Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na

PODLOGA ZAHTJEVU ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Zahvat: MHE KRČIĆ

Zagreb, veljača 2014.

NARUČITELJ: HEP d.d., Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb ZAHVAT: MHE KRČIĆ LOKACIJA: GRAD KNIN, ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA UGOVOR BROJ: I-03-0111

PODLOGA ZAHTJEVU ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Zahvat: MHE KRČIĆ

Autori: Senka Ritz dipl. ing. bio. Koordinator izrade

Berislav Marković, mag.ing.prosp.arch. Renata Kos, dipl. ing. rud. Dr. sc. Vladimir Jelavić, dipl. ing.

Direktor Odjela za zaštitu okoliša i održivi razvoj: Direktor:

dr. sc. Vladimir Jelavić, dipl.ing. mr.sc. Zdravko Mužek dipl.ing.

Zagreb, veljača 2014.

Sukladno prilogu 5. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) izrađena je dokumentacija za ishođenje mišljenja o potrebi provedbe procjene utjecaja zahvata na okoliš sa sljedećim sadržajem:

Sadržaj 1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA I OSNOVNE ZNAČAJKE ZAHVATA 1.1. OSNOVNI PODACI O NOSITELJU ZAHVATA 1.2. PRESLIKA IZVATKA IZ SUDSKOG REGISTRA TRGOVAČKOG SUDA 1.3. OSNOVNE ZNAČAJKE ZAHVATA 2. PODACI O LOKACIJI ZAHVATA I KARAKTERISTIKE PODRUČJA 2.1. STATUS ZAHVATA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA 2.2. KARAKTERISTIKE PODRUČJA ZAHVATA

2.2.1. UVOD 2.2.2. KLIMA I METEOROLOŠKE PRILIKE 2.2.3. GEOLOŠKE, TEKTONSKE, SEIZMOLOŠKE I GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE 2.2.4. HIDROGEOLOŠKE I HIDROLOŠKE ZNAČAJKE 2.2.5. OPIS NATURA 2000 PODRUČJA 2.2.6. ZAŠTIĆENA PODRUČJA 2.2.7. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE I KULTURNA BAŠTINA 2.2.8. DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE

3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 3.1. TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPISE ZAHVATA IZ UREDBE (NN 64/08, 67/09) 3.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA 4. PREGLED UTJECAJA ZAHVATA I NJEGOVE PROMJENE NA OKOLIŠ 4.1. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA 4.2. UTJECAJ NA TLO I VODE 4.3. BUKA 4.4. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE I KULTURNA BAŠTINA

4.4.1. UTJECAJ NA STRUKTURNE ZNAČAJKE KRAJOBRAZA 4.4.2. UTJECAJ NA VIZUALNE ZNAČAJKE KRAJOBRAZA

4.5. GOSPODARENJE OTPADOM 4.6. EMISIJA SVJETLA 4.7. UTJECAJ NA SOCIOLOŠKE ZNAČAJKE 4.8. UTJECAJ NA PRIRODU I BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE 5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA 5.1. OPĆE MJERE 5.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE ZRAKA: 5.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE VODA: 5.4. MJERE ZAŠTITE PRIRODE 5.5. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH ZNAČAJKI I KULTURNE BAŠTINE 5.6. BUKA 5.7. OTPAD 5.8. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA

5.8.1. PROGRAM PRAĆENJA FAUNE 5.8.2. PROGRAM PRAĆENJA VODA

6. ZAKLJUČAK

MHE KRČIĆ EKONERG d.o.o.

I-03-0111 1/66

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA I OSNOVNE ZNAČAJKE ZAHVATA

1.1. OSNOVNI PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Puni naziv tvrtke: HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA Sjedište: Ulica grada Vukovara 37, 10 000 Zagreb Skraćeni naziv tvrtke: HEP d.d. OIB: 28921978587 Matični broj: 35 57 049 Pravni oblik: Dioničko društvo Registarski sud: Trgovački sud u Zagrebu Predsjednik Uprave: Tomislav Šerić


I-03-0111 2/66

1.2. PRESLIKA IZVATKA IZ SUDSKOG REGISTRA TRGOVAČKOG SUDA


I-03-0111 3/66


I-03-0111 4/66


I-03-0111 5/66


I-03-0111 6/66


I-03-0111 7/66


I-03-0111 8/66

1.3. OSNOVNE ZNAČAJKE ZAHVATA

Zahvat obuhvaća izgradnju MHE Krčić za koju je izrađena cjelokupna studijska i projektna dokumentacija te je, tijekom 90-ih godina, ishođena i građevinska dozvola sukladno tada važećoj regulativi zaštite okoliša. Potencijal zahvata je svakako i u činjenici da je projekt u visokoj fazi razvoja: za zemljište postoji Rješenje o eksproprijaciji (Klasa: UP/I-943-04/89-01/01, Ur.broj: 2136-09-02-89-2), a dio postrojenja je već izgrađen te je u dugogodišnjoj funkciji. Preduvjet za nastavak izgradnje na lokaciji MHE Krčić je novelacija sveukupne dokumentacije sukladno važećoj regulativi te provođenje potrebnih upravno-pravnih postupaka. U cilju usklađenja projekta sa sada važećom regulativom zaštite okoliša i prirode, izrađen je Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš MHE Krčić. Sastavni dio predmetnog Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja je i mišljenje nadležnog tijela o usklađenosti zahvata izgradnje MHE Krčić u odnosu na važeću prostorno-plansku dokumentaciju. Razvoj projekta MHE Krčić započeo je u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, prikupljanjem podloga i provođenjem potrebnih istražnih radova (geološki, geofizikalni, hidrološki, klimatološko/meteorološki). Za zahvat je odrađen i Idejni projekt (završen 1983. godine) i Glavni projekt (izrađen u razdoblju 1987/1989 godine). Građevinska dozvola za cjelokupni zahvat dobivena je 23. lipnja 1989. godine. Projekt je podijeljen na dvije faze:

- Izvršena prva faza: agregat biološkog minimuma (u nastavku: ABM) - instalirane snage 0,375 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 1 GWh;

- Započeta druga faza: dva agregata ukupne instalirane snage od 7,86 MW i godišnje proizvodnje od 38 GWh.

U sklopu radova za izgradnju cjelovitog projekta MHE Krčić do sada je završena prva faza. Na lokaciji je izgrađeno postrojenje biološkog minimuma (u nastavku dokumenta: postojeća ABM MHE Krčić) koje za svoj rad koristi vode Krčića. Postrojenje je izgrađeno 1988. godine. Osnovna funkcija postrojenja je napajanje vlastite potrošnje buduće hidroelektrane te ispust voda biološkog minimuma iz planirane akumulacije. Zbog Domovinskog rata u RH druga faza hidroelektrane nije završena, već su započeti samo građevinski radovi manjeg opsega. Dakle, postojeća ABM MHE Krčić sastavni je dio planirane MHE Krčić koja je predmet ovog Zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja. Postojeća ABM MHE Krčić nalazi se na izvoru rijeke Krke ispod slapa Topoljski buk kojim završava vodotok Krčić u mjestu Topolje (slike 1. i 2. u nastavku). Čine je ulazna građevina za zahvaćanje vode, tlačni čelični cjevovodi za dovod vode do agregata, podzemna strojarnica i odvodni kanal. Nizvodno od postojeće ABM MHE Krčić smješteno je ribogojilište, izgrađeno tijekom 1983. godine, za koje se iz izvora Krčić osigurava dotok od čiste izvorske vode.


I-03-0111 9/66

Slika 1.: Lokacija zahvata Slika 2.: Slap Topolje Postojeća ABM MHE Krčić koncipirana je s daljinskim upravljanjem, odnosno bez pogonskog osoblja (slika 3.). Agregat postojeće sastoji se od tipizirane Francis turbine, instaliranog protoka 1,0 m3/s i sinkronog generatora snage 400 kVA priključenog na mrežu u obližnjoj TS Krčić I 10/0,4 kV (slika 4.). Dok se ne izgradi akumulacija za planiranu MHE Krčić koja će akumulirati vode rijeka Krke i Krčića, a pod čijim tlakom će se nalaziti izvor Krke, postojeća ABM MHE Krčić za pogon koristi samo vodu Krčića.

Slika 3.: Vizura lokacije ABM MHE Krčić Slika 4.: Unutrašnjost strojarnice postojeće ABM MHE Krčić


I-03-0111 10/66

Planirani zahvat koji je predmet ovog zahtjeva - MHE Krčić je višenamjensko energetsko postrojenje derivacijskog tipa s 7,86 MW instalirane snage. Zahvat je višenamjenskog tipa te predstavlja trajan i pouzdan obnovljivi izvor električne energije te je od značajnog interesa u domeni energetike budući da se, izgradnjom i korištenjem zahvata, dugoročno smanjuje ovisnost o uvozu energenata i utjecaju uporabe fosilnih goriva. Izgradnjom i korištenjem zahvata očekuje se prosječna godišnja proizvodnja od 38 GWh električne energije. MHE Krčić je derivacijska hidroelektrana s dnevnim izravnanjem. Za rad planirane MHE Krčić planira se koristiti hidroenergetski potencijal Krčića na prirodnoj sedrenoj barijeri slapa Topoljski buk (visina 40 do 42 m) te na dodatnom padu od 5-7 m koji se postiže izgradnjom nasutom pregradom (branom) smještenom uzvodno od slapa. Vode Krčića površinski bi dotjecale u tako formiranu akumulaciju, dok bi se vode Krke uvodile pregrađivanjem njene izvorske špilje u sedrenoj barijeri slapa te otješnjenjem ove barijere i propusnog dijela brdske mase. Posebnim vertikalnim oknom vode Krke uvodile bi se u akumulaciju, a odakle s vodama Krčića kroz okno u dovodni tunel prema elektrani na desnoj obali Krke ili u temeljni ispust prema Krki. Akumulacija je planirana u nizvodnom dijelu doline Krčića, nasutom branom cca 40 m uzvodno od slapa Topolje te otješnjenjem ove barijere i propusnog dijela brdske mase u bokovima. Planiranim korisnim volumenom od 0,49 x 106 m3 akumulacija zadovoljava potrebe dnevnog vodnog izravnanja dotoka za postrojenje planirane MHE Krčić. Akumulacija se ostvaruje nasutom branom - trapeznog oblika presjeka, širine krune 4 m, s nizvodnim i uzvodnim pokosom u nagibu 1:1,7. Kruna brane je na koti 267,00 m n.m., a najveća visina brane od dna temeljnog klina do krune je 11,70 m. Preljev je betonska građevina s dva preljevna polja širine 2x12,5 m praktičnog oblika, smještena u trasi nasute brane bliže lijevom boku. Kota krune preljeva je 263,5 m n.m., a klapne u izdignutom položaju održavaju radni nivo vode na 265,5 m n.m. Iza preljeva je betonsko slapište širine 27 m, dužine 16 m, s dnom na koti 259,0 m n.m. i pragom visine 1,5 m na kraju. Zahvatno okno je vertikalni armirano-betonski cilindar višestruke namjene. Položaj mu je uzvodno od pregradnog profila, iznad izvorske špilje ali takav, da ne remeti prirodne izvore u špilji. Namjena mu je zahvaćanje vode iz Krke i njihovo uvođenje u akumulaciju, zahvaćanje voda iz akumulacije i njihovo uvođenje u dovodni tunel prema elektrani, omogućavanje pražnjenja akumulacije preko temeljnog ispusta, te omogućavanje zahvaćanja vode za ribogojilište i vodovod za vrijeme građenja i nakon završetka radova. Dovodni tunel je tlačni armirano betonski derivacijski vod položen kroz vapnenačku brdsku masu, a zajedno s račvom povezuje zahvatno okno i strojarnicu. Duljina mu je 207,34 m, a svijetli promjer 3,20 m. Temeljni ispust je tlačni vod s čeličnom oblogom svijetlog promjera 2,30 m u masivnom betonskom bloku. Ukupna duljina je 151,62 m i većim dijelom vodi kroz izvorsku špilju, dok dio van špilje čini desnu obalu regulirane Krke. Strojarnica je planirana na desnoj obali Krke oko 150 m nizvodno od vrela, nešto uzvodnije od starog mosta, blizu glavnog korita, a izlazi iz aspiratora su spojeni na kratki odvodni kanal do reguliranog korita Krke. Izvedbom ovog zahvata ostvaruje se instalirani protok od 20,0 m3/s, koncentrirani srednji bruto pad od 46,57 m i akumulacija ukupne zapremnine 640 000 m3. Prikaz prostornog razmještaja osnovnih elemenata planiranog zahvata je na slici 5. u nastavku Zahtjeva. Uz predviđeni te uz raspoloživi pad od 43,9 m postrojenje ima instaliranu snagu 7,86 MW i prosječnu godišnju proizvodnju električne energije od 38 GWh.


I-03-0111 11/66

Slika 5.: Prikaz prostornog razmještaja osnovnih elemenata planiranog zahvata


I-03-0111 12/66

2. PODACI O LOKACIJI ZAHVATA I KARAKTERISTIKE PODRUČJA

2.1. STATUS ZAHVATA U DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

Elementi planiranog zahvata MHE Krčić nalaze se na području grada Knina, na izvorištu Krke / kraju prirodnog toka rijeke Krčić (točki ulijevanja u rijeku Krku, sjeverna točka Kninskog polja), odnosno u širem području obuhvata postojeće ABM MHE Krčić. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) predstavljaju krovne dokumente kojima se uspostavljaju temeljne odrednice dugoročnog razvoja u prostoru na razini države. Strategijom i Programom potiče se unapređenje postojećih i izgradnja novih energetskih postrojenja koje će pratiti odgovarajući prijenosni sustavi s ciljem sigurnosti opskrbe i uravnoteženja sustava na cijelom teritoriju Države. Intervencije na postojećim proizvodnim energetskim postrojenjima odnose se na poboljšanje učinkovitosti postojećeg sustava i to:

- zadržavanje svih postojećih lokacija energetskih objekata (eksploatacijska polja nafte i plina s pripadajućim naftovodima i plinovodima, rafinerije, JANAF, hidroelektrane i termoelektrane, dalekovodi i transformatorske stanice),

- kod rekonstrukcije ili zamjene postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima uz saniranje i uređenje okoliša,

- poboljšanje tehnologije i zamjenu energenata gdje je to moguće. Predmetni projekt je u skladu s važećim Prostornim planom Šibensko - kninske županije (Slika 6.). Planirani zahvat se nalazi na prostoru katastarskih općina Kninsko Polje i Polača. Temeljem važećih prostorno-planskih podloga, na prikazima 1.0. Korištenje i namjena prostora, 2.3. Energetika i plinovodni sustav, 2.4 Infrastrukturni sustavi - Vodno gospodarstvo, 3.0. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora prostornog plana županije (2013.) (slika 7.) te prikaza Korištenje i namjena površina prostornog plana uređenja grada Knina (2013.) prostorno je označena postojeća MHE Krčić, kao i planirana MHE Krčić i planirana akumulacija, te je zahvat u skladu s važećim prostorno-planskim podlogama:

– Prostorni plan Šibensko-kninske županije (»Službeni vjesnik« ŠKŽ 04/13); – Prostorni plan uređenja grada Knina (»Službeni vjesnik« ŠKŽ 03/05).


I-03-0111 13/66

Slika 6.: Izvodi iz prostorno-planskih podloga - prikazi 2.4 Infrastrukturni sustavi - Vodno gospodarstvo (GORE), 2.3. Energetika i plinovodni sustav (DOLJE) prostornog plana Šibensko-kninske županije (2013.)


I-03-0111 14/66

Slika 7.: Izvodi iz prostorno-planskih podloga - prikazi 1.0 Korištenje i namjena prostora (GORE), 3.0. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora (DOLJE)

Prostornog plana Šibensko-kninske županije (2013.)


I-03-0111 15/66

U nastavku je potvrda nadležnog tijela da je zahvat u skladu s važećim prostorno-planskim podlogama:


I-03-0111 16/66


I-03-0111 17/66

2.2. KARAKTERISTIKE PODRUČJA ZAHVATA

2.2.1. UVOD

Pri izradi Zahtjeva korišteni su različiti izvori podataka istraživanja područja izgradnje MHE Krčić te su u izradu dokumenta uključena sustavna analiza do sada izrađene tehničko-tehnološke dokumentacije, kao i dokumentacije iz domene zaštite okoliša i prirode za zahvat izgradnje i korištenja MHE Krčić. U analizi karakteristika područja zahvata korišteni su podaci s terenskog obilaska lokacije tijekom 2013/2014 godine te svi dostupni podaci iz baze NATURA 2000 područja kako bi informacije o značajkama prirode i okoliša bile što novije i ažurnije. Od kartografskog materijala korištene su topografske i tematske karte (geološka i dr.). Konačni rezultat predstavlja sažet pregled analize predmetne detaljne tehničko-tehnološke dokumentacije zahvata, utvrđivanje obilježja NATURA 2000 na području lokacije zahvata, pregled zahtjeva regulative zaštite prirode i okoliša tijekom razrade projekta, kao i odgovarajuće preporuke i prijedloge za zaštitu svojti na području izgradnje i korištenja MHE Krčić.

