ZAJEDNIČKA ANALIZA SLABIH ČLANOVA I PRIJEDLOZI · PDF fileTehnološke: Procjenjuje se kako tehnologija može imati ili pozitivan ili negativan utjecaj na ... 4. Uvoz i izvoz drvnih

ZAJEDNIČKA ANALIZA SLABIH ČLANOVA

I PRIJEDLOZI ZA OPTIMIZACIJU PROIZVODNIH LANACA

Todora Rogelja, dr. Nike Krajnc, Tina Jemec

Ljubljana, veljača 2015

Biomasa

Slabi članovi

Lokalne

zajednice

Operativni program: IPA Slovenija-Hrvatska 2007-2013

Projekt: Drvna biomasa za regionalni razvoj

Akronim: BioHeatLocal

DS: 2.3

Zajednička analiza slabih članova i prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca

Autori: Todora Rogelja, Tina Jemec, dr. Nike Krajnc

Gozdarski inštitut Slovenije

Večna pot 2

1000 Ljubljana

Slovenija

Sadržaj

1. PEST analiza ........................................................................................................................... 1

2. Metodologija ............................................................................................................................ 2

3. PESTLEn analiza .................................................................................................................... 4

3.1. PESTLEn Slovenija ......................................................................................................... 4

3.2. PESTLEn Hrvaška .......................................................................................................... 6

3.3. Zajednička PESTLEn analiza ........................................................................................ 8

4. Slabi članovi proizvodnih lanaca ......................................................................................... 12

5. Prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca ................................................................... 13

6. Zaključki ................................................................................................................................ 15

Izvori .............................................................................................................................................. 17

Prilog I: Anketa za ocjenjivanje čimbenika zajedničke PESTLEn analize ............................ 18

Sadržaj shema

Shema 1. Postupak analize slabih članova ...................................................................................... 2

Shema 2. Okoliš spletnega orodja pestleweb s primerom ............................................................... 3

Sadržaj tabela

Tabela 1. PESTLEn analiza za Sloveniju ........................................................................................ 5

Tabela 2. PESTLEn analiza za Hrvatsku ........................................................................................ 7

Tabela 3. Broj čimbenika po kategorijama...................................................................................... 8

1


1. PEST analiza

PEST analiza je analiza političkog, gospodarskog, društvenog i tehnološkog okruženja. Jedna je

od najčešće korištenih metoda za procjenu vanjskih makroekonomskih čimbenika povezanih s

određenom situacijom koja se koristi u skeniranju strateškog menadžmenta. PEST analiza

procjenjuje na tržište, uključujući natjecatelja, iz perspektive određenog prijedloga ili poslovanja.

Ona je dio vanjske analize u obavljanju strateške analize, ili istraživanja tržišta, te daje pregled

različitih makro čimbenika okoliša koje subjekt treba uzeti u obzir. To je koristan strateški alat za

razumijevanje rast i pada tržišta, poslovne pozicije, potencijala i smjera za poslovanje.

Harvardski profesor Franjo Aguilar je tvorac Pest analiza. U svojoj knjizi 1967 "Skeniranje

poslovnog okruženja" opisuje alat zvan ETPS. Ime je kasnije promijenio i stvorio trenutni akronim.

PEST analiza ima i proširene oblike. Oni znaju biti sljedeći: SLEPT (dodano pravno – Legal

okruženje), PESTEL ali PESTLE (dodani okolišni –Environmental čimbenici), te STEEPLE ali

STEEPLED (dodano etičko – Ethics i demografsko – Demographic okruženje).

Kao što je i gore navedeno, osnovna PEST analiza ima 4 glavna faktora:

Političke: Tu pripadaju vladini propisi i pravni faktori koje treba procijeniti prema njihovoj

sposobnosti da utječu na poslovno okruženje i tržišta. Glavna pitanja koja se rješavaju u ovom

poglavlju su politička stabilnost, porezne smjernice, trgovinski propisi, sigurnosni propisi i zakoni

o zapošljavanju.

Ekonomske: Tretiraju ekonomska pitanja koja imaju utjecaja na društvo. To uključuje čimbenike

kao što su inflacija, kamatne stope, gospodarski rast, stopa i politike nezaposlenosti, itd.

Sociološke: Razmatra socio-ekonomsko okruženje na tržištu kroz elemente kao što su demografija

kupaca, kulturne granice, način života i obrazovanje. Oni pomažu razumijevanju potreba potrošača

i što oni kupuju na tržištu.

Tehnološke: Procjenjuje se kako tehnologija može imati ili pozitivan ili negativan utjecaj na

uvođenje proizvoda ili usluge na tržištu. Ti faktori uključuju tehnološki napredak, životni ciklus

tehnologije, ulogu Interneta i tehnologije za istraživanje.

PEST analiza je korisna iz četiri glavna razloga:

1) pomaže identificirati komercijalne ili osobne mogućnosti i pruža napredna upozorenja

značajnih prijetnji

2) otkriva smjer promjena u poslovnom okruženju koji pomaže radu u sinergiji s promjenama,

a ne protiv njih

3) pomaže da se izbjegne pokretanje projekata koji vjerojatno neće uspjeti, zbog razloga koji

su izvan kontrole

4) pomaže oslobođenje od nesvjesnih pretpostavki pri ulasku u novu zemlju, regiju ili tržište,

jer pomaže pri razvijanju objektivnog mišljenja o novom okruženju.

2


2. Metodologija

U WP 2.3. je predviđeno identificiranje slabih članova proizvodnih lanaca pomoću SWOT analize.

SWOT analiza je strukturiran način planiranja za ocjenu snaga, slabosti, prilika i prijetnji, a može

se izvesti za proizvod, mjesto, industriju ili osobu. Kako je namjera napraviti analizu cijelog

proizvodnog lanca za proizvodnju biomase, BioHeatLocal konzorcij se odlučio da je umjesto

SWOT analize prikladnije upotrijebiti PEST analizu, jer analizira različita okruženja cijelog lanca.

