Zadatci s dosadašnjih državnih matura poredani po nastavnom programu (više-manje svi izdanje proljeće 2017)

treći razred (magnetizam izmjenična struja titranje valovi

geometrijska optika)

Sve primjedbe na facebook stranicu Fizikagfp

MAGNETIZAM (14) 24 Ravni se magnet razdijeli na dva jednaka komada Koji od ponuđenih crteža točno prikazuje dijeljenje magneta

(ispitni katalog) 11 Tri jednaka ravna magneta spojimo u jednu cjelinu kao što je prikazano na slikama Koji crtež ispravno prikazuje razmještaj polova magneta nastalog nakon spajanja

(08) 8 Proton koji uleti u homogeno magnetsko polje brzinom usmjerenom kao i polje gibat će se A pravocrtno stalnom brzinom B pravocrtno brzinom koja se povećava C kružno stalnom brzinom D kružno brzinom koja se povećava (08) 30 Proton se giba u homogenome magnetskome polju iznosa 55 μT okomito na silnice magnetskoga polja Brzina gibanja protona iznosi 105 ms Koliki je iznos sile koja djeluje na proton (12) 12 Proton prolazi dijelom prostora u kojem na njega djeluje homogeno magnetsko polje

Koja strjelica prikazuje smjer sile na proton u trenutku prikazanom na crtežu

(13j) 11 Elektron ulijeće brzinom v u homogeno magnetsko polje B paralelno silnicama polja Po kojoj će se od putanja predloženih na crtežu gibati elektron u tome magnetskom polju

(13) 12 Elektron ulijeće u homogeno magnetsko polje okomito na silnice polja Što se događa s brzinom elektrona dok se giba u magnetskome polju A Brzini se mijenjaju smjer i iznos B Brzini se ne mijenjaju ni smjer niti iznos C Brzini se mijenja smjer a po iznosu je stalna D Brzina je po smjeru stalna a mijenja joj se iznos

(08) 38 Proton i elektron gibaju se u homogenome magnetskome polju jednakim brzinama Svaka se čestica giba po svojoj kružnoj putanji Koja se čestica giba po kružnici manjega polumjera Obrazložite odgovor i napišite matematički izraz na kojem temeljite obrazloženje (ispitni katalog) 36 U magnetsko polje B uleti proton brzinom v okomito na silnice polja te se u polju nastavi gibati po kružnoj stazi polumjera 5 cm Koliki bi bio polumjer staze po kojoj bi se u istom polju gibala α čestica s jednakom brzinom (Masa α čestice je 4 puta veća od mase protona a naboj joj je dva puta veći od naboja protona)

(16j) 11 U homogenome magnetskom polju indukcije B nalazi se vodič kojim teče struja I Vodič je postavljen okomito na ravninu papira kao što je prikazano na slici

U kojemu smjeru djeluje magnetska sila na vodič A ulijevo B okomito iz papira C okomito u papir D udesno (08) 10 Vodič kojim teče struja I nalazi se u magnetskome polju B kao na slici U kojem će smjeru magnetska sila djelovati na vodič A u smjeru magnetskoga polja B suprotno od smjera magnetskoga polja C pod kutem od 45deg u odnosu na smjer magnetskoga polja D okomito na smjer magnetskoga polja

(16) 28 Magnetsko polje na udaljenosti 5 cm od ravnoga vodiča kojim teče struja iznosi 10‒4 T Koliko iznosi struja koja teče kroz taj vodič (10) 12 Na udaljenosti 2 m od ravnoga vodiča kojim teče stalna struja magnetsko polje iznosi 2 mT Na kolikoj udaljenosti od toga vodiča magnetsko polje iznosi 4 mT A 1 m B 2 m C 4 m D 8 m (14j) 13 Ravnim vodičem prolazi struja I Točka 1 udaljena je od vodiča za r a točka 2 za 2r Struja prolazi okomito iz ravnine crtanja Koji od ponuđenih crteža točno prikazuje vektore magnetskoga polja u točkama 1 i 2

(09) 18 Kroz dva paralelna vodiča teku jednake struje u suprotnim smjerovima Svaka pojedina struja stvara u točki T magnetsko polje iznosa 2 mT Koliki je ukupni iznos magnetskoga polja u točki T

(16) 12 Kroz dva duga ravna vodiča koji se sijeku pod pravim kutom prolaze struje I1 = I2 = 10 A Točka A udaljena je 2 cm od svakoga vodiča kao što je prikazano na slici Koliki je iznos magnetskoga polja B u točki A Vodiči i točka A nalaze se u istoj ravnini

A 0 T B 5 sdot 10‒5 T C 1 sdot 10‒4 T D 2 sdot 10‒4 T

(12j) 11 Dva paralelna vodiča nalaze se u vakuumu Kroz njih prolaze struje I1 i I2 kako je prikazano na crtežu

Koja je od navedenih tvrdnji točna A Vodiči se međusobno odbijaju C Vodiči ne djeluju jedan na drugog jer su u vakuumu B Vodiči se međusobno privlače D Vodiči ne djeluju jedan na drugog jer su paralelni (11) 33 Dva duga pravocrtna i međusobno paralelna vodiča nalaze se u u homogenom magnetskom polju od 2 ∙ 10-6 T Vodičima protječu struje 10 A u istom smjeru Vodiči se nalaze u ravnini okomitoj na silnice magnetskog polja i međusobno su udaljeni 02 m Kolika je ukupna sila na 1 m dužine vodiča kojim protječe struja I1

(16j) 28 Zavojnicom koja ima 20 namotaja po centimetru duljine prolazi struja 5 A Kolika je magnetska indukcija unutar zavojnice (14j) 28 Magnetsko polje u središtu zavojnice kojom prolazi struja iznosi 2 mT Koliko će to polje iznositi ako se u zavojnicu umetne željezna jezgra relativne permeabilnosti 120 (09) 28 Vodič duljine 1 m giba se u homogenome magnetskome polju iznosa 01 T okomito na silnice polja Brzina vodiča iznosi 2 ms Koliki se napon inducira na krajevima toga vodiča (08) 16 Kada se ravni vodič giba okomito na silnice homogenoga magnetskoga polja brzinom 10ms na njegovim se krajevima inducira napon od 20 V Koliki se napon inducira na tom vodiču kada se on u istome magnetskome polju giba duž silnica brzinom 15 ms A 0 V B 15 V C 20 V D 30 V (10) 33 Na slici je prikazan bakreni štap koji leži u magnetskome polju iznosa 5 mT Štap se jednoliko pomiče okomito na silnice polja brzinom 20 ms Pritom se između krajeva štapa inducira napon od 008V 331 Kolika je duljina štapa 332 Na slici označite na kojem je kraju štapa + pol a na kojem ndash pol

(11j) 11 Magnet se izvlači iz zavojnice s 400 zavoja tako da srednja brzina promjene magnetskoga toka kroz jedan zavoj iznosi 10 mWbs Koliko pritom iznosi napon u strujnome krugu A 0 V B 1 V C 4 V D 10 V

(15) 12 Pored vodljivoga prstena nalazi se ravni vodič kao što je prikazano na crtežu Ravni vodič i vodljivi prsten miruju U kojemu od navedenih slučajeva struja prolazi vodljivim prstenom

A Ravnim vodičem ne prolazi struja i negativno je nabijen B Ravnim vodičem ne prolazi struja i pozitivno je nabijen C Ravnim vodičem prolazi izmjenična struja D Ravnim vodičem prolazi struja stalnoga iznosa (12j) 33 Zavojnica zanemarivog omskog otpora ima 600 zavoja Crtež prikazuje graf magnetskog toka kroz tu zavojnicu u ovisnosti o vremenu

331 U kojem je vremenskom intervalu inducirani napon na krajevima zavojnice najveći 332 Koliko iznosi taj napon

IZMJENIČNA STRUJA (11j) 12 Na grafu je prikazana ovisnost izmjenične struje o vremenu Kolika je frekvencija struje

A 10 Hz B 25 Hz C 40 Hz D 50 Hz (14) 11 Otpornik otpora 100 Ω spojen je u krug izmjenične struje Graf prikazuje struju koja prolazi kroz otpornik u ovisnosti o vremenu Koliki je maksimalni napon na otporniku

A 5 V B 10 V C 50 V D 500 V (13) 28 Zavojnica je spojena na izvor napona u = (220 radic2 )V ∙sin (314ts-1) Zavojnicom prolazi maksimalna struja 2radic2 A Kolika je impedancija strujnoga kruga (13j) 33 Na crtežu je prikazan graf napona na kondenzatoru u ovisnosti o vremenu u strujnome krugu izmjenične struje Kapacitet kondenzatora je 5 nF Koliki je najveći iznos naboja na jednoj od ploča kondenzatora

(14j) 33 Kondenzator kapaciteta C serijski je spojen sa zavojnicom induktiviteta 05 H na izvor izmjeničnoga napona Napon izvora ovisi o vremenu kao što je prikazano na crtežu Koliki treba biti kapacitet C da bi impedancija strujnoga kruga bila minimalna

(12) 13 Kroz zavojnicu prolazi izmjenična struja Kako se promijeni induktivni otpor zavojnice ako se period izmjenične struje poveća 3 puta A Poveća se 3 puta B Smanji se 3 puta C Poveća se 3 puta D Smanji se 3 puta (13) 23 Zavojnicom Z1 induktiviteta L1 i zavojnicom Z2 induktiviteta L2 prolazi izmjenična struja Crtež prikazuje dijagram induktivnoga otpora RL tih zavojnica u ovisnosti o frekvenciji f izmjenične struje Koji je odnos između induktiviteta L1 i L2

A L1 lt L2 B L1 = L2 C L1 gt L2 (09) 22 Otpornik i zavojnica spojeni su serijski na izvor izmjeničnoga napona Ako se frekvencija napona smanji što će se dogoditi s ukupnim otporom kruga A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 13 Kondenzator kapacitivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je kapacitet toga kondenzatora A 221 μF B 1389 μF C 0318 F D 2 F (16j) 12 Zavojnica induktivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je induktivitet zavojnice A 221 μH B 1389 μH C 0318 H D 2 H (10) 28 Krug izmjenične struje sastavljen je od serijskoga spoja otpornika omskoga otpora 300 Ω i kondenzatora kapacitivnoga otpora 400 Ω Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga kruga (12j) 28 Otpornik otpora 200 Ω i kondenzator kapaciteta 10 μF serijski su spojeni na izvor izmjeničnog napona frekvencije 50 Hz Kolika je impedancija tog strujnog kruga (15) 33 Zavojnica i otpornik otpora 25 Ω serijski su spojeni na izvor izmjeničnoga napona 20 V i frekvencije 50 Hz Omski otpor zavojnice je 10 Ω a njezin induktivitet 01 H Kolika struja prolazi zavojnicom (11) 28 Zavojnica induktiviteta 025 H i kondenzator serijski su vezani na izvor izmjeničnog napona frekvencije 60 Hz Izračunajte kapacitet kondenzatora ako je njegov kapacitivni otpor jednak induktivnom otporu zavojnice (09) 20 Električni titrajni krug sastoji se od zavojnice induktiviteta 2 mH i kondenzatora kapaciteta 80 μF Koliko iznosi vlastita frekvencija toga titrajnoga kruga A 99 Hz B 398 Hz C 1 254 Hz D 2 500 Hz (10) 29 U radioprijamniku se ugađanje frekvencije prijama ostvaruje pomoću LC kruga u kojem je spojena zavojnica induktiviteta 06 μH i kondenzator promjenljivoga kapaciteta Na kojoj će se frekvenciji moći primati program tim prijamnikom ako se vrijednost kapaciteta postavi na 35 pF

TITRANJE (11j) 24 Tijelo vezano na oprugu izvodi titranje oko ravnotežnoga položaja Kako se naziva vrijeme trajanja jednoga titraja tijela A elongacija B frekvencija C period (14j) 14 Tijelo mase m ovješeno je na opruzi Tijelo je povučeno iz ravnotežnoga položaja i pušteno da titra Period titranja tijela je T Koliko je vremena potrebno da se tijelo nakon puštanja vrati u ravnotežni položaj A 14 T B 12 T C T D 32 T (16) 14 Što je amplituda A bilo koja udaljenost od ravnotežnoga položaja B najveća udaljenost od ravnotežnoga položaja C broj titranja u jedinici vremena D vrijeme potrebno za jedan titraj (12) 15 Tijelo harmonijski titra amplitudom 2 cm Koliki put prijeđe tijekom dvaju perioda A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (10) 15 Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu Koliki je period titranja tijela

A 2 s B 4 s C 6 s D 8 s (14) 12 Tijelo harmonijski titra Elongacija tijela u ovisnosti o vremenu opisana je izrazom

Koliki je period titranja toga tijela A 23 s B 32 s C 3 s D 6 s (09) 35 Tijelo mase 01 kg titra na elastičnoj opruzi tako da je vremenska ovisnost elongacije opisana izrazom x = 005middotsin(20t + 30ordm) pri čemu je x u metrima a t u sekundama 351 Kolika je amplituda titranja tijela 352 Kolika je konstanta elastičnosti opruge (16j) 13 Grafovi prikazuju ovisnost elongacije x o vremenu t za dva tijela G i H koja počinju harmonijski titrati u t = 0 s Kolika je razlika u fazi titranja između tijela G i tijela H

A p 4 B l 4 C p 2 D l 2 (15) 13 Tijelo mase 2 kg ovješeno o oprugu konstante elastičnosti 200 Nm titra vertikalno Amplituda titranja je 2 cm Kako glasi izraz za elongaciju toga tijela u ovisnosti o vremenu A y = 2 m sin(100 s-1 t) B y = 2 m sin(10 s-1 t) C y = 2 cm sin(100 s-1 t) D y = 2 cm sin(10 s-1 t) (14j) 34 Graf prikazuje elongaciju tijela u ovisnosti o vremenu Kako glasi jednadžba titranja toga tijela

(16j) 14 O kojoj veličini ovisi period titranja tijela ovješenoga na elastičnu oprugu A o masi B o amplitudi C o elongaciji D o elastičnoj sili (12j) 12 Trebate ispitati ovisi li period titranja harmonijskog oscilatora o konstanti elastičnosti opruge Što je od navedenog potrebno za to A opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa B opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa C opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa D opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa (09) 24 Uteg je ovješen na elastičnu oprugu Što će se dogoditi s periodom titranja ako na oprugu ovjesimo još jedan uteg A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 23 Tijelo ovješeno na elastičnu oprugu titra periodom T na planetu P a periodom T1 na planetu P1 Ubrzanje sile teže na planetu P veće je od ubrzanja sile teže na planetu P1 Kako se odnose periodi titranja A T1 gt T B T1 lt T C T1 = T (ispitni katalog) 13 Uteg mase m ovješen o oprugu konstante k titra periodom T Uteg mase 4 m ovješen o istu oprugu titrat će periodom A 2 T B 4 T C 8 T D 16 T (13j) 13 Uteg ovješen na oprugu harmonijski titra s periodom T Ako se udvostruči amplituda titranja uteg i dalje titra harmonijski Koliki je period titranja utega u tome slučaju A 025 T B 05 T C T D 2 T (14j) 15 Uteg mase m harmonijski titra na opruzi Kolika treba biti masa utega na toj opruzi da bi se frekvencija titranja udvostručila A 4m B 2m C 12 m D frac14 m (11) 34 Duljina neopterećene elastične opruge je 015 m Na oprugu objesimo uteg mase 01 kg i zatitramo Period harmonijskog titranja utega na opruzi iznosi 05 s Kolika će biti duljina opruge opterećene tim utegom nakon što titranje prestane (12) 34 Graf prikazuje brzinu u ovisnosti o vremenu titranja jednostavnog njihala Kolika je amplituda titranja tog njihala

(12j) 34 Crtež prikazuje graf brzine titranja tijela u ovisnosti o vremenu Kolika je maksimalna akceleracija tog tijela Trenje zanemarite

(ispitni katalog) 12 Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj ravnini Trenje je zanemarivo Ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J Koliko iznosi ukupna energija utega u trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 1 J C 2 J D 4 J

(08) 37 Crtež prikazuje tijelo mase m ovješeno o oprugu konstante 50 Nm Oprugu rastegnemo za 5cm i pustimo titrati

371 Kinetička energija tijela najveća je u položaju označenom slovom __ 372 Elastična potencijalna energija najveća je u položajima označenima slovima _ i _ 373 Izračunajte ukupnu energiju ovoga oscilatora (10) 17 Oprugu rastegnemo iz ravnotežnoga položaja i pritom izvršimo rad od 120 J Kada oprugu pustimo tijelo neprigušeno titra Kolika je elastična potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo nađe u amplitudnome položaju A 0 J B 60 J C 100 J D 120 J (13) 17 Tijelo harmonijski titra ovješeno na oprugu konstante elastičnosti 02 Nm Kinetička energija pri prolasku kroz ravnotežni položaj iznosi 2510-4 J Kolikom amplitudom titra to tijelo Zanemarite gubitke energije A 13 cm B 25 cm C 50 cm D 75 cm (12j) 13 Matematičko njihalo titra U nekoj točki njegova kinetička energija iznosi 3 J a potencijalna energija u odnosu na ravnotežni položaj 2 J Kolika je kinetička energija njihala u trenutku kada prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 2 J C 3 J D 5 J (11)15 Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2cm sin (π s-1 t) Kako glasi izraz za brzinu tog tijela u ovisnosti o vremenu A v = 2 cm s sin (2π s-1 t) B v = 2π cm s sin (π s-1 t) C v = 2 cm s cos (2π s-1 t) D v = 2π cm s cos (π s-1 t) (11j) 29 Tijelo mase 1 kg harmonijski titra Brzina titranja toga tijela mijenja se u vremenu po formuli v = (9 mmiddotsndash1) cos(πmiddotsndash1t) Kolika je ukupna energija titranja tijela (09) 30 Elastičnu zavojnicu na koju je ovješen uteg izvučemo iz položaja ravnoteže za 2 cm i pustimo titrati Konstanta elastičnosti zavojnice iznosi 1 000 Nmndash1 Nakon nekoga vremena zavojnica prestane titrati Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja (14) 34 Uteg mase 02 kg harmonijski titra na opruzi konstante elastičnosti 80 Nm s amplitudom 01 m Kolika je brzina toga utega kada mu je elongacija 005 m (13) 13 Jednostavno njihalo otklonjeno je iz ravnotežnoga položaja i pušteno kao što je prikazano na crtežu