2.2.2. KLIMA I METEOROLOŠKE PRILIKE

Klima predmetnog područja ima planinski karakter s jakim zimama i naglim promjenama temperature s jakim vjetrovima i dosta oborina, ali i s razdobljima vrućeg, sušnog i primorskog ljeta. Prosječna godišnja temperatura u gradu Kninu iznosi 12,9 °C. Najhladniji mjesec u godini je siječanj, a najtopliji srpanj. Prosječna temperatura zime iznosi 4,4 °C, proljeća 12,1 °C, ljeta 21,7 °C, a jeseni 13,4 °C. Hladnih dana s minimalnom temperaturom zraka manjom od 0 °C, u Kninu je najviše tijekom siječnja. Potrebno je istaknuti kako je tijekom godine u Kninu prosječno 56 dana s minimalnom temperaturom zraka manjom od 0 stupnjeva. Vrućih dana u Kninu s maksimalnom temperaturom zraka većom od 30 stupnjeva, više je u Kninu no u susjednim gradovima županije. Na kninskom području tijekom srpnja i kolovoza ima podjednak broj vrućih dana, te je pojava spomenutih dana moguća i u listopadu. Prosječno godišnje u Kninu padne 1065,9 mm oborine, najviše oborine u Kninu padne tijekom jeseni 114,7 mm do 128,7 mm, a najmanje tijekom ljeta 67,1 mm do 70,8 mm. U Kninu se prosječna godišnja količina oborina tijekom zime i proljeća veoma malo razlikuje 2,7 mm. Maksimalne dnevne količine oborina pojavljuju se tijekom listopada 136,7 mm. Najmanje dana s oborinom u Kninu je tijekom srpnja. Prosječno u Kninu ima 6 dana sa snijegom većim od 1 cm. Najveći broj dana sa snijegom ima prosinac, a zatim siječanj.

2.2.3. GEOLOŠKE, TEKTONSKE, SEIZMOLOŠKE I GEOTEHNIČKE ZNAČAJKE

Geološke i tektonske značajke Šire područje zahvata smješteno je na sedimentnim stijenama trijasa, jure, krede, tercijara i kvartara. Slika 7. prikazuje isječak Osnovne geološke karte, list Knin.


I-03-0111 18/66

Slika 7: Isječak Osnovne geološke karte, list Knin Složena strukturna građa terena rezultat je boranja i poremećaja duž navlačnih ploha, regionalnih reversnih i drugih rasjeda. Izrazitim dislokacijama pružanja sjever-sjeverozapad, jug-jugoistok teren je podijeljen na nekoliko tektonskih jedinica. Zahvat i njegovo neposredno utjecajno područje smješteni su u dolini Krčića odn. unutar antiklinale Krčić, koja je dio tektonske jedinice Krčić. Jezgru ove antiklinale čine slabopropusni dolomiti gornjeg trijasa koji u krilima prelaze u vapnence lijasa. Na njih se kontinuirano nastavljaju debelo uslojeni vapnenci dogera nakon kojih se istaložila serija malmskih dolomita, pločastih vapnenaca i debelo uslojenih do gromadastih vapnenaca.

KVARTAR: JURA:

TERCIJAR:

KREDA:

TRIJAS:


I-03-0111 19/66

U donjem dijelu doline Krčića dno doline je ispunjeno aluvijalnim i sedrenim naslagama. U uzvodnom dijelu doline teren je izgrađen od propusnih karbonatnih naslaga dogera, malma i donje krede. U području slapa Topolje, dolomitna jezgra antiklinale je jako sužen , a lijaski vapnenci južnog krila prelaze na desnu obalu Krčića. U ovim dobro uslojenim vapnencima registrirani su prebačeni slojevi i sekundarne bore. Seizmičke značajke Akceleracija tla je ubrzanje tla koje uzrokuje potres, te je potresna sila tim veća što je akceleracija veća. Za širu lokaciju zahvata, horizontalno vršno ubrzanje tla tipa A (agR) za povratno razdoblje od Tp = 95 godina, izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1 g = 9.81 m/s2), iznosi između 0,12 i 0,14. Na slici 8. prikazan je isječak karte potresnih područja za povratno razdoblje od 95 godina.

Slika 8.: Karta potresnih područja šire lokacije zahvata za poredbena vršna ubrzanja temeljnog tla agR, za temeljno

tlo tipa A, za povratno razdoblje potresa TDLR = 95 godina, u jedinicama gravitacijskog ubrzanja g.

2.2.4. HIDROGEOLOŠKE I HIDROLOŠKE ZNAČAJKE

Hidrogeološke značajke Hidrogeološki odnosi u širem području zahvata uvjetovani su prvenstveno položajem antiklinale Krčić. Sjeverno od antiklinale, uz istočni rub kninskog polja, nalaze se krški izvori Crno vrelo, Šegotino vrelo i Šimića vrelo. Glavni drenovi podzemnih voda ovog područja su izvori Krke i Krčića u centralnom dijelu terena u dolini Krčića te izvori uz jugoistočni obod Kninskog polja u zapadnom dijelu terena, gdje se podzemne vode iz krškog zaleđa prelijevaju preko nepropusnih naslaga u polju.


I-03-0111 20/66

Područje kod izvorišnog dijela Krčića između Dinare i Kijeva se dobrim dijelom drenira prema Cetini, a područje između Polače i Kozjaka drenira se prema jugozapadu preko izvora Kosovčice. Antiklinala Krčić s jezgrom od slabopropusnih dolomita gornjeg trijasa uvjetovala je kretanje i raspored podzemnih voda u užem području doline Krčića. Pretpostavlja se da vode izvora Krke dolaze sa sjeveroistoka kroz sjeverno krilo antiklinale, a sliv seže na sjeveroistok sve do Bosanskog Grahova. Na temelju geološke građe strukture Krčić i smjera i rasporeda rasjeda i lomnih zona, može se pretpostaviti kako vode izvora Krke dolaze u dolinu Krčića uzduž dijagonalnih rasjeda između Vršine i Osredka ili uzduž lomova koji iz područja Vršine preko Medića stana ulaze u dolinu uzvodno od slapa Topolje. Uzduž korita Krčića zapaženo je gubljenje vode u šljunkovitom i sedrenom dnu korita. U više navrata mjereni su hidrološki profili kojima su dobivene vrijednosti gubitaka uzduž korita. Praćen je i nadolazak Krčića te njegovo povlačenja. Najveći gubici zamijećeni su u koritu uzvodno od sela Krčić. Mjerenjem nivoa podzemne vode u bušotinama izbušenim u donjem dijelu doline Krčića utvrđena su dva nivoa podzemne vode. Viši nivo utvrđen je u muljevitim sedrenim naslagama te odgovara nivou vode Krčića. Niži je u primarnoj stijeni te on približno odgovara nivou voda izvora Krke. Bojenjem je dokazano da u vrijeme kada Krčić presuši postoji tečenje ispod sedrenog i aluvijalnog nanosa, odn. u nižem nivou. Bojenjem je također ustanovljeno kako postoji odvojen podzemni tok prema izvoru u lijevom boku te glavnom izvoru Krke. Hidrološke značajke Postojeća MHE Krčić za pogon koristi samo vodu Krčića, dok se ne izgradi akumulacija MHE Krčić donji koja će akumulirati vode rijeka Krke i Krčića, a pod čijim tlakom će se nalaziti izvor Krke. Raspoložive dotoke vode Krčića u profilu MHE Krčić moguće je odrediti samo za razdoblje do 1990. godine na temelju podataka sa mjerodavne hidrološke stanice Krčić. Hidrološka stanica Krčić na vodotoku Krčić osnovana je 1947. godine, udaljena od ušća 2,1 km. S radom prestaje 31. kolovoza 1991. godine. Prikaz srednjih mjesečnih i godišnjih radnih protoka HE Krčić utvrđenih na temelju poznatih mjesečnih vrijednosti proizvodnje na HE Krčić i srednjeg energetskog ekvivalenta u razdoblju od 1998. do 2005. godine (10,03 m3/kWh) dan je u tablici 1 i grafički na slici 9. U tablicama 2 do 4 prikazani su srednji, minimalni i maksimalni mjesečni i godišnji protoci (s pripadajućom osnovnom statističkom obradom) registrirani na h.s. Krčić na vodotoku Krčić u razdoblju 1961. do 1990. godine, koji su preuzeti iz Baze hidroloških podataka (HIS-2000) DHMZ-a, a dane su nastavno iza teksta. Uz tablični iskaz dan je i grafički prikaz hoda srednjih, minimalnih i maksimalnih mjesečnih i godišnjih protoka, s ucrtanim linearnim trendom za analizirano razdoblje. Za razdoblje 1967. do 1974. godine nedostaju podaci zbog prekida u mjerenju. Iz priloženog se može zaključiti da postojeća MHE Krčić ima prekide u radu u ljetnim mjesecima. Kako na vodotoku Krčić nije aktivna niti jedna hidrološka stanica nakon 1990. godine, ne može se utvrditi raspoloživost vode na


I-03-0111 21/66

vodotoku Krčić za razdoblje 1998.-2005. godine. Na temelju raspoloživih podataka sa hidrološke stanice na vodotoku Krčić koja je bila aktivna u razdoblju 1961. do 1990. godine može se zaključiti da vodotok Krčić redovito presušuje u razdoblju od srpnja do rujna, a u hidrološki sušnim godinama vode na slapu Topolje nema i po 200 dana. Sve dok MHE Krčić koristi samo vode Krčića za očekivat je da u ljetnim mjesecima neće raditi ovisno o hidrološkim prilikama, odnosno dok se ne izgradi akumulacija i MHE Krčić donji, kada će ova postojeća mala hidroelektrana koristiti vode biološkog minimuma nužne za ribogojilište. Tablica 1: Srednji mjesečni i godišnji radni protoci MHE Krčić (m3/s)

Godina I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Sred 1998 0,54 0,47 0,19 0,42 0,58 0,48 0,00 0,00 0,06 0,51 0,40 0,48 0,34 1999 0,58 0,52 0,54 0,62 0,59 0,43 0,00 0,00 0,00 0,00 0,13 0,48 0,32 2000 0,55 0,54 0,64 0,60 0,60 0,03 0,00 0,00 0,00 0,54 0,39 0,57 0,37 2001 0,59 0,73 0,66 0,70 0,62 0,39 0,00 0,00 0,11 0,00 0,10 0,47 0,36 2002 0,36 0,54 0,60 0,61 0,65 0,39 0,00 0,43 0,29 0,40 0,46 0,55 0,44 2003 0,33 0,54 0,56 0,53 0,00 0,00 0,00 0,00 0,30 0,17 0,15 0,05 0,22 2004 0,37 0,52 0,09 0,80 0,42 0,40 0,00 0,00 0,00 0,00 0,18 0,44 0,27 2005 0,52 0,22 0,39 0,55 0,37 0,33 0,00 0,00 0,00 0,28 0,34 0,39 0,28 Max 0,59 0,73 0,66 0,80 0,65 0,48 0,00 0,43 0,30 0,54 0,46 0,57 0,52 Sred 0,49 0,54 0,48 0,63 0,50 0,33 0,00 0,10 0,12 0,27 0,29 0,44 0,35 Min 0,33 0,22 0,09 0,42 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,10 0,05 0,10

KARAKTERISTIČNI MJESEČNI PROTOCI

0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Mjeseci

Prot

ok (m

3 /s)

maxsredmin

SREDNJI GODIŠNJI PROTOCI

0,0

0,1

0,1

0,2

0,2

0,3

0,3

0,4

0,4

0,5

0,5

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

Godine

Prot

ok (m

3 /s)

Slika 9: Srednji mjesečni i godišnji radni protoci MHE Krčić (m3/s)

Na slici 10. dan je grafički prikaz prosječne krivulje trajnosti s anvelopama minimalnih i maksimalnih trajnosti, te krivuljama trajnosti za vlažnu i sušnu godinu (koje se većim dijelom poklapaju s anvelopnim krivuljama), kao i krivulja učestalosti dnevnih protoka na hidrološkoj stanici Krčić za razdoblje 1961. do 1990. godine.


I-03-0111 22/66

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

30 20 10 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Trajnost (%)

Prot

ok (m

3 /s)

prosječna kriv ulja trajnosti

anv elopa minimuma

anv elopa maksimuma

Vodotok KRČIĆStanica KRČIĆ

Razdoblje obrade 1961.-1990.bez razdoblja 1967.-1974.

Učestalost (%)

Qsr = 4,57 m3/sQmin = 0 m3/sQ50% = 3,62 m3/s1966. god. - v lažna

1990. god. - suha

SUHO

Slika 10.: Krivulje trajanja i učestalosti dnevnih protoka na h.s. Krčić na vodotoku Krčić


I-03-0111 23/66

Tablica 2: Srednji mjesečni i godišnji protoci na h.s. Krčić na vodotoku Krčić (m3/s) Stanica: KRČIĆVodotok: KRČIĆ

God I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God

1961 6,96 2,63 1,52 2,01 4,64 5,22 0,629 0 0 0,675 6,31 5,8 3,031962 5,64 3,12 11,5 13,1 4,91 0,979 0,009 0 0 0 8,7 7,2 4,591963 12,7 5,91 6,46 7,53 4,92 7,38 1,63 0,415 2,51 0,972 1,02 9,4 5,071964 3,47 3,56 10,4 9,02 4,03 1,46 0,56 0 0 7,13 8,59 12,7 5,081965 8,02 6,25 7,27 7,88 7,79 8,47 1,71 0,912 4,19 2,27 9,59 12,1 6,371966 6,19 8,7 5,41 9,06 8,82 3,27 0,317 0 0,091 6,76 17,6 11,9 6,51196719681969197019711972197319741975 2,89 1,32 3,07 7,43 4,31 6,34 2,3 0,077 1,6 13,2 7,03 7,09 4,721976 1,75 2,26 4,18 7,85 6,38 2,58 0,696 3,17 3,06 4,62 11,6 17 5,431977 10,5 12,9 8,48 9,65 3,65 0,441 0 1,16 2,84 6,13 3,15 9,09 5,671978 10,2 12,8 12 9,64 14,4 6,55 3,41 0,163 0 0,434 0 5,27 6,241979 10,2 11,8 8,26 9,66 5,52 2,51 5,2 0,254 0,002 0,26 9,66 8,75 6,011980 7,82 7,77 6,73 8,5 11,5 6,53 2,33 0,045 0 4,26 12,1 7,21 6,231981 3,37 2,54 9,49 6,71 7,54 4,05 1,89 0 0 1,84 1,01 16,3 4,561982 8,39 1,64 2,3 7,49 4,4 3,57 0,391 0 0 4,25 3,32 12,3 4,011983 5,18 6,59 6,65 9,5 4,39 0,806 0 0 0,546 0,354 0,092 2,27 3,031984 4,8 6,19 7,12 8,48 10,3 5,07 0,594 0 2,91 7,4 4,57 2,42 4,981985 1,2 3,51 6,34 7,14 5 0,685 0 0 0 0 2,99 4,84 2,641986 8,41 6,56 9,82 8,73 5,15 4,76 1,82 0,026 0 0,136 0,494 0,845 3,891987 4,82 9,05 5,6 8,28 7,02 2,28 0,042 0 0 0 0,677 4,73 3,541988 3,46 7,3 6,4 9,02 6,04 4,9 0,488 0 0 0 0 3,09 3,391989 0,001 0,123 4,88 5 3,68 4,83 4,21 0,815 2,49 1,59 4,09 1,94 2,81990 0,194 0 0,216 8,24 4,19 1,04 0 0 0 0,457 7,19 7,02 2,38

Maks 12,7 12,9 12 13,1 14,4 8,47 5,2 3,17 4,19 13,2 17,6 17 6,51

Sred 5,73 5,57 6,55 8,18 6,30 3,81 1,28 0,320 0,920 2,852 5,44 7,69 4,55

STD 3,54 3,87 3,10 2,05 2,80 2,39 1,47 0,721 1,38 3,48 4,80 4,56 1,33

Cv 0,62 0,70 0,47 0,25 0,44 0,63 1,15 2,25 1,50 1,22 0,88 0,59 0,29

Cs 0,13 0,46 -0,19 -0,85 1,59 0,20 1,35 3,30 1,13 1,48 0,77 0,47 -0,10

Min 0,001 0 0,216 2,01 3,65 0,441 0 0 0 0 0 0,845 2,38

N 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE VRIJEDNOSTI PROTOKA (m3/s)

SREDNJI MJESEČNI PROTOCI

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

I II III IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Mjeseci

Prot

oci (

m3 /s

)

maks

sred

min

SREDNJI GODIŠNJI PROTOCI

Q61-66 = 0,65 t - 1271,2

Q75-90 = -0,2223 t + 445,1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

1960

1962

1964

1966

1968

1970

1972

1974

1976

1978

1980

1982

1984

1986

1988

1990

t (godine)

Prot

ok (m

3 /s)


I-03-0111 24/66

Tablica 3: Minimalni mjesečni i godišnji protoci na h.s. Krčić na vodotoku Krčić (m3/s) Stanica: KRČIĆVodotok: KRČIĆ