Dakle, za Hrvatsku i Sloveniju su napravljene dvije posebne analize. Osnovnoj PEST analizi

dodani su pravni (Legal) i okolišni (Environmental) čimbenici, tako da je korištena PESTLEn

analiza. Nakon procjene čimbenika PESTLEn analize su slabi članovi identificirani na temelju

negativnih utjecaja, te su definirani prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca.

Slovenski partneri su napravili PESTLEn analizu za Sloveniju, hrvatski partneri za Hrvatsku. Ove

dvije analize su na kraju ujedinjene u zajedničku PESTLEn analizu, što je napravljeno online

alatom pestleweb - http://pestleweb.com/. (Collins, 2011) Ovaj alat omogućuje grafički prikaz svih

čimbenika PESTLEn. Čimbenici se mogu zajedno kombinirati na dva načina: odnosom Dovesti do

(Lead to), ili Odnosi se na (Relate to). Pestleweb također omogućuje definiranje učinaka (Impact)

već identificiranih čimbenika. Primjer okoliša online alata pestleweb prikazano na Shema 2.

PESTLEnProcjena

utjecaja na okoliš

Utjecaj na lanceSlabi članovi

Preporuke WP. 2.3.

Analiza

okoliša

Važnost

čimbenika

pestleweb

Rješenja

problema

Problemi u/

za lanac

Shema 1. Postupak analize slabih članova; izvor: GIS, 2015

http://pestleweb.com/

3


Shema 2. Okoliš internetskog alata pestleweb s primjerom; izvor GIS, 2015

Alat također omogućuje ocjenu značajnosti učinka čimbenika u proizvodnom lancu kroz tri ocjene:

mali značaj, srednji značaj i visok značaj. U ocjenjivanju čimbenika zajedničke PESTLEn analize

učestvovali su svi partneri. Za ocjenjivanje je korišten upitnik koji sadrži popis čimbenika

utvrđenih po kategoriji (Politički, Ekonomski, Sociološki, Tehnološki, Pravni i Okolišni) i ocjene

(Niska, Srednja, Visoka). Partneri su ocjenili karakteristike pojedinih čimbenika na lokalnoj razini,

pri čemu partneri iz Hrvatske nisu ocijenjivali čimbenike koji se odnose samo na Sloveniju i

obrnuto. Kao konačni rezultat za ocjenu pojedinačnog učinka uzeta je prosječna ocjena. Primjer,

upitnika je dan u Prilog I: Anketa za ocjenjivanje čimbenika zajedničke PESTLEn

analize

Odnosi se na

Dovesti do

do

Učinak

Ocjenjivanje

značaja

čimbenika

4


3. PESTLEn analiza

3.1. PESTLEn Slovenija

U PESTLEn analizi za Sloveniju je identificirano 6 političkih čimbenika, 13 ekonomskih, 11

socioloških, 12 tehnoloških, 7 pravnih te 9 okoliških. PESTLEn analiza je predstavljena u Tabela

1.

Politička okolina (P) Ekonomska okolina (E)

1. EU energetsko-klimatski paket propisuje

povećanje obnovljivih izvora energije u

ukupnoj uporabi energije

1. Visoke početne investicije u mehanizaciju

za izradu drvnih goriva i moderne kotlove

na biomasu

2. Netransparentna trgovina drvnim

gorivima

2. Predanost Slovenije povećanju energije

dobivene iz OIE

3. Investicije u projekte sa biomasom

nemaju visoku dobit

4. Uvoz i izvoz drvnih goriva i sirovine za

pridobivanje drvnih goriva

3. AN URE2 prepisuje ciljeve za povećanje

energetske učinkovitosti javnih zgrada

5. Nespoštivanje rokova za plaćanje

(platežna nedisciplina)

6. Otvorenost EU tržišta

4. Nestabilna politička klima (česti izbori i

promjene u lokalnom političkom vodstvu)

7. Visoki materijalni troškovi šumske

proizvodnje i transporta

8. Niska platežna moć stanovnika

5. Energetski certifikati

9. Državne subvencije za kotlove na

biomasu

10. Rascjepkanost ponude

11. Prodaja na domaćem tržištu

6. Plinifikacija – konkurentniji izvor energije

12. Izvoz trupaca i piljene građe

13. Visoki troškovi grijanja javnih zgrada sa

fosilnim gorivima

Sociološka okolina(S) Tehnološka okolina (T)

1. Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u

šumi 1. Neprikladni tereni za strojnu sječu i žetvu

2. Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost

za međusobnu suradnju

2. Tvrtke s malim kapacitetima za

proizvodnju i preradu velike količine

drvnih goriva

3. Nezaposelnost lokalnog stanovništva 3. Zastarjela oprema za rad u šumi

4. Nepošteno tržišno natjecanje 4. S4Q (SLO)

5. Grijanje drvom je tradicionalno 5. Nepoznavanje europskih standarda za

postizanje kvalitetnog drvnog goriva

6. Percepcija grijanja sa drvnom biomasom

kao zagađivačem okoliša

6. Kontinuirana kvaliteta drvnih goriva nije

zajamčena

5


7. Rad u šumi i priprema drva za ogrjev smatra

se fizički iscrpljujućim i opasnim poslom 7. Niska uporaba suvremenih ICT

8. Mali broj kvalificiranih projektanata 8. Zgrade javne namjene se većinom griju na

fosilna goriva

9. Niska profesionalnost instalatera 9. Pomanjkanje korisnih informacija za

investitore

10. Nekompetentna dimnjačarska služba 10. Velika ponuda zastarjelih tehnologija

(kotlovi, sjekači) na tržištu

11. Egzodus mladih ljudi iz ruralnih područja 11. Vlastita proizvodnja kotlova


Pravna okolina (L) Okolišni aspeki (En)

1. Novi Energetski zakon prepisuje obveznu

upotrebu OIE za daljinsko ogrijevanje 1. Rascjepkani i mali zasebni šumski posjedi

