Zahtjev za ocjenom o potrebi procjene utjecaja na okoliš za ocjenom o potrebi procjene... · Miholjac, Trg A. Starčevića 9), k.č.br. 4231 (put - društveno vlasništvo – u općoj

ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE SIGURNOSTI d.d. OSIJEK, Trg Lava Mirskog 3/III ISO 9001

Q-551

Datum: 28.9.2010. Broj: ZO-ELB-40/10.

Z A H T J E V

za ocjenom o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš - Rekonstrukcija i proširenje farme muznih krava (540 UG),

- Investitor: Krnjak d.o.o., Donji Miholjac

NARUČITELJ: Krnjak d.o.o., Donji Miholjac, Gorica 34

Krnjak d.o.o. Zahtjev za prethodnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

ZAVOD ZA UNAPREĐIVANJE SIGURNOSTI d.d. OSIJEK, Trg Lava Mirskog 3/III 1/72

ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENE USTANOVE







R J E Š E N J E o imenovanju stručnih suradnika na izradi

Zahtjeva za ocjenom o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš – rekonstrukcija i proširenje farme muznih krava kapaciteta 540 UG



Temeljem članka 32. Statuta Zavoda za unapređivanje sigurnosti d.d. Osijek donosim

R J E Š E N J E kojim za izradu ZAHTJEVA ZA OCJENOM O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ – REKONSTRUKCIJA I PROŠIRENJE FARME MUZNIH KRAVA KAPACITETA 540 UG, za naručitelja Krnjak d.o.o., Donji Miholjac, Gorica 34 imenujem: - za voditelja: Ivan Viljetić, dipl.kem.ing. ______________________ - za suradnike: Nataša Uranjek, dipl.ing.polj. ______________________

Dragić Mutavdžić, dipl.ing.kem. ______________________ Jadranka Hrsan, dipl.ing.tehn. ______________________ Ivan Babić, dipl.ing.el. ______________________ Darije Varžić, dipl.ing.stroj. ______________________ - za vanjske suradnike: Ivan Domaćinović, dipl.ing.el. ______________________ Ivica Cvrlje, ing.prom. ______________________ U Osijeku, 9.8.2010. DIREKTOR: mr.sig. Vinko Bijuković



SADRŽAJ:

1.0 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ...................................................................................... 8

1.1 Opći podaci ........................................................................................................................ 8

1.2 Registracija ........................................................................................................................ 9

2.0 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................... 10

2.1 Točan naziv zahvata ....................................................................................................... 12

2.2 Opis glavnih obilježja tehnoloških procesa .................................................................. 12

2.3 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces .......................................... 15

2.4 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa i emisije u okoliš

.......................................................................................................................................... 17

2.5 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ................... 18

3.0 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................... 19

3.1 Izvadak iz zemljišne knjige ............................................................................................ 19

3.2 Grafički prilozi s ucrtanim zahvatom ........................................................................... 20

3.3 Planirani zahvat u odnosu na ekološku mrežu ............................................................. 24

3.4 Uvjerenje o usklađenosti zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom .............. 28

3.5 Prikaz varijantnih rješenja zahvata .............................................................................. 29

4.0 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I MJERE

ZAŠTITE OKOLIŠA ................................................................................................................ 30

4.1 Sažeti opis mogućih utjecaja na okoliš .......................................................................... 30 4.1.1 Utjecaj na vode .................................................................................................................... 30 4.1.2 Utjecaj na tlo ....................................................................................................................... 34 4.1.3 Utjecaj na zrak ..................................................................................................................... 35 4.1.4 Prirodna i kulturna baština .................................................................................................. 36 4.1.5 Buka .................................................................................................................................... 37 4.1.6 Ostali utjecaji ...................................................................................................................... 37

4.2 Vjerojatnost prekograničnih utjecaja ........................................................................... 38

4.3 Obilježja utjecaja na okoliš ............................................................................................ 38

4.4 Predvidiva značajnost utjecaja na okoliš ...................................................................... 39



4.5 Mjere zaštite okoliša ....................................................................................................... 39

4.6 Program praćenja stanja okoliša ................................................................................... 42

5.0 POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 44

6.0 PRILOZI .................................................................................................................................... 47

6.1 Idejni projekt (tekstualni dio) ........................................................................................ 47

6.2 Elaborat o korištenju i primjeni stajskog gnoja na poljoprivrednom zemljištu ....... 60

6.3 Grafički prilozi iz Prostornog plana uređenja Grada Donji Miholjac ...................... 70



1.0 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

1.1 Opći podaci

Nositelj zahvata: Krnjak d.o.o.

OIB: 55779401358

Gorica 34

Donji Miholjac 31540

Odgovorna osoba: Josip Horvat, direktor

Kontakt: tel: 031/631-851

fax: 031/631-206

Lokacija zahvata: k.č. broj 3507 u k.o. Donji Miholjac

Jedinica lokalne Donji Miholjac

samouprave:

Zahvat u okolišu: FARMA ZA UZGOJ MUZNIH KRAVA KAPACITETA 540 UG

Prostorni plan: Prostorni plan uređenja Grada Donji Miholjac (Službeni glasnik Grada

Donji Miholjac br. 12/2005.)



1.2 Registracija



2.0 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

Cilj ovog zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš – rekonstrukcije i

proširenja farme muznih krava, kapaciteta 540 UG je izvijestiti nadležno tijelo Županije u

sažetom obliku, kako bi lakše mogli donijeti rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja

zahvata na okoliš sukladno: "Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš" (N.N. 64/08), i

"Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš" (NN 67/09).

Tvrtka Krnjak d.o.o. sa sjedištem u Donjem Miholjcu bavi se poljoprivrednom proizvodnjom,

te planira rekonstrukciju i proširenje farme za uzgoj muznih krava kapaciteta 540 uvjetnih

grla.

Na postojećoj farmi muznih krava planira se izgradnja slijedećih objekata: staje za muzne

krave I, staje za pomladak I i II, te plato za stajnjak, za izgradnju na parceli broj 3507, KO

Donji Miholjac (z.k. uložak br. 2999, prikaz na situacijskom planu). Čestica je u

vlasništvu tvrtke Krnjak d.o.o. iz Donjeg Miholjca.

Staje su samostalna uporabna cjelina, sve u skladu s osnovnim provedbenim elementima

Prostornog plana za izgradnju van građevinskog područja. Nadstrešnice su udaljene

dovoljno od ruba građevinskog područja.

Na farmi su predviđeni slijedeći objekti :

NOVI OBJEKTI:

• Staja za muzne krave (br. I na situaciji) ... 220 kom muznih krava

• Staja za podmladak (br. II na situaciji)...grla od 6-8 mj., 9-12 mj.,13-15 mj.

• Staja za podmladak (br. III na situaciji)...grla od 16-24 mj.

• Plato za stajnjak

POSTOJEĆI OBJEKTI:

• Staja za muzne krave (br. 1 na situaciji) ...120 kom muznih krava

• Postojeće izmuzište (br. 2 na situaciji)

• Plato za stajnjak (br. 3 na situaciji)

• Pomoćni objekti za teljenje i teliće (br. 5 na situaciji) podmladak 0-2mj., 3-5mj.

Σ = 540 UG



Kategorizacija prosječnog broja grla je izračunata iz postavke da je ukupan broj

proizvodnih grla (muznih krava) na farmi =220+120=340 kom (objekt br. I+objekt br. 1).

Pretpostavke: ravnomjeran broj telenja tijekom godine, interval telenja 12 mj., remontna

stopa 30%, prvo telenje u prosječnoj dobi 24 mj, nije uračunata muška telad (prodaja

nakon kolostruma), bez moratliteta, stalna veličina stada (Literatura Dr.sc. Ivan Katalinić i

suradnici "Izgradnja i adaptacija govedarskih staja" – tehnološko-tehnički normativi, Zgb.,

srpanj 2004.).

Kategorija Broj Koeficijent UG

Muzne krave 340 1,00 340,00

0-2mj., 70kg 28 0,25 7,00

3-5mj., 115kg 41 0,25 10,25

6-8mj., 180kg 41 0,50 20,50

9-12mj., 275kg 70 0,50 35,00

13-15mj., 365kg 48 0,70 33,60

16-24mj., 480kg 130 0,70 91,00

Ukupno UG: 537,00 ≈ 540,00

Koeficijent prema važećem prostornom planu

POSTOJEĆE STANJE

Parcela k.č.br.3507 je manjom svojom površinom izgrađena (izmuzište, pomoćni objekti i

staja te plato za stajnjak) a većom svojom površinom je zatravljena. Pristup na parcelu je

uređen sa puta k.č.br. 4231.

LOKACIJA, OBLIK i VELIČINA GRAĐEVNE PARCELE

Parcela (kat.č. br. 3507, KO Donji Miholjac) se nalazi u granicama obuhvata Prostornog

plana Grada Donji Miholjac.

K.č.br. 3507 graniči sa česticom k.č.br. 3506 (oranica Krnjak – Republika Hrvatska),

k.č.br. 3508/1 (oranica Krnjak – Republika Hrvatska), k.č.br. 4076 (kanal – društveno

vlasništvo - korisnik Karašica - Vučica d.d. za vodno gospodarstvo i graditeljstvo, Donji

Miholjac, Trg A. Starčevića 9), k.č.br. 4231 (put - društveno vlasništvo – u općoj upotrebi –

javno dobro), K.O. Donji Miholjac. Nepravilnog je oblika i ima sve potrebne komunalne

priključke.



Ukupna površina čestice iznosi.

- kat. č. br. 3507: P ~ 27.585,00 m2;

- kat. č. br. 3507: P ~ 27.585,00 m2; ~ 19,10 % (nakon izgradnje)

Sve prema prikazu na kopiji katastarskog plana Katastarske općine Donji Miholjac - broj

lista katastarskog plana 28 i prema Posebnoj geodetskoj podlozi. Veličina parcele je

usklađena s granicom građevinskog područja sukladno prostorno planskim dokumentima

građenja. Ukupna površina čestica i vlasništvo ostaju nepromijenjeni. Prema zemljopisnoj

karti vjetrova lokacija građevine pripada I zoni. Prema karti klimatskih zona lokacija

građevine pripada III klimatskoj zoni.

2.1 Točan naziv zahvata

Građevine za intenzivan uzgoj stoke i drugih životinja kapaciteta većeg od 500 uvjetnih

grla (540 UG).

2.2 Opis glavnih obilježja tehnoloških procesa

Na lokaciji zahvata primijenjen je slobodni način držanja, što podrazumijeva da su

životinje nevezane i da se mogu kretati unutar objekta - staje, i tako po volji hraniti se, piti

vodu, odmarati i u određeno vrijeme dolaziti na mužnju. Pored kretanja u objektu vrlo je

jednostavno organizirati stalni ili povremeni izlaz životinja na vanjski prostor gdje

zadovoljavaju potrebu za kretanjem, suncem i zrakom. U ovakvom načinu držanja životinje

proizvode više mlijeka, boljeg su zdravlja, veće reprodukcijske mogućnosti i dugovječnije, što

kao posljedicu ima više zdravog mlijeka, a samim tim je i veća zarada. Za ovakvu

proizvodnju osnovna stvar je sam objekt - staja. Ovo su "staje s vanjskom klimom", za

držanje 540 muznih krava. U njoj je način uzgoja goveda najviše u skladu sa potrebama

životinja. Donji dio zida staje je potpuno zatvoren, a gornji dio ima otvore za propuštanje

zraka ("spaceboard"). Na taj način omogućena je stalna izmjena zraka bez propuha. Zrak u

stajama temperaturom i vlažnošću odgovara vanjskim prilikama. Životinjama stoji na

raspolaganju dvostruko veća količina zraka u usporedbi s uobičajenom zatvorenom stajom.

Svaka životinja u staji sa slobodnim načinom držanja ima svoj određeni prostor u kojem može



nesmetana od drugih ležati, odmarati i preživati (tzv. "ligeboksovi"). Vrlo je važno u stajama

osigurati udoban prostor za ležanje kako bi krave što više vremena provodile ležeći (12-14

sati). Krave imaju dovoljno prostora za kretanje, a hrane se s krmnog stola. Pri slobodnom

držanju racionalnije se iskorištava stajski prostor s obzirom na broj krava. Nepoželjna pojava

kod slobodnog držanja je otežano mehanizirano izgnojavanje. Staja ima dva reda boksova, a

između boksova su metalne pregrade. Između redova boksova nalaze se blatni hodnici.

Izmuzište u širem smislu čine izmuzište i prateće prostorije:

• čekalište,

• izmuzište,

• strojnica,

• prostorija za laktofriz.

Krave idu na mužnju u grupama u točno određenim vremenskim razmacima. Na taj način se

krave naviknu na mužnju u određeno vrijeme i stoga su tada spremne na mužnju. Tijekom

mužnje se krave ne smiju ometati i uznemirivati (buka, pipkanje, insekti...). Ni na koji način

ne smijemo zanemariti higijenu muzača i pribora.

Muženje se odvija u izmuzištu. Prilikom mužnje je važna dezinfekcija ruku i vimena, a nakon

mužnje dezinfekcija cijevi i pranje sistema, jer unutar njega, ukoliko se dobro ne opere, bujaju

mikroorganizmi koji zagađuju mlijeko prilikom slijedeće mužnje.

