Zagreb, 15. veljače 2017. Broj 463 · tržišta profesionalnih i poslovnih usluga, te ostale mjere za olakšavanje poslovanja. Tako se, među ostalim, za radnike koji na radnome

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. veljače 2017. • Broj 463

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Demokracija na radnom mjestu – Provođenje izbora za radničko vijeće

Str. 8. - 9.

Cijena 9 kuna

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnih sindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Gordana Palajsa, Darko Šeperić, Dijana Šobota i Petra Šimunović

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Ne vjeruj političkoj klasi ni kada darove nosi!

Ako je suditi po isteku prvih 100 dana Plenkovićeve Vlade, za soci-jalne partnere, posebice sindikate,

budućnost nije obećavajuća.Da podsjetimo, nakon početnog

zaklinjanja vladajućih u socijalni dijalog i premijerova obraćanja socijalnim partne-rima na prvoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u mandatu ove Vlade, te usprkos isključenosti sindikata iz dviju ključnih reformi kojima se Vlada pohva-lila nakon 100 dana (porezna reforma i rasterećenje gospodarstva), sindikati su osjetili umjereni optimizam i uvjerenje kako je ova Vlada svjesna da zajedno možemo više i bolje, te kako ćemo obno-viti temelje socijalnog dijaloga, koje je značajno oštetila Milanovićeva Vlada.

No, ljubav je, čini se, kratko trajala i sada, poput svizca Phila, predviđamo budućnost. Naime, na Svijećnicu svizac promoli glavu iz jazbine i predviđa dolazak proljeća: ako ne vidi svoju sjenu, proljeće je blizu, ako je vidi, njegov se dolazak odgađa za šest tjedana. Što je svizac doista vidio?

Događaji posljednjih petnaestak dana pokazuju kako neuključivanje sindikata u poreznu reformu i u proces izrade Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva nije slučajnost. Naime, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS) utvrdilo je prijedloge tri zakona u području tržišta rada, od ključnog interesa za socijalne partnere: Zakon o posredovanju pri zapošljava-nju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja i Zakon o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, bez socijal-nih partnera (osim prvog Zakona za koji je održan samo jedan sastanak radne skupine nakon kojega je prijedlog popri-mio oblik o kojemu se na sastanku uopće nije govorilo). Riječ je o tri zakona čije je usvajanje Vlada, prema Godišnjem planu normativnih aktivnosti, planirala za drugi kvartal ove godine. Za ove, kao i za sve druge zakone koje u 2017. planira doni-jeti ili mijenjati MRMS, socijalni partneri su se kroz Program rada GSV-a izjasnili

za sudjelovanje od razine radne skupine, dakle od najranije faza kako bi utjecali na koncept propisa. Dugogodišnja je to praksa koja se poštovala čak i za vrijeme Milanovićeve Vlade, na koju su socijalni partneri imali najviše prigovora zbog kršenja socijalnog dijaloga.

Međutim, već duže od mjesec dana javni je prostor zagušen izjavama vlada-jućih kako će donijeti mjere za zapošljava-nje, kako će zaustaviti iseljavanje, kako će mladima na stručnom usavršavanju bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) pove-ćati novčanu pomoć sukladno povećanju minimalne plaće, istovremeno ne govoreći kako im više neće plaćati prijevoz (sada u visini stvarnih troškova, do najviše 1.000 kuna mjesečno) već poslodavci koji, međutim, to nisu dužni platiti. Stoga je lako moguće da SOR-ovci, primjerice, dobiju 200 a izgube 1.000 kuna!

S najavljenim se želi početi 1.ožujka, mjesec dana prije isteka prvog kvartala, odnosno znatno prije drugog kvartala kako je planirano. To znači: ili je Vlada loše planirala (ništa čudno jer su sve naše vlade potkapacitirane za plansko djelo-vanje), ili je nešto drugo potaklo ovaj zakonodavni stampedo koji isključuje socijalne partnere. A to nešto drugo su lokalni izbori.

I sad, Vlada je baš odlučna nekome nešto dati (iz džepova svih nas), a soci-jalni partneri su kočnica jer, eto, temeljem iskustva u oblikovanju i primjeni javnih politika, žele djelovati na zaustavljanju bacanja novca kroz prozor i kreiranju kvalitetnijih mjera koje će postići zadane ciljeve. Vanjska evaluacija mjera aktivne politike zapošljavanja potvrdila je sve dosadašnje konstruktivne prijedloge SSSH i njegova upozorenja na negativne posljedice mjera, koje su prethodne vlade ignorirale. Ova Vlada ide istim smjerom, odlučuje o čovjeku bez čovjeka, o radniku bez radnika, jer ona najbolje zna. Kao da prethodne nisu tvrdile isto!

Zaključit ću parafraziranjem Cezara: ne vjeruj političkoj klasi ni kada darove nosi!

Glavna urednica

DOGAĐAJI

Dana 21. siječnja u Hrvatskoj se obilježava Dan socijalnoga partnerstva. Utvrdio ga je Hrvat-

ski sabor 2007. godine prema datumu prvoga tripartitnoga sporazuma kojim su Vlada RH i socijalni partneri 1994. godine osnovali Gospodarsko-socijalno vijeće. Od osnivanja do danas, tripartitni sporazumi i socijalni dijalog razvijani su i dorađivani pa danas imamo znatno složeniji mehanizam koji, uz sam GSV, podrazumijeva i njegova povjerenstva, te zajedničke radne skupine kroz koje soci-jalni partneri mogu utjecati na koncept pojedinih, za njih značajnijih propisa.

No, riječ je o idealnoj slici koja u dodiru sa stvarnošću gubi dosta od svojega sjaja. Stoga je, obilježavajući Dan socijal-noga partnerstva, SSSH pozvao (i ovu) Vladu na stvarni socijalni dijalog, napo-minjući kako on nije prepreka reformama već jedan od ključnih alata postizanja toliko potrebnog društvenog konsenzusa o razvoj-nim ciljevima i načinima njihove realizacije. SSSH je naglasio kako je rad na uspostavi Europskog stupa socijalnih prava prilika davanju novog sadržaja socijalnom dijalogu na europskoj, ali i na nacionalnoj razini. (više o Europskom stupu socijalnih prava na 12. stranici)

Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj

Idealna slika koja u dodiru sa stvarnošću gubi sjaj

Demokratska politička kulturaDemokratska politička kultura podrazumijeva postojanje stvarnog uvažanja socijalnih partnera i drugih interesnih skupina u društvu od strane vlasti, te postojanje stvarne spremnosti vlasti da ozbiljno razmotri argumente i prijedloge socijalnih partnera. To uključuje i stvarno doživljavanje socijalnih partnera kao ravnopravnih aktera, bez čega tripartitni socijalni dijalog nije moguć.

„Tripartitni socijalni dijalog_osnovni pojmovi, procesi i očekivanja – priručnik, Dragan Bagić“

Sastavni dio procesa oblikovanja javnih politikaTripartitni socijalni dijalog je sastavni dio procesa oblikovanja javnih politika. Kako bi se proces oblikovanja javnih politika u RH unaprijedio potrebno je:- Za ključne javne politike osigurati dovoljno vremena kako bi proces oblikovanja

javne politike mogao biti proveden u skladu s najboljim standardima. Propisi od primarnog interesa za socijalne partnere, u pravilu, se donose u redovitom postupku, a samo iznimno u hitnom postupku, uz obrazloženje.

- Uvesti praksu redovite tripartitne i stručne evaluacije javnih politika kako bi se provjerilo ostvaruju li implementirane javne politike očekivane ciljeve, te na temelju takvih evaluacija predlagati promjene i unapređenje javnih politika.

- Potrebno je nastaviti obrazovanje službenika u svim tijelima državne uprave o suvremenim pristupima oblikovanju javnih politika, sukladno Strategiji reforme javne uprave.

- Dosljedno provoditi Zakon o procjeni učinaka propisa, te dalje razvijati taj institut i unapređivati procedure njegove primjene.

„Dijalogom do uspjeha_Kako može (još) bolje: uvidi, zaključci i preporuke projekta ‘Jačanje tripartitnog socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj’“

206. sjednica GSV-a

Naš je neposredni sindikalni interes očuvanje proizvodnje rafinerija i radnih mjesta u Sisku i Rijeci

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava 30. siječnja je održana 206. sjednica Gospodarsko-

socijalnog vijeća (GSV), tek treća u prvih 100 dana ove Vlade. Točka pod nazivom „ Informacija o aktivnostima po pitanju mogućeg otkupa INA-e te prodaje HEP-a“ na dnevni red je stav-ljena na zahtjev sindikalne strane. Među-tim, informacije koje je u ime Vlade RH dao ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, predsjednik GSV-a, bile su čak manje u odnosu na ono što se može saznati redovito prateći

medije. Sindikalna strana iznijela je niz konkretnih podataka, od kojih je dio nedovoljno poznat ili uopće nije poznat javnosti, te niz razloga zašto nije dobro prodavati dio jednoga javnoga podu-zeća (konkretno, 25 posto minus jedna dionica HEP-a) radi neizvjesne kupovine drugog sustava. Jedan od argumenata bio je taj da je i (ras)prodaja INA-e tako započela.