Njihalo izvodi harmonijsko titranje Koji graf prikazuje ukupnu silu koja uzrokuje harmonijsko titranje toga njihala tijekom jednoga perioda titranja počevši od trenutka kada je pušteno

(08) 28 Matematičko njihalo duljine 1 m njiše periodom od 2 s Koliki bi bio period toga njihala kada bi mu duljinu skratili na četvrtinu početnoga iznosa (12) 14 Jednostavno njihalo titra harmonijski Što treba učiniti da se poveća njegov period A smanjiti duljinu njihala B povećati duljinu njihala C smanjiti amplitudu titranja D povećati amplitudu titranja

(ispitni katalog) 26 Njihalo preneseno sa Zemlje na Mjesec harmonijski titra periodom koji je 245 puta duži od perioda harmonijskog titranja tog njihala na Zemlji Koliko iznosi ubrzanje slobodnog pada na Mjesecu (11j) 13 Što je potrebno izmjeriti da bi se pomoću jednostavnoga matematičkoga njihala odredila akceleracija sile teže A period titranja i masu obješenoga utega B period titranja i duljinu niti njihala C masu obješenoga utega i duljinu niti njihala D period i amplitudu titranja (09) 21 Na crtežu su prikazana četiri njihala koja vise na vodoravnoj šipci Po dva njihala su jednakih duljina njihala K i N duža su od njihala L i M Utezi od 10 dag ovješeni su na njihala K i L a utezi od 5 dag na njihala M i N

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utječe na period njihanja Za mjerenje je dovoljno rabiti samo dva njihala Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete A K i L B L i M C L i N D K i N (15)14 Koja je od navedenih tvrdnja točna za matematičko njihalo u titranju u trenutku kada je iznos akceleracije tijela najveći A Ukupna je energija tijela najmanja B Ukupna je sila na tijelo najmanja C Tijelo je u ravnotežnome položaju D Otklon je tijela najveći

VALOVI (12j) 14 Crtež prikazuje transverzalni puls koji se širi po užetu udesno

Kako će se gibati točka T tijekom prolaska pulsa A gore pa dolje B dolje pa gore C lijevo pa desno D desno pa lijevo (16j) 15 Što je valna duljina A pomak čestice u bilo kojemu trenutku od ravnotežnoga položaja B put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi pola titraja C najveći pomak čestice od ravnotežnoga položaja D put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi jedan puni titraj (ispitni katalog) 37 Graf A prikazuje ovisnost elongacije o položaju progresivnog vala u nekom trenutku a graf B prikazuje ovisnost elongacije o vremenu za isti val

a) Valna duljina tog vala iznosi _____ b) Period titranja izvora vala iznosi ______ (13j) 15 Jednadžba vala u nekome sredstvu glasi y = (5cm) ∙ sin (100ts-1 ndash 2xm-1) Izvor vala smješten je u ishodištu koordinatnoga sustava Koja točka sredstva titra po funkciji y = (5cm) ∙ sin (100ts-1) A izvor vala B točka udaljena 05 m od izvora vala C točka udaljena 1 m od izvora vala D točka udaljena 100 m od izvora vala

(15) 15 Na crtežu je prikazana slika vala na niti u određenome trenutku Koja je od navedenih tvrdnja točna za česticu niti označenu slovom Č

A Elongacija je najveća a brzina je jednaka 0 B Elongacija je najveća i brzina je najveća C Elongacija je jednaka 0 i brzina je jednaka 0 D Elongacija je jednaka 0 a brzina je najveća (15) 34 Crtež prikazuje transverzalni val u nekome trenutku koji se širi duž osi x brzinom 15 ms kroz neko sredstvo Udaljenost od točke P do točke Q jest 015 m Udaljenost točke R od osi x jest 012 m Kolika je maksimalna brzina čestica toga vala

(ispitni katalog) 38 Morski valovi udaraju u stijenu obale 12 puta u minuti Brzina valova je 6 ms Koliko iznosi valna duljina tih valova (12) 17 U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk valne duljine 05 mm i brzine 1 500 ms Kolika je frekvencija tog ultrazvuka A 30∙105 Hz B 75∙105 Hz C 30∙106 Hz D 75∙106 Hz (10) 16 Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B U sredstvu A brzina vala iznosi 100 ms a valna duljina 05 m U sredstvu B valna se duljina poveća na 08 m Kolika je brzina vala u sredstvu B A 50 ms B 80 ms C 100 ms D 160 ms (11j) 14 Žica dugačka 9 m učvršćena je na krajevima Žicu se zatitra tako da se njom širi transverzalni val te se na njoj formira stojni val s četirima čvorovima (računajući i krajeve) Koliko iznosi valna duljina vala kojim je žica zatitrana A 3 m B 45 m C 6 m D 9 m (13j) 34 Puhanjem u sviralu zatvorenu na jednome kraju stvara se osnovni ton frekvencije 02 kHz Kolika je duljina svirale Brzina zvuka u zraku je 340 ms (11) 14 Točkasti izvor valova titra frekvencijom 50 Hz Val se širi brzinom 300 ms Kolika je razlika od u fazi između točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora A 0 rad B π rad C 6 rad D 2π rad (11j) 15 Na slici su prikazana dva izvora valova na vodi S1 i S2 Izvori titraju u fazi i oba daju valove valne duljine 4 cm i amplitude 2 cm Kako će se gibati voda u točki A koja je od izvora S1 i S2 udaljena kao što je prikazano na crtežu

A Stalno će mirovati B Titrat će amplitudom od 1 cm C Titrat će amplitudom od 2 cm D Titrat će amplitudom od 4 cm (13j) 17 Zvuk se širi nekim sredstvom Što se pritom događa s česticama sredstva A Čestice sredstva miruju a zvuk se prenosi od čestice do čestice B Čestice sredstva prigušuju širenje zvuka te se on najbolje širi u vakuumu C Čestice sredstva gibaju se kroz sredstvo te je brzina širenja zvuka jednaka brzini gibanja čestica D Čestice sredstva titraju oko ravnotežnoga položaja a energiju titranja prenose na susjedne čestice (16j) 29 Zvučnik snage 5 kW i površine 5 dm2 emitira zvuk jednoliko čitavom svojom površinom Koliki je intenzitet emitiranoga zvuka

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

MAGNETIZAM (14) 24 Ravni se magnet razdijeli na dva jednaka komada Koji od ponuđenih crteža točno prikazuje dijeljenje magneta

(ispitni katalog) 11 Tri jednaka ravna magneta spojimo u jednu cjelinu kao što je prikazano na slikama Koji crtež ispravno prikazuje razmještaj polova magneta nastalog nakon spajanja

(08) 8 Proton koji uleti u homogeno magnetsko polje brzinom usmjerenom kao i polje gibat će se A pravocrtno stalnom brzinom B pravocrtno brzinom koja se povećava C kružno stalnom brzinom D kružno brzinom koja se povećava (08) 30 Proton se giba u homogenome magnetskome polju iznosa 55 μT okomito na silnice magnetskoga polja Brzina gibanja protona iznosi 105 ms Koliki je iznos sile koja djeluje na proton (12) 12 Proton prolazi dijelom prostora u kojem na njega djeluje homogeno magnetsko polje

Koja strjelica prikazuje smjer sile na proton u trenutku prikazanom na crtežu

(13j) 11 Elektron ulijeće brzinom v u homogeno magnetsko polje B paralelno silnicama polja Po kojoj će se od putanja predloženih na crtežu gibati elektron u tome magnetskom polju

(13) 12 Elektron ulijeće u homogeno magnetsko polje okomito na silnice polja Što se događa s brzinom elektrona dok se giba u magnetskome polju A Brzini se mijenjaju smjer i iznos B Brzini se ne mijenjaju ni smjer niti iznos C Brzini se mijenja smjer a po iznosu je stalna D Brzina je po smjeru stalna a mijenja joj se iznos

(08) 38 Proton i elektron gibaju se u homogenome magnetskome polju jednakim brzinama Svaka se čestica giba po svojoj kružnoj putanji Koja se čestica giba po kružnici manjega polumjera Obrazložite odgovor i napišite matematički izraz na kojem temeljite obrazloženje (ispitni katalog) 36 U magnetsko polje B uleti proton brzinom v okomito na silnice polja te se u polju nastavi gibati po kružnoj stazi polumjera 5 cm Koliki bi bio polumjer staze po kojoj bi se u istom polju gibala α čestica s jednakom brzinom (Masa α čestice je 4 puta veća od mase protona a naboj joj je dva puta veći od naboja protona)

(16j) 11 U homogenome magnetskom polju indukcije B nalazi se vodič kojim teče struja I Vodič je postavljen okomito na ravninu papira kao što je prikazano na slici

U kojemu smjeru djeluje magnetska sila na vodič A ulijevo B okomito iz papira C okomito u papir D udesno (08) 10 Vodič kojim teče struja I nalazi se u magnetskome polju B kao na slici U kojem će smjeru magnetska sila djelovati na vodič A u smjeru magnetskoga polja B suprotno od smjera magnetskoga polja C pod kutem od 45deg u odnosu na smjer magnetskoga polja D okomito na smjer magnetskoga polja

(16) 28 Magnetsko polje na udaljenosti 5 cm od ravnoga vodiča kojim teče struja iznosi 10‒4 T Koliko iznosi struja koja teče kroz taj vodič (10) 12 Na udaljenosti 2 m od ravnoga vodiča kojim teče stalna struja magnetsko polje iznosi 2 mT Na kolikoj udaljenosti od toga vodiča magnetsko polje iznosi 4 mT A 1 m B 2 m C 4 m D 8 m (14j) 13 Ravnim vodičem prolazi struja I Točka 1 udaljena je od vodiča za r a točka 2 za 2r Struja prolazi okomito iz ravnine crtanja Koji od ponuđenih crteža točno prikazuje vektore magnetskoga polja u točkama 1 i 2

(09) 18 Kroz dva paralelna vodiča teku jednake struje u suprotnim smjerovima Svaka pojedina struja stvara u točki T magnetsko polje iznosa 2 mT Koliki je ukupni iznos magnetskoga polja u točki T

(16) 12 Kroz dva duga ravna vodiča koji se sijeku pod pravim kutom prolaze struje I1 = I2 = 10 A Točka A udaljena je 2 cm od svakoga vodiča kao što je prikazano na slici Koliki je iznos magnetskoga polja B u točki A Vodiči i točka A nalaze se u istoj ravnini

A 0 T B 5 sdot 10‒5 T C 1 sdot 10‒4 T D 2 sdot 10‒4 T

(12j) 11 Dva paralelna vodiča nalaze se u vakuumu Kroz njih prolaze struje I1 i I2 kako je prikazano na crtežu

Koja je od navedenih tvrdnji točna A Vodiči se međusobno odbijaju C Vodiči ne djeluju jedan na drugog jer su u vakuumu B Vodiči se međusobno privlače D Vodiči ne djeluju jedan na drugog jer su paralelni (11) 33 Dva duga pravocrtna i međusobno paralelna vodiča nalaze se u u homogenom magnetskom polju od 2 ∙ 10-6 T Vodičima protječu struje 10 A u istom smjeru Vodiči se nalaze u ravnini okomitoj na silnice magnetskog polja i međusobno su udaljeni 02 m Kolika je ukupna sila na 1 m dužine vodiča kojim protječe struja I1

(16j) 28 Zavojnicom koja ima 20 namotaja po centimetru duljine prolazi struja 5 A Kolika je magnetska indukcija unutar zavojnice (14j) 28 Magnetsko polje u središtu zavojnice kojom prolazi struja iznosi 2 mT Koliko će to polje iznositi ako se u zavojnicu umetne željezna jezgra relativne permeabilnosti 120 (09) 28 Vodič duljine 1 m giba se u homogenome magnetskome polju iznosa 01 T okomito na silnice polja Brzina vodiča iznosi 2 ms Koliki se napon inducira na krajevima toga vodiča (08) 16 Kada se ravni vodič giba okomito na silnice homogenoga magnetskoga polja brzinom 10ms na njegovim se krajevima inducira napon od 20 V Koliki se napon inducira na tom vodiču kada se on u istome magnetskome polju giba duž silnica brzinom 15 ms A 0 V B 15 V C 20 V D 30 V (10) 33 Na slici je prikazan bakreni štap koji leži u magnetskome polju iznosa 5 mT Štap se jednoliko pomiče okomito na silnice polja brzinom 20 ms Pritom se između krajeva štapa inducira napon od 008V 331 Kolika je duljina štapa 332 Na slici označite na kojem je kraju štapa + pol a na kojem ndash pol

(11j) 11 Magnet se izvlači iz zavojnice s 400 zavoja tako da srednja brzina promjene magnetskoga toka kroz jedan zavoj iznosi 10 mWbs Koliko pritom iznosi napon u strujnome krugu A 0 V B 1 V C 4 V D 10 V

(15) 12 Pored vodljivoga prstena nalazi se ravni vodič kao što je prikazano na crtežu Ravni vodič i vodljivi prsten miruju U kojemu od navedenih slučajeva struja prolazi vodljivim prstenom

A Ravnim vodičem ne prolazi struja i negativno je nabijen B Ravnim vodičem ne prolazi struja i pozitivno je nabijen C Ravnim vodičem prolazi izmjenična struja D Ravnim vodičem prolazi struja stalnoga iznosa (12j) 33 Zavojnica zanemarivog omskog otpora ima 600 zavoja Crtež prikazuje graf magnetskog toka kroz tu zavojnicu u ovisnosti o vremenu

331 U kojem je vremenskom intervalu inducirani napon na krajevima zavojnice najveći 332 Koliko iznosi taj napon

IZMJENIČNA STRUJA (11j) 12 Na grafu je prikazana ovisnost izmjenične struje o vremenu Kolika je frekvencija struje

A 10 Hz B 25 Hz C 40 Hz D 50 Hz (14) 11 Otpornik otpora 100 Ω spojen je u krug izmjenične struje Graf prikazuje struju koja prolazi kroz otpornik u ovisnosti o vremenu Koliki je maksimalni napon na otporniku

A 5 V B 10 V C 50 V D 500 V (13) 28 Zavojnica je spojena na izvor napona u = (220 radic2 )V ∙sin (314ts-1) Zavojnicom prolazi maksimalna struja 2radic2 A Kolika je impedancija strujnoga kruga (13j) 33 Na crtežu je prikazan graf napona na kondenzatoru u ovisnosti o vremenu u strujnome krugu izmjenične struje Kapacitet kondenzatora je 5 nF Koliki je najveći iznos naboja na jednoj od ploča kondenzatora

(14j) 33 Kondenzator kapaciteta C serijski je spojen sa zavojnicom induktiviteta 05 H na izvor izmjeničnoga napona Napon izvora ovisi o vremenu kao što je prikazano na crtežu Koliki treba biti kapacitet C da bi impedancija strujnoga kruga bila minimalna

(12) 13 Kroz zavojnicu prolazi izmjenična struja Kako se promijeni induktivni otpor zavojnice ako se period izmjenične struje poveća 3 puta A Poveća se 3 puta B Smanji se 3 puta C Poveća se 3 puta D Smanji se 3 puta (13) 23 Zavojnicom Z1 induktiviteta L1 i zavojnicom Z2 induktiviteta L2 prolazi izmjenična struja Crtež prikazuje dijagram induktivnoga otpora RL tih zavojnica u ovisnosti o frekvenciji f izmjenične struje Koji je odnos između induktiviteta L1 i L2