Držanje teladi - pošto je tele posušeno, treba ga izolirati u kavez ili boks. Poželjno je tele

držati u porodilištu prva 24 sata na temperaturi između 10 i 18°C. Na farmi će se osigurati

smještaj za novorođenu telad u kojima se telad drži prvih 14 dana. Pri konstrukciji kaveza i

njihovom smještaju bitno je onemogućiti neposredan kontakt tek rođenog teleta s drugom

teladi. Kavezi (profilaktorij) su dimenzija 1.2-1.5 x 1m2. Nakon dva tjedna telad se iz

individualnih kaveza ili boksova premješta u prostore za grupno držanje. Odbijena telad, u

dobi od 2. do 6. mjeseca, drži se u grupama od 6-12 grla. Valja imati na umu da ekstremne

vremenske prilike ne djeluju odveć nepovoljno na telad ukoliko se ona drži u prirodnim

uvjetima. Potrebno je samo osigurati suh ležaj i spriječiti propuh

Smještaj junica - junice se drže na dubokoj stelji. Za jednogodišnje junice treba po grlu

osigurati 4.5 m2 natkrivenog i 6 do 9 m2 ukupnog prostora. Poželjno je u grupi držati do 20

grla jednake dobi i uzrasta. Optimalan je boks s 10 životinja.

Tehnologija hranidbe stada

Tehnologija hranidbe na ovoj farmi biti ce organizirana u skladu sa suvremenim

managementom hranidbe koji podrazumijeva zasebnu hranidbu po kategorijama i po visini



proizvodnje što jedino može garantirati dobre proizvodne rezultate koji će se ogledati kroz

dobro zdravstveno i reproduktivno stanje stada koje će za rezultat imati planiranu proizvodnju

mlijeka po grlu. Važno je istaći da je neophodno fizički odijeliti svaku kategoriju goveda, a

što je tehnološki i jedino prihvatljivo rješenje jer su zahtjevi za pojedinim hranjivima koji se

nalaze u različitim krmivima za svaku kategoriju bitno drugačiji.

Krimiva koja se koriste za goveda u grubo se dijele na:

1. Voluminozna krmiva: silaža kukuruza, silaža: trava, DTS, djetelina ili krmnog graška,

sijeno, svježa zelena krma (trave, DTS, djeteline, krmni sirak). Kvalitetna voluminozna

krma nezamjenjivi je dio dnevnog obroka svake kategorije goveda budući da su goveda

preživači koji imaju složene želudce. Voluminozna krma najbolji je izvor S.V. (surovih

vlakana) koji su neophodni u ishrani preživača. U principu voluminozna krma se

sastavom podešava prema kategoriji goveda i proizvodnoj fazi.

2. Koncentrirana krmiva: žitarice (kukuruz, zob, jecam, tritikale, pšenica), soja, suncokret,

sačme i pogače soje i suncokreta, sačma uljane repice, zrno stočnog graška.

Koncentrirana krmiva obzirom na vrstu nosioci su energije ili proteina, a služe samo kao

nadopuna voluminoznom obroku u količini koja ovisi o kategoriji goveda i visini

proizvodnje.

3. Mineralna krmiva: razni vitaminsko- mineralni dodaci, stočna kreda, sol. Ovi dodaci

služe kao korekcija sastavu osnovnih krmiva obzirom na zahtjeve određene visine

proizvodnje.

Opis procesa postupanja sa stajskim gnojom

Korištenje stajskog gnoja na poljoprivrednom tlu je u Hrvatskoj propisano Zakonom o

gnojivima i poboljšivačima tla (NN 163/03, 40/07) i Pravilnikom o dobroj poljoprivrednoj

praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08).

Člankom 6. stavak 2., Pravilnika propisana je najveća količina dušika (N) životinjskog

porijekla koji se smije upotrebljavati na hektar poljoprivrednog zemljišta. U tijeku jedne

kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine

stajskim gnojem do sljedećih graničnih vrijednosti primjene dušika:

• 210 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena u početnom četverogodišnjem razdoblju

• 170 kg/ha dušika (N), dozvoljena primjena nakon isteka četverogodišnjeg razdoblja.

Prema europskoj Nitratnoj Direktivi 91/676/ECC ta količina iznosi 170 kg godišnje, iznad

čega se smatra da je utjecaj na poljoprivredno tlo prekomjeran. Također je propisano

ograničenje za fosfor (P2O5) od 120 kg/ha god. i kalij od 300 kg/ha god.



Pravilnikom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08) definirana je

godišnja količina dušika u stajskom gnoju po uvjetnom grlu i ona za goveda iznosi 70

kg/godinu.

Obzirom na broj od 540 uvjetnih grla na farmi, očekivana ukupna godišnja količina

proizvedenog dušika iznosi:

540 UG x 70 kg(N)/god = 37.800 kg(N)/god.

Kako je investitor osigurao više od 305 ha poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u

vlasništvu investitora ili u višegodišnjem najmu, iz toga se dolazi do podatka da će se po

hektaru poljoprivrednog zemljišta godišnje aplicirati:

37.800 kg(N)/god / 305 ha = cca 124 kg(N)/ha

Iz navedenoga je vidljivo da će količina dušika koja će se aplicirati na poljoprivredno

zemljište biti gotovo znatno manja od graničnih količina (210 kg/ha u početnom

četverogodišnjem razdoblju, tj. 170 kg/ha nakon isteka četverogodišnjeg razdoblja) koje je

definirala Europska unija, čime ne bi trebalo biti štetnih posljedica po tlo i vode, a do kojih bi

došlo uslijed povećanih koncentracija dušika i drugih spojeva iz gnoja.

2.3 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

‐ Hrana je prilagođena prema starosti goveda (sjenaža, silaža, sijeno livadno i sl.).

Dnevna potrošnja hrane je oko 25 kg po govedu. Iz toga se dolazi do količine od 13,5

tona hrane dnevno, odnosno 4.928 tona hrane godišnje.

‐ Voda koja je neophodna za napajanje goveda. Postoji poseban sustav za napajanje, a

priključak je sa opskrbne vodovodne mreže. Razvod vode dovodi se unutarnjom

vodonapojnom mrežom sa regulatorom tlaka i sustavom slavina.

Izračun vode i gnojovke se temelji na podacima iz stručne literature npr. Uremović Z.,

Uremović Marija, Pavić Vesna, Mioć B.: Stočarstvo, Sveučilišni udžbenik,

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

- potrošnja po kravi / dan = 100 l x 340 kom = 34,00 m3

- potrošnja vode po junici / dan = 35 l x 300 kom = 11,00 m3

- pranje izmuzišta,tuširanje i ostalo / dan = 23,00 m3

Ukupna potrošnja vode godišnje: 68 m3 x 365 dana = 24.820,00 m3



‐ Sanitarna sredstva – objekt se prije pranja natapa raspršivačima čime se postiže lakše

i učinkovitije pranje sasušenih nečistoća. Treći dan po natapanju objekt se pere

visokotlačnim uređajima za pranje i uklanjaju se svi zaostaci organske tvari. Za pranje

se koriste bio-razgradiva sredstva koja posjeduju sigurnosno tehnički list, vodopravnu

dozvolu izdanu od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstava i vodnog

gospodarstva.

‐ DDD-deratizacija, dezinsekcija i dezinfekcija

dezinfekcija se provodi sa odabranim bio-razgradivim dezinfekcijskim sredstvom.

Nakon nanošenja dezinficijensa na površinu on se većim dijelom razgrađuje

isparavanjem.

deratizacija i dezinsekcija obavljati će se tijekom cijele proizvodne godine, i to preko

nadležne veterinarske organizacije nadležne za obavljanje radnji deratizacije i

dezinsekcije.

‐ Zrak služi u procesu disanja kao neophodna tvar za život. Zrak ulazi kroz spušteni

strop ravnomjerno po čitavoj površini. Zrak u prostor između spuštenog stropa i

krovnog pokrova ulazi ispod strehe. Krov je izoliran kako bi se ljeti spriječilo daljnje

zagrijavanje zraka u ovome prostoru.

‐ Lijekovi za veterinarsku preventivu i redovno liječenje bolesnih životinja. Redovitim

kontrolama sve sumnjive i bolesne životinje se izdvajaju u posebne boksove te se nad

njima provode odgovarajući veterinarski zahvati. Na farmi će se redovito provoditi sve

potrebne veterinarske mjere, sa ovlaštenom veterinarskom ambulantom sa kojom će se

sačiniti ugovor o veterinarskim uslugama. Sve postupke dijagnosticiranja i liječenja

obavljati će ovlašteni ugovoreni veterinar.



2.4 Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa i emisije u okoliš

Gnojovka - prema literaturi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja:

"Načela dobre poljoprivredne prakse" za držanje muznih krava na potiskivanoj stelji,

za jedno uvjetno grlo a za šest mjeseci skladištenja potrebno je osigurati:

Za kruti stajski gnoj 4 m2 uz visinu nakupine gnoja (zaštitnih zidova) od 2 m.

Za tekući stajski gnoj spremnik od 2 m3.

Postojeći plato za stajnjak sa sabirnom jamom za tekući dio stajnjaka :

Površna za kruti dio stajnjaka = 1.393,00 m2

Zapremina sabirne jame = 805,00 m3

Proizvodnja stajnjaka na budućoj farmi od 540 UG: na plato će se odlagati i stajnjak sa

susjedne farme od 180 UG

Potrebna površina za kruti stajnjak = 540+180 = 720 x 4 m2 = 2.880,00 m2

Potrebna zapremina sabirne jame = 720 x 2 m3 = 1.440,00 m3

→ novi plato za stajnjak mora biti minimalne površine = 2.880-1.393 = 1.487,00 m2

→ nova sabirna jama platoa mora biti minimalne zapremine = 1.440-805 = 635,00 m3

Novoprojektirani plato za stajnjak :

Površina platoa za skladištenje krutog stajnjaka = 1.514,40 m2 – ZADOVOLJAVA

Sabirna jama = 800,00 m3 – ZADOVOLJAVA

Razlika u kubikaži sabirne jame se koristi za spremanje vode od pranja čekališta.

‐ Zbrinjavanje uginulih životinja – uz prosječni mortalitet od 2% na farmi je

predviđeno godišnje ukupno 10 uginuća goveda. Redovitim kontrolama sve sumnjive i

bolesne životinje se izdvajaju u posebne boksove te se nad njima provodi odgovarajući

veterinarski zahvati. Uginuća se saniraju na neškodljiv način, prema propisanim

postupcima, odnosno odvozom trupala u kafileriju od strane ovlaštene tvrtke. Na

prostoru farme predviđeno je mjesto za odlaganje životinjskog otpada sa

kontejnerom u kojem se otpad čuva do odvoza u kafileriju. Izvoz i utovar uginulih

životinja provodi se po potrebi svakih 7 dana specijalnim kolicima do kamiona koji bi

ulazio do dezbarijere i tako bi se umanjila mogućnost prijenosa zaraznih bolesti.



Obzirom da je i postojećom zakonskom regulativom predviđeno da se zbrinjavanje

animalnog otpada i nusproizvoda životinjskog porijekla obavlja termičkom obradom u

kafilerijama, tako je i predviđeni postupak zbrinjavanja optimalno rješenje kojim će se

na najmanju moguću mjeru svesti štetne emisije u okoliš.

‐ Vode i tlo: do negativnog utjecaja na tlo i podzemne vode na samoj lokaciji farme

može doći: ukoliko se ne izradi razdjelni, nepropusni sustav odvodnje, ukoliko se za

pranje i održavanje ne koriste biorazgradiva sredstva, ukoliko se uginule životinje ne

zbrinu na odgovarajući način, ukoliko se na poljoprivredne površine apliciraju

prevelike količine gnojovke. Kako će se pri izgradnji objekta strogo slijediti

vodopravni uvjeti za lokaciju, a svi radovi će biti izvođeni uz stručni nadzor, te će

odvodni sustavi biti izvedeni u vodonepropusnoj izvedbi, tako bi se i potencijalni

štetni utjecaj otpadnih voda sa lokacije farme trebao svesti na najmanju moguću

mjeru.

2.5 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

‐ Vodoopskrba: na farmi će se za potrebe opskrbe vodom iskopati bunar s potrebnim

kapacitetom. U slučaju nestanka vode u javnoj mreži i bunaru, investitor je u

mogućnosti u kratkom roku naručiti i na lokaciju dopremiti vodu autocisternom za

opskrbu pitkom vodom.

‐ El. energija: Napajanje el. energijom vršilo bi se spajanjem na električnu mrežu, te

preko dizelsko - motornih agregata, dostatne snage za nesmetan rad svih elektro

postrojenja.



3.0 PODACIO LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1 Izvadak iz zemljišne knjige



3.2 Grafički prilozi s ucrtanim zahvatom

Kopija Katastarskog plana



Situacija na PGP-u



Kartografski prikaz šireg područja buduće lokacije zahvata



Satelitska snimka lokacije zahvata Lokacija zahvata smještena je na oko 4 kilometra zapadno od centra grada Donjeg Miholjca, i

na zračnoj udaljenosti od oko 2,3 kilometara od najbližih stambenih objekata. Lokacija se

nalazi u isključivom okruženju poljoprivrednih površina, a na udaljenosti od cca 300 metara

sjeverno od lokacije prolazi državna cesta Našice – Donji Miholjac, putem koje je omogućen

brz i jednostavan pristup lokaciji, što je naročito važno zbog dopreme i otpreme s lokacije.