1961 3,31 1,81 0,958 0,399 2,41 2,14 0 0 0 0 0,53 2,6 01962 3,86 2,14 6,44 7,33 2,6 0,09 0 0 0 0 0 3,97 01963 4,21 3,52 2,7 5,88 3,74 4,09 0,252 0 0,898 0 0 4,09 01964 0,84 0 4,69 5,34 1,57 0,677 0 0 0 0 4,21 5,08 01965 5,08 2,23 2,14 5,34 5,88 4,09 0,136 0 0,677 0,19 0 6,88 01966 4,21 3,1 3,2 4,21 5,6 1,35 0 0 0 0 8,77 4,95 0196719681969197019711972197319741975 1,42 0,22 0 4,69 3,2 4,57 0,322 0 0,002 0 4,09 4,33 01976 0,399 0 1,89 6,16 3,41 0,484 0 1,02 0,898 0,53 5,47 5,34 01977 7,03 8,6 6,16 5,88 1,73 0 0 0 0 2,51 0,626 4,69 01978 5,09 6,45 7,51 7,24 6,97 4,77 0,963 0 0 0 0 0 01979 4,76 6,7 5,1 5,58 2,77 0,692 1,27 0 0 0 3,35 3,15 01980 4,09 3,56 2,86 5,46 7,32 4,09 0,529 0 0 0 1,34 4,87 01981 0,998 0,692 1,97 4,53 5,1 1,97 0,038 0 0 0 0,02 1,13 01982 3,76 0,382 0 4,64 3,35 1,8 0 0 0 0 0,478 2,49 01983 2,97 3,16 2,59 5,96 2,23 0 0 0 0 0 0 0 01984 1,73 1,89 3,88 5,59 6,6 2,41 0 0 0 2,59 0,641 0,341 01985 0 1,57 1,57 5,59 2,5 0,056 0 0 0 0 0 2,23 01986 3,67 4,1 6,09 6,6 2,78 2,78 0,341 0 0 0 0 0 01987 0,062 3,99 2,78 5,72 5,12 0,386 0 0 0 0 0 2,32 01988 1,73 3,57 3,16 6,34 4,43 2,23 0 0 0 0 0 0 01989 0 0 2,89 2,19 2,44 2,36 1,39 0 0,316 0 0 0,897 01990 0 0 0 2,36 2,02 0 0 0 0 0 1,7 3,85 0

Maks 7,03 8,6 7,51 7,33 7,32 4,77 1,39 1,02 0,898 2,59 8,77 6,88 0

Sred 2,69 2,62 3,12 5,14 3,81 1,87 0,238 0,046 0,127 0,265 1,42 2,87 0

STD 2,06 2,38 2,14 1,65 1,78 1,64 0,426 0,217 0,294 0,749 2,33 2,09 0

Cv 0,76 0,91 0,69 0,32 0,47 0,88 1,79 4,69 2,32 2,83 1,64 0,73

Cs 0,17 0,93 0,42 -1,48 0,69 0,46 1,93 4,69 2,17 2,94 1,97 -0,03

Min 0 0 0 0,399 1,57 0 0 0 0 0 0 0 0

N 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

MINIMALNE MJESEČNE I GODIŠNJE VRIJEDNOSTI PROTOKA (m3/s)

MINIMALNI MJESEČNI PROTOCI

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

I II III IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Mjeseci

Prot

oci (

m3 /s

)

maks

sred

min


I-03-0111 25/66

Tablica 4: Maksimalni mjesečni i godišnji protoci na h.s. Krčić na vodotoku Krčić (m3/s) Stanica: KRČIĆVodotok: KRČIĆ


1961 18,1 4,33 1,97 5,6 6,59 7,8 2,6 0 0 4,21 16,7 11,4 18,11962 11 4,82 24,5 26,7 7,03 2,41 0,252 0 0 0 31,3 15,4 31,31963 24,8 13 13,2 11,8 6,73 15 3,63 5,47 4,57 2,41 7,64 25,6 25,61964 7,96 15 21 14,6 11 3,63 1,57 0 0 19 24,5 27,2 27,21965 16,1 17,4 17,6 12,2 10,1 22 3,86 7,03 8,77 6,16 24,5 27,5 27,51966 8,93 17,2 8,77 19,3 19 6,3 1,28 0 1,73 23,2 38,1 29,5 38,1196719681969197019711972197319741975 4,82 3,52 7,03 18,6 6,16 10,5 5,34 1,89 5,6 67,8 15,6 15,6 67,81976 4,09 6,3 8,44 10,3 9,79 5,34 4,57 5,34 5,88 13,4 27,2 31,3 31,31977 19 23 17,6 19 5,6 1,57 0 6,44 11,8 14,2 6,44 24,8 24,81978 34,5 35 29,6 15,1 35 8,55 6,08 0,768 0 2,36 0 12,8 351979 26,4 20 19,5 15,2 9,46 5,95 23,7 1,13 0,06 7,19 32,5 29,3 32,51980 23 19,2 14,3 14,3 24,7 8,85 4,87 0,429 0 14,3 46,9 12,4 46,91981 5,58 4,19 18,9 11,7 13,2 6,33 4,87 0 0 4,76 3,25 52,1 52,11982 16,4 3,56 19,5 14,1 5,95 5,58 1,64 0 0 8,85 15,4 49,2 49,21983 8,7 15,4 21,2 14,3 6,7 2,23 0 0 10,6 3,06 1,57 9 21,21984 12,4 17,4 19,8 15,9 15,4 8,12 2,06 0 16,1 24,7 15 8,41 24,71985 5,96 7,19 12,4 9 7,19 2,23 0 0 0 0 15,9 12,4 15,91986 24,3 10,1 24,3 21,8 7,58 7,07 3,36 0,257 0 1,42 3,88 3,99 24,31987 17,4 25,7 18,9 18,1 14,5 4,88 0,341 0 0 0 5,35 7,45 25,71988 11,1 12,6 15,9 16,4 8,27 9,46 2,06 0 0 0 0 9,94 16,41989 0,015 3,46 8,44 9,76 4,87 11,6 8,76 3,46 7,27 5,77 15,7 2,89 15,71990 1,24 0 2,27 27 6,74 3,36 0 0 0 10,1 25,2 12,9 27

Maks 34,5 35 29,6 27 35 22 23,7 7,03 16,1 67,8 46,9 52,1 67,8Sred 13,7 12,7 15,7 15,5 11,0 7,22 3,67 1,46 3,29 10,6 16,9 19,6 30,8STD 9,07 8,84 7,21 5,29 7,26 4,72 5,06 2,39 4,84 14,8 13,1 13,3 13,1

Cv 0,66 0,70 0,46 0,34 0,66 0,65 1,38 1,63 1,47 1,40 0,77 0,68 0,43Cs 0,50 0,69 -0,31 0,57 2,18 1,58 3,19 1,48 1,34 3,00 0,56 1,09 1,32

Min 0,015 0 1,97 5,6 4,87 1,57 0 0 0 0 0 2,89 15,7

N 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

MAKSIMALNE MJESEČNE I GODIŠNJE VRIJEDNOSTI PROTOKA (m3/s)

MAKSIMALNI MJESEČNI PROTOCI

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Mjeseci

Prot

ok (m

3 /s)

maxsred min

MAKSIMALNI GODIŠNJI PROTOCI

Q61-66 =0,3375 t - 633,73

Q75-90 = -1,9316 t + 3861,3

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

1960

1962

1964

1966

1968

1970

1972

1974

1976

1978

1980

1982

1984

1986

1988

1990

t (godine)

Prot

ok (m

3 /s)


I-03-0111 26/66

2.2.5. OPIS NATURA 2000 PODRUČJA

Mreža Natura 2000 na kninskom području, obuhvaća slijedeća područja: Radljevac, Butižnica, Šarena jezera, Krčić, Vrelo Cetine, Svilaja, Dinara, Paško polje, Suho polje, Trogrlo špilja, Gospodska špilja, Kotluša špilja, Ćulumova pećina. Lokacije iz ekološke mreže su označene šifrom. HR je oznaka države. Prva znamenka: broj1, označava područje važno za ptice, broj 2, područja važna za kopnena staništa i vrste. Radljevac (šifra HR2001068), pritoka Krke, na zapadu Kninskog polja. U ekološku mrežu je uvršten zbog očuvanja potočnog raka, (Austropotamobius torrentium). Butižnica (šifra HR2001067), pritoka Krke, duga 39 km, izvire kod Kaldrme, teče sredinom Kninskog polja. U ekološkoj mreži je kao i Radljevac, zbog zaštite divlje svojte, potočnog raka. Šarena jezera (HR2000966) , istočno od Knina, podijeljena između grada Knina i općine Biskupija. Prosječna dubina im je 11 metara. Nastanjena su: šaranom, amurom, klenom, linjakom i bjelicom. Cilj očuvanja je stanišni tip, A.4.1.1. tršćaci i rogozici, tršćak, odnosno njegova životna zajednica. Nastanjuje ih endemska vrsta, drlja - Scardinius dergle. Krčić (HR2000917), pritoka Krke, ujedno i zaštićeno područje - značajni krajobraz te područje postojeće hidroelektrane Krčić i planiranog zahvata (slika 11.). Dužina vodotoka Krčić je oko 10 km, a u rijeku Krku se ulijeva slapom visine 40-tak m i širine 30 m. Cilj očuvanja područja HR2000917 Krčić je A.3.5., sedrotvorna riječna zajednica. Kao područje, međunarodno važno za ptice je Krka i njen okolni plato (HR1000026). A, to su i sve gornje lokacije. Ciljne vrste zaštite, divlje svojte su: jarebica kamenjarka (Alectoris graeca saxatilis), ušara (Bubo bubo), kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla), zmijar (Circaetus gallicus), eja strnjarica (Circus cyaneus), rusi svračak (Lanius collurio), sivi svračak (Lanius minor), velika ševa (Melanocorypha calandra), siva štijoka (Porzana parva), riđa štijoka (Porzana porzan). Područje planiranog zahvata MHE Krčić nalazi se u Natura 2000 mreži: HR2000917 # Krčić Cilj očuvanja Hrvatsko ime Latinsko ime/Kod jezerski regoč Lindenia tetraphylla

veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum južni potkovnjak Rhinolophus euryale dalmatinski okaš Proterebia afra dalmata Sedrene barijere i vodopadi 32A0 Špilje i jame zatvorene za javnost

8310


I-03-0111 27/66

Slika 11.: Približna lokacija planiranog objekta (označena crvenim krugom) i područja uključena u prijedlog Natura 2000 mreže (izvor: www.Natura2000.hr)


I-03-0111 28/66

HR2000917 Krčić pripada slivnom području rijeke Krke (površina od 2088 km2). Vodotok Krčić pripada izvorišnom području, a prema litoralnoj karti izvire na vapnenačkoj ili silikatnoj podlozi podno Dinare. Spušta se prema Kninskom polju i ulijeva u Krku. Rasprostire se na nadmorskoj visini 200-800 m, veličine sliva 100-1000 km2. Srednji godišnji protok je između 2-20 m3/s. Supstrat se sastoji od valutica i travertinske podloge, a vegetacijski pokrov sačinjavaju perifiton i mahovine. Zajednica makrofauna je sedrotvorna, a sačinjavaju ju: Cratoneurum, Sadleriana, Ancylus, Elmis, Chironomidae. S aspekta zaštite prirode od stanišnih tipova na području zahvata najznačajnije su sedrene barijere koje na prostoru kanjona vodotoka Krčić ne zauzimaju velike površine, već se pojavljuju „točkasto“ ili u obliku linijskih staništa (A.3.5. sedrotvorne riječne zajednice, A.2.5.1.2. Sedrene barijere, kôd staništa: NKS:A.2.5.1.2 ; Natura 2000: 7220; Corine: 24.423). Na slici 2.2-4 prikazana je sedrena barijera na srednjem dijelu toka Krčića uz selo Krčić. Sedrene barijere su organogenog podrijetla te u njihovu stvaranju važnu ulogu imaju različite sedrotvorne alge i prethodno navedene mahovine koje u svojim organima talože vapnenac iz vode, stvarajući sedru. Sedra se postepeno taloži u sve debljem sloju, stvarajući u konačnici veće ili manje barijere, nad kojima su obično proširene akumulacije kojima voda teče sporije. Uz osebujne zajednice različitih sedrotvornih mahovina na sedrenim se barijerama naseljavaju i neke više biljke. Posebno su uočljive viseće sastojine trave bradice (Polypogon viridis), a pod nekim slapovima, u prokapnim polupećinama, česta je paprat gospin vlasak (Adiantum capillus-veneris). Na velikim starijim barijerama u prirodnoj sukcesiji pojavljuju se drvenaste vrste, uglavnom vrbe i johe, koje ih svojim korijenjem mogu razoriti. Također, na barijere negativno djeluje i promjena vodnog režima, odnosno nedostatan protok vode koji uzrokuje ugibanje sedrotvornih organizama te mogućnost urušavanja barijera. Ako ostanu bez vode, sedrotvorni organizmi ugibaju, a barijere se mogu urušiti. Promjene korita rijeke tijekom geološke prošlosti uzrokom su mrtvih starih sedrenih barijera, koje su danas daleko od vode. Dakle, uzroci ugroženosti staništa Krčića su eutrofikacija vode, nakupljanje organskog detritusa i obrastanje barijera drvenastim biljkama te nedostatak protočne vode. Preporučene mjere zaštite staništa obuhvaćaju održavanje dovoljnog stalnog protoka čiste vode te sprječavanje obrastanja barijera drvenastim vrstama. Na području Krčiću su karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom te točila. Obzirom na nepovoljne stanišne uvjete i nedostatak tla, na širem području planiranog zahvata su i karakteristične zajednice biljaka točilarki. Značajne životinjske vrste na lokaciji su npr. dinarski rakušac (Gammmarus balcanicus) te u polušpiljama sedrenih barijera južni potkovnjak (Rhinolopus euryale). Također, zajednica makroskopskih beskralješnjaka od neobične je važnosti za funkcioniranje stajaćih i tekućih vodenih ekosustava. Fauna makrozoobentosa sudjeluje u prijenosu energije i kruženju tvari kroz hranidbene lance. Međutim, određene vrste beskralješnjaka prilagođene su samo na ekološke uvjete koji su karakteristika određenih tipova staništa. Krčić pripada kategoriji srednje velikih povremenih prigorskih tekućica. Budući da ova tekućica presušuje tijekom ljeta duž cijelog toka zajednicu makrozoobentosa obilježava mala raznolikost. Sušno razdoblje uzrokuje značajne biocenotičke stresove i promjene, koje se odražavaju na siromašnoj fauni makroskopskih beskralješnjaka (slika 12.). Na samom izvorištu Krčić početkom srpnja 2009. zabilježeno je masovno izlijetanje plekopterske vrste Isoperla illyrica. Radi se o vrsti koja je karakteristična za izvore na području Dinarida, a u Hrvatskoj je nalažena na izvoru Krke, Cetine, Rude i Graba. Na samom izvoru Krčić osim ove plekopterske vrste zajednicu makrozoobentosa obilježavaju i rakušci, te dipterska porodica Chironomidae. Na približno 2 km nizvodno od izvora Krčić zabilježene su čestice veličine od 6 – 20 cm (mezolital) koje su kalcificirane i teško se odvajaju od podloge. Iako je prikupljeno dvadeset poduzoraka s površine 25 x 25 cm zabilježena je vrlo mala raznolikost makrozoobentosa. U zajednici se brojnošću izrazito listiću ličinke 8 vodencvjetova. Osim temporalne faune kukaca (Ephemeroptera, Plecoptera, Diptera – Chironomidae i Stratiomydae) zabilježeni su još samo predstavnici Oligochaeta, ali s malom brojnošću.


I-03-0111 29/66

Slika 12.: Suho korito Krčića

Temeljem analize literaturnih podataka provedenih recentnih istraživanja za nalaze predstavnika podzemnih rakova - Amphipoda na području sliva rijeke Krke, tj. na samom izvoru, utvrđeno je šest vrsta, od čega dvije obligatne podzemne vrste i četiri nadzemne. Među nalazima podzemnih svojti važno je napomenuti nalaz rijetke podzemne vrste Typhlogammarus mrazeki, koja je uvrštena u Crvenu knjigu špiljske faune Hrvatske pod kategorijom ugrožene vrste (EN). Vrsta je rasprostranjena i na području BIH i Crne Gore. Osobito je važno napomenuti da je izvor Krke tipski lokalitet za endemsku podvrstu tog porječja, rakušca Fontogammmarus dalmatinus krkensis. Posrijedi je nadzemni rakušac, koji je ključna sastavnica zajednica krenala slivnog područja rijeke Krke. Važno je naglasiti da je velik broj izvora u slivu rijeke Krke kaptirano i značajno hidro-morfološki izmijenjeno te je time ova vrsta iznimno ugrožena. Vrsta Echinogammarus acarinatus je šire rasprostranjena. U Hrvatskoj je zabilježena u slivu rijeke Cetine, Krke, Neretve, Une, Zrmanje te u rijeci Jadro. Opisana je iz rijeke Bune kod Mostara (BIH), a zabilježena je i na području Crne Gore. Dakle riječ je o južno-balkanskom endemu. Nalaz svojte Synurella ambulans f. subterranea na izvoru Krke literaturni je nalaz (Karaman 1974). Riječ je o svojti široko rasprostranjenoj na području Dinarida, od Trščanskog krša do Skadarskog jezera. Nalaz čak šest vrsta rakova reda Amphipoda na jednom izvoru iznimno je velik broj i zaslužuje osobitu pozornost u smislu poduzimanja određenih mjera zaštite šireg područja oko izvora Krke, uključivo i Lopuško vrelo, kao i Šarena jezera. U izvoru Krke kod Knina od jednakonožnih rakova (Isopoda) utvrđena je podvrsta Proasellus anophthalmus rhausinus. Ova svojta opisana je iz podzemnog sustava Vilina špilja – izvor Ombla kod Dubrovnika, a poznata je za porječja rijeka Zrmanje i Krke te s područja Crne Gore. Svojta je strogo zaštićena prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim. Od značajnih vrsta ihtiofaune ističe se Salmothymus obtusirostris – mekousna koja nastanjuje čiste i hladne krške vode bogate kisikom, a zadržava se u njihovim dubljim, sporije tekućim dijelovima. Tijekom dana se uglavnom skriva među vodenim biljem i u sjeni, a tijekom noći izlaze u potragu za hranom. Mekousna se mrijesti pri temperaturama iznad 10°C u veljači i ožujku, a ponekad i do svibnja. Hrani se raznim sitnim vodenim beskralješnjacima, najčešće ličinkama vodenih kukaca te račićima. U prehrani su iznimno zastupljene ličinke dvokrilaca porodice trzalaca (Chironomidae). Mekousna je vrsta endemična za južni i srednji jadranski sliv te je prisutna u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Postoji pet prirodnih populacĳa u rĳekama Krki, Jadru, Vrljici, Neretvi s pritocima i Zeti. Njihova je duga međusobna izoliranost dovela do nastajanja očitih razlika među njima. Zato ih neki dĳele i na zasebne podvrste: neretvanska mekousna (S. o. oxyrhyncus), zlousta (S. o. krkensis), solinska mekousna (S. o. salonitana) i mekousna iz rĳeke Zete (S. o. zetensis). Njihov status još nije razriješen te je predmet recentnih istraživanja.