2. Neprihvaćen NEP 2. Teško dostopni tereni

3. Lokalni energetski koncepti 3. Slaba otvorenost privatnih šuma

4. Dugotrajno pridobivanje dozvola za veće

sustave

4. Natura 2000 i druga ograničenja zaštite

prirode

5. Kompleksni administrativni postupci 5. Zagađenje česticama prašine

6. Neuređeni vlasnički odnosi 6. Niže emisije kod grijanja drvnom

biomasom

7. Zakon o emisiji čestica prašine/ Naredba o

onečišćenju zraka iz uređaja za loženje

krutog goriva snage manje od 1 MW

7. Problem uporabe starog/kontaminiranog

drva

8. Zbrinjavanje pepela kao opasnog otpada

9. Dovoljan drvni potencijal

Tabela 1. PESTLEn analiza za Sloveniju; izvor: GIS, LEA, LEAD in KGZ Maribor, 2015

Za svih šest skupina čimbenika izračunate su prosječne ocjene. Skupina tehnoloških čimbenika je

dobila najnižu prosječnu ocjenu (2.08 - srednji utjecaj), dok je skupina ekonomskih čimbenika

dobila najvišu prosječnu ocjenu (2.51 - visoki utjecaj). Skupine okolišnih i socioloških čimbenika

su po ocjeni (2.14 i 2.12 - srednji utjecaj) malo iznad skupine tehnoloških čimbenika. Grupa

politički čimbenici (2.32) ima gotovo istu ocjenu kao i grupa pravnih čimbenika (2.33).

6


3.2. PESTLEn Hrvatska

U PESTLEn analizi za Hrvatsku je identificirano 5 političnih čimbenika, 13 ekonomskih, 11

socioloških, 11 tehnoloških, 7 pravnih te 9 okolišnih. PESTLEn analiza je predstavljena u Tabela

2.

Politička okolina (P) Ekonomska okolina (E)




1. Visoke početne investicije u mehanizaciju

za izradu drvnih goriva i moderne kotlove

na biomasu

2. Netransparentna trgovina drvnim gorivima

2. Predanost Hrvatske povećanju energije

dobivene iz OIE

3. Investicije u projekte sa biomasom nemaju

visoku dobit


pridobivanje drvnih goriva


promjene u lokalnom političkom vodstvu)

5. Nespoštivanje rokova za plačanje

(platežna nedisciplina)

6. Otvorenost EU tržišta

4. Energetski certifikati

7. Visoki materijalni troškovi šumske

proizvodnje i transporta

8. Niska platežna moć stanovnika

5. Plinifikacija - konkurentniji izvor energije 9. Državne subvencije za kotlove na biomasu

10. Rascjepkanost ponude


12. Izvoz trupaca i piljene građe


fosilnim gorivima

Socijalna okolina (S) Tehnološka okolina (T)

1. Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u

šumi 1. Neprikladni tereni za strojnu sjeću i žetvu

2. Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost

za međusobnu suradnju

2. Tvrtke s malim kapacitetima za

proizvodnju i preradu velike količine

drvnih goriva

3. Nezaposelnost lokalnog stanovništva 3. Zastarjela oprema za rad u šumi

4. Nepošteno tržišno natjecanje 4. Vlastita proizvodnja kotlova

5. Grijanje drvom je tradicionalno 5. Nepoznavanje europskih standarda za

postizanje kvalitetnog drvnog goriva

6. Percepcija grijanja sa drvnom biomasom

kao zagađivačem okoliša


zajamčena

7. Rad u šumi i priprema drva za ogrjev

smatra se fizički iscrpljujućim i opasnim

poslom

7. Niska uporaba suvremenih ICT

8. Povećanje proizvodnje peleta in briketa

7


8. Niska profesionalnost instalatera 9. Zgrade javne namjene se većinom griju na

fosilna goriva

9. Nekompetentna dimnjačarska služba 10. .Pomanjkanje korisnih informacija za

investitore

10. Egzodus mladih ljudi iz ruralnih područja 11. Velika ponuda zastarjelih tehnologija

(kotlovi, sjekači) na tržištu 11. Mali broj kvalificiranih projektanata

Pravna okolina (L) Okolišni aspekt (En)

1. Strategija energetskog razvoja Republike

Hrvatske 1. Rascjepkani i mali zasebni šumski posjedi

2. Energetski zakoni i podzakonska

regulativa 2. Teško dostupni tereni

3. Lokalni energetski koncepti 3. Slaba otvorenost privatnih šuma


sustave

4. Natura 2000 i druga ograničenja zaštite

prirode

5. Kompleksni administrativni postupci 5. Zagađenje česticama prašine

6. Neuređeni vlasnički odnosi 6. Niže emisije kod grijanja drvnom

biomasom

7. Zakon o emisiji čestica prašine/ Naredba o

onečišćenju zraka iz uređaja za loženje

krutog goriva snage manje od 1 MW

7. Problem uporabe starog/kontaminiranog

drva

8. Zbrinjavanje pepela kao opasnog otpada

9. Dovoljan drvni potencijal

Tabela 2. PESTLEn analiza za Hrvatsku; izvor: REGEA i Hrvatske šume

Na hrvatskoj strani procjene ukazuju na prilično drugačiju sliku nego na slovenskoj. Prosječne

ocjene za Hrvatsku su veće od prosječnih ocjena za Sloveniju. Najvišu prosječnu ocjenu je dobila

skupina političkih čimbenika (2.67), a slijede joj skupina ekonomskih (2.63) i socioloških

čimbenika (2.55). Sve te tri skupine imaju visok utjecaj na proizvodne lance. Skupina okolišnih,

pravnih i tehnoloških čimbenika su ocjenjene ocjenama 2.39, 2.36 i 2.35, što znači da imaju srednji

utjecaj na proizvodne lance.

8


3.3. Zajednička PESTLEn analiza

Kao što se vidi u poglavlju 3.1 i 32 PESTLEn analize za Sloveniju i Hrvatsku vrlo su slične.

Ukupno je identificiranih 60 različitih čimbenika i 13 utjecaja na proizvodne lance. Broj čimbenika

po kategorijama, kao i razlike između Slovenije i Hrvatske su prikazane u Tabela 3.