Sjeverno od lokacije na udaljenosti od oko 1,2 kilometara protječe rijeka Drava koja

predstavlja prirodnu granicu s susjednom Mađarskom, a što je bitno zbog razmatranja

potencijalnih prekograničnih utjecaja.

Zahvat je planiran na katastarskoj čestici 3507 koja je u vlasništvu tvrtke Krnjak d.o.o. koja je

ujedno i nositelj zahvata.

Istočno od lokacije na udaljenosti od cca 900 metara proteže se III zona sanitarne zaštite za

vodocrpilište iz kojega se pitkom vodom snabdijeva Donji Miholjac i okolna naselja.

Navedena udaljenost bi trebala biti dovoljna garancija za nepostojanje štetnih utjecaja na

kvalitetu pitke vode, a do kojih bi došlo s lokacije planiranog zahvata.



3.3 Planirani zahvat u odnosu na ekološku mrežu

Lokacija planiranog zahvata nalazi se izvan područja ekološke mreže što se može vidjeti iz

priloženih kartografskih prikaza lokacije zahvata u odnosu na ekološku mrežu.

Slika: kartografski prikaz lokacije zahvata

Slika: položaj područja ekološke mreže u odnosu na lokaciju zahvata



Lokacija planiranog zahvata nalazi se u blizini slijedećih područja ekološke mreže:

• HR1000015 – Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca)

• HR5000013 – Drava

U nastavku teksta dani su podaci za obadva navedena područja.

PODRUČJE : Područje Natura kod

Drava HR5000013 **CILJNA STANIŠTA :

Stanište Kod (stanište) Natura kod

Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 91E0* HR5000013

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150 HR5000013

**CILJNE VRSTE :

Vrsta (Hrv) Vrsta (Lat) Natura kod

Balonijev balavac Gymnocephalus baloni HR5000013

barska kornjača Emys orbicularis HR5000013

bjeloperajna krkuša Gobio albipinnatus HR5000013

bolen Aspius aspius HR5000013

crnka Umbra krameri HR5000013

crnomorska haringa Alosa pontica HR5000013

crveni mukač Bombina bombina HR5000013



dabar Castor fiber HR5000013

dunavska paklara Eudontomyzon danfordi HR5000013

gavčica Rhodeus amarus HR5000013

istočna vodendjevojčica Coenagrion ornatum HR5000013

kiseličin crvenko Lycaena dispar HR5000013

mali vretenac Zingel streber HR5000013

narančasti poštar Colias myrmidone HR5000013

piškur Misgurnus fossilis HR5000013

prugasti balavac Gymnocephalus schraetser HR5000013

rogati regoč Ophiogomphus cecilia HR5000013

sabljarka Pelecus cultratus HR5000013

ukrajinska paklara Eudontomyzon mariae HR5000013

veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum HR5000013

veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis HR5000013

vidra Lutra lutra HR5000013

vijun Cobitis elongatoides HR5000013

zlatni vijun Sabanejewia balcanica HR5000013

Mjere zaštite ekološke mreže:

Mjere zaštite za područja Nacionalne ekološke mreže broj

1 Osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti 2 Ne mijenjati vodni režim nizinskih vlažnih šuma 4 Ne provoditi melioracije 5 Ne provoditi regulaciju vodotoka 6 Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke 7 Regulirati lov i sprječavati krivolov 9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo

10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda 11 Regulirati turističko rekreativne aktivnosti 12 Restaurirati vlažne travnjake 13 Prilagoditi rad HE zbog ublažavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja 14 Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrsta



4000 E. Šume

121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma

122 Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine

123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove

124 U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice

125 U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme

126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama

128 U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring)

129

Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi

U tablici su navedene mjere zaštite koje su propisane za područja ekološke mreže koja se

nalaze u blizini lokacije planiranog zahvata, a sve temeljem Uredbe o proglašenju ekološke

mreže, N.N. 109/07. Svih navedenih mjera investitor će se strogo pridržavati prilikom

izgradnje planiranih objekata, te kasnije tijekom njihovog rada.

Pridržavanjem svih navedenih mjera zaštite, na najmanju moguću mjeru trebali bi se svesti

potencijali štetni utjecaji planiranog zahvata na područja ekološke mreže, odnosno ne bi

trebalo doći do ugroze ciljeva očuvanja zaštićenih svojti i vrsta.



3.4 Uvjerenje o usklađenosti zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom



3.5 Prikaz varijantnih rješenja zahvata

Nisu razmatrana varijantna rješenja zahvata s obzirom na njihove utjecaje na okoliš.



4.0 OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ I MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

4.1 Sažeti opis mogućih utjecaja na okoliš

Po definiciji okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i

životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg

je stvorio čovjek.

Zahvat u prirodu i okoliš je trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može

narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost, ili na drugi način može nepovoljno

utjecati. Onečišćavanje prirode i okoliša je promjena stanja prirode i okoliša koja je posljedica

štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja

štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih za prirodu i

okoliš. Pri promatranju mogućih utjecaja zahvata prvenstveno se misli na slijedeće moguće

utjecaje:

• utjecaj na vode,

• utjecaj na tlo,

• utjecaj na zrak.

4.1.1 Utjecaj na vode Na lokaciji farme predviđena je vodoopskrba iz vlastitog bunara i javnog

vodoopskrbnog sustava. Ta voda se kasnije javlja kao otpadna voda i urin te predstavlja

potencijalnu opasnost za tlo i podzemne vode ukoliko se adekvatno ne riješi njena odvodnja i

ispuštanje u okoliš.

Otpadne vode mogle bi predstavljati opasnost po okoliš ukoliko se njihova odvodnja

ne riješi u skladu s izdanim vodopravnim uvjetima.

Kako bi se onemogućilo negativan utjecaj na vode, odvodnja svih otpadnih voda na lokaciji

farme provest će se sukladno vodopravnim uvjetima izdanim od Hrvatskih voda.

Kod razmatranja utjecaja na vode, potrebno je istaknuti slijedeće čimbenike koji

svojim djelovanjem, odnosno dospijećem do podzemnih voda iste mogu onečistiti i dovesti do

koncentracija onečišćujućih tvari u vodi iznad dozvoljenih granica. To su :

• gnojovka



• sanitarno – fekalne vode

• oborinske vode

Poštivanjem izdanih vodopravnih uvjeta, kao i pravilnom tehničkom izvedbom

kanalizacijskih sustava i sabirnih jama na lokaciji bi se na najmanju moguću mjeru trebao

svesti potencijalni štetni utjecaj navedenih čimbenika.

Muznim kravama potrebno je osigurati dovoljne količine vode koja mora biti

mikrobiološki čista, bez primjesa metala i drugih onečišćivača koji bi ju učinili neukusnom za

piće čime bi se smanjila konzumacija i onečistilo mlijeko. Opskrba farme vodom osigurala bi

se iz bunara na lokaciji uz uvjet da budu zadovoljene norme propisane Pravilnikom o

zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08). Osim vode za potrebe muznih krava, voda

će se na farmi koristiti i za potrebe tehnoloških procesa (pranje izmuzišta, laktofriza i sl.) kao

i za sanitarno-higijenske potrebe zaposlenika farme. Ta voda kasnije se javlja kao više vrsta

otpadnih voda koje mogu imati utjecaj na površinske i podzemne vode. To su oborinske vode

(čiste i zauljene), sanitarno - fekalne otpadne vode, tehnološke vode iz izmuzišta i

mljekarnice, te gnojovka sa dijelom voda od pranja staje.

Tehnološke otpadne vode koje dolaze iz izmuzišta biti će kanalizirane u sabirnu

vodonepropusnu jamu sa separatorom masnoće. Pošto se sistem za mužnju pere automatski

pomoću detergenta nakon svake mužnje i transporta mlijeka putem mljekovoda u laktofriz, a

to je dva puta dnevno, tehnološke otpadne vode zahtijevaju poseban prostor za deponiranje.

Septička jama za tehnološke otpadne vode biti će izrađena od vodonepropusnih betona. Jama

za tehnološke otpadne vode podijeljena je u tri dijela. Otpadna voda iz prve komore preljeva

se u drugu komoru pri dnu jame što omogućuje odvajanje masnoća i detergenta koji se zbog

manje specifične težine nalaze na površini. Tekućina se iz druge komore prelijeva u treću pri

vrhu komore.Tehnološke i sanitarne otpadne vode biti će zbrinute na način da će investitor taj

posao povjeriti tvrtki koja je registrirana i specijalizirana za zbrinjavanje takvih otpadnih

voda.

Fekalni otpad iz staje biti će u tekućem stanju u obliku gnojovke koja je mješavina

tekuće i krute faze koja propada između rešetki poda blatnog hodnika u spremnik koji se

nalazi neposredno ispod armiranobetonskih rešetki. Spremnik je dovoljan je za sakupljanje

fekalnog otpada u razdoblju od 6 mjeseci nakon čega će gnojovka biti rasipana po

poljoprivrednim površinama. Spremnik za gnojovku biti će izrađen od vodonepropusnog

betona koji će potpuno spriječiti zagađivanje okoliša i raznošenje štetnih bioloških

zagađivača.



Pravilnom dispozicijom ili pročišćavanjem svih otpadnih voda negativnog utjecaja na

površinske vode neće biti. Potencijalno najveći utjecaj na površinske i podzemne vode može

nastupiti uslijed nekontroliranog izlijevanja gnojovke u okoliš, zbog mogućnosti prenošenja

zaraza putem otpadnih voda iz gnojovke.

Obzirom na vrstu i tehnologiju zahvata, te na postojeće i planirane mjere zaštite voda,

ne očekuju se značajniji nepovoljni utjecaji na vode, jer se zagađenje tla i vode može dogoditi

jedino u slučaju akcidenta i prekomjernog gnojenja poljoprivrednih površina gnojovkom kada

dolazi do ispiranja štetnih sastojaka gnojovke. Uzimajući u obzir vjerojatnost i posljedice

akcidentne situacije kao i količine tehnološke otpadne vode, sanitarno-fekalne vode ili

gnojovke, onečišćenje podzemne vode ocjenjuje se kao umjereni utjecaj zahvata.

Za lokaciju će se od Hrvatskih voda ishoditi vodopravna suglasnost, a vršit će se i

redovno čišćenje i pražnjenje ugrađenih separatora i sabirnih jama od strane tvrtke koja

posjeduje potrebna rješenja za obavljanje navedene djelatnosti.

Prije puštanja u upotrebu provesti će se atestiranje na vodonepropusnost svih onih

dijelova odvodnih sustava za koje je u vodopravnim uvjetima definirano to svojstvo. Na

tehničkom pregledu građevine investitor je dužan predočiti ateste o vodonepropusnosti.

Svim navedenim mjerama i postupcima trebali bi se spriječiti i svesti na najmanju

moguću mjeru eventualni štetni utjecaji farme na vode.

Važno je navesti i da se lokacija zahvata nalazi izvan područja zona sanitarne zaštite

vodocrpilišta Grada Donjeg Miholjca, što je vidljivo i na priloženom kartografskom prikazu

koji je izvučen iz Prostornog plana uređenja Grada Donji Miholjac. Na karti je vidljivo da je

lokacija smještena znatno izvan III zone sanitarne zaštite vodocrpilišta, te farma ne

predstavlja opasnost po onečišćenje voda na području vodocrpilišta.

U nastavku teksta priložena je karta s označenom lokacijom zahvata u odnosu na zone

sanitarne zaštite vodocrpilišta pored Donjeg Miholjca.



Lokacija zahvata u odnosu na sanitarne zone zaštite voda



4.1.2 Utjecaj na tlo

Tehnološki procesi na lokaciji farme odvijati će se u prostorima koji će biti tako izgrađeni da

se onemogući svako nekontrolirano onečišćenje tla na i oko farme.

Tako je predviđeno da svi podovi budu izrađeni od čvrstog, vodonepropusnog betona, koji

treba biti otporan na utjecaj soli, tople i hladne vode, masne kiseline, deterđenata i

dezinficijensa, a sve kako bi se onemogućilo nekontrolirano dospijeće štetnih tvari u tlo. Pri

tome će se naročito velika pažnja posvetiti hidroizolaciji svih potrebnih površina kako bi se na

najmanju moguću mjeru svela mogućnost onečišćenja tla ili podzemnih vodenih tokova. Kod

izvedbe podova posebna pozornost će se obratiti i na denivelaciju koja će biti u skladu s

propisanim normativima za pojedine prostorije(u ovisnosti o tehnološkim procesima koji se u

njima odvijaju), a ona će uvijek biti u pravcu slivnika ili podnih rigola.

