Nove tehnologije

Proširenje upravljanja bojama na infracrvenispektar s INFRAREDESIGN teorijom

Na poèetku INFRAREDESIGN (IRD) otkriæa, naša istra�ivanja su se uglavnombavila s “karbon crnom” bojilom koje ima izvanredna svojstva u podruèju bli-skom infracrvenom dijelu spektra (Near InfraRed – NIR). Na sreæu, baš ta boja,koju grafièari oznaèuju s K, koristi se kao zamjena za jednaki nanos CMY (Cyan,Magenta, Yellow), èime se one i zamjenjuju. To je poznato kao GCR (Grey Com-ponent Replacement), UCA (Under Color Addition) i UCR (Under Color Remo-val) sustavi separacije u procesu reprodukcije. Postavili smo algoritam CMYKIR(Cyan, Magenta, Yellow, Black, InfraRed) separacije [1], te testirali i primjenilina mnogim materijalima i grafièkim prikazima sakrivenih slika [2]. Razvijena jeteorija uz postavljanje pet principa [2] na kojima se bazira CMYKIR separacija.Svakom tonu boje pridru�en je kontinuirani prostor zamjene CMY i K respektira-juæi RGB postavke te postavke boja s kojim su definirani sami materijali, te svoj-stva penetracije bojila na materijal na koji se ona nanose. Kontinuirani prostorzamjene CMY i K omoguæio je separaciju s informacijama koje donosi vanjskaslika ignorirajuæi spomenute GCR i ostale metode. Spajaju se dvije informacije ilikao dvije nezavisne slike ili kao dvije informacije stvorene algoritmom raèunar-ske grafike [3]. Metoda koristi svojstva CMYK (Cyan, Magenta, Yellow, Black)procesnih bojila kontinuirano od vrijednosti X0 do Xmax [1]. Nasuprot ova 4 pro-cesna bojila, industrija koristi ogroman broj ciljano nijansiranih bojila. Zajednièkiim je naziv spot boje.

Dva svojstva materije: prvo, apsorpcija i refleksija (A/R) svjetlosti s materijestvaraju do�ivljaj boje u našem oku za valne duljine od 400 do 700 nm, a ostalevalne duljine su za naše oèi nevidljive. Drugo, instrumentalno mo�emo mjeritiodnos A/R svjetla s materije te takovu informaciju prikazati kao sliku bez obzirao kojim se valnim duljinama radi. Nas zanima blisko infracrveno podruèje. Vidnopodruèje opisuje se s tri nezavisne velièine u nekom od sustava: ili RGB (Red,Green, Blue), ili Lab (Lightness a b), ili HSB (Hue Saturation Brightness), na-primjer. Za blisko infracrveno podruèje uvodimo èetvrtu velièinu Z. S time pre-dla�emo prošireni ZRGB prostor koji pokriva valno podruèje od 400 do 1000

Vol. 17(1) 2010

ISSN 1330-7207

S A D R � A J

Proširenje upravljanja bojamana infracrveni spektars INFRAREDESIGN teorijom.......................1

Posjet Predsjednika Republike HrvatskeAkademiji ..................................................3

Potreba partnerstva visokoškolskihustanova i dionièara– rezultati TEMPUS HELP projekta.............4

Novosti – novi Statut Akademije................5

“Annual 2009 of the Croatian Academyof Engineering” .........................................6

Dr�avne nagrade za znanost......................7

Kratki �ivotopisi nagraðenihèlanova Akademije .............................7

25. godišnja skupština Akademije .............9

Kratki opisi nagrada ...........................9

Nagrada za �ivotno djelo“Moæ znanja”............................10

Godišnje nagrade“Rikard Podhorsky”...................10

Nagrade mladom znanstveniku“Vera Johanides” ......................10

Priznanja...................................10

Proslava 340. obljetnice Sveuèilištau Zagrebu i Dana Sveuèilišta2009. godine...........................................11

Kratki �ivotopisi promoviranih emeritusai nagraðenih èlanova Akademije ..............12

CAETS ....................................................14

Euro – CASE...........................................16

Z a d n j e v i j e s t i

– Posjet Predsjednika Republike Hrvatske Akademiji

– Izglasan i slu�beno prihvaæen novi Statut Akademije

– Dr�avne nagrade za znanost dodijeljene i èlanovima Akademije

– Iz tiska izašao “Annual 2009 of the Croatian Academy of Engineering”

����������� ������ ����� �������� �������� ��� � ����� ������� ������� ����������� ��������� ��������� ������� � ������

����� �� �� ������� �������� ��� ����� ������ ������ �� �!" ����#$�%�$�� &��" &&&�$�%�$� '�! �()�* ���� + ,��- �..��(���/0������1��$��234!51� 6��01�7" ��17� ��17�5� /0�����! ���038��01��7� �0���" ��17� ��17�5� � 9�!:�17� ;<�1�� '�!7� =�!:7��>����? �2 �$� /0�����! ���03�:1�> 8��01��7�� �0���" 9�!1�: ����7 ��1@!��� 10 A�0��3���5�0���!:�> � !�7����>" 4��17 ;�7�1�$�1�3B�" C .�� � D��� ��� B�" C .�� � D��� �E���>$1�>! /0����3��$1��7� 6��01�7" '!0� �� �5!� � 4A���� ������ ����� ���1��0 �?3��@7" F�1�1 0�����

nm. Dokazano je da ne postoji korelacija izmeðu Z, R, G iB velièina. To znaèi da mo�emo kreirati beskonaèno mno-go RGB boja s jednakim Z kao i jednakih RGB tonovaboja za razlièite Z.

Naše oèi ne do�ivljavaju velièinu Z. Mjerimo ju instru-mentalno te njene A/R vrijednosti dovodimo pred naše oèis IC kamerom kao sivu sliku. Moguæe je napraviti ne-vidljivu grafiku koja se manifestira u, za nju, drugom val-nom podruèju kao nevidljiva u vidljivom svjetlu (VS), avidljiva u NIR-u i kao suprotna izvedba: vidljiva u VS,a nevidljiva u NIR-u[4] . Sustav za upravljanje bojom,koji se bavi prostorom valnih duljina od 400 do 700 nm,mi proširujemo do 1000 nm i to ima svoju primjenu [5].Posljedica je: novo uèenje o miješanju bojila, pigmena-ta, te o svojstvima apsorpcije i refleksije svjetla s materije.

Ocjene, nagrade i odjek u javnosti

Izlazak iz laboratorijskih eksperimentalnih uvjeta s objavlji-vanjem prvih rezultata u znanstvenim èasopisima, kongresi-ma te disertacijama obranjenim na našem fakultetu, bilo jetestiranje postavljenih teza o upravljanju bojilima s ciljemstvaranja dvostruke slike. Stekla se je sigurnost za izlazak najedno drugo svjetlo dana: izašli smo na svjetske izlo�be ino-vacija i natjecanja na kojima smo INFRAREDESIGN pre-zentirali sudu vrhunskih struènjaka. Oni ocjenjuju inovacijuprema nekoliko kriterija, posebno njen utjecaj na praktiènuprimjenljivost i tr�išnu moguæu uspješnost.

Postignute nagrade i priznanja (www.infraredesign.net) izevropskih prijestolnica preko Engleske, Njemaèke, Ru-munjske, Mad�arske, Španjolske, Grèke, pa sve do Rusije,Taiwana, Amerike, Malezije, Indije, i konaèno Hrvatske,dale su nam sigurnost da je inovacija na svjetskoj razini u

potpunosti originalna, praktièna i iznimno vrijedna za da-našnje stanje tehnike, današnje svjetsko tr�ište. Takve na-grade privlaèe medije, potencijalne kupce, ali i obiène gra-ðane. Zbog toga smo morali IRD inovaciju u potpunostiprilagoditi takvom naèinu predstavljanja. Upravo su me-ðunarodni suci i njihov naèin ocjenjivanja i vrednovanjadodatno utjecali na oblikovalanje IRD tehnologije u ciljubolje prepoznatljivosti i jednostavnije shvatljivosti biti sa-mog izuma. Tako se je došlo do nove inovacije ZRGBaparature s dualnim kamerama.

S tom aparaturom je prostor detekcije apsorpcije i reflek-sije svjetla dobio novu vrijednost u laboratorijskoj i pre-zentacijskoj razini. Nastao je nov naèin daljnjeg funda-mentalnog i eksperimentalnog razvoja s ciljem prouæavan-ja svojstva razlièitih materijala te specifiènosti reakcijeflore i faune u bliskom infracrvenom podruèju spektra.

