinu en da zaustavi vozilo na kolovozu, prema odredbama ovog zakona. lan 34. (1) Voza motornog vozila i lica koja se prevoze tim vozilom duna su da koriste bezbjednosne pojaseve za vrijeme dok se vozilo kree u saobraaju na javnom putu. (2) U putnikom automobilu na prednjem sjeditu do vozaa ne smije da se prevozi lice koje je oigledno pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava, kao ni dijete mla e od 12 godina, niti na zadnjem sjeditu dijete mla e od pet godina, osim u sluaju kada na zadnjem sjeditu ima privrenu djeiju stolicu, u kojoj dijete mora da bude vezano, ili da pored djeteta sjedi punoljetno lice. lan 35. (1) Vozila ne smiju na prednjoj strani da imaju svjetlosne, svjetlosno-signalne ili reflektujue ure aje ili materije koji daju svjetla crvene boje, a na zadnjoj strani ure aje ili materije koji daju svjetla bijele boje. (2) Odredba stava (1) ovog lana u pogledu svjetala bijele boje ne odnosi se na svjetlo za osvjetljavanje puta pri vonji unazad, pokretno svjetlo za istraivanje (reflektor), svjetlo za osvjetljavanje zadnje registarske tablice i registarsku tablicu presvuenu bijelom reflektujuom bojom. (3) Odredba stava (1) ovog lana ne odnosi se na crveno trepue svjetlo na posebnim motornim vozilima koja prate vozila pod pratnjom. 2. Radnje vozilom u saobraaju lan 36. (1) Voza koji namjerava da obavi neku radnju vozilom na putu (pomjeranje vozila udesno ili ulijevo, mijenjanje saobraajne trake, preticanje, obilaenje, zaustavljanje, skretanje udesno ili ulijevo, polukruno okretanje, vonja unazad i sl.) smije da pone takvu radnju samo ako se prethodno uvjerio da to moe uiniti bez opasnosti za druge uesnike u saobraaju ili imovinu, vodei pri tome rauna o poloaju vozila i pravcu i brzini kretanja. (2) Voza je duan da postupa prema odredbama stava (1) ovog lana i kada se ukljuuje u saobraaj iz garae, parkiralita, dvorita ili drugih slinih povrina, a ako mu je vidik zaklonjen ili mu je vidljivost znatno smanjena zbog vremenskih ili drugih prilika, duan je da na mjestu na kojem se ukljuuje postavi lice koje e omoguiti bezbjedan izlazak vozila na put ili da na drugi nain obezbijedi bezbjedno ukljuenje na put. (3) Zabranjeno je otvaranje vrata na motornom vozilu na kolovozu kada je vozilo u kretanju ili mirovanju i u svim drugim sluajevima kada moe da se ugrozi bezbjednost drugih uesnika u saobraaju. lan 37.

(1) Prije obavljanja radnji vozilom iz lana 36. ovog zakona, voza je duan da jasno i blagovremeno obavijesti o svojoj namjeri druge uesnike u saobraaju, dajui znak pomou pokazivaa pravca ili, ako oni ne postoje, odgovarajuim znakom rukom. (2) Ako znak iz stava (1) ovog lana voza daje pomou pokazivaa pravca, mora da ga daje sve vrijeme dok obavlja radnju vozilom, a po izvrenoj radnji mora prestati da ga daje. (3) Izuzetno od odredaba st. (1) i (2) ovog lana, nakon izvrenog preticanja drugog vozila voza nije duan da daje znak o namjeri da se vrati na saobraajnu traku kojom se kretao prije preticanja. 3. Kretanje vozila po putu lan 38. Voza mora za kretanje vozila da koristi iskljuivo put, odnosno kolovoz ili saobraajnu traku, odnosno stazu namijenjenu za saobraaj one vrste vozila kojoj pripada, osim u sluaju opasnosti. lan 39. (1) Voza je duan da se kree vozilom desnom stranom kolovoza u smjeru kretanja.

(2) Voza je duan da dri vozilo u kretanju to blie desnoj ivici kolovoza i na tolikoj udaljenosti od nje da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uslove saobraaja i stanje i osobine puta, ne ugroava druge uesnike u saobraaju i sebe ne izlae opasnosti. (3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog lana, na putu u naselju s kolovozom na kojem za saobraaj vozila u istom smjeru postoje najmanje dvije obiljeene saobraajne trake za kretanje vozila, voza moe da koristi i saobraajnu traku koja se ne nalazi uz desnu ivicu kolovoza ako time ne ometa ostala vozila koja se kreu iza vozila kojim upravlja. (4) Odredba stava (3) ovog lana ne odnosi se na vozaa autobusa, vozaa teretnog vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 3.500 kg, vozaa vozila koje na ravnom putu ne moe da razvije brzinu kretanja veu od 40 km na as i na vozaa vozila koje se ne smatra motornim vozilom, osim na dijelu puta ispred raskrsnice ili drugog mjesta na kojem vozilo skree ulijevo. lan 40. (1) Na putu s kolovozom za saobraaj vozila u oba smjera na kojem postoje najmanje etiri saobraajne trake voza ne smije vozilom da prelazi na kolovoznu traku namijenjenu za saobraaj vozila iz suprotnog smjera. (2) Na putu s kolovozom za saobraaj vozila u oba smjera na kojem postoje tri saobraajne trake voza ne smije vozilom da se kree saobraajnom trakom koja se nalazi uz lijevu ivicu puta u smjeru kretanja vozila. (3) Na putu na kojem su kolovozne trake fiziki odvojene jedna od druge voza ne smije vozilom da se kree kolovoznom trakom namijenjenom za saobraaj vozila iz suprotnog smjera. (4) Na putu s kolovozom za saobraaj vozila u jednom smjeru voza ne smije vozilom da se kree u zabranjenom smjeru. lan 41. (1) Voza koji namjerava da se kree vozilom unazad moe da izvri tu radnju samo na kratkom dijelu puta, pod uslovom da ne ugroava ili ne ometa druge uesnike u saobraaju. (2) Kad se voza kree vozilom unazad, duan je da se kree onom stranom kolovoza kojom se do tada kretao vonjom unaprijed. (3) Voza ne smije kretanjem vozila unazad da ulazi u nepreglednu raskrsnicu, da se kree putem na prelazu preko eljeznike pruge u istom nivou, da se ukljuuje na put s pravom prvenstva, niti da se vozi na prevojima i u krivinama u kojima je preglednost nedovoljna.

lan 42. (1) Voza ne smije da mijenja nain upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila, osim u sluaju neposredne opasnosti. (2) Voza koji namjerava znatnije da smanji brzinu kretanja vozila duan je da to uini na nain kojim nee ugroziti druge vozae koji se kreu iza njega. 4. Brzina lan 43. (1) Voza je duan da brzinu kretanja vozila prilagodi osobinama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraaja, saobraajnim znacima i drugim saobraajnim uslovima, tako da vozilo moe blagovremeno da zaustavi pred svakom preprekom koju pod navedenim uslovima moe da predvidi. (2) Voza ne smije da smanji brzinu kretanja vozila do te mjere da njegovo vozilo predstavlja smetnju normalnom odvijanju saobraaja. (3) Prilikom pokretanja vozila iz mjesta, voza ne smije naglo da povea brzinu kretanja tako da dolazi do stvaranja prekomjerne buke i kripe usljed proklizavanja pogonskih tokova vozila, osim u sluaju opasnosti. lan 44. (1) Na putu u naselju voza ne smije vozilom da se kree brzinom veom od 60 km na as, osim ako saobraajnim znakom nije drugaije odre eno. (2) Na putevima u naselju, ako saobraajno-tehniki elementi to omoguavaju, saobraajnim znakom moe da se dozvoli kretanje vozilom i veom brzinom od propisane u stavu (1) ovog lana. (3) 1) 2) 3) Na putu van naselja voza ne smije vozilom da se kree brzinom veom od: 130 km na as na autoputevima; 100 km na as na putevima rezervisanim za saobraaj motornih vozila i brzim putevima; 80 km na as na ostalim putevima.