Postupanje s konfiskatima biti će regulirano u skladu s Zakonom o veterinarstvu (Narodne

novine, broj 70/97, 105/01 i 172/03), Pravilnikom o načinu postupanja s nusproizvodima

životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (Narodne novine, broj 56/06), te

Pravilnikom o postupanju sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog porijekla, te o

njihovom uništavanju (Narodne novine, broj 24/03). Navedenim zakonskim aktima najstrože

je zabranjena nekadašnja praksa zakapanja životinjskih lešina, te se uzgajivače obvezuje da

uginule životinje predaju ovlaštenom sakupljaču životinjskog otpada, te da se takav otpad

uništi spaljivanjem u kafileriji.

Opasnost za tlo predstavljaju i velike količine gnojovke koje će nastajati na lokaciji

farme. Stoga će se zbrinjavanje iste vršiti nanošenjem na poljoprivredne površine koje je

investitor osigurao. Za proračun potrebnih površina za primjenu gnojovke koristit će se

propisi iz Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima

(Narodne novine, broj 15/92), i Europske "nitratne" direktive EC 91/676/ECC. Oba

dokumenta, i Pravilnik i Direktiva, definiraju maksimalnu količinu gnojovke koja se može

koristiti na poljoprivrednom zemljištu.

Sve količine nastale gnojovke investitor će raznositi na poljoprivredne površine koje je

osigurao u blizini farme.

Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima zabranjeno je

korištenje gnojovke :

• na području izloženom velikom riziku od onečišćenja,

• na tlu zasićenom vodom, pokrivenom snijegom ili smrznutom,

• u proizvodnji povrća, jagodičastog voća i ljekovitog bilja unutar 30 dana prije zriobe i

berbe,



• u priobalnom pojasu, uz vodotok do 100 m udaljenosti,

• uz stajaće vode do 70 m udaljenosti i na vodozaštitnom području

Otpadna ambalaža od sredstava za dezinfekciju i dezodoraciju, kao i sve ostale vrste otpada

koje nastanu na lokaciji farme biti će privremeno uskladištene i zbrinute u skladu s Zakonom

o otpadu (Narodne novine, broj 178/04), Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji

otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (Narodne novine, broj 50/05), Pravilnik o

gospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 23/07), Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom

otpadu (Narodne novine, broj 97/05, Izmjene i dopune Narodne novine, broj 115/05), te

ostalim zakonima i propisima koji reguliraju gospodarenje otpadom. U slučaju da na lokaciji

stočarske farme godišnje bude nastajalo više od 200 kg opasnog otpada koji se svojim

karakteristikama svrstava u opasni otpad, za lokaciju će se izraditi četverogodišnji Plan

gospodarenja otpadom u skladu s Zakonom o otpadu (Narodne novine, broj 178/04).

Svim navedenim mjerama i postupcima trebali bi se spriječiti i svesti na najmanju moguću

mjeru eventualni štetni utjecaji stočarske farme na tlo.

4.1.3 Utjecaj na zrak

U stvaranju mirisa na farmama sudjeluju sve kolonije mikroorganizama koji se nalaze u

gnojovki, a općenito mogu nastati slijedeće plinovite grupe mirisnih tvari:

• Dušični spojevi (amonijak, amini, skatol)

• Sumporni spojevi (sumporovodik, merkaptani)

• Ugljikovodici (otapala)

• Drugi spojevi (organske kiseline)

Najčešći plinovi koji nastaju biološkom fermentacijom u anaerobnim uvjetima jesu metan i

ugljik dioksid koji su bez mirisa, a u manjim količinama je to i amonijak koji ima

karakterističan miris. Najznačajniji udjel u strukturi mirisa ipak imaju spojevi s najmanjim

udjelom koncentracije u emitiranim plinovima, a to su skatol, hlapivi enzimi, organske

kiseline i sulfidi.

Izvor emisije plinova koji sadrže tvari neugodnog mirisa može biti sabirna jama za gnojovku.

Držanjem i uzgojem goveda, na farmi i u njenoj bližoj okolini dolazi do određenih utjecaja na

kvalitetu zraka, koji se ne očituju kao opasnost po okoliš i zdravlje ljudi i životinja, već se isti

više očituju kao neugodni mirisi.



Kako će se na farmi biti projektirana dobra ventilacija, tako će i pojava neugodnih mirisa u

neposrednoj blizini farme biti minimalna. Osim toga, udaljenost najbližih stambenih objekata

je dovoljno velika kako do njih ne bi dopirali neugodni mirisi.

Prema godišnjoj ruži vjetrova za područje Donjeg Miholjca, dva prevladavajuća smjera

strujanja se javljaju tijekom cijele godine, sjeverozapadno i jugoistočno strujanje, a njih

slijede zapadni i istočni vjetrovi, dok je pojavljivanje iz ostalih smjerova znatno manje. Na

temelju analize godišnjih ruža vjetrova, može se zaključiti da su najdominantniji vjetrovi iz

sjeverozapadnog smjera i to u toplom dijelu godine, a zimi vjetrovi iz jugoistočnog pravca.

Što se tiče jačine vjetrova u 80-90% slučajeva to su vjetrovi jačine 1-2 bofora. Broj dana s

maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje, za meteorološke postaje Osijek, Ðakovo i

Donji Miholjac. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle

koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima.

Izvor: Prostorni plan uređenja Osječko-baranjske županije

4.1.4 Prirodna i kulturna baština

U području zahvata nema zaštićene prirodne ni kulturne baštine, jer je lokacija za izgradnju

farme smještena i okružena isključivo poljoprivrednim površinama.



4.1.5 Buka

TIJEKOM IZGRADNJE OBJEKTA - u blizini farme prolazi državna cesta, dakle radi se o

području koje je već opterećeno bukom. S obzirom da će se radovi odvijati tijekom dana,

građevinski zahvati će biti vrlo brzo realizirani, a objekt će biti izveden na način da razina

buke u građevini i njenom okolišu ne prelazi dopuštene vrijednosti određene posebnim

zakonima. Negativnog utjecaja buke neće biti.

U PERIODU TEHNOLOŠKOG RADA PROJEKTA - Nakon izgradnje, utjecaj buke će

potjecati od krava, traktora, traktorskih cisterna za prijevoz gnojovke, te kamiona. Za

pretpostaviti je da će buka biti u dozvoljenim granicama.

4.1.6 Ostali utjecaji

Utjecaj farme na ljude i ljudsko zdravlje može se očitovati eventualno u slučaju pojave bolesti

kod goveda, a koje se mogu prenijeti na ljude u slučaju neadekvatnog postupanja na lokaciji i

ne pridržavanjem sanitarno-higijenskih mjera. Obzirom na stroga pravila pristupa i kretanja

na farmi, korištenje dezbarijera na ulazima i izlazima, te redovne veterinarske tretmane i

preglede goveda, za očekivati je da je opasnost za ljude i ljudsko zdravlje zanemariva.

Ostali utjecaji kao što su utjecaj na biljni i životinjski svijet, materijalna dobra, krajolik i

klimu su također zanemarivi jer je riječ o utjecajima koji su ograničeni na malo područje na

kojem je farma smještena. Uz to, farma je dovoljno udaljena od obližnjih naselja i stambenih

objekta da bi mogla imati utjecaja na njih.



4.2 Vjerojatnost prekograničnih utjecaja

Planirani zahvat lociran je na zračnoj udaljenosti od oko 1,2 kilometara od rijeke Drave koja

je prirodna granica sa susjednom Mađarskom. Obzirom na gotovo zanemarive lokalne

utjecaje na okoliš, očigledno je da je mogućnost prekograničnih utjecaja koje bio farma mogla

imati zanemariva te ih nije potrebno detaljnije razmatrati.

Udaljenost lokacije od međudržavne granice

4.3 Obilježja utjecaja na okoliš

Većina navedenih potencijalnih utjecaja koje farma može imati na okoliš imaju obilježje

izravnih utjecaja. Eventualno dospijeće onečišćenja s farme u okolno tlo i vode imalo bi

izravni utjecaj na kvalitetu voda odnosna tla.

Utjecaji na zrak, odnosno eventualne pojave neugodnih mirisa lokalizirani su na području

farme i također imaju izravni utjecaj koji izvan područja farme može biti uočen isključivo u

slučaju određenih atmosferskih prilika, odnosno strujanja vjetra koja bi te mirise mogla

odnijeti na područje dalje od farme, ali bi takav utjecaj najvjerojatnije bio kratkotrajan.



Utjecaji na tlo i vode mogu biti i kumulativne prirode jer u slučaju nekontroliranog odlaganja

stajnjaka i osoke na poljoprivredne površine koje ne bi bilo u skladu s izrađenim elaboratom o

odlaganju istih, odnosno u slučaju kontinuiranog odlaganja u količinama većim od

dozvoljenih moglo bi doći do povećanja razine pojedinih kemijskih spojeva u tlu i vodi, što bi

se odrazilo na njihovu kvalitetu i svojstva.

4.4 Predvidiva značajnost utjecaja na okoliš

Kada se sagledaju svi mogući utjecaji koje bi mogla imati, a obzirom na opremu koja će biti

ugrađena i tehnološke procese koji će se na njoj odvijati, od farme za uzgoj tovljenika se ne

očekuje da bi mogla imati značajnijih negativnih utjecaja na prirodu i okoliš.

Primjenom svih zakonskih normi i propisa, izgradnjom u skladu s projektom i uvjetima koje

su izdala pojedina državna tijela, te naknadnim odgovornim radom i kontrolom radnih

procesa, uz pridržavanje koda dobre prakse, predvidiva značajnost utjecaja farme na okoliš je

minimalna i lokalizirana na područje na kojem farma djeluje.

4.5 Mjere zaštite okoliša

Mjere za zaštitu voda

• Pri zaštiti voda postupati će se sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09), Okvirnoj

direktivi o vodama 2000/60/EEC. Direktivi 2006/118/EEC o zaštiti podzemnih voda

od onečišćenja i pogoršanja kakvoće, te prema Pravilniku o graničnim vrijednostima

pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).

• Vodonepropusne sabirne jame sanitarno-fekalnih otpadnih voda, tehnoloških voda i

separator masnoća potrebno je redovito provjeravati, a sadržaj prazniti i zbrinjavati od

strane ovlaštene tvrtke.

• Za dezinfekcijska sredstva potrebno je koristiti biorazgradiva sredstva, koja posjeduju

sigurnosno tehnički list i vodopravne dozvole, a ista nabavljati od ovlaštenog

trgovačkog društva za proizvodnju i stavljanje u promet kemijskih tvari i njihovih

pripravaka koji nakon uporabe dospijevaju u vodu.

• Dezinfekcijska sredstva koje se koriste na farmi muznih krava moraju biti u skladu s

Popisom otrova namijenjenih održavanju komunalne higijene, za dezinfekciju,

deratizaciju, odstranjenje lošeg mirisa i dekontaminaciju (NN 151/02).



• Koristiti propisane koncentracija dezinficijensa kako tvari u otpadnim vodama ne bi

prekoračile granične vrijednosti propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima

pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01 i 14/01).

• Redovito kontrolirati vodonepropusnost svih sustava odvodnje.

• U slučaju akcidentnog događaja na lokaciji koji bi mogao prouzročiti onečišćenje

voda, potrebno je o istom odmah izvijestiti vodopravnu inspekciju, te poduzeti mjere

za smanjenje onečišćenja, a u skladu s odredbama VII dijela Državnog plana za zaštitu

voda, te sukladno člancima 70., 72., i 73. Zakona o vodama (NN 153/09).

Mjere za zaštitu tla

• Primjenu gnojovke na poljoprivrednim površinama provoditi u skladu s izrađenim

Elaboratom izgnojavanja, kako se ne bi prekoračile dopuštene vrijednosti prema

Pravilniku o zaštiti od onečišćenja poljoprivrednog zemljišta štetnim tvarima (NN

15/92).

• Osigurati potrebnu površinu poljoprivrednog zemljišta za primjenu gnojovke, prema

izračunu iz Elaborata izgnojavanja. Ukoliko investitor ne posjeduje potrebne

poljoprivredne površine za primjenu gnojovke u vlastitom vlasništvu, iste je potrebno

osigurati ugovorom o najmu/korištenju s trećim licima.

• Odvoz gnojovke na obradive površine (poljoprivredno tlo) mora biti u skladu s

člankom 9. i 10. Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim

tvarima (NN 15/92). Maksimalno dozvoljena količina primjene gnojovke u

poljoprivrednom tlu je do 60 m3/ha godišnje, a u izvanvegetacijskom razdoblju

(listopad - travanj) dozvoljeno je trošiti do 30 m3/ha. Gnojovka se ne smije koristiti na:

o područjima izloženim velikom riziku od zagađenja,

o na poljoprivrednom tlu zaštićenom vodom, pokrivenim snijegom i smrznutom

poljoprivrednom tlu,

o u proizvodni povrća, jagodičastog voća i ljekovitog bilja unutar 30 dana prije

zriobe i berbe,

o s gospodarstva na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete

u gnojišnoj jami,

o u priobalnom pojasu, uz vodotoke do 10 m udaljenosti, uz stajaće vode do 70

m udaljenosti te na vodozaštitnom području.