Odlazak na svjetske izlo�be sam po sebi nosi razinu sigurno-sti po pitanju samog izuma. Kada se pojavljujemo s raznimvarijanatama svoje inovacije ili u obliku èlanka, novinskevjesti, televizijske emisije ili prezentacije na svjetskim inova-cijskim izlo�bama, mi se svjesno izla�emo sudu èitave svjet-ske intelektualne, inovacijske i amaterske javnosti. To je usvojoj biti primarni test za samu inovaciju, koliko ona kaoideja, ima svoju unutrašnju snagu za prihvaæanje od širokogznanstvenog i struènog miljea. Odluèili smo da sama inova-cija postane brend u vidu imena INFRAREDESIGN koji jedanas prepoznat istovremeno u svjetskim znanstvenim kru-govima kao i kod obiènih ljudi. Kod nas je prepoznat IRDkao vrhunsko hrvatsko dostignuæe, ovdje napravljeno, za-mišljeno i teoretski objašnjeno. U svemu tome va�nu uloguimaju inovacijska udru�enja preko kojih smo i izašli naizlo�be inovacija, kolege s razlièitih Fakulteta i Veleuèilišta,te poduzeæa koja su pomogla u provedbi skupih testiranja.

Hrabrost kretanja u komercijalizacijskom smjeru s inova-cijskom idejom nebi postojala da se nisu izvršili svi na-brojani postupci, od pisanja znanstvenih èlanaka do nagra-da na svjetskim izlo�bama s medijskim praæenjem i priz-nanjem okoline. IRD je tako sna�na inovacija da joj se dosada nije pojavila niti jedna konkurentna ideja upravozbog svoje lagane prepoznatljivosti i detektibilnosti pomo-æu koje samu sebe štiti cijelo vrijeme.

Neke reference autora o Infraredesign inovaciji

1. �iljak, Vilko; Pap, Klaudio; �iljak, Ivana. CMYKIR security graphicsseparation in the infrared area. // Infrared Physics and Technology (ISSN1350-4495) 52 (2009), 2-3;62-69

2. Pap, Klaudio; �iljak, Ivana; �iljak-Vujiæ, Jana. Image Reproductionfor Near Infrared Spectrum and the Infraredesign Theory. // The Journalof imaging science and technology (ISSN 1062-3701) 54 (2010), 1;10502 -1-10502 -9

3. Pap, Klaudio; �iljak, Ivana; �iljak-Vujiæ, Jana. Process color manage-ment for producing double images. // Annual 2008 of the Croatian Aca-demy of Engineering (ISSN 1332-3482) 1 (2008); 395-410

4. �iljak, Vilko; Pap, Klaudio; �iljak, Ivana. Infrared hidden CMYK grap-hics. // Imaging science journal (ISSN 1368-2199) 58 (2010), 1; 20-27

5. �iljak, Ivana; Pap, Klaudio; �iljak-Vujiæ, Jana. Infrared design on textilesas product protection. // Tekstil (ISSN 0492-5882) 58 (2009), 6; 239-253

Vilko �iljak1, Jana Vujiæ2, Klaudio Pap1, Ivana Stanimiroviæ1

1Sveuèilište u Zagrebu, Grafièki fakultet, Zagreb, Croatia,2Tehnièko veleuèilište, Zagreb, Croatiavilko.ziljak@zg.t-com.hr

� ��$1��7�G%11�@��

Primjer INFRAREDESIGN slika (RGB i Z)

INFRAREDESIGN tim. S lijeva: V. �iljak,I. Stanimiroviæ, J. Vujiæ, K. Pap

Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipoviæposjetio Akademiju tehnièkih znanosti Hrvatske

U srijedu 15. rujna 2010. godine predsjednik RepublikeHrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipoviæ sa suradnicima posje-tio je Akademiju tehnièkih znanosti Hrvatske u Zagrebu,Kaèiæeva 28. Susreo se s èlanovima Uprave Akademijekoje je predvodio predsjednik Akademije, prof. dr. sc.Stanko Tonkoviæ. Tom prigodom èlanovi Uprave upoznalisu Predsjednika s povijesti, organizacijom, aktivnostima,publikacijama i ciljevima Akademije u proteklom razdob-lju, od njenog osnivanja 1993. godine do danas, te zahva-

lili na posjetu i interesu za rad Akademije. Posebna je po-zornost posveæena postignutim rezultatima na domaæem imeðunarodnom planu kao i povezivanju s ostalim srodnimAkademijama u svijetu. Èlanovi Uprave Akademije upo-znali su Predsjednika sa svojim planovima za naredno raz-doblje te �eljom da Vlada, Sabor, ministarstva i ostalegospodarske institucije u Hrvatskoj znaèajnije nego dosada koriste iznimno znanje i iskustvo èlanova Akademije.Neki od njih po svojim rezultatima poznatiji su u svijetu,

nego u domovini (što je naroèito došlo do izra�aja pripredstavljanju najnovijeg dostignuæa znanstvenika iz Hr-vatske nazvanog “Infraredesign” koji je predstavljen iPredsjedniku RH).

Predsjednik je naglasio da je danas obrazovanje iz podruèjatehnièkih znanosti te primjena tehnièkih dostignuæa ugospodarstvu jedan od va�nijih faktora za br�i izlazak iz re-cesije u kojoj se nalazimo. Ni Hrvatska bez znaèajnijeg po-vezivanja tehnièkih i biotehnièkih postignuæa s potrebamanašeg gospodarstva ne mo�e br�e krenuti u tehnološkirazvoj i saèuvati kvalitetu svojeg okoliša, a svoje moguæezaostajanje posebno æe osjetiti u trenutku ulaska u EU.

Predsjednik je prigodom posjeta primio Medalju Akade-mije kao najviše priznanje koje Akademija dodjeljuje po-jedincima, o èemu najbolje govori èinjenica da je Pred-sjednik RH tek druga osoba kojoj je medalja uruèena.

Stanko Tonkoviæ

'�!�G�()�*G���� .

Potreba partnerstva visokoškolskih ustanova i dionièara– rezultati TEMPUS HELP projekta

Posljednja dva desetljeæa Srednja i Istoèna Europapretrpjele su jedinstvene ekonomske, društvene i politièkepromjene. Proces tranzicije zahtijevao je znaèajne prila-godbe na svim ekonomskim i društvenim razinama. ZaHELP projekt, a koji se provodi u sklopu TEMPUS pro-grama, 2009. do 2012., najprimjenjivije su nove vještinekoje poduzeæa i njihovi zaposlenici trebaju, kako bi prido-nijele poticanju inovacija, poveæanju konkurentnosti i po-rastu produktivnosti.

Meðutim, u Srednjoj i Istoènoj Europi sporo se odvija re-forma obrazovanja odraslih, uèenje i treninzi. Te zemlje idalje zaostaju u sudjelovanju na treninzima u odnosu naprosjek Europske Unije. U Hrvatskoj je, prema podacimaza 2007. svega 2,9% odraslih osoba sudjelovalo na nekomtreningu, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 26,6%. Na to setreba usmjeriti ako se oèekuje da cijela Europa postanenajkonkurentnija i najdinamiènija ekonomija u svijetu,utemeljena na znanju. Trening se ne smije do�ivljavatikao moguænost, veæ kao bitna sastavnica dobre proizvod-ne prakse. Trening poveæava konkurentnost na razlièitimrazinama, te omoguæava poslovnom sektoru ostvariti cilje-ve puno uèinkovitije i jednostavnije. Bit svega je izravanutjecaj treninga na poslovan profit.

Glavni je zadatak HELP projekta podiæi svijest o znaèenjutreninga za uspješnost poslovanja. Za potrebe Projektaprovedena je analiza potreba treninga (TNA – total needanalisis) u dr�avama partnerima na Projektu (Hrvatskoj,Maðarskoj, Rumunjskoj i Srbiji), kako bi se bolje ra-zumjela situacija po pitanju zastupljenosti treninga. TNAje potanko istra�ivala stav poslodavaca prema treninzima,trenutnu provedbu treninga, kao i prirodu vještina koje ne-dostaju.