Kategorije čimbenikov Broj Usporedba Slo in Hr

Politički 6 SLO = HR

Ekonomski 13 SLO = HR

Sociološki 11 SLO = HR

Tehnološki 12 1 dodatni čimbenik za SLO

Pravni 9 2 različita čimbenika za SLO in HR

Okolišni 9 SLO = HR

Tabela 3. Broj čimbenika po kategorijama

Kao što je prikazano u Tabeli 3, skupine političkih, ekonomskih, socioloških i okolišnih čimbenika

imaju iste čimbenike za Sloveniju i Hrvatsku. Skupina tehnoloških čimbenika u Sloveniji ima jedan

čimbenik više od Hrvatske (Sustav osiguranja kvalitete drvnih goriva - S4Q). Skupina pravnih

čimbenika ima 2 različita čimbenika za Sloveniju i Hrvatsku. Dok su u Sloveniji važni čimbenici

Novi Zakon o energiji propisuje obvezno korištenje obnovljivih izvora energije za centralno

grijanje i Neprihvaćen NEP, za Hrvatsku su važni Strategija energetskog razvoja Republike

Hrvatske i Zakon o energiji i podzakonski propisi.

Zajednička PESTLEn analiza je napravljena pomoću pestleweb alata, koje pored shematskog

prikaza podnosi i izvješće. Shematski prikaz zajedničke PESTLEn analize je prikazan na Slika 1.

Slika 1. Shematski prikaz zajedničke PESTLEn analize

9


PESTLEn analizom utvrđeno je da postoji više mogućih utjecaja na proizvodne lance kako

slijedi:

1. Državne potpore za prijelaz na biomasu

2. Osnovan pravni i institucionalni okvir za drvna goriva

3. Potencijalno tržište za drvna goriva postoji u Sloveniji i Hrvatskoj

4. Negativno javno mnijenje o velikim projektima biomase

5. Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo

6. Neizvjesnost ulaganja u projekte biomase i proizvodnju drvnih goriva

7. Ograničenja za razvoj poduzetništva. U Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora

8. Male količine drva iz privatnih šuma

9. Nedovoljna količina drva za proizvodnju velike količine drvnih goriva

10. Nekonkurentnost poduzeća na tržištu EU

11. Povećanje konkurentnosti Slovenije

12. Sporo uvođenje moderne tehnologije

13. Prilike za stvaranje novih radnih mjesta


Utjecaj Državne potpore za prijelaz na biomasu je identificiran na osnovu sljedećih čimbenika:

1) Predanost Slovenije i Hrvatske povećanju energije proizvedene iz obnovljivih izvora,

2) URE2 propisuje ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama (SLO) i

3) Visoka cijena grijanja javnih zgrada s fosilnim gorivima.

Ovaj utjecaj je pozitivan i neizravno uvjetovan čimbenikom Klimatsko-energetski paketa EU

predviđa povećanje obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije. Na temelju

čimbenika Javni objekti se uglavnom griju sa fosilnim gorivima, te Velika ponuda zastarjele

tehnologije (kotlovi, drobilice) na tržištu identificiran je čimbenik Visoki troškovi grijanja javnih

zgrada sa fosilnim gorivima. Od Posvećenost Slovenije i Hrvatske povećanje energije proizvedene

iz obnovljivih izvora slijedi čimbenik AN URE2 propisuje ciljeve za povećanje energetske

učinkovitosti u javnim zgradama (SLO).

2. Uspostavljen pravni i institucionalni okvir za drvna goriva

Ovaj efekt proizlazi iz utjecaja EU (Klimatsko-energetski paket EU predviđa povećanje

obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije) na Sloveniju i Hrvatsku. Zapravo,

zakonodavstvo EU predviđa povećanje obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji

energije, te zato Slovenija i Hrvatska imaju definirane ciljeve. Iz ovih definiranih ciljeva Slovenije

i Hrvatske proizlazi čimbenik Predanost Slovenije i Hrvatske povećanje energije proizvedene iz

obnovljivih izvora. Tako je Slovenija, u ožujku 2014. donijela Zakon o energiji (EZ 1). On

obuhvaća odredbe 10 europskih direktiva i regulira opseg tržišta energije, promicanje energetske

učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Zakon pruža pravni temelj za donošenje nacionalnih

strateških dokumenata koji će definirati dugoročne politike u području korištenja energije i opskrbe

energijom u budućnosti.

10



Ovaj utjecaj je određen na temelju nekoliko čimbenika, kao što su: Velika ponuda zastarjelih

tehnologija (kotlovi, sjekači) na tržištu, Zgrade javne namjene se većinom griju na fosilna goriva,

Velika ponuda zastarjelih tehnologija (kotlovi, sjekači) na tržištu, Povećanje proizvodnje peleta

(SLO i HR), briketa (HR) i čipsa (SLO) i Vlastita proizvodnja kotlova. Kako se javne zgrade

većinom griju sa fosilnim gorivima, te je to uzrok za velike materijalne troškove grijanja, one su

identificirane kao potencijal za razvoj tržišta drvnih goriva.

4. Negativno javno mijenje o velikim projektima biomase

Ovaj utjecaj je izravno uzrokovan čimbenikom Percepcija grijanja sa drvnom biomasom kao

zagađivačem okoliša. Takva percepcija ima uzroke u čimbenicima Odlaganje pepela kao opasnog

otpada, Zagađenje česticama prašine, Problem uporabe starog/kontaminiranog drva i Rad u šumi

i priprema drva za ogrjev smatra se fizički iscrpljujućim i opasnim poslom. U Hrvatskoj je jedan

od uzroka i Predimenzioniranje projekata biomase.