• U slučaju izlijevanja naftnih derivata iz radne mehanizacije ili transportnih vozila na

lokaciji, potrebno je odmah poduzeti mjere za sprječavanja daljnjeg razlijevanja, te u



potpunosti očistiti onečišćenu površinu, a ostatke čišćenja zbrinuti putem ovlaštene

tvrtke.

Mjere za zaštitu flore i faune

• Opasne tvari tijekom korištenja moraju se odlagati u dobro zaštićenim spremnicima.

• Ulaz na farmu mora biti nadziran, te se mora spriječiti mogućnost pristupa

neovlaštenim osobama.

• Zbrinjavanje otpadnog životinjskog tkiva na farmi osigurati u skladu s Pravilnikom o

načinu postupanja s životinjskim lešinama i otpadom životinjskog podrijetla te o

njihovom uništavanju (NN 24/03).

• Provoditi mjere medicinske sanitacije, a posebno redovitu deratizaciju prostora radi

sprječavanja pojave štetnih glodavaca.

• Poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD) na farmi provoditi redovito

(DDD mogu obavljati samo pravne i/ili fizičke osobe koje posjeduju rješenje

Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva o udovoljavanju

propisanim uvjetima).

Mjere za zaštitu u slučaju akcidenta

• U slučaju izlijevanja naftnih derivata iz radne mehanizacije ili transportnih vozila na

lokaciji, potrebno je odmah poduzeti mjere za sprječavanja daljnjeg razlijevanja, te u

potpunosti očistiti onečišćenu površinu, a ostatke čišćenja (upotrijebljena adsorpcijska

sredstva) zbrinuti putem ovlaštene tvrtke.

• Za slučaj izlijevanja naftnih derivata (ulja, maziva i goriva) potrebno je osigurati

pričuvna sredstva za adsorpciju, a mogu biti kemijska ili pak priručna poput pijeska,

piljevine i sl.

• U slučaju kontaminacije tla štetnim tvarima, isto je potrebno iskopati do čistog sloja, a

onečišćeni dio potrebno je zbrinuti kao opasan otpad preko ovlaštene tvrtke.

• Dezinfekcijske barijere redovito čistiti i održavati dovoljnu razinu vode s

dezinfekcijskim sredstvom.

• Provoditi stalni higijenski i zdravstveni veterinarski nadzor kako ne bi došlo do pojave

bolesti koje su prenosive na ljude (zoonoze).

• Kod pojave zarazne bolesti, građevinu farme treba odmah zatvoriti, zaražene životinje

eutanazirati, lešine prikupiti i neškodljivo ukloniti.



• Održavati sabirne kanale i lagune za gnojovku tako da ne nastane izlijevanje gnojnice

u okolno tlo ili na drugi način ugrožavanje tla, površinskih i podzemnih voda.

• U slučaju iznenadnih zagađenja voda nositelj zahvata treba postupati u skladu s

odredbama VII. Dijela Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99).

• Pri pranju tehničkih inventara koristiti biorazgradiva sredstva koja posjeduju

sigurnosno tehnički list i vodopravnu dozvolu.

Očekivane otpadne tvari koje su mogu javiti na lokaciji farme jesu: tekući i kruti gnoj,

životinjski konfiskati, ambalažni otpad, miješani komunalni otpad i sličan otpad koji nastaje

redovnim odvijanjem radnih procesa na farmama.

4.6 Program praćenja stanja okoliša

U cilju zaštite okoliša potrebno je uspostaviti Program praćenja stanja okoliša, kojim bi se

pratili neki osnovni parametri koji mogu imati utjecaja na isti.

• Potrebno je uspostaviti vođenje očevidnika o količinama proizvedene gnojovke, kao i

o poljoprivrednim površinama na koje je aplicirana, te o vremenu kada je izvršena

njena primjena. Kako bi se ublažio utjecaj gnoja na tlo i podzemne vode, konačnu

dispoziciju gnoja i gnojovke riješiti razastiranjem na poljoprivredno zemljište u

pogodnim agrovegetacijskim razdobljima u skladu s Pravilnikom o zaštiti

poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92) i Nitratnom

direktivom EU 91/676/EEC.

• Potrebno je voditi evidenciju stanja tala (provedenih fizikalno-kemijskih analiza) na

koje se aplicira stajski gnoj. Analize (analize u pogledu sadržaja N, P, K i pH

vrijednosti) treba provoditi prema dinamici dogovorenoj s nadležnom institucijom.

• U slučaju pritužbi okolnog stanovništva potrebno ispitati stanje kakvoće zraka (NH3,

H2S), sukladno Pravilniku o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05.) Stanje je potrebno

ispitati u smjeru naselja od strane ovlaštene pravne osobe, te s rezultatima upoznati

okolno stanovništvu.

• Potrebno je provoditi ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće iz bunara,

jednom godišnje u skladu sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN

47/08).

• Potrebno je voditi evidenciju o uginulim životinjama.



• Potrebno je voditi evidenciju o svim vrstama i količinama proizvedenog opasnog i

neopasnog otpada.

• Potrebno je provoditi redovnu kontrolu i pražnjenje vodonepropusnih sabirnih jama

sanitarno-fekalne i tehnološke kanalizacije, a za isto angažirati isključivo ovlaštenu

tvrtku.

• Potrebno je provoditi redovne veterinarske preglede, zdravstvenu prevenciju i

potrebne veterinarske tretmane stoke na farmi.

Svi navedeni podaci: rezultati mjerenja, analiza, kao i različite evidencije, dostavljaju se

pojedinim državnim tijelima, koja su zadužena za pojedine segmente.



5.0 POPIS LITERATURE

Hrvatski propisi:

• Nacionalna lista pokazatelja, Agencija za zaštitu okoliša, 2009.

• Nacionalna lista poljoprivredno okolišnih i indikatora zaštite tla, AZO, 2007.

• Načela dobre poljoprivredne prakse, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i

ruralnog razvoja, 2009.

• Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenjima štetnim tvarima (NN

15/92).

• Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02).

• Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02).

• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05).

• Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. do 2015.

godine (NN 85/07).

• Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09).

• Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07).

• Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN 117/07).

• Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09).

• Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08).

• Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08).

• Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05).

• Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07).

• Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03).

• Zakon o otrovima (NN 27/99, 37/99, 55/99).

• Zakon o kemikalijama (NN 150/05).

• Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07).

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08).

• Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02).

• Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04).

• Zakon o vodama (NN 107/95).



• Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04).

• Zakon o gradnji (NN 175/03, 100/04).

• Zakon o poljoprivredi (66/01, 83/02).

• Zakon o veterinarstvu (NN 41/07)

• Zakon o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05).

• Pravilnik o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu

bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati (NN 135/08).

• Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN

12/01).

• Zakon o vodama (NN 153/09).

• Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08).

• Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99).

• Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN

94/08).

• Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu

životinja na farmama (NN 136/05).

• Pravilniku o načinu postupanja sa životinjskim lešinama i otpadom životinjskog

podrijetla te njihovom uništavanju (NN 24/03).

• Popis otrova namijenjenih održavanju komunalne higijene, za dezinfekciju,

deratizaciju, odstranjenje lošeg mirisa i dekontaminaciju (NN 151/02).

Propisi EU:

• Okvirna direktiva 2008/98/EZ o otpadu

• Direktiva 91/689/EEZ o opasnom otpadu izmijenjena i dopunjena direktivom

94/31/EZ te odlukama 94/904/EZ i 2000/532/EZ

• Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu izmijenjena i dopunjena

direktivom 2004/12/EZ, Direktivom 2005/20/EZ te Uredbom 2003/1882

• Direktiva 2002/96 o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi izmijenjena i

dopunjena direktivama 2003/108/EC, 2008/34/EC i 2008/112/EC

• Direktiva 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o

integriranom sprečavanju i nadzoru onečišćenja (IPPC)

• Direktiva 96/82/EZ o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne

tvari



• Direktiva 2001/81/EZ o gornjim granicama emisija pojedinih onečišćujućih tvari u

atmosferi

• Direktiva 67/548/EZ o razvrstavanju, pakiranju i obilježavanju opasnih tvari

• Direktiva 98/8/EEZ o stavljanju biocidnih proizvoda na tržište

• Direktiva 90/219/EEZ o ograničenoj uporabi genetički modificiranih organizama,

izmijenjena direktivama 94/51/EZ i 98/81/EZ

• Direktiva 86/609/EEZ o pokusima na životinjama, izmijenjena Direktivom

2003/65/EZ

• Uredba EZ 2037/2000 o tvarima koje oštećuju ozonski omotač

• Uredba EZ 304/2003 o uvozu i izvozu opasnih tvari.

• Direktiva 2002/49/EZ o utvrđivanju i upravljanju bukom okoliša

• Direktiva 79/409/EEZ o zaštiti divljih ptica

• Direktiva 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divljih životinjskih i biljnih

vrsta

• Nitratna direktiva 91/676/EEC

• Direktiva 98/83/EC o vodi za piće

• Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EC

• Direktiva 2006/118/EEC o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja

kakvoće



6.0 PRILOZI 6.1 Idejni projekt (tekstualni dio)

OPĆENITO:

Sukladno projektnom zadatku i pravilima struke projektirane su novi objekti na farmi

muznih krava STAJA ZA MUZNE KRAVE I, STAJE ZA PODMLADAK II i III,

PLATO ZA STAJNJAK, za izgradnju na parceli broj 3507, KO Donji Miholjac(zk

uložak br. 2999, prikaz na situacijskom planu ). Čestica je u vlasništvu tvrtke Krnjak

d.o.o. iz Donjeg Miholjca.

Staje su samostalna uporabna cjelina, sve u skladu s osnovnim provedbenim elementima

Prostornog plana za izgradnju van građevinskog područja. Nadstrešnice su udaljene

dovoljno od ruba građevinskog područja.

Na farmi su predviđeni slijedeći objekti :

NOVI OBJEKTI:

• Staja za muzne krave (br. I na situaciji) ... 220 kom muznih krava

• Staja za podmladak (br. II na situaciji)...grla od 6-8mj., 9-12mj.,13-15mj.

• Staja za podmladak (br. III na situaciji)...grla od 16-24mj.

• Plato za stajnjak

POSTOJEĆI OBJEKTI:

• Staja za muzne krave (br. 1 na situaciji) ...120 kom muznih krava

• Postojeće izmuzište (br.2 na situaciji)

• Plato za stajnjak (br. 3 na situaciji)

• Pomoćni objekti za teljenje i teliće (br. 5 na situaciji) ... podmladak 0-2mj., 3-5mj.

Σ = 540 UG

GEOTEHNIČKI PODACI:

S obzirom da se nisu napravila geomehanička ispitivanja tla, uzeta je nosivost tla 160

kN/m2.



POSTOJEĆE STANJE

Parcela k.č.br.3507 je manjom svojom površinom izgrađena (izmuzište, pomoćni objekti i

staja te plato za stajnjak) a većom svojom površinom je zatravljena. Pristup na parcelu je

uređen sa puta k.č.br. 4231.

LOKACIJA, OBLIK i VELIČINA GRAĐEVNE PARCELE

Parcela (kat.č. br. 3507, KO Donji Miholjac) nalazi se u granicama obuhvata Prostornog

plana Grada Donji Miholjac.

K.č.br. 3507 graniči sa česticom k.č.br. 3506 (oranica Krnjak – Republika Hrvatska),

k.č.br. 3508/1 (oranica Krnjak – Republika Hrvatska), k.č.br. 4076 (kanal – društveno

vlasništvo - korisnik Karašica - Vučica d.d. za vodno gospodarstvo i graditeljstvo, Donji

Miholjac, Trg A. Starčevića 9), k.č.br. 4231 (put - društveno vlasništvo – u općoj upotrebi –

javno dobro), K.O. Donji Miholjac. Nepravilnog je oblika i ima sve potrebne komunalne

priključke.

Ukupna površina čestice iznosi.

- kat. č. br. 3507: P ~ 27.585,00 m2;

- kat. č. br. 3507: P ~ 27.585,00 m2; ~ 19,10 % (nakon izgradnje)

Sve prema prikazu na kopiji katastarskog plana Katastarske općine Donji Miholjac - broj

lista katastarskog plana 28 i prema Posebnoj geodetskoj podlozi. Veličina parcele je

usklađena s granicom građevinskog područja sukladno prostorno planskim dokumentima

građenja. Ukupna površina čestica i vlasništvo ostaju nepromijenjeni. Prema zemljopisnoj

karti vjetrova lokacija građevine pripada I zoni. Prema karti klimatskih zona lokacija

građevine pripada III klimatskoj zoni.

NAMJENA GRAĐEVINE

Unutar površine predviđene za gradnju projektirane su slobodno-stojeće građevine

namijenjene za uzgoj, držanje i mužu muznih krava, junica i teladi.

U sklopu farme muznih krava nalazit će se:

• staja I za muzne krave ukupnog kapaciteta 220 krava – novi objekt

• staja II i III za podmladak

• staja za suhostaj sa porodilištem za junice i telad – postojeći objekt

• staja za muzne krave 120 krava – postojeći objekt



• izmuzište sa čekalištem za mužu – postojeći objekt

• silaža će se dovoziti u već gotovim "salame"- spremnicima.

• krave će se vodom opskrbljivati iz arteškog bunara koji će se bušiti na parceli.

• plato za stajnjak je u blizini staje i spojen je vodonepropusnim betonom .