A L1 lt L2 B L1 = L2 C L1 gt L2 (09) 22 Otpornik i zavojnica spojeni su serijski na izvor izmjeničnoga napona Ako se frekvencija napona smanji što će se dogoditi s ukupnim otporom kruga A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 13 Kondenzator kapacitivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je kapacitet toga kondenzatora A 221 μF B 1389 μF C 0318 F D 2 F (16j) 12 Zavojnica induktivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je induktivitet zavojnice A 221 μH B 1389 μH C 0318 H D 2 H (10) 28 Krug izmjenične struje sastavljen je od serijskoga spoja otpornika omskoga otpora 300 Ω i kondenzatora kapacitivnoga otpora 400 Ω Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga kruga (12j) 28 Otpornik otpora 200 Ω i kondenzator kapaciteta 10 μF serijski su spojeni na izvor izmjeničnog napona frekvencije 50 Hz Kolika je impedancija tog strujnog kruga (15) 33 Zavojnica i otpornik otpora 25 Ω serijski su spojeni na izvor izmjeničnoga napona 20 V i frekvencije 50 Hz Omski otpor zavojnice je 10 Ω a njezin induktivitet 01 H Kolika struja prolazi zavojnicom (11) 28 Zavojnica induktiviteta 025 H i kondenzator serijski su vezani na izvor izmjeničnog napona frekvencije 60 Hz Izračunajte kapacitet kondenzatora ako je njegov kapacitivni otpor jednak induktivnom otporu zavojnice (09) 20 Električni titrajni krug sastoji se od zavojnice induktiviteta 2 mH i kondenzatora kapaciteta 80 μF Koliko iznosi vlastita frekvencija toga titrajnoga kruga A 99 Hz B 398 Hz C 1 254 Hz D 2 500 Hz (10) 29 U radioprijamniku se ugađanje frekvencije prijama ostvaruje pomoću LC kruga u kojem je spojena zavojnica induktiviteta 06 μH i kondenzator promjenljivoga kapaciteta Na kojoj će se frekvenciji moći primati program tim prijamnikom ako se vrijednost kapaciteta postavi na 35 pF

TITRANJE (11j) 24 Tijelo vezano na oprugu izvodi titranje oko ravnotežnoga položaja Kako se naziva vrijeme trajanja jednoga titraja tijela A elongacija B frekvencija C period (14j) 14 Tijelo mase m ovješeno je na opruzi Tijelo je povučeno iz ravnotežnoga položaja i pušteno da titra Period titranja tijela je T Koliko je vremena potrebno da se tijelo nakon puštanja vrati u ravnotežni položaj A 14 T B 12 T C T D 32 T (16) 14 Što je amplituda A bilo koja udaljenost od ravnotežnoga položaja B najveća udaljenost od ravnotežnoga položaja C broj titranja u jedinici vremena D vrijeme potrebno za jedan titraj (12) 15 Tijelo harmonijski titra amplitudom 2 cm Koliki put prijeđe tijekom dvaju perioda A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (10) 15 Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu Koliki je period titranja tijela

A 2 s B 4 s C 6 s D 8 s (14) 12 Tijelo harmonijski titra Elongacija tijela u ovisnosti o vremenu opisana je izrazom

Koliki je period titranja toga tijela A 23 s B 32 s C 3 s D 6 s (09) 35 Tijelo mase 01 kg titra na elastičnoj opruzi tako da je vremenska ovisnost elongacije opisana izrazom x = 005middotsin(20t + 30ordm) pri čemu je x u metrima a t u sekundama 351 Kolika je amplituda titranja tijela 352 Kolika je konstanta elastičnosti opruge (16j) 13 Grafovi prikazuju ovisnost elongacije x o vremenu t za dva tijela G i H koja počinju harmonijski titrati u t = 0 s Kolika je razlika u fazi titranja između tijela G i tijela H

A p 4 B l 4 C p 2 D l 2 (15) 13 Tijelo mase 2 kg ovješeno o oprugu konstante elastičnosti 200 Nm titra vertikalno Amplituda titranja je 2 cm Kako glasi izraz za elongaciju toga tijela u ovisnosti o vremenu A y = 2 m sin(100 s-1 t) B y = 2 m sin(10 s-1 t) C y = 2 cm sin(100 s-1 t) D y = 2 cm sin(10 s-1 t) (14j) 34 Graf prikazuje elongaciju tijela u ovisnosti o vremenu Kako glasi jednadžba titranja toga tijela

(16j) 14 O kojoj veličini ovisi period titranja tijela ovješenoga na elastičnu oprugu A o masi B o amplitudi C o elongaciji D o elastičnoj sili (12j) 12 Trebate ispitati ovisi li period titranja harmonijskog oscilatora o konstanti elastičnosti opruge Što je od navedenog potrebno za to A opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa B opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa C opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa D opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa (09) 24 Uteg je ovješen na elastičnu oprugu Što će se dogoditi s periodom titranja ako na oprugu ovjesimo još jedan uteg A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 23 Tijelo ovješeno na elastičnu oprugu titra periodom T na planetu P a periodom T1 na planetu P1 Ubrzanje sile teže na planetu P veće je od ubrzanja sile teže na planetu P1 Kako se odnose periodi titranja A T1 gt T B T1 lt T C T1 = T (ispitni katalog) 13 Uteg mase m ovješen o oprugu konstante k titra periodom T Uteg mase 4 m ovješen o istu oprugu titrat će periodom A 2 T B 4 T C 8 T D 16 T (13j) 13 Uteg ovješen na oprugu harmonijski titra s periodom T Ako se udvostruči amplituda titranja uteg i dalje titra harmonijski Koliki je period titranja utega u tome slučaju A 025 T B 05 T C T D 2 T (14j) 15 Uteg mase m harmonijski titra na opruzi Kolika treba biti masa utega na toj opruzi da bi se frekvencija titranja udvostručila A 4m B 2m C 12 m D frac14 m (11) 34 Duljina neopterećene elastične opruge je 015 m Na oprugu objesimo uteg mase 01 kg i zatitramo Period harmonijskog titranja utega na opruzi iznosi 05 s Kolika će biti duljina opruge opterećene tim utegom nakon što titranje prestane (12) 34 Graf prikazuje brzinu u ovisnosti o vremenu titranja jednostavnog njihala Kolika je amplituda titranja tog njihala

(12j) 34 Crtež prikazuje graf brzine titranja tijela u ovisnosti o vremenu Kolika je maksimalna akceleracija tog tijela Trenje zanemarite

(ispitni katalog) 12 Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj ravnini Trenje je zanemarivo Ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J Koliko iznosi ukupna energija utega u trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 1 J C 2 J D 4 J

(08) 37 Crtež prikazuje tijelo mase m ovješeno o oprugu konstante 50 Nm Oprugu rastegnemo za 5cm i pustimo titrati

371 Kinetička energija tijela najveća je u položaju označenom slovom __ 372 Elastična potencijalna energija najveća je u položajima označenima slovima _ i _ 373 Izračunajte ukupnu energiju ovoga oscilatora (10) 17 Oprugu rastegnemo iz ravnotežnoga položaja i pritom izvršimo rad od 120 J Kada oprugu pustimo tijelo neprigušeno titra Kolika je elastična potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo nađe u amplitudnome položaju A 0 J B 60 J C 100 J D 120 J (13) 17 Tijelo harmonijski titra ovješeno na oprugu konstante elastičnosti 02 Nm Kinetička energija pri prolasku kroz ravnotežni položaj iznosi 2510-4 J Kolikom amplitudom titra to tijelo Zanemarite gubitke energije A 13 cm B 25 cm C 50 cm D 75 cm (12j) 13 Matematičko njihalo titra U nekoj točki njegova kinetička energija iznosi 3 J a potencijalna energija u odnosu na ravnotežni položaj 2 J Kolika je kinetička energija njihala u trenutku kada prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 2 J C 3 J D 5 J (11)15 Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2cm sin (π s-1 t) Kako glasi izraz za brzinu tog tijela u ovisnosti o vremenu A v = 2 cm s sin (2π s-1 t) B v = 2π cm s sin (π s-1 t) C v = 2 cm s cos (2π s-1 t) D v = 2π cm s cos (π s-1 t) (11j) 29 Tijelo mase 1 kg harmonijski titra Brzina titranja toga tijela mijenja se u vremenu po formuli v = (9 mmiddotsndash1) cos(πmiddotsndash1t) Kolika je ukupna energija titranja tijela (09) 30 Elastičnu zavojnicu na koju je ovješen uteg izvučemo iz položaja ravnoteže za 2 cm i pustimo titrati Konstanta elastičnosti zavojnice iznosi 1 000 Nmndash1 Nakon nekoga vremena zavojnica prestane titrati Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja (14) 34 Uteg mase 02 kg harmonijski titra na opruzi konstante elastičnosti 80 Nm s amplitudom 01 m Kolika je brzina toga utega kada mu je elongacija 005 m (13) 13 Jednostavno njihalo otklonjeno je iz ravnotežnoga položaja i pušteno kao što je prikazano na crtežu

Njihalo izvodi harmonijsko titranje Koji graf prikazuje ukupnu silu koja uzrokuje harmonijsko titranje toga njihala tijekom jednoga perioda titranja počevši od trenutka kada je pušteno

(08) 28 Matematičko njihalo duljine 1 m njiše periodom od 2 s Koliki bi bio period toga njihala kada bi mu duljinu skratili na četvrtinu početnoga iznosa (12) 14 Jednostavno njihalo titra harmonijski Što treba učiniti da se poveća njegov period A smanjiti duljinu njihala B povećati duljinu njihala C smanjiti amplitudu titranja D povećati amplitudu titranja

(ispitni katalog) 26 Njihalo preneseno sa Zemlje na Mjesec harmonijski titra periodom koji je 245 puta duži od perioda harmonijskog titranja tog njihala na Zemlji Koliko iznosi ubrzanje slobodnog pada na Mjesecu (11j) 13 Što je potrebno izmjeriti da bi se pomoću jednostavnoga matematičkoga njihala odredila akceleracija sile teže A period titranja i masu obješenoga utega B period titranja i duljinu niti njihala C masu obješenoga utega i duljinu niti njihala D period i amplitudu titranja (09) 21 Na crtežu su prikazana četiri njihala koja vise na vodoravnoj šipci Po dva njihala su jednakih duljina njihala K i N duža su od njihala L i M Utezi od 10 dag ovješeni su na njihala K i L a utezi od 5 dag na njihala M i N

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utječe na period njihanja Za mjerenje je dovoljno rabiti samo dva njihala Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete A K i L B L i M C L i N D K i N (15)14 Koja je od navedenih tvrdnja točna za matematičko njihalo u titranju u trenutku kada je iznos akceleracije tijela najveći A Ukupna je energija tijela najmanja B Ukupna je sila na tijelo najmanja C Tijelo je u ravnotežnome položaju D Otklon je tijela najveći

VALOVI (12j) 14 Crtež prikazuje transverzalni puls koji se širi po užetu udesno

Kako će se gibati točka T tijekom prolaska pulsa A gore pa dolje B dolje pa gore C lijevo pa desno D desno pa lijevo (16j) 15 Što je valna duljina A pomak čestice u bilo kojemu trenutku od ravnotežnoga položaja B put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi pola titraja C najveći pomak čestice od ravnotežnoga položaja D put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi jedan puni titraj (ispitni katalog) 37 Graf A prikazuje ovisnost elongacije o položaju progresivnog vala u nekom trenutku a graf B prikazuje ovisnost elongacije o vremenu za isti val

a) Valna duljina tog vala iznosi _____ b) Period titranja izvora vala iznosi ______ (13j) 15 Jednadžba vala u nekome sredstvu glasi y = (5cm) ∙ sin (100ts-1 ndash 2xm-1) Izvor vala smješten je u ishodištu koordinatnoga sustava Koja točka sredstva titra po funkciji y = (5cm) ∙ sin (100ts-1) A izvor vala B točka udaljena 05 m od izvora vala C točka udaljena 1 m od izvora vala D točka udaljena 100 m od izvora vala

(15) 15 Na crtežu je prikazana slika vala na niti u određenome trenutku Koja je od navedenih tvrdnja točna za česticu niti označenu slovom Č

A Elongacija je najveća a brzina je jednaka 0 B Elongacija je najveća i brzina je najveća C Elongacija je jednaka 0 i brzina je jednaka 0 D Elongacija je jednaka 0 a brzina je najveća (15) 34 Crtež prikazuje transverzalni val u nekome trenutku koji se širi duž osi x brzinom 15 ms kroz neko sredstvo Udaljenost od točke P do točke Q jest 015 m Udaljenost točke R od osi x jest 012 m Kolika je maksimalna brzina čestica toga vala

(ispitni katalog) 38 Morski valovi udaraju u stijenu obale 12 puta u minuti Brzina valova je 6 ms Koliko iznosi valna duljina tih valova (12) 17 U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk valne duljine 05 mm i brzine 1 500 ms Kolika je frekvencija tog ultrazvuka A 30∙105 Hz B 75∙105 Hz C 30∙106 Hz D 75∙106 Hz (10) 16 Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B U sredstvu A brzina vala iznosi 100 ms a valna duljina 05 m U sredstvu B valna se duljina poveća na 08 m Kolika je brzina vala u sredstvu B A 50 ms B 80 ms C 100 ms D 160 ms (11j) 14 Žica dugačka 9 m učvršćena je na krajevima Žicu se zatitra tako da se njom širi transverzalni val te se na njoj formira stojni val s četirima čvorovima (računajući i krajeve) Koliko iznosi valna duljina vala kojim je žica zatitrana A 3 m B 45 m C 6 m D 9 m (13j) 34 Puhanjem u sviralu zatvorenu na jednome kraju stvara se osnovni ton frekvencije 02 kHz Kolika je duljina svirale Brzina zvuka u zraku je 340 ms (11) 14 Točkasti izvor valova titra frekvencijom 50 Hz Val se širi brzinom 300 ms Kolika je razlika od u fazi između točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora A 0 rad B π rad C 6 rad D 2π rad (11j) 15 Na slici su prikazana dva izvora valova na vodi S1 i S2 Izvori titraju u fazi i oba daju valove valne duljine 4 cm i amplitude 2 cm Kako će se gibati voda u točki A koja je od izvora S1 i S2 udaljena kao što je prikazano na crtežu

A Stalno će mirovati B Titrat će amplitudom od 1 cm C Titrat će amplitudom od 2 cm D Titrat će amplitudom od 4 cm (13j) 17 Zvuk se širi nekim sredstvom Što se pritom događa s česticama sredstva A Čestice sredstva miruju a zvuk se prenosi od čestice do čestice B Čestice sredstva prigušuju širenje zvuka te se on najbolje širi u vakuumu C Čestice sredstva gibaju se kroz sredstvo te je brzina širenja zvuka jednaka brzini gibanja čestica D Čestice sredstva titraju oko ravnotežnoga položaja a energiju titranja prenose na susjedne čestice (16j) 29 Zvučnik snage 5 kW i površine 5 dm2 emitira zvuk jednoliko čitavom svojom površinom Koliki je intenzitet emitiranoga zvuka

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

(16j) 11 U homogenome magnetskom polju indukcije B nalazi se vodič kojim teče struja I Vodič je postavljen okomito na ravninu papira kao što je prikazano na slici

U kojemu smjeru djeluje magnetska sila na vodič A ulijevo B okomito iz papira C okomito u papir D udesno (08) 10 Vodič kojim teče struja I nalazi se u magnetskome polju B kao na slici U kojem će smjeru magnetska sila djelovati na vodič A u smjeru magnetskoga polja B suprotno od smjera magnetskoga polja C pod kutem od 45deg u odnosu na smjer magnetskoga polja D okomito na smjer magnetskoga polja

(16) 28 Magnetsko polje na udaljenosti 5 cm od ravnoga vodiča kojim teče struja iznosi 10‒4 T Koliko iznosi struja koja teče kroz taj vodič (10) 12 Na udaljenosti 2 m od ravnoga vodiča kojim teče stalna struja magnetsko polje iznosi 2 mT Na kolikoj udaljenosti od toga vodiča magnetsko polje iznosi 4 mT A 1 m B 2 m C 4 m D 8 m (14j) 13 Ravnim vodičem prolazi struja I Točka 1 udaljena je od vodiča za r a točka 2 za 2r Struja prolazi okomito iz ravnine crtanja Koji od ponuđenih crteža točno prikazuje vektore magnetskoga polja u točkama 1 i 2

(09) 18 Kroz dva paralelna vodiča teku jednake struje u suprotnim smjerovima Svaka pojedina struja stvara u točki T magnetsko polje iznosa 2 mT Koliki je ukupni iznos magnetskoga polja u točki T

(16) 12 Kroz dva duga ravna vodiča koji se sijeku pod pravim kutom prolaze struje I1 = I2 = 10 A Točka A udaljena je 2 cm od svakoga vodiča kao što je prikazano na slici Koliki je iznos magnetskoga polja B u točki A Vodiči i točka A nalaze se u istoj ravnini

A 0 T B 5 sdot 10‒5 T C 1 sdot 10‒4 T D 2 sdot 10‒4 T

(12j) 11 Dva paralelna vodiča nalaze se u vakuumu Kroz njih prolaze struje I1 i I2 kako je prikazano na crtežu

Koja je od navedenih tvrdnji točna A Vodiči se međusobno odbijaju C Vodiči ne djeluju jedan na drugog jer su u vakuumu B Vodiči se međusobno privlače D Vodiči ne djeluju jedan na drugog jer su paralelni (11) 33 Dva duga pravocrtna i međusobno paralelna vodiča nalaze se u u homogenom magnetskom polju od 2 ∙ 10-6 T Vodičima protječu struje 10 A u istom smjeru Vodiči se nalaze u ravnini okomitoj na silnice magnetskog polja i međusobno su udaljeni 02 m Kolika je ukupna sila na 1 m dužine vodiča kojim protječe struja I1