I-03-0111 30/66

S obzirom na same ciljeve očuvanja područja Natura 2000 - HR2000917 Krčić, vrsta jezerski regoč (Lindenia tetraphylla) vrsta je vretenca rasprostranjena od srednje Azije preko Bliskog istoka do Sredozemlja, gdje dolazi u nizu izoliranih populacija u zemljama uz Jadran, u Tunisu i u Turskoj. U Hrvatskoj je vezana uz plitka sredozemna jezera i kanale Krka i Paga, Vransko jezero kraj Biograda, okolicu Knina i uz deltu Neretve. Prisustvo vrste nedavno je tijekom istraživanja potvrđeno i na otoku Mljetu. Jezerski regoč najveći je od svih ostalih pripadnika porodice regoča (Gomphidae), dužine 7 do 8 cm. Promjenljive je boje, od pješčano do tamno obojenih jedinki. Oči su mu velike, zelenkaste, svjetloplava odsjaja. Oprsje je snažno, žućkastozeleno s tamnim šarama, a ponegdje u starijih jedinka prošarano plavičastim voskom. Zadak je obično boje pijeska, s crnim uočljivim šarama. Krila su obaju spolova velika, svijetlih prednjih rubova. Za razliku od ostalih srodnika, jezerski regoč je prava jezerska vrsta. Jezera na kojima se razmnožava u sredozemnom su području Hrvatske. Često su okružena pojasom trske, ali možemo ga naći i na jezerima na kojima je vegetacija razmjerno oskudna, pa i u velikim i sporotekućim rijekama. Tek presvučene odrasle jedinke sazrijevaju daleko od vode. Ta vrsta često nadgleda teritorij i vreba plijen s tla, lagano podignuta zatka. Neuobičajeno za porodicu kojoj pripada, jezerski regoč sklon je selidbama. Vrijeme izlijetanja počinje u svibnju, a odrasle jedinke mogu se pronaći sve do kolovoza. U Hrvatskoj vrsta je ugrožena narušavanjem vodnog režima staništa zbog različitih oblika uporabe vode (natapanje, vodoopskrba) te onečišćenjem sredstvima za zaštitu bilja te je stoga navedena na Crvenom popisu vretenaca Hrvatske u kategoriji ugrožene vrste (EN). Jezerski regoč strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj prema Zakonu o zaštiti prirode. Nalazi se na Dodatcima II i IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore te je za njezino očuvanje potrebno odrediti važna područja kroz uspostavljanje ekološke mreže Natura 2000. Na području Republike Hrvatske izdvojeno je 10 potencijalnih Natura 2000 područja kojima je jezerski regoč ciljna vrsta te će na tim područjima biti obvezno uspostaviti mjere očuvanja te vrste. Rhinolophus euryale Blasius, 1853 – južni potkovnjak ima status na crvenoj listi VU – rizična, odn. regionalna procjena ugroženosti ista je za ovu vrstu kao i ona globalna – radi se o rizičnoj vrsti (VU). Karakteristike vrste sz da su glava i tijelo uobičajeno dugi između 43 i 58 mm, s 22-30 mm dugim repom. Raspon krila južnog potkovnjaka je između 300 i 320 mm. Masa mu je standardno između 8 i 17,5 grama. Krzno je nježno i meko na bazi lagano sivo. Na hrptu je sivo smeđe boje sa crvenkastim preljevom dok je s trbušne strane sivo bijele ili žuto bijele boje. Često borave u spiljama i tunelima skupa s drugim vrstama šišmiša, a jedinke ove vrste vise u dodiru jedna s drugom. Kod ove vrste pri tom krila, zbog specifične anatomije, ne pokrivaju cijelo tijelo. Kolonije sadrže 50 do 400 ženki s ponekad prisutnim i mužjacima, ali razmnožavanje ove vrste je malo poznato. Svoja skloništa napuštaju u kasni sumrak te love nisko iznad zemlje niz tople padine, ali također i prilično gustim šumama. Lovno stanište obuhvaća šume i grmoliku vegetaciju. Love noćne leptire i druge sitne kukce. Južni potkovnjak živi u južnoj Europi i Sjeverozapadnoj Africi te Bliskom istoku na toplim i šumovitim staništima. Staništa su mu bogata spiljama u blizini vode. Ljetna dnevna počivališta su svi prirodni i umjetni podzemni prostori, a i mračna potkrovlja dok zimi hibernira u dubokim i velikim spiljama s konstantnom mikroklimom. Smatra se stacionarnom vrstom koja leti uglavnom do 50 km. Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774) – veliki potkovnjak najveća je vrsta potkovnjaka, od pet vrsta potkovnjaka zabilježenih u Europi. Potkovnjaci nemaju tragus (za razliku od primjerice šišmiša porodice Vespertilionidae). Ime su dobili po složenoj kožastoj tvorevini oko nosa oblika potkove, a koja im služi u usmjeravanju visokofrekventnih zvučnih signala. Uši i krila su svijetlo sivosmeđi. Svilenkasta dlaka je na leđima smećkasta ili sivo smeđa u starijih životinja, dok je u mladih životinja siva . S trbušne strane dlaka je svjetlija, sivobijela do žućkasto bijela. Relativno kratka i široka krila omogućuju okretan let u vegetaciji. Ženke su veće od mužjaka, a spolno zrele ženke razvijaju dodatni par nefunkcionalnih bradavica koje služe za prihvaćanje mladunca (tzv. lažne sise). Ovi šišmiši imaju duljinu tijela od vrha njuške do početka repa od oko 5,7 do 7,1 cm, raspon krila od 35 do 40 cm, a teže od 18 do 24 g. Najdulji zabilježeni životni vijek u prirodi iznosi 30 godina. Vrsta je široko rasprostranjena: od Velike Britanije do Japana, u južnoj i sjeverozapadnoj Africi, te na području južne i srednje Europe. Zabilježena je na gotovo čitavom teritoriju Hrvatske. Porodiljske kolonije (do 1000 jedinki) ove vrste


I-03-0111 31/66

su na jugu vezane uz toplije spilje dok su na sjevernijim (hladnijim) područjima više vezane uz napuštene ljudske nastambe. Ženke postaju spolno zrele u dobi od 2 do 4 godine, a kote jedno mlado u lipnju ili srpnju koje nakon 7 do 8 tjedana postaje samostalno. Ženke okupljene u porodiljske kolonije tijekom noćnog lova ostavljaju mlade u tzv. „dječjim vrtićima". Parenje se odvija u jesen, ali može i tijekom zime i u proljeće. Za vrijeme hibernacije vezani su uz špilje, ali i napuštene rudnike, tunele i slične objekte najčešće pri temperaturama od oko 6 do 8°C, a u kolonijama može biti do 500 jedinki. Dok hiberniraju često se potpuno omataju letnicom poput plašta. Zimska i ljetna obitavališta udaljena su od nekoliko kilometara, u prosjeku 30 do 50 km, a u Francuskoj je zabilježena najdalja migracija od 500 km. Ovise o mozaiku raznolikih staništa koji su sa skloništem šišmiša, kao i međusobno, linijski povezani drvoredima, živicama, šumarcima, a uključuju šume, pašnjake, voćnjake, parkove. Životinje na ispaši osiguravaju svojim izmetom razvoj balegara kojima se ova vrsta hrani. Lovi također i noćne leptire, kornjaše, dvokrilce i opnokrilce. Plijen lovi u zraku i to pomoću krila (sakuplja ga kao mrežom). Pri lovu leti sporo i to ili nisko iznad livada i pašnjaka ili vrlo blizu krošanja budući da ispušta visokofrekventne signale (od oko 80 kHz) koji kratko putuju („vidi" ušima na udaljenosti do 10 metara). Zanimljivo je i da „lovi s grane" skenirajući zvukom okoliš, pa kad detektira plijen polijeće i hvata ga. Na taj način i čuva energiju. Veći plijen često odnosi na jedno mjesto na kojem ga jede, pa se ispod takvih mjesta na tlu često mogu naći ostaci kukaca, poput krila noćnih leptira. Na globalnom Crvenom popisu IUCN-a veliki potkovnjak nalazi se u kategoriji najmanje zabrinjavajuće vrste (LC), a na Europskom Crvenom popisu i u Crvenoj knjizi sisavaca Republike Hrvatske je u kategoriji gotovo ugrožene vrste (NT). Cilj očuvanja je i endemična svojta leptira Proterebia afra dalmata (Godart, [1824]) (Nymphalidae, Satyrinae) čija su staništa suhi mediteranski travnjaci često sa grmovima borovice (Juniperus). Ženka odlaže jajašca najčešće na običnu vlasulju Festuca ovina, a gusjenica prezimljuje i kukulji se u proljeće. Dalmatinski okaš ima jednu generaciju godišnje. Imago leti od početka travnja do sredine svibnja. Dalmatinski okaš je podvrsta čiji areal obuhvaća samo središnje dijelove Dalmacije. Na čitavom području rasprostranjena je lokalno i rijetko. U Hrvatskoj se javlja sporadično, na otoku Pagu te od Gračaca do sjevernih obronaka Biokova.

2.2.6. ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Šibensko-kninske županije (u daljnjem tekstu: Javna ustanova) skrbi o svim zaštićenim prirodnim područjima, osim kategorija nacionalnih parkova i parkova prirode u Šibensko – kninskoj županiji. Kako je spomenuto, područje planiranog zahvata smješteno je u NATURA 2000 području - Krčić (HR2000917) koji je ujedno i zaštićeno područje - značajni krajobraz. Lokalitet „Rijeka Krčić“ zaštićen je 1964. godine. Rijeka Krčić, zajedno s vodotokom Krke, čini jedinstven hidrografski sustav s obiljem krško-hidrografskih i morfoloških fenomena. Samo vrelo Krčića s pogledom na masiv Dinare svakako ima izrazito značajnu ambijentalnu vrijednost detaljno obrazloženu pog. 2.2.7. Kanjon vodotoka Krčić je dužine oko 10 km, a završava sedrenim slapom -Topoljskim bukom pod kojim izvire Krka. Kanjon Krčića karakteriziraju stjenski masivi s geološkim slojevima iz razdoblja trijasa i jure te razvedenim denudacijskim reljefnim oblicima. Tok i dolina Krčića s rijekom Krkom čine jedinstveni hidrografski sustav, a Topoljski slap s vrelom Krke svakako je najatraktivnija točka kninske okolice. Na području ovog zaštićenog lokaliteta prisutni su oblici degradacije prirode poput sukcesijskih vegetacijskih stadija u formi šibljaka uz obale i na stijenama kanjon, zatim oštećenja sedrene barijere samog slapa Topoljskog buka, kao i osipanje barijere te napušteni objekt nizvodno uz reguliran vodotok Krke (vidi sliku 21.).


I-03-0111 32/66

2.2.7. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE I KULTURNA BAŠTINA

Elementi planiranog zahvata HE Krčić nalaze se na kraju toka rijeke Krčić, pritoka Krke (akumulacijsko jezero s pregradnom branom i preljevom i početku toka rijeke Krke (strojarnica i ostali elementni zahvata), odnosno u području obuhvata postojeće ABM MHE Krčić. Po krajobraznom identitetu se nalazi u kninskom polju (slika 13.), u krajobraznoj regiji Sjeverno-dalmatinske zaravni (slika 14.).

Slika 13.: Regionalni identitet krajobraza Hrvatske

Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb, 1997., na temelju Studije Krajobrazna regionalizacija Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja, Bralić, 1995.

Osnovna fizionomija: Izuzev rubne i nešto više Bukovice, cijeli prostor je orografski slabo razveden, s tim da je unutrašnji dio tipična vapnenačka zaravan, krajnje oskudna vegetacijom i plodnom zemljom, a bliže moru dolazi do smjene blagih uzvišenja i udolina - krških polja (Ravni kotari). Naglasci, vrijednosti, identitet: Glavne krajobrazne vrijednosti, pa dijelom i identitet, daju dvije rijeke - Krka i Zrmanja, zatim Vransko jezero, te Novigradsko i Karinsko more (pejzažno također "jezera"). Ugroženost i degradacije: Cijeli prostor oskudijeva šumom, na Zrmanji i Krupi predviđene hidroelektrane, moguća zagađenja riječnih tokova (osobito Krke). (Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997) Rijeka Krčić zaštićena je prostorno planskim dokumentima kao kategorija značajni krajobraz (zaštita od 1964. godine), a važećom dokumentacijom je planirana prekategorizacija u posebni rezervat – geomorfološki.

Lokacija zahvata


I-03-0111 33/66

Slika14.:

GORE: Umanjena panoramska fotografija grada Knina s Kninske tvrđave, označen slapa Krčić DOLJE: Slap Krčić na izdvojenom segmentu panoramske fotografije

Prirodne značajke Rijeka Krčić izvire iz krških izvora podno Dinare (slika 15.), duga je desetak km, a svoj dolinsko-kanjonski tok završava ulaskom u Kninsko polje odnosno izvor rijeke Krke, u koje se obrušava kao 40 metara visoki slap Krčić , poznat i kao Topoljski buk ili slap Topolje (slika 16.). Rijeka Krčić, a time i slap Krčić ljeti presušuje. Unutar kanjonske doline Krčića prevladavaju pločasti, mjestimično dolomitizirani vapnenci koji grade karakteristične stepenaste geomorfološke forme uz javljanje soliternih stijena u donjem toku. Tok Krčića svladava nizinsku razliku putem 3 slapa na sedrenim barijerama – gornja dva su u potpunoj regresiji, dok je treći, najveći, slap Krčić na najbolje očuvanoj sedrenoj barijeri iako je i ona ugrožena osipavanjem uslijed antropogenih zahvata. Sukcesija vegetacije dovedena je do formi gustih šibljaka te guste, neprohodne niske šume (posljedica sječe šuma uz obalu i stijene kanjona), što je dovelo do djelomične degradacije krajobraznih vrijednosti, iako su ambijentalne vrijednosti i dalje prisutne. Prirodnost slapa Krčić i izvora Krke narušena je zahvatima kaptaže izvora Krke koja je uzrokovala oštećenje sedrene barijere (slika 23.).


I-03-0111 34/66

Slika 15.: Pogled sa stare makadamske ceste na izvor rječice Krčić, s masivom Dinare u zadnjem planu.


I-03-0111 35/66

Slika 16.: Kompleksne sedrene forme srednjeg toka rječice Krčić

Kulturna baština i kulturne značajke krajobraza Administrativna zaštita kulturne baštine ostvaruje se upisivanjem zaštićenih materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao trajno i preventivno zaštićena kulturna dobra. Na području grada Knina nalazi se 17 kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uključujući i kulturno-povijesno cjelinu samog Knina te tvrđavu iz 9. st., no na području kanjona rječice Krčić nalazi se samo zaštićena mlinica kašikarka iz 18. st. u selu Krčić (slika 17.).

Slika 17.: Zaštićena mlinica kašikarka sa sačuvanim mlinskim kamenjem

Od objekata koji nisu pod administrativnom zaštitom, dužinom cijelog kanjona proteže se stara makadamska „Napoleonova“ cesta, obnovljena za Austro-ugarske monarhije, ujedno i stara cestovna poveznica Knin-Kijevo.


I-03-0111 36/66

Počevši od izvora, cesta se nalazi iznad lijeve strane kanjona rječice Krčić. Na kraju gornjeg dijela toka i početka širenja kanjona cesta se spušta na visinsku kotu rječice te prelazi na desnu obalu na lokalitetu „Napoloenskog“ mosta (Slika 18.). Od te točke do slapa cesta prati tok rječice. Ukupna duljina ceste u kanjonu je približno 10 kilometara, a karakteristični su ručno klesani kameni „krajputaši“ i zidani potporni kameni zidovi.

Slika 18.:Stari „Napoleonov most“ na „Napoleonovoj cesti“

Karakteristični kulturni elementi gornjeg toka (od izvora do mosta) su mnoge povijesne mlinice (vodenice), danas gotovo u potpunosti razrušene, te ručno zidani samostojeći kameni mostovi, koji su većinom očuvani (slika 19.).


I-03-0111 37/66

Jedino naseljeno područje u kanjonu je selo Krčić, danas uglavnom napušteno, s izuzetkom nekoliko stanovnika starije dobi, te pod utjecajem sukcesije. Povijesna parcelacija prostora u vidu kamenih suhozida je uočljiva i u različitoj mjeri očuvanosti – od odličnog, preko struktura suhozida ugroženih obraštanjem uslijed uznapredovale sukcesije vegetacije do potpuno urušenog stanja (slika 20.).