Predviđeni su slijedeći novi prostori:

1. Staja za muzne krava (br. I na situaciji):

prizemlje P = 1.728,50 m2

Bruto površina zemljišta pod građevinom P = 1.728,50 m2

Ukupna bruto površina građevine P = 1.728,50 m2

VELIČINA GRAĐEVINE

Geometrijski elementi građevine su:

tlocrtne dimenzije - ukupno: 28,50 / 60,65 m

visina poda ulaza od kote terena: +0,00 m

kota ±0,00: kota betonskog poda

visina donje strehe: 5,55 m

visina sljemena od kote terena: 9,90 m

2. Staja za podmladak (br. II na situaciji):

prizemlje P = 600,00 m2

Bruto površina zemljišta pod građevinom P = 600,00 m2

Ukupna bruto površina građevine P = 600,00 m2






visina donje strehe – : 4,40 m




3. Staja za podmladak (br. III na situaciji):

prizemlje P = 361,30 m2

Bruto površina zemljišta pod građevinom P = 361,30 m2

Ukupna bruto površina građevine P = 361,30 m2






visina donje strehe – : 4,40 m


4. Plato za stajnjak (br. IV na situaciji):

prizemlje P = 1.514,40 m2


Ukupna bruto površina građevine P = 1.514,40 m2







Ukupna bruto površina građevina P = 2.689,80 m2

Veličina čestice 3507 P = 27.585,00 m2,

Izgrađenost (postojeći objekti + novi), (i) = 19,10 %

GARĐEVINSKA ZAPREMINA:

1. Staja I + Staja II + Staja III :

Vg = 1.728,50 + 600,00 + 361,30 = 2.689,80 m3

-------------------------------------------------------------------------------------------------------



Ukupno volumena :

V ukupno = 2.689,80 m3

PROSJEČAN BROJ GRLA PO KATEGORIJAMA U MLIJEČNOM STADU

NOVI OBJEKTI:

• Staja za muzne krave (br. I na situaciji) - 220 kom muznih krava

• Staja za podmladak (br. II na situaciji) grla od 6-8mj., 9-12mj.,13-15mj.

• Staja za podmladak (br. III na situaciji) grla od 16-24mj.

POSTOJEĆI OBJEKTI:

• Staja za muzne krave (br. 1 na situaciji) - 120 kom muznih krava

• Pomoćni objekti za teljenje i teliće (br. 5 na situaciji) podmladak 0-2mj., 3-5mj.

Kategorizacija prosječnog broja grla je izračunata iz postavke da je ukupan broj

proizvodnih grla (muznih krava) na farmi =220+120 =340 kom (objekt br. I+objekt br. 1).

Pretpostavke: ravnomjeran broj teljenja tijekom godine, interval teljenja 12 mj., remontna

stopa 30%, prvo teljenje u prosječnoj dobi 24 mj., nije uračunata muška telad (prodaja

nakon kolostruma), bez mortaliteta, stalna veličina stada (Literatura Dr.sc. Ivan Katalinić i

suradnici "Izgradnja i adaptacija govedarskih staja" – tehnološko-tehnički normativi, Zgb.,

srpanj 2004.).

Kategorija Broj Koeficijent UG

Muzne krave 340 1,00 340,00

0-2mj., 70kg 28 0,25 7,00

3-5mj., 115kg 41 0,25 10,25

6-8mj., 180kg 41 0,50 20,50

9-12mj., 275kg 70 0,50 35,00

13-15mj., 365kg 48 0,70 33,60

16-24mj., 480kg 130 0,70 91,00

Ukupno UG: 537,00 ≈ 540,00

Koeficijent prema važećem prostornom planu



SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA PARCELI

Dispozicija staje i drugih građevina na parceli dana je u grafičkom prilogu – situacija na

PGP-u, nacrt broj -1.

Staje su od drugih objekata koji se nalaze na farmi udaljene više od 10m.

Tampon zonom – zelenom površinom odvojene su od susjednih parcela.

Građevine su oblikovana za izgradnju na slobodno stojeći način.

Orijentirane su tako da sa svojom dužom stranom "okomite" na smjer parcele.

Pristup je neposredan, sa uređenog kolnog prilaza sa k.č.br.4231.

PROMET U MIROVANJU

Kolni pristup do farme omogućit će se pristupnom cestom (putom) širine 5,00 m.

Sve manipulativne površine na lokaciji farme, prepoznate kao prljavi put tj. put koji je

uprljan stajnjakom, biti će uokvirene rigolicama. Rigolice će skupljati prljavu vodu koja

se pojavi na putu i odvoditi je u sabirnu jamu.

OBLIKOVANJE GRAĐEVINE

Opis i konstrukcija:

Staja br.I:

Konstrukcija staje I je čelična konstrukcija. Stupovi su 150/150/5 mm na osnom razmaku

4,05 m. Stupovi unutar staje su isto 150/150/5 mm na istom osnom razmaku kao i vanjski

stupovi. Između stupova projektirana je krovna rešetka visine 80 cm. Rešetka je zavarena

za stupove te se stupovi računaju kao poduprti i nepomičan okvir.

Pojasnice krovne rešetke su profili 80/80/4 mm a ispuna krovnih rešetki su profili 40/40/3

mm. U ravnini krovne plohe projektirana su pet vjetrospregova u krovnoj plohi na cijelu

konstrukciju. Vjetrospreg čine vetrikale sprega od profila 80/80/3 sa zategama "L"

50/50/5 mm. U poljima u kojima se nalaze vjetrospregovi u krovnoj plohi nastavljaju se

vertikalni spregovi između stupova. Sekundarni nosač je drveni četvrtasti profil 14/14 cm

na osnom razmaku od 125 cm. Sekundarni nosač je drvo 14/14 cm, četinari II klase sa

18% vlažnosti.

Ispod svih vanjskih stupova predviđene su AB stope 100/150/80 cm, a ispod stupova unutar

nadstrešnice 100/100/80 cm, C 25/30 (MB-30) armirani sa B500B (MA 500/560 i RA

400/500). AB podna ploča projektirana je od nabijenog vodonepropusnog betona C25/30



(MB-30) armirani sa B500B (MA 500/560 i RA 400/500). Ploča je upeta spregnuta sa

stopama nadstrešnice. Vanjski zidovi staje na istočnom i zapadnom pročelju su riješeni kao

drveni paneli, nosiva konstrukcija je skeletnog sustava.

Južna i sjeverna strana staje također je zatvorena drvenim panelima, daska na preklop i

letve sa razmakom (spaceboard) koje omogućuju prozračivanje i strujanje zraka kroz

odzračnik na krovu.

Staje II i III:

Konstrukcija nadstrešnica II i III je čelična konstrukcija. Stupovi su 150/150/5 mm na

osnom razmaku 4,00 m. Između stupova projektirana je krovna rešetka visine 190 cm.

Rešetka je pomičnim i nepomičnim ležajem spojena sa stupovima. Stupovi su upeti u

stope, te je njihova dužina izvijanja 2l. Pojasnice krovne rešetke su profili 80/80/4 mm, a

ispuna krovnih rešetki su profili 40/40/4 mm.

U ravnini krovne plohe projektirano je pet vjetrospregova u krovnoj plohi na cijelu

konstrukciju. Vjetrospreg čine vetrikale sprega od profila 80/80/4 sa zategama "L"

50/50/5 mm. U poljima u kojima se nalaze vjetrospregovi u krovnoj plohi nastavljaju se

vertikalni spregovi između stupova. Južna strana nadstrešnica II i III je otvorena bez

vertikalnih spregova.

Sekundarni nosač je drveni četvrtasti profil 14/16 cm na osnom razmaku od 165 cm.

Sekundarni nosač je drvo 14/16 cm, četinari II klase sa 18% vlažnosti.

Ispod svih vanjskih stupova predviđene su AB stope 100/160/80 cm C25/30 (MB-30)

armirane sa B500B (MA 500/560 i RA 400/500).

AB podna ploča projektirana je od vodonepropusnog betona C25/30 (MB-30) armirani sa

B500B (MA 500/560 i RA 400/500). Ploča je spregnuta sa temeljnim stopama.

Vanjski zidovi staje na istočnom i zapadnom pročelju su riješeni kao drveni paneli, a

nosiva konstrukcija je skeletnog sustava. Južna strana staje je u potpunosti otvorena i

omogućuje strujanje zraka i dobru mikroklimu u staji.

Plato za stajnjak i dezbarijera:

Građevina je projektirana u skladu s karakteristikama područja na kojem se gradi, kao

samostalna građevinska jedinica za izgradnju na slobodno stojeći način te sukladno svojoj

namjeni.



Za skupljanje tekućeg dijela gnoja projektirana je sabirna jama od vodonepropusnog

betona C25/30. Ploče i zidovi platoa za skupljanje krutog i tekućeg dijela stajnjaka

projektirani su AB vodonepropusni. Na spojevima zidova sa pločama ugrađuje se bubreća

traka, koja svojim kontaktom sa vodom bubri te tako stvara vodonepropustan spoj.

Konstrukciju - konstruktivni sustav čine AB vodonepropusne ploče.

Temeljenje je na temeljnim pločama od nabijenog betona MB30 .

Podnu konstrukciju čine monolitna vodonepropusna AB ploča (MB – 30) na tamponskom

sloju šljunka zbijenosti min. Ms > 40,00 MN/m2 sa međuslojem HI.

UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE

Više od 10% površine parcele uredit će se kao pejzažno i zaštitno zelenilo. Prije početka

uporabe građevine okoliš će se dovesti u prvobitno stanje.

NAČIN I UVJETI PRIKLJUČENJA PARCELE, ODNOSNO GRAĐEVINE NA JAVNO

PROMETNU POVRŠINU I KOMUNALNU INFRASTRUKTURU

Idejnim projektom usvojen je kolni pristup do parcele, okomito sa javno prometne

površine. Komunalni pristup do farme je omogućen sa puta širine 5,00 m sa k.č.br.4231-

put.

PRIKLJUČCI NA KOMINALNU INFRASTRUKTURU

Za korištenje građevine potrebni su slijedeći priključci i instalacije:

Elektroinstalacije rasvjete, utičnica i gromobranske zaštite. Vanjska, standardne izvedbe

prema važećim propisima i uvjetima distributera. Povećanje angažirane snage za 17,25 kW.

Sanitarnu vodu predviđeno je osigurati iz sustava vodovoda bunara koji će se bušiti.

ZAŠTITA PRIRODE, OKOLIŠA I UREĐENJE

Prema elaboratu izgnojavanja vidljivo je da je buduća farma van ekološke mreže, te nema

utjecaja na ekološku mrežu. Iz ovog opisa i idejnog projekta vidljivo je da je farma

projektirana prema važećem prostornom planu te ispunjava sve uvjete zaštite okoliša te

svojom lokacijom i udaljenosti od naseljenih mjesta sprječava utjecaj buke i širenje

neugodnih mirisa, također farma je projektirana da ispunjava sve zahtjeve dobrobiti



držanja životinja (Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za

zaštitu životinja na farmama).

Građevina predstavlja malo požarno opterećenje. Mjere zaštite od požara biti će izražene kroz

preventivne zaštitne mjere obrađene prikazom mjera zaštite od požara. Pristup vatrogasnim

vozilom moguć sa javnih cestovnih površina, a gašenje požara moguće je sa svih strana. Na

lokaciji već postoji hidrantska mreža. Na granici parcele postoji ograda visine 1,85 m. Objekt

ne predstavlja opasnost za prirodu i okoliš u bilo kojem smislu potencijalnog zagađenja.

Konstrukcijskim mjerama građenja osigurat će se potrebna zaštita od buke u građevini i

njenom okolišu. Nema opasnosti od štetnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi.

Izgradnjom građevine neće se bitno povećati zagađenje zraka – spriječit će se stvaranje

velike koncentracije amonijaka. Unutrašnji volumen farme uz bočne otvore s obzirom na

kapacitet farme osiguravaju prirodnu ventilaciju i ni u kojem slučaju neće dovesti do

stvaranja visokih koncentracija amonijaka.

Komunalni otpad sakupljat će se u eko kontejner na izdvojenom dijelu parcele i predavati

na zbrinjavanje koncesionaru na nivou naselja. Postupanje s otpadom provodit će se u

skladu sa Zakonom o otpadu.

Zbrinjavanje uginulih životinja – na prostoru farme predviđeno je mjesto za odlaganje

životinjskog otpada sa kontejnerima u kojima se otpad čuva do odvoza u kafileriju. Odvoz

uginulih životinja vrši se svakih 7 dana, od strane ovlaštene tvrtke. Neizgrađene površine

će biti hortikulturno uređene travnatim površinama, ukrasnim biljem i sadnicama niskog

rasta.

TEHNIČKO-TEHNOLOŠKI DIO

Ovo idejno rješenje buduće farme muznih krava napravljeno je u skladu s važećim

Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na

farmama. Projektnim rješenjem su definirani objekti za smještaj muznih krava 540 UG,

junica, telića itd.

U proizvodnom ciklusu proizvodnje mlijeka postoji više tehnoloških faza: teljenje i puerpij,

početak laktacije, sredina i kraj laktacije, I i II faza suhostaja.