Odnos institucija i poduzeæa prema velièini, a koje su su-djelovala u Anketi u Hrvatskoj bio je: mikro 4,4%, mala:

6,7%, srednja: 26,7% i velika: 62,2%. Veæina institucija ipoduzeæa, primarno manjih, bila je zadovoljna glede mo-guænosti suradnje. Za zaposlenike s višim stupnjem obra-zovanja, poslodavac/poslovni sektor tra�i i smatra da jeva�na i kvalifikacija i iskustvo. Radno iskustvo se smatrava�nijim za nekvalificirane zaposlenike.

Veæina poslodavaca je zadovoljna sa �eljom visokoobra-zovanih zaposlenika za uèenjem, njihovim teorijskim zna-njem i komunikacijskim vještinama. Najni�u ocjenu su za-poslenici s diplomom dobili za organizacijske i praktiènevještine. Kao najva�nije vještine navedene su organizacij-ske, rukovodeæe i komunikacijske vještine, a koje èestozaposlenicima manjkaju. Kao najmanje va�ne navedenesu emocionalne vještine ili emocionalna inteligencija. Ve-æina poslovnih subjekata spremna je investirati u planoveizobrazbe. Pri odabiru plana izobrazbe poslovnim subjek-tima su najva�niji rezultati treninga. Predstavnici hrvat-skih poduzeæa i institucija koji su sudjelovali u Anketi, iz-jasnili su se kako bi postojanje “One Stop Shop” znaèajnopridonijelo potrebama treninga za njihove ustanove.

Velika podudarnost rezultata svih ukljuèenih zemalja, po-kazala je potrebu za poveæavanjem dostupnosti i raspo-lo�ivosti tra�enih treninga. Naèin na koji se to mo�e po-stiæi, zajednièki je rad obrazovnih institucija i poslovnihsubjekata u obostrano korisnim partnerstvima utemeljenimna treninzima i razvoju poslovanja. Na taj naèin, pru�a-njem odgovarajuæih treninga mo�e se poboljšati poslovnaproduktivnost, moguænosti zapošljavanja i prosperitet po-jedinca, nacije i regije.

Prof.dr. Milena Mandiæ, kontakt osoba za Hrvatsku,Prehrambeno-tehnološki faklutet, Osijekhttp://ptfos.hr/index.php/en/projects#help orwww.tempus-help.uns.ac.rs/

D ��$1��7�G%11�@��

Novosti

Ovjeren je novi Statut Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske

Novi Statut, nakon glasovanja, jednoglasno je prihvaæenna godišnjoj Skupštini Akademije odr�anoj 27. o�ujka2010. godine.

Rješenjem Gradskog ureda za opæu upravu Grada Zagrebaod 14. svibnja 2010. godine odobren je upis novog StatutaAkademije u Registar udruga Republike Hrvatske podbrojem 00001146.

Danom stupanja na snagu ovog Statuta prestaje va�iti Sta-tut Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske od 28. svibnja2003., te izmjene i dopune od 05. studenoga 2004. i 28.veljaèe 2006. godine.

Najva�nije promjene su:

�Odjeli Akademije (promjena naziva)

1. Odjel arhitekture i urbanizma

2. Odjel bioprocesnog in�enjerstva

3. Odjel elektrotehnike i elektronike

4. Odjel energijskih sustava

5. Odjel graðevinarstva i geodezije

6. Odjel grafièkog in�enjerstva

7. Odjel informacijskih sustava

8. Odjel kemijskog in�enjerstva

9. Odjel komunikacijskih sustava

10. Odjel prometa

11. Odjel rudarstva i metalurgije

12. Odjel strojarstva i brodogradnje

13. Odjel sustava i kibernetike

14. Odjel tekstilne tehnologije

�Kategorije èlanova u Akademiji jesu:

• fizièke osobe:

– èlan Akademije

– suradnik Akademije

– emeritus Akademije

– poèasni èlan Akademije

– meðunarodni èlan Akademije

• pravne osobe i fizièke osobe iz pravnih osoba ilineovisne od pravnih osoba koje podupiru radAkademije:

– èlan prijatelj Akademije

– podupiruæi èlan Akademije

�X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Èlanak 46.

Danom stupanja na snagu ovog Statuta redovni èlanoviAkademije postaju èlanovi Akademije a izvanredni èlano-vi ulaze u postupak utvrðivanja ispunjavanja uvjeta (bo-dova) za stjecanje statusa èlana Akademije prema Pravil-niku o izboru èlanova HATZ-a. Izvanredni èlanovi kojiispunjavaju uvjete za kategoriju èlanova Akademije posta-ju èlanovi Akademije.

Izvanredni èlanovi koji nisu prevedeni u èlanove Aka-demije u skladu s prethodnim stavkom mogu i naknad-no ispuniti utvrðene uvjete (bodovi) za èlanove premaPravilniku o izboru èlanova HATZ-a te postati èlano-vi Akademije. U suprotnom isti zadr�avaju status iz-vanrednih èlanova i sva steèena prava koja su imalatemeljem Statuta Akademije tehnièkih znanosti Hr-vatske od 28. veljaèe 2006. godine kao izvanredni èla-novi.

Na izvanredne èlanove iz prethodnih stavaka ne primje-njuje se uvjet o prethodnoj obvezatnosti postojanja surad-nika Akademije za prevoðenje u kategoriju èlana Akade-mije.

Danom stupanja na snagu ovog Statuta èlanovi suradnicipostaju suradnici Akademije, èlanovi emeriti postaju eme-ritusi Akademije, poèasni èlanovi postaje poèasni èlanoviAkademije, dopisni èlanovi postaju meðunarodni èlanoviAkademije, èlanovi prijatelji postaju èlanovi prijateljiAkademije i podupiruæi èlanovi postaju podupiruæi èlano-vi Akademije.

Èlanak 26.

Skupština mo�e odluèivati u plenarnom zasjedanju ili iz-van zasjedanja elektronièkim glasovanjem svih èlanovaskupštine.

Time stupa na snagu kao “Interni propis” i PRAVILNIKO IZBORU ÈLANOVA AKADEMIJE TEHNIÈKIHZNANOSTI HRVATSKE.

Sve na http://www.hatz.hr/.

Stanko Tonkoviæ

'�!�G�()�*G���� �

Drago nam je što Vas mo�emo obavijestiti da smo tijekomlipnja 2010. uspjeli objaviti naš novi godišnjak na engle-skom jeziku

“Annual 2009 of the CroatianAcademy of Engineering”

Editorial

Dear readers,

As you can see, the Annual 2009 of the Croatian Aca-demy of Engineering has been actually divided into threeparts.

Part I. Papers

As one of the differences or changes from the pastAnnuals, the authors of the Part I. – Papers in the Annual

2009 are the members of the Croatian Academy of Engi-neering, participants of several conferences sponsored byour Academy, or members of some of the sponsor organi-zations. The arrangement of papers has been done follo-wing the contributions and contents of the papers, i.e. thefirst two of them are of the general interest, the next fourare from the field of geoinformation, the next three dealwith the issues from the scientific field of graphical engi-neering, and the last four papers are from different scienti-fic fields.

Part II. International Cooperation

In this part we have presented the main news related to theinternational cooperation of the Academy, concerning theagreements and the news from the CAETS and theEuro-CASE.

Part III. WHO IS WHO in the Croatian Academy ofEngineering

This part is issued regularly when some changes in theAcademy’s membership occur. The latest one is related tothe 24th Annual (Elective) Assembly held on March 14th,2009. According to proposals of the Departments of theAcademy, the elections for the promotion of the existing

Members, or the admission of new Collaborating Mem-bers of the Academy, have taken place. The new list ofmembers and their status is presented herein.

At the end, I am very pleased to have the opportunity toextend my sincere thanks to all sponsors and to all whohad contributed, by investing their time and efforts, in pu-blishing of this Annual that we have in front of us.

All papers have been reviewed, but not English languageedited. Each author has provided for her or his paper’sproof-reading.

Prof. Stanko Tonkoviæ, Ph.D.Editor-in-Chief

E ��$1��7�G%11�@��

Dr�avne nagrade za znanost

Akademik Ivo Senjanoviæ roðenje u Splitu 1940. Visoko obrazo-vanje stekao je na Sveuèilištu uZagrebu: diplomirao je na tadaš-njem Strojarsko-brodograðevnomfakultetu 1967., magistrirao naGraðevinskom fakultetu 1969., adoktorirao na Fakultetu strojar-stva i brodogradnje 1970. Radioje u Brodarskom institutu u Za-grebu od 1967. do prelaska na

Fakultet strojarstva i brodogradnje, gdje je izabran zaasistenta 1969., docenta 1972., izvanrednog profesora1978. i redovitog profesora 1983. Usavršavao se kao go-stujuæi znanstvenik na University of California, Berkeley,1973. i kao istra�ivaè u Det Norske Veritas, Oslo,1974./75.