(4) Na putu van naselja voza ne smije vozilom da se kree brzinom veom od brzine odre ene saobraajnim znakom postavljenim na putu. lan 45. (1) Brzina kretanja motornih vozila na putu pod normalnim uslovima saobraaja ne smije da se ogranii saobraajnim znakom ispod 60 km na as na magistralnim putevima, a 40 km na as na ostalim putevima. (2) Brzina kretanja vozila utvr uje se pomou ure aja za mjerenje brzine kretanja vozila s ure ajem ili bez ure aja sa grafikim ispisom brzine, datuma i vremena ili tahografskog zapisa ili neposrednim praenjem vozilom, uz videonadzor. (3) Fotografija i video-zapis s podacima o utvr enoj brzini, tahografski zapis i zapisnik o oitanju na radaru slue kao dokaz o utvr enoj brzini kretanja vozila. (4) U zapisniku, koji se sainjava na licu mjesta, navodi se i izjava vozaa da li ima ili ne primjedbe na tekst zapisnika. lan 46.

(1)

Na putevima brzina kretanja ograniava se za sljedea vozila na:

1) 80 km na as - za autobuse i autobuse s lakom prikolicom, kao i za teretna motorna vozila ija najvea dozvoljena masa nije vea od 7.500 kg; 2) 80 km na as - za motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje (karavan) ili laku prikolicu;

3) 70 km na as - za autobuse kada se obavlja organizovani prevoz djece, za zglobne autobuse bez mjesta za stajanje, za teretna motorna vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 7.500 kg i za teretna motorna vozila s prikljunim vozilom; 4) 50 km na as - za autobuse s prikljunim vozilom za prevoz lica, trolejbuse, gradske autobuse, autobuse koji osim ugra enih sjedita imaju i odre ena mjesta za stajanje; 5) 6) 30 km na as - za traktore; 25 km na as - za bicikl i laki motocikl kada se kreu biciklistikom stazom, odnosno trakom.

(2) Kad upravljaju motornim vozilima iz stava (1) ovog lana, vozai su duni da se pridravaju brzina propisanih u stavu (1) ovog lana i na putu na kojem je ovim zakonom ili postavljenim saobraajnim znakom dozvoljena vea brzina. (3) Motorna vozila iz ta. 1), 3) i 4) i prikljuna vozila iz ta. 3) i 4) stava (1) ovog lana koja su registrovana u Bosni i Hercegovini, osim vojnih vozila, na lijevoj polovini zadnjeg dijela na vidnom mjestu moraju da imaju oznaku u obliku kruga ute boje, oivienog crvenom bojom, u kojem je crnom bojom ispisan broj koji oznaava najveu dozvoljenu brzinu kretanja tih vozila. lan 47. (1) Na osjetljivim mjestima u naselju, s intenzivnim saobraajem pjeaka, a posebno djece, moe da se ogranii brzina kretanja vozila postavljanjem posebnih objekata na putu. (2) Odobrenje za postavljanje posebnih objekata na putu daje nadleni organ koji upravlja putevima.

(3) Blie odredbe o postavljanju posebnih objekata na putu, radi smanjenja brzine, pravilnikom propisuje ministar u saradnji sa nadlenim organom. 5. Skretanje lan 48. (1) Voza vozila koje skree udesno duan je da obavi skretanje kreui se krajnjom saobraajnom trakom koja se protee uz desnu ivicu kolovoza, osim ako saobraajnim znakom ili oznakom na kolovozu nije drugaije odre eno. (2) Voza vozila koje skree ulijevo duan je da obavi skretanje kreui se krajnjom lijevom saobraajnom trakom koja se protee uz sredinju liniju i uz zamiljeni ili obiljeeni luk koji spaja dvije sredinje linije bonih kolovoza, odnosno saobraajnom trakom koja se protee uz lijevu ivicu puta s jednosmjernim saobraajem, osim ako saobraajnim znakom na putu nije drugaije odre eno. 6. Prvenstvo prolaza lan 49. (1) Na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom voza je duan da propusti vozilo koje dolazi s njegove desne strane, osim ako saobraajnim znakom na putu nije drugaije odre eno. (2) Voza vozila koje na raskrsnici skree ulijevo duan je da propusti vozilo koje, dolazei iz suprotnog smjera, na raskrsnici zadrava pravac svog kretanja ili skree udesno, osim ako postavljenim saobraajnim znakom nije drugaije odre eno.

(3) Izuzetno od odredaba st. (1) i (2) ovog lana, vozilo koje se kree po inama ima prvenstvo prolaza na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom, bez obzira na to s koje mu strane ono nailazi, osim ako postavljenim saobraajnim znakom nije drugaije odre eno. (4) Voza koji ulazi vozilom na put koji je saobraajnim znakom oznaen kao put s prvenstvom prolaza duan je da propusti sva vozila koja se kreu tim putem. (5) Voza je duan da propusti sva vozila koja se kreu putem na koji ulazi i kad taj put nije saobraajnim znakom oznaen kao put s prvenstvom prolaza ako vozilom ulazi sa zemljanog puta na put s kolovoznim zastorom, ili ako na put ulazi sa povrine na kojoj se ne odvija saobraaj. (6) Voza koji pri skretanju vozila presijeca biciklistiku stazu ili traku duan je da propusti bicikl i bicikl s motorom koji se kree biciklistikom stazom ili trakom. 7. Saobraaj na raskrsnici lan 50. (1) Voza koji se pribliava raskrsnici mora da vozi s poveanom opreznou, koja odgovara uslovima saobraaja na raskrsnici. (2) Voza koji se pribliava raskrsnici duan je da vozi takvom brzinom da moe da se zaustavi i propusti vozila koja na raskrsnici imaju prvenstvo prolaza. (3) Voza je duan da pred raskrsnicom vozilom zauzme poloaj na dovoljnoj udaljenosti, na onoj saobraajnoj traci kojom mora da pro e kroz raskrsnicu. lan 51. (1) Na raskrsnici i na drugom mjestu na kojem je saobraaj regulisan ure ajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova za uesnike u saobraaju, svjetlosni saobraajni znakovi imaju sljedea znaenja: 1) crveno svjetlo - zabrana prolaza;

2) uto svjetlo - zabrana prolaza osim za vozila koja se u asu kad se uto svjetlo pojavi nalaze na tolikom rastojanju od svjetlosnog znaka da se ne mogu bezbjedno zaustaviti a da ne pro u taj znak, a za ostale uesnike - zabrana prolaza; 3) zeleno svjetlo - slobodan prolaz.

(2) @uto svjetlo upaljeno istovremeno sa crvenim svjetlom slui za upozoravanje uesnika u saobraaju na skori prestanak zabrane prolaza i na pojavu zelenog svjetla. (3) @uto trepue svjetlo obavezuje sve uesnike u saobraaju na kretanje s poveanom opreznou.

(4) Zeleno trepue svjetlo slui za upozoravanje uesnika u saobraaju na skori prestanak slobodnog prolaza i na pojavu utog, odnosno crvenog svjetla. lan 52. (1) Ako je ure aju za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova za regulisanje saobraaja na raskrsnici dodat jedan ili vie dopunskih znakova u obliku zelene svijetlee strelice, voza moe vozilom da pro e svjetlosni znak i da se kree u pravcu oznaenom zelenom svjetleom strelicom i za vrijeme dok je upaljeno crveno ili uto svjetlo, pri emu ne smije da ometa saobraaj vozila koja se kreu po putu na koji ulazi i mora da propusti pjeake koji prelaze preko kolovoza. (2) Ako zeleno svjetlo na ure aju za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova ima oblik strelice, voza vozilom smije da se kree samo u pravcu koji pokazuje ta strelica. lan 53.

