elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na

EELLAABBOORRAATT ZZAAŠŠTTIITTEE OOKKOOLLIIŠŠAA ZZAA OOCCJJEENNUU OO PPOOTTRREEBBII PPRROOCCJJEENNEE

UUTTJJEECCAAJJAA NNAA OOKKOOLLIIŠŠ

IIZZGGRRAADDNNJJAA SSUUSSTTAAVVAA OODDVVOODDNNJJEE II UURREEĐĐAAJJAA ZZAA PPRROOČČIIŠŠĆĆAAVVAANNJJEE

OOTTPPAADDNNIIHH VVOODDAA

AAGGLLOOMMEERRAACCIIJJEE MMUURRSSKKOO SSRREEDDIIŠŠĆĆEE

Zagreb, svibanj, 2015.

Nositelj zahvata: MEĐIMURSKE VODE d.o.o.

Nositelj zahvata: MEĐIMURSKE VODE d.o.o.Matice Hrvatske 10, 40000 Čakovec

Naručitelj: PRONING DHI d.o.o.Račkoga 3, 10000 Zagreb

Ovlaštenik: DVOKUT ECRO d.o.o.Trnjanska 37, 10000 Zagreb

Naslov: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA OCJENU O POTREBIPROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠIZGRADNJA SUSTAVA ODVODNJE I UREÐAJA ZAPROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODAAGLOMERACIJE MURSKO SREDIŠĆE

Voditelj izrade elaborata: Marijana Bakula, dipl. ing. kem teh.

Radni tim:Hrvoje Živanović, mag.ing.aedif.

Daniela Klaić Jančijev, dipl. ing. biol.

Mario Pokrivač, struč. spec. ing. sec. – zaštita okoliša,dipl. ing. prom.

Mirjana Meštrić, dipl. ing. agr. – uređ. kraj.

Vjeran Magjarević, dipl. ing. fiz.

Tomislav Hriberšek, dipl. ing. geol.

Konzultacije i podaci: PRONING DHI d.o.o., Račkoga 3, 10000 Zagreb

Direktorica: Marta Brkić, dipl. ing. agr. – uređenje krajobraza

elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okolišaglomeracija MURSKO SREDIŠĆE

DVOKUT ECRO d.o.o. 1 / 61

SAD RŽAJ

UVOD........................................................................................................................... 2

A. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA......................................................................3

B. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA............................................. 4B.1. PODACI O LOKACIJI I OBUHVATU ZAHVATA .....................................................................................4B.2. KRATAK OPIS OKOLIŠA LOKACIJE .....................................................................................................5B.3. GRAFIČKI PRILOZI S UCRTANIM ZAHVATOM I PRIKAZ IZGLEDA PLANIRANOG ZAHVATA.................9

C. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ......................................... 10C.1. TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE ............................................10C.2. POSTOJEĆE STANJE.........................................................................................................................10C.3. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA .....................................................................................................12C.4. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ...............................................................................................13

C.4.1. Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Mursko Središće ....................................14C.4.2. Aglomeracija Sveti Martin na Muri .............................................................................20C.4.3. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda ......................................................................26C.4.4. Prihvatljivost različitih tehnologija za biološko pročišćavanje vode ...............................30

C.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA...................31

D. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ....................... 32D.1. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA.......................................................................................................32D.2. UTJECAJ NA KLIMATSKE PROMJENE................................................................................................33D.3. UTJECAJ NA VODE...........................................................................................................................37D.4. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE, STANIŠTA, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET...............42D.5. UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU ......................................................................................................47D.6. UTJECAJ BUKE NA OKOLIŠ ..............................................................................................................51D.7. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ .................................................................................................................52D.8. UTJECAJ NA PROMET I INFRASTRUKTURU......................................................................................53D.9. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO...........................................................................................................53D.10. UTJECAJ USLIJED NASTANKA I ZBRINJAVANJA OTPADA.................................................................54D.11. MOGUĆI MEĐUUTJECAJ S POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA U OKRUŽENJU.......................56D.12. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA .............................................................56

E. PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA..................... 57E.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA.............................................................................................57E.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA .....................................................................58

F. IZVORI PODATAKA ........................................................................................ 59

G. PRILOZI......................................................................................................... 61



UVOD

Predmet ovog Elaborata za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš je izgradnja sustavaodvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Mursko Središće kojauključuje i otpadne vode aglomeracije Sveti Martin na Muri.

Obzirom na blizinu aglomeracije Sveti Martin na Muri, pri izradi dokumentacije za sufinanciranjeprojekta iz EU fondova provedena je analiza isplativosti gradnje jednog uređaja za objeaglomeracije ili izgradnja dva uređaja. Pokazalo se da je isplativije rješenje gradnja jednoguređaja, a zajednički uređaj će se izgraditi u aglomeraciji Mursko Središće.

Prema Prilogu II - Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata naokoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uredbe o procjeni utjecajazahvata na okoliš (NN 61/14) zahvat se nalazi pod točkom:

10.4 Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućim sustavom odvodnje

Prema obavezama preuzetim u pristupnom ugovoru RH u EU za područje Mursko Središće koje jeveličine veće od 10.000 ES potrebno je pročišćavati trećim stupnjem pročišćavanja (sukladnoDirektivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda) najkasnije od 31.12.2020. godine.

Izrada Elaborata ugovorena je između tvrtke PRONING d.o.o. i tvrtke DVOKUT ECRO d.o.o., kakobi se sukladno članku 27. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) u sklopupostupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocijenilo da li je za predmetnizahvat potrebno (ili nije potrebno) provesti procjenu utjecaja na okoliš.

Za predmetni zahvat je na temelju članka 2. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološkumrežu (NN 146/2014) za zahvat potrebno provesti postupak prethodne ocjene prihvatljivostizahvata na ekološku mrežu. Prema članku 77. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13) i članku27 Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata naekološku mrežu se provodi u okviru postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata naokoliš te je potrebno sukladno članku 7. navedenog Pravilnika ocijeniti da li je za predmetnizahvat potrebno (ili nije potrebno) provesti postupak Glavne ocjene zahvata naekološku mrežu.



A. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

Naziv i sjedište tvrtke: MEĐIMURSKE VODE d.o.o.Matice Hrvatske 1040000 Čakovec

MBS: 070028562OIB: 81394716246

Odgovorna osoba: Vladimir Topolnjak, dipl. ing. - direktorTelefon: +385 (40) 37 37 00Fax: +385 (40) 37 37 71E-mail: [email protected]

Izvod iz sudskog registra nositelja zahvata dan je kao tekstualni prilog 1.



B. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

B.1. PODACI O LOKACIJI I OBUHVATU ZAHVATA

Prema upravno-teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske lokacija zahvata – aglomeracijeMursko Središće i Sveti Martin na Muri nalaze se na području Gradova Mursko Središće iSveti Martin na Muri te općina Selnica, Vratišinec i Lapšina u Međimurskoj županije. Područjeaglomeracija prikazano je na grafičkom prikazu 1.

Grafički prikaz 1: Aglomeracije Mursko Središće i Sveti Martin na Muri

Sustavom odvodnje otpadnih voda pokriveno područje samog grada Mursko Središće te dionaselja Vratišinec, a uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije izgrađen.

Obuhvat zahvata uključuje: izgradnju i rekonstrukciju sustava odvodnje unutar aglomeracija, izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Površina aglomeracije iznosi oko 16,8 km2. Na području aglomeracije Mursko Središće premaPopisu stanovništva iz 2011. godine živi 7.721 stanovnika.

Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Mursko Središće predviđena je na lokaciji''Zalešće'' istočno od naselja Mursko Središće. UPOV će biti izgrađen na k.č.br. 5722/2 i 5726 k.o.Mursko Središće



B.2. KRATAK OPIS OKOLIŠA LOKACIJE

Međimurje je najsjevernija hrvatska županija, smještena između rijeka Mure i Drave. Predmetnizahvat nalazi se uz samu granicu s Republikom Slovenijom, a Mursko Središće je najsjevernijihrvatski grad. Na grafičkom prikazu 2 označeno je područje aglomeracija Mursko Središće iSv. Martin.

Grafički prikaz 2: Prikaz aglomeracija Mursko Središće i Sv. Martin na ortofotopodlozi

(izvor: http://geoportal.dgu.hr, 22.08.2014.g.)

Aglomeracije Mursko Središće i Sv. Martin su smještene na području umjereno tople, vlažne klimes dobro izraženim godišnjim dobima relativno vrućih ljeta, hladnih zima, brzim porastomtemperatura u proljeće i povoljnim temperaturnim prilika u jesen.

Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Topli dio godine u kojem je srednjatemperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa ses vegetacijskim razdobljem. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od19°C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od –1°C i jedini je mjesec ugodini čija je srednja temperatura niža od 0°C.

Godišnji hod količine oborina je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine(travanj do rujan) i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Ukupne godišnje količine oborinaiznose cca. 900mm. Promatrano područje je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine.Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%. U godišnjem hodu minimumse javlja u travnju (6974%), a maksimum u studenom ili prosincu (85-86%).

Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog, tesjevernog i sjeveroistočnog kvadranta. U toku godine najvjetrovitije je proljeće, a ljeto jegodišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (oko 80%).



Promatrano područje šira je kontaktna prijelazna zona između dvije osnovne mikroregionalnecjeline: brežuljkastog gornjeg Međimurja i nizinskog donjeg Međimurja. Područje aglomeracija ucijelosti je tzv. pleistocenska ravan blago nagnuta od zapada prema istoku. Najveće apsolutnevisine su na zapadu 188,9 m n.m., a najniže na sjeveroistoku 161,8 m n.m. Pleistocenska ravanslična je donjem Međimurju i smatra se njenim sastavnim dijelom.

Područje je zajednička tvorevina Drave i Mure, odnosno zajedničke terase i aluvija dviju rijeka. Toje morfološki znatno izraženija viša zona, tj. starija riječna terasa (stariji virm) za razliku odreljefno najnižih, geološki najmlađih holocena (aluvijalni) naplavnih nanosa uz tok rijeke Mure.

Prema Pedološkoj karti RH prevladavajući tipovi tala na širem promatranom području su:levisirano pseudoglejno tlo na praporu, levisirano na praporu, močvarna glejna i aluvijalna tla.

Aglomeracija Mursko Središće, u kojoj će se izgraditi UPOV, nalazi se na vodnom području rijekeDunav. Prema Odluci o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) vodno područje rijeke Dunavje u cijelosti sliv osjetljivog područja.

Širim promatranim područjem protječe više vodotoka koji gravitiraju u rijeku Muru. Rijeka Muraima snježno - ledenjački režim, čiji su najizrazitiji elementi ljetni maksimum i zimski minimumvodostaja (Mura kod Murskog Središća ima najveće prosječne vodostaje u svibnju)

Područje se nalazi izvan zona sanitarne zaštite vodocrpilišta.



Pregled stanja vodnih tijela na području planiranog zahvata

Podaci o stanju vodnih tijela na području planiranog zahvata su dobiveni od strane Hrvatskihvoda. Na području planiranog zahvata identificiran jedno vodno tijelo površinskih voda, čijesu karakteristike i procijenjeno stanje vodnog tijela dane u tablicama 1 i 2.

Grafički prikaz 3: Prikaz vodnog tijela površinskih voda na području planiranogzahvata

Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/2013)



Tablica 1. Karakteristike vodnog tijela

Šifra vodnog tijela DDRI030001

Vodno područje Vodno područje rijeke Dunav

Podsliv područje podsliva rijeka Drave i Dunava

Ekotip T07A

Nacionalno / međunarodno vodno tijelo HRHUSI

Obaveza izvješćivanja nacionalno, ICPDR

Neposredna slivna površina (računska zapotrebe PUVP) 131 km2

Ukupna slivna površina (računska za potrebePUVP) 12700 km2

Dužina vodnog tijela (vodotoka s površinomsliva većom od 10 km2) 82.7 km

Dužina pridruženih vodotoka s površinom slivamanjom od 10 km2 109 km

Ime najznačajnijeg vodotoka vodnogtijela Mura


Tablica 2. Stanje vodnog tijela na području zahvata

Stanje Pokazatelji Procjenastanja

Granične vrijednostikoncentracija pokazatelja za*procjenjeno

stanje dobro stanje

Ekološkostanje

Kemijski i fizikalno kemijskielementi kakvoće kojipodupiru biološke elementekakvoće

BPK5 (mg O2/l) dobro 2,0 - 4,1 < 4,1

KPK-Mn (mg O2/l) dobro 6,0 - 8,1 < 8,1

Ukupni dušik(mgN/l) dobro 1,5 - 2,6 < 2,6

Ukupni fosfor(mgP/l) vrlo dobro < 0,2 < 0,26

Hidromorfološko stanje umjereno 20% - 40% <20%

Ukupno stanje po kemijskim ifizikalno kemijskim ihidromorfološkim elementima

umjereno

Kemijsko stanje dobrostanje

*prema Urebi o standardu kakvoće voda (NN 89/2010)




B.3. GRAFIČKI PRILOZI S UCRTANIM ZAHVATOM I PRIKAZ IZGLEDAPLANIRANOG ZAHVATA

Grafički prilog 1. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracija MurskoSredišće i Sveti Martin na MuriM 1:50.000Izvor: Topografska karta Hrvatske M (1:25.000)

Grafički prilog 2. Pregledna karta sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih vodaaglomeracije Mursko Središće i Sveti Martin na MuriM 1:50.000Izvor: Koncepcijsko rješenje sustava odvodnje otpadnih voda (ProningDHI d.o.o., Zagreb, travanj 2015.)

Grafički prilog 3. Situacija UPOV-a aglomeracije Mursko SredišćeM 1:1.250Izvor: Koncepcijsko rješenje pročišćavanja otpadnih voda (Proning DHId.o.o., Zagreb, travanj 2015.)



C. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

C.1. TOČAN NAZIV ZAHVATA S OBZIROM NA POPIS ZAHVATA IZ UREDBE

Prema Prilogu II - Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata naokoliš, a za koje je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uredbe o procjeni utjecajazahvata na okoliš (NN 61/14) zahvat se nalazi pod točkom 10.4:

10.4. Postrojenja za obradu otpadnih voda s pripadajućimsustavom odvodnje

C.2. POSTOJEĆE STANJE

Na području grada Murskog Središća postoji većinom izgrađena mješovita mreža kolektora.Postojeći sustav odvodnje dan je na grafičkom prikazu 4. Ukupna duljina cjevovoda iznosi oko16.200 m, a izgrađena je većinom od betonskih cijevi promjera 20-120 cm. Postojeći sustavodvodnje podijeljen je na 2 glavna odvojena podsustava koji prihvaćaju vodu iz vodotoka koji izsmjera juga ulaze u urbanizirano područje grada.

Grafički prikaz 4: Postojeći sustav odvodnje u naselju Mursko Središće

Glavni kolektor zapadnog podsustava je kolektor Brozova. Kolektor je promjera 80-120 cm teprihvaća vodu iz Dolnjeg potoka s juga. Na njega su spojeni svi kolektori zapadnog podsustava, aizljeva se u rijeku Muru kraj mosta koji je ujedno i granični prijelaz.



Istočni podsustav ima dva glavna kolektora. Kolektor Končareva na sebe preuzima vodu izneimenovane jaruge koja ulazi u sustav s juga. Vodi otpadnu vodu do Frankopanske ulice, gdjese rasterećuje. Dio vode se ispušta na ispustu kod željezničkog mosta, dok se dio kolektoromFrankopanska vodi do lokacije budućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te tamo ispušta.

Manji dio sustava koji ne ulazi u ova dva podsustava smješten je na krajnjem sjeverozapaduMurskog Središća. Na ovom dijelu u Martinskoj ulici su izgrađena dva manja zasebna kolektora saispustima u Selnički potok.

Za sustav odvodnje unutar naselja Vratišinec izrađena je projektna dokumentacija, te je započetaizgradnja mješovitog sustava odvodnje. U južnom dijelu naselja dosad je izgrađeno 2.700 mmješovitih kolektora, 470 m tlačnog kolektora te je djelomično izgrađena crpna stanica koja nijeu funkciji.

Grafički prikaz 5: Postojeći sustav odvodnje u naselju Mursko Središće

Na preostalom području aglomeracije Mursko Središće i na cijelom području aglomeracije Sv.Martin nije izgrađen sustav odvodnje.



C.3. PRIKAZ VARIJANTNIH RJEŠENJA

U Koncepcijskom rješenju (Proning DHI d.o.o., Zagreb, srpanj 2014.g.) provedene su tri analizevarijantnih rješenja.

U prvoj analizi u okviru varijantnih rješenja razmatrane su varijante napuštanja odnosnozadržavanja postojećeg mješovitog sustava odvodnje u naseljima Mursko Središće i Vratišinca.

Razmatrane su tri varijante unutar Murskog Središća i dvije varijante unutar Vratišinca: Varijanta MS-1 - Napuštanje mješovitog te izgradnja potpuno novog razdjelnog sustava u

Murskom Središću Varijanta MS-2 - zadržavanje mješovitog sustava uz izdvajanje vodotoka te izgradnju 2

retencijska bazena na zapadnom podsustavu unutar Murskog Središća Varijanta MS-3 - zadržavanje mješovitog sustava uz izdvajanje vodotoka te izgradnju

jedinstvenog retencijskog bazena na zapadnom podsustavu unutar Murskog Središća Varijanta V-1 - Napuštanje mješovitog te izgradnja potpuno novog razdjelnog sustav u

Vratišincu Varijanta V-2 zadržavanje djelomično izgrađenog mješovitog sustava u Vratišincu

Nakon provedene ekonomsko tehničke analize varijantnih rješenja koncepcije odvodnjeaglomeracije Mursko Središće odabrane su varijante MS-3 i V-2. Rješenje se temelji narekonstrukciji postojećeg mješovitog sustava odvodnje unutar Murskog Središća i Vratišinca iproširenju sustava unutar tih naselja, te izgradnji novog razdjelnog sustava odvodnje u ostalimnaseljima unutar aglomeracije - Selnica, Peklenica i Gornji Kraljevec.