Nestabilna upravna i politička klima za poduzetništvo jedan je od najvažnijih negativnih utjecaja

na cijeli proizvodni lanac. Ovaj utjecaj je uvjetovan sa nekoliko ključnih čimbenika, kao što su: (1)

Nestabilna politička klima (česti izbora i promjene u lokalnom političkom vrhu), (2) Neregulirani

vlasnički odnosi, i (3) Ulaganja u projekte biomase ne donose visoku zaradu. Dokle su prva dva

čimbenika sama ključni razlog, postoji nekoliko razloga zašto ulaganja u projekte biomase nemaju

visok prinos. Naime, na gore pomenuti čimbenik koji utječu kako ekonomski (5), pravni (1) i

tehnološki (2), tako i sociološki (1) i okoliški (1) čimbenici. Od 5 ekonomskih čimbenika, 3 imaju

visok utjecaj na proizvodi lanac (Nepoštivanje rokova za plaćanje, Visoki materijalni troškovi

šumske proizvodnje i transporta i Visoke početne investicije u mehanizaciju za izradu drvnih goriva

i moderne kotlove na biomasu). Druga dva čimbenika su ocjenjena da imaju srednji utjecaj, ali i sa

srednjim utjecajem čimbenik Rascjepkanosti opskrbe je ključni uzrok. Pravni čimbenik -

Dugoročno stjecanje dozvola za veće sustave ima visok utjecaj, dok je sociološki čimbenik

(Nelojalna konkurencija) i ključni uzrok.


To je jedan od ključnih negativnih utjecaja na proizvodne lance biomase. Može se reći da je

neizravan, jer proizlazi iz gore opisanog utjecaja (Nestabilna administrativna i politička klima za

poduzetništvo).

7. Ograničenja za razvoj poduzetništva (u Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora)

Sinergija dva gore opisana utjecaja (Neizvjesnost ulaganja u projekte biomase i Nestabilna

upravna i politička klima za poduzetništvo) čine izravano ograničenje za razvoj poduzetništva.

11



Ovaj utjecaj je uvjetovan sljedećim čimbenicima: Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u šumi,

Neprikladni tereni za strojnu sječu i žetvu, Teško dostupni tereni, Rascjepkani i mali zasebni šumski

posjedi i Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost za međusobnu suradnju.

9. Nedostatne količine drva za proizvodnju velikih količina drvnih goriva

Taj utjecaj je uvjetovan sa svim čimbenicima u utjecaju Male količine drva iz privatnih šuma te sa

visokim početnim investicijama u mehanizaciji za proizvodnju drvnih goriva i modernih kotlova na

biomasu.

10. Nekonkurentnost poduzeća na EU tržištu

Do nedostatka konkurentnosti poduzeća na EU tržištu dolazi zbog uvoza i izvoza drvnih goriva i

sirovina za proizvodnju drvnih goriva, te uslijed nezajamčene stalne kvalitete drvnih goriva. Tome

doprinose i poduzeća s malim kapacitetima za prikupljanje i obradu velikih količina drvnih goriva

i nedovoljne količine drveta za proizvodnju velikih količina drvnih goriva. Uvoz i izvoz drvnih

goriva i sirovina za proizvodnju drvnih goriva je uslovljen trima čimbenikima od kojih su prva dva

ključna: Izvoz trupaca i rezane građe, Otvorenost EU tržišta i Netransparentno tržište drvnih

goriva. Do nekontinuirane kvalitete drvnih goriva dolazi uslijed Nepoznavanja europskih

standarda za postizanje kvalitetnog drvnog goriva.


Uvođenje oznake kvalitete za drvene pelete - S4Q može pridonijeti povećanju konkurentnosti

Slovenije, jer slovenski proizvođači mogu jamčiti za kvalitetu svojih peleta.

12. Suvremene tehnologije uvode se vrlo sporo

Do sporog uvođenja suvremenih tehnologija dolazi uslijed Niske platežne moći stanovnika koji se

zbog toga odlučuju za Zastarjele tehnologije (kotlovi, sjekači) koji su zastupljeni na tržišt. Drugi

razlog leži u malom broju kvalificiranih projektanata, niskoj profesionalnosti instalatera,

nedovoljno osposobljenoj dimnjačarskoj službi.

13. Prilika za stvaranje novih radnih mjesta

To je potencijalni pozitivni učinak lokalnih proizvodnih lanaca biomase. U Sloveniji, kao i u

Hrvatskoj je opažena povećana prodaja kotlova domaćih proizvođača i drvnih goriva. Ako se uzme

u obzir da je nezaposlenost lokalnog stanovništva u prekograničnom području na visokoj razini, te

da postoji problem iseljavanja mladih ljudi iz ruralnih područja, lokalni proizvodni lanci biomase

bi mogli biti korak prema rješavanju tih problema.

12


4. Slabi članovi proizvodnih lanaca

Slabi članovi u proizvodnom lancu proizlaze iz gore opisane zajedničke PESTLEn analize i mogu

se podijeliti na vanjske i unutarnje. Vanjski slabi članovi se odnose na okoliš u kojem proizvodni

lanac funkcionira, dok se unutarnji slabi članovi odnose na slabosti u samom proizvodnom lancu.

Od vanjskih slabih članova vrlo negativan utjecaj imaju Nestabilna upravna i politička klima za

poduzetništvo, Neizvjestnost ulaganja u projekte biomase i proizvodnju drvnih goriva i

Ograničenja za razvoj poduzetništva (u Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora). Nestabilna

politička i upravna klima nesigurnosti pridonosi neizvjestnosti ulaganja u projekte biomase i tvori

izravno ograničenje za razvoj poslovanja. Česte promjene u lokalnom političkom vrhu i duge i

složene administrativne procedure mogu ozbiljno ograničiti ili spriječiti razvoj malih i srednjih

poduzeća. Osim toga, platežna nedisciplina i nelojalna konkurencija usporavaju i ugrožavaju

poslovanje. Ako se ovome doda i fragmentirana opskrba sirovinama i visoke cijene šumske

proizvodnje i transporta, te visoka ulaganja za proizvodnju drvnih goriva, jasno se vide velika

ograničenja za razvoj poduzetništva.

Unutarnji slabi članovi mogu se vidjeti u utjecajima kao što su: Male količine drva iz privatnih

šuma, Nedovoljne količina drva za proizvodnju velikih količine drvnih goriva, Nekonkurentnost

poduzeća na EU tržištu i Sporo uvođenje modernih tehnologija.