(16j) 28 Zavojnicom koja ima 20 namotaja po centimetru duljine prolazi struja 5 A Kolika je magnetska indukcija unutar zavojnice (14j) 28 Magnetsko polje u središtu zavojnice kojom prolazi struja iznosi 2 mT Koliko će to polje iznositi ako se u zavojnicu umetne željezna jezgra relativne permeabilnosti 120 (09) 28 Vodič duljine 1 m giba se u homogenome magnetskome polju iznosa 01 T okomito na silnice polja Brzina vodiča iznosi 2 ms Koliki se napon inducira na krajevima toga vodiča (08) 16 Kada se ravni vodič giba okomito na silnice homogenoga magnetskoga polja brzinom 10ms na njegovim se krajevima inducira napon od 20 V Koliki se napon inducira na tom vodiču kada se on u istome magnetskome polju giba duž silnica brzinom 15 ms A 0 V B 15 V C 20 V D 30 V (10) 33 Na slici je prikazan bakreni štap koji leži u magnetskome polju iznosa 5 mT Štap se jednoliko pomiče okomito na silnice polja brzinom 20 ms Pritom se između krajeva štapa inducira napon od 008V 331 Kolika je duljina štapa 332 Na slici označite na kojem je kraju štapa + pol a na kojem ndash pol

(11j) 11 Magnet se izvlači iz zavojnice s 400 zavoja tako da srednja brzina promjene magnetskoga toka kroz jedan zavoj iznosi 10 mWbs Koliko pritom iznosi napon u strujnome krugu A 0 V B 1 V C 4 V D 10 V

(15) 12 Pored vodljivoga prstena nalazi se ravni vodič kao što je prikazano na crtežu Ravni vodič i vodljivi prsten miruju U kojemu od navedenih slučajeva struja prolazi vodljivim prstenom

A Ravnim vodičem ne prolazi struja i negativno je nabijen B Ravnim vodičem ne prolazi struja i pozitivno je nabijen C Ravnim vodičem prolazi izmjenična struja D Ravnim vodičem prolazi struja stalnoga iznosa (12j) 33 Zavojnica zanemarivog omskog otpora ima 600 zavoja Crtež prikazuje graf magnetskog toka kroz tu zavojnicu u ovisnosti o vremenu

331 U kojem je vremenskom intervalu inducirani napon na krajevima zavojnice najveći 332 Koliko iznosi taj napon

IZMJENIČNA STRUJA (11j) 12 Na grafu je prikazana ovisnost izmjenične struje o vremenu Kolika je frekvencija struje

A 10 Hz B 25 Hz C 40 Hz D 50 Hz (14) 11 Otpornik otpora 100 Ω spojen je u krug izmjenične struje Graf prikazuje struju koja prolazi kroz otpornik u ovisnosti o vremenu Koliki je maksimalni napon na otporniku

A 5 V B 10 V C 50 V D 500 V (13) 28 Zavojnica je spojena na izvor napona u = (220 radic2 )V ∙sin (314ts-1) Zavojnicom prolazi maksimalna struja 2radic2 A Kolika je impedancija strujnoga kruga (13j) 33 Na crtežu je prikazan graf napona na kondenzatoru u ovisnosti o vremenu u strujnome krugu izmjenične struje Kapacitet kondenzatora je 5 nF Koliki je najveći iznos naboja na jednoj od ploča kondenzatora

(14j) 33 Kondenzator kapaciteta C serijski je spojen sa zavojnicom induktiviteta 05 H na izvor izmjeničnoga napona Napon izvora ovisi o vremenu kao što je prikazano na crtežu Koliki treba biti kapacitet C da bi impedancija strujnoga kruga bila minimalna

(12) 13 Kroz zavojnicu prolazi izmjenična struja Kako se promijeni induktivni otpor zavojnice ako se period izmjenične struje poveća 3 puta A Poveća se 3 puta B Smanji se 3 puta C Poveća se 3 puta D Smanji se 3 puta (13) 23 Zavojnicom Z1 induktiviteta L1 i zavojnicom Z2 induktiviteta L2 prolazi izmjenična struja Crtež prikazuje dijagram induktivnoga otpora RL tih zavojnica u ovisnosti o frekvenciji f izmjenične struje Koji je odnos između induktiviteta L1 i L2

A L1 lt L2 B L1 = L2 C L1 gt L2 (09) 22 Otpornik i zavojnica spojeni su serijski na izvor izmjeničnoga napona Ako se frekvencija napona smanji što će se dogoditi s ukupnim otporom kruga A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 13 Kondenzator kapacitivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je kapacitet toga kondenzatora A 221 μF B 1389 μF C 0318 F D 2 F (16j) 12 Zavojnica induktivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je induktivitet zavojnice A 221 μH B 1389 μH C 0318 H D 2 H (10) 28 Krug izmjenične struje sastavljen je od serijskoga spoja otpornika omskoga otpora 300 Ω i kondenzatora kapacitivnoga otpora 400 Ω Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga kruga (12j) 28 Otpornik otpora 200 Ω i kondenzator kapaciteta 10 μF serijski su spojeni na izvor izmjeničnog napona frekvencije 50 Hz Kolika je impedancija tog strujnog kruga (15) 33 Zavojnica i otpornik otpora 25 Ω serijski su spojeni na izvor izmjeničnoga napona 20 V i frekvencije 50 Hz Omski otpor zavojnice je 10 Ω a njezin induktivitet 01 H Kolika struja prolazi zavojnicom (11) 28 Zavojnica induktiviteta 025 H i kondenzator serijski su vezani na izvor izmjeničnog napona frekvencije 60 Hz Izračunajte kapacitet kondenzatora ako je njegov kapacitivni otpor jednak induktivnom otporu zavojnice (09) 20 Električni titrajni krug sastoji se od zavojnice induktiviteta 2 mH i kondenzatora kapaciteta 80 μF Koliko iznosi vlastita frekvencija toga titrajnoga kruga A 99 Hz B 398 Hz C 1 254 Hz D 2 500 Hz (10) 29 U radioprijamniku se ugađanje frekvencije prijama ostvaruje pomoću LC kruga u kojem je spojena zavojnica induktiviteta 06 μH i kondenzator promjenljivoga kapaciteta Na kojoj će se frekvenciji moći primati program tim prijamnikom ako se vrijednost kapaciteta postavi na 35 pF

TITRANJE (11j) 24 Tijelo vezano na oprugu izvodi titranje oko ravnotežnoga položaja Kako se naziva vrijeme trajanja jednoga titraja tijela A elongacija B frekvencija C period (14j) 14 Tijelo mase m ovješeno je na opruzi Tijelo je povučeno iz ravnotežnoga položaja i pušteno da titra Period titranja tijela je T Koliko je vremena potrebno da se tijelo nakon puštanja vrati u ravnotežni položaj A 14 T B 12 T C T D 32 T (16) 14 Što je amplituda A bilo koja udaljenost od ravnotežnoga položaja B najveća udaljenost od ravnotežnoga položaja C broj titranja u jedinici vremena D vrijeme potrebno za jedan titraj (12) 15 Tijelo harmonijski titra amplitudom 2 cm Koliki put prijeđe tijekom dvaju perioda A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (10) 15 Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu Koliki je period titranja tijela

A 2 s B 4 s C 6 s D 8 s (14) 12 Tijelo harmonijski titra Elongacija tijela u ovisnosti o vremenu opisana je izrazom

Koliki je period titranja toga tijela A 23 s B 32 s C 3 s D 6 s (09) 35 Tijelo mase 01 kg titra na elastičnoj opruzi tako da je vremenska ovisnost elongacije opisana izrazom x = 005middotsin(20t + 30ordm) pri čemu je x u metrima a t u sekundama 351 Kolika je amplituda titranja tijela 352 Kolika je konstanta elastičnosti opruge (16j) 13 Grafovi prikazuju ovisnost elongacije x o vremenu t za dva tijela G i H koja počinju harmonijski titrati u t = 0 s Kolika je razlika u fazi titranja između tijela G i tijela H

A p 4 B l 4 C p 2 D l 2 (15) 13 Tijelo mase 2 kg ovješeno o oprugu konstante elastičnosti 200 Nm titra vertikalno Amplituda titranja je 2 cm Kako glasi izraz za elongaciju toga tijela u ovisnosti o vremenu A y = 2 m sin(100 s-1 t) B y = 2 m sin(10 s-1 t) C y = 2 cm sin(100 s-1 t) D y = 2 cm sin(10 s-1 t) (14j) 34 Graf prikazuje elongaciju tijela u ovisnosti o vremenu Kako glasi jednadžba titranja toga tijela

(16j) 14 O kojoj veličini ovisi period titranja tijela ovješenoga na elastičnu oprugu A o masi B o amplitudi C o elongaciji D o elastičnoj sili (12j) 12 Trebate ispitati ovisi li period titranja harmonijskog oscilatora o konstanti elastičnosti opruge Što je od navedenog potrebno za to A opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa B opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa C opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa D opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa (09) 24 Uteg je ovješen na elastičnu oprugu Što će se dogoditi s periodom titranja ako na oprugu ovjesimo još jedan uteg A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 23 Tijelo ovješeno na elastičnu oprugu titra periodom T na planetu P a periodom T1 na planetu P1 Ubrzanje sile teže na planetu P veće je od ubrzanja sile teže na planetu P1 Kako se odnose periodi titranja A T1 gt T B T1 lt T C T1 = T (ispitni katalog) 13 Uteg mase m ovješen o oprugu konstante k titra periodom T Uteg mase 4 m ovješen o istu oprugu titrat će periodom A 2 T B 4 T C 8 T D 16 T (13j) 13 Uteg ovješen na oprugu harmonijski titra s periodom T Ako se udvostruči amplituda titranja uteg i dalje titra harmonijski Koliki je period titranja utega u tome slučaju A 025 T B 05 T C T D 2 T (14j) 15 Uteg mase m harmonijski titra na opruzi Kolika treba biti masa utega na toj opruzi da bi se frekvencija titranja udvostručila A 4m B 2m C 12 m D frac14 m (11) 34 Duljina neopterećene elastične opruge je 015 m Na oprugu objesimo uteg mase 01 kg i zatitramo Period harmonijskog titranja utega na opruzi iznosi 05 s Kolika će biti duljina opruge opterećene tim utegom nakon što titranje prestane (12) 34 Graf prikazuje brzinu u ovisnosti o vremenu titranja jednostavnog njihala Kolika je amplituda titranja tog njihala

(12j) 34 Crtež prikazuje graf brzine titranja tijela u ovisnosti o vremenu Kolika je maksimalna akceleracija tog tijela Trenje zanemarite

(ispitni katalog) 12 Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj ravnini Trenje je zanemarivo Ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J Koliko iznosi ukupna energija utega u trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 1 J C 2 J D 4 J

(08) 37 Crtež prikazuje tijelo mase m ovješeno o oprugu konstante 50 Nm Oprugu rastegnemo za 5cm i pustimo titrati

371 Kinetička energija tijela najveća je u položaju označenom slovom __ 372 Elastična potencijalna energija najveća je u položajima označenima slovima _ i _ 373 Izračunajte ukupnu energiju ovoga oscilatora (10) 17 Oprugu rastegnemo iz ravnotežnoga položaja i pritom izvršimo rad od 120 J Kada oprugu pustimo tijelo neprigušeno titra Kolika je elastična potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo nađe u amplitudnome položaju A 0 J B 60 J C 100 J D 120 J (13) 17 Tijelo harmonijski titra ovješeno na oprugu konstante elastičnosti 02 Nm Kinetička energija pri prolasku kroz ravnotežni položaj iznosi 2510-4 J Kolikom amplitudom titra to tijelo Zanemarite gubitke energije A 13 cm B 25 cm C 50 cm D 75 cm (12j) 13 Matematičko njihalo titra U nekoj točki njegova kinetička energija iznosi 3 J a potencijalna energija u odnosu na ravnotežni položaj 2 J Kolika je kinetička energija njihala u trenutku kada prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 2 J C 3 J D 5 J (11)15 Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2cm sin (π s-1 t) Kako glasi izraz za brzinu tog tijela u ovisnosti o vremenu A v = 2 cm s sin (2π s-1 t) B v = 2π cm s sin (π s-1 t) C v = 2 cm s cos (2π s-1 t) D v = 2π cm s cos (π s-1 t) (11j) 29 Tijelo mase 1 kg harmonijski titra Brzina titranja toga tijela mijenja se u vremenu po formuli v = (9 mmiddotsndash1) cos(πmiddotsndash1t) Kolika je ukupna energija titranja tijela (09) 30 Elastičnu zavojnicu na koju je ovješen uteg izvučemo iz položaja ravnoteže za 2 cm i pustimo titrati Konstanta elastičnosti zavojnice iznosi 1 000 Nmndash1 Nakon nekoga vremena zavojnica prestane titrati Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja (14) 34 Uteg mase 02 kg harmonijski titra na opruzi konstante elastičnosti 80 Nm s amplitudom 01 m Kolika je brzina toga utega kada mu je elongacija 005 m (13) 13 Jednostavno njihalo otklonjeno je iz ravnotežnoga položaja i pušteno kao što je prikazano na crtežu

Njihalo izvodi harmonijsko titranje Koji graf prikazuje ukupnu silu koja uzrokuje harmonijsko titranje toga njihala tijekom jednoga perioda titranja počevši od trenutka kada je pušteno

(08) 28 Matematičko njihalo duljine 1 m njiše periodom od 2 s Koliki bi bio period toga njihala kada bi mu duljinu skratili na četvrtinu početnoga iznosa (12) 14 Jednostavno njihalo titra harmonijski Što treba učiniti da se poveća njegov period A smanjiti duljinu njihala B povećati duljinu njihala C smanjiti amplitudu titranja D povećati amplitudu titranja

(ispitni katalog) 26 Njihalo preneseno sa Zemlje na Mjesec harmonijski titra periodom koji je 245 puta duži od perioda harmonijskog titranja tog njihala na Zemlji Koliko iznosi ubrzanje slobodnog pada na Mjesecu (11j) 13 Što je potrebno izmjeriti da bi se pomoću jednostavnoga matematičkoga njihala odredila akceleracija sile teže A period titranja i masu obješenoga utega B period titranja i duljinu niti njihala C masu obješenoga utega i duljinu niti njihala D period i amplitudu titranja (09) 21 Na crtežu su prikazana četiri njihala koja vise na vodoravnoj šipci Po dva njihala su jednakih duljina njihala K i N duža su od njihala L i M Utezi od 10 dag ovješeni su na njihala K i L a utezi od 5 dag na njihala M i N

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utječe na period njihanja Za mjerenje je dovoljno rabiti samo dva njihala Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete A K i L B L i M C L i N D K i N (15)14 Koja je od navedenih tvrdnja točna za matematičko njihalo u titranju u trenutku kada je iznos akceleracije tijela najveći A Ukupna je energija tijela najmanja B Ukupna je sila na tijelo najmanja C Tijelo je u ravnotežnome položaju D Otklon je tijela najveći

VALOVI (12j) 14 Crtež prikazuje transverzalni puls koji se širi po užetu udesno

Kako će se gibati točka T tijekom prolaska pulsa A gore pa dolje B dolje pa gore C lijevo pa desno D desno pa lijevo (16j) 15 Što je valna duljina A pomak čestice u bilo kojemu trenutku od ravnotežnoga položaja B put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi pola titraja C najveći pomak čestice od ravnotežnoga položaja D put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi jedan puni titraj (ispitni katalog) 37 Graf A prikazuje ovisnost elongacije o položaju progresivnog vala u nekom trenutku a graf B prikazuje ovisnost elongacije o vremenu za isti val

a) Valna duljina tog vala iznosi _____ b) Period titranja izvora vala iznosi ______ (13j) 15 Jednadžba vala u nekome sredstvu glasi y = (5cm) ∙ sin (100ts-1 ndash 2xm-1) Izvor vala smješten je u ishodištu koordinatnoga sustava Koja točka sredstva titra po funkciji y = (5cm) ∙ sin (100ts-1) A izvor vala B točka udaljena 05 m od izvora vala C točka udaljena 1 m od izvora vala D točka udaljena 100 m od izvora vala

(15) 15 Na crtežu je prikazana slika vala na niti u određenome trenutku Koja je od navedenih tvrdnja točna za česticu niti označenu slovom Č

A Elongacija je najveća a brzina je jednaka 0 B Elongacija je najveća i brzina je najveća C Elongacija je jednaka 0 i brzina je jednaka 0 D Elongacija je jednaka 0 a brzina je najveća (15) 34 Crtež prikazuje transverzalni val u nekome trenutku koji se širi duž osi x brzinom 15 ms kroz neko sredstvo Udaljenost od točke P do točke Q jest 015 m Udaljenost točke R od osi x jest 012 m Kolika je maksimalna brzina čestica toga vala

(ispitni katalog) 38 Morski valovi udaraju u stijenu obale 12 puta u minuti Brzina valova je 6 ms Koliko iznosi valna duljina tih valova (12) 17 U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk valne duljine 05 mm i brzine 1 500 ms Kolika je frekvencija tog ultrazvuka A 30∙105 Hz B 75∙105 Hz C 30∙106 Hz D 75∙106 Hz (10) 16 Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B U sredstvu A brzina vala iznosi 100 ms a valna duljina 05 m U sredstvu B valna se duljina poveća na 08 m Kolika je brzina vala u sredstvu B A 50 ms B 80 ms C 100 ms D 160 ms (11j) 14 Žica dugačka 9 m učvršćena je na krajevima Žicu se zatitra tako da se njom širi transverzalni val te se na njoj formira stojni val s četirima čvorovima (računajući i krajeve) Koliko iznosi valna duljina vala kojim je žica zatitrana A 3 m B 45 m C 6 m D 9 m (13j) 34 Puhanjem u sviralu zatvorenu na jednome kraju stvara se osnovni ton frekvencije 02 kHz Kolika je duljina svirale Brzina zvuka u zraku je 340 ms (11) 14 Točkasti izvor valova titra frekvencijom 50 Hz Val se širi brzinom 300 ms Kolika je razlika od u fazi između točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora A 0 rad B π rad C 6 rad D 2π rad (11j) 15 Na slici su prikazana dva izvora valova na vodi S1 i S2 Izvori titraju u fazi i oba daju valove valne duljine 4 cm i amplitude 2 cm Kako će se gibati voda u točki A koja je od izvora S1 i S2 udaljena kao što je prikazano na crtežu