Za odabir tehnologije biološkog pročišćavanje otpadne vode analizirane su sljedeće varijante: Varijanta 1 Klasična tehnologija sa biološkim uklanjanjem N i P i istovremenom

stabilizacijom mulja Varijanta 2 SBR tehnologija Varijanta 3 MBR tehnologija

Sve tehnološke varijante temelje se na istim tehnološkim procesima pročišćavanja sa aktivnimmuljem. Razlikuju se u procesnim rješenjima odvajanja pročišćene vode (sekundarnetaložnice/dekanteri/membrane), volumenima bioreaktora, razmještaju procesnih jedinica i tokuotpadne vode i mulja.

Prema godišnjim troškovima pogona i održavanja najpovoljnija je varijanta 2 sa SBRtehnologijom, no obzirom na male ukupne razlike ne može se preferirati niti jedna opcija.

Obzirom da su zbog nedostatka postrojenja za zbrinjavanje mulja na nacionalnoj razini nositeljizahvata dužni osigurati privremena rješenja za mulj koja uključuju višegodišnje skladištenje, zazbrinjavanje mulja razmatrane su varijante koje osiguravaju višegodišnje skladištenje mulja uzmaksimalno moguće smanjivanje količine mulja. U sklopu Koncepcijskog rješenja razmatrane suslijedeće varijante:

Ozemljavanje tla na poljima sa trstikom (proces sušenja traje do 10 godina) Solarno sušenje (privremeni deponij mulja organiziran je sa nadstrešnicom, mulj se

odlaže u vrećama) Mehaničko cijeđenje mulja uz dodatak kemikalija i korištenjem električne energije (uz

privremeni deponij sa nadstrešnicom kao i u opciji 2)

Varijanta obrade mulja ozemljavanjem odabrana je kao najpovoljnija. Planirana je izgradnja poljau 2 faze izgradnje. Faza 1 je dio ovog projekta i veličina polja za obradu mulja je 12000 ES. Faza



2 nije dio ovog projekta ali se rezervira prostor u okviru ovog projekta za dodatnih 22100 ES(ukupno 34100 ES)

C.4. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA

Zahvat uključuje nadogradnju i rekonstrukciju sustava odvodnje te izgradnju UPOV-a s trećimstupnjem pročišćavanja.

U tablici 3 prikazano je trenutna i planirana priključenost stanovništva na sustav javne odvodnjete se vidi da će aglomeracije biti skroz pokrivene sustavom odvodnje, a prije ispuštanja će seotpadne vode obrađivati čime će se u potpunosti ostvariti svi zahtjevi vezani za kontroliranosakupljanje i ispuštanje komunalnih otpadnih voda prema domaćem i Europskom zakonodavstvu.

Tablica 3. Trenutna i planirana priključenost stanovništva na sustav javneodvodnje

PRIJE PROJEKTA POSLIJE PROJEKTA

Naselja/ Naselje uaglomeraciji

Stan. Priklj. Priključenost2013 (%)

Stan. Priklj. Priključenost2020 (%)Stanovnici 2013 2013 2020 2020

Gornji Kraljevec 80% 474 0 0% 474 469 99%

Mursko Središće 100% 3 444 2 755 80% 3 444 3 410 99%

Peklenica 95% 1 156 0 0% 1 156 1 144 99%

Selnica 65% 699 0 0% 699 692 99%

Vratišinec 90% 1 253 0 0% 1 253 1 240 99%

PODRUČJE SUSTAVAODVODNJEMURSKO SREDIŠĆE

7 026 2 755 39% 7 026 6 955 99%

Brezovec 100% 197 0 0% 197 195 99%

Čestijanec 100% 114 0 0% 114 113 99%

Hlapičina 100% 676 0 0% 676 669 99%

Jurovec 100% 237 0 0% 237 235 99%

Lapšina 100% 148 0 0% 148 147 99%

Marof 100% 106 0 0% 106 105 99%

Sveti Martin naMuri 100% 435 0 0% 435 431 99%

Vrhovljan 100% 291 0 0% 291 288 99%

Žabnik 100% 372 0 0% 372 368 99%

PODRUČJE SUSTAVAODVODNJESV. MARTIN NA MURI

2 576 0 0% 2 576 2 551 99%

Opterećenje i kapacitet aglomeracije određeni su na temelju priključenost stanovništva ipostojeće industrije u aglomeracijama i dani su u tablici 4.



Tablica 4. Procjena opterećenja i kapaciteta aglomeracijePostojeće

stanje Planirano

2013 2020 2023 2045STANOVNIKA 9 602 9 602 9 602 9 602PRILJUČENI NA ODVODNJU (ES) 29% 99% 99% 99%NORMA OTPADNE VODE (l/dan/st) 99 99 99 99OTPADNA VODA STANOVNIŠTVA(m3/dan) 272.7 941.1 941.1 941.1

ES STANOVNIŠTVO 2 755 9 506 9 506 9 506PRIKLJUČENOST GOSPODARSTVA (%) 61% 100% 100% 100%GOSPODARSTVO (m3/dan) 85 154 161 208ES GOSPODARSTVO 353 642 670 869OTPADNE VODE UKUPNO (m3/dan) 357.4 1095.3 1101.8 1149.6

ES UKUPNO SUSTAV 3 108 10148

10176

10375

STRANE VODE (m3/dan) - procjena50% Qsr 178.7 547.6 550.9 574.8

UKUPNO OTPADNE VODE (m3/dan) 536.1 1642.9 1652.7 1724.3ES SEPTICI 8 502 1 751 1 751 1 751

SVEUKUPNO 11 610 11899

11927

12126

UPOV KAPACITET 12 000 12000

12000

12000

Uz navedena naselja aglomeracija Mursko Središće uključuje i naselje Gradiščak koje neće bitipokrivenom sustavom odvodnje u ovoj fazi projekta nego će se otpadne vode prikupljati usabirnim jamama i odvoziti na UPOV Mursko Središće.

C.4.1. Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Mursko Središće

U naseljima unutar aglomeracije Mursko Središće u kojima danas ne postoji sustav odvodnje -Peklenica, Gornji Kraljevec i Selnica, prema svim varijantnim rješenjima izgradit će se novirazdjelni sustav, te se povezati na budući uređaj u Murskom Središću. U naselju Vratešinecplanira se izgradnja dodatnih kolektora, a u naselju Mursko Središće izgradnja novih cjevovoda terekonstrukcija postojećeg sustava.

C.4.1.1. Podsustav Mursko Središće – Varijanta MS-3

Zadržavanje dijela mješovitog sustava uz izdvajanje vodotoka te izgradnju 2 retencijska bazenana zapadnom podsustavu unutar Murskog Središća, volumena 100 m3 u Brozovoj i 90 m3 na TrguBraće Radić. Zahvati na postojećem mješovitom sustavu u ovoj varijanti imaju funkciju izdvajanjavodotoka iz sustava. Postojeći zacjevljeni vodotoci se zadržavaju kao rasteretni kanali, dok seprema uređaju transportira dvostruka sušna protoka.

Dio postojećeg sustava na krajnjem sjeverozapadu Murskog Središća, u Martinskoj ulici, gdje suizgrađena dva manja zasebna kolektora sa ispustima u Selnički potok se pretvara u razdjelni, tese postojeći kolektori zadržavaju kao oborinski.



Prema odabranoj varijanti je potrebno izgraditi oko 16 km novih fekalnih kolektora, 1600 mtlačnih kolektora, 9 preljeva, 6 crpnih stanica te 190 m3 retencija na zapadnom slivu raspoređenihu dvije građevine.

Zadržavanje mješovitog sustava uz izdvajanje vodotoka te izgradnju jedinstvenog retencijskogbazena na zapadnom podsustavu unutar Murskog Središća.Za razliku od varijante 2 jedinstveni retencijski bazen od 180 m3 koji zadržava kritičnu protoku nazapadnom slivu omogućava izgradnju crpne stanice MS-2 manjeg kapaciteta.

Grafički prikaz 6: Podsustav Mursko Središće – Varijanta MS-3



C.4.1.2. Podsustav Vratišinec – Varijanta V-2

Prema odabranoj varijanti V-2 je planirano zadržavanje djelomično izgrađenog mješovitogsustava u Vratišincu.Zadržavanjem izgrađenog sustava postižu se manji troškovi, uz neznatno povećanje količineotpadne vode koja se crpi prema uređaju. Potrebno je izgraditi 5200 m fekalnih kanala te 950 mtlačnih cjevovoda, uz 2 crpne stanice.

Grafički prikaz 7: Podsustav Vratišinec – Varijanta V-2



C.4.1.3. Podsustav Gornji Kraljevec

Na području Gornjeg Kraljevca predviđena je izgradnja razdjelnog sustava. Potrebno je izgraditioko 3 km gravitacijskih kolektora, 1 km tlačnih cjevovoda te 3 crpne stanice. Otpadna voda izovog naselja se vodi dalje prema naselju Vratišinec.

Grafički prikaz 8: Podsustav Gornji Kraljevec



C.4.1.4. Podsustav Peklenica

Na području Peklenice potrebno je izgraditi oko 7,5 km fekalnih kolektora, oko 1,5 km tlačnihkolektora te 4 crpne stanice. Preko podsustava Peklenice transportira se i otpadna voda izpodsustava Gornji Kraljevec i Vratišinec prema uređaju. Kapacitet crpnih stanica PEK-2,3 i 4 ovisio odabranoj varijanti naselja Vratišinec.

Grafički prikaz 9: Podsustav Peklenica



C.4.1.5. Podsustav Selnica

Obuhvatom aglomeracije Mursko Središće uključeno je oko 60% naselja Selnica, najgušćenaseljeni dio. Na obuhvaćenom području potrebno je izgraditi oko 5,5 km fekalnih kolektora, 500m tlačnih kolektora te 2 crpne stanice. Otpadna voda iz Selnice transportira se na budući razdjelnisustav unutar Murskog Središća.

Grafički prikaz 10: Podsustav Selnica



C.4.2. Aglomeracija Sveti Martin na Muri

Aglomeraciju Sv. Martin na Muri čine naselja Hlapičina, Marof, Žabnik, Vrhovljan, Sv. Martin naMuri, Brezovec, Jurovec, Lapišina i Čestijanec. Odabrano je rješenje koje sva ova naselja u nizuspaja sa budućim sustavom odvodnje u Murskom Središću. Sveukupno se na sustav MurskogSredišća iz ove aglomeracije spaja 2462 ljudi.

C.4.2.1. Podsustav Hlapičina

Sustav odvodnje unutar naselja Hlapičina prihvaća dotok otpadnih iz naselja Marof (te time i izcijele aglomeracije Sv. Martin), te putem mreže kolektora i 4 crpne stanice povezuje podsustavodvodnje aglomeracije Sv. Martin sa sustavom odvodnje Murskog Središća. Unutar naseljapotrebno je izgraditi 6580 m fekalnih kolektora, 3 crpne stanice te oko 2450 m tlačnogcjevovoda.

Grafički prikaz 11: Podsustav Hlapičina

C.4.2.2. Podsustav Marof

Naselje Marof smješteno je između naselja Žabnik, iz kojeg preuzima otpadnu vodu i naseljaHlapčina prema kojem je usmjeren tok. Unutar naselja izgradit će se oko 2000 m kolektora,jedna crpna stanica i oko 200 m tlačnog cjevovoda.

Grafički prikaz 12: Podsustav Marof



C.4.2.3. Podsustav Žabnik

Naselje Žabnik preuzima otpadnu vodu naselja Vrhovljan, te ju transportira do naselja Marof.Potrebno je izgraditi 2600 m kanalske mreže, jednu crpnu stanicu i pripadajući tlačni cjevovodduljine oko 100 m.

Grafički prikaz 13: Podsustav Žabnik



C.4.2.4. Podsustav Vrhovljan

Sustav odvodnje unutar naselja Vrhovljan podijeljen je na tri dijela. Sjeverni dio naselja crpnomstanicom je spojen na sustav odvodnje unutar Sv. Martina, središnji dio naselja je ujedno i glavnipravac transporta otpadne vode cijele aglomeracije, dok je južni dio spojen na sustav odvodnje uŽabniku. Unutar naselja bit će izgrađeno 1100 m kolektora, 1 crpna stanica sa pripadajućimtlačnim kolektorom duljine oko 500 m.

Grafički prikaz 14: Podsustav Vrhovljan

C.4.2.5. Podsustav Sveti Matin na Muri

Sv. Martin na Muri najveće je naselja u aglomeraciji. Zbog konfiguracije terena zapadni i istočnidio podsustava odvodnje povezani su crpnom stanicom. Unutar Sv. Martina biti će potrebnoizgraditi oko 3600 m kolektora, jednu crpnu stanicu te tlačni cjevovod duljine oko 500 m.

Grafički prikaz 15: Podsustav Sv. Martin na Muri



C.4.2.6. Podsustav Brezovec

Sustav naselja Brezovec na dvije lokacije prima otpadnu vodu iz susjednog naselja Jurovec, te gaprosljeđuje prema naselju Sv. Martin na Muri. Unutar Brezovca izgradit će se 1600 m kanala,dvije crpne stanice, te oko 800 m tlačnih kolektora.

Grafički prikaz 16: Podsustav Brezovec



C.4.2.7. Podsustav Jurovec

Naselje Jurovec prima otpadnu vodu iz sustava naselja Lapšina. Sjeveroistočni dio naseljazaseban je od ostatka te spojen direktno na sustav odvodnje Brezovec. Izgraditi će se oko 2700m gravitacijskih kolektora, 4 crpne stanice i oko 700 m tlačnih kolektora.

Grafički prikaz 17: Podsustav Jurovec



C.4.2.8. Podsustav Lapšina

Sustav naselja Lapšina prihvaća otpadnu vodu iz naselja Čestijanec, te je spojen je na crpnustanicu u naselju Jurovec. Izgraditi će se oko 1400 m gravitacijskih kolektora, 1 crpna stanica ioko 500 m tlačnih kolektora.

Grafički prikaz 18: Podsustav Lapšina

C.4.2.9. Podsustav ČestijanecČestijanec je krajnje zapadno naselje aglomeracije Sv. Martin na Muri. Crpnom stanicompovezano je s naseljem Lapšina prema kojem se transportira sva otpadna voda.

Grafički prikaz 19: Podsustav Čestijanec

U ovom naselju izgradit će se oko 1700 m kolektora, 2 crpne stanice i oko 700 m tlačnihkolektora.



C.4.3. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

Planirani kapacitet uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je 12.000 ES. Recipijent pročišćenihotpadnih voda je rijeka Mura. Potreban stupanj pročišćavanja otpadnih voda određen je natemelju veličine aglomeracije i osjetljivosti područja. Obzirom da se na UPOV-u Mursko Središćeprikupljaju otpadne vode s područja većeg od 10.000 ES s ispustom u osjetljivo područjepotreban je treći stupnjam pročišćavanja.

C.4.3.1. Mehaničko pročišćavanje otpadnih voda

Predviđena je upotreba kompaktnog uređaja za mehaničko pročišćavanje koja je adekvatna zaUPOV veličine 12.000 ES i dotokom cca 70 l/s maksimalno.

Ukupna količina otpadne vode iz sustava odvodnje dovodi se u ulaznu crpnu stanicu. Mehaničkitretman otpadnih voda sastoji se od:

Automatska gruba rešetka kom 1 kapacitet 70 l/s Kompaktni uređaj (koja se sastoji od slijedećih procesnih dijelova)

o Fina rešetkao Preša za otpad za rešetkeo Aerirani pjeskolov i mastolovo Klasirer pijeska

Kapacitet kompaktnog uređaja iznosi 70 l/s.

Sva oprema će se postaviti unutar zgrade mehaničkog tretmana površine 250 m2.

Prihvat sadržaja sabirnih jama

Za prihvat septika se planira izgraditi zasebni objekt primarnog tretmana. Prihvatna stanicaizrđuje se u kompaktnoj izvedbi. Mehanički tretirani sadržaj septika ili sabirnih jama privremenobi se spremio u egalizacijski spremnik za izravnavanje dotoka. Time bi se spriječio udar na raduređaja u dnevnom opterećenju i pročišćavanje sadržaja iz egalizacijskog spremnika u noćnimsatima. Na ovaj način se ne bi povećavao kapacitet UPOV-a zbrajanjem opterećenja iz sustavaodvodnje i prihvata sadržaja sabirnih jama i septika.

Kako bi se osiguralo skladištenje u egalizacijskom spremniku predviđa se i ugradnja mješalica uspremniku i manjih aeratora za sprječavanje truljenja.

C.4.3.2. Biološko pročišćavanje otpadnih voda

Varijanta 1 – Konvencionalna tehnologija

Biološka obrada uključuje: Konvencionalna tehnologija sa aktivnim muljem (bioreaktor+sekundarna taložnica) Biološko i kemijsko uklanjanje nutrijenata Istovremena stabilizacija mulja

Biološki stupanj pročišćavanja odvija se u dvije jedinice: biološkom reaktoru i sekundarnojtaložnici.