Slika 19.:

Gore: Jedna od razrušenih vodenica na gornjem toku rječice Krčić Dolje: Ručno zidani kameni most pored srušene vodenice


I-03-0111 38/66

Slika 20.: Strukture suhozida u okolici sela Krčić


I-03-0111 39/66

Slika 21.: Podno slapa Krčić, fotografirano ispred ulaza u postojeću MHE Krčić


I-03-0111 40/66

Vizualne značajke i boravišne kvalitete U krajobrazu šireg područja obuhvata, uvjetovano reljefnom konfiguracijom prevladavaju panoramske i kanjonske vizure . Lokalitet poviše izvora kao i sami gornji tok rječice Krčića zbog dubinske, panoramske vizure na masiv Dinare ima vrlo visoku ambijentalnu vrijednost na skladan, heterogen krajobraz (slika 22.). Kvalitete trenutačno degradira urušeno stanje starih vodenica (slika 23.). Unutar srednjeg toka (pogotovo gornjeg dijela, neposredno nakon starog mosta) kanjona rječice Krčić vizualne kvalitete se temelje na izmjeni zatvorenih kanjonskih vizurama gdje su dominantni nositelji vizualnih informacija teksture pločastih dolomitnih zidova kanjona, dok parternu sliku uglavnom čini tekstura šikare. U dolini okolice sela Krčić dinamika vodotoka u sprezi s pokrivačem tla (izmjena pašnjaka i više vegetacije) i reljefom stvara razne zatvorene i otvorene planove, a boravišne kvalitete su najviše (slika 24.) - s očuvanim kulturnim strukturama suhozida, starim objektima i raznim prirodnim elementima (sedrene forme, kaskade vodotaka, plohe livada, vertikalni dolomitni zidovi, visoka vegetacija, soliterna stabla itd.) Donji tok rječice obrastao je vegetacijom šikare i teško pristupačan, pogotovo zadnjih nekoliko kilometara, dok se kanjonski zidovi šire i razdvajaju. Vizure su slične gornjem dijelu srednjeg toka uz jaču pojavu pokrivača visoke vegetacije po kanjonskim zidovima kao i soliternih stijena.

Slika 22.: Pogled sa sedrene barijere slapa Krčić uzvodno. U pozadini vidljiv masiv Dinare


I-03-0111 41/66

Slap Krčić vidljiv je kako u panoramskoj vizuri s Kninske tvrđave tako i iz nižih dijelova grada Knina, te predstavlja atraktivnu fokalnu točku i jedan od simbola gradskog područja. Panoramska vizura s kraja kanjonskog toka rječice, odnosno s područja neposredno prije slapa je visoke vrijednosti. (Slika 21.). Prirodnost slapa Krčić s pripadajućom sedrenom barijerom, kanjonskog početka toka rijeke Krke kao i ambijentalna vrijednog izvora Krke narušena je zahvatima pregrade / kaptaže izvora Krke (Slika 23.); izgradnje ceste, te nekadašnjim objektima i ruševinama starog ribogojilišta, ugostiteljskog i stambenog objekta (Slika 24.).

Slika 23.: Pogled na izvor i početak toka Krke, most za potrebe postojeće MHE Krčić i degradiranu prirodnost

kanjona. Fotografirano sa sedrene barijere desno od slapa

Slika 24.: Umanjena panoramska fotografija postojećih napuštenih objekata i narušene ambijentalna vrijednost

podno slapa Krčić i izvora Krke


I-03-0111 42/66

2.2.8. DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE

Demografska slika Republike Hrvatske u posljednjih je nekoliko godina okarakterizirana nepovoljnim značajkama po demografski i gospodarski razvoj. Procesi depopulacije i demografsko starenje stanovništva temeljni su demografski procesi u Hrvatskoj, koji doprinose smanjenju ukupnog ljudskog potencijala kao temeljnog nositelja društveno-gospodarskog razvoja. Iako su metodologije prema kojima su rađeni popisi stanovništva različite, grafikon na slici 25. vrlo jasno pokazuje trend demografskih kretanja na interesnom području.

Slika 25.: Kretanje broja stanovnika na području zahvata prema Popisima stanovništva. Izvor: Državni zavod za statistiku.

Na interesnom području do najdrastičnijeg pada broja stanovnika došlo je u razdoblju između 1991. i 2001. godine (broj stanovnika pao je za nešto više od 11 000, odnosno 31,43%), što je direktna posljedica Domovinskog rata. Usporedimo li to s podatkom da je na državnoj razini u ovom međupopisnom razdoblju bilo oko 7% manje stanovnika, vidljivo je koliko je Domovinski rat imao utjecaja na ovu regiju. Ovakav se trend nastavio sve do danas te je na ovom Području najmanji broj stanovnika otkad se statistički obrađuju podaci (Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr). Specifičnost ovog područja vidljiva je i prilikom analize dobne strukture stanovništva. Na podatke iz Popisa stanovništva 2001. godine utjecao je Domovinski rat, pa je udio stanovništva između 20 i 65 godina 32,41%, što je znatna razlika u odnosu na udio na državnoj razini (60,46%), kao i stanovništva starijeg od 65 godina (42,68% na području predloženom za zaštitu, u odnosu na 15,70% na državnoj razini). Sve je ovo značajno utjecalo ne samo na demografsku sliku, već i na gospodarstvo ovog kraja, gdje je u desetak godina nestalo više od pola radno sposobnog stanovništva, zbog čega je, između ostalog, prestalo bavljenje ekstenzivnim stočarstvom. Podaci iz novog Popisa stanovnika 2011. godine pokazuju kako je udio mladog stanovništva do 19 godina 24,00%, što je nešto više od državnog prosjeka (na razini RH 20,92%), zrelog stanovništva u dobnoj skupini od 20-65 godina je 57,17% (državni prosjek je 61,73%), dok je starog stanovništva iznad 65 godina života od 18,82% (državni prosjek iznosi 17,70%). Prosječna se starost stanovnika u Šibensko-kninskoj županiji je 51,7 godina, što je znatno više od


I-03-0111 43/66

državnog prosjeka (39,3 godine). Možemo zaključiti da je dobna struktura interesnog područja vrlo slična onoj na državnoj razini, iako je vidljivo da ima nešto više stanovnika iznad 65 godina, što je karakteristično za ruralna naselja kakva se nalaze na području Šibensko-kninske županije. Što se tiče strukture stanovništva prema spolu, iz dostupnih je podataka vidljivo kako i u ovom segmentu demografske strukture interesnog područja postoje razlike u odnosu na državnu razinu. U Hrvatskoj većinom prevladava žensko stanovništvo, dok je na interesnom području prema najnovijim podacima (Popis stanovništva, kućanstva i stanova 2011. godine) 50,25% muškaraca, što je za 2% više nego pri prethodnom popisu i na regionalnoj i na državnoj razini (Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr ) Šire područje je u cjelini je gospodarski zaostalo i nerazvijeno područje i to prema dva kriterija. Prema prvom kriteriju, dio interesnog područja spada u područje od posebne državne skrbi. Takva se područja, prema članku 2. Zakona o područjima od posebne državne skrbi (NN 86/08, NN 57/11, NN 51/13), zasnivaju radi otklanjanja posljedica rata, bržeg povratka stanovništva koje je prebivalo na tim područjima prije Domovinskog rata, poticanja demografskog i gospodarskog napretka te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske. Prvoj i najkritičnijoj skupini pripadaju naselja koja se nalaze neposredno uz državnu granicu i koja su tijekom Domovinskog rata bila okupirana. Drugoj skupini pripadaju svi ostali gradovi, općine i naselja. Na širem razmatranom području oko planiranog zahvata u prvu skupinu u cijelosti ulazi teritorij obližnjeg Kijeva, a u drugu skupinu ulazi grad Knin (na slici 26. u nastavku je prikazan napušten objekt škole u samom naselju Krčić).

Slika 26.. Nekadašnja škola u mjestu Krčić

Prema drugom kriteriju, indeksu ekonomske razvijenosti, cijelo je područje gospodarski nerazvijeno, u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju RH (NN 153/09) i Odlukom Vlade o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10). U Zakonu o regionalnom razvoju potpomognuto područje je ono koje, na temelju indeksa razvijenosti, zaostaje za nacionalnim prosjekom te je stoga njegov razvoj potrebno dodatno poticati. Prema istom Zakonu stoji da status potpomognutog područja stječe jedinica lokalne


I-03-0111 44/66

samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka RH te jedinice lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH ili je između 50% i 75% prosjeka RH. Prema Odluci Vlade o razvrstavanju jedinica lokalne samouprave, koja je na snazi od 1.1.2011. godine, u drugu skupinu jedinica (s indeksom razvijenosti između 50% i 70% prosjeka RH) ulazi Knin, dok su u trećoj skupini (čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH) spada obližnje Kijevo. Budući da Popis stanovništva iz 2011. godine još uvijek nije u potpunosti obrađen, podaci o zaposlenima u pojedinim sektorima dobiveni su iz rezultata Popisa stanovništva 2001. godine. U navedenim je općinama i gradovima na interesnom području u primarnom sektoru bilo zaposleno 9,93% aktivnog stanovništva, 30,60% bilo ih je zaposleno u sekundarnom, a 59,47% u tercijarnom sektoru. Za ovo su područje, kao i za cijelu Zagoru, karakteristična naselja zbijenog tipa, nastala u podnožju planine, često u predgrađu starih tvrđava. S druge strane, postoji i „razbijeni“ tip sela rasprostranjenih u „komšilucima“ ili zaseocima plemenskih nazivnika, često s kućama zidanim „usuho“, bez vapna, pokrivenih slamom i smještenih na rubu polja. Karakteristična dioba naselja na veća ili manja obiteljska plemena, odnosno bratstva uže skupine srodnika istog prezimena, funkcionira još na mnogim mjestima na području lokacije zahvata.


I-03-0111 45/66

3. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

3.1. TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPISE ZAHVATA IZ UREDBE (NN 64/08, 67/09)

Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) predmetni zahvat - izgradnja MHE Krčić (7,86 MW instalirane snage) pripada skupini za koje je obvezna ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Točkom 2. Energetika (osim zahvata u Prilogu I.) Priloga II. navedene Uredbe određeno je da za hidroelektrane snage veće od 5 MWel potrebno provesti postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš pri čemu značajan negativan utjecaj na okoliš na upit Nositelja zahvata procjenjuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode mišljenjem, odn. u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

3.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

Predmetni zahvat podrazumijeva izgradnju višenamjenskog energetskog postrojenja derivacijskog tipa MHE Krčić 7,86 MW instalirane snage (Idejni projekt i Glavni projekt MHE Krčić, Elektroprojekt). Izgradnjom i korištenjem zahvata očekuje se prosječna godišnja proizvodnja od 38 GWh električne energije. Zahvat je višenamjenskog tipa te predstavlja trajan i pouzdan obnovljivi izvor električne energije te je od značajnog državnog interesa u domeni energetike budući da se, izgradnjom i korištenjem zahvata, dugoročno smanjuje ovisnost o uvozu energenata i utjecaju uporabe fosilnih goriva. Hidroelektrane su važan energetski izvor sa stajališta zaštite okoliša budući da praktički ne emitiraju u zrak onečišćujuće tvari poput CO2, SO2, NOx i dr., a nema ni otpada iz proizvodnje električne energije. Višenamjenski ustroj hidroenergetskog sustava na slivu Krke uravnotežuje dotok vode na slivnom području te bi izgradnje zahvata omogućila iskorištenje značajnih vodnih kapaciteta ovog područja. Vodotok Krčić je po karakteristikama tipična krška rijeka, koja je tijekom hladnijeg doba godine, kad su oborine obilnije, bogata vodom. Ljeti, u doba stagnacije oborina, tok Krčića presušuje te je sveobuhvatno rješenje da se zahvatom revitalizira područje lokacije zahvata, osigura sigurnija i kvalitetnija vodoopskrba i odvodnja, realiziraju uvjeti za razvoj turizma i rekreaciju stanovništva te omogući povećanje snage i proizvodnje električne energije hidropotencijala lokacije zahvata. Previđeni tip MHE Krčić prikladan je za decentralizirano područje loakcije, a kratak period izgradnje, prilagođenost brzim promjenama opterećenja, dug životni vijek i sigurnost investicije značajni su čimbenici planiranja izgradnje za ovo višenamjensko postrojenje. Racionalno iskorištenje hidropotencijala određeno je zakonskim zahtjevima poput poštivanja biološkog minimuma, višenamjenskom funkcijom objekata (vodoopskrba, zaštita od poplave i erozije, i dr.), ali i regulacijom uređenja protoka na vodotocima. Voda je obnovljiv izvor energije i njeno korištenje regulirano je na pojedinim hidroenergetskim postrojenjima na način koji smanjuje mogućnost potencijalnog onečišćenja prirodnog vodnog sustava, te uključuje:

- uređene nepropusne površine, - kontrolirani sustav praćenja kakvoće vode, - uklanjanje krupnih onečišćenja iz vode na ulazu u strojarnicu, - odgovarajuću zaštitu u slučaju onečišćenja voda.


I-03-0111 46/66

Na slikama 27. i 28. u nastavku su pregledne situacije objekata MHE Krčić.

Slika 27.: Pregledna situacija objekata MHE Krčić

LEGENDA: 1. IZVOR KRKE 2. MHE KRČIĆ 3. REGULIRANO KORITO RIJEKE KRKE 4. RIBOGOJILIŠTE


I-03-0111 47/66

Slika 28.: Uzdužni presjek kroz postojeće postrojenje ABM MHE Krčić

Postrojenje planirane MHE Krčić obuhvaća sljedeće osnovne objekte (prikaz na slikama 29. i 30. u nastavku):

- akumulacija s injekcijskom zavjesom; - nasuta pregrada Krčić; - preljev na pregradi; - zahvatno okno; - dovodni tunel s račvom; - temeljni ispit s bučnicom; - strojarnica; - odvodni kanal; - hidroelektrana na biološki minimum - postojeća ABM MHE Krčić; - rasklopno postrojenje 35 kV i priključak na mrežu; - pristupne ceste.


I-03-0111 48/66

Slika 29.: Prikaz cjelina zahvata planirane MHE Krčić

Slika 30.: Uzdužni presjek zahvata MHE Krčić

LEGENDA: 1. AKUMULACIJSKO JEZERO KRČIĆ 2. NASUTA PREGRADA 3. PRELJEV 4. ZAHVATNO OKNO 5. TEMELJNI ISPUST 6. ZAHVAT ZA MHE KRČIĆ 7. DOVODNI TUNEL 8. STROJARNICA MHE KRČIĆ 9. RASKLOPNO POSTROJENJE 10. PRISTUPNI TUNEL I MHE KRČIĆ 11. DOVODNI KANAL ZA RIBOGOJILIŠTE 12. KUĆICA UKV UREĐAJA 13. ČUVARNICA 14. PRISTUPNE PROMETNICE 15. TURISTIČKA CESTA 16. IZVOR KRKE 17. SLAP TOPOLJE 18. REGULIRANO KORITO KRKE 19. INEKCIJSKA ZAVJESA


I-03-0111 49/66

U nastavku je kratak opis funkcionalnih cjelina planiranog zahvata. Akumulacija s injekcijskom zavjesom Akumulacija se ostvaruje u nizvodnom dijelu doline Krčića s nasutom pregradom na prirodnoj sedrenoj barijeri oko 40 m uzvodno od slapa Topolje te otješnjenjem ove barijere i propusnog dijela brdske mase u bokovima. Otješnjenje se planira injekcijskom zavjesom koja ima ulogu podzemne brane. Svojim korisnim volumenom od 0.49 x 106 m3 akumulacija zadovoljava potrebe dnevnog vodnog izravnanja dotoka za postrojenje MHE Krčić. Nasuta pregrada Krčić Nasuta pregrada je trapeznog oblika presjeka, širine krune 4,0 m, nizvodni i uzvodni pokosi su nagiba 1:1,7, a kruna pregrade je na koti 267,00 m n. m. Pregrada je složenog simetričnog tipa, a sastoji se od centralne vertikalne glinene jezgre, dvostruke filterske zaštitie i potpornih zona od kamenih materijala iz iskopa. Završni sloj s uzvodne strane je kamen, a s nizvodne je zaglinjeni šljunak sa slojem humusa. Najveća visina pregrade od dna temeljnog klina do krune je 11,70 m. Zajedno sa sedrenom barijerom po visini spada među velike brane, pa su predviđena i primjerena tehnička promatranja. Preljev na pregradi Preljev je betonska građevina s dva preljevna polja širine 2 x 12,5 m praktičnog oblika, smješten u trasi nasute pregrade bliže lijevom boku. Opremljen je preljevnim zaklopkama visine 2,1 m koje pokreću dva servomotora. Kota krune preljeva je 263,5 m n. m. A zaklopke u izdignutom položaju održavaju radni nivo vode na 265,50 m n. m. Iza preljeva je betonsko slapište širine 27 m, duljine 16 m, s dnom na koti 259,0 m n. m. i pragom visine 1,5 m na kraju. Zahvatno okno Zahvatno okno je vertikalni armirano betonski cilindar višestruke namjene (prikaz na slici 31.). Položaj mu je uzvodno od pregradnog profila, iznad izvorske špilje ali takav, da ne remeti prirodne izvore u špilji. Namjena mu je zahvaćanje voda izvora Krke i njihovo uvođenje u akumulaciju, zatim zahvat voda iz akumulacije i njihovo uvođenje u dovodni tunel prema elektrani kako bi se omogućilo pražnjenje akumulacije preko temeljnog ispusta. Također, zahvatno okno omogućuje zahvat čiste vode za potrebe ribogojilište te vodovod za vrijeme građenja i nakon završetka radova. Okno je svijetlog promjera 6,0 m i ukupne visine oko 47,4 m. U gornjem i donjem dijelu odstupa od cilindričnog oblika zbog prilagođavanja namjeni i hidromehaničkoj opremi. U donjem dijelu su ulazni uređaji temeljnog ispusta i dovodnog tunela s tablastim zatvaračima, a u gornjem dijelu je ulazno-izlazni uređaj prema akumulaciji s finom rešetkom i tablastim zatvaračem. Na krovu okna su pogonski uređaji za sva tri zatvarača i čistilicu. U akumulaciji ispred okna je taložnica.