Jedna od najslabijih članova u lancu su privatni vlasnici šuma. Privatni vlasnici u prosjeku imaju

rascjepkane i male šumske posjede i posjedi često nisu ispravno uneseni u katastar. Osim toga,

privatne šume su slabo otvorene, često se nalaze na nepristupačnim terenima koji nisu prikladni za

strojnu sječu, ili se nalaze u Natura 2000 ili drugim zaštićenim područjima. Dakle, i pored velikih

drvnih potencijala u privatnim šumama, vlasnici nisu motivirani da rade zajedno i gospodare

svojim šumama. Nedostatku motivacije za suradnju i gospodarenje šumama doprinose i visoke

cijene šumske proizvodnje i to da se rad u šumi smatra opasnim i napornim.

Sljedeći slabi član u proizvodnom lancu su sama poduzeća zbog nedostatka konkurentnosti na

tržištu Europske unije. Mala i srednja poduzeća imaju male kapacitete za proizvodnju i preradu

velikih količina ogrjevnog drva. Sa druge strane, poduzeća s velikim kapacitetima su često suočeni

s problemom opskrbe s velikim količinama drva iz lokalnih izvora. U tom slučaju, poduzeća moraju

tražiti sirovinu za proizvodnju drvnih goriva van nacionalnog tržišta, što može povećati troškove

proizvodnje. Vrlo često tvrtke dobavljaju sirovinu iz različitih izvora, a takav materijal znatno

varira u kvaliteti. Zbog promjenjive kvalitete sirovine varira kvaliteta drvnih goriva, tako da

poduzeća ne moraju osigurati stalnu kvalitetu svojih proizvoda. Nekonkurentnosti poduzeća

doprinosi i sporo uvođenje suvremenih tehnologija. Tvrtke često koriste zastarjele sejkače,

peletirke, itd. Što također utječe na kvalitetu drvnih goriva.

Još jedan od problema u proizvodnom lancu je nepovezanost članova i nedostatak suradnje.

Dobavljači sirovina ili proizvođači drvnih goriva nemaju zajednički nastup na tržištu, već posluju

individualno. Na taj način posluju s manjim količinama sirovina/ drvnih goriva, plaćaju veće

troškove prijevoza i imaju manje povoljne cijene od konkurencije.

13


5. Prijedlozi za optimizaciju proizvodnih lanaca

Za optimizaciju proizvodnih lanaca je bitno uzeti u obzir vanjske i unutarnje slabe članove. Kako

se vanjski slabi članovi uglavnom odnose na političku i upravnu klimu koja ograničava razvoj

poduzetništva potrebno je umanjiti negativne utjecaje i napraviti uvjete za nesmetan razvoj

poduzetništva. Kako je političke čimbenike i promjene vrlo teško kontrolirati, najznačajniji

napredak može se postići u upravnim postupcima. Upravne postupke treba prilagoditi stvarnim

potrebama, što znači da je bitno pojednostaviti i skratiti vrijeme potrebno za dobivanje različitih

dozvola. Upravni postupci trebaju biti predstavljeni javnosti, te organizirati obuku za pojedine

članove proizvodnih lanaca, kako bi se, u praktičnim situacijama, naučili kako prolaze sami

postupci i što je potrebno za pripremu dokumentacije.

Privatni vlasnici šuma su identificirani kao najslabiji članovi u proizvodnom lancu zbog nedostatka

motivacije za rad u šumi i nepovjerenja. Nedostatak motivacije za rad u šumi proizlazi iz

ekonomske neisplativosti upravljanja malim šumskih posjedima. Za prevladavanje tih prepreka

potrebno je da privatni vlasnici šuma zajedno gazduju svojim šumama i zajednički nastupaju na

tržištu. Različiti oblici udruživanja mogu da pomognu pri zajedničkom gazdovanju. U Sloveniji i

Hrvatskoj već postoje udruge privatnih vlasnika, ali većina ih je neaktivna. Kako bi se olakšao rad

udruga potrebno je motivirati vlasnike šuma za rad u šumi. To se može učiniti kroz obuku i

radionice, gdje bi se vlasnicima predstavili pozitivni aspekti gospodarenja šumama. Također je

potrebno otkloniti razne upravne i pravne prepreke za gazdovanje privatnim šumama.

Optimizacija je moguća i kod poduzeća za proizvodnju i preradu drvnih goriva. Poduzeća bi se

mogla međusobno udružiti poput privatnih vlasnika šuma, te na taj način nastupiti zajedno na

tržištu s velikim količinama drvnih goriva i povoljnijim cijenama. U nekim poduzećima je također

potrebno poboljšati proizvodne procese, posebno u pogledu kvalitete drvnih goriva. U tu svrhu

potrebno je organizirati obuku o standardima kvalitete za vlasnike poduzeća i njihove zaposlenike.

Tako je u Sloveniji Šumarski institut uveo sistem osiguranja kvalitete drvenih peleta - S4Q, koji je

dizajniran za male proizvođače drvenih peleta i temelji se na odgovarajućim dijelovima

međunarodnih standarda. '' Sustav kontrole i osiguranja kvalitete povećava povjerenje potrošača,

jer proizvođači mogu pokazati i dokazati krajnjim korisnicima da praćenjem i kontrolom

proizvodnog procesa postižu dodanu, odnosno obećanu kvalitetu. '' (Gozdarski inštitut Slovenije,

2015) Osim toga, poboljšanja su moguća u tehnologiji proizvodnje i prerade drvnih goriva.

Uvođenje modernih tehnologija može smanjiti troškove proizvodnog procesa, ali to zahtijeva

visoka početna ulaganja. Početno ulaganje može dati sami vlasnici poduzeća uz pomoć države

(subvencije, povoljni krediti, itd.) ili investitora.

Investitori i ulaganja također predstavljaju slabu točku, i to zbog nedostupnosti korisnih

informacija. Otkriveno je da na lokalnoj razini često nedostaju korisne informacije za investitore u

vezi propisa, upravnih postupaka, ekonomske isplativosti itd Za adekvatan tok informacija je

potrebno povećati transparentnost duž cijelog proizvodnog lanca, kao i strukturirano i jasno

prezentirati sve mogućnosti za ulaganja u lancu (web stranice, info-centri, brošure, itd.)