Koncentracija biomase u reaktoru je velika zbog recirkulacije istaloženih tvari (sadrže živemikroorganizme) sa dna sekundarne taložnice. Obzirom da biomasa ima prosječno vrijemezadržavanje u procesu znatno duže od tekućine (hidrauličko zadržavanje), osigurano jeuklanjanje biološki razgradive organske tvari (BPK). Potrebno je dnevno uklanjati dio biomase kojije ekvivalentan dnevno proizvedenoj količini mulja.

Obzirom da je prosječno zadržavanje mulja 25 dana nije potrebna zasebna stabilizacija mulja.Manjak substrata dostupnog za mikroorganizme primorava mikroorganizme da koriste dio svogstaničnog materijala kao hranu.

Za uklanjanje dušikovih spojeva koristi se dio bioreaktora sa anoksičnom zonom (nema dodanogkisika, ali su prisutni nitrati). Nitrati nastaju u procesu nitrifikacije koji se odvija u aerobnomreaktoru. U anoksičnom reaktoru nitrati (elektron akceptor) omogućuju razgradnju dušikovihspojeva u dušik (plin- N2) koji odlazi u atmosferu.

Osim aerobne i anaerobne zone koristi se i anaaerobna zona za poboljšano biološko uklanjanjefosfora. Određene grupe mikroorganizama uz odgovarajuće uvjete (naizmjenične anaerobne iaerobne uvjete) apsorbiraju fosfor iz otpadne vode u količinama znatno većim od normalnogmetabolizma. Uklanjanjem ovih mikroorganizama (višak mulja) uklanja se i fosfor iz otpadnevode i završi u mulju.

Učinkovitost biološkog uklanjanja fosfora ovisi i o karakterizaciji influenta. Kako bi se osiguralakvaliteta pročišćene otpadne vode prema zahtjevima pročišćavanja, uklanjanje fosfora se možeosigurati i otežavanjem mulja dodavanjem soli željeza ili aluminija. Kemijsko uklanjanje jepredviđeno kao dodatni dio tehnološkog procesa.

Varijanta 2 –SBR tehnologija

Biološka obrada uključuje: SBR tehnologija sa aktivnim muljem Biološko i kemijsko uklanjanje nutrijenata Istovremena stabilizacija mulja

Za razliku od varijante 1 koja pripada u tehnologije pročišćavanja sa kontinuiranim tokomotpadne vode, SBR tehnologija (Sequencing Batch Reactor ) tehnologija ima isprekidan ciklusprotoka i pogona.

Princip procesa sa isprekidanim pogonom sastoji se u uključivanjem svih jedinica, procesa ioperacija vezanih za konvencionalno pročišćavanje u jedan biospremnik. Korištenjem samojednog spremnika, procesi i operacije postaju sljedovi u vremenu, a ne odvojene jedinice.

Prosječna starost mulja u procesu pročišćavanja je 25 dana. Kao i u varijanti 1, nije potrebnanaknadna stabilizacija mulja.

Postupak se sastoji od spremnika sa potpunim miješanjem u kojem se svi stupnjevi obradeodvijaju. To se postiže uspostavom radnih ciklusa s definiranim trajanjem.

Biološka masa ostaje u reaktoru, eliminira se potreba za odvojenom sedimentacijom i crpljenjempovrata mulja.

Zadržavanje biomase događa jer ne odlazi sa supernatantom (nadtaložnom tekućinom) te ostajeu spremniku. Normalni radni ciklus sastoji se od slijedećih faza:

Punjenje biospremnika Faza reakcije (aeracija) Faza taloženja (sedimentacija i odvajanje suspendirane krute tvari iz otpadne vode) Faza dekantacije, uklanjanje supernatanta (pročišćena otpadna voda) iz reaktora



Faza mirovanja (prilagodba ciklusa i uklanjanje viška mulja)

Uobičajeno trajanje svake faze može se mijenjati ovisno o varijacijama dotoka, potrebipročišćavanja i karakteristikama otpadne vode i biomase.SBR tehnologija ima jednostavniji dijagram toka pročišćavanja zbog manjeg broja objekata uodnosu na varijantu 1.

Kako bi se osigurao kontinuirani rad potrebno je imati više reaktora.

Uklanjanje dušikovih spojeva ima isti princip kao i u varijanti 1 samo se odvija u ciklusima u istomspremniku. Princip uklanjanja fosfora je isti kao i u varijanti 1. Također se predviđa potreba zakemijskim uklanjanjem dijela fosfora.

Varijanta 3 –MBR tehnologija

Biološka obrada uključuje: MBR tehnologija Biološko i kemijsko uklanjanje nutrijenata Istovremena stabilizacija mulja

MBR uređaj funkcionira kao uređaj sa kontinuiranim tokom otpadne vode. Svi procesi se odvijajuidentično kao i u varijanti 1 ili 2.

Osnovna razlika je u načinu odvajanja pročišćene vode i mulja. U MBR uređaju odvajanjepročišćene vode vrši se pomoću membrana. Koncentracije mulja su znatno veće nego u drugimprocesima što rezultira manjom potrebom za volumenom reaktora.

Kako bi se produžio vijek membrana, potrebno je predvidjeti redovno i povremeno čišćenje(kemijsko). Kada dođe do trajnog začepljenja membrane potrebno ju je izmijeniti. Membraneovisno o proizvođaču dolaze u različitim oblicima i konfiguracijama:

konfiguracija integriranog bioreaktora sa uronjenim membranama recirkulacijski MBR izvan bioreaktora .

Membrane rade pod negativnim tlakom (<50 Pa) tako da pročišćena voda (permeat) prolazi krozmembrane dok čestice (aktivni mulj) ostaju u bioreaktoru. MBR može raditi i sa vrlo visokimkoncentracijama MLSS-a u bioreaktoru (MLSS 15-30 g/l), ali kao optimalna projektantska veličinauzima se 8-15 g/l.

Pranje membrana odvija se pomoću povratnog toka kada se prekida filtracija. Fluks krozmembrane kreće se u rasponu od 10-15 l/m2.h, uz podtlak 0,2-0,5 bara. Čišćenje se odvija 1x/2-3 mjesečno.

Obrada mulja

Višak mulja iz procesa pročišćavanja se dalje, bez dehidracije, odvodi na polja za sušenje sbiljkama. Svako pojedino polje za sušenje mulja (ozemljavanje) ciklički se prekriva slojem mulja.Predviđeno je 10 polja za ozemljavanje, ukupne površine polja oko 3.420 m2.

Polja se izvode ukopavanjem u teren sa izvedbom vodonepropusne membrane.

Višak ocijeđene vode koji ostane nakon sušenja odvodi se na početak biološkog tretmana UPOV-ana pročišćavanje (egalizacijski bazen).

Velik udio vode nestane procesom evapotranspiracije biljaka.



Ovaj postupak zahtjeva vrlo malo održavanja i pogonskih troškova. Održavanje se odnosi naredovnu kontrolu propusnosti odvoda, vizualne kontrole rasta biljaka.

Ozemljavanje se odvija na polju za sušenje mulja uz upotrebu biljaka. Ova tehnologija pridonosiuklanjanju vode iz mulja i njegovoj daljnjoj mineralizaciji. Korijenje biljaka poboljšavafunkcioniranje filtarskog sloja. Biljke koje se koriste su vrste trstika i šaša(Phragmites,Echinochloa p., Scirpus). Polja za ozemljavanje (polja za sušenje mulja sa trstikom)su podvrsta polja za sušenje mulja.

Za razliku od običnih polja za sušenje kod kojih se ne može nanositi novi sloj mulja dok seprethodni ne ukloni upotrebom trstike se mijenja proces. Gusti sloj korijenja i trstike stvarapropusne kanale za vodu.

U toplo vrijeme, biljke uzimaju dio vode i hranjivih tvari iz mulja. Stabilizirani mulj se miješa popotrebi sa pročišćenom otpadnom vodom kako bi se osiguralo dovoljno vlage za biljke i boljaraspodjela mulja. Mješanje se odvija u oknu za miješanje, od tuda se mulj crpkama odvodi napolja. Kisik se provodi od lišća kroz korijene, za mikrobiološke populacije, što zauzvrat pomažestabilizaciji i mineraliziranju mulja - humusiranje. Korijenje trstike raste u širinu i visinu i širi se nanove slojeve mulja.

U zimi je zaustavljen rast trstike, ali se nastavlja rast korijenja kroz dodani mulj. Osim toga krozproces smrzavanja i odmrzavanja mulja, od mulja se stvara više rastresit materijal koji se boljesuši.

Mulj se nesmetano odlaže u zimi bez obzira na vrijeme ili prekrivenost snijegom. Mulj se uklanjasa polja nakon 6-10 godina humusiranja. Nakon toga, ukoliko se i dalje koriste, se ponovnonanosi tanki sloj pijeska i trstika počinje ponovno rasti iz svog korijenja. Polja se rotiraju uciklusima odlaganja mulja (otprilike nakon svaka 2 tjedna se odlaže na isto polje). Prvih nekolikogodina se polja puštaju u pogon sa smanjenim odlaganjem. Nakon toga mogu primati punikapacitet mulja.

Polja za ozemljavanje ne proizvode neugodne mirise jer proces cijelo vrijeme ostaje aeroban.Kisik dopire do mulja kroz vodu i kroz biljke, kroz gornje slojeve korijena. U puno primjerainstalacije polja za ozemljavanje se nalaze u neposrednoj blizini kuća.

Mulj se aplicira u ravnomjernim slojevima 75-100 mm. Nakon 5-7 dana izmjenjuju se polja nakoja se aplicira mulj. Količine mulja koje se apliciraju su od 50-60 kg suhe tvari mulja po m2 poljaza sušenje godišnje.

Polje je konstruirano od filtarskog sloja šljunka i pijeska ukopanog u teren, a predviđena jeizvedba niskog nasipa oko polja.

Sprječavanje otjecanja procjednih voda osigurava se vodonepropusnom folijom. Dubina polja jeukupno 2.5 m.

Grafički prikaz 20: Presjek kroz polje za ozemljavanje mulja

Ostali objekti UPOV-a



Upravna zgradaUpravna zgrada sastoji se od slijedećih prostorija:

Kontrolna soba Laboratorij Prostorija za sastanke Čajna kuhinja Sanitarni čvor Smještaj kompresora za aeraciju

Tretman zrakaZa objekte primarnog tretmana (crpna stanica, rešetke i pjeskolov) predviđa se natkrivanje itretman zraka. Sistem tretmana se sastoji od ventilacije za prihvat i odvod zraka pod pritiskom.Zrak se propušta kroz biofilter, skruber ili neki drugi uređaj za obradu otpadnog zraka. Prilikomprobnog rada uređaja provesti će se mjerenje imsijskih koncentracija amonijaka i metana teukoliko vrijednosti neće zadovoljavati GV potrebno je ugraditi dodatne uređaje za obradu zraka.

Prateći objekti Zgrada puhala za bioreaktore i pjeskolov površine oko 90 m2. Spremište kemikalija površine oko 60m2. Transformatorska stanica Diesel agregat

C.4.4. Prihvatljivost različitih tehnologija za biološko pročišćavanje vode

Pri analizi varijanti s obzirom na utjecaje na okoliš do kojih dolazi prilikom rada UPOV-a su bitni: nastajanje neugodnih mirisa, količine nastalog mulja, postavljena oprema koje uzrokuje povišenje buke, površina potrebna za izgradnju.

Pri analizi varijantnih rješenja u razmatranje su uzete sljedeće tehnologije za biološkopročišćavanje otpadnih voda:

Konvencionalni postupak sa sekundarnim taložnicama, SBR tehnologija, MBR tehnologija.

Sve 3 predložene tehnologije za biološko pročišćavanje otpadnih voda su u osnovi iste, a postupciobrade su aerobni postupci pročišćavanja sa suspendiranom masom aktivnog mulja. Razlika upredloženim tehnologijama je u načinu provođenja postupaka u biološkom stupnju pročišćavanja,točnije u načinu razdvajanja mulja od obrađene vode, pri čemu se u konvencionalnom postupkurazdvajanje provodi u zasebnom bazenu – sekundarnoj taložnici, dok se pri SBR postupkurazdavanje obrađene vode i mulja provodi u istom bazenu, ali u zasebnoj fazi (u SBR uređaju svipostupci obrade se provode u istom bazenu, ali u zasebnim fazama). Razdvajanje mulja iobrađene vode u MBR postupku provodi se crpljenjem obrađene vode kroz membrane koje mogubiti uronjene u biološki spremnik ili se postavljaju u zasebnom bazenu koji se u pravilu izvodi uzbiološki bazen.

Ulazne količine i karakteristike otpadne vode su jednake u svima varijantama, a zahtjevi zaispuštanje su definirani važećim propisima i moraju se poštovati bez obzira na odabranutehnologiju pročišćavanja. Da bi se osigurala zahtijevana kvaliteta obrađene potrebno je provestiiste postupke obrade koji uključuju denitrifikaciju, nitrifikaciju i razgradnju organske tvari. Količinaonečišćujućih tvari koje je potrebno ukloniti je jednaka u svima varijantama i produkti obrade(plinovite tvari i višak mulja) su približno jednaki u svim varijantama te nastaju u približno istimkoličinama.



Oprema koja se ugrađuje pri različitim varijantama koje su uzete u razmatranje je različita, avećina opreme koja proizvodi najviše buke (puhala, pumpe, i sl.) se smješta u zatvorenegrađevine. Prema zakonskim propisima nositelj zahvata je dužan provesti mjerenje razine bukena granici uređaja tijekom probnog rada uređaja te ovisno o razini buke, ukoliko je prekoračena,poduzeti mjere za smanjenje razine buke postavljanjem dodatne zvučne izolacije na zidovegrađevine, na najbučnije dijelove opreme i slično te razlika u opremi koju je potrebno postaviti zapojedinu varijantu nije presudna za odabir najprihvatljivije varijante obzirom na razinu buke kojanastaje na uređaju.

Površina potrebna za izgradnju je različita kod svih varijanti. Pri tome konvencionalna obradazahtijeva najveći raspoloživi prostor, nakon koje slijedi SBR tehnologija, a za MBR tehnologijupotreban je najmanji prostor i općenito je njezina prednost za lokacije na kojima nema punoraspoloživog prostora za izgradnju. U sklopu koncepcijskog rješenja napravljeni su proračunipotrebnih dimenzija objekata uređaja i svaka od varijanti se može izgraditi na prostoru koji jenamijenjen za izgradnju uređaja.

C.5. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZAREALIZACIJU ZAHVATA

Za realizaciju zahvata nisu potrebne druge aktivnosti.



D. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NAOKOLIŠ

D.1. UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

Tijekom građenja

Tijekom građenja i rekonstrukcije sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda očekuje seonečišćenje zraka zbog

nastajanja ispušnih plinova vozila i mehanizacije koja će se koristiti na gradilištu, povećanih količina prašine koja će nastajati tijekom izvođenja građevinskih radova,

kretanja kamiona, radnih strojeva i sl.

Prašina se stvara prilikom rada transportnih sredstava, utovara i transporta te na radnimpovršinama. Količina prašine iz navedenih izvora ovisi:

kod transportnih vozila na gradilištu i na pristupnoj cesti od stanja podloge, brzine iopterećenosti vozila, kao i stanju guma vozila,

atmosferskim prilikama, prije svega o vlažnosti zraka i brzini vjetra.

Negativan utjecaj je privremenog karaktera, a javlja se u neposrednoj zoni izgradnje iprestati će kada se završe građevinski radovi.

Tijekom korištenja

U komunalnim otpadnim voda prisutne su razne organske i anorganske tvari, koje se razgrađujute posljedično mogu izazvati neugodne mirise. Tvari neugodnih mirisa koje nastaju mogu sesvrstati u sljedeće grupe:

dušični spojevi (amonijak, amini), sumporni spojevi (sumporovodik, merkaptani), ugljikovodici (otapala), organske kiseline.

Navedene tvari nastaju u sustavima odvodnje i na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda.Mjesta moguće emisije mirisa u sustavima odvodnje su (revizijska) okna i precrpne stanice, a naUPOV-u pri mehaničkoj obradi otpadnih voda i obradi viška mulja. Intenzitet i dosegrasprostiranja neugodnih mirisa od izvora ovise o meteorološkim uvjetima, prvenstveno o smjerui jačini strujanja zraka i temperaturi zraka.

Oprema za mehaničku obradu će se postaviti u zatvorenu građevinu, a otpadni zrak će se prijeispuštanja u atmosferu obrađivati na skruberu ili biofilteru. Sustav obrade se sastoji od ventilacijeza prihvat i odvod zraka pod pritiskom.

Pri aerobnoj obradi otpadnih voda, pri dovoljnoj količini unesenog zraka (kisika) nastaju CO2 ivoda i ne dolazi do nastajanja plinova neugodnih mirisa.

Obzirom na mali kapacitet UPOV-a (12.000 ES), činjenicu da će se dio procesa pri kojima nastajuotpadni plinovi odvijati u zatvorenoj građevini, a zrak iz zatvorenih prostora će se obrađivati prijeispuštanja u atmosferu smatra se kako zahvat tijekom korištenja neće imati negativnihutjecaja na kvalitetu zraka.