I-03-0111 50/66

Slika 31.: Zahvatno okno

Dovodni tunel s račvom Dovodni tunel je tlačni armirano-betonski derivacijski vod položen kroz vapnenačku brdsku masu, bez vodne komore, a zajedno s račvom povezuje zahvatno okno i strojarnicu. Duljina mu je 207,34 m, a svijetli promjer 3,20 m. S prijelaznim dijelovima ima duljinu 219,34 m, dvije krivine (r=22 i 50 m) i nagib nivelete i=0,052. Čelična račva spaja dovodni tunel s predturbinskim zatvaračima, a njen oblik i položaj u prostoru su određeni objektima koje povezuje. Zajednički joj dio ima promjer 3,0 m, a svaki od dva kraka po 1,8 m. Najveća duljina račve je 24,5 m. Temeljni ispust s bučnicom Temeljni ispust je tlačni vod s čeličnom oblogom svijetlog promjera 2,30 m u masivnom betonskom bloku kvadratnog oblika. Ukupna duljina mu je 151,62 m i većim dijelom vodi kroz izvorsku špilju dok dio van špilje čini desnu obalu regulirane Krke. Ima dvije horizontalne krivine i jednoliki nagib nivelete i=0,0016. Trasa i profil tunela su prilagođeni položaju zahvatnog okna, izvorišnoj špilji i koritu Krke. Funkcije temeljnog ispusta su: evakuacija suvišnih voda iz akumulacije, snižavanje tlaka uzvodno od inekcijske zavjese, ispuštanje vode za potrebe revizije, osiguranje najniže kote vode za zahvat ribogojilišta i odvođenje umirene vode iz bučnice u Krku. Čelični tlačni vod, na čijem kraju je regulacijski konusni zatvarač promjera 2,30 m, završava u zatvorenoj armirano betonskoj izlaznoj građevini – bučnici, čija duljina je 58 m, a širina 8 m.


I-03-0111 51/66

Strojarnica Stojarnica je smještena blizu glavnog korita na desnoj obali Krke oko 150 m nizvodno od vrela nešto uzvodnije od starog mosta. Izlazi iz aspiratora su spojeni na kratki odvodni kanal do reguliranog korita Krke. Objekt se sastoji od bloka s generatorsko-turbinskim prostorom za dva agregata, hale s montažnim prostorom i kranom te pomodnih pogonskih prostorija (slika 32.). Prostori su podijeljeni u dvije etaže ispod pristupne kote 222,0 m n. m. i jedne etaže iznad. Glavna etaža je na koti 222,0 m n. m. Veličine 30,4x18,0 m, a svjetla visina hale je oko 9,0 m. Odvodni kanal strojarnice je armirano betonska građevina s dva polja širine po 5,0 m i srednjim stupom širine 5,5 m, preko kojih je položen most širine kolnika 3,0 m i duljine 15,5 m. Najniža kota dna odvoda je 215,03 m n. m. Svim postrojenjima i opremom ugrađenim na strojarnici kao i opremom ugrađenom na dislociranim objektima upravljat de se lokalno uz opremu, daljinski iz komande elektrane te daljinski iz nadređenog centra upravljanja.

Slika 32.: Uzdužni presjek strojarnice planirane MHE Krčić

Hidroelektrana na biološki minimum – postojeći MHE Krčić Izgrađeno postrojenje MHE Krčić koristi vode biološkog minimuma, a sastavni dijelovi su opisani u pog. 3 ovog Zahtjeva. Svi dijelovi MHE Krčić izgrađeni su u podzemlju, osim privremenog ulaznog uređaja i prilaznih cesta. Rasklopno postrojenje 35 kV i priključak na mrežu Postrojenje 35 kV (RP 35 kV) sastoji se od unutrašnjeg RP 35 kV smještenog u zgradi strojarnice gdje se nalazi i posebna komora kudnog transformatora 35/0,4 te od vanjskog dijela postrojenja koje čini jedan mrežni transformator 35/6,3 kV i mali omski otpor za uzemljenje zvjezdišta 35 kV strane. Sve veze i priključak na mrežu su predviđene kabelskom vezom do TS Knin udaljene oko 4 km.


I-03-0111 52/66

4. PREGLED UTJECAJA ZAHVATA I NJEGOVE PROMJENE NA OKOLIŠ

Zahvat se planira u području obuhvata postojeće MHE Krčić (hidroelektrane biološkog minimuma, a objekti planiranog zahvata nalaze se na kraju toka rijeke Krčić gdje je planirano akumulacijsko jezero s pregradnom branom i preljevom i početku toka rijeke Krke gdje su planirani strojarnica i ostali elementni zahvata. Lokacija samog zahvata je u području zaštićenog značajnog krajobraza te u NATURA 2000 području - HR2000917 # Krčić sukladno važećoj regulativi zaštite prirode. Također, prostor lokacije zahvata je u skladu s važećim prostorno-planskim podlogama. U nastavku je razložen potencijalni utjecaj zahvata na pojedine sastavnice okoliša.

4.1. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

Potencijalno najveći utjecaj na kvalitetu zraka tijekom izgradnje zahvata može imati raznošenje prašine. Utjecaj prašenja na području lokacije vremenski je izuzetno promjenjiv, međutim s obzirom da je riječ o izrazito malom zahvatu – zanemariv. Kako je tu riječ uglavnom o krupnijim česticama prašine one se uglavnom talože u neposrednoj blizini, no za vjetrovita vremena može doći do raznošenja vjetrom. Stoga se u slučaju suhog i vjetrovitog vremena vlaženjem lokalnih putova djeluje preventivno na smanjenje emisije prašine. Smanjivanje brzine vozila unutar gradilišta, posebno za suha vremena bez vjetra također je djelotvorna mjera smanjenja emisija prašine na gradilištu, a može se jednostavno primjenjivati tijekom vožnje na temelju vizualnih opažanja oblaka prašine koji nastaje iza vozila. Emisije onečišćujućih tvari u ispušnim plinovima strojeva koji rade na rekonstrukciji praktički nemaju utjecaja na kvalitetu zraka okolice gradilišta. Njihova je emisija na gradilištu izuzetno promjenjiva jer ovisi o vrsti strojeva koji se koriste, odnosno intenzitetu građevinskih radova. Pojava širenja prašine izvan gradilišta može biti samo povremena te je utjecaj zanemariv. Korištenjem zahvata ne dolazi do emisija u zrak niti postoji potencijalni utjecaj na kvalitetu zraka. Od planiranih objekata MHE Krčić potencijalni utjecaj na mikroklimu lokacije zahvata ima buduća akumulacija. Površina akumulacije je mala (22,7 ha) te je, zbog smještaja akumulacije u kanjonu, potencijalni utjecaj na temperaturu zraka, vlagu, maglu i vjetrove ograničen na uski prostor uz samo vodeno tijelo akumulacije.

4.2. UTJECAJ NA TLO I VODE

Prostor zahvata je već postojeća ABM MHE Krčić, a dio lokacije karakteriziraju derutni, napušteni objekti i degradacijski procesi na području lokacije zahvata (sedrena barijera samog slapa, šibljaci u kanjonu Krčića i dr.) što znači da je već i prije radova na prostoru lokacije zahvata značajan antropogeni utjecaj. Utjecaj planiranog zahvata na tlo i vode može se razlučiti na dva osnovna segmenta - neposredan utjecaj izgradnje i posredan utjecaj promjena vodnog režima tla u širem području zahvata.


I-03-0111 53/66

Tijekom samih radova na izgradnji zahvata će se manipulirati strojevima i mehanizacijom. Najznačajniji potencijalni utjecaj na tlo je tijekom izgradnje, prvenstveno zbog mogućnosti onečišćenja tla gorivom i/ili mazivima iz radnih strojeva i građevnim materijalom. Tijekom gradnje bitno je da se radni strojevi održavaju te da se poštuju mjere zaštite propisane ovim dokumentom (pog. 5.) u skladu sa zahtjevima važeće regulative. Međutim, zbog ograničene površine lokacije zahvata i dinamike izgradnje nije predviđeno da će na lokaciji zahvata biti značajniji logistički sadržaji te će otpadne vode nastajati jedino u već predviđenim prijenosnim sanitarnim čvorovima. Dakle, neće biti ispuštanja dodatnih količina otpadnih voda u okoliš, pa niti utjecaja na okoliš. Planirani zahvat MHE s akumulacijom nalazi se izvan glavnih prometnih pravaca, a formiranjem akumulacije u potpunosti će se izgubiti prostor dužine oko 1,5 km donjeg toka rječice Krčić. Na prostoru buduće akumulacije je značajan negativan i trajan utjecaj na lokalnu cestovnu mrežu (stara „Napoleonska“ cesta) koju je nužno izmjestiti te ju zaštititi sukladno mjerama zaštite previđenim ovim Elaboratom. Prije izgradnje planiranog zahvata, odnosno prije puštanja u pogon potrebno je izgraditi sve prometnice uz akumulaciju i izvesti sve infrastrukturne priključke za okolna naselja. Planiranom rekonstrukcijom cestovne infrastrukturne mreže i izgradnje zamjenskih objekata poboljšati će se životni uvjeti stanovništva uz akumulaciju. S obzirom na to da razmatrani zahvat predstavlja dio aktivnosti s ciljem uspostave višenamjenskog korištenja Krčića, potencijalni utjecaj zahvata na tlo na prostoru sliva omogućuje osiguranje dovoljnih količina raspoložive kvalitetne vode te raznolikog mozaika vodenih staništa na prostoru. Evidentna je činjenica da hidroenergetski objekti utječu na vodostaje vodotoka i podzemnih vodonosnika te na vodne pojave na području lokacije. Najznačajniji je utjecaj na morfologiju vodotoka Krčić na mjestu planirane akumulacije i slapa Topolje. Izgradnjom nasute brane uzvodno od slapa formirat će se akumulacija (uk. zapremine 640.000 m3) koja će se, tijekom korištenja zahvata zapunjavati nanosom uslijed erozijskih procesa i zasipavanja. Zaštita korisnog volumena akumulacije uvjetuje smanjenje erozije, bujičnosti i pronošenja nanosa. Predmetne mjere zaštite i prateći program praćenja s obzirom na ove utjecaje u budućoj akumulaciji navedene su pog. 5. u nastavku dokumenta. Preko samog slapa Topolje će se prelijevati vode Krčića i Krke tijekom cijele godine, za razliku od aktualne situacije u kojoj slap presušuje tijekom toplih mjeseci. Predmetni utjecaj se ocjenjuje pozitivnim prvenstveno zbog osebujne zajednice različitih sedrotvornih mahovina na sedrenim se barijerama. Postojeća promjena vodnog režima zbog presušivanja slapa, odnosno nedostatan protok vode koji uzrokuje ugibanje sedrotvornih organizama te mogućnost urušavanja barijera (detaljnije opisano u pod. 2.2.5 predmetnog dokumenta). Promjenom hidroloških uvjeta zbog akumulacije doći će i do kvantitativnih i kvalitativnih promjena živog svijeta na prostoru lokacije zahvata, odnosno na dijelu vodotoka Krčić. Razvoj bentoskih zajednica u akumulaciji i novi uvjeti za razvoj planktonskih i nektonskih organizama svakako će utjecati na fizikalno-kemijske značajke kakvoće vode buduće akumulacije. Malen opseg akumulacije uvjetuje homotermiju s najvišom temperaturom do 16 st. Celzijusa, a dnevne oscilacije u temperaturi utjecat će oligotrofnost sustava akumulacije. Potapanjem dijela postojećih livada i šikara, voda akumulacije će imati značajnu količinu organskom materijala čija će mineralizacija u akumulaciji utjecati na stupanj trofije jezera u početnom razdoblju. Navedena temperatura kao glavni čimbenik mineralizacije organskih tvari doprinijet će niskom stupnju trofije ovog sustava što je pozitivno za ovo vodeno tijelo. U pogledu planktonskih organizama prevladavat će alge kremenjašice i rotatorii zbog fizikalno-kemijskih značajki voda Krčića i Krke. Stalno gibanje vodene mase u maloj akumulaciji uvjetovat će i slab razvoj planktonskih zajednica. Navedene činjenice upućuju da potencijalni utjecaj akumulacije neće narušiti postojeću kakvoću voda sliva, a ovim dokumentom predviđene su i mjere zaštite voda sliva i program praćenja kakvoće voda kako bi se osigurala ova sastavnica okoliša.


I-03-0111 54/66

Racionalno iskorištenje hidropotencijala određeno je zakonskim zahtjevima poput poštivanja biološkog minimuma, višenamjenskom funkcijom objekata (vodoopskrba, zaštita od poplave i erozije, i dr.), ali i regulacijom uređenja protoka na vodotocima. Voda je obnovljiv izvor energije i njeno korištenje treba biti regulirano na način koji smanjuje mogućnost potencijalnog onečišćenja prirodnog vodnog sustava te uključuje:

- uređene nepropusne površine, - kontrolirani sustav praćenja fizikalnih karakteristika vode, - uklanjanje krupnih onečišćenja iz vode na ulazu u strojarnicu, - odgovarajuću zaštitu u slučaju onečišćenja voda.

Tijekom redovitog pogona i korištenja postrojenja nastajat će samo potencijalno onečišćene oborinske otpadne vode čije ispuštanje će biti regulirano u skladu sa zahtjevima nadležnog vodopravnog poduzeća i sukladno odgovarajućim dijelovima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13). Najveću opasnost za vodeni okoliš tijekom rada MHE Krčić predstavljaju potencijalni onečišćivači u hidroenergetskoj opremi do čijeg izlijevanja može doći u slučajevima nezgoda na postrojenju (primjerice u regulaciji hidraulike), nesavjesnog rada djelatnika, odnosno nepoštivanja uputa o radu na siguran način i/ili elementarne nepogode poput potresa, poplave ili požara i/ili neprijateljskog djelovanja. Mjerama zaštite okoliša u ovom dokumentu predviđena su biorazgradiva ulja na planiranom postrojenju kako bi se ovi potencijalni utjecaji sveli na minimum. Nekoliko je potencijalno opasnih onečišćivača vodenog ekosustava na razini pojedinih pogonskih postrojenja, primjerice transformatorska ulja za hlađenje, turbinska ulja za podmazivanje, hlađenje ležajeva i regulaciju rada agregata te gorivo. Na postrojenjima su instalirani uređaji za separaciju ulja koji se koriste u hidrauličkom dijelu pogona, te se otpadno ulje sakupljeno tijekom rada izdvaja iz separatora i zbrinjava na odgovarajući način u skladu s regulativom. Nepropusne površine na mjestima manipulacije opasnim i/ili štetnim tvarima, uljne jame (tankvane) odgovarajućeg volumena da mogu zaprimiti cijelu količinu ulja u slučaju prolijevanja neophodne su na pogonskim postrojenjima. Uzimajući u obzir planirani način korištenja voda, tehničko-tehnološka rješenja predviđena za zahvat te dugogodišnju praksu Nositelja zahvata zaključak je da će utjecaj na vodeni okoliš zbog izgradnje i korištenja MHE Krčić biti lokalnog karaktera bez negativnog utjecaja na korisnike vode postojećeg sliva.

4.3. BUKA

Tijekom pripreme izgradnje i građenja, izvori buke su strojevi te vozila koja se koriste. Njihov broj, kao i trajanje emisije buke ovisit će o trenutnim aktivnostima na terenu, međutim utjecaj je vrlo ograničen kako vremenski tako i prostorno. Radovi su predviđeni isključivo tijekom dnevnog razdoblja prema Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13) te neće biti utjecaja, odn. imisije izvan granice lokacije. Buka nastaje tijekom tehnološkog procesa u sastavnim dijelovima postrojenja te je širokog frekvencijskog spektra i intenziteta. Hidroenergetski objekti su u kontinuiranom pogonu najveći dio godine te su time određene i karakteristike buke koja se emitira iz postrojenja: uglavnom ujednačen intenzitet i frekvencijske karakteristike. Povećane razine emisije buke javljaju se samo kratkotrajno, prilikom normalnih pogonskih aktivnosti poput puštanja u rad, i sl. Lokacija zahvata, kao i hidroenergetskih objekata u pravilu, je na nenaseljenom području. S obzirom na regulativu, potencijalni utjecaj buke zahvata na okolicu ocjenjuje se zanemariv.


I-03-0111 55/66

4.4. KRAJOBRAZNE ZNAČAJKE I KULTURNA BAŠTINA

4.4.1. Utjecaj na strukturne značajke krajobraza

Utjecaj izgradnje HE Krčić na strukturne kvalitete krajobraza očituje se kroz prepoznate pritiske na pojedine elemente i značajke krajobraza odnosno njihove kvalitete te na karakter krajobraza, no krajobraz se ne može razmatrati na osnovi pojedinačnih sastavnica već samo kao prostorno-ekološka, gospodarska i kulturna cjelina. Stoga je dan i pregled utjecaja na slijedeće elemente i obilježja: Prirodne značajke

• Reljef / geomorfologija

Vodena površina planirane akumulacije prekriti će dolinski dio donjeg toka rječice Krčić i postojeću prometnicu, što zajedno s premještanjem postojeće prometnice na visinsku kotu podrazumijeva i radove na postojećem koritu i zidovima kanjona, te potencijalne erozivne procese.