Voza koji je vozilom uao u raskrsnicu na kojoj je saobraaj regulisan ure ajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova moe da napusti raskrsnicu ne ekajui da svjetlosnim saobraajnim znakom saobraaj bude otvoren u smjeru kojim namjerava da produi kretanje, pod uslovom da propusti sve uesnike u saobraaju koji se kreu u smjeru u kojem je saobraaj dozvoljen. lan 54. Voza kojem je svjetlosnim saobraajnim znakom dozvoljen ulazak u raskrsnicu ne smije da u e vozilom u raskrsnicu ako je gustina saobraaja takva da on vozilo oigledno mora da zaustavi u raskrsnici i na taj nain, pri promjeni svjetlosnog znaka, ometa ili onemogui saobraaj vozila koja dolaze sa bonih kolovoza. 8. Mimoilaenje lan 55. (1) Pri mimoilaenju, voza je duan da sa svoje lijeve strane ostavi dovoljno rastojanje izme u vozila kojim upravlja i vozila sa kojim se mimoilazi a, po potrebi, i da vozilo pomjeri ka desnoj ivici kolovoza. (2) Ako zbog neke prepreke na putu ili zbog drugih uesnika u saobraaju voza ne moe da postupi prema odredbi stava (1), duan je da uspori kretanje svog vozila i, po potrebi, zaustavi ga da bi propustio vozilo iz suprotnog smjera. (3) Kad na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skreu ulijevo, vozai se mimoilaze sa svoje desne strane.

(4) Ako je zbog nedovoljne irine puta ili zbog neke prepreke na putu mimoilaenje onemogueno, voza kojem je to lake da izvede, s obzirom na osobine puta i okolnosti u saobraaju, duan je da se prvi zaustavi i, po potrebi, kretanjem unazad ili na drugi nain, pomjeri svoje vozilo i zauzme na putu poloaj koji omoguava mimoilaenje. lan 56. (1) Na dijelu puta s velikim uzdunim nagibom na kojem je mimoilaenje vozila nemogue ili je veoma oteano, voza vozila koje se kree niz nagib duan je da zaustavi svoje vozilo na pogodnom mjestu, ako primijeti da mu drugo vozilo ide u susret uz nagib. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, voza vozila koje se kree uz nagib duan je da zaustavi vozilo ako ispred sebe ima pogodno mjesto za zaustavljanje koje omoguava bezbjedno mimoilaenje i ako bi, u sluaju da tako ne postupi, mimoilaenje zahtijevalo kretanje unazad jednog od vozila. (3) Na putu iz stava (1) ovog lana, kad se jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unazad, kretae se unazad: svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo; teretno motorno vozilo koje se susrelo s autobusom; lako vozilo koje se susrelo s vozilom vie kategorije, a ako se mimoilaze vozila iste kategorije - vozilo koje se kree niz nagib, osim ako je, s obzirom na uslove i poloaj vozila na putu, lake da to uini voza vozila koje se kree uz nagib. 9. Preticanje i obilaenje lan 57. (1) Preticanje i obilaenje voza smije da obavi samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za bezbjedno izvo enje tih radnji. (2) Voza ne smije da pretie i obilazi kad time, s obzirom na karakteristike puta i postojee okolnosti na putu i u saobraaju ili s obzirom na tehnika svojstva vozila kojim upravlja, ugroava druge uesnike u saobraaju. lan 58. (1) Preticanje i obilaenje obavlja se s lijeve strane.

(2) Preticanje mora da se obavlja sa desne strane ako se vozilo na kolovozu nalazi u takvom poloaju i njegov voza daje takav znak da se sa sigurnou moe zakljuiti da to vozilo skree ulijevo.

(3) Vozilo koje se kree po inama postavljenim na sredini kolovoza ne smije da se pretie s lijeve strane. To vozilo moe da se pretie s desne strane ako izme u njega i desne ivice kolovoza postoji saobraajna traka. lan 59. (1) Ako se na sredini kolovoza nalazi pjeako ostrvo, ili obiljeen ili na drugi nain oznaen prostor za parkiranje vozila, ili neka druga povrina koja nije namijenjena za saobraaj vozila, ili neki objekat ili ure aj, vozila moraju da ih obilaze s desne strane. (2) Ako se povrine, objekti ili ure aji iz stava (1) ovog lana nalaze na sredini puta s jednosmjernim saobraajem, a postavljenim saobraajnim znakom nije drugaije odre eno, oni mogu da se obilaze s obje strane. lan 60. (1) (2) Voza kojem je dat znak za preticanje s njegove lijeve strane duan je da pomjeri vozilo ka desnoj ivici kolovoza. Voza ne smije da poveava brzinu kretanja vozila dok ga drugo vozilo pretie.

(3) Ako zbog nedovoljne irine kolovoza ili njegovog stanja preticanje nije mogue bez ugroavanja bezbjednosti saobraaja, voza vozila koje se kree sporije od vozila koja se kreu neposredno iza njega duan je da pomjeri svoje vozilo to vie udesno, a ako to nije dovoljno, im to bude mogue, da zaustavi svoje vozilo na pogodnom mjestu da bi propustio bra vozila. lan 61. Voza ne smije vozilom poeti da pretie ili obilazi: 1) 2) kolonu vozila; ako je voza koji se kree iza njega poeo da pretie;

3) ako je voza koji je ispred njega na istoj saobraajnoj traci dao znak da namjerava da pretekne ili obi e vozilo koje je ispred njegovog vozila, ili da obi e drugu prepreku na putu; 4) ako saobraajna traka kojom namjerava da izvri preticanje nije slobodna na dovoljnom rastojanju tako da bi, vodei rauna o razlici izme u brzine kretanja svog vozila za vrijeme preticanja i brzine kretanja vozila drugih uesnika u saobraaju koje namjerava da pretekne, preticanjem ugrozio bezbjednost saobraaja, ili omeo saobraaj iz suprotnog smjera; 5) ako poslije izvrenog preticanja ili obilaenja ne bi ponovo mogao da zauzme poloaj na saobraajnoj traci kojom se kretao prije preticanja ili obilaenja, i to bez ometanja ili ugroavanja ostalih uesnika u saobraaju, osim kad za preticanje ili obilaenje koristi saobraajnu traku koja je zabranjena za saobraaj vozila iz suprotnog smjera; 6) 7) saobraajnom trakom koja je namijenjena za prinudno zaustavljanje vozila; neposredno ispred tunela i u tunelu koji po smjeru kretanja ima samo jednu traku. lan 62. (1) Voza koji pretie duan je da dri vozilo na potrebnom rastojanju od vozila koje pretie, tako da ga ne ometa, niti ugroava u saobraaju. (2) Poslije izvrenog preticanja ili obilaenja, voza je duan da, im to bude mogue, bez ometanja ili ugroavanja ostalih uesnika u saobraaju, vozilom ponovo zauzme poloaj na saobraajnoj traci kojom se kretao prije preticanja, odnosno obilaenja. lan 63.

Na kolovozu na kojem se saobraaj obavlja u dva smjera voza ne smije vozilom da pretie drugo vozilo ispred vrha prevoja puta ili u krivini kad je preglednost puta nedovoljna, osim ako na tim mjestima postoji vie saobraajnih traka obiljeenih uzdunim oznakama na kolovozu i namijenjenih iskljuivo za kretanje vozila u smjeru kretanja njegovog vozila. lan 64. (1) Voza ne smije da pretie drugo vozilo, osim bicikla, bicikla s motorom, lakog motocikla i motocikla bez bone prikolice, neposredno ispred raskrsnice, ili na raskrsnici koja nije s krunim tokom saobraaja, ili neposredno ispred i na prelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u nivou bez branika ili polubranika. (2) Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici voza smije da pretie: vozilo koje skree ulijevo, a pretie se sa desne strane (lan 58. stav (2)); vozilo koje skree udesno, ali da pri tome svojim vozilom ne prelazi na dio kolovoza namijenjen za saobraaj vozila iz suprotnog smjera; vozilo koje se kree na putu s pravom prvenstva prolaza, kao i kad je saobraaj na raskrsnici regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znacima koje daje ovlaeno lice. (3) Neposredno ispred i na prelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika ili polubranika voza smije da pretie drugo vozilo kad je saobraaj na tom prelazu regulisan ure ajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova. lan 65. Voza ne smije da pretie drugo vozilo koje se pribliava obiljeenom pjeakom prelazu, ili koje prelazi pjeaki prelaz, ili koje je stalo radi proputanja pjeaka na tom prelazu. lan 66. (1) Na putu na kojem postoje najmanje dvije saobraajne trake namijenjene za saobraaj vozila u istom smjeru i na kojoj su kolone vozila voza moe da napusti traku na kojoj se nalazi samo radi skretanja ulijevo ili udesno, ili radi parkiranja vozila. (2) Na putevima i pod uslovom iz stava (1) ovog lana bre kretanje vozila na jednoj traci od kretanja na drugoj traci ne smatra se preticanjem. (3) Ne smatra se preticanjem ni prolaenje sa desne strane vozila koje prema odredbi lana 39. stav (3) ovog zakona za svoje kretanje ne koristi saobraajnu traku uz desnu ivicu kolovoza. 10. Zvuni i svjetlosni znakovi upozorenja lan 67. (1) Voza je duan da upotrijebi zvuni znak upozorenja kad god je u pitanju bezbjednost saobraaja, a naroito:

1) na putu van naselja, radi upozorenja drugog uesnika u saobraaju da eli da ga pretekne ili obi e, ako bi nedavanjem tog znaka postojala opasnost od saobraajne nesree; 2) ako se pored kolovoza nalaze djeca koja ne obraaju panju na kretanje vozila;

3) na putu van naselja, prije ulaska u nepreglednu krivinu ili prije dolaska na prevoj na kojem je oteano mimoilaenje. (2) Voza je duan da davanje zvunog znaka upozorenja svede na neophodnu mjeru. lan 68. (1) Od prvog sumraka do potpunog svanua voza, u pravilu, umjesto zvunog znaka upozorenja, upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak voza moe da upotrijebi i u naselju prilikom preticanja drugog vozila.