D.2. UTJECAJ NA KLIMATSKE PROMJENE

Nastajanje stakleničkih plinova

Izvor stakleničkih plinova pri radu sustava odvodnje i UPOV-a mogu biti direktni ili indirektni.Direktni izvori stakleničkih plinova su povezani sa samim postupkom obrade otpadnih voda imulja (plinovi koji nastaju uslijed biokemijsko-fizikalnih procesa obrade), dok su indirektnipovezani sa svim ostalim aktivnostima koje su nužne za normalni rad cijelog sustava odvodnje iUPOV-a (potrošnja električne energije, odvoz izdvojenih otpadnih tvari i mulja, dovoz kemikalija,...).

Da bi se dala procjena količina nastalih stakleničkih plinova potrebno je utvrditi gdje dolazi donjihovog nastajanja, a mogu podijeliti na glavne grupe:

Transport sirove otpadne vodeEmisija metana kroz okna zbog biološke razgradnje i bakterijske aktivnosti ucjevovodima. Metan je u tlačnim cjevovodima otopljen u otpadnoj vodi, no ukolikodođe do anaerobnih uvjeta, može doći do emisije metana na crpnih stanicama i krozokna.

Uklanjanje krupnih tvari na rešetkama i u pjeskolovuPrijevoz otpadnih tvari kamionima na krajnje zbrinjavanje (odlagališta), prilikom čegadolazi do emisije CO2 uslijed sagorijevanja fosilnih goriva.

Primarna obrada i anaerobna obrada otpadnih vodaAnaerobna digestija izdvojenog primarnog mulja i viška aktivnog mulja prilikom kojenastaje bioplin (smjesa CO2 i CH4). Nastali metan može se spaljivati na baklju ilikoristiti za proizvodnju električne energije na samoj lokaciji UPOV-a. Izgaranjemmetana ne dolazi do doprinosa stakleničkom efektu (pod pretpostavkom da je ulaznobiokemijsko opterećenja iz obnovljivog izvora ugljika npr. hrane). Međutim, dodoprinosa stakleničkom efektu dolazi uslijed otpuštanja metana iz anaerobnoobrađenog mulja, kao i do emisije metana kroz pukotine iz zatvorenog sustavacjevovoda, digestora i opreme za proizvodnju električne energije ukoliko jeprimjenjivo, te emisije dušikovog oksida pri izgaranju bioplina.

Biološka obrada otpadnih vodaPri biološkoj obradi otpadnih voda kao glavni produkt nastaje CO2 koji je stakleničkineutralan (osim u slučajevima kada se pri biološkoj obradi unose dodatni izvoriugljika (npr. metanola)). Ukoliko je potrebno uklanjanje dušikovih spojeva može doćido potencijalno značajnih fugitivnih emisija dušikovog oksida iz nitrifikacije idenitrifikacije.

Dodavanje kemikalijaTransport korištenjem fosilnih goriva proizvodi stakleničke plinove.

Konačno zbrinjavanje obrađenog muljaPrijevoz obrađenog mulja kamionima na krajnje zbrinjavanje (poljoprivreda,spalionice, odlagališta), prilikom čega dolazi do emisije CO2 i dušikovih oksida uslijedsagorijevanja fosilnih goriva. Emisije metana i dušikovih oksida (različitog stupnjaovisno o stabilnosti obrađenog mulja) pri odlaganju i/ili korištenju na poljoprivrednimzemljištima.

Metodologija procjene emisija stakleničkih plinova

Procjena količine stakleničkih plinova svodi se na korištenje specifičnih jediničnih faktora emisijepojedinih procesa, dok se točna količina stakleničkih tvari može dati samo mjerenjem. Specifičnifaktori emisije su preuzeti iz raznovrsnih literaturnih izvora. Samo mjerenje količine nastalihstakleničkih plinova povezanih sa radom sustava odvodnje i UPOV-a je složeno zbog velikepovršine kroz koje dolazi do ispravanja i difuzije plinova u okolni zrak, a mjerenje emisija do kojihdolazi prilikom prijevoza sirovina i otpadnih tvari je u praksi praktički neizvedivo.



Glavni staklenički plinovi koji nastaju pri radu sustava odvodnje i UPOV-a, a doprinosestakleničkom efektu su:

ugljikov dioksid CO2, metan CH4, dušikov oksid N2O.

Navedeni plinovi nemaju isti potencijal globalnog zatopljavanja koji je mjera kojom se opisujeutjecaj jedinične mase pojedinog plina na globalno zatopljenje, a u odnosu na istu količinuugljikovog dioksida. Pri tom se uzimaju u obzir fizikalno-kemijske osobine plina i njihovprocijenjeni životni vijek u atmosferi. Potencijal globalnog zatopljavanja značajnih stakleničkihplinova dan je u tablici 5.

Tablica 5. Potencijal globalnog zatopljavanja glavnih stakleničkih plinova kojinastaju pri radu sustava odvodnje i UPOV-u

tvar potencijal globalnog zatopljavanjaCO2 1 kgCO2-eCH4 25 kgCO2-e/kgCH4

N2O 298 kgCO2-e/kgN2O

Specifični jedinični faktori emisije pojedinih procesa i postupaka koji se primjenjuju u varijantamakoje su predložene FS preuzeti su iz literaturnih podataka i prikazani su u tablici 6.

Tablica 6. Specifični jedinični faktori emisijenastajanje CO2

električna energija 1,04 kgCO2-e/kWh

gorivo (dizel) 2,3 kgCO2-e/l

gorivo (benzin) 2,7 kgCO2-e/lpotrošnja goriva 0,554 l/km

proizvodnja kemikalija (Fe soli) 0,539 kgCO2-e/kgSTproizvodnja kemikalija (NaOCl ilimunska kiselina) 1,124 kgCO2-e/kgST

proizvodnja kemikalija (metanol) 0,2 kgCO2-e/kgST

nastajanje N2Osekundarna obrada 0,01-0,05 kgN2O-N/kgN denit.

poljoprivreda 0,0159 kgN2O-N/kgN odloženog

nastajanje CH4

polja za ozemljavanje mulja 0,0041 kgCH4/kg odložene ST

Procjena količina stakleničkih plinova

Za procjenu količine stakleničkih plinova i doprinosu globalnom zatopljavanju korišteni su faktoriemisije za pojedine procese i postupke koji se prvenstveno odnose na UPOV-a, a procjena jedana prema razmatranih tehnologijama obrade otpadnih voda i viška mulja u Studiji izvedivosti idana je za nastajanje CO2, N2O i CH4 u tablicama u nastavku.


35 / 61

NASTAJANJE CO2

VARIJANTA 1konvencionalna obrada

2SBR

3MBR

električna energijaUPOV kWh/god 531,429 515,649 467,181CS kWh/god 147,600 147,600 147,600UPOV + CS kWh/god 679,029 663,249 614,781godišnja količina CO2 kgCO2-e/god 706,190 689,779 639,372gorivo – odvoz viška muljakoličina viška mulja t/god 511 511 511

broj odvoza 43 43 43

duljina ture km 50 50 50potrošnja goriva l/god 1,180 1,180 1,180godišnja količina CO2 kgCO2-e/god 2,714 2,714 2,714gorivo – odvoz izdvojenih otpadnih tvariotpad sa grube rešetke m3/god 60 60 60otpad sa fine rešetke nakon prešanja m3/god 48 48 48pijesak iz pjeskolova m3/god 144 144 144masti m3/god 72 72 72broj odvoza 65godišnja količina CO2 kgCO2-e/god 4,128 4,128 4,128proizvodnja kemikalijaFe soli 23.000 23.000 23.000

NaOCl & limunska kiselina 0 0 187godišnja količina CO2 (ukupno kemikalije) kgCO2-e/god 12,397 12,397 12,607

UKUPNO CO2 kgCO2-e/god 725,429 709,018 658,821


36 / 61

NASTAJANJE N2O


2SBR

3MBR

sekundarna obrada (odabrani faktor 0,03)količina denitrificiranog dušika kgN/god 34,029 34,029 34,029količina nastalog N2O kgN2O-N 1.021 1.021 1.021

UKUPNO CO2 – godišnja količina CO2 kgCO2-e/god 304.219 304.219 304.219

NASTAJANJE CH4


2SBR

3MBR

zbrinjavanje viška mulja – polja za ozemljavanje mulja na lokaciji UPOV-akoličina viška mulja kg/god 511 458 437količina nastalog metana kgCH4/god 2.095 2.095 2.095

UKUPNO NASTAJANJE CO2 kgCO2-e/god 52.378 52.378 52.378

elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okolišaglomeracija Mursko Središće


Procjena količine staklenih plinova izraženih kao CO2-ekvivalent je dana u tablici 7. Iz tablice jevidljivo da najveći doprinos ima varijanta s konvencionalnom obradom otpadnih voda. Kaonajpovoljnija tehnologija gledano sa aspekta stakleničkih plinova je MBR obrada.

Tablica 7. Usporedba razmatranih varijanti obrade otpadne vode i mulja prema količininastalih stakleničkih plinova i doprinosu globalnom zatopljavanju

DOPRINOS GLOBALNOM ZATOPLJENJU

VARIJANTA1

konvencionalnaobrada

2

SBR

3

MBR

kgCO2-e/god 1.082.026 1.065.615 1.015.418

D.3. UTJECAJ NA VODE

Tijekom građenja

Utjecaj na površinske i podzemne vode u kontaktnom i širem području zahvata može nastatiuslijed:

nepostojanja sustava odvodnje oborinskih voda s područja uređaja, nepostojanja odgovarajućeg rješenja za sanitarne otpadne vode za potrebe gradilišta, punjenja transportnih sredstava gorivom, odnosno nužnih popravaka na prostoru s kojeg

je moguća odvodnja, a čišćenje nije osigurano suhim postupkom, izlijevanja goriva i/ili maziva za strojeve i vozila te njihovog curenja u tlo i podzemlje.

Tijekom radova na izgradnji/rekonstrukciji sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda spodručja aglomeracije postoji mogućnost negativnog utjecaja na stalne, povremene i kanaliziranevodotoke koji se nalaze na području rekonstrukcije sustava odvodnje. Do negativnog utjecajamože doći uslijed slijedećih radova:

odlaganja građevinskog i drugog materijala (zemlja, ostali otpad) u korito vodotoka, oštećivanja korita vodotoka uslijed radova teške mehanizacije.

Tijekom izgradnje sustava odvodnje u dijelovima gdje se radovi odvijaju uz povremene/stalnevodotoke doći će do taloženja prašine u uskom pojasu vodotoka te se zbog privremenogkaraktera izgradnje i uskog prostora rasprostiranja utjecaj ocjenjuje kao malen.

Do onečišćenja vodotoka pri izgradnji uređaja III stupnja pročišćavanja može doći eventualnoprašinom koju odnosi vjetar s lokacije UPOV-a kada puše u povoljnom smjeru. Najbliži vodotoklokaciji UPOV-a je potok Goručica koji se nalazi na udaljenosti od oko 15 m sjeverno. Radovi naizgradnji su privremeni, a obzirom na veličinu zahvata neće dugo trajati.

Obzirom na su pozitivni utjecaji izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda(sprječavanje nekontroliranog ispuštanja neobrađenih otpadnih voda) puno veći od negativnihutjecaja tijekom izgradnje negativni utjecaji na kakvoću površinskih i podzemnih vodatijekom izgradnje su zanemarivi.

Mogući negativni utjecaji na vode tijekom izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda i uređaja zapročišćavanje otpadnih voda biti će spriječeni pravilnom organizacijom gradilišta i pridržavanjemsvih mjera zaštite prilikom izgradnje.



Tijekom korištenja

Obrađene otpadne vode iz UPOV-a se u pravilu ispuštaju u prvi prihvatljivi vodotok/recipijent ublizini njegove lokacije. Prvi prihvatljivi recipijent obrađenih otpadnih voda je rijeka Mura, aocjena prihvatljivosti recipijenata provedena je na temelju Metodologije primjene kombiniranogpristupa izdanih od strane Hrvatskih voda.

Mjestu ispuštanja obrađenih otpadnih voda najbliža je automatska hidrološka postaja MurskoSredišće (šifra: 5044) (Grafički prikaz 21– postaja označena žutom bojom). Hidrološkapostaja nalazi se oko 2,5 km uzvodno od mjesta ispuštanja otpadnih voda.

Grafički prikaz 21: Automatska hidrološka postaja Mursko Središće (šifra: 5044)(postaja označena žutom bojom)

Izvor: Internetske stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda

Za određivanje mjerodavnog protoka korišteni su podaci za razdoblje od 2008.-2013.g. (Grafičkiprikaz 22), te je:

mjerodavni protok recipijenta - Q90 = 90,5 m3/s



Grafički prikaz 22: Protoci rijeke Mure na hidrološkoj postaji Mursko Središće (šifra: 5044) za razdoblje od 2008-2013.g.Izvor: Internetske stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda

Grafički prikaz 23: Krivulja trajanja protoka

Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okolišaglomeracija Mursko Središće

DVOKUT ECRO 40

Mjerodavni podaci o kakvoći rijeke Mure, odnosno koncentraciji specifičnih onečišćujućih tvari zakomunalne otpadne vode, su dobiveni od strane Hrvatskih voda za mjernu postaju Goričan (šifra:29210).

Tablica 8. Kemijski i fizikalno-kemijski pokazatelji kakvoće rijeke Mure na mjernojpostaji Goričan (šifra: 29210) za razdoblje od 2008-2013.g.

Pokazatelj Mjernajedinica n 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. srednja vrijednost

BPK5 mgO2/l 6 2,5 2,0 2,1 1,9 2,7 2,24KPK-Mn mgO2/l 6 5,4 5,1 5,1 5,5 7,7 5,75KPK-Cr mgO2/l 10,4 12,0 11,7 12,8 11,5 11,66ukupni dušik mgN/l 5 1,54 1,87 1,90 1,68 1,53 1,71ukupni fosfor mgP/l 5 0,11 0,10 0,10 0,15 0,09 0,11

Izračun koncentracije onečišćujuće tvari u tekućicama nizvodno od mjesta ispuštanja efluenta,pod pretpostavkom potpunog miješanja u prijemniku, provodi se prema materijalnoj bilanci,odnosno slijedećoj formuli:

niz

efGVEuzvuzvniz Q

QcQcc

Granične vrijednosti za ispuštanje obrađenih otpadnih voda aglomeracije dane su u tablici 9, akao mjerodavni protok efluenta na izlazu iz UPOV-a uzeti je srednji dnevni protok i iznosi34,89 l/s.

Tablica 9. Granične vrijednosti emisija komunalnih otpadnih voda pročišćenih nauređaju trećeg (III) stupnja pročišćavanja

pokazatelji granična vrijednost emisijanajmanji (%) smanjenja

opterećenjaSuspendirane tvari 35 mg/l 90Biokemijska potrošnja kisika BPK5 (20°C) 25 mg O2/l 70–90Kemijska potrošnja kisika, KPK-Cr 125 mg O2/l 75Ukupni fosfor 2 mg P/l 80Ukupni dušik 15 mg N/l 70–80

Bitno je napomenuti da su u podacima o kakvoći recipijenta na mjernoj postaji Goričan vrijednostiKPK određene na temelju metode u kojoj se kao oksidirajuće sredstvo koristi kalijev permanganat(KPK-Mn), dok je granična vrijednost emisija KPK za ispuštanje otpadnih voda definirana premametodi u kojoj se kao oksidirajuće sredstvo koristi kalijev bikromat. Vrijednosti nije mogućedirektno uspoređivati te nije napravljen izračun materijalne bilance za KPK jer nisu definiranipokazatelji kojima je moguće zamijeniti KPK i na temelju kojih je moguće provesti materijalnubilancu.

Izračun koncentracija ostalih onečišćujućih tvari dan je u tablici 10. Iz tablice je vidljivo daispuštanje obrađenih otpadnih voda aglomeracije Mursko Središće u rijeku Muru ne dovodi doizmjene stanja površinskog - vodnog tijela rijeka Mura te nema potrebe za propisivanjemstrožih graničnih vrijednosti za ispuštanje od onih koji su utvrđeni važećim Pravilnikom ograničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13 i 43/14).


DVOKUT ECRO 41

Tablica 10. Procjena utjecaja ispuštanja obrađenih otpadnih voda na stanje vodnogtijela

pokazatelji recipijenta - rijeka Muramjerodavni protok recipijenta uzvodno od mjestaispuštanja (Q90)

m3/s 90,5

BPK5 mgO2/l 2,24KPK-Mn mgO2/l 5,75KPK-Cr mgO2/l 11,66ukupni dušik mgN/l 1,71ukupni fosfor mgP/l 0,11pokazatelji efluenta – aglomeracija Mursko Središće (12.000 ES; osjetljivo područje)

mjerodavni protok efluenta - srednji dnevni protokl/s 34,89

m3/s 0,03489BPK5 mgO2/l 25KPK-Cr mgO2/l 125ukupni dušik mgN/l 15ukupni fosfor mgP/l 2

pokazatelji nizvodno, pod pretpostavkom potpunog miješanja uprijemniku

Granične vrijednostikoncentracija za

protok vodotoka nizvodno od mjestaispuštanja m3/s 90,53 vrlo dobro dobro

BPK5 mgO2/l 2,25 < 4,1KPK-Mn mgO2/l -- < 8,1KPK-Cr mgO2/l 11,71 --ukupni dušik mgN/l 1,71 < 2,6ukupni fosfor mgP/l 0,11 < 0,2

Svi bazeni, cjevovodi i okna iz kojih je moguće istjecanje otpadne vode izvesti će se kaovodonepropusni i nema mogućnosti onečišćenja podzemnih voda kroz tlo.