Prilikom postavljanja tehnologije i koncepta u objektu vodilo se računa o funkcionalnosti

objekta sa ciljem da se što lakše obave određene tehnološke operacije kao što su: hranidba,

izgnojavanje, napajanje, mužnja, grupiranje, teljenje, kontrola zdravstvenog stanja, liječenje



itd. Pri tom se pazilo da krave dobiju optimalne smještajne i ambijentalne uvjete i uvijek na

raspolaganju dovoljno pitke vode.

STAJA ZA MUZNE KRAVE

Centralni objekt na farmi je staja za smještaj mliječnih krava dimenzije 28,50/60,65 m.

U objektu će se primjenjivati slobodno držanje krava sa vanjskom klimom.

Osnovna obilježja staje :

- podna površina zgrade iznosi 1.728,50 m2, a neto ležište po kravi oko 4,50 m2.

- Volumen staje je usklađen sa tehnološkim zahtjevima koji se postavljaju za

takve objekte i biološkim normama za mliječne krave.

- Volumen staje iznosi više od minimum 45,00 m3 po kravi.

- Donji ustroj objekta je izveden od vodonepropusnog betona.

- Vanjski zabatni zidovi će se izvesti do visine 90,00 cm. Taj dio zidova dolazi u

dodir sa stajskim gnojem pa mora biti otporan na mokraću, a isto tako treba biti

otporan na mehaničke udarce (struganje i utovar stajskog gnojiva).

- Stupovi su visine 4,75 m pa se dobilo na odgovarajućem volumenu objekta po

životinji.

- Sve strane objekta su zatvorene drvenim panelima, daska na preklop sa

spaceboardom koji omogućuje strujanje zraka i dobru mikroklimu u staji.

- Kod projektiranja i planiranja pazilo se da stupovi nosača krovne konstrukcije

ne dođu u zonu prolaza strojeva za hranjenje, struganje gnojiva i slično.

Stupovi nisu postavljeni niti u zoni hranidbenog niti blatnog hodnika .

- Zatvorenu stanu objekta (strana sa zabatom) potrebno je postaviti u pravcu

vjetra, kako bi se spriječio utjecaj vjetra na mikroklimu unutar objekta.

- Staja ispunjava uvjet da su svijetli otvori u stajama za slobodni uzgoj mliječnih

krava 1:20 u odnosu na površinu poda.

- Umjetnu rasvjetu treba projektirati u dvije razine: kao nužno osvjetljenje koje

će se koristiti prilikom noćne kontrole stada da se ne uznemiravaju životinje) i

radno osvjetljenje na razini od 30 luksa.

- Između jasli i blatnog hodnika nalazi se krmna pregrada koja ima za cilj

spriječiti izlazak krava na hranidbeni stol i smanjiti rasipanje hrane odnosno

njeno iznošenje na blatni hodnik.



- Na čeone strane staje postaviti će se vrata 3,00/3,00 do 4,00/4,00 m.

Funkcionalna namjena im je različita. Vrata na blatnom hodniku služe za

prolaz stroja za čišćenje blatnoga hodnika.

Slama se u objekt unosi strojno. Ovaj posao nije moguće obavit ručno s balama težine 200

kg. Strojevi koji služe za uvoz slame prolaze kroz blatni hodnik odmah nakon njegovog

čišćenja. Blatni hodnik je širok 3,50 m što je dovoljno da zadovolji tehnološki zahtjev koji

glasi: blatni hodnik mora biti toliko širok da se iza krava koje stoje na hranilištu mogu

mimoići dvije krave. Za odmor i ležanje previđena je potiskivana stelja.

Prednost uporabe slame u dijelovima staje gdje životinje borave omogućava kravama

bolje uvjete držanja, a osim toga kruti gnoj pri održavanju uzrokuje manji smrad. Na

površinama sa dubokom steljom kruti gnoj se skuplja kroz duži period i tvori sloj koji se

uz pomoć traktora odstranjuje 4-6 puta godišnje. Kruti gnoj odlagati će se na određeno

gnojište, na koje će se slagati do 2,50 m, a dva puta godišnje nakon završene fermentacije

će se odvoziti na njive. Nastiranje slame će se obavljati prolazom stroja kroz blatni hodnik

za komunikaciju. Osvjetljenje u staji za slobodni uzgoj treba projektirati – 30 luksa.

Pojenje krava treba izvesti sa pojilicama koje su zaštićene od zamrzavanja .Visoko

mliječne krave piju 10-12 puta na dan pa je potreban broj pojilica 1 pojilica / 15 krava.

STAJE II i III

Objekt na farmi u kojem će biti smještene junice, te telići poslije teljenja u igluima .

U objektu staje II i III biti će smješten pomladak svih kategorija od 0-24mj.

U objektu će se primjenjivati slobodno držanje junica sa vanjskom klimom.

Osnovna obilježja staje:

- Donji ustroj objekta je izveden od vodonepropusnog betona.

- Vanjski zabatni zidovi će se izvesti do visine 90,00 cm. Taj dio zidova dolazi u

dodir sa stajskim gnojem pa mora biti otporan na mokraću, a isto tako treba biti

otporan na mehaničke udarce (struganje i utovar stajskog gnojiva).

- Stupovi su visine 4,00 m pa se dobilo na odgovarajućem volumenu objekta po

životinji.

- Sve strane objekta su zatvorene drvenim panelima, daska na preklop sa

spaceboardom koji omogućuje strujanje zraka i dobru mikroklimu u staji.

Južna strana suhostaje je u potpunosti otvorena.



- Kod projektiranja i planiranja pazilo se da stupovi nosača krovne konstrukcije

ne dođu u zonu prolaza strojeva za hranjenje, struganje gnojiva i slično.

Stupovi nisu postavljeni nit u zoni hranidbenog niti blatnog hodnika.

- Zatvorenu stanu objekta (strana sa zabatom) potrebno je postaviti u pravcu

vjetra, kako bi se spriječio utjecaj vjetra na mikroklimu unutar objekta.

- Staja ispunjava uvjet da su svijetli otvori u stajama za slobodni uzgoj mliječnih

krava 1:20 u odnosu na površinu poda.

- Umjetnu rasvjetu treba projektirati u dvije razine: kao nužno osvjetljenje koje

će se koristiti prilikom noćne kontrole stada (da se ne uznemiravaju životinje) i

radno osvjetljenje na razini od 30 luksa

- Između jasli i blatnog hodnika nalazi se krmna pregrada koja ima za cilj

spriječiti izlazak krava na hranidbeni stol i smanjiti rasipanje hrane odnosno

njeno iznošenje na blatni hodnik.

- Na čeone strane staje postaviti će se vrata 3,00/3,00 m. Funkcionalna namjena

im je različita. Vrata na blatnom hodniku služe za prolaz stroja za čišćenje

blatnoga hodnika.

Slama se u objekt unosi strojno. Ovaj posao nije moguće obavit ručno s balama težine 200

kg. Strojevi koji služe za uvoz slame prolaze kroz blatni hodnik odmah nakon njegovog

čišćenja. Za odmor i ležanje previđena je potiskivana stelja.

Prednost uporabe slame u dijelovima staje gdje životinje borave omogućava kravama

bolje uvjete držanja, a osim toga kruti gnoj pri održavanju uzrokuje manji smrad. Na

površinama sa dubokom steljom kruti gnoj se skuplja kroz duži period i tvori sloj koji se

uz pomoć traktora odstranjuje 4-6 puta godišnje. Kruti gnoj odlagati će se na određeno

gnojište, na koje će se slagati do 2,50 m, a dva puta godišnje nakon završene fermentacije

će se odvoziti na njive. Nastiranje slame će se obavljati prolazom stroja kroz blatni hodnik

za komunikaciju. Osvjetljenje u staji za slobodni uzgoj treba projektirati – 30 luksa.

Pojenje krava treba izvesti sa pojilicama koje su zaštićene od zamrzavanja.

IZRAČUN KOLIČINA VODE

Izračun vode i gnojovke se temelji na podacima iz stručne literature npr. Uremović Z.,

Uremović Marija, Pavić Vesna, Mioć B.: Stočarstvo, Sveučilišni udžbenik, Agronomski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.



- potrošnja po kravi / dan = 100 l x 340 kom = 34,00 m3

- potrošnja vode po junici / dan = 35 l x 300 kom = 11,00 m3

- pranje izmuzišta,tuširanje i ostalo / dan = 23,00 m3

- Ukupna potrošnja vode godišnje: 68 m3 x 365 dana = 24.820,00 m3

IZRAČUN KOLIČINE GNOJA I PLATOA S SABIRNOM JAMOM ZA TEKUČI DIO

STAJNJAKA

Prema literaturi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: "Načela dobre

poljoprivredne prakse" za držanje muznih krava na potiskivanoj stelji, za jedno uvjetno grlo a

za šest mjeseci skladištenja potrebno je osigurati:

Za kruti stajski gnoj 4 m2 uz visinu nakupine gnoja (zaštitnih zidova) od 2 m.

Za tekući stajski gnoj spremnik od 2 m3.

Postojeći plato za stajnjak sa sabirnom jamom za tekući dio stajnjaka :

Površna za kruti dio stajnjaka = 1.393,00 m2

Zapremina sabirne jame = 805,00 m3

Proizvodnja stajnjaka na budućoj farmi od 540 UG: na plato će se odlagati i stajnjak sa

susjedne farme od 180 UG

Potrebna površina za kruti stajnjak = 540+180 = 720 x 4 m2 = 2.880,00 m2

Potrebna zapremina sabirne jame = 720 x 2 m3 = 1.440,00 m3

→ novi plato za stajnjak mora biti minimalne površine = 2.880-1.393 = 1.487,00 m2

→ nova sabirna jama platoa mora biti minimalne zapremine = 1.440-805 = 635,00 m3

Novoprojektirani plato za stajnjak :

Površina platoa za skladištenje krutog stajnjaka = 1.514,40 m2 – ZADOVOLJAVA !

Sabirna jama = 800,00 m3 – ZADOVOLJAVA !

Razlika u kubikaži sabirne jame se koristi za spremanje vode od pranja čekališta.



6.2 Elaborat o korištenju i primjeni stajskog gnoja na poljoprivrednom zemljištu

OPĆENITO

Ovim elaboratom obuhvaćena je odvodnja stajskog gnoja na predmetnoj lokaciji.

Idejnim projektom je definiran plato za stajnjak i sabirna jama za skupljanje tekućeg

dijela gnoja. U tehnološkom procesu zbrinjavanja gnoja i prema zahtjevu investitora

primijenjeni su AB vodonepropusni zidovi sabirne jame. Kruti i tekući dio stajnjaka

na predmetnoj farmi nastaje u staji za tov junadi.

PLATO I SABIRNA JAMA ZA TEKUĆI DIO STAJNJAKA

Opis platoa za skladištenje krutog dijela stajnjaka:

Za skladištenje krutog dijela stajnjaka projektirani su vodonepropusni AB zidovi od

nabijenog betona C25/30. Od vodonepropusnog nabijenog betona projektirana je i

podna ploča debljine 30 cm, a 35 cm iznad sabirne jame. Na spojevima AB zidova i

ploča predviđa se ugradba bubrećih brtvećih traka, koje svojim dodirom s vodom

bubre i stvaraju vodonepropustan spoj. Materijali ugrađeni u plato i sabirnu jamu

moraju biti visoke kvalitete te svojim sastavom spriječiti djelovanje korozije na

armaturu ugrađenu u AB konstrukciju platoa.

Plato za skladištenje krutog dijela stajnjaka je površine = 1.514,40 m2

Opis sabirne jame:

Sabirna jama za skupljanje tekućeg dijela stajnjaka projektirana je od AB

vodonepropusnih zidova d = 30 cm i ploča d = 35 cm. Na spojevima zidova i ploča

sabirne jame ugrađuju se bubreće brtveće trake, koje u dodiru s vodom bubre i stvaraju

vodonepropustan spoj. Kvaliteta ugrađenih materijala u AB zidove i ploče mora biti

takva da sprječava utjecaj korozije na armaturu ugrađenu u beton, C25/30. U gornjoj

ploči sabirne jame projektirane su rešetke za ocjeđivanje stajnjaka.



Pražnjenje i odvoz tekućeg dijela stajnjaka vrši se na način da se priključi vakuumska

pumpa cisterne u sabirnu jamu. Uz zid sabirne jame projektiran je otvor za pražnjenje

tekućeg dijela stajnjaka.

OBLIK PLATOA ZA STAJNJAK I SABIRNE JAME



IZRAČUN UKUPNE KOLIČINE KRUTOG I TEKUĆEG DIJELA STAJNJAKA

Mliječna goveda proizvode 40-50 kg gnoja na 500 kg tjelesne mase dnevno. U stajama u

klasičnoj dubokoj stelji koristi se 8-10 kg stelje na dan, a čini je sjeckana slama sa vrlo malo

gnojovke jer se ista upije u stelju.

Pretpostavke: ravnomjeran broj teljenja tijekom godine, interval teljenja 12 mj., remontna

stopa 30%, prvo teljenje u prosječnoj dobi 24 mj., nije uračunata muška telad (prodaja

nakon kolostruma), bez mortaliteta, stalna veličina stada. (Literatura Dr.sc. Ivan Katalinić

i suradnici "Izgradnja i adaptacija govedarskih staja" – tehnološko-tehnički normativi,

Zgb., srpanj 2004.).