(2) Svjetlosni znak upozorenja voza moe da upotrijebi i danju, ako takav nain upozorenja drugim uesnicima u saobraaju vie odgovara uslovima na putu. (3) Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastopnim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljavanje puta, ili naizmjeninim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala, vodei rauna pri tome da se time ne zasljepljuju vozai koji dolaze iz suprotnog smjera. 11. Zaustavljanje i parkiranje lan 69. Voza ne smije da zaustavi ili parkira vozilo na mjestu na kojem bi ono ugroavalo bezbjednost drugih uesnika u saobraaju, ili predstavljalo smetnju za normalno odvijanje saobraaja ili kretanje pjeaka. lan 70. (1) Na javnom putu van naselja voza je duan da uvijek kada za to postoji mogunost zaustavi ili parkira vozilo van kolovoza. (2) Voza koji je zbog neispravnosti na vozilu, saobraajne nesree ili drugog opravdanog razloga prinu en da zaustavi vozilo na kolovozu duan je da ga obiljei bezbjednosnim trokutom i preduzme sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila i da ga to prije ukloni s kolovoza. (3) Ako je voza zbog neispravnosti na vozilu, saobraajne nesree ili zbog drugog opravdanog razloga prinu en da zaustavi vozilo na inama, duan je da ga sa ina odmah ukloni, a ako je to nemogue, da odmah preduzme potrebne mjere da lica koja upravljaju vozilima koja se kreu po inama na vrijeme budu upozorena na opasnost. lan 71. (1) Voza koji zaustavlja ili parkira vozilo na javnom putu duan je da zaustavi, odnosno parkira vozilo neposredno uz desnu ivicu kolovoza, a na javnom putu na kojem se saobraaj odvija samo u jednom smjeru vozilo moe zaustaviti, odnosno parkirati uz desnu ili lijevu ivicu kolovoza. (2) Ako se uz desnu ivicu kolovoza nalaze tramvajske ili druge ine, voza mora da zaustavi ili parkira vozilo uz lijevu ivicu kolovoza. (3) Voza moe da zaustavi ili parkira vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolovoza samo ako su ta mjesta obiljeena odgovarajuim saobraajnim znakom ili oznakom na kolovozu. lan 72. Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata ako se time ometa kretanje drugih uesnika u saobraaju ili ako se ugroava bezbjednost saobraaja. lan 73. Voza ne smije da zaustavi ili parkira vozilo naroito: 1) na obiljeenom pjeakom prelazu i na razdaljini manjoj od pet metara od tog prelaza, kao i na prelazu biciklistike staze preko kolovoza; 2) na prelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou;

3) na eljeznikim ili tramvajskim prugama ili u blizini tih pruga ako se time spreava ili ometa saobraaj vozila koja se kreu po inama; 4) na raskrsnici i na razdaljini manjoj od pet metara od najblie ivice poprenog kolovoza;

5) u tunelima, na mostovima, u podvonjacima i na nadvonjacima, kao i na dijelovima puta ispod mostova i nadvonjaka i na razdaljini manjoj od 15 m od tih objekata; 6) na dijelu puta u blizini vrha prevoja i u krivini gdje je preglednost puta nedovoljna i gdje se obilaenje vozila ne bi moglo izvriti bez opasnosti; 7) na dijelu puta na kojem bi irina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdune linije na kolovozu, ili do suprotne ivice kolovoza, ili do neke prepreke na putu bila manja od tri metra; 8) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni saobraajni znak ili ure aj za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova; 9) na biciklistikoj stazi, odnosno traci;

10) na dijelu kolovoza koji je kao stajalite za vozila javnog saobraaja obiljeen saobraajnim znakom i oznakama na kolovozu; 11) 12) 13) na svim ure enim zelenim povrinama, parkovima i sl.; na mjestu koje je oznaeno kao parking-prostor za invalidna lica; na kolovozu sa dvije saobraajne trake gdje se saobraaj odvija u oba smjera. lan 74. Osim u sluajevima iz lana 73. ovog zakona, voza ne smije da parkira vozilo naroito na: 1) dijelu puta ispred prelaza puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou, i to na razdaljini manjoj od 15 m od tih prelaza; 2) razdaljini manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obiljeeno stajalite za vozila javnog saobraaja;

3) prolazima i ulazima kola, ustanova, preduzea, stambenih zgrada i drugih objekata i iznad prikljuka na vodovodnu mreu i ulaza u kanalizacionu ili drugu mreu komunalnih organizacija; 4) mjestu na kome bi parkirano vozilo onemoguilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom ve parkiranom vozilu; 5) trotoaru, odnosno na pjeakoj stazi, ako to nije izriito regulisano saobraajnim znakom, a ako je parkiranje dozvoljeno, mora da se ostavi najmanje 1,6 m irine na povrini za kretanje pjeaka, s tim to ta povrina ne moe da bude uz ivicu kolovoza. lan 75. (1) Ovlaeno slubeno lice odredie da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz l. 73. i 74. ovog zakona, vozilo parkirano u pjeakoj zoni, kao i vozilo parkirano na mjestu rezervisanom za vozila lica s invaliditetom. (2) Ovlaeno slubeno lice odredie da se vozilo premjesti na drugo mjesto i u svim drugim sluajevima kada je zaustavljeno ili parkirano na mjestu na kojem ugroava bezbjednost saobraaja, ili ometa normalno odvijanje saobraaja. lan 76. (1) Premjetanje vozila iz lana 75. ovog zakona obavlja nadleno ministarstvo unutranjih poslova.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, uz prethodnu saglasnost nadlenog ministarstva unutranjih poslova, premjetanje vozila obavljaju organizacija, pravno ili fiziko lice koje ovlasti nadleno ministarstvo unutranjih poslova. (3) Trokove premjetanja vozila u sluajevima iz lana 75. ovog zakona snosi vlasnik.