Objavio je preko 200 znanstvenih i struènih radova u vo-deæim domaæim i meðunarodnim èasopisima. Svojimznanstvenim radom dokazao se kao plodan i u svijetu pre-poznatljiv znanstvenik s podruèja teorije ljusaka i èvrstoæepodmornica, numerièkih metoda za analizu èvrstoæe i vi-bracija brodskih i pomorskih konstrukcija, teorije tanko-stjenih nosaèa s primjenom na brodske konstrukcije, ne-linearne dinamike i kaotiènog gibanja brodova i konstruk-cija na valovima, porinuæa plovnih objekata s horizon-talnog le�aja pomoæu zakretnih saonika, projektiranjaspremnika na brodovima za prijevoz ukapljenog plina,hidroelastiènosti vitkih pomorskih konstrukcija i kon-tejnerskih brodova i dr. Sudjeluje u EU projektu Tools

for Ultra Large Container Ships (TULCS), zajedno s još12 europskih institucija pod vodstvom Bureau Veritasa,Pariz.

Svoje znanje i umijeæe steèeno znanstveno-istra�ivaè-kim radom uspješno primjenjuje u rješavanju izazov-nih tehnièkih problema, za potrebe hrvatskih brodo-gradilišta i za strane naruèitelje. Bitnu znaèajku njego-ve struène djelatnosti èini uvoðenje suvremenih spoznajai in�enjerskih alata u praksu naših brodogradilišta, èimeje pridonio konkurentnosti naše brodogradnje na zahtjev-nom svjetskom tr�ištu i kvaliteti izgraðenih brodova odkojih su mnogi proglašeni brodovima godine u svojojklasi.

Prof. dr. sc. Gordana Kralik ro-ðena je 1943. godine u Kne�evu.Diplomirala je agronomiju, smjerstoèarstvo na Poljoprivrednomfakultetu u Osijeku 1965. Magi-strirala je biotehnièke znanostipolje agronomija, grana stoèar-stvo 1974. godine. Doktorirala jetehnièke znanosti (kemija i tehno-logija namirnica) 1976. godine ibiotehnièke znanosti (agronomi-

ja, stoèarstvo) 1985. godine. Izabrana je na Poljoprivred-nom fakultetu u Osijeku 1968. za asistenta, 1974. za znan-stvenog asistenta, 1977. za docenta; 1980. za izv. profeso-ra i 1987. godine za red. profesora. Senat Sveuèilišta Josi-pa Jurja Strossmayera u Osijeku potvrdio ju je u trajno

'�!�G�()�*G���� (

U povodu Dana neovisnosti 8. listopada 2010. godine do-dijeljena je 31 dr�avna nagrada za znanost za 2009.Dr�avne nagrade za znanost dodjeljuju se za iznimnova�na dostignuæa u znanstveno-istra�ivaèkoj djelatnosti,za proširenje znanstvenih spoznaja te znanstvena ostva-renja u primjeni rezultata znanstveno-istra�ivaèkog radakoja su postigli znanstvenici, istra�ivaèi i znanstveni no-vaci. Dodjeljuju se èetiri vrste nagrada – za �ivotno djelo,godišnja nagrada za znanost, godišnja nagrada za popula-rizaciju i promid�bu znanosti i godišnja nagrada za znan-stvene novake.

Dobitnicima ih je uruèio ministar znanosti, obrazova-nja i športa Radovan Fuchs. U govoru je poruèio da zna-nost i nagraðeni znanstvenici iznimno pridonose razvojuHrvatske, koja im dr�avnim nagradama, rekao je, po-kazuje da znanstvena istra�ivanja i društvo utemeljenona znanju �eli poticati na najvišoj razini. Naglasio je dase znanost mo�e razvijati samo u uvjetima pune slo-bode istra�ivanja te da stoga sve što stoji na tom pu-tu predstavlja zapreku razvoju dr�ave. Znanost je podru-èje u kojemu se mo�emo ravnopravno natjecati sa zemlja-ma koje su financijski puno jaèe od nas, istaknuo je mi-nistar.

Ponosni smo da je Nagradu za �ivotno djelo dobio èlanAkademije tehnièkih znanosti Hrvatske Ivo Senjanoviæ(tehnièke znanosti), Godišnju nagradu za znanost u podru-èju prirodnih znanosti za biotehnièke znanosti èlaniceGordana Kralik i Jagoda Šuškoviæ, a Godišnju nagraduza popularizaciju i promid�bu znanosti èlan Josip Maru-šiæ (tehnièke znanosti).

zvanje redoviti profesor 1997. godine. Obuèava studentena preddiplomskom i diplomskom sveuèilišnom studiju –smjer Specijalna zootehnika u okviru modula “Biološki izootehnièki principi u svinjogojstvu”, “Biološki i zoo-tehnièki principi u peradarstvu” i “Biometrika u zooteh-nici”. Voditelj je poslijediplomskog doktorskog studija“Stoèarstvo” i poslijediplomskog specijalistièkog studija“Proizvodni sustavi u stoèarstvu”. Voditelj je više me-ðunarodnih i domaæih znanstvenih projekata. Objavila jeu koautorstvu 326 znanstvenih i 61 struèni rad, 10 multi-autorskih knjiga i 3 multiautorske monografije. Sudje-lovala je na više od 60 meðunarodnih znanstvenih sku-pova. U rujnu mjesecu 1999. godine stekla je titulu po-èasnog doktora znanosti u Panonskom agronomskom sve-uèilištu u Kesthelyu. Godine 2009. postala je izvanred-nim èlanom Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske uOdjelu za bioprocesno in�enjerstvo. Godine 2010. pri-mila je Dr�avnu nagradu za znanost iz podruèja bioteh-nièkih znanosti za 2009. godinu. Od 1998. godine ob-naša funkciju rektora Sveuèilišta J.J. Strossmayera u Osi-jeku.

Prof. dr. sc. Jagoda Šuškoviæ(Klobuk, Ljubuški, 1955), redo-viti je profesor u trajnom zvanjuna Prehrambeno-biotehnološkomfakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.Njezin je znanstveno-istra�ivaèkirad u podruèju biotehnologije,biokemijskog in�enjerstva i in-dustrijske mikrobiologije poseb-no vezan uz biotehnološku pro-izvodnju mikrobnih metabolita

(mlijeène kiseline, antibiotika, ergot alkaloida, amiloli-tièkih i proteolitièkih enzima) i uz proizvodnju i pri-mjenu bakterija mlijeène kiseline u probiotièke svrhe ikao funkcionalnih starter kultura. Za svoj doprinos raz-voju probiotièkog koncepta i primjene starter kulturau Hrvatskoj dobitnica je dr�avne nagrade za znanost za2009. godinu. Dodijeljena joj je 1. nagrada Saveza ino-vatora Poljske i autora tehnièkih unapreðenja za proiz-vodnju i primjenu probiotièkih starter kultura na 5. meðu-narodnoj izlo�bi inovacija, novih ideja, proizvoda i teh-nologija ARCA (2007), godišnja nagrada “Rikard Pod-horsky” Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske (2006)i priznanje za dugogodišnju uspješnu suradnju i izvan-redan doprinos na promicanju visokog obrazovanja, zna-nosti i struke povodom 50. obljetnice Prehrambeno-bio-tehnološkog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu (2006). Vo-ditelj je preddiplomskog studija “Biotehnologija” i dok-torskog studija “Biotehnologija i bioprocesno in�enjer-

stvo” na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveuèi-lišta u Zagrebu. Èlanica je Matiènog odbora za podruèjebiotehnièkih znanosti te urednièkih odbora znanstvenihèasopisa “Food Technology and Biotechnology” i “Mlje-karstvo”.