A Stalno će mirovati B Titrat će amplitudom od 1 cm C Titrat će amplitudom od 2 cm D Titrat će amplitudom od 4 cm (13j) 17 Zvuk se širi nekim sredstvom Što se pritom događa s česticama sredstva A Čestice sredstva miruju a zvuk se prenosi od čestice do čestice B Čestice sredstva prigušuju širenje zvuka te se on najbolje širi u vakuumu C Čestice sredstva gibaju se kroz sredstvo te je brzina širenja zvuka jednaka brzini gibanja čestica D Čestice sredstva titraju oko ravnotežnoga položaja a energiju titranja prenose na susjedne čestice (16j) 29 Zvučnik snage 5 kW i površine 5 dm2 emitira zvuk jednoliko čitavom svojom površinom Koliki je intenzitet emitiranoga zvuka

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

(12j) 11 Dva paralelna vodiča nalaze se u vakuumu Kroz njih prolaze struje I1 i I2 kako je prikazano na crtežu

Koja je od navedenih tvrdnji točna A Vodiči se međusobno odbijaju C Vodiči ne djeluju jedan na drugog jer su u vakuumu B Vodiči se međusobno privlače D Vodiči ne djeluju jedan na drugog jer su paralelni (11) 33 Dva duga pravocrtna i međusobno paralelna vodiča nalaze se u u homogenom magnetskom polju od 2 ∙ 10-6 T Vodičima protječu struje 10 A u istom smjeru Vodiči se nalaze u ravnini okomitoj na silnice magnetskog polja i međusobno su udaljeni 02 m Kolika je ukupna sila na 1 m dužine vodiča kojim protječe struja I1

(16j) 28 Zavojnicom koja ima 20 namotaja po centimetru duljine prolazi struja 5 A Kolika je magnetska indukcija unutar zavojnice (14j) 28 Magnetsko polje u središtu zavojnice kojom prolazi struja iznosi 2 mT Koliko će to polje iznositi ako se u zavojnicu umetne željezna jezgra relativne permeabilnosti 120 (09) 28 Vodič duljine 1 m giba se u homogenome magnetskome polju iznosa 01 T okomito na silnice polja Brzina vodiča iznosi 2 ms Koliki se napon inducira na krajevima toga vodiča (08) 16 Kada se ravni vodič giba okomito na silnice homogenoga magnetskoga polja brzinom 10ms na njegovim se krajevima inducira napon od 20 V Koliki se napon inducira na tom vodiču kada se on u istome magnetskome polju giba duž silnica brzinom 15 ms A 0 V B 15 V C 20 V D 30 V (10) 33 Na slici je prikazan bakreni štap koji leži u magnetskome polju iznosa 5 mT Štap se jednoliko pomiče okomito na silnice polja brzinom 20 ms Pritom se između krajeva štapa inducira napon od 008V 331 Kolika je duljina štapa 332 Na slici označite na kojem je kraju štapa + pol a na kojem ndash pol

(11j) 11 Magnet se izvlači iz zavojnice s 400 zavoja tako da srednja brzina promjene magnetskoga toka kroz jedan zavoj iznosi 10 mWbs Koliko pritom iznosi napon u strujnome krugu A 0 V B 1 V C 4 V D 10 V

(15) 12 Pored vodljivoga prstena nalazi se ravni vodič kao što je prikazano na crtežu Ravni vodič i vodljivi prsten miruju U kojemu od navedenih slučajeva struja prolazi vodljivim prstenom

A Ravnim vodičem ne prolazi struja i negativno je nabijen B Ravnim vodičem ne prolazi struja i pozitivno je nabijen C Ravnim vodičem prolazi izmjenična struja D Ravnim vodičem prolazi struja stalnoga iznosa (12j) 33 Zavojnica zanemarivog omskog otpora ima 600 zavoja Crtež prikazuje graf magnetskog toka kroz tu zavojnicu u ovisnosti o vremenu

331 U kojem je vremenskom intervalu inducirani napon na krajevima zavojnice najveći 332 Koliko iznosi taj napon

IZMJENIČNA STRUJA (11j) 12 Na grafu je prikazana ovisnost izmjenične struje o vremenu Kolika je frekvencija struje

A 10 Hz B 25 Hz C 40 Hz D 50 Hz (14) 11 Otpornik otpora 100 Ω spojen je u krug izmjenične struje Graf prikazuje struju koja prolazi kroz otpornik u ovisnosti o vremenu Koliki je maksimalni napon na otporniku

A 5 V B 10 V C 50 V D 500 V (13) 28 Zavojnica je spojena na izvor napona u = (220 radic2 )V ∙sin (314ts-1) Zavojnicom prolazi maksimalna struja 2radic2 A Kolika je impedancija strujnoga kruga (13j) 33 Na crtežu je prikazan graf napona na kondenzatoru u ovisnosti o vremenu u strujnome krugu izmjenične struje Kapacitet kondenzatora je 5 nF Koliki je najveći iznos naboja na jednoj od ploča kondenzatora

(14j) 33 Kondenzator kapaciteta C serijski je spojen sa zavojnicom induktiviteta 05 H na izvor izmjeničnoga napona Napon izvora ovisi o vremenu kao što je prikazano na crtežu Koliki treba biti kapacitet C da bi impedancija strujnoga kruga bila minimalna

(12) 13 Kroz zavojnicu prolazi izmjenična struja Kako se promijeni induktivni otpor zavojnice ako se period izmjenične struje poveća 3 puta A Poveća se 3 puta B Smanji se 3 puta C Poveća se 3 puta D Smanji se 3 puta (13) 23 Zavojnicom Z1 induktiviteta L1 i zavojnicom Z2 induktiviteta L2 prolazi izmjenična struja Crtež prikazuje dijagram induktivnoga otpora RL tih zavojnica u ovisnosti o frekvenciji f izmjenične struje Koji je odnos između induktiviteta L1 i L2

A L1 lt L2 B L1 = L2 C L1 gt L2 (09) 22 Otpornik i zavojnica spojeni su serijski na izvor izmjeničnoga napona Ako se frekvencija napona smanji što će se dogoditi s ukupnim otporom kruga A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 13 Kondenzator kapacitivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je kapacitet toga kondenzatora A 221 μF B 1389 μF C 0318 F D 2 F (16j) 12 Zavojnica induktivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je induktivitet zavojnice A 221 μH B 1389 μH C 0318 H D 2 H (10) 28 Krug izmjenične struje sastavljen je od serijskoga spoja otpornika omskoga otpora 300 Ω i kondenzatora kapacitivnoga otpora 400 Ω Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga kruga (12j) 28 Otpornik otpora 200 Ω i kondenzator kapaciteta 10 μF serijski su spojeni na izvor izmjeničnog napona frekvencije 50 Hz Kolika je impedancija tog strujnog kruga (15) 33 Zavojnica i otpornik otpora 25 Ω serijski su spojeni na izvor izmjeničnoga napona 20 V i frekvencije 50 Hz Omski otpor zavojnice je 10 Ω a njezin induktivitet 01 H Kolika struja prolazi zavojnicom (11) 28 Zavojnica induktiviteta 025 H i kondenzator serijski su vezani na izvor izmjeničnog napona frekvencije 60 Hz Izračunajte kapacitet kondenzatora ako je njegov kapacitivni otpor jednak induktivnom otporu zavojnice (09) 20 Električni titrajni krug sastoji se od zavojnice induktiviteta 2 mH i kondenzatora kapaciteta 80 μF Koliko iznosi vlastita frekvencija toga titrajnoga kruga A 99 Hz B 398 Hz C 1 254 Hz D 2 500 Hz (10) 29 U radioprijamniku se ugađanje frekvencije prijama ostvaruje pomoću LC kruga u kojem je spojena zavojnica induktiviteta 06 μH i kondenzator promjenljivoga kapaciteta Na kojoj će se frekvenciji moći primati program tim prijamnikom ako se vrijednost kapaciteta postavi na 35 pF

TITRANJE (11j) 24 Tijelo vezano na oprugu izvodi titranje oko ravnotežnoga položaja Kako se naziva vrijeme trajanja jednoga titraja tijela A elongacija B frekvencija C period (14j) 14 Tijelo mase m ovješeno je na opruzi Tijelo je povučeno iz ravnotežnoga položaja i pušteno da titra Period titranja tijela je T Koliko je vremena potrebno da se tijelo nakon puštanja vrati u ravnotežni položaj A 14 T B 12 T C T D 32 T (16) 14 Što je amplituda A bilo koja udaljenost od ravnotežnoga položaja B najveća udaljenost od ravnotežnoga položaja C broj titranja u jedinici vremena D vrijeme potrebno za jedan titraj (12) 15 Tijelo harmonijski titra amplitudom 2 cm Koliki put prijeđe tijekom dvaju perioda A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (10) 15 Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu Koliki je period titranja tijela

A 2 s B 4 s C 6 s D 8 s (14) 12 Tijelo harmonijski titra Elongacija tijela u ovisnosti o vremenu opisana je izrazom

Koliki je period titranja toga tijela A 23 s B 32 s C 3 s D 6 s (09) 35 Tijelo mase 01 kg titra na elastičnoj opruzi tako da je vremenska ovisnost elongacije opisana izrazom x = 005middotsin(20t + 30ordm) pri čemu je x u metrima a t u sekundama 351 Kolika je amplituda titranja tijela 352 Kolika je konstanta elastičnosti opruge (16j) 13 Grafovi prikazuju ovisnost elongacije x o vremenu t za dva tijela G i H koja počinju harmonijski titrati u t = 0 s Kolika je razlika u fazi titranja između tijela G i tijela H

A p 4 B l 4 C p 2 D l 2 (15) 13 Tijelo mase 2 kg ovješeno o oprugu konstante elastičnosti 200 Nm titra vertikalno Amplituda titranja je 2 cm Kako glasi izraz za elongaciju toga tijela u ovisnosti o vremenu A y = 2 m sin(100 s-1 t) B y = 2 m sin(10 s-1 t) C y = 2 cm sin(100 s-1 t) D y = 2 cm sin(10 s-1 t) (14j) 34 Graf prikazuje elongaciju tijela u ovisnosti o vremenu Kako glasi jednadžba titranja toga tijela

(16j) 14 O kojoj veličini ovisi period titranja tijela ovješenoga na elastičnu oprugu A o masi B o amplitudi C o elongaciji D o elastičnoj sili (12j) 12 Trebate ispitati ovisi li period titranja harmonijskog oscilatora o konstanti elastičnosti opruge Što je od navedenog potrebno za to A opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa B opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa C opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa D opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa (09) 24 Uteg je ovješen na elastičnu oprugu Što će se dogoditi s periodom titranja ako na oprugu ovjesimo još jedan uteg A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 23 Tijelo ovješeno na elastičnu oprugu titra periodom T na planetu P a periodom T1 na planetu P1 Ubrzanje sile teže na planetu P veće je od ubrzanja sile teže na planetu P1 Kako se odnose periodi titranja A T1 gt T B T1 lt T C T1 = T (ispitni katalog) 13 Uteg mase m ovješen o oprugu konstante k titra periodom T Uteg mase 4 m ovješen o istu oprugu titrat će periodom A 2 T B 4 T C 8 T D 16 T (13j) 13 Uteg ovješen na oprugu harmonijski titra s periodom T Ako se udvostruči amplituda titranja uteg i dalje titra harmonijski Koliki je period titranja utega u tome slučaju A 025 T B 05 T C T D 2 T (14j) 15 Uteg mase m harmonijski titra na opruzi Kolika treba biti masa utega na toj opruzi da bi se frekvencija titranja udvostručila A 4m B 2m C 12 m D frac14 m (11) 34 Duljina neopterećene elastične opruge je 015 m Na oprugu objesimo uteg mase 01 kg i zatitramo Period harmonijskog titranja utega na opruzi iznosi 05 s Kolika će biti duljina opruge opterećene tim utegom nakon što titranje prestane (12) 34 Graf prikazuje brzinu u ovisnosti o vremenu titranja jednostavnog njihala Kolika je amplituda titranja tog njihala

(12j) 34 Crtež prikazuje graf brzine titranja tijela u ovisnosti o vremenu Kolika je maksimalna akceleracija tog tijela Trenje zanemarite

(ispitni katalog) 12 Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj ravnini Trenje je zanemarivo Ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J Koliko iznosi ukupna energija utega u trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 1 J C 2 J D 4 J

(08) 37 Crtež prikazuje tijelo mase m ovješeno o oprugu konstante 50 Nm Oprugu rastegnemo za 5cm i pustimo titrati

371 Kinetička energija tijela najveća je u položaju označenom slovom __ 372 Elastična potencijalna energija najveća je u položajima označenima slovima _ i _ 373 Izračunajte ukupnu energiju ovoga oscilatora (10) 17 Oprugu rastegnemo iz ravnotežnoga položaja i pritom izvršimo rad od 120 J Kada oprugu pustimo tijelo neprigušeno titra Kolika je elastična potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo nađe u amplitudnome položaju A 0 J B 60 J C 100 J D 120 J (13) 17 Tijelo harmonijski titra ovješeno na oprugu konstante elastičnosti 02 Nm Kinetička energija pri prolasku kroz ravnotežni položaj iznosi 2510-4 J Kolikom amplitudom titra to tijelo Zanemarite gubitke energije A 13 cm B 25 cm C 50 cm D 75 cm (12j) 13 Matematičko njihalo titra U nekoj točki njegova kinetička energija iznosi 3 J a potencijalna energija u odnosu na ravnotežni položaj 2 J Kolika je kinetička energija njihala u trenutku kada prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 2 J C 3 J D 5 J (11)15 Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2cm sin (π s-1 t) Kako glasi izraz za brzinu tog tijela u ovisnosti o vremenu A v = 2 cm s sin (2π s-1 t) B v = 2π cm s sin (π s-1 t) C v = 2 cm s cos (2π s-1 t) D v = 2π cm s cos (π s-1 t) (11j) 29 Tijelo mase 1 kg harmonijski titra Brzina titranja toga tijela mijenja se u vremenu po formuli v = (9 mmiddotsndash1) cos(πmiddotsndash1t) Kolika je ukupna energija titranja tijela (09) 30 Elastičnu zavojnicu na koju je ovješen uteg izvučemo iz položaja ravnoteže za 2 cm i pustimo titrati Konstanta elastičnosti zavojnice iznosi 1 000 Nmndash1 Nakon nekoga vremena zavojnica prestane titrati Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja (14) 34 Uteg mase 02 kg harmonijski titra na opruzi konstante elastičnosti 80 Nm s amplitudom 01 m Kolika je brzina toga utega kada mu je elongacija 005 m (13) 13 Jednostavno njihalo otklonjeno je iz ravnotežnoga položaja i pušteno kao što je prikazano na crtežu

Njihalo izvodi harmonijsko titranje Koji graf prikazuje ukupnu silu koja uzrokuje harmonijsko titranje toga njihala tijekom jednoga perioda titranja počevši od trenutka kada je pušteno

(08) 28 Matematičko njihalo duljine 1 m njiše periodom od 2 s Koliki bi bio period toga njihala kada bi mu duljinu skratili na četvrtinu početnoga iznosa (12) 14 Jednostavno njihalo titra harmonijski Što treba učiniti da se poveća njegov period A smanjiti duljinu njihala B povećati duljinu njihala C smanjiti amplitudu titranja D povećati amplitudu titranja

(ispitni katalog) 26 Njihalo preneseno sa Zemlje na Mjesec harmonijski titra periodom koji je 245 puta duži od perioda harmonijskog titranja tog njihala na Zemlji Koliko iznosi ubrzanje slobodnog pada na Mjesecu (11j) 13 Što je potrebno izmjeriti da bi se pomoću jednostavnoga matematičkoga njihala odredila akceleracija sile teže A period titranja i masu obješenoga utega B period titranja i duljinu niti njihala C masu obješenoga utega i duljinu niti njihala D period i amplitudu titranja (09) 21 Na crtežu su prikazana četiri njihala koja vise na vodoravnoj šipci Po dva njihala su jednakih duljina njihala K i N duža su od njihala L i M Utezi od 10 dag ovješeni su na njihala K i L a utezi od 5 dag na njihala M i N

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utječe na period njihanja Za mjerenje je dovoljno rabiti samo dva njihala Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete A K i L B L i M C L i N D K i N (15)14 Koja je od navedenih tvrdnja točna za matematičko njihalo u titranju u trenutku kada je iznos akceleracije tijela najveći A Ukupna je energija tijela najmanja B Ukupna je sila na tijelo najmanja C Tijelo je u ravnotežnome položaju D Otklon je tijela najveći