- Naš je neposredni sindikalni interes očuvanje proizvodnje rafinerija i radnih mjesta i u Sisku i u Rijeci, ali i širi inte-res zadržavanja usluga ovih sustava. S

tim u vezi očekujemo da Vlada izađe s konkretnim prijedlogom modela, rekao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.

U ime potpredsjednice Vlade RH Martine Dalić, predstavnici Ministar-stva gospodarstva, poduzetništva i obrta prezentirali su planirani proces Europ-skog semestra, način i rokove uključiva-nja socijalnih partnera u izradu Nacional-nog programa reformi.

Na dnevnome redu sjednice bila su izvješća o radu nacionalnog i županijskih GSV-ova za 2016. godinu, te usvajanje Programa rada GSV-a za 2017. godinu.

sindikalna akcija | 3

DOGAĐAJI

Vlada RH je na sjednici održanoj 5. siječnja 2017. godine donijela Akcijski plan za administrativno

rasterećenje gospodarstva kojemu je glavni cilj kroz 104 mjere administrativno raste-retiti gospodarstvo za 30 posto i ukloniti prepreke slobodi tržišta usluga do kraja 2017. godine, što predstavlja procijenjenu uštedu poslovnom sektoru do 1,5 milijardi kuna. Akcijskim planom su obuhvaćena slje-

deća područja: zdravstveni i sanitarni uvjeti, zaštita na radu, otvaranje obrta, otvaranje d.o.o.-a i j.d.o.o.-a, reforma i liberalizacija tržišta profesionalnih i poslovnih usluga, te ostale mjere za olakšavanje poslovanja.

Tako se, među ostalim, za radnike koji na radnome mjestu dolaze u neposredni kontakt s hranom smanjuje učestalost obavljanja zdravstvenih pregleda s dvaput na jedanput godišnje, te se smanjuje učesta-lost predavanja za higijenski minimum s jednom u četiri godine na jednom u pet godina. Preporučuje se da se poslodav-cima koji imaju do 50 zaposlenih omogući da samostalno izrađuju procjene rizika prilagodbom EU Obrasca. Preporučuje se pojednostaviti sadržaj uputnice za zdrav-stveni pregled, smanjiti trajanje kontinuira-nog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu, pojednostaviti obavijesti i dokumentaciju o provedenom osposobljavanju radnika za rad na siguran način, te omogućiti usavrša-vanje prema internim potrebama i ciljanim programima (sukladno procjeni rizika), smanjiti učestalost obavljanja zdravstvenih

pregleda radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada i u buci s jednom godišnje na jednom u tri godine. Pred-viđa se i pojednostavljenje evidentiranja radnoga vremena.

Provedba Plana podrazumijeva izmjenu niza propisa (većinom pravilnika, ali je predviđena i izmjena Zakona o zaštiti na radu). Posljedice ovih izmjena ne moraju nužno biti loše za radnike, ali mi to ne znamo. Mi ne znamo postoje li analize i procjena učinaka mjera ili se predlagatelj rukovodio samo dere-gulacijom i snižavanjem troškova za poslodavce, a ne znamo jer nismo bili uključeni u njegovu izradu, iako smo to tražili (HUP je bio uključen).

Vladin Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva

(Opet) neuključenost sindikalne strane

SSSH o 100 dana Vlade

Sretan put, dragi građani Hrvatske!Osvrćući se na prvih 100 dana

Vlade, SSSH se pridružio rastu-ćoj većini koja smatra kako

Vlada ne ide u dobrom smjeru. Prvih „Vladinih 100“ obilježila je

netransparentnost i neuključivost, izosta-nak procjene učinaka propisa te, time, njihova nekvalitetnost i neodrživost, otvoreno pogodovanje poslodavcima na štetu radnika uz samohvalu kako je to dobro i nužno, poduzimanje mjera koje bogate, uključujući političku elitu, čine bogatijima, a siromašne siromašnijima, odnosno izostanak političke volje za rješavanje problema u interesu većine… Sukladno tome, nastavlja se formalni soci-jalni, neuključivanje sindikata u većinu reformi i zakona, dok su udruge posloda-vaca uključene i s Vladom kroje sudbinu radnika.

Od pozitivnih poteza možemo istaći postizanje dogovora sa sindikatima držav-nog sektora – no istodobno osuđujemo izostanak dogovora sa sindikatima javnih službi s obzirom na moguće razmjere štete i prelijevanje posljedica i u druge sektore – te pozdravljamo povećanje minimalne plaće koje, međutim, nije dostatno za neutralizaciju štete porezne reforme u korist (već) bogatih – oni s plaćom do prosječne nisu dobili ništa, a upravo njihovi veći prihodi izravno bi se prelili u potrošnju i potakli daljnji rast. Istodobno, niske plaće, loši uvjeti rada te nezaposle-nost, redoslijed je razloga iseljavanja iz Hrvatske koje Vlada nastavlja ignorirati. Štoviše, izjavljuje kako će se povećati kvota za uvoz stranih radnika jer većina od gotovo 240.000 nezaposlenih nije isko-ristiva. Vlada koja se olako odriče potenci-

jala više od 14 posto aktivnoga stanovniš-tva, umjesto da učini sve, ama baš sve, na njihovu osposobljavanju i zapošljavanju, ne zaslužuje našu podršku jer, lakše je otvoriti granice za useljavanje i iseljavanje!

- Prvih 100 dana Plenkovićeve Vlade u nama ne budi optimizam: nastavlja se razvoj Hrvatske kao bogate zemlje osiro-mašenih građana, a Vlada pogoduje poslo-davcima na način koji potiče daljnje iselja-vanje. Pritom, premijer Plenković ne može preuzeti sve zasluge za dobre poteze, jer je većinu zakonskih prijedloga pripremila prethodna Vlada HDZ-a i MOST-a, ali je svakako odgovoran za njihov konačni izgled. Tu je mogao i trebao puno bolje, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novo-sel, ocjenjujući dosadašnji rad Vlade dvojkom za »tehničku izvedbu«, samo uz dodatak plusa za »umjetnički dojam«.

Sukladno prijedlogu sa sastanka u vezi Akcijskoga plana, održanoga 18. siječnja, SSSH je dostavio Mini-starstvu gospodarstva, poduzetniš-tva i obrta prijedloge za imenova-nje u radne skupine za provedbu Plana kako slijedi: zaštita na radu (Gordana Palajsa), sanitarni i zdrav-stveni uvjeti (Božica Žilić), trgovine i nekretnine (Zlatica Štulić) i libe-ralizacija tržišta usluga (Ana Mili-ćević Pezelj). SSSH će inzistirati na izradi analitičkih podloga i procjeni učinaka propisa kako izmjene ne bi snizile razinu zaštite prava radnika, posebice u području zaštite na radu, u kojemu Hrvatska već bilježi nepri-hvatljivo veliki broj ozljeda.

4 | sindikalna akcija

INTERVJU

Jedna od tema koje su obilježile prvih 100 dana Vlade bili su pregovori sa sindikatima državnih i javnih službi

o mogućnostima realizacije sporazuma iz 2009. godine o rastu osnovica plaća za šest posto slijedom rasta BDP-a. Za komentar razvoja događaja i još ponekih vezanih pitanja zamolili smo Stjepana Topolnjaka, predsjednika Samostal-nog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

Kako komentirate nepostizanje dogovora s Vladom o povećanju osno-vice za obračun plaća u javnim služ-bama? Kakva je, prema Vašemu mišlje-nju, budućnost pregovora?