(4) Radi osiguranja plaanja trokova premjetanja vozila, od vlasnika vozila koji nije dravljanin Bosne i Hercegovine, pravno ili fiziko lice koje je premjestilo vozilo moe da zatrai garanciju, a ako vlasnik nee ili ne moe da poloi garanciju, moe da zadri vozilo. (5) Visinu trokova premjetanja vozila utvr uje nadleni organ jedinice lokalne samouprave i uprave. lan 77. (1) Voza je duan da motorno vozilo, traktor ili prikljuno vozilo, osim motocikla bez bone prikolice, koje je zaustavljeno na kolovozu, obiljei posebnim znakom kojim se oznaava zaustavljeno vozilo na kolovozu, i to: 1) kad je bio prinu en da zaustavi vozilo na mjestu ili dijelu puta iz lana 73. ovog zakona;

2) kad je vozilo zaustavljeno na kolovozu na takvom mjestu da vozai vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili teko mogu blagovremeno da ga uoe; 3) nou i u sluaju smanjene vidljivosti na autoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila, kao i na dijelu puta koji nije dovoljno pregledan. (2) Znak iz stava (1) ovog lana postavlja se na kolovoz iza zaustavljenog vozila, u vertikalnom poloaju i na dovoljnoj razdaljini koja na putu van naselja ne smije biti manja od 50 m, tako da vozai motornih vozila koji nailaze iz smjera na kojem je znak postavljen mogu blagovremeno da zaustave svoja vozila, odnosno da bezbjedno obi u zaustavljeno vozilo. (3) Na isti nain taj znak se postavlja i kad je na putu zaustavljena kolona motornih vozila, s tim to se umjesto jednog znaka na kolovoz postavljaju dva znaka, jedan pored drugog. (4) Ako je u motornom vozilu ugra en ure aj za istovremeno paljenje svih pokazivaa pravca, u sluaju iz stava (1) ovog lana taj ure aj mora da bude upaljen. lan 78. Prije nego to parkira i napusti vozilo, voza je duan da preduzme sve mjere kojima se spreava da vozilo samo krene sa mjesta i da ga obezbijedi od neovlaene upotrebe. lan 79. (1) Za nepravilno parkirano ili zaustavljeno vozilo na trotoarima ili bilo kojim drugim mjestima iz l. 69. do 78. ovog zakona u kojem nije prisutan voza, ovlaena slubena lica ostavie pismenu obavijest da voza koji je parkirao ili zaustavio vozilo u roku od osam dana kod nadlenog organa na ime novane kazne uplati zakonom propisani iznos. (2) Vlasnik ili korisnik vozila duan je da ovlaenom slubenom licu nadlene slube da podatke o vozau koji je upravljao vozilom u vrijeme izvrenja prekraja iz stava (1) ovog lana, kao i u sluaju drugih prekraja propisanih ovim zakonom u kojima je uestvovalo njegovo vozilo. 12. Presijecanje kolone pjeaka lan 80. Voza ne smije vozilom da presijeca kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku i svaku drugu organizovanu kolonu pjeaka koja se kree po kolovozu. 13. Vua vozila

lan 81. (1) U saobraaju na javnom putu motornom vozilu mogu da se pridodaju najvie dva prikljuna vozila za prevoz tereta, odnosno jedno prikljuno vozilo za prevoz lica, a na autoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila samo jedno prikljuno vozilo. (2) (3) Vozilom na motorni pogon smije da se vue samo prikljuno vozilo koje bitno ne umanjuje njegovu stabilnost. Zabranjena je vua neispravnih vozila na autoputu i putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila.

(4) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog lana, vua drugog motornog vozila autoputem dozvoljena je ako je razlog za vuu nastao za vrijeme kretanja motornog vozila autoputem, ali samo krajnjom desnom saobraajnom trakom do prvog prikljunog puta kojim vueno vozilo moe da se iskljui iz saobraaja na autoputu. lan 82. (1) Vozilom na motorni pogon smije da se vue drugo vozilo na motorni pogon samo ako ono zbog neispravnosti ili nedostataka pojedinih dijelova ne moe samo da se kree i ako se pritom bitno ne umanjuje stabilnost vunog vozila. (2) Vozilom na motorni pogon ne smije da se vue motocikl bez bone prikolice ili drugo vozilo na dva toka. lan 83. Vozilo na motorni pogon smije da se vue nou, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, samo ako na svojoj zadnjoj strani ima upaljena crvena svjetla za oznaavanje vozila, ili ako ga vue motorno vozilo koje ima i pri vui koristi uto rotaciono svjetlo. lan 84. (1) Za vrijeme vue vozila iz lana 82. stav (1) oba vozila moraju da imaju znak kojim se oznaava zaustavljeno vozilo na kolovozu (bezbjednosni trokut). (2) Na motornom vozilu koje vue drugo vozilo trokut se postavlja s prednje, a na vuenom vozilu sa zadnje strane. lan 85. (1) Vozilo na motorni pogon na putu dozvoljeno je vui pomou ueta, krute veze (rude), automatskih vunih kuka sa viestepenovanom regulacijom i oslanjanjem ili vjeanjem vozila na vuno vozilo. (2) Pomou ueta ne smije da se vue vozilo na motorni pogon na kojem su neispravni ure aji za upravljanje ili ure aji za zaustavljanje, niti teretno motorno vozilo i autobus. (3) Krutom vezom ne smije da se vue vozilo na motorni pogon koje nema ispravan ure aj za upravljanje, niti vozilo na motorni pogon tee od vunog vozila - ako mu je neispravna pomona konica. lan 86. Ako se vozilo na motorni pogon vue pomou ueta, automatskih vunih kuka sa viestepenovanom regulacijom ili krute veze, voza koji upravlja vuenim vozilom mora da ima odgovarajuu dozvolu za upravljanje vozilom one kategorije kojoj pripada vozilo koje se vue. lan 87. Vua natovarenog teretnog vozila s prikljunim vozilom ili bez prikljunog vozila, odnosno traktora s prikljunim vozilom, dozvoljena je samo do prvog mjesta pogodnog za pretovar tereta a, izuzetno, i do prvog mjesta na kojem moe da se otkloni kvar na vozilu. lan 88.

(1) Rastojanje izme u vunog i vuenog vozila na motorni pogon, ako se vue uetom, mora da iznosi tri do pet metara, a ako se vue pomou kuke ili krute veze (rude), moe da iznosi i manje od tri metra. (2) Kuka i kruta veza (ruda) iz stava (1) ovog lana moraju da budu certifikovane prema procedurama definisanim posebnim propisom iz stava (3) lana 6. ovog zakona, a voza mora da ima dokaz o izvrenoj certifikaciji. lan 89. (1) Vozilo na motorni pogon koje na putu vue drugo neispravno vozilo na motorni pogon ne smije da se kree brzinom veom od 40 km na as. (2) (3) Vuenim vozilom zabranjeno je prevoziti lica. Vozila koja prevoze opasne materije ne smiju se vui, niti koristiti za vuu drugih vozila.

(4) Izuzetno od odredaba iz stava (3) ovog lana, u sluaju neispravnosti vozila koje je natovareno opasnim materijama, takvo vozilo moe da se prevue samo do najblieg mjesta pogodnog za pretovar ili popravak, a takvo vozilo vue se krutom vezom (rudom) i brzina kretanja ne smije da bude vea od 40 km na as. 14. Upotreba svjetala u saobraaju lan 90. (1) Za vrijeme upravljanja motornim vozilom danju na vozilu moraju da budu upaljena kratka svjetla.

(2) U vremenu od prvog sumraka do potpunog svanua (nou), kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, na vozilu u saobraaju na putu, osim svjetla iz stava (1) ovog lana, moraju da budu upaljena svjetla za osvjetljavanje puta, i to na: 1) vozilu na motorni pogon - osim na biciklu sa motorom, lakom motociklu i na motociklu bez bone prikolice najmanje dva bijela ili uta svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na zadnjoj strani; 2) biciklu sa motorom, lakom motociklu i na motociklu bez bone prikolice - najmanje jedno bijelo ili uto svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani; 3) biciklu - jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani;

4) zaprenom vozilu - najmanje jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani, ili samo jedna svjetiljka koja je izra ena tako da se s prednje strane vozila vidi bijelo svjetlo, a sa zadnje strane vozila crveno svjetlo. (3) Ako se na zaprenom vozilu jedno svjetlo nalazi na prednjoj strani, a drugo na zadnjoj strani, ta svjetla moraju da budu postavljena na uzdunoj osi vozila ili na njegovoj lijevoj strani, a ako se na zaprenom vozilu nalazi samo jedna svjetiljka, ona mora da bude postavljena na lijevoj strani vozila. (4) U uslovima iz stava (2) ovog lana zapreno vozilo mora da ima i dva katadioptera crvene boje, simetrino postavljena na zadnjoj strani vozila, a bicikl - jedan katadiopter crvene boje na zadnjoj strani i po jedan katadiopter ute ili naranxaste boje na svakoj strani pedale. (5) Kad vozilo na motorni pogon vue jedno ili dva prikljuna vozila, na zadnjoj strani posljednjeg prikljunog vozila moraju da budu upaljena najmanje dva crvena svjetla, a ako irina prikljunog vozila iznosi vie od 1,60 m, na prednjoj strani prvog prikljunog vozila moraju da budu upaljena dva bijela svjetla. (6) Na motociklu za vrijeme vonje na putu moraju da budu upaljena kratka svjetla. lan 91. (1) Izuzetno od odredaba lana 90. ovog zakona, ne mora da ima upaljena svjetla:

1)

vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na osvijetljenom dijelu puta, tako da se jasno vidi s dovoljne udaljenosti;

2) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na za to posebno odre enim mjestima na kolovozu ili van njega ili na ulicama sa slabijim saobraajem; 3) bicikl, laki motocikl i motocikl bez bone prikolice koji nema akumulator - kad su zaustavljeni ili parkirani u naselju uz samu ivicu kolovoza. (2) Vozilo na motorni pogon ija duina nije vea od osam metara, a irina od dva metra, i kojem nije pridodato prikljuno vozilo, kad je zaustavljeno ili parkirano na ulici u naselju, umjesto svjetala iz lana 90. stav (1) taka 1) moe da ima upaljeno samo jedno svjetlo koje se s prednje strane vidi kao bijelo svjetlo a sa zadnje strane kao crveno svjetlo i koje je postavljeno na strani suprotnoj od ivice kolovoza uz koju je vozilo zaustavljeno ili parkirano. lan 92. (1) Od prvog sumraka do potpunog svanua, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, moraju da nose upaljena svjetla kad se kreu po kolovozu van naselja: 1) grupa pjeaka koja se kree u organizovanoj koloni ili povorci - najmanje jedno bijelo ili uto svjetlo na elu kolone, odnosno povorke, i najmanje jedno crveno svjetlo na njenom zaelju; 2) vodii tegleih, tovarnih i jahaih ivotinja i gonii stoke - najmanje jedno bijelo ili uto svjetlo naprijed i najmanje jedno crveno svjetlo pozadi. (2) Umjesto svjetala iz stava (1) ovog lana mogu da se upotrebljavaju reflektujue materije. lan 93. (1) Za osvjetljavanje puta voza vozila na motorni pogon, u pravilu, upotrebljava duga svjetla.

(2) Voza vozila na motorni pogon duan je da upotrebljava za osvjetljavanje puta kratka svjetla umjesto dugih svjetala: 1) prije mimoilaenja s drugim vozilom na razdaljini s koje ocijeni da svjetlom svog vozila zasljepljuje vozaa vozila koje mu dolazi u susret, a pri mimoilaenju s drugim vozilom - kad voza tog vozila upali kratka svjetla ili kad naizmjeninim paljenjem i gaenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, uvijek na razdaljini manjoj od 200 m; 2) za vrijeme kretanja za drugim vozilom na rastojanju od najmanje 100 m da dugim svjetlima svog vozila ne bi zasljepljivao vozaa vozila ispred sebe; 3) za vrijeme dok vozilom prolazi pored organizovane kolone ili povorke pjeaka;

4) kada se kree putem koji se prua neposredno pored plovnog puta ili pored eljeznike ili tramvajske pruge - u susretu s plovilom, odnosno s vozilom koje se kree po inama a koje nailazi iz suprotnog smjera. (3) Nou, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, voza vozila na motorni pogon za vrijeme vonje mora da ima na vozilu upaljena najmanje kratka svjetla za osvjetljavanje puta. lan 94. (1) Svjetla za oznaavanje vozila na motorni pogon upotrebljavaju se u uslovima iz lana 90. stav (1) ovog zakona kada je vozilo zaustavljeno ili parkirano na putu. (2) Svjetla za oznaavanje vozila na motorni pogon moraju da budu upaljena za vrijeme dok su upaljena bilo koja svjetla za osvjetljavanje puta ili posebna svjetla za maglu. lan 95.

(1) Po magli voza vozila na motorni pogon na vozilu treba da ima upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta ili svjetla za maglu ili oba svjetla istovremeno. (2) Svjetla za maglu mogu da se upotrebljavaju samo po magli ili u sluaju smanjene vidljivosti i ne mogu istovremeno da se koriste s dugim svjetlima. (3) Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila moraju da budu bijele ili ute boje, a na zadnjoj strani crvene boje. 15. Rastojanje izme u vozila lan 96. Voza je duan da dri potrebno rastojanje kad se kree iza drugog vozila, tako da ne ugroava bezbjednost saobraaja. lan 97. (1) Kad se na javnom putu van naselja koje ima samo jednu saobraajnu traku namijenjenu za saobraaj vozila u jednom smjeru kreu jedno za drugim vozila na motorni pogon ija je najvea dozvoljena masa vea od 3.500 kg ili ija je duina vea od sedam metara, vozai su duni da izme u svakog od tih vozila dre rastojanje od najmanje 100 m. (2) Odredba stava (1) ovog lana ne odnosi se na dio puta na kojem je preticanje zabranjeno.

(3) Ako se na putu kreu dva ili vie vozila koja prevoze opasne materije, rastojanje izme u tih vozila ne smije da bude manje od 200 metara. 16. Saobraaj tramvaja i drugih vozila na inama lan 98. Odredbe l. od 25. do 97. ovog zakona primjenjuju se i na saobraaj tramvaja i drugih vozila koja se na putu kreu po inama, osim ako to ne iskljuuju konstrukcione karakteristike tih vozila ili nain njihovog kretanja. 17. Saobraaj bicikala, bicikala sa motorom, lakih motocikala i motocikala lan 99. (1) Biciklom na kategorisanom putu smije da upravlja lice koje je navrilo 12 godina, a biciklom sa motorom lice koje je navrilo 14 godina. (2) Voza bicikla i voza bicikla sa motorom ako je pokretan snagom vozaa duni su da se kreu to blie desnoj ivici kolovoza, a ako postoji biciklistika staza, po biciklistikoj stazi, odnosno traci. (3) Ako se dva ili vie vozaa bicikala ili bicikla sa motorom kreu u grupi, duni su da se kreu jedan za drugim.

(4) Ako na putu postoji posebno ure ena biciklistika staza, voza bicikla sa motorom ako je pokretan snagom vozaa i voza bicikla moraju da se kreu desnom biciklistikom stazom u odnosu na smjer kretanja saobraaja. (5) Na biciklistikim stazama ure enim i obiljeenim za saobraaj bicikla i bicikla sa motorom u oba smjera vozila moraju da se kreu desnom stranom u smjeru kretanja vozila. (6) Voza bicikla i voza bicikla sa motorom smiju da se kreu samo po onim saobraajnim povrinama po kojima je kretanje takvim vozilima dozvoljeno. lan 100. Voza bicikla, bicikla sa motorom, lakog motocikla i motocikla treba da upravlja vozilom na nain kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi uesnici u saobraaju, a naroito ne smije da skida ruke s upravljaa, da se

pridrava za drugo vozilo, prevozi, vue ili gura predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom, ili da ugroava druge uesnike u saobraaju. lan 101. Voza bicikla, bicikla sa motorom, lakog motocikla i motocikla moe da prevozi druga lica samo ako na vozilu postoje posebna sjedita i oslonci za noge, a voza motocikla moe to da ini i u bonoj prikolici. lan 102. Voza bicikla, bicikla sa motorom, lakog motocikla ili motocikla i lica koja se prevoze tim vozilima moraju da koriste zatitnu kacigu za vrijeme vonje. 18. Saobraaj zaprenih vozila i kretanje stoke lan 103. (1) Voza zaprenog vozila treba da upravlja vozilom sve vrijeme dok se vozilo kree po putu i duan je da vozilo dri to blie desnoj ivici kolovoza. (2) Zapreno vozilo ne smije da se ostavlja bez nadzora na putu ili uz put.

(3) Lica koja se voze zaprenim vozilom dok je vozilo u pokretu ne smiju da stoje na vozilu, sjede na stranicama vozila, sjediti na platou vozila sa strane, niti da se nalaze na rudi vozila dok je vozilo u pokretu. lan 104. (1) (2) Stoku koja se kree javnim putem goni stoke mora da dri to je mogue blie desnoj ivici puta. Stoka se ne smije ostavljati na putu ili uz put bez nadzora gonia stoke.