VALOVI (12j) 14 Crtež prikazuje transverzalni puls koji se širi po užetu udesno

Kako će se gibati točka T tijekom prolaska pulsa A gore pa dolje B dolje pa gore C lijevo pa desno D desno pa lijevo (16j) 15 Što je valna duljina A pomak čestice u bilo kojemu trenutku od ravnotežnoga položaja B put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi pola titraja C najveći pomak čestice od ravnotežnoga položaja D put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi jedan puni titraj (ispitni katalog) 37 Graf A prikazuje ovisnost elongacije o položaju progresivnog vala u nekom trenutku a graf B prikazuje ovisnost elongacije o vremenu za isti val

a) Valna duljina tog vala iznosi _____ b) Period titranja izvora vala iznosi ______ (13j) 15 Jednadžba vala u nekome sredstvu glasi y = (5cm) ∙ sin (100ts-1 ndash 2xm-1) Izvor vala smješten je u ishodištu koordinatnoga sustava Koja točka sredstva titra po funkciji y = (5cm) ∙ sin (100ts-1) A izvor vala B točka udaljena 05 m od izvora vala C točka udaljena 1 m od izvora vala D točka udaljena 100 m od izvora vala

(15) 15 Na crtežu je prikazana slika vala na niti u određenome trenutku Koja je od navedenih tvrdnja točna za česticu niti označenu slovom Č

A Elongacija je najveća a brzina je jednaka 0 B Elongacija je najveća i brzina je najveća C Elongacija je jednaka 0 i brzina je jednaka 0 D Elongacija je jednaka 0 a brzina je najveća (15) 34 Crtež prikazuje transverzalni val u nekome trenutku koji se širi duž osi x brzinom 15 ms kroz neko sredstvo Udaljenost od točke P do točke Q jest 015 m Udaljenost točke R od osi x jest 012 m Kolika je maksimalna brzina čestica toga vala

(ispitni katalog) 38 Morski valovi udaraju u stijenu obale 12 puta u minuti Brzina valova je 6 ms Koliko iznosi valna duljina tih valova (12) 17 U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk valne duljine 05 mm i brzine 1 500 ms Kolika je frekvencija tog ultrazvuka A 30∙105 Hz B 75∙105 Hz C 30∙106 Hz D 75∙106 Hz (10) 16 Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B U sredstvu A brzina vala iznosi 100 ms a valna duljina 05 m U sredstvu B valna se duljina poveća na 08 m Kolika je brzina vala u sredstvu B A 50 ms B 80 ms C 100 ms D 160 ms (11j) 14 Žica dugačka 9 m učvršćena je na krajevima Žicu se zatitra tako da se njom širi transverzalni val te se na njoj formira stojni val s četirima čvorovima (računajući i krajeve) Koliko iznosi valna duljina vala kojim je žica zatitrana A 3 m B 45 m C 6 m D 9 m (13j) 34 Puhanjem u sviralu zatvorenu na jednome kraju stvara se osnovni ton frekvencije 02 kHz Kolika je duljina svirale Brzina zvuka u zraku je 340 ms (11) 14 Točkasti izvor valova titra frekvencijom 50 Hz Val se širi brzinom 300 ms Kolika je razlika od u fazi između točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora A 0 rad B π rad C 6 rad D 2π rad (11j) 15 Na slici su prikazana dva izvora valova na vodi S1 i S2 Izvori titraju u fazi i oba daju valove valne duljine 4 cm i amplitude 2 cm Kako će se gibati voda u točki A koja je od izvora S1 i S2 udaljena kao što je prikazano na crtežu

A Stalno će mirovati B Titrat će amplitudom od 1 cm C Titrat će amplitudom od 2 cm D Titrat će amplitudom od 4 cm (13j) 17 Zvuk se širi nekim sredstvom Što se pritom događa s česticama sredstva A Čestice sredstva miruju a zvuk se prenosi od čestice do čestice B Čestice sredstva prigušuju širenje zvuka te se on najbolje širi u vakuumu C Čestice sredstva gibaju se kroz sredstvo te je brzina širenja zvuka jednaka brzini gibanja čestica D Čestice sredstva titraju oko ravnotežnoga položaja a energiju titranja prenose na susjedne čestice (16j) 29 Zvučnik snage 5 kW i površine 5 dm2 emitira zvuk jednoliko čitavom svojom površinom Koliki je intenzitet emitiranoga zvuka

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

(15) 12 Pored vodljivoga prstena nalazi se ravni vodič kao što je prikazano na crtežu Ravni vodič i vodljivi prsten miruju U kojemu od navedenih slučajeva struja prolazi vodljivim prstenom

A Ravnim vodičem ne prolazi struja i negativno je nabijen B Ravnim vodičem ne prolazi struja i pozitivno je nabijen C Ravnim vodičem prolazi izmjenična struja D Ravnim vodičem prolazi struja stalnoga iznosa (12j) 33 Zavojnica zanemarivog omskog otpora ima 600 zavoja Crtež prikazuje graf magnetskog toka kroz tu zavojnicu u ovisnosti o vremenu

331 U kojem je vremenskom intervalu inducirani napon na krajevima zavojnice najveći 332 Koliko iznosi taj napon

IZMJENIČNA STRUJA (11j) 12 Na grafu je prikazana ovisnost izmjenične struje o vremenu Kolika je frekvencija struje

A 10 Hz B 25 Hz C 40 Hz D 50 Hz (14) 11 Otpornik otpora 100 Ω spojen je u krug izmjenične struje Graf prikazuje struju koja prolazi kroz otpornik u ovisnosti o vremenu Koliki je maksimalni napon na otporniku

A 5 V B 10 V C 50 V D 500 V (13) 28 Zavojnica je spojena na izvor napona u = (220 radic2 )V ∙sin (314ts-1) Zavojnicom prolazi maksimalna struja 2radic2 A Kolika je impedancija strujnoga kruga (13j) 33 Na crtežu je prikazan graf napona na kondenzatoru u ovisnosti o vremenu u strujnome krugu izmjenične struje Kapacitet kondenzatora je 5 nF Koliki je najveći iznos naboja na jednoj od ploča kondenzatora

(14j) 33 Kondenzator kapaciteta C serijski je spojen sa zavojnicom induktiviteta 05 H na izvor izmjeničnoga napona Napon izvora ovisi o vremenu kao što je prikazano na crtežu Koliki treba biti kapacitet C da bi impedancija strujnoga kruga bila minimalna

(12) 13 Kroz zavojnicu prolazi izmjenična struja Kako se promijeni induktivni otpor zavojnice ako se period izmjenične struje poveća 3 puta A Poveća se 3 puta B Smanji se 3 puta C Poveća se 3 puta D Smanji se 3 puta (13) 23 Zavojnicom Z1 induktiviteta L1 i zavojnicom Z2 induktiviteta L2 prolazi izmjenična struja Crtež prikazuje dijagram induktivnoga otpora RL tih zavojnica u ovisnosti o frekvenciji f izmjenične struje Koji je odnos između induktiviteta L1 i L2

A L1 lt L2 B L1 = L2 C L1 gt L2 (09) 22 Otpornik i zavojnica spojeni su serijski na izvor izmjeničnoga napona Ako se frekvencija napona smanji što će se dogoditi s ukupnim otporom kruga A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 13 Kondenzator kapacitivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je kapacitet toga kondenzatora A 221 μF B 1389 μF C 0318 F D 2 F (16j) 12 Zavojnica induktivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je induktivitet zavojnice A 221 μH B 1389 μH C 0318 H D 2 H (10) 28 Krug izmjenične struje sastavljen je od serijskoga spoja otpornika omskoga otpora 300 Ω i kondenzatora kapacitivnoga otpora 400 Ω Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga kruga (12j) 28 Otpornik otpora 200 Ω i kondenzator kapaciteta 10 μF serijski su spojeni na izvor izmjeničnog napona frekvencije 50 Hz Kolika je impedancija tog strujnog kruga (15) 33 Zavojnica i otpornik otpora 25 Ω serijski su spojeni na izvor izmjeničnoga napona 20 V i frekvencije 50 Hz Omski otpor zavojnice je 10 Ω a njezin induktivitet 01 H Kolika struja prolazi zavojnicom (11) 28 Zavojnica induktiviteta 025 H i kondenzator serijski su vezani na izvor izmjeničnog napona frekvencije 60 Hz Izračunajte kapacitet kondenzatora ako je njegov kapacitivni otpor jednak induktivnom otporu zavojnice (09) 20 Električni titrajni krug sastoji se od zavojnice induktiviteta 2 mH i kondenzatora kapaciteta 80 μF Koliko iznosi vlastita frekvencija toga titrajnoga kruga A 99 Hz B 398 Hz C 1 254 Hz D 2 500 Hz (10) 29 U radioprijamniku se ugađanje frekvencije prijama ostvaruje pomoću LC kruga u kojem je spojena zavojnica induktiviteta 06 μH i kondenzator promjenljivoga kapaciteta Na kojoj će se frekvenciji moći primati program tim prijamnikom ako se vrijednost kapaciteta postavi na 35 pF

TITRANJE (11j) 24 Tijelo vezano na oprugu izvodi titranje oko ravnotežnoga položaja Kako se naziva vrijeme trajanja jednoga titraja tijela A elongacija B frekvencija C period (14j) 14 Tijelo mase m ovješeno je na opruzi Tijelo je povučeno iz ravnotežnoga položaja i pušteno da titra Period titranja tijela je T Koliko je vremena potrebno da se tijelo nakon puštanja vrati u ravnotežni položaj A 14 T B 12 T C T D 32 T (16) 14 Što je amplituda A bilo koja udaljenost od ravnotežnoga položaja B najveća udaljenost od ravnotežnoga položaja C broj titranja u jedinici vremena D vrijeme potrebno za jedan titraj (12) 15 Tijelo harmonijski titra amplitudom 2 cm Koliki put prijeđe tijekom dvaju perioda A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (10) 15 Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu Koliki je period titranja tijela

A 2 s B 4 s C 6 s D 8 s (14) 12 Tijelo harmonijski titra Elongacija tijela u ovisnosti o vremenu opisana je izrazom

Koliki je period titranja toga tijela A 23 s B 32 s C 3 s D 6 s (09) 35 Tijelo mase 01 kg titra na elastičnoj opruzi tako da je vremenska ovisnost elongacije opisana izrazom x = 005middotsin(20t + 30ordm) pri čemu je x u metrima a t u sekundama 351 Kolika je amplituda titranja tijela 352 Kolika je konstanta elastičnosti opruge (16j) 13 Grafovi prikazuju ovisnost elongacije x o vremenu t za dva tijela G i H koja počinju harmonijski titrati u t = 0 s Kolika je razlika u fazi titranja između tijela G i tijela H

A p 4 B l 4 C p 2 D l 2 (15) 13 Tijelo mase 2 kg ovješeno o oprugu konstante elastičnosti 200 Nm titra vertikalno Amplituda titranja je 2 cm Kako glasi izraz za elongaciju toga tijela u ovisnosti o vremenu A y = 2 m sin(100 s-1 t) B y = 2 m sin(10 s-1 t) C y = 2 cm sin(100 s-1 t) D y = 2 cm sin(10 s-1 t) (14j) 34 Graf prikazuje elongaciju tijela u ovisnosti o vremenu Kako glasi jednadžba titranja toga tijela

(16j) 14 O kojoj veličini ovisi period titranja tijela ovješenoga na elastičnu oprugu A o masi B o amplitudi C o elongaciji D o elastičnoj sili (12j) 12 Trebate ispitati ovisi li period titranja harmonijskog oscilatora o konstanti elastičnosti opruge Što je od navedenog potrebno za to A opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa B opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa C opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa D opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa (09) 24 Uteg je ovješen na elastičnu oprugu Što će se dogoditi s periodom titranja ako na oprugu ovjesimo još jedan uteg A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 23 Tijelo ovješeno na elastičnu oprugu titra periodom T na planetu P a periodom T1 na planetu P1 Ubrzanje sile teže na planetu P veće je od ubrzanja sile teže na planetu P1 Kako se odnose periodi titranja A T1 gt T B T1 lt T C T1 = T (ispitni katalog) 13 Uteg mase m ovješen o oprugu konstante k titra periodom T Uteg mase 4 m ovješen o istu oprugu titrat će periodom A 2 T B 4 T C 8 T D 16 T (13j) 13 Uteg ovješen na oprugu harmonijski titra s periodom T Ako se udvostruči amplituda titranja uteg i dalje titra harmonijski Koliki je period titranja utega u tome slučaju A 025 T B 05 T C T D 2 T (14j) 15 Uteg mase m harmonijski titra na opruzi Kolika treba biti masa utega na toj opruzi da bi se frekvencija titranja udvostručila A 4m B 2m C 12 m D frac14 m (11) 34 Duljina neopterećene elastične opruge je 015 m Na oprugu objesimo uteg mase 01 kg i zatitramo Period harmonijskog titranja utega na opruzi iznosi 05 s Kolika će biti duljina opruge opterećene tim utegom nakon što titranje prestane (12) 34 Graf prikazuje brzinu u ovisnosti o vremenu titranja jednostavnog njihala Kolika je amplituda titranja tog njihala

(12j) 34 Crtež prikazuje graf brzine titranja tijela u ovisnosti o vremenu Kolika je maksimalna akceleracija tog tijela Trenje zanemarite

(ispitni katalog) 12 Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj ravnini Trenje je zanemarivo Ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J Koliko iznosi ukupna energija utega u trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 1 J C 2 J D 4 J

(08) 37 Crtež prikazuje tijelo mase m ovješeno o oprugu konstante 50 Nm Oprugu rastegnemo za 5cm i pustimo titrati

371 Kinetička energija tijela najveća je u položaju označenom slovom __ 372 Elastična potencijalna energija najveća je u položajima označenima slovima _ i _ 373 Izračunajte ukupnu energiju ovoga oscilatora (10) 17 Oprugu rastegnemo iz ravnotežnoga položaja i pritom izvršimo rad od 120 J Kada oprugu pustimo tijelo neprigušeno titra Kolika je elastična potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo nađe u amplitudnome položaju A 0 J B 60 J C 100 J D 120 J (13) 17 Tijelo harmonijski titra ovješeno na oprugu konstante elastičnosti 02 Nm Kinetička energija pri prolasku kroz ravnotežni položaj iznosi 2510-4 J Kolikom amplitudom titra to tijelo Zanemarite gubitke energije A 13 cm B 25 cm C 50 cm D 75 cm (12j) 13 Matematičko njihalo titra U nekoj točki njegova kinetička energija iznosi 3 J a potencijalna energija u odnosu na ravnotežni položaj 2 J Kolika je kinetička energija njihala u trenutku kada prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 2 J C 3 J D 5 J (11)15 Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2cm sin (π s-1 t) Kako glasi izraz za brzinu tog tijela u ovisnosti o vremenu A v = 2 cm s sin (2π s-1 t) B v = 2π cm s sin (π s-1 t) C v = 2 cm s cos (2π s-1 t) D v = 2π cm s cos (π s-1 t) (11j) 29 Tijelo mase 1 kg harmonijski titra Brzina titranja toga tijela mijenja se u vremenu po formuli v = (9 mmiddotsndash1) cos(πmiddotsndash1t) Kolika je ukupna energija titranja tijela (09) 30 Elastičnu zavojnicu na koju je ovješen uteg izvučemo iz položaja ravnoteže za 2 cm i pustimo titrati Konstanta elastičnosti zavojnice iznosi 1 000 Nmndash1 Nakon nekoga vremena zavojnica prestane titrati Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja (14) 34 Uteg mase 02 kg harmonijski titra na opruzi konstante elastičnosti 80 Nm s amplitudom 01 m Kolika je brzina toga utega kada mu je elongacija 005 m (13) 13 Jednostavno njihalo otklonjeno je iz ravnotežnoga položaja i pušteno kao što je prikazano na crtežu

Njihalo izvodi harmonijsko titranje Koji graf prikazuje ukupnu silu koja uzrokuje harmonijsko titranje toga njihala tijekom jednoga perioda titranja počevši od trenutka kada je pušteno

(08) 28 Matematičko njihalo duljine 1 m njiše periodom od 2 s Koliki bi bio period toga njihala kada bi mu duljinu skratili na četvrtinu početnoga iznosa (12) 14 Jednostavno njihalo titra harmonijski Što treba učiniti da se poveća njegov period A smanjiti duljinu njihala B povećati duljinu njihala C smanjiti amplitudu titranja D povećati amplitudu titranja

(ispitni katalog) 26 Njihalo preneseno sa Zemlje na Mjesec harmonijski titra periodom koji je 245 puta duži od perioda harmonijskog titranja tog njihala na Zemlji Koliko iznosi ubrzanje slobodnog pada na Mjesecu (11j) 13 Što je potrebno izmjeriti da bi se pomoću jednostavnoga matematičkoga njihala odredila akceleracija sile teže A period titranja i masu obješenoga utega B period titranja i duljinu niti njihala C masu obješenoga utega i duljinu niti njihala D period i amplitudu titranja (09) 21 Na crtežu su prikazana četiri njihala koja vise na vodoravnoj šipci Po dva njihala su jednakih duljina njihala K i N duža su od njihala L i M Utezi od 10 dag ovješeni su na njihala K i L a utezi od 5 dag na njihala M i N