Prvi razgovori o problemu Spora-zuma započeli su za vrijeme Oreškovi-ćeve Vlade, a vodio ih je Božo Petrov. Uz njega, u timu je bio tadašnji i današnji ministar financija Zdravko Marić, koji je bio pregovarač i 2009. godine. Razgo-vori se nisu micali s mrtve točke. U novoj Vladi pregovore je vodio ministar rada Tomislav Ćorić. Na strani sindikata bili su realni zahtjevi upućeni Vladi, iako finan-cijski vrlo visoki (za što nisu krivi sindi-kati). S druge strane, Vladinim pregova-račima naši početni, ali realni, zahtjevi nisu bili prihvatljivi zbog nedovoljnih proračunskih sredstava. No, ipak smo uspjeli iznaći i postići dogovor vezano uz Sporazum, odnosno uz dug Vlade RH prema radnicima u javnim službama. Pregovore smo završili 9. prosinca 2016. godine dogovorom o tekstu Sporazuma o osnovici za 2017. godinu prema kojemu je osnovica trebala rasti u dva navrata po 3 posto tijekom godine. Dogovoren je i nastavak pregovora u siječnju 2017. godine o bržem rastu naših plaća od rasta plaća u gospodarstvu u idućim godinama, te o nagodbi za postojeći dug za 2016. godinu. Međutim, sutra-dan, predočen nam je prijedlog različit od onoga o kojemu smo se dogovorili dan prije. Prema tom prijedlogu nama je stavljeno na stol da potpišemo kako dug Vlade prema našim članovima za 2016. godinu ne postoji. Stoga smo 12. prosinca, na sastanku u mučnoj atmosferi punih sedam sati slušali nagovaranja da

takav promijenjeni prijedlog potpišemo jer navodno naš Sporazum nije pravno valjan, a ako i jest, neke njegove odredbe negiraju postojanje duga za 2016. godinu. Naime, svi naši članovi trebaju znati da je dug Vlade prema svakome od njih nastupio 1. siječnja 2016. godine i da je od tog trenutka taj dug postao njihovo individualno pravo. Odredbu prema kojoj bismo priznali da ne postoji potraživa-nje za 2016. godinu ni jedan sindikat iz javnih službi nije htio potpisati. Da su sindikati potpisali predloženi tekst, ispalo bi kako su sedam godina ljude obmanji-vali da je Sporazum o osnovici pravno valjan, a sada priznaju da nije. Slijedom toga pregovori su prekinuti i nije posti-gnut dogovor o osnovici za javne službe.

Sindikati državnih službi s Vladom RH potpisali su dogovor o osnovici za 2017. godinu i rast od 2 posto u veljači, 2 posto u rujnu i 2 posto u prosincu. Njih nisu tražili da se odreknu potraživanja iz 2016. godine jer oni takva potraživanja nemaju, pa kod njih nije ni bilo smetnji za potpisivanje takva ugovora. Na kraju, Vlada je donijela odluku o rastu osnovice za javne službe i to 2 posto u veljači za sve u znanosti, obrazovanju, zdravstvu, kulturi i socijalnoj skrbi. Sada očekujemo prego-vore za Temeljni kolektivni ugovor kojemu istječe produžena primjena 12. ožujka 2017. godine. Nadamo se kako se ovi pregovori neće voditi s „figom u džepu“. Pred nama su i pregovori za KU socijalne skrbi, te pregovori za KU u Zavodu za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju.

U programu rada Vlade najavljeno je kako će definirati osnovnu zdrav-stvenu zaštitu za sve građane te tzv. ‘zdravstvenu košaricu'. Riječ je zapravo o drukčijem terminu za istu politiku kakvu je zagovarao i prethodni mini-star zdravstva koji je priželjkivao defi-niranje košarice standardnih usluga i uvođenje tzv. nadstandarda – dodat-nih usluga za one koji ih mogu platiti. HDZ je u svom izbornom programu obećavao „jednako kvalitetne i dostu-pne zdravstvene usluge svima”. Kako komentirate to odstupanje od prediz-bornih obećanja?

Od mora informacija, kojima smo zatrpani, vrlo je teško sa sigurnošću znati koja je izjava ministra ili predstavnika Vlade RH točna i na nju se očitovati. No, za sindikate je sasvim jasno kako se treba postaviti. Mi ćemo i dalje težiti jačanju sustava javnog zdravstva i dostupno-sti zdravstvenih usluga jednakih za sve, te definiran opseg usluga utemeljen na zakonu i medicinskoj struci. No, privatni sektor u zdravstvu postoji kao i usluge koje on nudi. Borit ćemo se da to ne bude na račun javnog sektora.

SSSH se nedavno očitovao na Prijedlog o izmjenama i dopunama Pravilnika o specijalističkom usavr-šavanju doktora medicine u kojemu predlaže novi model – da Ministarstvo zdravstva bude nadležno za specijaliza-ciju na način da specijalizante raspore-đuje prema njihovim potrebama i sklo-nostima, kao i potrebama ustanova, a moguće je i osnivanje posebnog Fonda koji će se puniti iz sredstava ustanova. Može li zaživjeti takav model? Utjecaj na korisnike?

Unatoč činjenici kako je riječ o pravima liječnika i kako bi se sindikati trebali zalagati za prava radnika, držimo da je ovdje u pitanju viši interes društva nego pitanje prava liječnika kao radnika, te da se s jedne strane radi o pitanju struke, a s druge strane u osiguravanju dostupne kvalitetne zdravstvene zaštite svim korisnicima našega društva na jednak način. Stoga i ako sindikalni model ne bude prihvaćen, a sustav specijalizacija osigura dostupnost liječnika korisnicima zdravstvenih usluga, bit ćemo zadovoljni, jer je sadržaj uvijek prije forme.

Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske

Težiti dostupnosti zdravstvenih usluga jednakih za sve


DOGAĐAJI

Nakon više od godine i pol dana, predstavnici umirovljenika i starijih osoba ponovno će imati

kanal za utjecaj na politike, zakone i strategije i to kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, savjeto-davno tijelo Vlade RH. U ime Vlade RH Sporazum o osnivanju Vijeća je 1. veljače 2017. godine potpisao premijer Andrej Plenković s predstavnicima dviju najve-ćih umirovljeničkih udruga, predsjedni-com Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom Petrović i predsjednikom Matice umirovljenika Hrvatske Josipom Kova-čićem.

U međuvremenu je usvojena porezna reforma koja je pogodovala samo umirov-ljenicama s mirovinama većim od 6.200 kuna. Stoga je predsjednica SUH-a izra-zila uvjerenje kako će se na prvoj sjednici Nacionalnog vijeća naći uvođenje hitnih mjera za suzbijanje siromaštva umirov-

ljenika i starijih osoba poput uvođenja minimalne i nacionalne mirovine, pobolj-šanog modela usklađivanje mirovina, te novog modela obiteljskih mirovina.

- Radujemo se dijalogu koji predugo čekamo, od zahtjeva za sprječavanje dalj-njeg siromašenja starijih ne odustajemo, te ćemo o njima pregovarati u sklopu realnih mogućnosti, rekla je predsjednica SUH-a.

Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe

Spriječiti daljnje siromašenje starijihZahtjev SSSH za tumačenjem članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak

Troškovi prijevoza na posao i s poslaSavez samostalnih sindikata Hrvat-ske zatražio je od Ministarstva financija – Porezne uprave mišlje-nje o isplati troškova prijevoza na posao i s posla, točnije da li bi se isplata troškova prijevoza na posao i s posla koju bi poslodavac vršio radnicima (a na to pristaje) prema cijenama mjesečne, odnosno poje-dinačne prijevozne karte skupljeg prijevoznika (čiji vozni red odgo-vara radnom vremenu radnika), smatrala oporezivom, odnosno da li bi se smatrala neoporezivom, te da li bi se ista takva isplata troškova prijevoza na posao i s posla radni-cima, koji umjesto javnog prijevoza koriste osobni automobil, smatrala neoporezivom.

Prenosimo odgovor Ministar-stva financija – Porezne uprave:

„… U slučaju kada na području na kojem se vrši prijevoz na posao i s posla prometuje više prijevoznika, isplata naknade troš-kova prijevoza ne smatra se opore-zivim primitkom do visine cijene mjesečne, odnosno pojedinačne prijevozne karte onog prijevoznika čiju uslugu prijevoza radnik koristi uz uvjet da su o istom osigurane vjerodostojne isprave, neovisno o tome što na tom području prome-tuje i prijevoznik čiji je trošak prije-voza povoljniji. Ako poslodavac radniku isplaćuje troškove prije-voza na posao i s posla, a isti umje-sto javnog prijevoza koristi osobni automobil, isplaćena naknada ne smatra se oporezivim primitkom do visine cijene mjesečne, odnosno pojedinačne prijevozne karte bilo kojeg prijevoznika koji prometuje na tom području.“

Izvor:vlada.gov.hr

Raditi u inozemstvu:

Zaštiti se znanjem! SSSH i Zaklada Friedricha Eberta orga-nizirali su 9. veljače stručni skup pod nazivom "Raditi u inozemstvu: Kako zaštititi hrvatske radnike" u sklopu kojeg je održana panel- rasprava "Sloboda kretanja radnika i pravedna mobilnost", kao i predstavljena brošura „Zaštiti se znanjem!" namijenjena onima koji u Njemačkoj žele raditi u skladu sa zako-nom i uz pravedne uvjete rada.