Prof. dr. sc. Josip Marušiæ roðenje 3. veljaèe 1943. u Jameni.Gimnaziju završio 1961. u Vin-kovcima. Diplomirao 1966., ma-gistrirao 1980., a doktorirao1986. na Graðevinskom fakultetuSveuèilišta u Zagrebu. Od 1967.do travnja 1981. obavljao poslo-ve projektanta, rukovoditelja gra-dilišta te tehnièkog i glavnog di-rektora Vodoprivrednog poduze-

æa “Bið-Bosut” Vinkovci. Od 1981. zaposlen je na Graðe-vinskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. Od 1981. do1986. viši predavaè, docent do 1991., izvanredni profesordo 1997., redoviti profesor do 2001. i redoviti profesor utrajnom zvanju od 2001. godine. Mentor je 115 diplom-skih i 3 magistarska rada te mentor 1 i komentor 2 diserta-cije. Po programu ugovorne suradnje s Hrvatskim vodamabio je koordinator i glavni izvršitelj poslova izrade “Du-goroènog plana razvoja vodoprivrede od 1986. do 2005.”i “Višenamjenskog kanala Dunav-Sava”. Struèno-znan-stveni savjetnik je za vodno gospodarstvo. Glavni koordi-nator istra�ivaèko-znanstvenih projekata po programuHrvatskih voda i Ministarstva znanosti i tehnologije, od1992. do 2000. g. Dopredsjednik Upravnog vijeæa Hrvat-skih voda od 1991. do 1994. i predsjednik od 1994. do2000. Voditelj izrade hidrotehnièkog dijela “Plana navod-njavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vo-dama u Hrvatskoj u 2004. i 2005. g.” i èlan Struènog timaza praæenje njegovog izvršenja. Ukupno je objavio 235 ra-dova (od toga 47 na meðunarodnim znanstvenim skupovi-ma, 22 u zbornicima radova HAZU, 26 poglavlja u knji-gama i priruènicima, 30 u zbornicima domaæih skupova smeðunarodnim sudjelovanjem i 29 u domaæim znanstve-nim èasopisima te 81 ostalih struènih i znanstvenih rado-va). Predsjednik 16 Znanstvenih i Organizacijskih te èlan47 Redakcijskih odbora i Uredništava skupova i zbornikaradova u Hrvatskoj (35) i inozemstvu (12). Glavni urednikznanstvenog èasopisa HRVATSKE VODE. Èlan je meðu-narodnih udruga ICID, IAH, IWRA. Od travnja 2002. re-doviti je èlan Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske. Od2005. godine redoviti èlan Znanstvenog vijeæa za prometHrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Stanko Tonkoviæ

� ��$1��7�G%11�@��

25. godišnja skupština Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske

Godišnja skupština Akademije tehnièkih znanosti Hrvatskeodr�ana je 27. o�ujka 2010. godine, u Velikoj predavaoniciRudarsko-geološko-naftnog i Prehrambeno-biotehnološkogfakulteta, Pierottijeva 6, u Zagrebu. Skupštini je bilo prisut-no 92 èlana Akademije i ugledni gosti akademske zajedni-ce. Skupštinu je otvorio prof.dr.sc. Stanko Tonkoviæ pred-sjednik HATZ i u uvodnom dijelu prenio pozdrave podrškePredsjednika RH prof.dr.sc. Ive Josipoviæa i predsjedniceVlade gðe Jadranke Kosor. Nakon pozdravnih govora go-stiju zapoèeo je rad Skupštine iz koje izdvajamo informaci-je o aktivnostima u prethodnoj godini.

• Na zasjedanju Vijeæa Euro-CASE u svibnju 2009 u Pari-zu, Akademija je primljena u punopravno èlanstvo. Timeje Akademija postala 21. èlanica ove eminentne meðuna-rodne udruge akademija tehnièkih znanosti i jedina Aka-demija iz zemlje koja nije èlanica Europske unije.

• 23.06.2009. godine sklopljen je “Agreement on Coope-ration between Croatian Academy of Engineering andAustrian Academy of Science”. Prvi ugovor naše Aka-demije s jednom Akademijom znanosti.

• 11. rujna 2009. godine Ministarstvo znanosti obrazo-vanja i športa je izdalo Akademiji Dopusnicu za obav-ljanje znanstvene djelatnosti u znanstvenom podruèjuTehnièke znanosti i upisana u Upisnik znanstvenihorganizacija pod rednim brojem 0338.

• Akademija je na zamolbu MZOŠ-a prihvatila obvezuorganizacije obilje�avanja 300. obljetnice roðenja Ruðe-ra Boškoviæa. Trenutno se razmatraju moguænosti finan-ciranja obilje�avanja, a predvidivo središnja proslavabila bi 18. svibnja 2011. godine.

• Tijekom 2009 do danas Akademija je prihvatila pokro-viteljstvo ili supokroviteljstvo nad 14 znanstvenih,znanstvenostruènih ili struènih skupova.

• Na temelju iznijetih rezultata tajnog glasovanja Skupšti-na je aklamacijom prihvatila novi Statut Akademije teh-

nièkih znanosti Hrvatske, novi Pravilnik o izboru èlano-va Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske.

• Na sveèanom dijelu Skupštine dodijeljena su prizna-nja prethodnim predsjedateljima odbora HATZ-a,kao i dobitnicima nagrada HATZ-a za 2009. Prizna-nja su dodijeljena prof. dr. sc. Nikoli Bogunoviæu iprof. dr. sc. Marijanu Bošnjaku i prof. dr. sc. JasniKniewald.

• Nagrade mladom znanstveniku “Vera Johanides”dodjeljene su dr. sc. Ana Buciæ-Kojiæ, doc. dr. sc. Zvje-zdana Findrik, doc. dr. sc. Mirela Kopjar, dr. sc. HelenaOtmaèiæ Æurkoviæ i dr. sc. Antonio Petošiæ.

• Godišnje nagrade “Rikard Podhorsky” dodijeljene suprof. dr. sc. Antun Galoviæ, prof. dr. sc. Sonja Jurkoviæ iprof. dr. sc. Branko Salopek.

• Nagrada za �ivotno djelo “Moæ znanja” dodijeljena jeprof. dr. sc. �aneta Ugarèiæ Hardi.

PredsjednikAkademije tehnièkih znanosti Hrvatske

Prof. dr. sc. Stanko Tonkoviæ

'�!�G�()�*G���� �

Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske raspisala je

NATJEÈAJ ZA DODJELU NAGRADAAKADEMIJE TEHNIÈKIH ZNANOSTI HRVATSKE

ZA 2010. GODINU

Akademija æe dodijeliti slijedeæe nagrade:

• Nagradu za �ivotno djelo “Moæ znanja”

• Godišnje nagrade “Rikard Podhorsky”

• Nagrade mladom znanstveniku “Vera Johanides”

Detaljne informacije i obrasci mogu se dobiti na adresiwww.hatz.hr/pravilnik_o_nagradama

Prijedlozi se mogu predati ili poslati poštom i u elektroni-èkom obliku Akademiji do (ukljuèivo) 31. prosinca 2010.

Sponzori• Nagrada za �ivotno djelo “Moæ znanja”

• Godišnje nagrade “Rikard Podhorsky”

• Nagrade mladom znanstveniku “Vera Johanides”

NAGRADA ZA �IVOTNO DJELO“MOÆ ZNANJA”

Dr. sc. �aneta Ugarèiæ-Hardi,redovita profesorica,Sveuèilište u Osijeku,Prehrambeno tehnološki fakultet

Nagrada se dodjeljuje za zamjetan znanstve-ni doprinos u polju prehrambene tehnologije

ostvaren tijekom perioda iza Domovinskog rata u ratom po-goðenom Osijeku i veoma teškim uvjetima za znanstvenirad, te za prijenos znanja u gospodarstvo, gdje je ostvarenaproizvodnja punjene tjestenine u tvornici tijesta “Croatia” –Osijek i za organizaciju meðunarodnog kongresa Hrvatskihtehnologa u proizvodnji i preradi brašna “Brašno-Kruh”koji se od 1997. godine odr�ava svake druge godine podpokroviteljstvom Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske.

GODIŠNJA NAGRADA“RIKARD PODHORSKY”

Dr. sc. Antun Galoviæ, redoviti profesor,Sveuèilište u Zagrebu,Fakultet strojarstva i brodogradnje

Nagrada se dodjeljuje za znanstveni doprinos uza gospodarstvo posebice znaèajnom podruèjutehnièke termodinamike, te napisanim Ud�be-

nicima Termodinamika I i Termodinamika II, Zbirci zadatakaiz Termodinamike II, te proširenim Toplinskim tablicama.