Za vrijeme održavanja uređaja za pročišćavanje moguća su procjeđivanja uslijedneodgovarajućeg rada u objektima uređaja za pročišćavanje i to uglavnom s radnih površina i smjesta utovara otpada s uređaja što bi moglo dovesti do neizravnog utjecaja kroz tlo napodzemne vode, a sprječavati će se u organizacijom rada i redovitim održavanjem građevina iopreme na UPOV-u.

Zaključno, ispravnim radom odvodnje komunalnih otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje, štopodrazumijeva kontrolirano sakupljanje otpadnih voda i njihovo pročišćavanje, s primjerenimodržavanjem uz primjenu mjera zaštite okoliša neće do doći do negativnih utjecaja na podzemnevode, a doći će do pozitivnog utjecaja na ekološko i kemijsko stanje površinskih vodnih tijela(dosadašnjih recipijenata) u odnosu na sadašnje stanje. Pozitivni utjecaju se očituju u znatnomanjem kemijskom i fizikalno-kemijskom opterećenju recipijenta sanitarnih otpadnih voda teboljoj kakvoći podzemnih voda s obzirom da neće više dolaziti do nekontroliranog ispuštanjaotpadnih voda bilo u površinske vode putem ilegalnih priključaka ili kroz tlo u podzemne vode iz(polu)propusnih sabirnih jama. Obzirom na utvrđeno stanje vodnih tijela korištenjem planiranogzahvata neće doći do promjene ekološkog i kemijskog stanja površinskog vodnog tijelaDDRI030001 rijeke Mure.


DVOKUT ECRO 42

D.4. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE, STANIŠTA, BILJNI IŽIVOTINJSKI SVIJET

Zaštićena područja prirode

Područje aglomeracija, svojim sjevernim i sjeveroistočnim rubom obuhvata se nalazi usljedećim zaštićenim područjima prirode (grafički prikaz 24):

Mura - Drava (regionalni park), Mura (značajni krajobraz).

Lokacija planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i trasa ispusta prolaze krozzaštićeno područje prirode Mura – Drava (regionalni park) i Mura (značajni krajobraz). .

Utjecaj tijekom izgradnje

Izgradnjom sustava odvodnje neće doći do negativnog utjecaja na obilježja ovih područja jerće se planirani cjevovodi voditi postojećim infrastrukturnim koridorima kroz izgrađeni diograđevinskog područja naselja te neće zadirati van tih područja.

Izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i ispusta doći će do prenamjene površineod oko 5 ha te time do promjene obilježja ovog dijela zaštićenog područja. Kako se lokacijauređaja nalazi u rubnom dijelu zaštićenog područja te uz rub naselja, neće doći do značajnognegativnog utjecaja na obilježja zaštićenih područja.

Utjecaj tijekom korištenja

Rad sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda imat će pozitivan utjecaj naokoliš šireg područja, jer će se pročišćavanjem otpadne vode spriječiti dosadašnja ispuštanjanepročišćenih otpadnih voda direktno u recipijent te time onečišćenja okoliša.

Staništa

Prema karti staništa RH (izvor: DZZP/ISZP) lokacija planiranog uređaja za pročišćavanjeotpadnih voda se nalazi na staništu E.1.1./E.1.2. Poplavne šume vrba i topola -ugroženi i rijetki stanišni tipovi značajni za ekološku mrežu Republike Hrvatske.

Na području aglomeracija nalaze se sljedeća staništa (Grafički prikaz 25):I.2.1. Mozaici kultiviranih površina - Mozaici različitih kultura na malimparcelama, u prostornoj izmjeni s elementima seoskih naselja i/ili prirodne ipoluprirodne vegetacije.I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama -Okrupnjene homogene parcele većih površina s intenzivnom obradom (višestrukaobrada tla, gnojidba, biocidi, i dr.) s ciljem masovne proizvodnje ratarskihjednogodišnjih i dvogodišnjih kultura. Često je prisustvo hidromelioracijske mreže,koja obično prati međeizmeđu parcela.I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine - Uređene zelenepovršine, često s mozaičnom izmjenom drveća, grmlja, travnjaka i cvjetnjaka,različitog načina održavanja i prvenstveno estetske, edukativne i/ili rekreativnenamjene, uključujući i namjenske zelene površine za sport i rekreaciju.


DVOKUT ECRO 43

J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska područja / Urbanizirana seoska područja -Seoska područja na kojima se održao seoski način života. Definicija tipa na ovoj razinipodrazumijeva prostorni kompleks / Nekadašnja seoska područja u kojima se razvijaobrt i trgovina, a poljoprivreda je sekundarnog značenja, uključujući i seoske oblikestanovanja u gradovima ili na periferiji gradova. Definicija tipa na ovoj razinipodrazumijeva prostorni kompleks u kojemu se izmjenjuju izgrađeni ruralni i urbanielementi s kultiviranim zelenim površinama različite namjene.J.4.5. Uzgajališta životinja - Izgrađeni prostori koji se koriste za uzgoj životinja,zajedno s pripadnim površinama. Definicija tipa na ovoj i sljedećoj razinipodrazumijeva uže prostorne komplekse površina na kojima borave uzgajaneživotinje, i ostalih okolnih izgrađenih površina, isključujući površine za proizvodnjuhrane potrebne za uzgoj.E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIASYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog ibežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima ugornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab(koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume činevisinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma; Ugroženi irijetki stanišni tipE.1.1./E.1.2. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930) / Poplavnešume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931) - Ugroženi i rijetki stanišni tipE.9.3. Nasadi širokolisnog drveća - Kulture širokolisnog drveća posađene s ciljemproizvodnje drvne mase.A.2.3. Stalni vodotoci - Površinske vode (potoci i rijeke) različite brzine strujanja,od brzih i turbulentnih do sporih i laminarnih, koje teku koritima nastalim djelovanjemvode iz uzvodnih dijelova toka koji su na višim nadmorskim visinama.

A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka (zona hiporitrona) – Donjitokovi palearktičkih planinskih i nizinskih vodotoka, koji često predstavljajusrednji tok rijeka (A.2.3.2.2.). Zbog male brzine strujanja vode dno je udonjim tokovima pjeskovito ili muljevito s puno detritusa, pa to uvjetuje razvojposebnih detritofagnih zajednica u kojima dominiraju maločetinaši(Oligochaeta), školjkaši (Pisidium, Sphaerium, Unio) i mnoge ličinke kukaca(Chironomidae, Plecoptera, Trichoptera i dr.).


Najveći dio sustava odvodnje vodi se izgrađenim dijelovima građevinskih područja naseljaodnosno postojećim koridorima. Izgradnjom sustava odvodnje zauzet će se mala površina rubnihdijelova uglavnom staništa pod antropogenim utjecajem te neće doći do dodatne fragmentacije,odnosno do negativnog utjecaja na ova staništa.

Izgradnjom UPOV-a doći će do trajnog gubitka stanišnog tipa E.1.1./E.1.2. Poplavne šume vrbai topola na površini od oko 5 ha. Kako se lokacija nalazi uz rub naselja ovo stanište je većpod antropogenim utjecajem, a izgradnjom uređaja u svrhu pročišćavanja otpadne vodeznačajno će se poboljšati trenutno stanje s obzirom na ispuštanje neobrađenih otpadnihvoda na širem području. Stoga se ovaj utjecaj sveukupno smatra prihvatljivim..

Izgradnjom polja za ozemljavanje mulja (max. površina oko 1 ha), čija je svrha sušenje iprivremeno skladištenje mulja, biti će spriječen mogući negativan utjecaj na tlo i vode uslijednepropisnog odlaganja mulja na površinama u okolici koje nisu predviđene za tu namjenu.


DVOKUT ECRO 44

Tijekom odvijanja građevinskih radova moguća je privremena pojava prašine na okolnimpovršinama (uglavnom okolne oranice), posebno ukoliko će se radovi odvijati u sušnom dijelugodine, no ovaj utjecaj je ograničen na uže područje oko lokacije zahvata te nije značajan.

Tijekom rada mehanizacije, vozila i opreme na području izvođenja građevinskih radova, moguć jenegativan utjecaj uslijed pojave akcidentnih situacija u vidu izlijevanja opasnih tvari (npr. ulje,gorivo, maziva i sl.). Moguć negativni utjecaj bit će spriječen pravilnom organizacijom gradilišta ipridržavanjem svih mjera zaštite prilikom izvođenja radova.

Utjecaj tijekom korištenja

Korištenje uređaja za pročišćavanje imat će pozitivan utjecaj na staništa šireg područja posebicerecipijent rijeku Muru te druge vodotoke, jer će se pročišćavanjem i ispustom pročišćeneotpadne vode spriječiti dosadašnja ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda direktno urecipijent te uslijed toga onečišćenja vodenih i kopnenih staništa.


DVOKUT ECRO 45

Grafički prikaz 24: Izvod iz karte zaštićenih područja (izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, WMS, WFS servis);


DVOKUT ECRO 46

25: Izvod iz karte staništa (izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, WMS, WFS servis)


47 / 61

D.5. UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU

Područje aglomeracija svojim sjevernim i sjeveroistočnim rubom obuhvata prolazi krozpodručje ekološke mreže RH (Grafički prikaz 26):

HR2000364 Mura - područje očuvanja značajno za vrste i stanišnetipove

Kategorija za ciljnuvrstu/stanišni tip

Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa Znanstveni nazivvrste/Šifra stanišnogtipa

1 rogati regoč Ophiogomphus cecilia1 piškur Misgurnus fossilis1 mali vretenac Zingel streber1 crveni mukač Bombina bombina1 barska kornjača Emys orbicularis1 širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus1 velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii1 dabar Castor fiber1 vidra Lutra lutra1 crnka Umbra krameri1 istočna vodendjevojčica Coenagrion ornatum1 Anisus vorticulus1 vijun Cobitis elongatoides1 bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi1 Keslerova krkuša Romanogobio kessleri1 tankorepa krkuša Romanogobio

uranoscopus1 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili

Magnopotamion3150

1 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicionalbae)

91E0*

1 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorbaofficinalis)

6510

1 Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli

9160

Područje aglomeracije Mursko Središće svojim najjužnijim dijelom obuhvata prolazi krozpodručje ekološke mreže RH:


48 / 61

HR2001346 Međimurje - područje očuvanja značajno za vrste i stanišnetipove.

Kategorija za ciljnuvrstu/stanišni tip

Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa Znanstveni nazivvrste/Šifra stanišnogtipa

1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar1 veliki livadni plavac Maculinea telejus1 zagasiti livadni plavac Maculinea nausithous1 danja medonjica Euplagia quadripunctaria*1 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba

officinalis)6510

Lokacija planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i ispusta u rijeku Muru nalazi seunutar područja ekološke mreže HR2000364 Mura.


Najveći dio sustava odvodnje nalazi se u građevinskom području naselja. Izvođenjegrađevinskih radova izgradnje sustava odvijat će se u postojećim koridorima te neće doći doznačajnijeg gubitka staništa u dijelu prolaska kroz područja ekološke mreže HR2000364Mura i HR2001346 Međimurje.

Izvođenje građevinskih radova izgradnje UPOV-a i ispusta u recipijent uzrokovat ćeprivremenu pojavu buke i vibracija što će djelovati uznemirujuće na sisavce ciljeve očuvanja(šišmiši, dabar, vidra) područja ekološke mreže HR2000364 Mura, te manjim dijelom nadruge ciljeve očuvanja (crveni mukač, barska kornjača), ukoliko se zateknu na užempodručju izvođenja radova. Ukoliko će se radovi izvoditi u periodu povećane aktivnosti(tijekom sezonskih migracija), moguć je negativan utjecaj stradavanjem jedinki (vodozemci,gmazovi, sisavci) tijekom izvođenja građevinskih radova. Sveukupno, ne očekuje se značajanutjecaj na navedene ciljeve očuvanja obzirom da se pretpostavlja da će ove vrste, ukoliko sezateknu u blizini izbjegavati uže područje na kojem se izvode radovi.

Tijekom izgradnje lokacije ispusta u rijeku Muru moguća je pojava privremenog pogoršanjakakvoće vode u vidu zamućivanja u rijeci uglavnom nizvodno od zahvata, što može dovestido uznemiravanja riba ciljeva očuvanja područja ekološke mreže HR2000364 Mura, koji setamo zateknu. Ukoliko se građevinski radovi izgradnje ispusta provode u periodu mriještenjariba (travanj – lipanj), moguć je negativan utjecaj u vidu gubitka mrijesta. Ovaj utjecaj jemoguće spriječiti izvođenjem radova izvan sezone mrijesta. Tijekom izvođenja radovapotrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati obalnu vegetaciju, koja ribama služi kaozaklon. Izgradnjom sustava neće doći do utjecaja na ostale ciljeve očuvanja (stanišni tipovi3150, 91E0, 6510 i 9160).

Utjecaj tijekom rada

Rad sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda na UPOV-u imat će pozitivan utjecaj nastaništa šireg područja posebice recipijent rijeku Muru te druge vodotoke, jer će sepročišćavanjem i ispustom pročišćene otpadne vode spriječiti dosadašnja ispuštanjanepročišćenih otpadnih voda direktno u recipijent te uslijed toga onečišćenje okoliša i


49 / 61

potencijalan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže HR2000364Mura.

Prema projektnim podacima (kakvoća rijeke Mure, mjerodavni protoci) i izračunukoncentracija za onečišćujuće tvari, vidljivo je da ispuštanje obrađenih otpadnih vodaaglomeracije Mursko Središće – Sv. Martin u rijeku Muru, neće dovesti do izmjene stanjavodnog tijela te do mogućeg negativnog utjecaja na vodena i obalna staništa te na ciljeveočuvanja područja ekološke mreže HR2000364 Mura. Odnosno, radom i održavanjemsustava odvodnje, neće doći do ispuštanja onečišćujućih tvari čije bi granične vrijednosti bileveće od dozvoljenih za ispuštanje obrađenih otpadnih voda, u rijeku Muru.

Uzevši u obzir sve aktivnosti koje će se provoditi u okviru rada sustava (tretman mulja,ispuštanje pročišćene otpadne vode u rijeku Muru i dr.), može se zaključiti da neće doći donegativnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže HR2000364Mura i HR2001346 Međimurje.


50 / 61

Grafički prikaz 26: Izvod iz karte ekološke mreže (izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, WMS, WFS servis)


51 / 61

D.6. UTJECAJ BUKE NA OKOLIŠ

Utjecaj od povećanja razine buke tijekom izgradnje

Na području gradilišta odvijat će se uobičajene aktivnosti na izgradnji, a neizbježna bukakoja će pri tome nastajati bit će posljedica rada teških građevinskih strojeva i uređaja(utovarivač, bager, dizalica, kompresor i sl.) kao konstante svakodnevnog procesa. Kako suvećina tih izvora mobilni, njihove se pozicije mijenjaju. Buka motora građevinskih strojeva iteretnih vozila varira ovisno o stanju i održavanju motora, opterećenju vozila i karakteristikamapodloge kojom se stroj ili vozilo kreće.

Sam intenzitet ukupne buke varirat će tijekom dana ovisno o etapi izgradnje, međutim,građevinski radovi biti će ograničenog vijeka trajanja. Tijekom izgradnje povećana razinabuke uzrokovana građevinskim radovima potencijalno može utjecati na stanovnike okolnih kućajer se nalaze na maloj udaljenosti od lokacije zahvata.

Najviša dopuštena razina vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta premaPravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razinebuke za dodatnih 5 dB(A). Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke nesmije prelaziti vrijednost od 40 dB(A). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razina bukeza 10 dB(A) u noćnom periodu, u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces u trajanju do najvišejednu noć odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. O iznimnom prekoračenju dopuštenihrazina buke izvođač radova je obavezan pismenim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisatiu građevinski dnevnik.

Utjecaj od povećanja razine buke tijekom korištenja

Najveći problem utjecaja buke prilikom korištenja zahvata proizlazit će iz rada crpki, puhala,opreme za aeraciju, centrifuge za dehidraciju mulja i drugih bučnih dijelova opreme, koja semože kretati u rasponu od 82 – 110 dB(A) ovisno o proizvođaču i literaturnom izvoru. Svaoprema je smještena u zatvorenoj građevini što će dodatno smanjiti buku koja se emitira uokoliš.

Povišene razine buke mogu se očekivati i kao posljedica prometa osobnih i teretnih vozila vezanihza rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, koja se može kretati u rasponu od 60 – 95 dB(A).

Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke tijekom korištenja određene suprema namjeni prostora prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojojljudi rade i borave (NN 145/04) (tablica 11).


52 / 61

Tablica 11. Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru

Zonabuke Namjena prostora

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisijeLRAeq u dB(A)za dan (Lday) za noć (Lnight)

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku iliječenju 50 40

2. Zona namijenjena samostanovanju i boravku 55 40

3. Zona mješovite, pretežitostambene namjene 55 45

4. Zona mješovite, pretežito poslovnenamjene sa stanovanjem 65 50

5.Zona gospodarske namjene(proizvodnja, industrija, skladišta,servisi)

– Na granici građevne čestice unutar zone –buka ne smije prelaziti 80 dB(A)

– Na granici ove zone buka ne smije prelazitidopuštene razine zone s kojom graniči

Izvor: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Najbliže stambene kuće nalaze se na udaljenosti od oko 350 m u smjeru juga. Prema normi ISO9613-2 (Acoustics — Attenuation of sound during propagation outdoors — Part 2: Generalmethod of calculation) s udaljenosti od 350 m dolazi do smanjenja razine buke od oko 62 dB(A),što znači da bi na toj udaljenosti razina buke bila oko 40 dB. Obzirom da će se sva bučna opremastaviti u zatvorene građevine, buka kod prvih kuća biti će ispod praga čujnosti ljudskog uha.