19. Kretanje pjeaka lan 105. (1) Pjeak ne smije, u pravilu, da se kree i zadrava na kolovozu.

(2) Ako se pjeak kree kolovozom, on mora da se kree to blie ivici kolovoza, i to veoma paljivo i na nain kojim ne ometa ili ne spreava saobraaj vozila. lan 106. (1) Na putu koji ima trotoar ili drugu povrinu odre enu za kretanje pjeaka, odnosno povrinu pored kolovoza pogodnu za kretanje pjeaka, pjeak je duan da se kree po tim povrinama. (2) Na putu na kojem ne postoji trotoar ili druga povrina odre ena za kretanje pjeaka, odnosno pogodna za kretanje pjeaka, a koju pjeaci ne mogu da koriste iz bilo kog razloga, pjeaci mogu da se kreu kolovozom. (3) Na kolovozu puta zabranjeno je igranje, vonja djeijim biciklom, romobilom, koturaljkama i slino, kao i sankanje, skijanje i drugo, osim ako je to posebno dozvoljeno. lan 107. (1) Kad se pjeaci kreu kolovozom na javnom putu van naselja, duni su da se kreu uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, tako da se kreu jedan iza drugog. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, pjeak moe da se kree uz desnu ivicu kolovoza samo kad je takvo kretanje za njega bezbjednije (nepregledna krivina, provalija, usjek, zasjek, odron i sl.).

(3) Pjeak koji gura runa kolica, bicikl, laki motocikl ili motocikl, lica koja se kreu pomou pokretnih stolica za nemona lica, kao i organizovana kolona pjeaka, moraju da se kreu uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja. lan 108. (1) Pjeak je duan da prelazi preko kolovoza i biciklistike staze paljivo i najkraim putem, nakon to se prije stupanja na kolovoz uvjeri da to moe da uini na bezbjedan nain. (2) Na putu koja ima obiljeene pjeake prelaze ili posebno izgra ene prelaze, odnosno prolaze za pjeake, pri prelaenju puta pjeak je duan da se kree tim prelazima, odnosno prolazima, ako oni nisu od njega udaljeni vie od 100 m. lan 109. (1) Na obiljeenom pjeakom prelazu na kojem je saobraaj pjeaka regulisan svjetlosnim saobraajnim znacima za pjeake pjeak je duan da postupa prema tim znakovima. (2) Na obiljeenom pjeakom prelazu na kojem saobraaj pjeaka nije regulisan posebnim svjetlosnim saobraajnim znacima za pjeake, ali je saobraaj vozila regulisan svjetlosnim saobraajnim znacima za vozila ili znacima koje daju ovlaena lica, pjeaci mogu da prelaze preko kolovoza samo dok im je datim znakom dozvoljen prelaz preko kolovoza. (3) Na obiljeenom pjeakom prelazu na kojem saobraaj nije regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima ni znacima koje daje ovlaeno lice, prije stupanja na pjeaki prelaz, pjeak je duan da obrati panju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se pribliavaju. lan 110. Pjeak koji namjerava da pre e kolovoz na mjestu na kojem ne postoji obiljeen pjeaki prelaz ne smije da stupi na kolovoz ako time ometa saobraaj vozila. 20. Obaveze vozaa prema pjeacima lan 111. (1) Ako je saobraaj na obiljeenom pjeakom prelazu regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znacima ovlaenog lica, voza je duan da zaustavi vozilo ispred pjeakog prelaza kad mu je datim znakom zabranjen prolaz, a ako mu je na takvom prelazu datim znakom dozvoljen prolaz, voza ne smije da ometa prolaz pjeaka koji su ve stupili na pjeaki prelaz. (2) Ako se obiljeeni pjeaki prelaz iz stava (1) ovog lana nalazi na ulazu na boni put, voza koji skree na taj put duan je da skree smanjenom brzinom i propusti pjeake koji su ve stupili ili stupaju na pjeaki prelaz i, prema potrebi, da zaustavi vozilo kojim upravlja da bi propustio pjeake. (3) Ako na obiljeenom pjeakom prelazu saobraaj nije regulisan ure ajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova ni znakovima ovlaenog lica, voza je duan da zaustavi vozilo pred takvim pjeakim prelazom da bi propustio pjeake koji prelaze ili stupaju na pjeaki prelaz, ili nedvosmisleno pokazuju namjeru da pre u preko pjeakog prelaza. lan 112. (1) Voza koji skree na boni put na ijem ulazu ne postoji obiljeen pjeaki prelaz duan je da skree smanjenom brzinom i ne smije da ugrozi pjeake koji su ve stupili na kolovoz. (2) Voza koji se kree mokrim kolovozom u naseljenom mjestu duan je da prilagodi brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pjeaka koji se kreu ivicom kolovoza ili trotoara. 21. Saobraaj na prelazu puta preko eljeznike pruge

lan 113. Voza koji se vozilom pribliava prelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou duan je da prilagodi kretanje vozila tako da moe da ga zaustavi pred ure ajem za zatvaranje saobraaja na prelazu, ili pred ure ajem za davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje vozila koja se kreu po inama, odnosno da moe da zaustavi vozilo prije nego to stupi na eljezniku prugu. lan 114. Uesnici u saobraaju duni su da se zaustave pred prelazom puta preko eljeznike pruge u istom nivou ako je ure aj za zatvaranje saobraaja sputen, ili ako je taj ure aj ve poeo da se sputa, ili ako se daju svjetlosni znakovi ili zvuni signali koji upozoravaju da e taj ure aj poeti da se sputa, odnosno da se prelazu puta preko eljeznike pruge pribliava vozilo koje se kree inama. lan 115. (1) Pred prelazom puta preko eljeznike pruge u istom nivou na kojem su postavljeni svjetlosni saobraajni znakovi uesnici u saobraaju duni su da se zaustave kad se pojavi crveno trepue svjetlo ili crveno neprekidno svjetlo. (2) Uesnici u saobraaju koji prelaze preko eljeznike pruge u istom nivou duni su to da ine s pojaanom opreznou i kad svjetla na prelazu nisu upaljena. (3) Na prelazu puta preko eljeznike pruge u istom nivou na kojem nema ure aja za zatvaranje saobraaja, ni ure aja za davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje voza, uesnici u saobraaju mogu da pre u preko eljeznike pruge tek poto se prethodno uvjere da prugom ne nailazi voz ili neko drugo vozilo koje se kree po inama. 22. Saobraaj na autoputu, putu rezervisanom za saobraaj motornih vozila i brzom putu lan 116. (1) Autoputem ne smiju da se kreu pjeaci, stoka, ni vozila koja se prema odredbama ovog zakona ne smatraju motornim vozilima. (2) Autoputem ne smiju da se kreu ni motorna vozila koja prema svojim konstrukcionim osobinama ne mogu da se kreu brzinom veom od 40 km na as. (3) Odredba stava (2) ovog lana ne odnosi se na vojna vozila i na vozila organa unutranjih poslova, te vozila za odravanje puta kada daju posebne svjetlosne znake. lan 117. (1) Na autoputu voza ne smije da zaustavlja motorno vozilo, osim na povrinama van kolovoza koje su za to posebno ure ene i obiljeene. (2) Voza koji je zbog neispravnosti vozila ili iz drugih razloga prinu en da zaustavi vozilo na kolovozu autoputa duan je da ga zaustavi na posebnoj traci za prinudno zaustavljanje vozila, ako ona na tom mjestu postoji, i da preduzme potrebne mjere da vozilo to prije bude uklonjeno s kolovoza. (3) Na autoputu voza ne smije da obavlja polukruno okretanje, niti da se kree vozilom unazad. lan 118. Na autoput ne smije da se ukljui motorno vozilo koje vue drugo motorno vozilo koje zbog neispravnosti ne moe da se kree. lan 119. (1) Autoputem motorna vozila moraju da se kreu krajnjom desnom saobraajnom trakom koja nije zauzeta vozilima u koloni.