Dr. sc. Sonja Jurkoviæ, redovita profesorica,Sveuèilište u Zagrebu,Arhitektonski fakultet

Nagrada se dodjeljuje za Arhitektonski pro-jekt i realizaciju višenamjenske dvorane“�atika” u Poreèu 2008, te ulazak u u�i iz-

bor u svojoj kategoriji na svjetskom festivalu arhitekture uBarceloni (WFA 2009).

Dr. sc. Branko Salopek, redoviti profesor,Sveuèilište u Zagrebu,Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Nagrada se dodjeljuje za unapreðenje surad-nje s gospodarstvom na podruèju oplemenji-vanja mineralnih sirovina, zaštite okoliša i

recikliranja otpada te za istaknuti doprinos unapreðenjurada HATZ-a u okviru Centra za zaštitu okoliša i razvojodr�ivih tehnologija tijekom proteklih pet godina.

NAGRADA MLADOM ZNANSTVENIKU“VERA JOHANIDES”

Dr. sc. Ana Buciæ-Kojiæ, docent,Sveuèilište u Osijeku,Prehrambeno tehnološki fakultet

Nagrada se dodjeljuje za znanstveni dopri-nos u podruèju prehrambene tehnologije,posebnu nastavnu aktivnost, te suradnju sgospodarstvom.

Dr. sc. Zvjezdana Findrik, docent,Sveuèilište u Zagrebu,Fakultet kemijskog in�enjerstvai tehnologije

Nagrada se dodjeljuje za izniman znanstve-ni doprinos u podruèju kemijskog in�enjer-

stva i industrijske biotehnologije, nagraðenom posterskompriopæenju na ljetnoj školi Industrijska biotehnologija uBologni 2006, te pokazanim aktivnostima u Centru za za-štitu okoliša i razvoj odr�ivih tehnologija i sudjelovanjuna Skupovima HATZ-a.

Dr. sc. Mirela Kopjar, docent,Sveuèilište u Osijeku.Prehrambeno tehnološki fakultet

Nagrada se dodjeljuje za znanstveni dopri-nos u podruèju prehrambene tehnologije, teposebice za sudjelovanje u TP-projektu ipostdoktorskom studiju u inozemstvu.

Dr. sc. Helena Otmaèiæ Æurkoviæ,znanstveni suradnik,Sveuèilište u Zagrebu,Fakultet kemijskog in�enjerstvai tehnologije

Nagrada se dodjeljuje za izniman znanstvenidoprinos u podruèju kemijskog in�enjerstva ielektrokemije, te meðunarodnu aktivnost.

Dr. sc. Antonio Petošiæ, znanstveni suradnik,Sveuèilište u Zagrebu,Fakultet elektrotehnike i raèunarstva

Nagrada se dodjeljuje za izniman znanstve-ni doprinos u podruèju primjene ultrazvukau medicini, elektromehanièkoj i akustiènoj

karakterizaciji ultrazvuènih pretvaraèa, te nagraðenu dok-torsku disertaciju srebrnom plaketom Josipa Lonèara.

PRIZNANJA

Prof. dr. sc. Nikola Bogunoviæ

za ulo�eni trud i iznimno uspješno predsje-davanje Odborom za nagrade u razdoblju od2003. do 2009. godine

Prof. dr. sc. Marijan Bošnjak

za ulo�eni trud i iznimno uspješno predsje-davanje Odborom za etiku u razdoblju od2003. do 2009. godine

Prof. dr. sc. Jasna Kniewald

za ulo�eni trud i iznimno uspješno predsje-davanje Odborom za meðunarodnu suradnjuu razdoblju od 2003. do 2009. godine

�� ��$1��7�G%11�@��

Proslava 340. obljetnice Sveuèilišta u Zagrebu iDana Sveuèilišta 2009. godine

Sveuèilište u Zagrebu proslavilo je 340. obljetnicu svogautemeljenja Sveèanom sjednicom Senata odr�anom 3. stu-denoga 2009. u auli Rektorata. Tom prigodom sveèano jeobilje�en i Dan Sveuèilišta. Sveèanom sjednicom predsje-dao je rektor Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bje-liša, a prisutne su uzvanike pozdravili ugledni gosti: pred-sjednik Rektorskog zbora i rektor Sveuèilišta u Splitu prof.dr. sc. Ivan Paviæ, zamjenica gradonaèelnika Grada Zagre-ba Jelena Pavièiæ Vukièeviæ, dopredsjednik Vlade RH prof.dr. sc. Slobodan Uzelac i izaslanik Predsjednika RepublikeHrvatske g. Stjepana Mesiæa, prof. dr. sc. Izet Aganoviæ,Predsjednikov savjetnik za znanost i obrazovanje.

Sveèanoj sjednici prisustvovali su i drugi ugledni uzvanici:ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvat-ske dr. sc. Radovan Fuchs, pomoæni biskup zagrebaèkimsgr. Vlado Košiæ, dr�avni tajnici prof. dr. sc. Dra�en Vi-kiæ-Topiæ (MZOŠ) i Zoran Šikiæ (Ministarstvo kulture),predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hr-vatskoga sabora prof. dr. sc. Petar Selem, rektori hrvatskihuèilišta, bivši rektori Sveuèilišta u Zagrebu, dekani te èla-novi Senata i ostalih tijela Sveuèilišta, kao i mnogi drugi.

Prilikom sveèane dodjele poèasnog zvanja, titula profes-sor emeritus dodijeljena je i šestorici èlanova Akademijetehnièkih znanosti Hrvatske:

• dr. sc. Senadin Durakoviæ, redoviti profesor u mirovi-ni Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta

• dr. sc. Josip Dvornik, redoviti profesor u mirovini Gra-ðevinskog fakulteta

• akademik Marin Hraste, redoviti profesor u miroviniFakulteta kemijskog in�enjerstva i tehnologije

• dr. sc. Damir Karloviæ, redoviti profesor u miroviniPrehrambeno-biotehnološkog fakulteta

• dr. sc. Zlatko Kniewald, redoviti profesor u miroviniPrehrambeno-biotehnološkog fakulteta

• dr. sc. Nikola Šerman, redoviti profesor u mirovini Fa-kulteta strojarstva i brodogradnje

Rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš dodijelio je i nagraduFran Bošnjakoviæ za 2009. godinu èlanu Akademije tehni-èkih znanosti Hrvatske dr. sc. Nedjeljku Periæu, redovi-tom profesoru Fakulteta elektrotehnike i raèunarstva.

Program obilje�avanja Dana Sveuèilišta nastavljen je 4.studenoga 2009. sveèanom dodjelom spomen medalja re-dovitim profesorima Sveuèilišta u Zagrebu koji su umi-rovljeni u akademskoj godini 2008./2009.

Akademija tehnièkih znanosti Hrvatske zahvaljuje Uredurektora Sveuèilišta u Zagrebu na ljubaznom ustupanju fo-tografija s proslave 340. obljetnice Sveuèilišta u Zagrebui Dana Sveuèilišta.

'�!�G�()�*G���� ��

Foto: Balaban

Foto: Balaban

Foto: Bitunjac

Foto: Bitunjac

Èlanovi Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske –profesori emeritusi Sveuèilišta u Zagrebu

Prof. emer. Senadin DURAKOVIÆ

Dr. sc. Senadin Durakoviæ rodio se 23. veljaèe1937. u Stocu u Hercegovini. Nakon godina izbi-vanja izvan domovine, diplomirao je, magistriraoi doktorirao na Biotehnološkom odjelu Tehno-loškog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Od godi-ne 1970. radi na Prehrambeno-biotehnološkom

fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu. Redovitim profesorom Opæemikrobiologije i Mikrobiologije namirnica postao je godine1987., godine 1990. postaje Proèelnikom Laboratorija za Mikro-biologiju, a od godine 1999. pa do 2003. Predstojnik je Zavodaza Biokemijsko in�enjerstvo Prehrambeno-biotehnološkog fa-kulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Kandidatovo je glavno podruèjeznanstvenog, nastavnog i struènog interesa su mikotoksikolo-gija te Opæa i Primijenjena mikrobiologija, a filozofija i povijestOrijenta pripadaju njegovim osobnim intelektualnim preoku-pacijama. Na dodiplomskoj nastavi bio je nositeljem kolegi-ja “Opæa mikrobiologija” i “Mikrobiologija namirnica”, a go-dine 2000. uveo je i nove kolegije “Bakteriologija” i “Miko-logija”, kojih je kolegija bio i nositelj. U poslijediplomskojnastavi bio je nositeljem kolegija “Mikrobiologija hrane” i“Mikrobni indikatori u kontroli kakvoæe namirnica”. Kao autorobjavio je 16 sveuèilišnih ud�benika i 4 sveuèilišna ud�be-nika kao suautor. Objavio je, kao autor i suautor, više od 80znanstvenih publikacija iz podruèja mikotoksikologije i mikro-biologije. Za svoj je znanstveni rad dobio niz svjetskih prizna-nja, te mu je The International Biographical Centre of Cambrid-ge, Engleska, godine 2003. podijelio diplomu “OUTSTANDINGSCIENTIST OF THE 21st CENTURY”, za dostignuæa u opæoji primijenjenoj mikrobiologiji. Èlan je Hrvatskoga mikrobio-loškog društva, Društva in�enjera i tehnièara Hrvatske, Aka-demije tehnièkih znanosti Hrvatske i Njujorške Akademije zna-nosti.