U izvanrednim situacijama razine buke nisu zakonom ograničene. Prema Zakonu o zaštiti od buke(NN 30/09) granične vrijednosti ne odnose se na buku koja nastaje pri uklanjanju posljedicaelementarnih nepogoda i pri drugim izvanrednim događajima ili okolnostima koje mogu izazvativeće materijalne štete, ugrožavati zdravlje i živote ljudi te narušavati čovjekovu okolinu u većimrazmjerima.

Pri ispravnom radu uređaja za pročišćavanje i uz primjenu svih mjera zaštite od buke neočekuje se negativan utjecaj povećanom razinom buke obzirom da će svi strojevi kojistvaraju povećanu razinu buke biti smješteni u zatvorenim građevinama. Ukoliko se prilikommjerenja razine buke utvrdi da razina buke prelazi propisane granične vrijednosti potrebno jepoduzeti dodatne mjere zaštite od buke (npr. oblaganje unutrašnjih površina zidova materijalimaza upijanje zvuka).

D.7. UTJECAJ NA KRAJOBRAZ

Utjecaj na krajobraz tijekom izgradnje zahvata

Izgradnja sustava odvodnje i dogradnja UPOV-a biti će vremenski ograničena. Tijekom izgradnjeutjecaj na doživljaj prostora će biti obilježen nastajnjem prašine. Utjecaj na vizualne značajke bitće obilježen korištenjem teške mehanizacije i raskopavanjem ulica/površinskog pokrova što ćeprivremeno narušiti krajobraznu sliku prostora. Prilikom organizacije i rada gradilišta saskladištenjem građevinskog materijala, energenata i dr. te izvedbe privremenih prometnica za radteretnih vozila i građevinskih strojeva dolazi do manjih promjena dijela krajobraznih karakteristikai prekida njihovog kontinuiteta. Taj utjecaj će biti kratkotrajan.

Planirani radovi na izgradnji novog dijela sustava odvodnje su ograničeni su na postojećeprometnice.


53 / 61

Izgradnja novog dijela sustava odvodnje, crpnih stanica, dogradnje UPOV-a te izgradnja polja zaozemljavanje vremenski je ograničena te je utjecaj procijenjen kao mali.

Utjecaj na krajobraz tijekom korištenja

Novi dio i rekonstrukcija sustava odvodnje neće imati negativan utjecaj na krajobraz s obzirom napodzemni karakter zahvata.

Tijekom korištenja uređaja za pročišćavanje ne očekuju se negativni utjecaji na vizualnukvalitetu krajobraza ukoliko će se okoliš uređaja za pročišćavanje urediti i redovito održavati.

D.8. UTJECAJ NA PROMET I INFRASTRUKTURU

Utjecaj na promet i infrastrukturu tijekom izgradnje zahvata

Tijekom građenja očekuje se povećan utjecaj na promet zbog: pojačane frekvencije vanjskog transporta materijala i tehnike, a mogu se očekivati i

eventualna akcidentna oštećenja javnih cesta, pojačanog prometovanja kamiona, bagera, buldožera i sl. koji će usporavati promet, a

također postoji i opasnost od ispadanja materijala (šljunka, zemlje i dr.) koji može otežatiuvjete na cesti.

Za vrijeme izvođenja radova na izgradnji sustava odvodnje može doći do ometanja u odvijanjuprometa. Moguće su znatnije količine zemlje i ostalog građevnog materijala na prometnicama ipoteškoće u odvijanju prometa i eventualna oštećenja prometnica i zastoji (uslijed prevrtanjakamiona, rasipanja materijala, sudara i sl.).

Sva opterećenja prometne mreže i eventualno moguće poteškoće u odvijanju prometa, utjecajisu koji će se javljati isključivo za vrijeme izgradnje i dovoza građevinskog materijala, alikoji će prestati po završetku radova, odnosno ograničenog su trajanja.

Utjecaj na promet tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja ne očekuju se negativni utjecaj na promet osim u slučaju akcidentnihsituacija.

D.9. UTJECAJ NA STANOVNIŠTVO

Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja je pozitivan utjecaj na stanovništvo jer će serealizacijom zahvata spriječiti nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda u tlo i površinske vodekoje koriste stanovnici na promatranom području.

Utjecaj na stanovništvo tijekom izgradnje zahvata

Negativni utjecaji na stanovništvo tijekom izgradnje/rekonstrukcije sustava odvodnje očitovati ćese u:

nastajanju prašine i ispušnih plinova prilikom izvedbe radova, povećanoj razini buke, smetnjama pri normalnom kretanju ljudi.

Nastajanje prašine i ispušnih plinova pri izvedbi zahvata utječe na smanjenje kvalitete zraka, atime i na smanjenje kvalitete stanovanja u području izvođenja radova. Utjecaj prašine i plinova


54 / 61

kvalitetu zraka na predmetnom području detaljnije je obrađen u poglavlju koje opisuje utjecajezahvata na kvalitetu zraka.

Povećana razina buke također utječe na smanjenje kvalitete života u području izvođenja radova.Utjecaj buke na predmetno područje detaljnije je obrađen u poglavlju gdje se opisuju utjecaji odpovećane razine buke.

Smetnje pri normalnom kretanju ljudi uključuju smetnje pri pješačkom prometu i lokalnomcestovnom prometu (nemogućnost korištenja garaža, vlastitih dvorišta, …) ljudi na područjuizvođenja radova.

Zbog radova na izgradnji sustava odvodnje, koji zahvaćaju relativno veću površinu negativanutjecaj na stanovništvo uslijed izgradnje sustava odvodnje i dogradnje UPOV-a ocjenjuje sekao umjeren.

Utjecaj na stanovništvo tijekom korištenja zahvata

Pri normalnom radu sustava odvodnje i UPOV-a mogući su negativni utjecaji: neugodnim mirisima koji uvelike ovisi o meteorološkim prilikama (temperaturi i tlaku zraka,

jačini i smjeru strujanja vjetra), a detaljnije su opisani u pripadajućem poglavlju vezano zautjecaj na kvalitetu zraka,

povećanom razinom buke, detaljnije opisano u u pripadajućem poglavlju vezano za povećanjerazine buke.

Uslijed navedenog u predmetnim poglavljima negativni utjecaj tijekom korištenja zahvata nastanovništvo je ocijenjen kao mali.

D.10. UTJECAJ USLIJED NASTANKA I ZBRINJAVANJA OTPADA

Utjecaj uslijed nastanka i zbrinjavanja otpada tijekom izgradnje zahvata

Pri izgradnji kao nusprodukti gradnje nastajat će različite vrste opasnog i neopasnogotpada.

Nastajati će i dodatne količine građevinskog otpada (zemlja, mješavina bitumena, drvene palete,plastične folije, papirnata i kartonska ambalaža, metalna ambalaža i sl.), komunalnog neopasnogotpada (papir, staklena ambalaža, PET ambalaža i sl.) i opasnog otpada (otpadna ulja, zauljenekrpe, zauljena plastična i metalna ambalaža i sl.) kojeg treba prikupljati na odgovarajućimmjestima na gradilištu, razdvojiti i zbrinuti putem ovlaštenih tvrtki za prikupljanje i zbrinjavanjeopasnog i neopasnog otpada.

Prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada (NN 50/05 i39/09) ove vrste otpada mogu se svrstati unutar sljedećih grupa otpada:

13 02 otpadna maziva ulja za motore i zupčanike 15 01 ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog

otpada) 15 02 apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i

zaštitna odjeća 17 02 drvo staklo i plastika 17 03 mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran 17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i

iskop od rada bagera 17 09 ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata 20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) 20 03 ostali komunalni otpad.


55 / 61

Konačno zbrinjavanje ovog otpada obavit će se putem ovlaštenih tvrtki za zbrinjavanje pojedinihvrsta otpada, u skladu s propisima vezanim za gospodarenje otpadom.

Pravilnom organizacijom gradilišta, svi potencijalno nepovoljni utjecaji, prvenstveno vezaniza neadekvatno zbrinjavanje građevinskog, neopasnog i opasnog otpada svesti će se nanajmanju moguću mjeru.

Utjecaj uslijed nastajanja otpadnih tvari tijekom korištenja zahvata

Otpadni materijali koji se izdvajaju pri mehaničkoj obradi otpadne vode na rešetkama ipjeskolovu će se zbrinjavati kao otpad (izdvojeni krupni otpad, pijesak i masti).

Pri biološkoj obradi otpadne vode nastaje višak otpadnog mulja koji se izdvaja iz procesa inastaje otpad. U predloženom rješenju višak mulja će se privremeno skladištiti na poljima zaozemljavanja mulja do organizacije sustava na nacionalnoj razini.

Izgradnja polja za ozemljavanje mulja je potrebna zbog nepostojanja sustava gospodarenjamuljem na državnoj razini. Prema prijedlogu Studije o obradi i zbrinjavanju otpada i muljageneriranog pročišćavanjem otpadnih voda na javnim sustavima odvodnje otpadnih voda gradovai općina u hrvatskim županijama planira se izgradnja spalionica za mulj, do čije je uspostavenužno predvidjeti privremena rješenja za zbrinjavanje mulja. Dodatno ograničenje predstavlja izabrana odlaganja mulja na odlagališta otpada nakon 2016.g.

Zbog toga je nužna izgradnja polja za ozemljavanje mulja, gdje se mulj može privremenoskladištiti (uz postupnu mineralizaciju) i do 10 godina, što je vrlo bitno jer su spalionice mulja uvrlo ranoj fazi implementacije (izgradnja se tek planira tehno-ekonomskom analizom) i tek jepotrebno utvrditi moguće lokacije te izmjena prostorno planskim dokumenata i priprema sveostale dokumentacije koja je potrebna za njihovu izgradnju, što će sigurno potrajati slijedećih 10-tak godina. Zbog toga je za polja za ozemljavanje mulja predviđen sav raspoloživi prostor nalokaciji UPOV-a unutar granica prethodnog rješenja, što znači da nema potrebe za širenjem nadodatnu površine izvan predviđene granice uređaja.

Polja za ozemljavanje mulja izvesti će se kao vodonepropusna čime će se spriječiti otjecanjeonečišćenih voda iz polja. Polja za ozemljavanje ne proizvode neugodne mirise jer proces cijelovrijeme ostaje aeroban, a na polja se odlaže biološki stabiliziran mulj.

Na području zahvata, kao posljedica održavanja uređaja, nastajat će slijedeći otpad koji jekategoriziran prema Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada ilistom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09):

Apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjećakoji nisu onečišćeni opasnim tvarima, ključni broj 15 02 03

Miješani komunalni otpad, ključni broj 20 03 01, Opasni otpad:

o otpadna hidraulična ulja, ključni broj 13 01 00,o otpadna maziva ulja za motore i zupčanike, ključni broj 13 02 00,o otpadna izolacijska ulja i ulja za prijenos topline, ključni broj 13 03 00,o sadržaj iz odvajača ulje/voda, ključni broj 13 05 00,o apsorbensi, filtarski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu na drugi način

specificirani), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća onečišćenaopasnim tvarima, ključni broj 15 02 02,

Ukoliko će se s nastalim otpadom postupati u skladu s zakonskim propisima neće bitinegativnog utjecaja na okoliš.


56 / 61

D.11. MOGUĆI MEĐUUTJECAJ S POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMAU OKRUŽENJU

U okolici zahvata nema postojećih, niti su planirani drugi zahvati s kojima bi predmetni zahvatmogao imati međusobni međuutjecaj na okoliš ili ljudsko zdravlje.

Realizacija zahvata imat će značajan pozitivan utjecaj na kvalitetu života na predmetnompodručju. Izgradnjom cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda unaprijedit će sekvaliteta i opće stanje u prostoru jer će se sanitarne otpadne vode prikupljati vodonepropusnimsustavom odvodnje i obrađivati prije ispuštanja u prirodni recipijent.

D.12. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA

Aglomeracije Mursko Središće i Sveti Martin na Muri smještene su na samoj granici s RepublikomSlovenijom.

Lokacija mjesta ispuštanja nalazi se na krivini rijeke Mure na hrvatskom dijelu, ali udaljenost doslovenske granice je manje od 200 m u oba smjera. Nakon toga rijeka Mura jednim dijelom tečeunutar Republike Hrvatske, a pojedinim dijelovima i na teritoriju Republike Slovenije.

Obzirom da je primjena kombiniranog pristupa i procjena utjecaja ispuštanja otpadnih voda urijeku Muru pokazala da ne dolazi do značajne promjene u koncentraciji onečišćujućih tvari uMuri, može se zaključiti da pri normalnom radu UPOV-a neće doći do prekograničnog negativnogutjecaja na vode. Do negativnih utjecaja može doći prilikom akcidentnih situacija, koje će sesprječavati kontrolom rada uređaja, redovitim održavanjem i servisiranjem opreme na uređaju,mjerama zaštite na radu i zaštite od požara.


57 / 61

E. PRIJEDLOG MJERA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJAOKOLIŠA

E.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Nositelj zahvata obvezan je primjenjivati sve mjere zaštite sukladno zakonskim propisima izpodručja gradnje, zaštite okoliša i njegovih sastavnica i zaštite od opterećenja okoliša, zaštite odpožara i zaštite na radu, prethodno dobivenim rješenjima, suglasnostima i dozvolama, odnosnoizrađenoj projektnoj i drugoj dokumentaciji te primjeni dobre inženjerske i stručne prakse kakotvrtki prilikom izgradnje zahvata tako i nositelja zahvata prilikom korištenja zahvata.

Zaključeno je da će potencijalni negativni utjecaji uz pridržavanje relevantnih odredbi sljedećihpropisa:

Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04, 48/05, 151/05, 111/06 i 63/08) Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08). Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 i 56/10) Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada (NN 50/05 i 39/09) Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN

119/07) Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08) Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04) Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) Zakon o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/13) Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13 i 92/14)


58 / 61

E.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

PRAĆENJE UTJECAJA NA VODE

Na izlazu iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mjeriti pokazatelje kakvoćepročišćene otpadne vode u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisijaotpadnih voda (NN 80/13) i Vodopravnom dozvolom.

PRAĆENJE GOSPODARENJA OTPADOM

Tijekom građenja i korištenja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih vodavoditi evidenciju o gospodarenju otpadom i muljem - Očevidnik o nastanku i tijekuotpada, Prateći list i Prijavni list.

PRAĆENJE RAZINE BUKE

Prilikom probnog rada uređaja potrebno je izmjeriti razinu buke na granici uređaja.


59 / 61

F. IZVORI PODATAKA

POPIS DOKUMENTACIJSKOG MATERIJALA

Prostorni plan Međimurske županije (Službeni glasnik Međimurske županije broj 7/01,8/01 i 23/10),

Prostorni plan uređenja Grada Mursko Središće (Službeni glasnik Međimurske županije10/04)

Prostorni plan uređenja Općine Selnica (Službeni glasnik Međimurske županije broj 10/07) Prostorni plan uređenja Općine Vratišinec (Službeni glasnik Međimurske županije broj

14/04 i 10/12) Koncepcijsko rješenje sustava odvodnje aglomeracije Mursko Središće (Grontmij,

PRONING DHI d.o.o., Zagreb, ožujak, 2015.) Koncepcijsko rješenje pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Mursko Središće

(Grontmij, PRONING DHI d.o.o., Zagreb, ožujak, 2015.)

POPIS PRAVNIH PROPISA

1. Općenito

Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj (NN 34/92) Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite

okoliša (NN 64/08) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08)

2. Prostorna obilježja Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (srpanj 1997 i NN 76/13) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 96/12 i 84/13)

3. Zrak Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj

za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/13) Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14) Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na

teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)

4. Vode Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/13) Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11) Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13 i 43/14) Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14)


60 / 61

Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovimaobvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN03/11)

5. Biološka i krajobrazna raznolikost Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima

te o mjerama za održavanje stanišnih tipova (NN 7/06, 119/09)

8. Buka Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13 i 153/13) Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke

(NN 91/07) Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08) Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04)

9. Otpad Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN

85/07, 126/10 i 31/11) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14 i 51/14) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada (NN 50/05 i 39/09) Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11 i

45/12) Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u

organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bavedjelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06)

10. Akcidenti Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08 i 74/11) Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09 i 143/12) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08)


61 / 61

G. PRILOZI

Tekstualni prilog 1. Izvadak iz sudskog registra nositelja zahvata

Grafički prilog 1. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracija MurskoSredišće i Sveti Martin na MuriM 1:50.000Izvor: Topografska karta Hrvatske M (1:25.000)

Grafički prilog 2. Pregledna karta sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih vodaaglomeracije Mursko Središće i Sveti Martin na MuriM 1:50.000Izvor: Koncepcijsko rješenje sustava odvodnje otpadnih voda (Proning DHId.o.o., Zagreb, travanj 2015.)

Grafički prilog 3. Situacija UPOV-a aglomeracije Mursko SredišćeM 1:1.250Izvor: Koncepcijsko rješenje pročišćavanja otpadnih voda (Proning DHId.o.o., Zagreb, travanj 2015.)

REPUBLIKA HRVATSKA

JAVNI BI LJEZNIKMarodi T vaneakovec, Matice hrvatske 14

IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

MBS i

OIB:

010028562

81.394'7 76246

TVRTKA I

24 Medimurske

1 MEDIMURSKE

vode d.o.o. za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju

VODE d. o. o.