(2) Odredba lana 39. stav (3) ovog zakona ne primjenjuje se na vozila koja se kreu dijelom autoputa koji prolazi kroz naselje. lan 120. Na autoputu s tri ili vie saobraajnih traka, namijenjenih za saobraaj vozila u jednom smjeru, vozai teretnih motornih vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 3.500 kg i skupa vozila ija je duina vea od sedam metara smiju da koriste samo dvije saobraajne trake koje se nalaze uz desnu ivicu kolovoza. lan 121. (1) Voza koji se motornim vozilom ukljuuje u saobraaj na autoputu duan je da:

1) koristi posebnu traku za ubrzavanje, kad takva traka postoji u produenju prikljunog puta, i da se u saobraaj na autoputu ukljui dajui odgovarajui znak, na nain kojim ne ugroava saobraaj vozila koja se kreu autoputem; 2) propusti vozila koja se kreu autoputem, ako na mjestu na kojem se ukljuuje u saobraaj na autoputu ne postoji posebna traka za ubrzavanje. (2) Voza koji se vozilom iskljuuje iz saobraaja na autoputu duan je da blagovremeno zauzme poloaj vozilom na krajnjoj desnoj saobraajnoj traci i da to prije pre e na posebnu traku za usporavanje, ako takva traka postoji na ulazu u prikljuni put. lan 122. Odredbe l. od 116. do 121. ovog zakona primjenjuju se i na saobraaj na putu koji je rezervisan za saobraaj motornih vozila i brzom putu. 23. Saobraaj u tunelu lan 123. Voza koji se vozilom kree kroz tunel ne smije da zaustavlja vozilo, da polukruno okree vozilo ili da se kree unazad u tunelu. lan 124. Na vozilima na motorni pogon za vrijeme kretanja kroz tunel moraju da budu upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta. 24. Vozila pod pratnjom lan 125. (1) Vozilima pod pratnjom, u skladu s ovim zakonom, podrazumijevaju se vozila kojima je dodijeljena pratnja policije ili vojne policije, sa posebnim motornim vozilima opremljenim ure ajima za davanje posebnih zvunih signala i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, i to za vrijeme dok se ti znakovi daju. (2) Voza koji na putu susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i voza kojeg sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom duni su da ustupe prvenstvo prolaza, omogue nesmetan prolaz, a po potrebi zaustave vozilo, umjesto dugih svjetala nou upotrijebe kratka svjetla za osvjetljavanje puta, strogo se pridravaju naredbi koje im daju lica iz pratnje i kretanje nastave tek kad pro u sva vozila pod pratnjom. (3) Vozila pod pratnjom imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (lan 49), osim u odnosu na vozila koja se kreu raskrsnicom na kojoj je saobraaj regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znacima ovlaenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe: o ogranienju brzine (l. 44. i 46), o zabrani preticanja i obilaenja kolone vozila (lan 61. stav (1) taka 1)) i o zabrani presijecanja kolone pjeaka (lan 80), pod uslovom da ne ugroavaju bezbjednost drugih uesnika u saobraaju.

(4) Da bi omoguili nesmetan prolaz vozilima iz stava (1) ovog lana, pjeaci su duni da se sklone s kolovoza dok ta vozila pro u. 25. Vozila s pravom prvenstva prolaza lan 126. (1) Na vozila slube hitne pomoi, vatrogasna vozila i vozila policije i sudske policije, vojna vozila i vozila Dravne granine slube, kad posebnim ure ajima daju svjetlosne znakove i zvune signale, ne primjenjuju se odredbe o ogranienju brzine (l. 44. i 46), o zabrani preticanja i obilaenja kolone vozila (lan 61. stav (1) taka 1) i o zabrani presijecanja kolone pjeaka (lan 80). Ta vozila imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (lan 49), osim u odnosu na vozila pod pratnjom (lan 125) i vozila koja se kreu raskrsnicom na kojoj je saobraaj regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znacima ovlaenog lica, pod uslovom da ne ugroavaju bezbjednost drugih uesnika u saobraaju. (2) Da bi omoguili prolaz vozilima iz stava (1) ovog lana, pjeaci su duni da se sklone s kolovoza, a ostala vozila da ih propuste i da se, prema potrebi, zaustave dok ta vozila pro u. (3) Kad vozilo policije ili vojno vozilo upotrebom plavih svjetala obezbje uje prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kreu iza njega, vozai su duni da obrate panju i na vozila kojima se obezbje uje prolaz, da ih propuste i da, prema potrebi, zaustave svoja vozila dok ta vozila pro u. (4) U vezi s me usobnim pravom prvenstva prolaza za vozila iz stava (1) ovog lana vae odredbe o prvenstvu prolaza. (5) Ure aji za davanje posebnih svjetlosnih znakova i zvunih signala smiju da se ugra uju i upotrebljavaju samo na vozilima ija je pratnja policija ili vojna lica (lan 125. stav (1)) i na vozilima s pravom prvenstva prolaza iz st. (1) i (3) ovog lana. 26. Teret na vozilu lan 127. (1) Vozilo u saobraaju na putu ne smije da bude optereeno preko svoje nosivosti koja je upisana u knjiicu vozila, ili preko dozvoljenog osovinskog optereenja, ili preko najvee dozvoljene mase, ili preko mogunosti koje dozvoljavaju osobine puta i tehniko-konstrukcione mogunosti vozila. (2) 1) 2) 3) 4) Teret na vozilu treba da bude raspore en i, prema potrebi, privren i pokriven tako da: ne ugroava bezbjednost uesnika u saobraaju i ne nanosi tetu putu i objektima na putu; ne umanjuje u veoj mjeri stabilnost vozila i ne oteava upravljanje vozilom; ne umanjuje vozau preglednost puta; ne stvara suvinu buku i ne rasipa se po putu;

5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne ure aje na vozilu, registarske tablice i druge propisane oznake na vozilu. lan 128. (1) Teret na vozilu ne smije da pre e najudaljeniju taku na prednjoj strani vozila vie od jednog metra.

(2) Teret koji se prevozi na vozilu i prikljunom vozilu moe da pre e najudaljeniju taku na zadnjoj strani vozila najvie za jednu estinu svoje duine koja je kao kontinuiran teret oslonjena na tovarni prostor. (3) Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vunog vozila i jednoosovinske prikolice, pod duinom vozila podrazumijeva se ukupna duina vunog vozila i jednoosovinske prikolice.

(4) Ako teret na vozilu prelazi vie od jednog metra najudaljeniju taku na zadnjoj strani vozila, najisturenija taka tereta mora da bude oznaena crvenom tkaninom. (5) Najisturenija taka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili prikljunim vozilom u sluaju iz stava (4) ovog lana mora da bude oznaena tablom. Ta tabla je kvadratnog oblika, dimenzija 50 x 50 cm, obojena naizmjeninim kosim trakama reflektujue naranxaste i bijele boje i postavljena uspravno na uzdunu osu vozila. lan 129. Nou, kao i danju u sluaju smanjene vidljivosti, najisturenija taka na teretu koji se prevozi vozilom mora da bude oznaena: 1) u sluaju iz lana 128. stav (4) ovog zakona - svjetlom i reflektujuom materijom crvene boje;

2) kad teret na vozilu na motorni pogon ili na prikljunom vozilu bono prelazi vie od 20 cm vanjsku ivicu prednjeg ili zadnjeg svjetla za oznaavanje vozila - svjetlom i katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo svjetlo, a sa zadnje strane - crveno svjetlo. IV - SAOBRAAJNI ZNAKOVI 1. Opte odredbe lan 130. (1) Javni putevi moraju se obiljeiti propisanim saobraajnim znakovima, kojima se uesnici u saobraaju upozoravaju na opasnost koja im prijeti na odre enom javnom putu ili dijelu tog puta, stavljaju do znanja ogranienja, zabrane i obaveze kojih se uesnici u saobraaju moraju pridravati i daju potrebna obavjetenja za bezbjedno i nesmetano odvijanje saobraaja. (2) Saobraajnim znakovima moraju se obiljeiti i opasnosti privremenog karaktera, naroito one koje nastanu usljed iznenadnog oteenja ili neprohodnosti puta, kao i privremena ogranienja i privremene zabrane u saobraaju i ti znakovi moraju se ukloniti im prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. (3) Saobraajni znakovi su: znakovi opasnosti, znakovi izriitih naredbi i znakovi obavjetenja s dopunskom tablom koja je sastavni dio saobraajnog znaka i koja blie odre uje znaenje saobraajnog znaka ili bez nje, svjetlosni saobraajni znakovi, oznake na kolovozu, trotoaru i sl. te svjetlosne i druge oznake na putu. (4) Uesnici u saobraaju duni su da se pridravaju ogranienja, zabrana i obaveza izraenih pomou postavlje