Prof. emer. Josip DVORNIK

Dr.sc. Josip Dvornik umirovljen je 1. listopada2008. kao redoviti profesor u trajnom zvanjuGraðevinskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu.Roðen je u Zagrebu 1938. godine. Diplomirao jena Graðevinskom odjelu Arhitektonsko-gra-ðevinsko-geodetskog fakulteta Sveuèilišta u Za-grebu 1963. 1971. magistrirao je i 1972. doktori-

rao na Graðevinskom fakultetu u Zagrebu. Od diplomiranja osimkraæih prekida djelatnik je Graðevinskog fakulteta Sveuèilišta uZagrebu. 1989. godine usavršavao se na sveuèilištu u Lausanneiu Švicarskoj. Tijekom svog radnog vijeka obavljao je više istak-nutih du�nosti kao èlan Nacionalnog znanstvenog vijeæa RH,èlan Povjerenstva za dodjelu nagrade “Fran Bošnjakoviæ”, èlanMatiènog povjerenstva za podruèje graðevinarstva, arhitekture,urbanizma i prostornog planiranja te èlan Povjerenstava za do-djelu naslova “Professor emeritus” Sveuèilišta u Zagrebu. Bio jementor 29 magistarskih i 14 doktorskih radova. 1986. primio jegodišnju nagradu za znanstveni rad “Nikola Tesla” Sabora SRH.Recenzent je dvadesetak sveuèilišnih ud�benika, monografija ilipriruènika. Sudjelovao u više od dvadeset projekata konstrukcijaizvedenih u Hrvatskoj ili inozemstvu. Revident je iz podruèja ar-mirano-betonskih i zidanih konstrukcija te èeliènih i spregnutihkonstrukcija. Primio je meðunarodna priznanja i to: nagradeamerièke tvrtke Wolfram Research i amerièkog èasopisa Fabric& Architecture.

Prof. emer. Marin HRASTE

Akademik Marin Hraste roðen je 24. rujna 1938.u Sisku. Diplomirao je 1962., magistrirao 1969.i doktorirao iz podruèja kemijskog in�enjerstva1972. godine na Sveuèilištu u Zagrebu.

Bio je stipendista DAAD (Kali-Chemie, Hanno-ver), a “gost je znanstvenik” u NRC, Ottawa, te

dugogodišnji suradnik TU Dresden.

Od 1962. radi na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, sada Fakul-tetu kemijskog in�enjerstva i tehnologije. Za redovitog profesorabiran je 1982. Prodekan je fakulteta od 1977. do 1979. a dekanod 1993. do 1997.

Nositelj je kolegija u dodiplomskoj nastavi: Operacije kemijskeindustrije/ Mehanièke operacije, Prijenos tvari i energije i Meha-nièko procesno in�enjerstvo, a u poslijediplomskoj: Fenomeniprijenosa/Prijenos tvari i energije, In�enjerstvo disperznih susta-va, Mehanièki separacijski procesi i Procesno in�enjerstvo.

Podruèje znanstvenog rada: kemijsko in�enjerstvo, prvenstvenopretvorbe uzrokovane mehanièkim djelovanjem. Istra�uje vla-danje sustava u procesima nastajanja, kontaktiranja i mehanièkeseparacije analizirajuæi znaèaj granulometrijskog sastava za de-finiranje radnih uvjeta ureðaja za usitnjavanje, aglomeriranje,suspendiranje, filtriranje itd.

Bio je èlan Nacionalnog vijeæa za visoku naobrazbu, Prosvjetnogsavjeta Hrvatske, Programskog savjeta za tehnologiju itd. Èlan ipredsjednik organizacijskih i znanstvenih odbora brojnih skupova,te èlan redakcija i izdavaèkih savjeta. Dugogodišnji je hrvatskipredstavnik u Europskoj federaciji za kemijsko in�enjerstvo.

Èlan je osnivaè Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske. Od2006. redoviti je èlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,te tajnik i predsjednik Znanstvenog vijeæa za tehnološki razvoj.

Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Ruðera Boškovi-æa i dobitnik nagrade “Fran Bošnjakoviæ”.

Prof. emer. Damir KARLOVIÆ

Dr.sc. Damir Karloviæ umirovljen je 1. listopada2008. godine kao redoviti profesor u trajnomzvanju u Zavodu za prehrambeno-tehnološkoin�enjerstvo. Roðen je 1938. godine u Zagrebu.Diplomirao je 1969. g. na Tehnološkom fakulte-tu Sveuèilišta u Zagrebu, magistrirao na istom

Fakultetu 1977. te doktorirao 1981. iz polja biotehnologije. Na-kon diplomiranja radio u Švicarskoj na Technische Hochschuleu Zürichu. Bio je direktor Prehrambeno-tehnološkog instituta iPrehrambeno-biotehnološkog fakulteta te dekan istog Fakulteta.Objavio je svoje znanstvene radove iz podruèja sušenja, koncen-triranja, ekstrakcije i ekstruzije u znanstvenim èasopisima, orga-nizirao domaæe i meðunarodne skupove te sudjelovao u razvoj-nim projektima za potrebe konditorske industrije. U sastavu Fa-kulteta osnovao je Centar za kontrolu namirnica, koji je danascertificiran za kontrolu namirnica i predmete opæe uporabe.Predsjednik je Hrvatskog akademskog športskog društva Sveuèi-lišta više od 20 godina, èijih je 22 klubova u vrhu športa uHrvatskoj, ponovno je uveo HAŠK na Sveuèilište gdje je i na-stao i uvijek se zalagao za akademsko ponašanje oko 4000 aktiv-nih športaša. Dr.sc. Damir Karloviæ obnašao je takoðer naj-va�nije du�nosti u odborima i povjerenstvima pojedinih Mini-starstava RH, na Sveuèilištu u Zagrebu. Za istaknuti znanstveni istruèni rad primio je nagrade, priznanja i odlièja.

�� ��$1��7�G%11�@��

Prof. emer. Zlatko KNIEWALD

Dr.sc. Zlatko Kniewald umirovljen je 1. listopa-da 2008. godine kao redoviti profesor u trajnomzvanju u Zavodu za biokemijsko in�enjerstvoPrehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveuèili-šta u Zagrebu. Roðen je 1938. godine u Zagrebu.Diplomirao je biotehnologiju na Tehnološkom

fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu 1961. Poslije diplomiranja zapo-slen u tvornici kvasca i špirita “�umberak” u Savskom Marofu.1966. godine magistrirao je na Farmaceutsko-biokemijskom fa-kultetu Sveuèilišta u Zagrebu, gdje je kasnije i habilitirao iz bio-kemije, a 1970. doktorirao je na Tehnološkom fakultetu Sveuèi-lišta u Zagrebu iz polja biotehnologije. Doktorsku disertaciju iz-radio je kao stipendist Fordove fondacije na Institutu za farma-kologiju Sveuèilišta u Milanu, Italija (1968. – 1970.). Bio je no-sitelj projekta Fordove fondacije u Zagrebu 1970. – 1979. Obja-vio 86 znanstvenih i struènih radova (38 u CC/SCI). Za struènirad dobio 23 plakete i priznanja. Nositelj je odlièja “Red DaniceHrvatske s likom Nikole Tesle” Republike Hrvatske i dobitnikgodišnje nagrade za znanstveni rad “Ruðer Boškoviæ” SaboraSRH 1986. godine. Èlan je više domaæih i meðunarodnih udru-�enja, a od 2003. – 2009. predsjednik je Akademije tehnièkihznanosti Hrvatske. Bio je èlan Skupštine Sveuèilišta u Zagrebu,autor i organizator Prve Smotre Sveuèilišta u Zagrebu 1996. teèlan, recenzent i ekspert više meðunarodnih i domaæih ministar-stava, agencija ili udru�enja.