Manja poboljšanja su moguća u informiranju javnosti i krajnjih korisnika. Krajnjim korisnicima

najviše nedostaju informacije o kvaliteti drvnih goriva, kako odabrati odgovarajuća drvna goriva i

14


sustave grijanja. Obrazovanjem dimnjačara, instalatera i projektanata može se postići ciljano

informiranje i podizanje svijesti krajnjih korisnika.

15


6. Zaključci Kod analize slabe članova lokalnih proizvodnih lanaca za biomasu u prekograničnom dijelu Slovenija-

Hrvatska, PESTLEn analiza pokazala se kao vrlo praktična i korisna metoda. Štoviše, utvrđeno je da je u

ovom slučaju PESTLEn analiza relevantnija od SWOT, jer pokriva širi tržišni, politički i sociološki okoliš.

Web alat - PESTLEWEB se također pokazao za odgovarajući alat, jer omogućuje povezivanje faktora i

određivanje njihovih utjecaja.

U PESTLEn analizi za Sloveniju i Hrvatsku identificirani su slični čimbenici što ukazuje na sličnu situaciju

na obje strane pograničnog područja. Iako su čimbenici u obje analize slični, ocjenjeni su različitim

ocjenama. U Sloveniji visoki značaj ima samo skupina ekonomskih čimbenika, dok u Hrvatskoj takvu

ocjenu imaju skupine političkih, ekonomskih i socioloških čimbenika. U obje zemlje grupa tehnoloških

čimbenika je dobila najnižu ocjenu i srednji utjecaj na proizvodne lance.

U zajedničkoj PESTLEn analizi za Sloveniju i Hrvatsku identificirano je 60 različitih čimbenika i

13 utjecaja na proizvodne lance. Pozitivni utvrđeni utjecaji su:


2. Osnovan pravni i institucionalni okvir za drvna goriva



5. Prilike za stvaranje novih radnih mjesta

Identificiranih negativnih utjecaja je 8, kako slijedi:

1. Negativno javno mnijenje o velikim projektima biomase



4. Ograničenja za razvoj poduzetništva. U Hrvatskoj se odnosi na razvoj javnog sektora


6. Nedovoljna količina drva za proizvodnju velike količine drvnih goriva

7. Nekonkurentnost poduzeća na tržištu EU

8. Sporo uvođenje moderne tehnologije

Na temelju negativnih utjecaja utvrđeni su slabi članovi proizvodnih lanaca i podijeljeni na vanjske

i unutarnje. Vanjski slabi članovi uglavnom se odnose na političku i upravnu klimu koja ograničava

razvoj poslovanja, dok se unutarnji slabi članovi odnose na privatne vlasnike šume, poduzeća za

proizvodnju i preradu drvnih goriva, investitore i krajnje korisnike. Najslabije unutarnje članove

predstavljaju privatni vlasnici šuma zbog nedostatka motivacije za gospodarenje šumama i

suradnju, a zatim slijede poduzeća s malim kapacitetima za obradu drvnih goriva. Identificiran je

nedostatak korisnih informacija za investitore i krajnje korisnike drvnih goriva.

Optimizacija proizvodnih lanaca je najpotrebnija na početku proizvodnog lanca, kod šumske

proizvodnje. Kako iz privatnih šuma dolaze male količine drva (sirovine), privatni vlasnici bi se

mogli udružiti i na taj način osigurati dovoljne količine sirovine. Da bi se postigao taj cilj potrebno

je otkloniti upravne i pravne prepreke i motivirati vlasnike za sudjelovanje. Poboljšanje je moguće

i kod poduzeća, koja bi se povezivanjem nastupila zajedno na tržištu i time dobila veću prodornu

moć i niže cijene. Uvođenjem modernih tehnologija u proizvodne procese poduzeća bi mogla

16


smanjiti troškove proizvodnje i povećati kvalitetu drvnih goriva. Također je potrebno osigurati

dostupnost korisnih informacija za investitore i krajnje korisnike drvnih goriva.

17


Izvori

Collins, R., 2011. Is there a better way to analyse the business environment?, n.a: s.n.

Državni zbor Republike Slovenije, 2014. Energetski zakon (EZ 1). Uradni list Republike

Slovenije, št. 17/2014.Ljubljana

Gozdarski inštitut Slovenije, 2015. S4Q - Namen. [Elektronski]

Available at: http://www.s4q.si/namen

Ministrstvo za kmetijstvo in okolje in Ministrstvo za gospodarski razvoj in tehnologijo, 2012.

Akcijski načrt za povečanje konkurenčnosti gozdno-lesne verige v Sloveniji do leta 2020 - Les

je lep, Ljubljana: s.n.

Rogelja, T. in drugi, 2014. Analiza tehnologij proizvodnje biomase z okvirnimi stroški na

področju Podravske, Spodnjeposavske in Jugovzhodne regije, Ljubljana: Silva Slovenica.

Rogelja, T., Krajnc, N., Triplat, M. & Ščap, Š., 2014. Analiza potencialov lesne biomase iz

gozdov in hitrorastočih nasadov na območju Podravske, Spodnjeposavske in Jugovzhodne

regije, Ljubljana: Silva Slovenica.

Slovenian Forestry Institute, 2012. Situation Report on Forest Biomass Use in Mediterranean

Region, Ljubljana: Silva Slovenica.

18


Prilog I: Anketa za ocjenjivanje čimbenika zajedničke PESTLEn analize

Broj upitnika: ________ (ne popunjavati)

Ime i prezime:________________________________________________________________

Organizacija: ________________________________________________________________

Država:_____________________

Procjena važnosti čimbenika zajedničke PESTLEn analize

Politička okolina (P) VAŽNOST




Niska Srednja Visoka

2. Energetske izkaznice i certifikati Niska Srednja Visoka

3. Predanost Slovenije i Hrvatske povećanju

energije dobivene iz OiE Niska Srednja Visoka


promjene u lokalnom političkom vodstvu) Niska Srednja Visoka

5. AN URE2 propisuje ciljeve za povećanje

energetske učinkovitosti u javnim zgradama

(SLO)


6. Plinifikacija - konkurentniji izvor energije Niska Srednja Visoka

Upitnik »Procjena važnosti čimbenika zajedničke PESTLEn analize« je izrađen u okviru

projekta BioHeatLocal. Kroz upitnik ćemo procijeniti važnost svakog od identificiranih

čimbenika koji utječu na lokalne biomasne lance. Upitnik je namijenjen samo projektnim

partnerima.