• Površinski pokrov / ekološke značajke vegetacije

Izravnim utjecajem će se u potpunosti izmjeniti stanište na području planirane akumulacije, a promjene vodnog režima imati će neizravni utjecaj na šire područje. Radovi na izgradnji pregrade i ostalim elementima zahvata također mogu imati privremeni, lokalizirani utjecaj tijekom izgradnje kao i trajan utjecaj uslijed uklanjanja površinskog pokrova, što uključuje i visoku vegetaciju.

• Površinski vodeni tokovi

Donji tok rječice Krčić mijenja svoj sadašnji karakter iz povremenog vodotoka u trajnu stajaćicu, što će dovesti do gubitka postojeće (postojećim zahvatima kaptaže izvora Krke već narušene) prirodnosti i promjene biodiverziteta staništa. Riječica, a time i slap Krčić trenutno presušuju u ljetnim mjesecima. Izgradnjom planiranog rezervoara (akumulacije) te preusmjeravanjem preko preljeva osigurati će se stalna količina vode te se očekuje pojava slapa tokom cijele godine.

Kulturne značajke

• Kulturna baština

Planirani zahvat nema izravnog utjecaja niti na jedan objekt u Registru kulturnih dobara RH. • Povijesni elementi

Uslijed uspostavljanja nove vodene plohe akumulacionog jezera postojeću makadamsku cestu je potrebno premjestiti na novu visinsku kotu u dužini od približno 1.5 km. Na području planirane akumulacije doći će i do trajnog gubitka ostalih povijesnih tragova antropogene aktivnosti (zidane pregrade, suhozidi i sl.), no njihova pojava u donjem toku rječice Krčić je ograničenog opsega i pod postojećim utjecajem vegetacijske sukcesije..


I-03-0111 56/66

Boravišne značajke

• Identitet / karakter krajobraza

Postojeći karakter krajobraza mikrolokacije planirane izgradnje je degradiran iz prirodnog u poluprirodni (kaptaža izvora Krke, postojeća MHE Krčić s pripadajućim zahvatima za usis vode, kanalizirani tok Krke , postojeće ribogojilište i napušteni objekti uz slap). Izgradnja planiranog zahvata, posebice prenamjena donjeg toka rječice (formiranjem nove trajne vodene površine, izgradnja pregrade i pratećih struktura) i izgradnje novog postrojenja HE Krčić predstavlja nastavak (završetku) transformaciju u industrijski (energetski) podtip kulturnog krajobraza kako na lokalnoj tako i na regionalnoj skali. Formiranjem akumulacionog jezera očekuje se i pozitivan utjecaj na opskrbu vodom šireg Kninskog područja, što će uzrokovati promjene u percepciji važnosti i svrhe ovog područja kod lokalnih stanovnika. Pojavnost slapa Krčić tokom cijele godine će također imati pozitivan utjecaj na identitet ojačavanjem fokalne točke. • Pravo pristupa i sigurnost Izgradnja planiranog zahvata podrazumijeva ograđivanje užeg prostora planirane strojarnice, čime će se spriječiti slobodan prolaz s desne strane Krke, no riječ je o prostoru na kojem se trenutno nalaze napušteni, urušeni objekti. Zahvat ne bi trebao imati značajan negativan utjecaj na neometan pristup lijevoj obali Krke do izvora odnosno do slapa Krčić, a izgradnjom se otvara mogućnost krajobraznog uređenja i povećanja boravišnih kvaliteta lijeve obale. Akumulacijsko jezero također predstavlja novi čimbenik u sigurnosnoj percepciji kretanja stanovništva postojećom cestom kanjona rječice Krčić. Postojeća makadamska cesta će se izmjestiti, no prolaz kanjonom, a time i pristup srednjem i gornjem toku te izvorištu rječice tijekom izgradnje privremeno biti ograničen ili u potpunosti onemogućen. Isto tako, iako je uslijed sukcesije i obraštaja vegetacije slobodno kretanje oko obala donjeg toka rječice Krčić ograničeno i otežano, formiranjem akumulacije u potpunosti će se izgubiti slobodna mogućnost pješačkog kretanja (oko 1,5 km dužine donjeg toka) koja će biti ograničena na gibanje prometnicom ili po projektiranim elementima (stazama) akumulacije. • Resursi / razvojni potencijal Novo akumulaciono jezero predstavlja značajan novi resurs i razvojni potencijal na lokalnoj i regionalnoj skali. Osim pozitivnog utjecaja na opskrbu vodom šireg Kninskog područja, akumulaciono jezero predstavlja rekreativni potencijal za lokalno stanovništvo kao i turistički potencijal, pogotovo u sprezi s održavanjem slapa Krčić aktivnim tokom cijele godine. Sve navedeno dodatno pojačava izraziti turističko-rekreativni potencijal kanjona i izvora rječice Krčić.

4.4.2. Utjecaj na vizualne značajke krajobraza

Izgradnja planiranog zahvata imati će utjecaj na vizualne kvalitete krajobraza uslijed uvođenja novih elemenata u krajobraznoj slici, od kojih su najznačajniji akumulaciono jezero te strojarnica postrojenja MHE Krčić (slika 33.).


I-03-0111 57/66

Slika 33.: Mogući izgled planirane MHE Krčić. Crtež: Branka Kaminski

Slap Krčić je trenutno vidljiv u panoramskoj vizuri s Kninske tvrđave i iz nižih dijelova grada Knina, te predstavlja atraktivnu fokalnu točku i jedan je od simbola gradskog područja. Formiranjem akumulacije osigurati će se aktivnost slapa Krčić tokom cijele godine, što je pozitivan utjecaj na vizualne kvalitete. Nova ploha akumulacionog jezera će biti novi element (svijetla ploha) u vizuri s Kninske tvrđave što će pojačati fokalni značaj područja slapa.


I-03-0111 58/66

Vizure užeg područja također će biti izmijenjene – izgradnja strojarnice MHE Krčić predviđena je na prostoru koju trenutno zauzimaju napušteni i urušeni objekti i napušteno staro ribogojilište. Kvalitetnim krajobraznim uređenjem (pri čemu je bitna kvalitetna suradnja biologa i krajobraznog arhitekta kako bi se očuvale ili poboljšale postojeće strukturne kvalitete s naglaskom na prirodnost) i ambijentu prilagođenim izgledom objekata postojeće vizualne kvalitete bi trebale biti poboljšane usprkos izgradnji zgrada većih volumena od postojećih struktura. Područje donjeg toka Krčića predviđeno za formiranje akumulacije (odnosno dolinski završetak toka rječice Krčić) će biti u potpunosti izmijenjene vizure. Trenutne teksture i volumeni više i visoke vegetacije i dinamična linearna forma postojećeg toka (ili suhog korita) će biti zamijenjeni svijetlom vodenom plohom te pratećim elementima zahvata (preljev, pregrada, čuvarnica, itd.), te je potrebno krajobrazno uređenje jezera i okruženja spomenutih elemenata kako bi se spriječio potencijalni negativni utjecaj na vizualne kvalitete, odnosno poboljšala krajobrazna slika na lokalnoj skali.

4.5. GOSPODARENJE OTPADOM

Tijekom pripreme izgradnje, građenja i korištenja zahvata nastajati će otpad koji bi trebalo zbrinuti. Temeljne obveze hidroelektrane proizlaze iz regulative, uz uvažavanje gospodarskih načela i načela zaštite okoliša prilikom postupanja s otpadom. Na hidroenergetskim objektima su otpadna ulja potencijalno najveći problem. Nužno je delegirati djelatnika za vođenje i nadzor djelatnosti postupanja s pojedinim vrstama otpada, kao i komunikaciju s nadležnim inspekcijskim službama i institucijama. Odgovorne osobe upoznate su sa zahtjevima regulative i uputama vezanim uz postupanje s otpadom te je ciklus praćenja otpada od mjesta nastanka do konačnog zbrinjavanja s mogućnošću identifikacije svih subjekata uključenih u proces funkcionalan za hidroelektrane. Osobit problem za postrojenja predstavljaju heterogene naplavine koje se sakupljaju uzvodno od brane i negativno utječu na energetsku učinkovitost i kontinuiran rad hidroelektrane. Naplavine se u principu sastoje od otpada i biološkog materijala koji donosi vodotok te po karakteristikama pripadaju neopasnom otpadu, a nužno ih je zbrinjavati sukladno zahtjevima regulative.

4.6. EMISIJA SVJETLA

Radovi na izgradnji odvijat će se danju te nema doprinosa osvjetljenju lokacije radi planiranog zahvata. Pri planiranju izgradnje nužno je izraditi Elaborat krajobraznog uređenja koji će definirati rasvjetu objekata tijekom korištenja zahvata kako je predviđeno u pog. 5. ovog dokumenta.

4.7. UTJECAJ NA SOCIOLOŠKE ZNAČAJKE

Sociološke značajke ogledaju se u prvom redu u izmijenjenim uvjetima života lokalne zajednice (kontakti lokalnog stanovništva s djelatnicima, poboljšanje nekih aspekata života izgradnjom nedostajuće infrastrukture i dr.), iako je smještaj lokacije objekta u principu u ruralnom, slabo naseljenom području. Određeni broj radnih mjesta tijekom


I-03-0111 59/66

izgradnje i korištenja objekta pozitivno djeluje na prihode i društveni standard stanovništva, kao i poboljšanje uvjeta infrastrukture i gospodarske strukture regije zahvaljujući izvoru energije. Potrebno je spomenuti i otvaranje mogućnosti za radina mjesta u uslužnim djelatnostima (osiguranja, čišćenja, itd.) koji također ima pozitivan učinak na sociološke prilike i značajke područja lokacije hidroelektrane. Zakonski su regulirane naknade za rad hidroelektrana, te one predstavljaju prihod lokalnim zajednicama kao dodatni razvojni resurs. Slijedom navedenog, prisustvo energetskog objekta koji koristi obnovljiv izvor energije ima pozitivan utjecaj na život i rad stanovništva u okolici.

4.8. UTJECAJ NA PRIRODU I BIO-EKOLOŠKE ZNAČAJKE

Građenje objekata, kao i obavljanje radova mijenja stanje u prostoru i uvijek ima utjecaj na značajke okoliša i prirode. Utjecaj planiranog zahvata može se razlučiti na dva osnovna segmenta - neposredan utjecaj izgradnje i posredan utjecaj zbog promjena vodnog režima u širem području zahvata. Idejnim rješenjem i uvjetima uređenja prostora definirane su karakteristike zahvata koje su usuglašene s utvrđenim urbanističko-tehničkim uvjetima prostora. Krško područje predmetne lokacije zahvata omogućuje uklapanje MHE Krčić uz postojeću hidroelektranu biološkog minimuma na način da nisu uočljive u prostoru. Međutim, izravan utjecaj na floru i vegetaciju te faunu područja lokacije tijekom izgradnje i/ili korištenja zahvata je značajan. Kako je lokacija zahvata na području HR2000917 Krčić i pripada značajnom krajobrazu sukladno regulativi zaštite prirode, nužno je istaknuti da je potrebna izrazita pažnja i kontrola svih aktivnosti tijekom pripreme izgradnje i same gradnje zahvata od strane nadležnih tijela. Tehničko-tehnološko rješenje oblikovano je na način da se može uskladiti sa zahtjevima koji proizlaze iz regulative zaštite prirode. S aspekta zaštite prirode od stanišnih tipova na području zahvata najznačajnije su sedrene barijere koje na prostoru kanjona vodotoka Krčić koje ne zauzimaju velike površine, već se pojavljuju „točkasto“ ili u obliku linijskih staništa (A.3.5. sedrotvorne riječne zajednice, A.2.5.1.2. Sedrene barijere, kôd staništa: NKS:A.2.5.1.2 ; Natura 2000: 7220; Corine: 24.423). Na samoj lokaciji zahvata, uslijed dugogodišnjeg antropogenog utjecaja, sedrene barijere jesu degradirane, a u prirodnoj sukcesiji pojavljuju se drvenaste vrste. Nužno je osigurati uravnotežen vodni režim i dostatan protok voda preko slapa što bi MHE Krčić i omogućila. Tijekom pripreme izgradnje i samih radova na izgradnji zahvata će se manipulirati strojevima i mehanizacijom. Doći će do privremene promjene stanišnih uvjeta i emisija u okoliš s radnih površina (npr. vibracije, emisija prašine i ispušnih plinova). Predmetni utjecaji privremenog su karaktera i odnose se na razdoblje izgradnje koje će kratko trajati. Sama izgradnja privremeno će poremetiti aktivnosti životinja, ali ubrzo nakon uspostavljanja normalnog režima rada, životinje će uključiti područje zahvata u redovito korištenje staništa. Radove je nužno izvoditi od ožujka do rujna kako bi se reducirao utjecaj na faunističke značajke i ciljeve očuvanja predmetnog područja. Najznačajniji je utjecaj izgradnje zahvata na morfologiju prostora na mjestu planirane akumulacije i slapa Topolje. Izgradnjom nasute brane uzvodno od slapa formirat će se akumulacija (uk. zapremine 640.000 m3) koja će uzrokovati trajnu izmjenu i gubitak postojećih staništa i vegetacije na području na lokaciji akumulacije. Promjenom hidroloških uvjeta zbog akumulacije doći će i do kvantitativnih i kvalitativnih promjena živog svijeta na prostoru lokacije zahvata, odnosno na dijelu vodotoka Krčić. Potapanjem postojećih livada i šikara, voda akumulacije će imati značajnu količinu organskog materijala čija će mineralizacija u akumulaciji utjecati na stupanj trofije akumulacije. Razvoj bentoskih zajednica u akumulaciji i novi uvjeti za razvoj planktonskih i nektonskih organizama u planiranoj maloj akumulaciji osnova su promjena u bio-ekološkom pogledu na prostoru akumulacije. U pogledu planktonskih organizama prevladavat će u fitoplanktonu alge kremenjašice, dok će u zooplanktonu najzastupljeniji biti rotatorii zbog postojećih fizikalno-kemijskih značajki voda Krčića i Krke. Stalno gibanje vodene mase u maloj akumulaciji uvjetovat će slab razvoj predmetnih planktonskih zajednica.


I-03-0111 60/66

Krčić pripada kategoriji srednje velikih povremenih prigorskih tekućica. Budući da Krčić presušuje tijekom ljeta duž cijelog toka, recentna istraživanja utvrdila su da zajednicu makrozoobentosa obilježava mala raznolikost. Sušno razdoblje uzrokuje značajne biocenotičke stresove i promjene, koje se odražavaju na siromašnoj fauni makroskopskih beskralješnjaka. Izmjene u vodnom režimu zbog karakteristika planiranog zahvata uvjetovat će promjene i na beskralježnjacima ovog područja budući će raznolikost staništa i visoka kakvoća vode omogućiti razvoj bogatije faune i povećanje bioraznolikosti prostora. Također, povećana vlažnost zraka te promjena u vodnom režimu utjecat će i na biljni pokrov lokacije, populacije životinja vezane uz vodena staništa (ličinke kukaca poput tulara, vodencvijetova, vretenca, dvokrilci i dr., te vodozemci, ptice) u smislu povećanja bioraznolikosti. Značajna promjena obuhvaća i preljev preko slapa Topolje koji će biti aktivan cijele godine, za razliku od aktualne situacije u kojoj slap presušuje tijekom toplih i sušnim mjeseci svake godine. Predmetni utjecaj na slapu se ocjenjuje pozitivnim prvenstveno zbog osebujne zajednice različitih sedrotvornih mahovina na sedrenim se barijerama. Postojeća promjena vodnog režima zbog presušivanja slapa, odnosno nedostatan protok vode koji uzrokuje ugibanje sedrotvornih organizama te mogućnost urušavanja barijera (detaljnije opisano u pod. 2.2.5 predmetnog dokumenta). Ističe se kako ciljevi očuvanja HR2000917 Krčić uvjetuju zaštitu pri planiranju i izvođenju radova. Potencijalno negativan utjecaj zahvata je i na ciljeve očuvanja - šišmiše. Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj zakonski su zaštićene, a Republika Hrvatska stranka je i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979) i njemu pripadajućim sporazumima o zaštiti europskih šišmiša (UNEP/EUROBATS) od 2000. godine. Područje predloženog zahvata (Izvor Krke-Krčić bušotina) je jedno od četiri Međunarodno važna podzemna skloništa za šišmiše na području Dinare. Uz spomenuti Krčić, to su Ćulumova pećina (Kijevo), Crvenkuša-Tamnica (sinonim Suhi Rumin jama) te Vodena jama (Rumin), Mitchell-Jones, 2010. Karakteristike zahvata i značajke ciljeva očuvanja HR2000917 Krčić upućuju da na ovoj razini nije moguće isključiti mogućnost utjecaja na šišmiše kao ciljeve očuvanja ekološke mreže HR2000917 Krčić bez detaljne analize statusa predmetnih vrsta na području lokacije zahvata. Za ciljeve očuvanja HR2000917 Krčić područja ovim je dokumentom predviđen program praćenja i suradnja s nadležnim tijelima kako bi se u slijedećim fazama projekta doradile mjere zaštite ciljeva očuvanja i usuglasili interesi korisnika područja zahvata. Privremena degradacija staništa i gubitak biljnih zajednica moguć je zbog formiranja radnog pojasa i kretanja teških strojeva na lokaciji. Organizacijom gradilišta i izvođenjem radova na način da se u što manjoj mjeri širi radni pojas, oštećuje biljni pokrov te sanacijom radnog pojasa odmah po završetku radova rahljenjem tla (kako bi površine čim prije obrasla autohtona vegetacija) reduciraju se utjecaj na staništu u najvećoj mogućoj mjeri.