Otkada je u većini zemalja Europske unije na snazi potpuna sloboda kreta-nja, mnogi građani Hrvatske iskoristili su tu mogućnost kako bi radili u drugim zemljama, a najviše ih je otišlo u Njemačku. Hrvatski državljani/ke odlaze samostalno radi privremenog ili trajnog života i rada u Njemačkoj, te na rad u sezoni ili preko posredničkih agencija, ali i kao upućeni radnici koje na određeno vrijeme posloda-vac iz Hrvatske upućuje u Njemačku radi prekograničnog pružanja usluga.

Bitno je napomenuti kako za sve radnike u Njemačkoj vrijedi: zakonska minimalna plaća, te minimalna plaća prema kolektivnim ugovorima u nekim sektorima; tjedno prosječno radno vrijeme od najduže 48 sati; obveza poslo-davca da radnika prijavi na mirovinsko osiguranje; otkaz se mora uručiti pisanim putem; radni odnos se ne može okon-čati odmah; u slučaju bolovanja do šest tjedana radnik ima pravo na punu plaću ako je kod istog poslodavca radio duže od četiri tjedna; za upućene radnike važno je da im prije odlaska bude izdana Potvrda A1 Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, da s poslodavcem nedvojbeno utvrde uvjete snošenja troškova smještaja i prijevoza i dr.


UDRUŽENI SINDIKATI

Riječ je o najduljem stečaju u Hrvat-skoj koji je pokrenut u ožujku 2001.g. i u kojemu zastupamo dio

bivših radnika članova Sindikata turizma i usluga Hrvatske, od ukupno 239 radnika koji su svi ostali bez posla. Sredinom siječ-nja ove godine na Trgovačkom sudu Zadar - Stalna služba Šibenik održana je 14. javna dražba, radi prodaje kompletne imovine te nekada renomirane tvrtke. Opet se nije javio ni jedan kupac, iako je cijena sa početnih 24 milijuna kuna smanjena na 12 milijuna kuna.

Nakon što je stečajni upravitelj zatra-žio daljnje smanjivanje prodajne cijene i da RH, odnosno Ministarstvo financija, koje ima razlučno pravo i fiducijarnu uknjižbu nad cjelokupnom imovinom, preuzme imovinu te tvrtke, te da se na taj način tvrtka praktično likvidira, usprotivili smo se takvome neprihvatlji-vome prijedlogu. Zatražili smo od Suda i stečajnog upravitelja da se cijena ni u kojem slučaju više ne smanjuje, te da RH, odnosno Ministarstvo financija, još ne preuzme cjelokupnu imovinu, odnosno da se tvrtka ne likvidira, nego da se u roku 60 dana sa RH, odnosno s Mini-starstvom financija i sa Ministarstvom za upravljanje državnom imovinom, u tome roku pokuša postići nagodba u svezi obeštećenja radnika. Naše prijedloge

prihvatio je stečajni upravitelj, predstav-nica DORH-a, koje zastupa Ministarstvo financija RH, kao i Sud.

Naime, radnicima je priznato 13 mili-juna kuna s osnova plaća i otpremnina. Od toga im je prije tri godine, nakon prosvjed-nog skupa i zahtjeva stečajnom upravite-lju za isplatu, isplaćeno 3,3 milijuna kuna, što je namaknuto iz prodaje stare upravne zgrade. U međuvremenu je bio niz poku-šaja prodaje te tvrtke kroz licitaciju, a pret-hodno je nekoliko potencijalnih kupaca, odnosno investitora kao što su BETEX Čakovec, ROST ŠPORT, DJELO, INTER i dr. odbijeni, premda su nudili investiranje i zapošljavanje radnika.

Smatramo kako je država dovela do toga da stečaj traje više od 16 godina i kako su bezrazložno odbijeni potenci-jalni investitori, te bi zbog toga upravo RH, odnosno nadležne institucije trebale obeštetiti radnike u preostalome dijelu od 9,7 milijuna kuna i to na način da se RH odrekne dijela potraživanja u korist radnika (a RH inače potražuje 65 mili-juna kuna sa osnova poreza i doprinosa).

Predstavnici STUH-a i SSSH će zatražiti od nadležnih resornih ministar-stava RH da se postigne prihvatljivo rješe-nje u odnosu na bivše radnike, odnosno nagodba, a radnici isplate u preostalome dijelu potraživanja. Vedran Uranija

Sindikat turizma i usluga Hrvatske

Nova podružnica Hotel „Panonija“

U Sisku je sredinom siječnja ove godine osnovana nova sindi-kalna podružnica Sindikata

turizma i usluga Hrvatske i to u Hotelu „Panonija“. Na osnivačkoj skupštini sindikalne podružnice, za sindikalnu je povjerenicu izabrana Štefica Butković.

Slučaj bivših radnika šibenske tekstilne tvrtke Revija u stečaju

Najdulji stečaj u RHSindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske o uvođenju rada vrtića u dvije smjene

Prije promjena temeljita analiza stvarnih i opravdanih potreba

Povodom učestalih medijskih izjava i predizbornih inicijativa o mogućoj promjeni ili uvođenju rada zagre-

bačkih dječjih vrtića u dvije smjene, Sindi-kat obrazovanja, medija i kulture Hrvat-ske (SOMK) uputio je otvoreno pismo svim kandidatima za gradonačelnika/cu Grada Zagreba, u kojemu se, među osta-lim, napominje kako prije uvođenja rada vrtića u dvije smjene treba napraviti teme-ljitu analizu stvarnih i opravdanih potreba, vodeći se pritom, ponajprije, pravima, potrebama i interesom djeteta, roditelja, ali, ništa manje važno, pravima zaposlenih u sustavu, jer i oni imaju svoje obitelji, kao i cjelovitom planiranju kadrovskih, organi-zacijskih i materijalnih uvjeta, kao bitnim elementima toga „pilot-projekta“.

Sindikat Novine

Zajedništvo vozača TEX logistike

Kako bi razmijenili iskustva, Sindikat Novine organizirao je početkom veljače sasta-nak za vozače, članove podružnice Tisak d.d. – TEX logistike – Odjela transport. Kako se moglo čuti, noćna vožnja, koja je za njih svakodnevica, izrazito je stresna

i zahtijeva prisebnost i koncentraciju. Dostava novina i robe mora biti u predviđenom vremenskom roku, bez obzira na vremenske prilike ili objektivne okolnosti – kvar na vozilu, prometne nesreće, oštećenja cesta i dr. Trpi i njihov privatni život. Stoga je bitno njihovo zajedništvo. Samo zajedno, sindikalno organizirani, mogu mijenjati stvari na bolje.


DOGAĐAJI

U razdoblju između 1. ožujka i 31. svibnja ove godine održavaju se redoviti izbori za većinu uteme-

ljenih radničkih vijeća. Kao i uoči ranijih izbora, SSSH je pripremio Mapu za izborne odbore, koja, uz Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća, sadrži i sve potrebne obrasce. Budući da se izbor povje-renika radnika za zaštitu na radu provodi po istom postupku, Mapa sadrži i dodatni komplet obrazaca za ovu namjenu. Tijekom veljače, u sklopu sustava sindikalne eduka-cije EDUCA@SSSH, održava se i ciklus tečajeva „Demokracija na radnom mjestu – Provođenje izbora za radničko vijeće“.

Ovogodišnji izbori provode se prema odredbama novog Zakona o radu (NN, 93/14.), kao i novog Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (NN, 03/16.). Iako je postupak izbora u suštini ostao isti, novim Zakonom i Pravilnikom došlo je do niza manjih promjena. Prije svega, traja-nje izbornog razdoblja, odnosno mandat izabranog radničkog vijeća, povećan je s tri na četiri godine, što se odnosi na sva

radnička vijeća izabrana nakon stupanja na snagu novog Zakona o radu (7. kolo-voza 2014.).

Novim Pravilnikom promijenjen je rok za imenovanje izbornog odbora, koji radničko vijeće sada mora imenovati najkasnije četiri tjedna prije isteka svog mandata (ranije je to moralo učiniti u trenutku raspisivanja redovnih izbora, odnosno pet tjedana prije isteka mandata). Također, izričito je propisano tko imenuje dodatnog člana ako bi izborni odbor imao parni broj članova. Pravo imenova-nja dodatnog člana pripada listi skupine radnika ako takva sudjeluje u postupku izbora, a ako ne, dodatnog člana imenuje sindikat s najvećim brojem članova.

Povećan je broj radnika potreban za isticanje liste kandidata od strane skupine radnika, i on sada iznosi 20 posto radnika zaposlenih kod poslodavca (ranije je bilo dovoljno 10 posto). Također su omogu-ćene liste kandidata koje podnosi više sindikata zajedno, odnosno predizborne sindikalne koalicije.