S.]EDI STE,/ADRESA:

16 eakovec {crad dakovec )

Matlce hrvatske 10

PRAVNI OBTIK:1 drustvo s ogranidenom odgovornog6u

PREDMET POSLOVANJA I

24 Javna vodoops krba24 ,-lavna odvodn j a28 lzvodenje prikljudaka na komunalne vodne gradevine28 proizvodnja energije za vlastite potrebe

OSNIVAd I /dLANoVI DRUSTVA I

21 MEEIMURSKA ZUPANIJA . Broj iz registra: -/ Naziv registra:Hrvatski zavad za statistlku, NadleZno tijelo; Republlka Hrvatska,or8.'9L4',78238295eakovec, Rudera BoSkovi6a 2

21 - dlan drustva

21, GRAD CAKOVEC, BLoj iz regiistra: 11903?/ Naziv registra: DrZavnizavod za statlstiku, NadleZno tijelor Republika Hrvatska. OIB:44421688822dakovec. Kralj a Tomislava 15

21 - dlan druEtva

21" GRAD PRELOG, Broj iz registra: 42517.7 | Naziv registra: Drzavnizavod za statistiku/ NadfeZno tijelot Republika Hrvatska, OIB:95589449812

21

2I

21"

2L

Prelog. Glavna 33- dlan drustva

GRAD.MURSKO SREDISeE, Broj iz registra: -, Naziv registra: DrZavnizavod za stat.istiku. NadleZno tijelo: Republika Hrvatskaf OIB:'7 BB 4 692265'7Mursko Sred156e/ Trg bana Josipa Jeladida 10

- dlan drustva

OPeINA DON,II VIDOVECT Broj iz registra: -r Naziv registra: DrZavnizavad za statistiku, NadteZno tijelo: Republika Hrvatska, OIB:88702955238Donji Vidovec, Rade Kon;ara 9

Podaci od: 2074-04-L4 02:15:39 Stranicar L od 8

REPUBL]KA HRVATSKA

.]AVNI BI LJEZNI KMarodi fvandakovec. Matice hrvatske ,-

IZVADAK IZ SUDSKOC REGISTRA

SUBJEKl'UP]SA

OSNIVAEI,/ELANOVI DRUSTVA :

2L - alan drustva

2L oPeINA SELNICA, Braj Lz registra: 2't3'7 684-t 52't I Nazj_v registra:DrZavni za-rad za statistiku/ NadIeZno tijelo: Republjka Hrvatska,OIB | 2"/ 3'7 684'7 52'7Selnica/ Jeladi6ev trg 4

27 - alan dru6tva

2L OPeINA NEDEI,ISCE, Broj iz registra: 715514. Naziv registra:Drzavni zavad za statistiku/ NadleZno tijeloi RepubLika Hrvatska ,OIB: 78324830528NedelrSce, Mar Sa-t a Tite -

2L - dlan drustva

21 OPCINA BELICA, Broj lz registra: -, Nazlv registra: Drzavni zavodza statistiku, NadIeZno tijelo: Republika Hrvatska/ OIB:800276026t9Belica? Kralja Tomislava 91

2L - dlan druBtva

2L OPCINA PODTUREN/ Broj iz registra: 93245'11-2365t Naziv registraiDrZavni zavod za statistiku/ NadLeZno tijelo: Republika Hrvatska,OtB:93245'712365Podturenr Ivana GrSdi6a 5

2L - dlan dru5tva

2L OPCINA DON,]A DUBRAVA. Broj iz registrai ?16830/ Naziv registra:Drzavni zavod za statistiku/ NadleZno tljelo: Republika Hrvatska,oIB: 63140387407Donja Dubrava/ Trq Republike 13

2L - dlan drustva

t1 AD^TNra nnMr < T NrF.,--/ Broi iz regiscra: 726856, Naziv registra:Drzavni zavod za statistiku, Nadlezno tijelo: Republika Hrvatska,OIB: 3'7 00 4222'1'10DonaSj nec/ Ma-ctina PuSteka 9

2L - dlan dr:ustva

2f OPCINA DEKANOVEC, Broj iz reqistra: -lL9129t Naziv regiscra:Drzavni zavod za statistiku. NadleZno tijelo: Republika Hrvatska/OIB r 34666892913Dekanovec, FIor i j ana AndraSeca 41

2L - dlan drustva

21 OPCINA STRICOVA, Broj iz regisr.ra: '72146'1 , Naziv reqisLra: DEZavnizavod za statistiku/ NadleZno tijeloi Republika Hrvatska, 0IBl2r565L'7 4A21cf ri .^\r. . Ct r' d^va 31

2f - dlan dru6tva

2l OPeINA KOTORIBA. Broj iz registra: ?18961, Naziv reg.istra: DrZavnizavad za statlstiku/ Nadlezno tijelo: Republika Hrvatska, OIB:59532160535Kotorlba, Kolodvorska 4

21, - dlan dru5c va

2I OPCINA MALA SUBoTICA/ Broj iz registrai 9220024969'7, NazLv

Otisnuto r 2014-0 4- 16Podaci od: 201,4-O 4-1,4

07;44;3002:1,5:39

D004Stranica: 2 od B

,T:PUBLIKA HRVATSKA

JAVNI BILJEZN IKry. :{arodi r van' euko.r"", Matice hrvatske 14

lt.

. IZVADAK IZ SUDSKOG REGI STRA

osNrvAer/fLANovr DRUSTVA:statistiku' NadleZno tli elo: Republikareqist!a: DrZavni zavod za

Hrvacska, orBl. 922002a969'7Mata Subotica, Glavna 29lA

- 61an druslva

oPiINASVETIJURAJNABREGU,Brojizregistra:--lNazivreglstra:i.i.""f-r.""a za statistiku, NadieZno tljelo; Republika Hrvatska.OIB: 65315715319PleSkovec/ PleSkovec 25

- dlan drustva

oPeTNADoNJIKRALJEVEC/tsro)rzregistra:1-25'7L6'NazivregistraiDrzavni zavo.) za statrstaku; Nadleino tiieLo: Republika Hrvatska/oIB:51571293140Donj i Kraljevec. Kolodvolska 52lD

- dlan drustva

oPerNA GoRIeAN I Broa iz registra: 725603r Naziv registrar Drzavni

;;;;;'r; -;;;ti"ti r,',. Nuar"zt'o tijelo: Republika Hrvatska' orBr

L48 A29854 48coridan, Trg sv. Leooatda 22

- dlan drustva

oPCrNAsvETrMARTrNNAMURI,Brojizregistra:-'Nazivregistra:Drzavni zavod za statrsrlku, NadleZno tljelo: Republika HrvatsKa/

oIB:41509718920iveti Martin Na Murl? Trg Svetog Martina 7

- dlan drustva

oPerNA VRATrgrNEc' Broj iz registra: -. N..']Y. registra: Drzavni

;;;;; "^ statistitu, Nadlezno tiielor RepubLika Hrvatska' orB:'7r421159493VratiSinec/ Dr. Vinka Lganca 2

- dlan drustva

oPeINA SENKovEc/ Broi 1z registra: 126191' NazLv .-regi st ra i DrZavni

zavod za sLatistikur llaoleZio tijelo: Republika Hrvatska' OIB:

456'7 6923356Senkovec, Joslpa Bedekovi6a 11

- e-an d rus tva

oPeINA STRAHoNINEC, Broj iz reqistra: '7I9'72At Naziv registra:DrZavni zavod za starascil;. lliar"ztto tijelo: Republika Hrvatska/OIB r 604?6536903Strahoninec/ Dravska 1

- 6lan drustva

oPCTNA oREHovIcA. Broj iz registra: ?15520' Naziv regastra:iri."^r-r"".o za stai:istiku/ Nadlezno tijerot Republika HrvatsKar

OIB:996?1841113orehovica' eakovedka 9

- 6lan drustva

oP6INA SVETA l',lARI JA, Broj iz registra: f15841',-Naziv regasrraiDrzavni zavod za starisiik;; l.riir"z"" tijelo: Republika Hrvatska/oIB: 331-41?35361Sveta Marijar Trg Bana Jeladiia 1

.2r.21

2L

2l

2L

2l

2L

2L

2L

2t

2L

21

2L

2T

2L

2L

2l

2t

:c: U/:4q:JUod: 20I4 -O 4-1- 4

Stranica | 3 od B

REPUBLIKA HRVATSKA

JAVNI BILJEZNIKMarodi lvaneakovec, Matice hrvatske 14

IZVADAK TZ SUDSKOG REGISTRA

SU_B

OSN l VAE I,/EI,ANOVI DRUSTVA:2L - alan drustva

2t OPCINA GORN,JI MIHALJEVEC/ Broj .iz registra: f25551/ Nazivregistra: DrZavni zavad za statistiku, NadleZno tiielo: RepublikaHrvabska/ OIB I 86063681036cornji Mihaljevec/ cornji Mihaljevec 742l - dlan drustva

21- OPeINA pRIBISLAVECT Broj iz registra:Drzavni zavad za statistiku. NadleZnoolB:15062?08125Pribislavec/ Braie Radi6a 4f

2I - dlan drustva

NADZORNI ODBOR:

15062'7 0eI25, Naziv reqistra:tij elo: Republika Hrvatska /

25

25

Violeta Baksa/ OIB: 9'794922'1404Befica, Kralj a Tomislava 180

- dlan nadzornog odbora- imenovana odlukom Radnidkog vije6a dana fA.O-l ,2012.g.

2'1 Jur.ica Horvat, OIB: 9B184522418eakovec. Vukovarska 4/B

2'1 - predsjednik nadzornoq odbora

2'7 Vjenceslav Hranilovii, OIB: 04448436101Podturen, V_l adlnl ra Nazora 42

2'1 - zamjenik predsjednika nadzornog odbora

2'1 Zeljko Kofja6, OIB: 99088630281Macinec? Glavna 14

2'7 - dlan nadzornog odbora

2'1 Robert Me91i6/ OIB: 14811538689Knezovecr Knezovec 130

2'7 - dlan nadzornog odbora

2'7 Vladinir Pergid. OIB: A29'78931,54'lPribis.lavec, Dr. Ante Stardevi6a 3

2'l - dlan nadzornog odbora

2'7 Stanko vugrlndi6, oIB: 81808186001Kotoriba. Medimurska 5

2'1 - a.lan nadzornog odbora

OSOBE OVLASTENE ZA ZASTUPANJE:

26 Vladimir Tapolnjak. AIBt 225462193!3Nede.li36e, J. S. Stavenskog 16

26 - dire ktor26 - zastupa drustvo pojedinadno i samostaLno, imenovan

15.06.2013.q.

TEMELJNI KAPITAT:22 301.000.000/ 00 kuna

bTIEnuto-;---ZdTa- o-Z:Podaci od: 2A14-04-14 02:15:39 Stranica: 4 od'B

REPUBL]KA HRVATSKA

JAVNI BILJEZNIKMarodi lvanaF L^v^.. v^-i.a hr\ra-qua 14

IZVADAK IZ SUDSKOG REG] STRA

SUBJEKT UPISA

PRAVN T ODNOST:

Pravni obl i k:1 Javno vodoprivredno poduzeee preoblikovano u d.o,o. Odfukom o

preoblikovanju donjetoj na sjednici Upravnog odbora dana 14. 10,1996. godine

Ternelj ni akt :

1 D.LuScveni ugovor o uskladenJu druStva sa 4akonom o vodama usvojenne sjednicj Upravnog odbora JVP Vodoprivreda p.o./ eakovec dana14. 10. 1996. qodine

5 Odlukom CIavne skupstine druSLva od 22.12-1999. q. mijenjaju sedlanci 8., 9. i 10. DruErvenog ugovora - odredbe o EemeljnomItrnir:l,r drrrnrrr: i 1-atralihifr ,,1^?imr. hiia. ^ -^ :_,.ir J cLrl a

15. dodaje se novi stavak 5,, iza clanka 15. oodaje se novi dlanak15a./ u dlanku 25. brise se todka 2b. u stavku 1, i stavak 2,nt'r<r\rah^d - ^.ira.lhA ^ <l-i6^.ni,' nri ianacrr i 'rl:^r.i',hdsl.\rhih rrdiAl^! rr F1^nk,, 1o .l^d.i^ <a|/vorvvL' z. / r'rlcrrldju rsalanci 41. stavak 1., dlanak 42,/ dlanak 43. i d]. 44. Drustvenogugovora - odredbe o Skupstini druStva; mijenja se dLanak 45.. udlanku 46. bri;e se stavak 3. i 4,, u dlanku 4?. mijenjaju sealineja 12,t L3. i 14. Drustvenog ugovo.ra - odredbe o nadzornonodboru; u aLanku 54. brise se dosadasnji stavak 2.. a stavak 3.postaie sEavak 2., u 6Ianku 56. stavku 2. briSe se alineja 1,, adodaju se nove alineje 1, do 6.. dok dosada3nje alineje 2. do 15.nosrFir :l incic - ^.lra.lha ^ rhr^\riu! uJ r verru9 u9uve. sdruSEVa; mijenia se naziv glave broj XXI-t ZAVRSNE ODREDBE, mjjenjase dlanak 67./ u dlanku 68. brise se stavak 2./ a stavak 3.

ra <a .i^.i.iA n^\ri eri\rrL ? i h.iia <6 l-aLeFPvoLoJsd.Ianka 69. - donosi novi teksL Druscvenog uqovo-a - odredbe oprij eLaznim i zavrSnlm odredbama.

o ^Jr.-r.-- cL.,rF+:he druSLva od 10.07,2002. C i-r'iar:^^ ra 1rr-ifl,Aniugovor drustva od 14.10.1996. g. i to dt. 8., 9. i 10.. xoji se^dnâa

n: i-amal ihi lzAhil.l i ram6lin6 r,l^^^ X, 11.. Lîi e6

^-r^^-hia nr i ianac i 7.l.d.hia n^< ^r'nih ,/lia r ta iArLJcuar-r-, lJer_uvrrrrr Juje-ar Lc Jci -]-.-i c?n. -;;61? rrla\/a yvrr Dy iet:7.- . ?avrsne odredbe sa dl.61 ,t 68. i 69. Drustvenog ugovora. dok su ostale odredbeDr'r<t\/ah^d noi zmiahiaha f6 la ny i l ^;6h nr^;i En6hi 6L<F

10 Odlukom Skupstine druStva od 24.04.2003. q. i zmjenjer je DruStvenirrd^\r^r /irrr<fvi ^.1 ld 1n lOOA ^ i r^;l o i rn tî! c^ ^ hê6.i a^cr^,'â !,.ri6ta. fa i- Aq rî' ca nrlnosi na Nadzorni odbordrustva, dok su ostafe odredbe DruScvenog ugovora neizrnjenjene/ Leje donijet izmijenjenj teksL DruSLvenog ugovora daâ 24.04.2003,q'

1. o.ll,)korr Sk,,nFfi.e drustva od 23.01 ,2AA4, d i-nian-an ip n"ri<fva"1'ugovor drusLva od 14.10.1996. g. i Lo: u;I. 37. i 61 . 41. kojL se^d..ca

n^ qLrrh<l nri drrrirrr: fa rr ir /q Fl IA i il A1 kîise odnose na Nadzorn- odbor druscva, re u dl. 56. koji se odnosina upravu druitva/ dok su osLale ooredbe Drustvenog ugovoraneizmjenjene, te je priLoien proiiS6eni Eeksr DruStvenog ugovora,

15 Odlukom Skupstine Drugtva od 14.07.2006. godine/ izmijenjen jeDrrifvani rd6v6r Drr!irrr^

^.1 I r' 1O 1 qq6 d^.li na i 1-^ F1:h'L 4 kî i

se odnosi na odredbe o EvrLki i sjedistu drustva te dlanak 8,,dlanak 9. i alanak 10. koji se odnose na odredbe o remeljnomkapiEalu druStva i Eer(leljnim ulozima/ dok su ostale odredbeDtrr<r\,ah^d

^<lr'l 6 nai?mi6ri6ha I-a i^ ^Filîah nr^;i E-6ni

tekst Drustvenog ugovora od 14.01 ,2406, godine.

otisnuto: 20I4-O 4-L6Podacl od: 2AL4-o 4-1-A

07:44:3002:15:39

D004stranica: 5 od B

:,'

JALIKA HRVATSKA

BII,JEZNIKMar Ivan

PRA

IZVADAK TZ SUDSKOC REGI STRA

I ODNOSI:jni akt :

8 Odlukom skupstine drustva od 26.05.2009. godine, izmijenjen jeDruStveni ugovor drustva od 14.10.1,996, godine i to dlanak B, idfanak 9., koji se odnose na odredbe o temeljnon kapitalu drustvai temeljnim ulozina dok su ostafe odredbe Drustvenog ugiovoraoscafe neizmjenjene Le je doni jet izmijenjen. rekst DruStvenogugiovora od 26,05.2009. godine.

2 Odlukom SkupSEine druStva od 24.05.2011. godine izrnijenjen jeDrustveni ugovor od 26,A5.2009. godine i to: dlanak 8. i dlanak 9.koii se odnose na odredbe o Lenefjnom kapiLalu druEtva i Leneljnimulozima/ dok su ostale odredbe DruStvenog ugovora ostaleneizmijenjene te je donesen potpun Drustveni ugovor dana24 .05.2011. qodine.