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utječe na period njihanja Za mjerenje je dovoljno rabiti samo dva njihala Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete A K i L B L i M C L i N D K i N (15)14 Koja je od navedenih tvrdnja točna za matematičko njihalo u titranju u trenutku kada je iznos akceleracije tijela najveći A Ukupna je energija tijela najmanja B Ukupna je sila na tijelo najmanja C Tijelo je u ravnotežnome položaju D Otklon je tijela najveći

VALOVI (12j) 14 Crtež prikazuje transverzalni puls koji se širi po užetu udesno

Kako će se gibati točka T tijekom prolaska pulsa A gore pa dolje B dolje pa gore C lijevo pa desno D desno pa lijevo (16j) 15 Što je valna duljina A pomak čestice u bilo kojemu trenutku od ravnotežnoga položaja B put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi pola titraja C najveći pomak čestice od ravnotežnoga položaja D put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi jedan puni titraj (ispitni katalog) 37 Graf A prikazuje ovisnost elongacije o položaju progresivnog vala u nekom trenutku a graf B prikazuje ovisnost elongacije o vremenu za isti val

a) Valna duljina tog vala iznosi _____ b) Period titranja izvora vala iznosi ______ (13j) 15 Jednadžba vala u nekome sredstvu glasi y = (5cm) ∙ sin (100ts-1 ndash 2xm-1) Izvor vala smješten je u ishodištu koordinatnoga sustava Koja točka sredstva titra po funkciji y = (5cm) ∙ sin (100ts-1) A izvor vala B točka udaljena 05 m od izvora vala C točka udaljena 1 m od izvora vala D točka udaljena 100 m od izvora vala

(15) 15 Na crtežu je prikazana slika vala na niti u određenome trenutku Koja je od navedenih tvrdnja točna za česticu niti označenu slovom Č

A Elongacija je najveća a brzina je jednaka 0 B Elongacija je najveća i brzina je najveća C Elongacija je jednaka 0 i brzina je jednaka 0 D Elongacija je jednaka 0 a brzina je najveća (15) 34 Crtež prikazuje transverzalni val u nekome trenutku koji se širi duž osi x brzinom 15 ms kroz neko sredstvo Udaljenost od točke P do točke Q jest 015 m Udaljenost točke R od osi x jest 012 m Kolika je maksimalna brzina čestica toga vala

(ispitni katalog) 38 Morski valovi udaraju u stijenu obale 12 puta u minuti Brzina valova je 6 ms Koliko iznosi valna duljina tih valova (12) 17 U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk valne duljine 05 mm i brzine 1 500 ms Kolika je frekvencija tog ultrazvuka A 30∙105 Hz B 75∙105 Hz C 30∙106 Hz D 75∙106 Hz (10) 16 Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B U sredstvu A brzina vala iznosi 100 ms a valna duljina 05 m U sredstvu B valna se duljina poveća na 08 m Kolika je brzina vala u sredstvu B A 50 ms B 80 ms C 100 ms D 160 ms (11j) 14 Žica dugačka 9 m učvršćena je na krajevima Žicu se zatitra tako da se njom širi transverzalni val te se na njoj formira stojni val s četirima čvorovima (računajući i krajeve) Koliko iznosi valna duljina vala kojim je žica zatitrana A 3 m B 45 m C 6 m D 9 m (13j) 34 Puhanjem u sviralu zatvorenu na jednome kraju stvara se osnovni ton frekvencije 02 kHz Kolika je duljina svirale Brzina zvuka u zraku je 340 ms (11) 14 Točkasti izvor valova titra frekvencijom 50 Hz Val se širi brzinom 300 ms Kolika je razlika od u fazi između točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora A 0 rad B π rad C 6 rad D 2π rad (11j) 15 Na slici su prikazana dva izvora valova na vodi S1 i S2 Izvori titraju u fazi i oba daju valove valne duljine 4 cm i amplitude 2 cm Kako će se gibati voda u točki A koja je od izvora S1 i S2 udaljena kao što je prikazano na crtežu

A Stalno će mirovati B Titrat će amplitudom od 1 cm C Titrat će amplitudom od 2 cm D Titrat će amplitudom od 4 cm (13j) 17 Zvuk se širi nekim sredstvom Što se pritom događa s česticama sredstva A Čestice sredstva miruju a zvuk se prenosi od čestice do čestice B Čestice sredstva prigušuju širenje zvuka te se on najbolje širi u vakuumu C Čestice sredstva gibaju se kroz sredstvo te je brzina širenja zvuka jednaka brzini gibanja čestica D Čestice sredstva titraju oko ravnotežnoga položaja a energiju titranja prenose na susjedne čestice (16j) 29 Zvučnik snage 5 kW i površine 5 dm2 emitira zvuk jednoliko čitavom svojom površinom Koliki je intenzitet emitiranoga zvuka

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

(14j) 33 Kondenzator kapaciteta C serijski je spojen sa zavojnicom induktiviteta 05 H na izvor izmjeničnoga napona Napon izvora ovisi o vremenu kao što je prikazano na crtežu Koliki treba biti kapacitet C da bi impedancija strujnoga kruga bila minimalna

(12) 13 Kroz zavojnicu prolazi izmjenična struja Kako se promijeni induktivni otpor zavojnice ako se period izmjenične struje poveća 3 puta A Poveća se 3 puta B Smanji se 3 puta C Poveća se 3 puta D Smanji se 3 puta (13) 23 Zavojnicom Z1 induktiviteta L1 i zavojnicom Z2 induktiviteta L2 prolazi izmjenična struja Crtež prikazuje dijagram induktivnoga otpora RL tih zavojnica u ovisnosti o frekvenciji f izmjenične struje Koji je odnos između induktiviteta L1 i L2

A L1 lt L2 B L1 = L2 C L1 gt L2 (09) 22 Otpornik i zavojnica spojeni su serijski na izvor izmjeničnoga napona Ako se frekvencija napona smanji što će se dogoditi s ukupnim otporom kruga A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 13 Kondenzator kapacitivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je kapacitet toga kondenzatora A 221 μF B 1389 μF C 0318 F D 2 F (16j) 12 Zavojnica induktivnoga otpora 120 Ω nalazi se u krugu izmjenične struje frekvencije 60 Hz Koliki je induktivitet zavojnice A 221 μH B 1389 μH C 0318 H D 2 H (10) 28 Krug izmjenične struje sastavljen je od serijskoga spoja otpornika omskoga otpora 300 Ω i kondenzatora kapacitivnoga otpora 400 Ω Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga kruga (12j) 28 Otpornik otpora 200 Ω i kondenzator kapaciteta 10 μF serijski su spojeni na izvor izmjeničnog napona frekvencije 50 Hz Kolika je impedancija tog strujnog kruga (15) 33 Zavojnica i otpornik otpora 25 Ω serijski su spojeni na izvor izmjeničnoga napona 20 V i frekvencije 50 Hz Omski otpor zavojnice je 10 Ω a njezin induktivitet 01 H Kolika struja prolazi zavojnicom (11) 28 Zavojnica induktiviteta 025 H i kondenzator serijski su vezani na izvor izmjeničnog napona frekvencije 60 Hz Izračunajte kapacitet kondenzatora ako je njegov kapacitivni otpor jednak induktivnom otporu zavojnice (09) 20 Električni titrajni krug sastoji se od zavojnice induktiviteta 2 mH i kondenzatora kapaciteta 80 μF Koliko iznosi vlastita frekvencija toga titrajnoga kruga A 99 Hz B 398 Hz C 1 254 Hz D 2 500 Hz (10) 29 U radioprijamniku se ugađanje frekvencije prijama ostvaruje pomoću LC kruga u kojem je spojena zavojnica induktiviteta 06 μH i kondenzator promjenljivoga kapaciteta Na kojoj će se frekvenciji moći primati program tim prijamnikom ako se vrijednost kapaciteta postavi na 35 pF

TITRANJE (11j) 24 Tijelo vezano na oprugu izvodi titranje oko ravnotežnoga položaja Kako se naziva vrijeme trajanja jednoga titraja tijela A elongacija B frekvencija C period (14j) 14 Tijelo mase m ovješeno je na opruzi Tijelo je povučeno iz ravnotežnoga položaja i pušteno da titra Period titranja tijela je T Koliko je vremena potrebno da se tijelo nakon puštanja vrati u ravnotežni položaj A 14 T B 12 T C T D 32 T (16) 14 Što je amplituda A bilo koja udaljenost od ravnotežnoga položaja B najveća udaljenost od ravnotežnoga položaja C broj titranja u jedinici vremena D vrijeme potrebno za jedan titraj (12) 15 Tijelo harmonijski titra amplitudom 2 cm Koliki put prijeđe tijekom dvaju perioda A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (10) 15 Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu Koliki je period titranja tijela

A 2 s B 4 s C 6 s D 8 s (14) 12 Tijelo harmonijski titra Elongacija tijela u ovisnosti o vremenu opisana je izrazom

Koliki je period titranja toga tijela A 23 s B 32 s C 3 s D 6 s (09) 35 Tijelo mase 01 kg titra na elastičnoj opruzi tako da je vremenska ovisnost elongacije opisana izrazom x = 005middotsin(20t + 30ordm) pri čemu je x u metrima a t u sekundama 351 Kolika je amplituda titranja tijela 352 Kolika je konstanta elastičnosti opruge (16j) 13 Grafovi prikazuju ovisnost elongacije x o vremenu t za dva tijela G i H koja počinju harmonijski titrati u t = 0 s Kolika je razlika u fazi titranja između tijela G i tijela H

A p 4 B l 4 C p 2 D l 2 (15) 13 Tijelo mase 2 kg ovješeno o oprugu konstante elastičnosti 200 Nm titra vertikalno Amplituda titranja je 2 cm Kako glasi izraz za elongaciju toga tijela u ovisnosti o vremenu A y = 2 m sin(100 s-1 t) B y = 2 m sin(10 s-1 t) C y = 2 cm sin(100 s-1 t) D y = 2 cm sin(10 s-1 t) (14j) 34 Graf prikazuje elongaciju tijela u ovisnosti o vremenu Kako glasi jednadžba titranja toga tijela

(16j) 14 O kojoj veličini ovisi period titranja tijela ovješenoga na elastičnu oprugu A o masi B o amplitudi C o elongaciji D o elastičnoj sili (12j) 12 Trebate ispitati ovisi li period titranja harmonijskog oscilatora o konstanti elastičnosti opruge Što je od navedenog potrebno za to A opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa B opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa C opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa D opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa (09) 24 Uteg je ovješen na elastičnu oprugu Što će se dogoditi s periodom titranja ako na oprugu ovjesimo još jedan uteg A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 23 Tijelo ovješeno na elastičnu oprugu titra periodom T na planetu P a periodom T1 na planetu P1 Ubrzanje sile teže na planetu P veće je od ubrzanja sile teže na planetu P1 Kako se odnose periodi titranja A T1 gt T B T1 lt T C T1 = T (ispitni katalog) 13 Uteg mase m ovješen o oprugu konstante k titra periodom T Uteg mase 4 m ovješen o istu oprugu titrat će periodom A 2 T B 4 T C 8 T D 16 T (13j) 13 Uteg ovješen na oprugu harmonijski titra s periodom T Ako se udvostruči amplituda titranja uteg i dalje titra harmonijski Koliki je period titranja utega u tome slučaju A 025 T B 05 T C T D 2 T (14j) 15 Uteg mase m harmonijski titra na opruzi Kolika treba biti masa utega na toj opruzi da bi se frekvencija titranja udvostručila A 4m B 2m C 12 m D frac14 m (11) 34 Duljina neopterećene elastične opruge je 015 m Na oprugu objesimo uteg mase 01 kg i zatitramo Period harmonijskog titranja utega na opruzi iznosi 05 s Kolika će biti duljina opruge opterećene tim utegom nakon što titranje prestane (12) 34 Graf prikazuje brzinu u ovisnosti o vremenu titranja jednostavnog njihala Kolika je amplituda titranja tog njihala

(12j) 34 Crtež prikazuje graf brzine titranja tijela u ovisnosti o vremenu Kolika je maksimalna akceleracija tog tijela Trenje zanemarite

(ispitni katalog) 12 Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj ravnini Trenje je zanemarivo Ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J Koliko iznosi ukupna energija utega u trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 1 J C 2 J D 4 J

(08) 37 Crtež prikazuje tijelo mase m ovješeno o oprugu konstante 50 Nm Oprugu rastegnemo za 5cm i pustimo titrati

371 Kinetička energija tijela najveća je u položaju označenom slovom __ 372 Elastična potencijalna energija najveća je u položajima označenima slovima _ i _ 373 Izračunajte ukupnu energiju ovoga oscilatora (10) 17 Oprugu rastegnemo iz ravnotežnoga položaja i pritom izvršimo rad od 120 J Kada oprugu pustimo tijelo neprigušeno titra Kolika je elastična potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo nađe u amplitudnome položaju A 0 J B 60 J C 100 J D 120 J (13) 17 Tijelo harmonijski titra ovješeno na oprugu konstante elastičnosti 02 Nm Kinetička energija pri prolasku kroz ravnotežni položaj iznosi 2510-4 J Kolikom amplitudom titra to tijelo Zanemarite gubitke energije A 13 cm B 25 cm C 50 cm D 75 cm (12j) 13 Matematičko njihalo titra U nekoj točki njegova kinetička energija iznosi 3 J a potencijalna energija u odnosu na ravnotežni položaj 2 J Kolika je kinetička energija njihala u trenutku kada prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 2 J C 3 J D 5 J (11)15 Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2cm sin (π s-1 t) Kako glasi izraz za brzinu tog tijela u ovisnosti o vremenu A v = 2 cm s sin (2π s-1 t) B v = 2π cm s sin (π s-1 t) C v = 2 cm s cos (2π s-1 t) D v = 2π cm s cos (π s-1 t) (11j) 29 Tijelo mase 1 kg harmonijski titra Brzina titranja toga tijela mijenja se u vremenu po formuli v = (9 mmiddotsndash1) cos(πmiddotsndash1t) Kolika je ukupna energija titranja tijela (09) 30 Elastičnu zavojnicu na koju je ovješen uteg izvučemo iz položaja ravnoteže za 2 cm i pustimo titrati Konstanta elastičnosti zavojnice iznosi 1 000 Nmndash1 Nakon nekoga vremena zavojnica prestane titrati Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja (14) 34 Uteg mase 02 kg harmonijski titra na opruzi konstante elastičnosti 80 Nm s amplitudom 01 m Kolika je brzina toga utega kada mu je elongacija 005 m (13) 13 Jednostavno njihalo otklonjeno je iz ravnotežnoga položaja i pušteno kao što je prikazano na crtežu

Njihalo izvodi harmonijsko titranje Koji graf prikazuje ukupnu silu koja uzrokuje harmonijsko titranje toga njihala tijekom jednoga perioda titranja počevši od trenutka kada je pušteno

(08) 28 Matematičko njihalo duljine 1 m njiše periodom od 2 s Koliki bi bio period toga njihala kada bi mu duljinu skratili na četvrtinu početnoga iznosa (12) 14 Jednostavno njihalo titra harmonijski Što treba učiniti da se poveća njegov period A smanjiti duljinu njihala B povećati duljinu njihala C smanjiti amplitudu titranja D povećati amplitudu titranja

(ispitni katalog) 26 Njihalo preneseno sa Zemlje na Mjesec harmonijski titra periodom koji je 245 puta duži od perioda harmonijskog titranja tog njihala na Zemlji Koliko iznosi ubrzanje slobodnog pada na Mjesecu (11j) 13 Što je potrebno izmjeriti da bi se pomoću jednostavnoga matematičkoga njihala odredila akceleracija sile teže A period titranja i masu obješenoga utega B period titranja i duljinu niti njihala C masu obješenoga utega i duljinu niti njihala D period i amplitudu titranja (09) 21 Na crtežu su prikazana četiri njihala koja vise na vodoravnoj šipci Po dva njihala su jednakih duljina njihala K i N duža su od njihala L i M Utezi od 10 dag ovješeni su na njihala K i L a utezi od 5 dag na njihala M i N

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utječe na period njihanja Za mjerenje je dovoljno rabiti samo dva njihala Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete A K i L B L i M C L i N D K i N (15)14 Koja je od navedenih tvrdnja točna za matematičko njihalo u titranju u trenutku kada je iznos akceleracije tijela najveći A Ukupna je energija tijela najmanja B Ukupna je sila na tijelo najmanja C Tijelo je u ravnotežnome položaju D Otklon je tijela najveći

VALOVI (12j) 14 Crtež prikazuje transverzalni puls koji se širi po užetu udesno

Kako će se gibati točka T tijekom prolaska pulsa A gore pa dolje B dolje pa gore C lijevo pa desno D desno pa lijevo (16j) 15 Što je valna duljina A pomak čestice u bilo kojemu trenutku od ravnotežnoga položaja B put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi pola titraja C najveći pomak čestice od ravnotežnoga položaja D put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi jedan puni titraj (ispitni katalog) 37 Graf A prikazuje ovisnost elongacije o položaju progresivnog vala u nekom trenutku a graf B prikazuje ovisnost elongacije o vremenu za isti val

a) Valna duljina tog vala iznosi _____ b) Period titranja izvora vala iznosi ______ (13j) 15 Jednadžba vala u nekome sredstvu glasi y = (5cm) ∙ sin (100ts-1 ndash 2xm-1) Izvor vala smješten je u ishodištu koordinatnoga sustava Koja točka sredstva titra po funkciji y = (5cm) ∙ sin (100ts-1) A izvor vala B točka udaljena 05 m od izvora vala C točka udaljena 1 m od izvora vala D točka udaljena 100 m od izvora vala