Uvedena je mogućnost glasa-nja na drugome mjestu koje je različito od mjesta na kojem radnik radi, ako se radnik na dan izbora zate-kne izvan svoje organizacijske jedi- nice (odnosno izvan područja koje pokri- va njegovo biračko mjesto). Jasnije je propisan i način dostavljanja glasačkih listića prilikom poštanskoga glasanja. Glasački listići moraju sada obavezno biti svaki u zasebnoj omotnici, i dostavljeni putem vanjskog pružatelja poštanskih usluga (odnosno, ne smiju biti dostavljeni internom poštom).

Svaki glasački listić mora biti ozna-čen serijskim brojem, koji je potrebno ručno upisati na obrasce iz Pravilnika, odnosno Mape za izborne odbore.

Naposljetku, uvedena je i obaveza poslodavca da Ministarstvu rada i miro-vinskog sustava dostavi podatke o uteme-ljenom radničkom vijeću, u roku deset dana od objave zapisnika o konačnim rezultatima izbora.

Darko Šeperić

Redoviti izbori za radničko vijeće

Novosti u postupku izbora

Zahtjev SSSH MRMS-u za tumačenjem

Zakon o radu vs. Pravilnik o postupku izbora radničkoga vijeća

SSSH je zatražio mišljenje Ministar-stva rada i mirovinskog sustava o zakonitosti predlaganja većega broja

kandidata za zamjenika članova radnič-koga vijeća od onoga koji se bira, odno-sno da li bi takvo postupanje predstav-ljalo valjani razlog za poništenje izbora za radničko vijeće sukladno Zakonu o radu.Naime, člankom 146., stavkom 2. Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/14.) propisano je kako svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata i zamjenika kandidata koliko se predstav-nika radnika bira. Člankom 8., stavak 2. Pravilnika o postupku izbora radnič-koga vijeća („Narodne novine“, br. 3/16.) propisano je kako na listi kandidata mora

biti predloženo onoliko radnika koliko će članova imati to vijeće, te najmanje isti broj zamjenika članova radničkoga vijeća. Iz Zakona proizlazi kako se treba pred-ložiti upravo onaj broj zamjenika kandi-data koliko se predstavnika radnika bira, dok prema odredbi spomenutoga Pravil-nika proizlazi kako na listi kandidata za zamjenika može biti predložen i veći broj kandidata od broja koji se bira.

Odgovor Ministarstva rada i miro-vinskog sustava:

„… Odredbu članka 146., stavka 2. Zakona o radu, prema kojoj svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandi-data i zamjenika koliko se predstavnika radnika bira, valja tumačiti kao utvrđi-

vanje najmanjeg Zakonom propisanog broja kandidata i zamjenika kandidata, koju predložena lista mora imati, kako se predloženom listom kandidata ne bi narušila ravnomjerna zaštita interesa, odnosno ne bi umanjila razina Zakonom zaštićenih prava sindikata ili skupine radnika na sudjelovanje u odlučivanju kod poslodavca kod kojega su zaposleni.

Slijedom svega navedenoga može se zaključiti kako bi na zakonitost postupka izbora za radničko vijeće, mogle imati utjecaj samo one predložene liste s manjim brojem kandidata i njihovih zamjenika, dok predložene liste s većim brojem kandidata i njihovih zamjenika, ne bi mogle imati takav utjecaj…“


DOGAĐAJI

Odluka o raspisivanju izbora

Odluka o imenovanju izbornog odbora

Odluka o provođenju izbora

Glasanje

Zapisnik o prethodnim

Zapisnik o konačnim

Provedba redovitih izbora – redoslijed aktivnosti

Podnošenje prijedloga za imenovanje člana izbornog odbora i njegovog zamjenika

Podnošenje zahtjeva poslodavcu za dostavljanjem popisa radnikaDostavljanje odvojenih popisa radnika sa i bez biračkog prava

Podnošenje lista kandidata za članove i zamjenike članova radničkog vijeća / Imenovanje predstavnika u birački odbor

Objavljivanje lista kandidata Utvrđivanje i objavljivanje popisa birača

Podnošenje prigovora na popis birača Odlučivanje o prigovorima na popis birača

Imenovanje biračkog ili biračkih odbora, ako se glasa na više mjesta Zahtjev radnika za glasanjem na drugom biračkom mjestu

Zahtjev radnika za glasanjem putem pošte Priprema za glasanje

glasanja na biračkom mjestu

prigovora na utvrđeni rezultat izboraOdlučivanje o prijavama i prigovorima

propisani su Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća (NN 93/14).Pravilnik, kao i svi potrebni obrasci, nalaze se u Mapi za izborne odbore

PROVEDBA REDOVITIH IZBORA ZA RADNIČKO VIJEĆE – REDOSLIJED AKTIVNOSTI


UDRUŽENI SINDIKATI

Čistoća Zadar

Prvi u nizuNakon vrlo zahtjevnih pregovora, započe-tih još 23. studenoga 2015. godine, 3. veljače 2017. godine potpisan je Kolektivni ugovor za radnike Čistoća d.o.o. Zadar. Riječ je o prvome kolektivnome ugovoru koji je Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) zaključio za trgovačka društva u vlasniš-tvu Grada Zadra u kojima ima podružnice (pregovori su u tijeku u društvima Nasadi d.o.o., Odvodnja d.o.o., Vodovod d.o.o. i Obale i lučice d.o.o.). Kolektivni su potpi-sali glavni sindikalni povjerenik SSKH u podružnici Nenad Bačić i direktor Društva Dragan Maračić. Otpremnine pri odlasku u mirovinu povećane su tri puta u odnosu na dosadašnji Pravilnik. Poboljšani su i uvjeti za djelovanje i prava sindikata, kao i položaj povjerenika radnika za zaštitu na radu.

AKZ METALOGRADNJA

Obnova socijalnoga dijaloga

Nakon višemjesečnih pregovora, sklopljen je kolektivni ugovor o pravima i obvezama radnika i poslodavca u AKZ METALO-GRADNJA d.o.o. Rijeka. Odredbe se primje-njuju na teritoriju Hrvatske, jer je tvrtka registrirana u Virovitici, no gospodarska djelatnost se u većem obujmu odvija u Rijeci i diljem Hrvatske. Osnovica za obračun plaća ugovorena je u visini minimalne plaće. Mate-rijalna prava su ugovorena na nešto nižoj razini, no kako je to kolektivni ugovor

koji je sklopljen nakon dužeg razdoblja, u kojem radnici nisu imali kolektivni ugovor, možemo ga smatrati čak i prvim kojim je obnovljen socijalni dijalog u toj tvrtki.

Kolektivni ugovor su potpisali direktor Toni Sabalić, glavni sindikalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH-IS) Goran Lukić i regionalni povjerenik SMH-IS-a Damir Bačinović.

IGMA Koprivnica

Pet postotno povećanje osnovice za obračun plaćaRadnicima koprivničke građevinske tvrtke IGMA d.o.o. od 1. siječnja 2017. godine osno-vica za obračun plaće raste pet posto. Rezultat je to kolektivnih pregovora Sindikata gradi-teljstva Hrvatske (SGH) i poslodavca. Kolek-tivni ugovor potpisan je na godinu dana, a potpisali su ga direktor Alojzije Gregur i sindikalni povjerenik SGH Damir Osuško.

Komunalac Vrbovec

Zakonsko usklađivanje i povećanje prava radnikaKolektivni ugovor potpisan je i u vrbo-večkom Komunalcu. Uvodi se naknada za pripravnost za rad u visini deset posto satnice redovnog rada radnika koji je u pripravnosti, broj dana trajanja minimalnoga godišnjeg odmora usklađen je sa zakonom i povećan s 18 na 20 radnih dana. Ugovorena je potpora

Kolektivno pregovaranje udruženih sindikata

Eko Međimurje

Povećanje osnovne plaće nakon osam godina

Nakon kolektivnog radnog spora i najave štrajka poslodavcu, uz potporu članova, Sindikat graditeljstva Hrvatske i Eko Međimurje, ipak, potpisali kolektivni ugovor

Poticajni prijedlog za kolektivno pregovaranje dostavljen je poslo-davcu 13. rujna 2016. godine. Tijekom pregovora su usklađena gotovo sva sporna pitanja, osim visine osnovnih plaća radnika, tj. poslodavac nije prihvatio zahtjev Sindikata graditeljstva Hrvatske za povećanjem osnovnih plaća u visini šest posto. Kako radnici u velikoj većini nisu prihvatili prijedlog poslodavca da se umje-sto povećanja osnovne plaće isplati godišnja nagrada u visini pola prosječne godišnje plaće radnika, SGH je prekinuo prego-vore i najavio štrajk. Istodobno je pokrenuo i postupak mirenja. Oko 70 posto radnika, većim dijelom članova SGH, bili su protiv prijed-loga poslodavca. U konačnici je, u postupku mirenja, postignut dogovor: povećana je osnovna plaća radnika za 2,5 posto, ugovo-rena je trinaesta plaća u iznosu 25 posto prosječne godišnje plaće radnika, te je umjesto bona u vrijednosti 300 kuna, ugovo-rena isplata 300 kuna u novcu za svakog radnika u povodu Uskrsa. Kolektivni ugovor se primjenjuje od 1. siječnja 2017. godine, a do 31. prosinca 2018. godine.