Ukupna godišnja proizvodnja gnoja iznosi prema literaturi Ministarstva poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja "Načela dobre poljoprivredne prakse", za držanje muznih krava

na potiskivanoj stelji, za jedno uvjetno grlo a za šest mjeseci je 8 m3 krutog stajskog gnoja i 2

m3 tekućeg stajskog gnoja, što ukupno iznosi 10 m3.



→ 540 UG x 10 m3 = 5.400,00 m3 / 6 mj.

→ 5.400,00 m3 x 2 = 10.800,00 m3 / godišnje

IZRAČUN POTREBNE POVRŠINE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA ZA PRIMJENU

STAJNJAKA

Maksimalna godišnja količina stajnjaka koja se može aplicirati na poljoprivredne površine

(Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima NN br.15/92) po

jednom hektaru iznosi 60 m3.

Ukupna godišnja proizvodnja gnoja iznosi prema literaturi Ministarstva poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja "Načela dobre poljoprivredne prakse" za držanje muznih krava

na potiskivanoj stelji, za jedno uvjetno grlo a za šest mjeseci je 8 m3 krutog stajskog gnoja i 2

m3 tekućeg stajskog gnoja, što ukupno iznosi 10 m3.

→ 540 UG x 10 m3 = 5.400,00 m3 / 6 mj.

→ 5.400,00 m3 x 2 = 10.800,00 m3 / godišnje

Da ne bi dolazilo do prekomjernog zagađenja vode nitratima iz poljoprivrednih izvora

primijenit će se direktiva 91/676/EEC. Najveća količina dušika životinjskog porijekla koji se

smije upotrijebiti na hektar poljoprivredne površine iznosi 170 kg godišnje. Aplikacija

gnojiva na poljoprivredne površine ne smije se obavljati od 15 studenog do 15 veljače kada je

zemlja smrznuta ili na njoj leži snijeg.

U goveđem stajskom gnoju sadržaj dušika iznosi oko 0,35-0,61%. Sadržaj dušika (N) što

iznosi : 10.800,00((0,35+0,61)/2)/100 = 51,84 t dušika →51.840 kg/170 kg/ha = 305 ha

Ili →35,4 t stajnjaka sa sadržajem od prosječno 0,48% sadrži dušika 170 kg N, što izlazi da za

razastiranje stajnjaka treba osigurati 10.800,00/35,4 t/ha = 305 ha.



Uzevši u obzir ratarske kulture, plodored i eventualne probleme pristupa na poljoprivredne

površine u periodima kada će se vršiti primjena stajnjaka na poljoprivredne površine

planirano je primijeniti prosječno 35,4 m3/ha stajnjaka godišnje što je znatno manje od

dozvoljenih 60 m3/ha gnoja na godinu.

Dugoročna primjena stajnjaka i gnoja povećava količinu ukupnog dušika u tlu, s tim i

količinu dušika koja je dostupna usjevima. Kao posljedica količine potrebnih organskih

gnojiva za postizanje optimalnih prinosa s vremenom će se smanjiti, a povećati će se rizik od

prekomjerne gnojidbe i ispiranja nitrata. Prema preporukama stručnjaka, na određenu

poljoprivrednu površinu stajnjak i gnoj se mogu rasprostirati nakon 3-4 godine, kako ne bi

došlo do onečišćenja poljoprivrednih površina teškim metalima koji se nalaze u organskim

gnojivima.

Prema dokazima osiguranja, Investitor ima dovoljne količine poljoprivrednih površina za

razastiranje proizvedenog gnoja i stajnjaka, nakon svake 3 godine na istu površinu.

PLAN ODVOŽENJA I PRIMJENE STAJNJAKA NA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Stajnjak i tekući dio gnoja su organsko gnojivo s visokim sadržajem amonijskog dušika (50 –

70 %), koji prelazi u nitratni oblik nakon par tjedana, stoga se može lako isprati u podzemne

vode.

Odvoženje stajnjaka predviđeno je dva puta godišnje na poljoprivredne površine ovisno o

usjevima na koje će se primjenjivati. Detaljan plan odvožnje i primjene stajnjaka i tekućeg

dijela stajnjaka moguće je izraditi tek nakon dobivenih podataka od Investitora o vrsti usjeva

na određenoj poljoprivrednoj površini.

Investitor treba izraditi višepoljni četverogodišnji plodored za poljoprivredne površine, tek

nakon toga je moguće izraditi detaljan plan odvožnje i primjene tekućeg dijela gnoja i

stajnjaka.

Preporučene količine stajnjaka na poljoprivrednim površinama ovisi o usjevu koji je zasijan

na određenoj površini.



1. Na livadama obično je u količini od 20 – 40 t/ha i to u proljeće nakon svake

kosidbe, a može i u jesen da bi se uskladištilo što više hranjiva u korijenu.

2. Žitarice se gnoje u količini 60 – 10 t/ha u periodu prije početka vlatanja, a

okopavine 20 – 30 t/ha.

3. Na oranicama, najbolje vrijeme primjene je prije sjetve.

Stajnjak se ne primjenjuje u kasnu jesen ili ranu zimu jer se tada hraniva izgube. Stajnjak

treba fermentirati prije primjene i mora biti stara najmanje 3 mjeseca.

Stajnjak se na poljoprivredne površine razastire vakuum cisternama ili rotacijskim

raspršivačima velikog kapaciteta.

PRIMJENA STAJNJAKA

Tablica 2. Preporučene količine stajnjaka u odnosu na druge kulture

USJEV PREDUSJEV SJETVA STAJNJAK TEKUĆI DIO GNOJA

Kukuruz Leguminoze ili strne žitarice Proljeće

40 m3/ha proljeće u tlo unijeti tanjuranjem prije sjetva

80 m3/ha je maksimalna doza gnojovke podijeljeno u više obroka. U jednom davanju ne smije se prekoračiti doza od 40 m3/ha.

Pšenica Soja, suncokret, šećerna repa

Jesen

50 m3/ha u jesen, u tlo unijeti oranjem prilikom pripreme tla za sjetvu

Na početku vegetacije u proljeće 20-25 m3/ha.

Jari ječam Ožujak 30 m3/ha prije oranja 25 m3/ha u proljeće

Suncokret Strne žitarice i jednogodišnje mahunarke

Travanj

30 m3/ha u proljeće prije pripreme tla za sjetvu. U tlo unijeti tanjuranjem ili oranjem

Ne preporučuju se

USJEV PREDUSJEV SJETVA STAJNJAK TEKUĆI DIO GNOJA

Šećerna repa

Krupnozrne leguminoze i Ožujak 40 m3/ha u

proljeće pred 40 m3/ha u proljeće pred pripremu tla. Prevelika



strne žitarice pripremu tla količina gnojovke snizuje prinos i kvalitetu šećerne repe

Uljana repica Jesen

50 m3/ha prije sjetve, zaorati u tlo

Na početku jeseni 20 – 30 m3/ha. U ranom proljetnom razdoblju sve do stvaranja komušaka može se davati gnojovka do 25 m3/ha

Travnjanici

80 m3/ha tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja. Prilikom razastiranja dobro je gnojovku dodatno razrijediti vodom.

U odnosu na ukupne poljoprivredne površine koje su na raspolaganju za konačno

zbrinjavanje stajnjaka, te prema primjenjenom plodoredu uzimajući u obzir praktična

znanja, tehnolog biljne proizvodnje vodit će računa o najboljem mogućem iskorištenju

organskih gnojiva.

Stajnjak se u tlo može unositi oranjem, tanjuranjem ili rotacijskom kultivatorom.

Razastiranje stajnjaka i gnojovke evidentirati na preglednim grafičkim prikazima, te

vršiti analizu tla određene poljoprivredne površine prije razastiranja stajnjaka.

Stajnjak se ne izvozi na:

• Na poljoprivredno tlo zasićeno vodom (poplavljeno polje),

• Na smrznuto zemljište ili zemljište pokriveno snijegom,

• Ako postoji mogućnost da će površina u većem dijelu zime biti poplavljena

vodom,

• Na područiju izloženom velikom riziku zagađenja,

• Na poljoprivredne površine koje su zasijane usjevima.

Prilikom rasprostiranja stajnjaka ili gnojovke izbjegavati onečišćenje površinskih

voda, bunara, tako da se ostave zaštitne trake između njih i površine gdje se stajnjak i

tekući dio gnoja primjenjuju.



Preporučene zaštitne trake su:

• Za potoke i jarke – 10 metara

• Za riječne kanale – 20 metara

• Za bunare u domaćinstvu ili farmi – 50 metara

• Za izvore vode za javnu vodoopskrbu – 100 metara

Strojevi za odvoz i konačno razastiranje stajnjaka i osoke:

• Vakuum cisterne za izuzimanje osoke iz sabirnih jama i spremnika i odvoz do

mjesta rasprostiranja,

• Rotacijski raspršivač većeg kapaciteta,

• Stroj za razbacivanje stajnjaka po poljoprivrednim površinama.

S ciljem postizanja najboljih usjeva do primijenjenog krutog stajskog gnoja ili tekućeg dijela

gnoja neophodno je korištenje posebne mehanizacije za razbacivanje i rasprskavanje koja će

osigurati ravnomjernu primjenu organskih gnojiva.

Tekući dio gnoja se iz spremnika ispumpava u vakum cisterne na koje se priključuje rotacijski

rasprskivač koji osigurava ravnomjerno raspoređivanje gnoja po tlu.

Stajnjak se na poljoprivredne površine odvozi tarktorskim prikolicama, a rasprostiranje se vrši

specijalnim strojevima za razbacivanje gnoja po površini.

PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

1. Analiza vode vršit će se dva puta godišnje putem mreže piezometara (bušeni

bunar).

2. O rezultatima analiza izvjestiti:



- Županijski ured za zaštitu okoliša i

- Hrvatske vode.

Pokazatelji ne smiju prelazitit zakonom dozvoljene vrijednosti.

3. Analiza tla koje se gnoje stajskim gnojem vršit će se svake dvije godine sa

određivanjem parametara koji mogu ukazati na prekomjerno onečišćenje štetnim i

opasnim tvarima.

Poljoprivredno tlo smatra se zagađenim kada sadrži više količine štetnih tvari izraženo

u mg/kg suhog tla estrahirano u zlatotopki, osim PAH koji se estrahira posebnim

postupkom prema slijedećoj tablici 4.

TABLICA 4.

Teksturna teža i teška tla i tla bogata humusom

Tekstruna laka tla, skeletna tla i tla siromašna humusom

ELEMENT Mg/kg Mg/kg

Kadmij (Cd) 2 1

Živa (Hg) 2 1

Olovo (Pb) 150 100

Molibden (Mo) 15 10

Arsem (As) 30 20

Kobalt (Co) 50 50

Nikal (Ni) 60 50

Bakar (Cu) 100 60

Krom (Cr) 100 60

Cink (Zn) 300 200

Policiklički aromatski ugljikovodici 2 2

(2) Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN

15/92) Članak 3.

Zaključak



Elaboratom je obrađeno konačno zbrinjavanje stajnjaka i tekućeg dijela stajnjaka na farmi

muznih krava 540 UG s ciljem izbjegavanja onečišćenja poljoprivrednih površina i

zagađivanja okoliša. Investitor raspolaže sa velikim poljoprivrednim površinama što smanjuje

opasnost od onečišćenja poljoprivrednih površina, nitratima i drugim onečišćujućim tvarima

koje su sastavni dio organskih gnojiva. Prije razastiranja organskih gnojiva potrebno je

izvršiti analizu tla. Nekontrolirana primjena organskih gnojiva bez poznavanja osobina tla i

njegove prirodne snabdjevenosti elementima ishrane biljaka povećava rizike zagađenja.

PLAN I DINAMIKA RAZASTIRANJA STAJNJAKA I TEKUČEG DIJELA GNOJA NA

POLJOPRIVREDNO TLO:

Pražnjenje betonskog platoa i sabirne jame vršiti će se dva puta godišnje, i to jednom u

vegetacijskom razdoblju a jednom u izvanvegetacijskom razdoblju.

Za ovaj način izgnojavanja potrebno je osigurati 305,00 ha godišnje.

Investitor je priložio ugovor u kojem je vidljivo da obrađuje više od potrebnih 305,00 ha, to

znači da posjeduje dovoljno poljoprivrednog zemljišta za unos stajnjaka preko cijele godine.

Potrebna oprema :

Za utovar i razastiranje stajnjaka potreban je traktor sa utovarivačem i prikolicom za

razastiranje stajnjaka po poljoprivrednom tlu.



6.3 Grafički prilozi iz Prostornog plana uređenja Grada Donji Miholjac

1A – Korištenje i namjena površina



2B - Vodnogospodarski sustav



3A – Uvjeti korištenja i zaštite prostora



3B – Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

Documents

Zahtjev za ocjenom o potrebi procjene utjecaja na okoliš za ocjenom o potrebi procjene... · Miholjac, Trg A. Starčevića 9), k.č.br. 4231 (put - društveno vlasništvo – u općoj