Za svaki faktor zaokružite samo jednu ocjenu važnosti (niska, srednja ili visoka). U procjeni

molimo da prvenstveno ocijenite značaj čimbenika na lokalnoj razini (županija).

Čimbenici za Sloveniju i Hrvatsku su uglavnom isti, ali postoje i čimbenici koji se odnose samo

na Sloveniju ili Hrvatsku. Molimo Vas da ne ocjenjujete čimbenik ako nije prikladan za državu

iz koje dolazite.

Osobni podaci koje ste unijeli su samo za osobnu evidenciju GIS-a. Vaši podaci, kao i upitnici

neće biti nigdje objavljeni, niti javno dostupni. Na taj način jamčimo za vašu anonimnost.

Kao konačni rezultat za svaki čimbenik će biti uzeta prosječna ocjena.

19


Ekonomsko okolje (E) VAŽNOST

1. Otvorenost EU tržišta Niska Srednja Visoka

2. Netransparentna trgovina drvnim gorivima Niska Srednja Visoka

3. Izvoz trupaca i piljene građe Niska Srednja Visoka


pridobivanje drvnih goriva Niska Srednja Visoka

5. Državne subvencije za kotlove na biomasu Niska Srednja Visoka

6. Visoke početne investicije u mehanizaciju za

izradu drvnih goriva i moderne kotlove na

biomasu


7. Visoki materijalni troškovi šumske proizvodnje

i transporta Niska Srednja Visoka

8. Niska platežna moć stanovnika Niska Srednja Visoka

9. Nespoštivanje rokova za plačanje (platišna

nedisciplina) Niska Srednja Visoka

10. Rascjepkanost ponude Niska Srednja Visoka

11. Investicije u projekte sa biomasom nemaju

visoku dobit Niska Srednja Visoka


fosilnim gorivima Niska Srednja Visoka

Socijalna okolina (S) VAŽNOST

1. Nezainteresiranost šumovlasnika za rad u šumi Niska Srednja Visoka

2. Nepovjerenje šumovlasnika i nespremnost za

međusobnu suradnju Niska Srednja Visoka

3. Nezaposelnost lokalnog stanovništva Niska Srednja Visoka

4. Nepošteno tržišno natjecanje Niska Srednja Visoka

5. Grijanje drvom je tradicionalno Niska Srednja Visoka

6. Percepcija grijanja sa drvnom biomasom kao

zagađivačem okoliša Niska Srednja Visoka

7. Rad u šumi i priprema drva za ogrjev smatra se

fizički iscrpljujućim i opasnim poslom Niska Srednja Visoka

8. Mali broj kvalificiranih projektanata Niska Srednja Visoka

9. Niska profesionalnost instalatera Niska Srednja Visoka

10. Nekompetentna dimnjačarska služba Niska Srednja Visoka

11. Egzodus mladih ljudi iz ruralnih područja Niska Srednja Visoka

Tehnološka okolina (T) VAŽNOST

20


1. Neprikladni tereni za strojnu sječu i žetvu Niska Srednja Visoka

2. Tvrtke s malim kapacitetima za proizvodnju i

preradu velike količine drvnih goriva Niska Srednja Visoka

3. Zastarjela oprema za rad u šumi Niska Srednja Visoka


zajamčena Niska Srednja Visoka

5. Nepoznavanje europskih standarda za

postizanje kvalitetnog drvnog goriva Niska Srednja Visoka

6. S4Q (SLO) Niska Srednja Visoka

7. Niska uporaba suvremenih ICT Niska Srednja Visoka

8. Zgrade javne namjene se većinom griju na

fosilna goriva Niska Srednja Visoka

9. Nedostatak korisnih informacija za investitore Niska Srednja Visoka

10. Nedostatak pristupu korisnim informacijama na

lokalnoj razini Niska Srednja Visoka

11. Velika ponuda zastarjelih tehnologija (kotlovi,

sjekači) na tržištu Niska Srednja Visoka

Pravno okolje (L) VAŽNOST

1. Novi Zakon o energiji propisuje obavezno

korištenje obnovljivih izvora energije za

grijanje (SLO)


2. Neusvojen NEP (SLO) Niska Srednja Visoka

3. Strategija energetskog razvoja Republike

Hrvatske(HR) Niska Srednja Visoka

4. Energetski zakoni i podzakonska regulativa

(HR) Niska Srednja Visoka

5. Lokalni energetski koncepti Niska Srednja Visoka


sustave Niska Srednja Visoka

7. Kompleksni administrativni postupci Niska Srednja Visoka

8. Neuređeni vlasnički odnosi Niska Srednja Visoka

9. Zakon o emisiji čestica prašine / Naredba o

onečišćenju zraka iz uređaja za loženje krutog

goriva snage manje od 1 MW


21


Okolijski vidiki (En) VAŽNOST

1. Dovoljan drvni potencijal Niska Srednja Visoka

2. Teško dostopni tereni Niska Srednja Visoka

3. Rascjepkani i mali zasebni šumski posjedi Niska Srednja Visoka

4. Slaba otvorenost privatnih šuma Niska Srednja Visoka

5. Natura 2000 i druga ograničenja zaštite prirode Niska Srednja Visoka

6. Niže emisije kod grijanja drvnom biomasom Niska Srednja Visoka

7. Zagađenje česticama prašine Niska Srednja Visoka

8. Problem uporabe starog/kontaminiranog drva Niska Srednja Visoka

9. Zbrinjavanje pepela kao opasnog otpada Niska Srednja Visoka

Hvala za suradnju!

Documents

ZAJEDNIČKA ANALIZA SLABIH ČLANOVA I PRIJEDLOZI · PDF fileTehnološke: Procjenjuje se kako tehnologija može imati ili pozitivan ili negativan utjecaj na ... 4. Uvoz i izvoz drvnih