UDRUŽENI SINDIKATIza novorođeno dijete i to u neoporezivom iznosu, čega nije bilo u prijašnjem kolek-tivnom ugovoru, a otpremnina za odlazak u mirovinu je uređena prema godinama staža provedenim u Društvu. Tako radnik koji je radio pet do deset godina u Društvu ima pravo na otpremninu u visini jedne prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u RH, a onaj radnik koji je proveo u Društvu više od deset godina ima pravo na tri prosječne mjesečne plaće. Kolektivni su potpisali sindikalni povjerenik Samo-stalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske Danijel Cuzel i direktor Zlatko Špoljar.

Prethodni ugovor bio je zaključen početkom 2009. godine na neodređeno vrijeme, ali nakon osam godina stekli su se zakonodavni i organizacijski uvjeti za određenim izmjenama i dopunama i to je bio osnovni razlog zašto se pristupilo pregovaranju na novi kolektivni ugovor, koji je, kao i prethodni, zaključen na neodređeno vrijeme.

KD Čistoća Rijeka

Veće naknade plaćaKolektivni ugovor s ugovorenim povoljni-jim pravima radnika Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelat-nostima Hrvatske ispregovarao je i u riječkome Komunalnom društvu Čistoća. Povećana je naknada plaće u slučaju kada je radnik na bolovanju od jednoga do osam dana sa prijašnjih 80 posto na 85 posto, a kada radnik ne radi zbog vremen-skih nepogoda (kiše ili snijega), povećana je naknada plaće sa 70 posto na 75 posto.

Vetropack Straža

Uspješni pregovoriVeć treći puta zaredom, na petogodišnje razdoblje potpisan je Kolektivni ugovor za

društvo Vetropack Straža. Dobra priprema pregovaračkog odbora Sindikata EKN-a Hrvatske rezultirala je uspješnim prego-vorima. S prvim danom 2017. godine osnovna plaća raste za 3,65 posto, te svake sljedeće godine za visinu inflacije ili za, minimalno, 1,2 posto. Naknada za noćni rad je podignuta sa 40 na 50 posto. Regres i božićnica će godišnje rasti za 100 kuna.

Potpisani su i kolektivni ugovori u Lipovici, Brod-Plinu, Viveri, BDF Servi-sima i Janafu.

Alstom Karlovac

Zadržavanje i poboljšanje postojećih pravaNakon četiri mjeseca pregovora, u Karlovcu je potpisan novi Kolektivni ugovor o pravima i obvezama radnika i poslodavca u Alstomu Hrvatska d.o.o. Posebna njegova vrijednost je u tome što je obnovljen i potpisan nakon restruktu-riranja koje je uz kupnju dijela Alstoma na europskoj razini, pa tako i na razini karlovačke lokacije vodio i na njemu insistirao GENERAL ELECTRIC. Zadr-žana su dosadašnja prava, ali i ugovo-rena viša. Uz sve najviše neoporezive iznose materijalnih prava, poslodavac će isplatiti i 4.000 kuna božićnice, dok su otpremnine u slučaju pojedinačnog otkaza ugovorene na razini deset plaća radnika, što do sada nije bilo ugovoreno kolektivnim ugovorom. Ugovoren je i

čitav niz pojedinosti vezanih uz smjen-ski rad, radno vrijeme, prekovremeni rad, povećanje plaće kada radnik radi na blagdane, prekovremeno i sl.

Kolektivni ugovor je sklopljen na pet godina, a potpisali su ga direktor Damir Vranić, glavni sindikalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske-Industrij-skog sindikata (SMH-IS) Stjepan Čuri-lović i regionalni povjerenik SMH-IS-a Dragutin Vuljanić.

Našicecement

Povećanje plaćaNakon korektnih kolektivnih pregovora, sindikalni povjerenik Sindikata graditelj-stva Hrvatske – Sindikalne podružnice Našicecement Mile Serdar i predsjed-nik Uprave Našicecementa Oto Ostović potpisali su novi kolektivni ugovor na godinu dana koji znači ukupno poveća-nje plaća svim radnicima Našicecementa za 8,8 posto i to kroz povećanje osnovnih bruto plaća za 3,8 posto, te mjesečnoga posebnoga dodatka na plaću od pet posto, koji će ovisiti o ostvarenim rezultatima poslovanja, sukladno gospodarskome planu poduzeća za 2017. godinu. Odno-sno, 3,8 posto je fiksni dio povećanja, a pet posto je promjenjiv i ovisi o ostvare-nju poslovnoga plana.

U kolektivni su ugrađena i prava radnika na dodatke na plaću za minuli rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i blag-danom, te noćni rad. Radnici imaju pravo na božićnice i regrese, jubilarne nagrade, darove djeci, naknadu za troškove prije-voza i za trajanje godišnjeg odmora.


MEĐUNARODNA SURADNJA

Europski parlament je 19. siječnja 2017. godine usvojio svoju rezolu-ciju o Europskom stupu socijalnih

prava, zastupnice Marije João Rodri-gues. Među ostalim, Europski parlament poziva Komisiju da predloži pravila o dostojanstvenim uvjetima rada koja će se primjenjivati na sve oblike zapošljavanja i jamčiti osnovna prava svim radnicima, bez obzira na oblik zaposlenja ili ugovor, te amandman, kojim se traži usvajanje socijalnog protokola.

Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker je još u rujnu 2015. godine naja-vio usvajanje Europskog stupa socijalnih prava u raspravi o stanju Europske unije, a kao dio Programa rada Komisije 2016. U proljeće 2016. prijedlog Stupa naznačio je 20 područja djelovanja, od plaća, preko jednakih mogućnosti, zaštite na radu, do naknada za nezaposlenost. U ožujku 2017. se očekuje prijedlog Komisije o Europ-skom stupu socijalnih prava, a trebao bi utvrditi niz ključnih načela za potporu dobrom funkcioniranju i pravednosti trži-šta rada, te sustava socijalne skrbi. Stup je zamišljen kao referentni okvir za praćenje zapošljavanja i socijalne uspješnosti uklju-čenih država članica, pokretanje reformi na nacionalnoj razini, te, posebice, za pružanje smjernica pri ponovnoj uspo-stavi konvergencije u cijeloj Europi. Usva-janjem izvješća, tj. rezolucije, Parlament poziva Komisiju da predloži pravila o dostojanstvenim uvjetima rada koja će se primjenjivati na sve oblike zapošljavanja, uključujući nove oblike, kao što su rad na zahtjev ili rad posredovan preko digital-nih platformi. Od država članica traži se učinkovitija provedba radnih standarda, posebice kada je riječ o suzbijanju nepri-javljenog rada. U tu svrhu predlaže se uvođenje EU iskaznice socijalnog osigu-ranja koja bi pomogla osigurati pravednu socijalnu zaštitu radnicima koji uplaćuju doprinose u socijalne sustave praćenjem uplate doprinosa, koji se akumuliraju na osobnim računima.

Predlaže se i usvajanje minimalnih standarda za adekvatno učenje, osposo-bljavanje i dostojanstvene uvjete rada, uključujući odgovarajuću plaću za rad pripravnika, stažista i naučnika. Tako-đer, potrebno je uvesti ograničenja rada na zahtjev: ugovori s nula sati rada ne bi se smjeli dopuštati. Traži se i uvođe-nje „jamstva za djecu“ i osnaživanje postojećeg „jamstva za mlade“. Kako bi Europski stup socijalnih prava bio vjero-dostojan, nužno je osigurati adekvatno financiranje na nacionalnoj i europskoj razini, te izradu plana provedbe do 2017. godine.

Konferencijom na visokoj razini, održanom 23. siječnja u Bruxellesu, na kojoj je sudjelovalo više od 600 sudionika iz tijela država članica, institucija EU-a, socijalnih partnera i civilnoga društva, uključujući više od 20 nacionalnih mini-stara i nekoliko članova Kolegija povje-renika, Europska komisija kreće prema uspostavi Europskog stupa socijalnih prava. Detaljni prijedlozi bit će dostupni uskoro, a u studenome ove godine Komi-sija će sa Švedskom biti domaćin socijal-nog sastanka na vrhu EU-a „za pravedno zapošljavanje i rast“.