4 Odlukon Skupstine druStva ad 22.05.201"2. godine izmijenjen jeDruStveni ugovor od 22.12.1999, qodine j to: naslov ispred elanka1,,, dlanak 1.r a koji se odnosi na osnovne odredbe/ naslov ispreddlanka 2./ dfanak 2., a koli se odnosi na odredbe o dlanovimadrustva, d.lanak 3./ dtanak 4. stavak 2., a ko)\ se odnosi naodredbe o tvrtki i sjedlStu drustva. naslov ispred elanka 6,/dlanak 6.r a kojl se odnosi na odredbe o predmetu poslovanjadrustva, naslov ispred dfanaka 8./ dlanak 8/ dlanak 9., dlanak10,. elanak 11., a koji se odnose na odredbe o temeljnom kapitaludrustvar ulozina i poslovnim udjelima/ 61anak 12,/ dlanak 13,/dfanak 14., a koji se odnose na odredbe o stjecanju, prijenosu izalaganju poslovnih udjeLa, ispred dlanka L5. sEav_jen je novinaslov/ izmijenjen je dlanak 15.. brisan je dfanak 15,arizmijenjen je dfanak 16,, brisani su dlanci 1?.r 18., 19,t 20,,21., 22.. 23.t 24., 25., 26., 21 ., nasjolJ IX Knjiga poslovnihudjefa/ te dlanci 28., 29., 30., 3L. i 32., a kojl se odnose na

^.lra4ha ^ r^\'aiarr,. i sm^nianiir t6nal ih^^ L:hi r-.1. i ?hi ianian i6

âvLL-iv,naslov ispred dlanka 33., elanak 33,, brisan je naslov ispreddlanka 34./ izmijenjen je dlanak 34,/ a koji se odnose na odredbe6 ?rsfrlhahirr drr<r\,^ i ^-^.'_-r ^ ^.cl ^\, i chva^r vrvûrr/ rzn(rJcrrJyl L 5u ,La5fev aop_svdlanka 35., dlanak 35., naslov ispled dlanka 36., dlanci 36.,31 .,38./ 39. | 4A,t 41". | 42.t 43.t 44., naslov ispred dlanka 45./dlanci 45. | 46.t 4'l ,t 48,t 49., 50./ brisani su dlancl 57., 52. r53., izmijenjeni su naslov ispred dfanka 54., dLanak 54.. dlanci55,. 56., 5'1 ,t a koji se odnose na odredbe o organima drusLva.izmijenjeni su naslov ispred dlanka 58., alanak 58,, a koji sendnasi ni

^.iradha ^ ,rh^rrahi .l^hifi i ^^Lrir':hi.- 9uur Ld^dr llarfuv

ispred alanka 59., dlanak 59., a koji se odnosi na odredbe orezervama drustva/ naslov ispred dlanka 60., dlanci 60. i 51,,brisani au dlanci 62, r 63,, a koji se odnose na odredbe o op6imaktima druSLVa, izmijenjeni su nasfov ispred d tanka 64., dlanak64., a koji se odnose na odredbe o izmjeni drusLvenog ugovora/naslov ispred dlanka 65,, dlanak 65,, a koji se odnosi na odredbeo vremenu Lrajanja i presEanku druSLva, brisani su naslov ispreddlanka 66. i 61anak 66. drustvenog ugovora, dok su ostale odredbenr'r<fvAn^d

^<1-^l a n6hr^hi ianian6 fa i6 A^h6c6h ^r^;i <.4ani

LeksL Drustvenog ugovora ad 22.05-201,2. godine.B Odlukom skupgtine druStva od dana 28,03.2014. lznijenjen je

Drusfveni ugovor drugtva od dana 22.5,20f2. u d]. 6, koji seodnosi na odredbe o predmetu pos.Lovanja drustva i donesen jepotpuni Lekst DruStvenog ugovora 28.03,2AI4.

i--a +ahal ih^d lz.hi frl..

9

T

:315a220L4 -0 4 -1,4 Stranica: 6 od B

REPUBLIKA HRVATSKA

JAVNI B] LJEZNI KMar.odl Ivandakovec, Matice hrvatske 14

FINANCIJSKA IZVJESEA:

Predano God.eu 12 . A6 .13 2012eu 12.46,13 2012

I ZVADAK 1Z SUDSKOG REGISTRA

7.^ r ^

r.l^h1 ;^01.01.12 - 3r.L2.1,201.01.12 - 3L.L2.1,2

vrDLa r.v lsDLata

/L^nc^liAir:hi\

PRAVNI ODNOSI:Pr^ni a. a fam6li.ô kF-:tFla:

5 Odlukom clavne skupstine drustva od 22.I2.L999. <J. povedan leteneljni kapital drustva sa iznosa od 74.000.000,00 kn za iLnos od59.000.000,00 kn na iznos od 133.000.000,00 kn.

I Odlukom Skupstine drustva od 10.0?.2002. 9:. povecan je temeIjnikapitaf drustva sa iznosa od 133.000.000,00 kn za iznos od31.000.000,00 kn na iznos od 164.000.000,00 kn,

15 Od]ukom Skupstine Drustva od 14.07,2006. godine povecan jetemefjni kapitaL Drustva sa iznosa od 164.000,000,00 kn, za iznosocl 55.000.000/00 kn/ na iznos od 219.000.000,00 kn iz sredst.avadruStva.

18 Odlukom skupstine drustva od 26.05.2009. godine povedan jetemeljni kapltal drustva s iznosa od 219.000,000/00 kn za ipnos od53.000.000.00 kn, na iznos od 272.000.000/ 00 kn u novcu.

22 Skupstina drustva donijela je dana 24.05.201"I . godine odluku opovedanju -emeljnog kapicala druSLva, poslovnih udjela d.LanovadruStva i spajanju poslovnih udjela dlanova drustva/ kojom bdlukomje povedan ter0eljni kapitaL drustva sa iznosa od 272.000,00i0,00 knza Lzôs od 29.000,000r00 kn na iznos od 301.000.000,00 kn, unosornprava.

OSTALI PODACI I

5 Tziavom o preuz'manju poslovnog udiela u cemeljnom kapitaludrustva od 06.04.2000. 9., a temeljem Ugovora o udruzivanjusredstva za financiranje radova i razvoja vodoopskrbe MedlmurskeZupanije u iznosu od 16,811.200r00 kn novim dlanom drustva

5 postale su HRVATSKE VODE, Zagreb/ crada Vukovara 220, MBS08008178?.

6 Odlukom Skupstine drustva ad 24.0'1 .2000, q, opozvani su dosBdasnjialanovi NO zbog isteka mandata, te su izabrani novi 6lanovi NO.

6 Odlukom Nadzornog odbora od 21 .0"7,2AAA. g. imenovani supredsi ednik i zamjenik NO.

9 Ugovorom o prijenosu poslovnog udjela od da a 22.A1 .2002. g,MEDIMURSKE VODE d.o.o. eakovec prenljele su cije.Li svoj vlastitiposlovni udjef na nove dlanove drustva. koji stjeau posLovneudjele u tem, kapitalu dru5tva kako je to navedeno u

9 dl . 9. Drustvenog ugovora od 10,07.2002. g.10 Ugovorom o prijenosu poslovnih udjefa od 29,03.20A3. g. craid

eakovec prenosi dio svog poslovnog udjela od 2,36? novom d1!nudrustva opiini Pribistravec.

^1.\rn,r Lni i d,, ^F^.'^l i c,'.

RBU

0001Datum Naziv sudau.nt.T99T@19,42.199'1 Trgovadki sud u Varazdinu

Tt-91 / 4 4-20042 Tt-97 / 4 4-3

Otisnuto: 2Ol4-O 4-1"6Podaci od: 2014 -0 4-74

O'7 : 44 :3402:15:39 Stranica:

D004Toda

TIRVA?SKA

BII.JEZNIKIvan

ovec, Matice hrvatske 14

IZVADAK 1Z SUDSKOG REGISTM

Upise u glavnu knjigu pror/eli su:

Datum Naziv suda

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

4

5

6'1

8

9

0

1

2

3

4

5

6

1

9

0

I2

3

4

5

6

'7

8

ld

Tt-98 /1056-2TL-99 /286-2TL-00/359-2Tt-00 /"7 5'7 -2rt-01, /8'7'7 -2Tt-02 / LO5'7 -3rt-02 / L1,85-2'rt-03 /'7 49-3rt-03/1,097-2Tt-04 / 1,8'7 -2rt-04 / 639-2rt-a5/11L9-2Tt-o6/955-2Tt-46/ 105'7 -2rt-49 / 298-2Tt-a9/805-2TL-09/r0L4-2rt-09/133'7-2Tt-10/1828-2I L_-LIl .LJOO-J

rt-12 / 5'72-2Tt-r2/1334-2TL-12 /1'72r-2rL-1,3/20L0-2TL-13/262r-2Tt-1,4/1L52-2

12.05.199909.05.200011.10.200011.10.200110.09.200201.r4.200209.06.200319.09.20031,'t .02,200411,06.200407.11,200516.08.200611.09.200613.03.20091,',7 .01 .200926.08,200929.10.2009L5.72,20102',7 .09 ,2011,21,.03.201,228 .06 .20t228.08,207204,07.20132'7 .08 ,2013Lt.04 ,201429.05.2449L8,05.201008.06.201114.06,2412L9.06,2A72L2.06,24t3

ele ktronidkie 1e ktronidkielektroniEkielektroni 6kielektroniek.ie Ie ktronidki

11.0s.1999@Trgovaiki sud u l.aEazdj-er.rTrgovaeki sud a raldi::uTrgovadkl sud u. Italaidi'ruTrgovadki sud u VasaidisrTrgovadki sud !r VaIaid!@Trgovadki sud i! ia3!a;.!; 'r!rTrgovadki sud u lfa]ra-di'rd"Trgovadki sud u varaidi5*tTrgovadki sud u Valazdi..EisTrgovadki sud u varaidisslTrgovadki sud u Varazd;E3Trgovadki sud u varazdiEqiTrgova6ki sud u VarazdiriiTrgovadki sud u Varazdini:Trgovadki sud u Varazdi.auTrgovadki sud u Varaid;nuTrgovadki sud u varazdic!,iTrgovadki sud u iJaraziiiluTrgovadki sud u Vara:dinuTrgovaeki sud u VarazdinuTrgovadki sud u VarazdinuTrgovadki sud u VarazdinuTrgovadki sud u VarazdinuTrgovadki sud u VarazdinuTrqovadki sud u Varazdinu

upi s

upisuplsupi s

upi s

upis

stoj ba I

odisnu

14

VptrWe:D4-,,',v M S<'q-{-slr-i

ca 201,4-04-1,4 02:15:39 Stranica i I .i :

Ja, Javni biljeZnik Ivan Marodi iz eakovca, Matice hrvatske 14'

temeljem d1.5. ZSR O'l.N br.1195,57196,45199,54/05) po uvidu u sudski registar

koj eg sam dana5njeg dana izvr3io elektronidkim putem,

izdajem' lrzvadak iz Sudskog registra za trgovaiko druitvo:

Medimurske vode d.o.o., MBS: 070028562

lzvadak se sastoji od 8(osam) strarica.

Jarnobiljehridka pristojba za ovjeru po Tar'br'll st1. ZJP naplatena' u imosu od 10'00 kn

Biljezi naljepljeni i poniSteni na ispravi koja ostaje u arhivi-

;",'ffi1il;iil;;d;J" p" !r'rr''t.: prir zarier4a111l1os;ggqqm zaraeunat trosak u

izrosu od 5,00 kn p o 37 . ZaftdffiaIPDV u izrosu od 11,25

BROJ: OV-3022114U dakovcu, 16.04.2014

,4i< xo5I't;,Yi"-

40

5

0

40

40

4

0

30

4

0

4

0

40

20

2

5

25

2

5

2

5

2

5

30

3

0

4

0

6

0

5

0

4

0

7

0

3

0

5

0

50

4

0

3

0

7

0

4

0

3

0

1

0

0

1

2

0

40

30

30

5

0

3

0

4

0

4

0

3

0

4

0

3

0

4

0

4

0

8

0

1

1

0

6

0

6

0

100

1

2

0

8

0

6

0

70

5

0

70

1

0

0

8

0

80

70

7

0

40

4

0

6

0

4

0

1

0

0

8

0

80

40

40

3

0

30

6

0

6

0

6

0

6

0

70

6

0

40

3

0

60

6

0

4

0

8

0

4

0

4

0

40

4

0

4

0

7

0

4

0

3

0

7

0

6

0

5

0

4

0

5

0

5

0

30

3

0

4

0

30

30

50

40

d

n

1

2

5

dn125

Fax: +385 (0)1 6155 875

DVOKUT ECRO d.o.o.

Tel.: +385 (0)1 6114 867

E-mail: [email protected]

ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ

NOSITELJ ZAHVATA:

PRILOG:

MJERILO:

1 : 50.000

DATUM:

BROJ PRILOGA:

IZVOR:

Trnjanska 37, 10000 Zagreb

Granice aglomeracije na topografskoj karti RH

VODITELJ IZRADE:

NAZIV DOKUMENTA:

Marijana Bakula, dipl.ing.kem.teh.

svibanj, 2015.

Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata

na okoliš

aglomeracija Mursko Središće

1

- aglomeracija Mursko Središće

Topografska karta Hrvatske 1:25.000

- aglomeracija Sv. Martin na Muri

Međimurske vode d.o.o.

Matice Hrvatske 10

40000 Čakovec

Lapšina

Brezovec

Sv. Martin na Muri

Vrhovljan Žabnik

Čestijanec Hlapičina

Marof

Jurovec

CE 2

CE 1

LP 1

JU 1

JU 2

JU 4

JU 3

BZ1

BZ2

SM1

VH1

ZB1

MA 1

HL3

HL1

HL4Mursko Središće

Vratišinec

Peklenica

Selnica

Gornji Kraljevec

SEL-1

SEL-2

GK-1

MS-6

MS-5

MS-4

GK-2GK-3

VRA-2

PEK-1

PEK-2

PEK-3

MS-3

MS-8

MS-2

MS-1

RB-1

KP-1

KP-2

KP-3

KP-5

KP-4

KP-7

KP-6

KP-8

KP-9

40

5

0

40

40

4

0

30

4

0

4

0

40

20

2

5

25

PEK-4

2

5

2

5

2

5

5

0

5

0

30

3

0

4

0

30

30

50

30

3

0

4

0

6

0

5

0

4

0

7

0

3

0

5

0

50

4

0

3

0

7

0

4

0

3

0

1

0

0

1

2

0

40

30

30

5

0

3

0

4

0

4

0

3

0

4

0

3

0

4

0

4

0

8

0

1

1

0

6

0

6

0

100

1

2

0

8

0

6

0

70

5

0

70

1

0

0

8

0

80

70

7

0

40

4

0

6

0

4

0

1

0

0

8

0

80

40

40

3

0

30

6

0

6

0

6

0

6

0

70

6

0

40

3

0

60

6

0

4

0

8

0

4

0

4

0

40

4

0

40

4

0

7

0

d

n

1

2

5

MS-7

KP-2

KP-1VRA-1

4

0

3

0

7

0

6

0

dn125

5

0

4

0

HL2

100

POSTOJEĆA MJEŠOVITA ODVODNJA

POSTOJEĆA SANITARNA ODVODNJA

PROJEKTIRANA MJEŠOVITA ODVODNJA

LEGENDA:

POSTOJEĆI KIŠNI PRELJEV

POSTOJEĆI ISPUST

PROJEKTIRANA SANITARNA ODVODNJA - GRAVITACIJA

PROJEKTIRANI KIŠNI PRELJEV

PROJEKTIRANI ISPUST

PROJEKTIRANA CRPNA STANICA

PROJEKTIRANI RETENCIJSKI BAZEN

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆE

MJEŠOVITE ODVODNJE

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆE

MJEŠOVITE ODVODNJE

PROJEKTIRANI UPOV

GRANICA NASELJA

PROJEKTIRANA SANITARNA ODVODNJA - TLAK

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG KIŠNOG PRELJEVA

POSTOJEĆE

PLANIRANO - PRIORITETNO

PLANIRANO - DUGOROČNO

PROJEKTIRANA SANITARNA ODVODNJA - GRAVITACIJA

AGLOMERACIJA

PROJEKTIRANA SANITARNA ODVODNJA - TLAK

PROJEKTIRANA CRPNA STANICA

Fax: +385 (0)1 6155 875

DVOKUT ECRO d.o.o.

Tel.: +385 (0)1 6114 867



NOSITELJ ZAHVATA:

PRILOG:

MJERILO:

1 : 50.000

DATUM:

BROJ PRILOGA:

IZVOR:


Postojeće i planirano stanje kanalizacijske mreže na topografskoj karti

VODITELJ IZRADE:

NAZIV DOKUMENTA:


svibanj, 2015.


na okoliš

aglomeracija Mursko Središće

2

- aglomeracija Mursko Središće

Topografska karta Hrvatske 1:25.000

- aglomeracija Sv. Martin na Muri


Matice Hrvatske 10

40000 Čakovec

I

Z

J

S

O

b

o

d

n

i

k

a

n

a

l

→

P

r

is

tu

p

n

a

c

e

s

ta

P

ris

tu

p

n

a

c

e

s

ta

Fax: +385 (0)1 6155 875

DVOKUT ECRO d.o.o.

Tel.: +385 (0)1 6114 867



NOSITELJ ZAHVATA:

PRILOG:

MJERILO:

1 : 1.250

DATUM:

BROJ PRILOGA:

IZVOR:


Situacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV)

VODITELJ IZRADE:

NAZIV DOKUMENTA:


svibanj, 2015.


na okoliš

Aglomeracija Mursko Središće

3

Koncepcijsko rješenje sustava vodoopskrbe, odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Mursko Središće

(Proning DHI d.o.o., Zagreb, srpanj 2014.)


Matice Hrvatske 10

40000 Čakovec

Documents

elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na