Prof. emer. Nikola ŠERMAN

Dr.sc. Nikola Šerman umirovljen je 1. listopada2008. u zvanju redovitog profesora u trajnomzvanju Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sve-uèilišta u Zagrebu. Roðen je 1938. godine uZagrebu. Diplomirao je na Strojarskom odjeluStrojarsko-brodograðevnog fakulteta u Zagrebu

1963. godine, magistrirao 1970. te doktorirao na istom fakul-tetu 1978. godine. Poslije diplomiranja sve do 1965. kada pre-lazi na Fakultet radio je u tvornici “Jugoturbina” u Karlovcu.Utemeljio je i razvio više predmeta iz podruèja dinamike i re-gulacije procesa za potrebe dodiplomskog i poslijediplomskogstudija. Osim nastave na matiènom fakultetu bio je nastavnik ina Tehnièkom fakultetu u Rijeci, Strojarskom fakultetu u Sla-vonskom Brodu te na Fakultetu elektrotehnike i raèunarstva uZagrebu. Pored više znanstvenih projekata kojima je bio vo-ditelj, treba istaknuti njegovu aktivnost na rješavanju problemavoðenja i regulacije termoenergetskih objekata u Hrvatskoj –termoelektrane “Rijeka”, “Sisak” i “Plomin”. Bio je èlan Nacio-nalnog vijeæa za visoku naobrazbu, primio je 1979. Veliku me-dalju Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dobitnik je nagradeHAZU za 1999. Treba istaknuti njegove crte�e raèunalnom gra-fikom sedamdesetih godina prošlog stoljeæa koji su pohranjeni uMuzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, a posljednja izlo�babila je u Zentrum für Kunst und Medientechnologie u Karls-ruheu 2008.

'�!�G�()�*G���� �.

Prof. dr. sc. Nedjeljko Periæ, dobitnik nagrade “Fran Bošnjakoviæ” za 2009. godinu

Prof. dr. sc. Nedjeljko Periæ (1950.) u svojemu setridesetpetogodišnjem znanstvenom i struènomradu bavio istra�ivanjem, razvojem i projektiran-jem sustava automatskoga upravljanja i automa-tizacije raznih slo�enih procesa i postrojenja.Osobno je znaèajno utjecao na razvoj automatikei automatizacije u Republici Hrvatskoj uz pre-poznatljiv doprinos i u svjetskim okvirima. Nje-

govo se znanstveno i struèno djelovanje mo�e ugrubo podijelitina dvije faze. Prva se faza odnosi na njegov rad u Institutu zaelektrotehniku tvrtke Konèar (od 1973. do 1993.), gdje se bavioistra�ivanjem i razvojem sustava automatizacije raznorodnihslo�enih postrojenja, a posebno se istièe korporacijski programistra�ivanja i razvoja sustava mikroprocesorskog upravljanjaelektrièkim strojevima i srodnim brzim procesima, kojega je ini-

cirao i vodio. Druga se faza odnosi na njegov rad na Fakultetuelektrotehnike i raèunarstva u Zagrebu (od 1993.), gdje je pokre-nuo opse�nu istra�ivaèku djelatnost naprednih strategija uprav-ljanja slo�enim tehnièkim sustavima. Svoja je postignuæa obja-vio kao autor/suautor u znanstvenim èasopisima (više od 30 ra-dova), u zbornicima znanstvenih skupova (više od 200 radova),te u studijama/elaboratima (više od 60). Profesor Periæ posebnose istaknuo uspješnim voðenjem domaæih i meðunarodnih znan-stveno-istra�ivaèkih i razvojnih projekata. Za svoj je rad dobiobrojne nagrade i priznanja, a nagraðen je i Godišnjom dr�avnomnagradom za znanost (za 2007.). za znaèajno znanstveno dosti-gnuæe, za istra�ivanje naprednih strategija upravljanja i estimaci-je u slo�enim tehnièkim sustavima. Trenutno je dekan Fakultetaelektrotehnike i raèunarstva Sveuèišta u Zagrebu za mandatnorazdoblje ak. god. 2010 do 2012. godine.

Stanko Tonkoviæ

CAETS

INTERNATIONAL COUNCIL OF ACADEMIES OF ENGINEERINGAND TECHNOLOGICAL SCIENCES, INC. (CAETS)3601 N. PEARY STREET, ARLINGTON, VA 22207

T: 703-527-5782 | F: 703-526-0570 CAETS@NAE.EDU WWW.CAETS.ORG

CAETS is an independent nonpolitical, non-govern-mental international organization of engineering andtechnological sciences academies, one member aca-demy per country, with the following objectives:

� Prepared to advise governments and international orga-nizations on technical and policy issues related to itsareas of expertise;

�Contribute to the strengthening of engineering andtechnological activities to promote sustainable eco-nomic growth and social welfare throughout theworld;

� Foster a balanced understanding of the applications ofengineering and technology by the public;

� Provide an international forum for discussion and com-munication of engineering and technological issues ofcommon concern;

� Foster cooperative international engineering and tec-hnological efforts through meaningful contacts for de-velopment of programs of bilateral and multilateral in-terest;

� Encourage improvement of engineering education andpractice internationally; and

� Foster establishment of additional engineering acade-mies in countries where none exist.

• Calgary, Alberta, Canada, July 13-17, 2009

• Copenhagen, Denmark, June 30, 2010

�D ��$1��7�G%11�@��

Statements & Reports

http://www.caets.org/cms/7122.aspx

'�!�G�()�*G���� ��

Euro-CASE

http://www.euro-case.org/

Organisation

The European Council of Applied Sciences and Enginee-ring is an independent non-profit organisation of nationalacademies of Engineering, Applied Sciences and Techno-logy from 21 European countries.

Euro-CASE acts as a permanent forum for exchange andconsultation between European Institutions, Industry andResearch.

Through its Member academies, Euro-CASE has access totop expertise (around 6,000 experts) and provides impar-tial, independent and balanced advice on technological is-sues with a clear European dimension to European Institu-tions, national Governments, companies and organisa-tions.

Mission statement

The mission of Euro-CASE is to pursue, encourage andmaintain excellence in the fields of engineering, appliedsciences and technology, and promote their science, artand practice for the benefit of the citizens of Europe.

In pursuit of this mission the objectives of Euro-CASEare:

• Maintain a leadership role in promoting attention to ex-cellence in applied sciences and engineering and to rela-ted issues of key importance to Europe

• Ensure that the societal impact of technological changeis given proper attention with full consideration of envi-ronmental and sustainability aspects

• Provide impartial, independent and balanced advice onengineering and applied science issues that affect Euro-pe and its people to the European

• Commission and Parliament, and other European insti-tutions

• To promote the importance of applied sciences and en-gineering throughout Europe and to develop greater pu-blic understanding and interest

• Attract young Europeans into careers in applied scien-ces and engineering in order to ensure future technolo-gical progress in Europe

• Draw on the experience and best practices of the na-tional academies of engineering and applied sciencesin Europe, developing appropriate information net-works

Interesting to visit (Activities):

Engineering Education

This platform is treating of:

“Ranking of Technical Universities and Measuring Excel-lence” and more precisely “How engineering is recogni-sed in this raking system”. It should be interesting to com-pare pure science and engineering.

“The Implementation of the Bologna Process in enginee-ring Education” a Euro-CASE statement will be writtenby Reiner Kopp, Acatech (DE) and Petr Zuna, EA CR(CZ) and will be available soon.

Experts from Austria, Croatia, Czech Republic, Germany,Hungary, Netherlands, Norway, Spain, Slovenia, Swedenand United Kingdom are already involved.

This Platform is chaired by Reiner Kopp, Acatech (DE)

Download: “Bologna process 2010” Final Report

By the Core Group Engineering Education

Download: “Ranking in Engineering Sciences” Final Report

By the Core Group Engineering Education

�E ��$1��7�G%11�@��