Europska konfederacija sindikata (ETUC) upozorava kako Europska komi-sija ima „posljednju priliku“ za rješava-nje ogorčenosti građana spram EU-a, te očekuje ambiciozan, i konkretan, pristup Komisije u kojem se socijalna prava promoviraju i brane jednako hitno i predano kao ekonomska i fiskalna pravila.

ETUC očekuje ambiciozne prijed-loge koji uključuju provediva prava kao i mjerila i preporuke, koji unapređuju socijalna prava i standard života, investi-raju u snažne javne usluge, radna mjesta i kvalitetno zapošljavanje, održivi rast, promiču socijalni dijalog, kolektivno pregovaranje i povećanje plaća kako bi se podržala ekonomska potražnja i suzbile nejednakosti, te koji će ići šire od euro-zone i minimalnih standarda.

I SSSH je aktivno i uspješno sudjelovao u procesu lobiranja za usvajanje izvješća o Europskom stupu socijalnih prava, tražeći od hrvatskih europarlamentaraca podršku izvješću i osuđujući odbi-janje dijela zastupnika, poglavito iz grupe EPP-a i ALDE-a, među kojima i zastupnice Dubravke Šuice, jamstva za dostojanstveni rad i koncepta plaće za pristo-jan život, uključujući koordina-ciju sustava minimalne plaće, dok istodobno promiču izrabljivačke koncepte poput ugovora s nula sati rada. SSSH je upozorio kako se izgubljeno povjerenje građana neće vratiti pričama o važnosti Europ-ske unije; europski građani žele doista živjeti bolje, a ne slušati da ih netko uvjerava kako žive bolje. U tom smislu je usvajanje Europ-skog stupa socijalnih prava znatno šire pitanje – ono postaje pitanje budućnosti Europske unije, te pita-nje demokracije i modela koji će služiti svim građanima, a ne samo privilegiranima.

U konačnici, Dubravka Šuica je povukla svoj potpis na aman-dmane na izvješće koje je predlo-žila skupina zastupnika i glasovala za rezoluciju o Europskom stupu socijalnih prava.

Europski stup socijalnih prava dugo je očekivana inicijativa, ali samo ako donese dodanu vrijednost postojećim, i novim, europskim instrumentima, te pozitivne konkretne rezultate za građane i radnike Europe. U tome smislu nije bitan samo sadržaj već i forma, jer će ona odrediti hoće li Stup biti u stanju donijeti konkretne rezultate. Stup može biti način na koji ćemo Europu ponovno vratiti na pravi put, ali jedino ako osigura vjerodostojno obećanje nade radnicima, i dovede do stvarnih i suštinskih programa, uključujući zakonodavstvo, mehanizme odlučivanja i financijske resurse. Sindikati će prihvatiti prijedloge Komisije jedino ako donesu stvarne i pozitivne promjene za radnike i njihove živote.

Dijana Šobota

Europski stup socijalnih prava

Osnovna prava i dostojanstven rad za SVE


DOGAĐAJI

Pitanje stambene politike ponovno je došlo u fokus predstavljanjem pore-zne reforme s obzirom na to da je

njome, među ostalim, ukinuto porezno oslobođenje za kupnju prve nekretnine kojom se rješava stambeno pitanje. Iako Savez samostalnih sindikata Hrvatske nije podržao takav prijedlog zakona, zatražio je od Vlade RH da se kao supstitut ukidanju navedenog poreznog oslobođenja razvije cjelokupna stambena politika, posebice mladih obitelji u Republici Hrvatskoj. Kao odgovor na prethodno, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izradilo je Nacrt prijedloga Zakona o subvencio-niranju stambenih kredita. Prema njemu bi država osobama mlađim od 45 godina plaćala polovinu rate stambenog kredita u prve četiri godine, odnosno razdoblje subvencioniranja produžilo bi se za dvije godine za svako novorođeno dijete u obite-lji. Prvi informativni izračuni, koji prije svega ovise o visini kamatne stope, iznosu kredita i razdoblju otplate, pokazuju kako će se moći ostvariti ušteda i do 16.000 €.

Predloženim Zakonom želi se utje-cati na smanjenje broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, poboljšanje prirodnog prirasta, ali i poticanje kupnje nekretnina u starijim dijelovima naselja.

Subvencija samo najbržimaZa provedbu predloženog Zakona država je osigurala ukupno 750.000.000,00 kuna, čime će se moći subvencionirati oko 1.000 kredita. Budući da se samo u prvoj polovici 2016. godine, a prema podacima Držav-nog zavoda za statistiku, prodalo ukupno 1.348 novih stanova (subvencija se odnosi na kupnju i novog i starog stana, odno-sno kuće), jasno je kako svi zainteresirani neće moći ostvariti navedenu pogod-nost. Stoga će se subvencije dodjeljivati prema redoslijedu zaprimljenih prijava, odnosno subvencije će pripasti najbržim prijaviteljima. Time postoji mogućnost da se za subvenciju prijavi osoba s iznimno visokim primanjima, koja si i sada može priuštiti kupnju nekretnine, te osoba s prosječnim primanjima, kojoj bi subven-cija znatno više koristila. Isto tako, da bi osoba ostvarila pravo na subvenciju, mora

biti kreditno sposobna, a jedan od uvjeta kreditne sposobnosti je sklopljeni ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Među-tim, danas je većina mladih zaposlena na određeno vrijeme, a tome u prilog govori podatak Hrvatskoga zavoda za zapošljava-nje da se više od 80 posto novozaposlenih zapošljava na određeno vrijeme.

Stambene prilike HrvataPrema podacima Državnoga zavoda za statistiku, u prvoj polovici 2016. godine prodano je ukupno 1.348 novih stanova prosječne veličine 66 m2, od čega je 258 bilo na temelju Programa društveno poti-cane stanogradnje (POS). U istome razdo-blju je prosječna cijena jednog m2 novih stanova bila 10.883 kune, dok je prosječna cijena jednog m2 POS-ovih stanova bila jednaka 7.756 kn. Kako se može i očekivati, cijene novih stanova u Zagrebu više su nego u ostalim dijelovima Republike Hrvatske i to u prosjeku za više od 19 posto.

Kada je riječ o stambenim prili-kama Hrvata, one se značajno razlikuju u odnosu na ostale zemlje Europske unije. Tako je, primjerice, u 2015. godini 81,3 posto Hrvata živjelo u kućama, odnosno njih 18,7 posto živjelo je u stanu. Time se Hrvatska nalazila na drugome mjestu po udjelu stanovnika koji žive u kućama, a postotak onih koji žive u kućama bio je veći samo u Ujedinjenom Kraljevstvu (njih 84,4 posto), dok se na samome dnu nalazila Španjolska sa 33,7 posto onih koji žive u kući.

Promatrajući vlasništvo nad nekretni-nom, i u tom pogledu se Hrvatska nalazi pri samom vrhu u EU. Naime, čak 90,5 posto Hrvata živi u vlastitoj nekretnini, na temelju čega se Hrvatska nalazi na trećemu mjestu u EU, dok su samo 9,5 posto Hrvata podstanari. Na samome vrhu nalazi se Rumunjska sa 96,4 posto stanovništva koje ima vlastitu nekretninu, te Makedonija sa 90,6 posto populacije s nekretninom u vlasništvu. Na samom dnu je Njemačka, gdje 51,9 posto stanovništva posjeduje vlastitu nekretninu. Navedeni podaci ukazuju kako je visok udio vlasniš-tva nad nekretninom prisutan u manje razvijenim zemljama u EU, dok je kod bogatijih zemalja taj udio znatno manji. Jedan od razloga je što se u pojedinim zemljama i dalje smatra kako je najbolje ulagati u nekretnine, posebice zato što drugi oblici ulaganja često nisu dostupni, odnosno nisu dovoljno razvijeni.

Petra Šimunović

Država najavila subvencioniranje stambenih kredita

Daljnje raslojavanje društva?