I-03-0111 61/66

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA

S ciljem ublažavanja utjecaja na pojedine sastavnice okoliša i prirode, odnosno maksimalnog iskorištavanja pozitivnih utjecaja i potencijala predmetnog zahvata MHE Krčić, predlažu se slijedeće mjere:

5.1. OPĆE MJERE

- Za pristup građevinskom pojasu koristiti postojeće prometnice i makadamske putove. - Organizirati prostor gradilišta na način da se odredi plato - prostor za smještaj i manevriranje građevinskim

vozilima te prostor za privremena odlagališta materijala i otpada na vodonepropusnom platou s reguliranim sustavom odvodnje i obrade oborinskih voda preko uređaja – separatora ulja/masti.

- Provoditi kontrolirano zbrinjavanje otpada na propisan način u skladu sa zahtjevima važeće regulative. - Zabraniti svako privremeno ili trajno odlaganje otpada na okolno tlo. - Osigurati nepropusne kontejnere za otpad i radni materijal. - Redovito održavati i servisirati strojeve i vozila kako bi se izbjeglo eventualno onečišćenje okoliša štetnim i/ili

opasnim tvarima. - Tijekom izvođenja radova osigurati primjenu mjera zaštite od požara te pažljivo rukovanje i postupanje sa

zapaljivim i eksplozivnim materijalima. - Nositelj zahvata u narednim fazama projektiranja treba uvrstiti mjere koje proizlaze iz odredbi pravne

regulative Republike Hrvatske kojom su regulirana pitanja zaštite od požara i zaštite od buke.

5.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE ZRAKA:

- Na gradilištu provoditi preventivne mjere kojima će se emisije onečišćujućih tvari u zrak tijekom izgradnje svoditi na najmanju mjeru.

- Izbjegavati nepotreban rad strojeva (gasiti strojeve na vrijeme). - Od izvođača zemljanih i građevinskih radova tražiti da se prašenje ograniči na površinu rekonstrukcije ili

raspršivanjem vode po aktivnim prašnjavim područjima za suha i vjetrovita vremena. - Prilagoditi brzinu vozila stanju internih prometnica kako bi se smanjilo ili izbjeglo dizanje prašine s

prometnica, - Eventualne hrpe rastresitih materijala (primjerice zemljani materijal od iskopa) za suha i vjetrovita vremena

vlažiti raspršivanjem vode. - Građevinski strojevi koji su izrađeni ili uvezeni nakon 13. veljače 2009. godine, a koriste se tijekom

izgradnje, trebaju imati tipsko uvjerenje sukladno Pravilniku o mjerama za sprečavanje emisija plinovitih onečišćivača i onečišćivača u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve TPV 401 (NN 16/09).


I-03-0111 62/66

5.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE VODA:

- Postaviti prijenosne sanitarne čvorove te njihov sadržaj prazniti i zbrinjavati putem ovlaštene tvrtke. - Na području gradilišta akumulacije i nasipa nije dozvoljeno skladištenje goriva i maziva, već punjenje

strojeva gorivom i mazivom treba obavljati iz autocisterni na nepropusnom platou s rubnjacima, i separatorom ulja i masti.

- Redovito prazniti i čistiti separator ulja i masti. - Tijekom pripreme izgradnje i građevinskih radova osigurati vodoopskrbu ribogojilišta. - Izvesti inekcijsku zavjesu od inertnih materijala. - Sve dijelove sustava odvodnje izvesti vodonepropusno te po završetku zahvata provjeriti vodonepropusnost

sustava. - Tijekom rada MHE Krčić koristiti biorazgradiva ulja u regulaciji hidraulike. - Obradom potencijalno onečišćenih oborinskih voda postići kriterije za ispuštanje u površinske vode

sukladno odgovarajućim dijelovima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13). - Tijekom rada MHE Krčić osigurati vađenje nanosa iz akumulacije i odlaganje u skladu s regulativom.

5.4. MJERE ZAŠTITE PRIRODE

- Izvođenje radova planirati uvažavajući životne cikluse većine životinja u periodu između 1. ožujka i 1.rujna. - Prilikom formiranja radnog pojasa i gradnje izbjegavati oštećivanje rubnih stabala i njihova korijenja pažljivim

radom i poštivanjem propisanih mjera i postupaka pri gradnji. - Po završetku radova sanirati sve privremene radne površine za kretanje mehanizacije te u radnom pojasu i

razrahliti površinu tla. - Zatravljivanje pokosa akumulacije nakon izgradnje obavljati, isključivo travnom smjesom s autohtonim

svojtama. - Sav suvišni materijal te biorazgradivi otpad koji neće biti upotrijebljen tijekom građenja, potrebno je

oporabiti, a ako to nije moguće sustavno odvoziti i zbrinuti u skladu s važećim zahtjevima regulative. - Suvišni materijal i biorazgradivi otpad zabranjeno je zaravnavati u sastav prirodne vegetacije okolnog

područja, odn. u skladu s mjerama propisanim u podpog. 5.7. - Kretanje teške mehanizacije ograničiti tako da se okolna staništa ne devastiraju. - Uklanjanje vegetacije treba provoditi postupno prema planiranoj dinamici radova u periodu između 1. ožujka

i 1.rujna, a tijekom uklanjanja potrebno je voditi računa o razdoblju gniježđenja ptica te leglima sisavaca. - Prilikom rada zahvata potrebno je izbjegavati pretjerano košenje i sječu vegetacije kako bi se očuvala

staništa te omogućilo očuvanje raznolikosti mozaika staništa i krajobraza.

5.5. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH ZNAČAJKI I KULTURNE BAŠTINE

- U okviru projektne dokumentacije obvezno izraditi projekt krajobraznog uređenja. U projektnom timu moraju sudjelovati krajobrazni arhitekt i biolog.

- Ciljevi projekta krajobraznog uređenja između ostalog moraju biti poboljšanje prirodnosti planiranog akumulacionog jezera, osiguranje i poboljšanje boravišnih kvaliteta oko područja jezera, lijeve obale Krke i slapa Krčić te istraživanje mogućnosti sanacije danas degradiranih strukturnih, vizualnih i boravišnih


I-03-0111 63/66

kvaliteta. Pri izradi projekta krajobraznog uređenja za biljni materijal koristiti isključivo autohtone biljne vrste prilagođene staništu. Za sve objekte MHE Krčić koristiti adekvatne fasadne materijale (kamen, drvo) i boje prilagođene ambijentu, te izbjegavati čistu bijelu i kontrastne boje (gdje to nije propisano sigurnosno-tehničkim uvjetima). Primijeniti adekvatna arhitektonska rješenja s ciljem vizualnog smanjenja volumena.

- Premještanje postojeće stare makadamske („Napoleonske“) ceste izvesti tako da se mogućnost erozije svede na minimum, te korištenjem istih, ambijentu prilagođenih materijala. Sve ručno klesane kamene „krajputaše“ izmjestiti na novu trasu ceste.

- Za potrebe premještanja postojeće stare makadamske („Napoleonske“) ceste izraditi elaborat korekcije trase ceste.

5.6. BUKA

- Radove na izgradnji izvoditi tijekom dana sukladno važećoj regulativi.

5.7. OTPAD

- Nije dozvoljeno spaljivanje otpada i/ili materijala u vrijeme izvođenja građevinskih radova. - Sav zatečeni otpad na lokaciji koji se pojavio čišćenjem terena odvojeno sakupiti (glomazni, ambalažni,

otpadne gume) i predati ovlaštenoj osobi. - Opasni otpad (ambalaža od kemikalija, boja, otapala, nauljeni otpad i sl.) sakupljati odvojeno u

odgovarajuće spremnike te ih predavati ovlaštenom skupljaču opasnog otpada na oporabu/zbrinjavanje.

5.8. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA

S obzirom da se radi o projektu u završnoj fazi, odnosno da je za zahvat odrađena cjelokupna tehničko-tehnološka dokumentacija (Idejni projekt, 1983. godine; Glavni projekt, 1987/1989 godine) te dobivena građevinska dozvola za cjelokupni zahvat dobivena je 23. lipnja 1989. godine te je u pitanju novelacija sveukupne dokumentacije sukladno važećoj regulativi te provođenje potrebnih upravno-pravnih postupaka, predlaže se slijedeći program praćenja stanja okoliša:

5.8.1. PROGRAM PRAĆENJA FAUNE

- Investitor je obavezan osigurati provođenje programa praćenja stanja faune šišmiša na području HR2000917 Krčić tijekom planiranja izgradnje, građenja i puštanja MHE u pogon (prve 3 godine rada).

- Prijedlog programa praćenja stanja faune šišmiša na području HR2000917 Krčić tijekom građenja investitor je dužan dostaviti nadležnom MZOIP tijekom planiranja izgradnje na suglasnost.

- Investitor je dužan dostaviti nadležnom MZOIP i Državnom zavodu za zaštitu prirode rezultate praćenja stanja faune šišmiša.


I-03-0111 64/66

5.8.2. PROGRAM PRAĆENJA VODA

- Investitor je obavezan osigurati provođenje programa praćenja kakvoće i nivoa voda tijekom planiranja izgradnje, izgradnje i tijekom rada MHE Krčić na vodotoku Krčić na ulazu u akumulacijsko jezero, na samom jezeru te nizvodno u reguliranom toku Krke sukladno uvjetima nadležnog vodopravnog poduzeća i u skladu s važećom regulativom (osobito Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda, NN 80/13).

- Tijekom rada MHE Krčić nužno je pratiti pronošenje nanosa i zapunjavanje akumulacije te redovito osigurati vađenje nanosa iz akumulacije i odlaganje u skladu s regulativom.


I-03-0111 65/66

6. ZAKLJUČAK

Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) predmetni zahvat - izgradnja MHE Krčić (7,86 MW instalirane snage) pripada skupini za koje je obvezna ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Zahvat obuhvaća izgradnju MHE Krčić za koju je izrađena cjelokupna studijska i projektna dokumentacija te je, tijekom 90-ih godina, ishođena i građevinska dozvola sukladno tada važećoj regulativi zaštite okoliša. Razvoj projekta MHE Krčić započeo je u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, prikupljanjem podloga i provođenjem potrebnih istražnih radova (geološki, geofizikalni, hidrološki, klimatološko/meteorološki). Za zahvat je odrađen i Idejni projekt (završen 1983. godine) i Glavni projekt (izrađen u razdoblju 1987/1989 godine). Građevinska dozvola za cjelokupni zahvat dobivena je 23. lipnja 1989. godine te je do sada na lokaciji izgrađeno postrojenje biološkog minimuma (postojeća MHE Krčić) koje za svoj rad koristi vode Krčića. Zbog Domovinskog rata u RH zaustavljeno je dovršavanje cjelokupnog projekta MHE Krčić. Planirani zahvat je jednonamjensko energetsko postrojenje derivacijskog tipa, višenamjenskog karaktera te predstavlja trajan i pouzdan obnovljivi izvor električne energije budući da se izgradnjom i korištenjem zahvata očekuje prosječna godišnja proizvodnja od 38 GWh električne energije. Predmetni projekt je u skladu s važećim prostorno-planskim podlogama, a smještaj zahvata je na prostoru Šibensko - kninske županije, odn. Grada Knina (katastarske općine Kninsko Polje i Polača). Zahvat se planira na prostoru postojeće ABM MHE Krčić (hidroelektrane biološkog minimuma), a objekti planiranog zahvata nalaze se na kraju toka rijeke Krčić gdje je planirano akumulacijsko jezero s pregradnom branom i preljevom, odn. početku toka rijeke Krke gdje su planirani strojarnica i ostali elementi zahvata. Lokacija samog zahvata je u području zaštićenog značajnog krajobraza te u NATURA 2000 području - HR2000917 # Krčić sukladno važećoj regulativi zaštite prirode. Potencijalni utjecaj zahvata na pojedine sastavnice okoliša i prirodu razrađen je u pog. 4 ovog dokumenta te je zahvat planiran kao sveobuhvatno rješenje kako bi se područje lokacije revitaliziralo uz povećanje snage i proizvodnje električne energije iz značajnog hidropotencijala same lokacije zahvata. Prostor zahvata je već postojeća ABM MHE Krčić, a dio lokacije karakteriziraju derutni, napušteni objekti i degradacijski procesi na području lokacije zahvata (sedrena barijera samog slapa, šibljaci u kanjonu Krčića i dr.) što znači da je već i prije radova na prostoru lokacije zahvata značajan antropogeni utjecaj. Kako je planirani zahvat u načelu sukladan postojećem načinu uređenja i korištenja prostora lokacije zahvata, korištenja voda predmetnog područja te zemljišta u razmatranom dijelu sliva Krke, potencijalni utjecaji na okoliš i njegove sastavnice najznačajniji su na području same akumulacije tijekom gradnje i tijekom korištenja zahvata. Buduća akumulacija površine od 22,7 ha i zapremine 640.000 m3je, zbog smještaja akumulacije u kanjonu, ograničenog utjecaja na temperaturu zraka, vlagu, maglu i vjetrove na uski prostor uz samo vodeno tijelo akumulacije. Najznačajniji je utjecaj na morfologiju vodotoka Krčić na mjestu planirane akumulacije i slapa Topolje. Promjenom hidroloških uvjeta zbog akumulacije doći će i do kvantitativnih i kvalitativnih promjena živog svijeta na prostoru lokacije zahvata, odnosno na dijelu vodotoka Krčić. Razvoj bentoskih zajednica u akumulaciji i novi uvjeti za razvoj planktonskih i nektonskih organizama svakako će utjecati na fizikalno-kemijske značajke kakvoće vode buduće akumulacije. Malen opseg akumulacije uvjetuje homotermiju s najvišom temperaturom do 16 st. Celzijusa, a dnevne oscilacije u temperaturi utjecat će na oligotrofnost sustava akumulacije. Racionalno iskorištenje hidropotencijala određeno je zakonskim zahtjevima poput poštivanja biološkog minimuma, višenamjenskom funkcijom objekata (vodoopskrba, zaštita od poplave i erozije, i dr.), ali i regulacijom uređenja protoka na vodotocima. Voda je obnovljiv izvor energije i njeno korištenje treba biti regulirano na način koji smanjuje mogućnost potencijalnog onečišćenja prirodnog vodnog sustava. Navedene činjenice upućuju da potencijalni utjecaj akumulacije neće narušiti postojeću kakvoću voda sliva, a ovim dokumentom predviđene su i mjere zaštite voda sliva i program praćenja kakvoće i stanja voda kako bi se osigurala ova sastavnica okoliša.


I-03-0111 66/66

Planirani zahvat nema izravnog utjecaja niti na jedan objekt u Registru kulturnih dobara RH, ali kroz postojeću dokumentaciju evidentiran značaj postojeće stare makadamske („Napoleonske“) ceste izvesti te je mjerama zaštite previđena zaštita ovog povijesnog objekta. Lokacija zahvata je na području HR2000917 Krčić i pripada značajnom krajobrazu sukladno regulativi zaštite prirode. S aspekta zaštite prirode od stanišnih tipova na području zahvata najznačajnije su sedrene barijere koje na prostoru kanjona vodotoka Krčić koje ne zauzimaju velike površine, već se pojavljuju „točkasto“ ili u obliku linijskih staništa (A.3.5. sedrotvorne riječne zajednice, A.2.5.1.2. Sedrene barijere, kôd staništa: NKS:A.2.5.1.2 ; Natura 2000: 7220; Corine: 24.423). Na samoj lokaciji zahvata, uslijed dugogodišnjeg antropogenog utjecaja, sedrene barijere jesu degradirane, a u prirodnoj sukcesiji pojavljuju se drvenaste vrste. Nužno je osigurati uravnotežen vodni režim i dostatan protok voda preko slapa što je planiranim tehničko-tehnološkim rješenjem MHE Krčić i predviđeno. Ciljevi očuvanja predmetnog NATURA 2000 područja svakako su vrste kojima će utjecaji tijekom pripreme izgradnje i samih radova na izgradnji zahvata uvjetovati promjenu stanišnih uvjeta. Predmetni utjecaji jesu privremenog karaktera i odnose se na razdoblje izgradnje koje će kratko trajati, a mjerama zaštite je ograničeno od ožujka do rujna kako bi se reducirao utjecaj na faunističke značajke područja i ciljeve očuvanja HR2000917 Krčić. Za ciljeve očuvanja HR2000917 Krčić područja ovim je dokumentom predviđen program praćenja i suradnja s nadležnim tijelima kako bi se u slijedećim fazama projekta doradile mjere zaštite ciljeva očuvanja i usuglasili interesi korisnika područja zahvata. U domeni značajnih utjecaja je i izmjena vizura užeg područja. Izgradnja strojarnice MHE Krčić predviđena je na prostoru koju trenutno zauzimaju napušteni i urušeni objekti i napušteno staro ribogojilište. Kvalitetnim krajobraznim uređenjem i ambijentu prilagođenim izgledom planiranih objekata, postojeće vizualne kvalitete lokacije trebale bi biti poboljšane. Zahvat izgradnje i korištenja MHE Krčić zaključno se ocjenjuje prihvatljivim za okoliš i prirodu uz primjenu mjera zaštite okoliša navedenih u ovom Elaboratu, mjera u skladu s hrvatskim propisima koji su usklađeni s propisima EU te predviđenim programom praćenja stanja okoliša.

Documents

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na