NAJVAŽNIJE ODREDBE PREDLOŽENOG ZAKONA:• subvenciju će moći koristiti osobe

mlađe od 45 godina• subvencija se odnosi na kupnju

prvog stana ili kuće, odnosno većeg stana ili kuće

• država će plaćati polovinu rate kredita

• subvencija traje najmanje četiri godine

• mogućnost produljenja subvencije za dvoje godine za svaku prinovu u obitelji


PRAVNI SAVJETI

PITANJE: Imam zaključen ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme za poslove „precizni mehaničar“. Poslovi svih radnih mjesta, pa tako i mojeg, su sistematizirani - taksativno pobrojani u Sistematizaciji radnih mjesta. Uz njihov osnovni popis navedeno je da sam dužan raditi i ostale dodatne poslove iz domene održavanja, ne navodeći koje. Usmenim putem, nepo-sredni rukovoditelj naložio mi je da, uz redovite poslove, moram barem pola sata svakodnevno raditi i dodatne poslove u pogonu održavanja, koje u svome dosa-dašnjem dugotrajnom radu nisam nikada radio - administrativne poslove (evidencija potrošnje sirovog materijala u pogonu održavanja). Smatram kako to nije moj posao, jer ga nema u opisu i popisu poslova pobrojanih u Sistemati-zaciji, pa sam ih odbio izvršavati. Nakon toga poslodavac mi je uručio pismeno upozorenje na kršenje radnih obveza i mogućnost otkaza u slučaju daljnjeg odbi-janja. Protiv navedenog upozorenja uložio sam prigovor. Je li poslodavac zakonito postupio? (A.K., Zagreb)

ODGOVOR: Poslodavac ima pravo orga-nizirati posao radi što uspješnijeg poslo-vanja tvrtke. Evidentno je da za izvrša-vanje tih poslova ne bi bilo opravdano ni racionalno zapošljavati treću osobu (svakodnevni rad od pola sata). Može se zaključiti da su ti poslovi i na posredan način vezani i uz pogon održavanja jer Vam je naloženo da u njemu evidentirate i potrošnju sirovog materijala koji ulazi u taj odjel. Stoga smatram kako su to dodatni poslovi koji su spomenuti u opisu i popisu poslova Vašega radnoga mjesta, a koji su po prirodi i naravi donekle slični poslo-vima koje redovito obavljate. Točno je da ti dodatni poslovi iz domene održavanja nisu preciznije određeni. Nemoguće ih je sve pobrojiti, jer je život svakoga trgovač-koga društva veoma složeni sustav, pa se to gotovo ne prakticira u bilo kojoj tvrtki. Mišljenja sam kako je poslodavac zako-nito postupio što Vam je uručio pismeno upozorenje. Kako biste izbjegli nepoželjne posljedice (otkaz ugovora o radu) savjetu-jem Vam da prestane sa odbijanjem izvr-šavanja tih dodatnih poslova.

PITANJE: Poslodavac mi je otkazao ugovor o radu zbog poslovno uvjeto-vanih razloga. U Odluci je naveo da je imao velike gubitke u poslovanju, te je morao smanjiti broj radnika. Na mojemu radnome mjestu radilo nas je pet. Ja sam najstariji, imam najduži radni staž i obvezu uzdržavanja kćeri. Jedini sam ja dobio otkaz s obrazloženjem da sam po dodatnom kriteriju (učinkovitost rada), sa ocjenom 2, kategoriziran kao „loš radnik“, iako nikada nisam počinio bilo kakvu povredu radne dužnosti. U odluci je samo paušalno navedeno da je poslodavac prili-kom odabira radnika primijenio i zakon-ske kriterije. Može li dodatni kriterij isklju-čiti zakonom propisane kriterije koji štite starije radnike, radnike sa dužim radnim stažom i ugroženim socijalnim statusom, te kako i na koji način se provodi ocje-njivanje učinkovitosti radnika i prema kojem kriteriju? (I.V., Zagreb)

ODGOVOR: Autonomno je pravo poslo-davca da za poslovno uvjetovani otkaz propiše i dodatne kriterije (kao što su radna ocjena i sl.). Međutim, zakonskih ograničenja u tom smislu nema, te oni ne mogu isključiti zakonom propisane kriterije o kojima poslodavac prilikom otkazivanja mora voditi računa (trajanje radnog odnosa, starosti i obvezama uzdr-žavanja koje terete radnika, čl. 115., t.2. Zakona o radu). Zapravo je trebao izvršiti bodovanje svih radnika na tome radnome mjestu prema tim kriterijima. Što se tiče dodatnih kriterija u Vašem slučaju (ocjena rada) poslodavac je također trebao uspore-diti sve radnike na tome radnome mjestu s obzirom na taj kriterij, pa bi se tek na temelju takve usporedbe moglo utvrditi da ste upravo Vi „ loš“ radnik. Osim toga, prilikom ocjenjivanja radnika moraju postojati jasni i nedvosmisleni krite-riji prema kojima se radnici ocjenjuju. Mora biti razvidno i tko je i kada ocje-njivao radnike i tko ih je ovlastio da to čine. U suprotnom, dolazi do paušalne ocjene „dobar“, „ loš“ koja može biti zlorabljena i koja u većini slučajeva služi za „eliminaciju“ radnika i „opravdanje“ poslodavca zbog čega je netko utvrđen viškom radnika. Ako poslodavac nije tako postupio, tada će u sudskom postupku biti onemogućen da na valjan i zakonit način dokaže postojanje opravdanih razloga za otkazivanje ugovora o radu koji Vam se na takav način otkazuje. Preporuka je da u roku 15 dana od dana zaprimanja

odluke o otkazu ugovora o radu uložite zahtjev za zaštitu prava, a ako on ne bude usvojen, tada u zakonskom roku pokre-nite i sudski postupak za utvrđivanje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu. PITANJE: S poslodavcem imam sklo-pljen ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme za poslove „ poslovođa prodavao-nice“. Nakon obavljene godišnje inventure provedeno je usklađenje evidencije i doku-menata u knjigovodstvu, te je tom prili-kom u toj prodavaonici utvrđen manjak u iznosu 7.800 kuna. Ja sam potpisala inven-turne liste. Poslodavac me smatra jedinom odgovornom za nastali manjak, te mi je uputio pismeni zahtjev da ga podmirim. Manjak sam odbila podmiriti. Smatram kako za manjak nisam kriva jer sam svoje poslove obavljala savjesno,odgovorno i u skladu s pravilima struke. Napomi-njem da prodavaonica ima više zapo-slenih, nema ugrađen video- nadzor, unutrašnjost je nepregledna, što pogo-duje mogućnosti krađe kupaca, posebice kada u smjeni radi samo jedna prodava-čica. Je li poslodavac osnovano i zakonito od mene potraživao namirenje manjka? (B.R., Zagreb)

ODGOVOR: Odredbom članka 107. Zakona o radu propisana je odgovornost radnika za štetu koju uzrokuje poslo-davcu, tako je u istom članku propi-sano: ako radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepa-žnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan ju je i nadoknaditi. Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koju je uzrokovao. Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koju je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da šteta mora nastati krivnjom radnika uz osnovni uvjet da se stupanj te krivnje označuje kao namjera ili krajnja nepažnja. Dakle, poslodavac bi morao dokazati da je utvrđeni manjak nastao Vašim skrivlje-nim ponašanjem, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom. Mišljenja sam da ste ispravno postupili što ste odbili podmiriti navedeni manjak. Ako poslodavac ustraje u svom stavu, tada može pokrenuti sudski postupak u kojem će morati dokazivati osnovanost svoje tužbe, tj. Vašu eventu-alnu krivnju (namjeru ili krajnju nepažnju za nastali manjak).

Odgovara: Finka Anić, pravna zastupnica u

Teritorijalnom uredu SSSH Zagreb


ZABAVNI KUTAK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. MARINA OSTOPANJ Opatijska 26 35000 Slavonski Brod

2. VERA TUMBRI Lanište 12 a

10000 Zagreb

3. ANITA HRVOJ Pleternička 18 10040 Zagreb

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 463

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. ožujka 2017.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: POSLOVNOST


TEMA:Hrvatska zadovoljnih ljudi -moja vizija socijalno pravednog društva

OSMISLIKREATIVNO RJEŠENJE

OSVOJI1. NAGRADA: 2.000 KN2. NAGRADA: 1.000 KN3. NAGRADA: 500 KN

POŠALJIdo 10. travnja 2017. godine

e-mail: [email protected]

NAGRADNI natječaj

01

02

03

04NAPOMENA:

Uz osobne podatke, uz rad jepotrebno poslati i kratko pisano

objašnjenje ideje plakata,odnosno povezanosti grafičkog

rješenja s temom

Više informacija na www.sssh.hr

VELIČINA: 480 x 680 mm

SLIKE: rezolucija 260 DPI

BOJE: CMYK sustav boja

OPREMA: pdf pripremljen za tisak - opremljen

oznakama i dodatkom za rezanje (Bleed)

Logo SSSH mora biti vidljiv na plakatu.

za izradu prvomajskog plakata

DOGAĐAJI


DOGAĐAJI


DOGAĐAJI


DOGAĐAJI


DOGAĐAJI


Documents

Zagreb, 15. veljače 2017. Broj 463 · tržišta profesionalnih i poslovnih usluga, te ostale mjere za olakšavanje poslovanja. Tako se, među ostalim, za radnike koji na radnome