(15) 15 Na crtežu je prikazana slika vala na niti u određenome trenutku Koja je od navedenih tvrdnja točna za česticu niti označenu slovom Č

A Elongacija je najveća a brzina je jednaka 0 B Elongacija je najveća i brzina je najveća C Elongacija je jednaka 0 i brzina je jednaka 0 D Elongacija je jednaka 0 a brzina je najveća (15) 34 Crtež prikazuje transverzalni val u nekome trenutku koji se širi duž osi x brzinom 15 ms kroz neko sredstvo Udaljenost od točke P do točke Q jest 015 m Udaljenost točke R od osi x jest 012 m Kolika je maksimalna brzina čestica toga vala

(ispitni katalog) 38 Morski valovi udaraju u stijenu obale 12 puta u minuti Brzina valova je 6 ms Koliko iznosi valna duljina tih valova (12) 17 U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk valne duljine 05 mm i brzine 1 500 ms Kolika je frekvencija tog ultrazvuka A 30∙105 Hz B 75∙105 Hz C 30∙106 Hz D 75∙106 Hz (10) 16 Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B U sredstvu A brzina vala iznosi 100 ms a valna duljina 05 m U sredstvu B valna se duljina poveća na 08 m Kolika je brzina vala u sredstvu B A 50 ms B 80 ms C 100 ms D 160 ms (11j) 14 Žica dugačka 9 m učvršćena je na krajevima Žicu se zatitra tako da se njom širi transverzalni val te se na njoj formira stojni val s četirima čvorovima (računajući i krajeve) Koliko iznosi valna duljina vala kojim je žica zatitrana A 3 m B 45 m C 6 m D 9 m (13j) 34 Puhanjem u sviralu zatvorenu na jednome kraju stvara se osnovni ton frekvencije 02 kHz Kolika je duljina svirale Brzina zvuka u zraku je 340 ms (11) 14 Točkasti izvor valova titra frekvencijom 50 Hz Val se širi brzinom 300 ms Kolika je razlika od u fazi između točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora A 0 rad B π rad C 6 rad D 2π rad (11j) 15 Na slici su prikazana dva izvora valova na vodi S1 i S2 Izvori titraju u fazi i oba daju valove valne duljine 4 cm i amplitude 2 cm Kako će se gibati voda u točki A koja je od izvora S1 i S2 udaljena kao što je prikazano na crtežu

A Stalno će mirovati B Titrat će amplitudom od 1 cm C Titrat će amplitudom od 2 cm D Titrat će amplitudom od 4 cm (13j) 17 Zvuk se širi nekim sredstvom Što se pritom događa s česticama sredstva A Čestice sredstva miruju a zvuk se prenosi od čestice do čestice B Čestice sredstva prigušuju širenje zvuka te se on najbolje širi u vakuumu C Čestice sredstva gibaju se kroz sredstvo te je brzina širenja zvuka jednaka brzini gibanja čestica D Čestice sredstva titraju oko ravnotežnoga položaja a energiju titranja prenose na susjedne čestice (16j) 29 Zvučnik snage 5 kW i površine 5 dm2 emitira zvuk jednoliko čitavom svojom površinom Koliki je intenzitet emitiranoga zvuka

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

TITRANJE (11j) 24 Tijelo vezano na oprugu izvodi titranje oko ravnotežnoga položaja Kako se naziva vrijeme trajanja jednoga titraja tijela A elongacija B frekvencija C period (14j) 14 Tijelo mase m ovješeno je na opruzi Tijelo je povučeno iz ravnotežnoga položaja i pušteno da titra Period titranja tijela je T Koliko je vremena potrebno da se tijelo nakon puštanja vrati u ravnotežni položaj A 14 T B 12 T C T D 32 T (16) 14 Što je amplituda A bilo koja udaljenost od ravnotežnoga položaja B najveća udaljenost od ravnotežnoga položaja C broj titranja u jedinici vremena D vrijeme potrebno za jedan titraj (12) 15 Tijelo harmonijski titra amplitudom 2 cm Koliki put prijeđe tijekom dvaju perioda A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (10) 15 Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu Koliki je period titranja tijela

A 2 s B 4 s C 6 s D 8 s (14) 12 Tijelo harmonijski titra Elongacija tijela u ovisnosti o vremenu opisana je izrazom

Koliki je period titranja toga tijela A 23 s B 32 s C 3 s D 6 s (09) 35 Tijelo mase 01 kg titra na elastičnoj opruzi tako da je vremenska ovisnost elongacije opisana izrazom x = 005middotsin(20t + 30ordm) pri čemu je x u metrima a t u sekundama 351 Kolika je amplituda titranja tijela 352 Kolika je konstanta elastičnosti opruge (16j) 13 Grafovi prikazuju ovisnost elongacije x o vremenu t za dva tijela G i H koja počinju harmonijski titrati u t = 0 s Kolika je razlika u fazi titranja između tijela G i tijela H

A p 4 B l 4 C p 2 D l 2 (15) 13 Tijelo mase 2 kg ovješeno o oprugu konstante elastičnosti 200 Nm titra vertikalno Amplituda titranja je 2 cm Kako glasi izraz za elongaciju toga tijela u ovisnosti o vremenu A y = 2 m sin(100 s-1 t) B y = 2 m sin(10 s-1 t) C y = 2 cm sin(100 s-1 t) D y = 2 cm sin(10 s-1 t) (14j) 34 Graf prikazuje elongaciju tijela u ovisnosti o vremenu Kako glasi jednadžba titranja toga tijela

(16j) 14 O kojoj veličini ovisi period titranja tijela ovješenoga na elastičnu oprugu A o masi B o amplitudi C o elongaciji D o elastičnoj sili (12j) 12 Trebate ispitati ovisi li period titranja harmonijskog oscilatora o konstanti elastičnosti opruge Što je od navedenog potrebno za to A opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa B opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa C opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa D opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa (09) 24 Uteg je ovješen na elastičnu oprugu Što će se dogoditi s periodom titranja ako na oprugu ovjesimo još jedan uteg A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 23 Tijelo ovješeno na elastičnu oprugu titra periodom T na planetu P a periodom T1 na planetu P1 Ubrzanje sile teže na planetu P veće je od ubrzanja sile teže na planetu P1 Kako se odnose periodi titranja A T1 gt T B T1 lt T C T1 = T (ispitni katalog) 13 Uteg mase m ovješen o oprugu konstante k titra periodom T Uteg mase 4 m ovješen o istu oprugu titrat će periodom A 2 T B 4 T C 8 T D 16 T (13j) 13 Uteg ovješen na oprugu harmonijski titra s periodom T Ako se udvostruči amplituda titranja uteg i dalje titra harmonijski Koliki je period titranja utega u tome slučaju A 025 T B 05 T C T D 2 T (14j) 15 Uteg mase m harmonijski titra na opruzi Kolika treba biti masa utega na toj opruzi da bi se frekvencija titranja udvostručila A 4m B 2m C 12 m D frac14 m (11) 34 Duljina neopterećene elastične opruge je 015 m Na oprugu objesimo uteg mase 01 kg i zatitramo Period harmonijskog titranja utega na opruzi iznosi 05 s Kolika će biti duljina opruge opterećene tim utegom nakon što titranje prestane (12) 34 Graf prikazuje brzinu u ovisnosti o vremenu titranja jednostavnog njihala Kolika je amplituda titranja tog njihala

(12j) 34 Crtež prikazuje graf brzine titranja tijela u ovisnosti o vremenu Kolika je maksimalna akceleracija tog tijela Trenje zanemarite

(ispitni katalog) 12 Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj ravnini Trenje je zanemarivo Ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J Koliko iznosi ukupna energija utega u trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 1 J C 2 J D 4 J

(08) 37 Crtež prikazuje tijelo mase m ovješeno o oprugu konstante 50 Nm Oprugu rastegnemo za 5cm i pustimo titrati

371 Kinetička energija tijela najveća je u položaju označenom slovom __ 372 Elastična potencijalna energija najveća je u položajima označenima slovima _ i _ 373 Izračunajte ukupnu energiju ovoga oscilatora (10) 17 Oprugu rastegnemo iz ravnotežnoga položaja i pritom izvršimo rad od 120 J Kada oprugu pustimo tijelo neprigušeno titra Kolika je elastična potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo nađe u amplitudnome položaju A 0 J B 60 J C 100 J D 120 J (13) 17 Tijelo harmonijski titra ovješeno na oprugu konstante elastičnosti 02 Nm Kinetička energija pri prolasku kroz ravnotežni položaj iznosi 2510-4 J Kolikom amplitudom titra to tijelo Zanemarite gubitke energije A 13 cm B 25 cm C 50 cm D 75 cm (12j) 13 Matematičko njihalo titra U nekoj točki njegova kinetička energija iznosi 3 J a potencijalna energija u odnosu na ravnotežni položaj 2 J Kolika je kinetička energija njihala u trenutku kada prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 2 J C 3 J D 5 J (11)15 Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2cm sin (π s-1 t) Kako glasi izraz za brzinu tog tijela u ovisnosti o vremenu A v = 2 cm s sin (2π s-1 t) B v = 2π cm s sin (π s-1 t) C v = 2 cm s cos (2π s-1 t) D v = 2π cm s cos (π s-1 t) (11j) 29 Tijelo mase 1 kg harmonijski titra Brzina titranja toga tijela mijenja se u vremenu po formuli v = (9 mmiddotsndash1) cos(πmiddotsndash1t) Kolika je ukupna energija titranja tijela (09) 30 Elastičnu zavojnicu na koju je ovješen uteg izvučemo iz položaja ravnoteže za 2 cm i pustimo titrati Konstanta elastičnosti zavojnice iznosi 1 000 Nmndash1 Nakon nekoga vremena zavojnica prestane titrati Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja (14) 34 Uteg mase 02 kg harmonijski titra na opruzi konstante elastičnosti 80 Nm s amplitudom 01 m Kolika je brzina toga utega kada mu je elongacija 005 m (13) 13 Jednostavno njihalo otklonjeno je iz ravnotežnoga položaja i pušteno kao što je prikazano na crtežu

Njihalo izvodi harmonijsko titranje Koji graf prikazuje ukupnu silu koja uzrokuje harmonijsko titranje toga njihala tijekom jednoga perioda titranja počevši od trenutka kada je pušteno

(08) 28 Matematičko njihalo duljine 1 m njiše periodom od 2 s Koliki bi bio period toga njihala kada bi mu duljinu skratili na četvrtinu početnoga iznosa (12) 14 Jednostavno njihalo titra harmonijski Što treba učiniti da se poveća njegov period A smanjiti duljinu njihala B povećati duljinu njihala C smanjiti amplitudu titranja D povećati amplitudu titranja

(ispitni katalog) 26 Njihalo preneseno sa Zemlje na Mjesec harmonijski titra periodom koji je 245 puta duži od perioda harmonijskog titranja tog njihala na Zemlji Koliko iznosi ubrzanje slobodnog pada na Mjesecu (11j) 13 Što je potrebno izmjeriti da bi se pomoću jednostavnoga matematičkoga njihala odredila akceleracija sile teže A period titranja i masu obješenoga utega B period titranja i duljinu niti njihala C masu obješenoga utega i duljinu niti njihala D period i amplitudu titranja (09) 21 Na crtežu su prikazana četiri njihala koja vise na vodoravnoj šipci Po dva njihala su jednakih duljina njihala K i N duža su od njihala L i M Utezi od 10 dag ovješeni su na njihala K i L a utezi od 5 dag na njihala M i N

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utječe na period njihanja Za mjerenje je dovoljno rabiti samo dva njihala Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete A K i L B L i M C L i N D K i N (15)14 Koja je od navedenih tvrdnja točna za matematičko njihalo u titranju u trenutku kada je iznos akceleracije tijela najveći A Ukupna je energija tijela najmanja B Ukupna je sila na tijelo najmanja C Tijelo je u ravnotežnome položaju D Otklon je tijela najveći

VALOVI (12j) 14 Crtež prikazuje transverzalni puls koji se širi po užetu udesno

Kako će se gibati točka T tijekom prolaska pulsa A gore pa dolje B dolje pa gore C lijevo pa desno D desno pa lijevo (16j) 15 Što je valna duljina A pomak čestice u bilo kojemu trenutku od ravnotežnoga položaja B put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi pola titraja C najveći pomak čestice od ravnotežnoga položaja D put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi jedan puni titraj (ispitni katalog) 37 Graf A prikazuje ovisnost elongacije o položaju progresivnog vala u nekom trenutku a graf B prikazuje ovisnost elongacije o vremenu za isti val

a) Valna duljina tog vala iznosi _____ b) Period titranja izvora vala iznosi ______ (13j) 15 Jednadžba vala u nekome sredstvu glasi y = (5cm) ∙ sin (100ts-1 ndash 2xm-1) Izvor vala smješten je u ishodištu koordinatnoga sustava Koja točka sredstva titra po funkciji y = (5cm) ∙ sin (100ts-1) A izvor vala B točka udaljena 05 m od izvora vala C točka udaljena 1 m od izvora vala D točka udaljena 100 m od izvora vala

(15) 15 Na crtežu je prikazana slika vala na niti u određenome trenutku Koja je od navedenih tvrdnja točna za česticu niti označenu slovom Č

A Elongacija je najveća a brzina je jednaka 0 B Elongacija je najveća i brzina je najveća C Elongacija je jednaka 0 i brzina je jednaka 0 D Elongacija je jednaka 0 a brzina je najveća (15) 34 Crtež prikazuje transverzalni val u nekome trenutku koji se širi duž osi x brzinom 15 ms kroz neko sredstvo Udaljenost od točke P do točke Q jest 015 m Udaljenost točke R od osi x jest 012 m Kolika je maksimalna brzina čestica toga vala

(ispitni katalog) 38 Morski valovi udaraju u stijenu obale 12 puta u minuti Brzina valova je 6 ms Koliko iznosi valna duljina tih valova (12) 17 U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk valne duljine 05 mm i brzine 1 500 ms Kolika je frekvencija tog ultrazvuka A 30∙105 Hz B 75∙105 Hz C 30∙106 Hz D 75∙106 Hz (10) 16 Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B U sredstvu A brzina vala iznosi 100 ms a valna duljina 05 m U sredstvu B valna se duljina poveća na 08 m Kolika je brzina vala u sredstvu B A 50 ms B 80 ms C 100 ms D 160 ms (11j) 14 Žica dugačka 9 m učvršćena je na krajevima Žicu se zatitra tako da se njom širi transverzalni val te se na njoj formira stojni val s četirima čvorovima (računajući i krajeve) Koliko iznosi valna duljina vala kojim je žica zatitrana A 3 m B 45 m C 6 m D 9 m (13j) 34 Puhanjem u sviralu zatvorenu na jednome kraju stvara se osnovni ton frekvencije 02 kHz Kolika je duljina svirale Brzina zvuka u zraku je 340 ms (11) 14 Točkasti izvor valova titra frekvencijom 50 Hz Val se širi brzinom 300 ms Kolika je razlika od u fazi između točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora A 0 rad B π rad C 6 rad D 2π rad (11j) 15 Na slici su prikazana dva izvora valova na vodi S1 i S2 Izvori titraju u fazi i oba daju valove valne duljine 4 cm i amplitude 2 cm Kako će se gibati voda u točki A koja je od izvora S1 i S2 udaljena kao što je prikazano na crtežu

A Stalno će mirovati B Titrat će amplitudom od 1 cm C Titrat će amplitudom od 2 cm D Titrat će amplitudom od 4 cm (13j) 17 Zvuk se širi nekim sredstvom Što se pritom događa s česticama sredstva A Čestice sredstva miruju a zvuk se prenosi od čestice do čestice B Čestice sredstva prigušuju širenje zvuka te se on najbolje širi u vakuumu C Čestice sredstva gibaju se kroz sredstvo te je brzina širenja zvuka jednaka brzini gibanja čestica D Čestice sredstva titraju oko ravnotežnoga položaja a energiju titranja prenose na susjedne čestice (16j) 29 Zvučnik snage 5 kW i površine 5 dm2 emitira zvuk jednoliko čitavom svojom površinom Koliki je intenzitet emitiranoga zvuka

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

(16j) 14 O kojoj veličini ovisi period titranja tijela ovješenoga na elastičnu oprugu A o masi B o amplitudi C o elongaciji D o elastičnoj sili (12j) 12 Trebate ispitati ovisi li period titranja harmonijskog oscilatora o konstanti elastičnosti opruge Što je od navedenog potrebno za to A opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa B opruge jednakih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa C opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi jednakih masa D opruge različitih konstanti elastičnosti i utezi različitih masa (09) 24 Uteg je ovješen na elastičnu oprugu Što će se dogoditi s periodom titranja ako na oprugu ovjesimo još jedan uteg A Smanjit će se B Ostat će nepromijenjen C Povećat će se (16) 23 Tijelo ovješeno na elastičnu oprugu titra periodom T na planetu P a periodom T1 na planetu P1 Ubrzanje sile teže na planetu P veće je od ubrzanja sile teže na planetu P1 Kako se odnose periodi titranja A T1 gt T B T1 lt T C T1 = T (ispitni katalog) 13 Uteg mase m ovješen o oprugu konstante k titra periodom T Uteg mase 4 m ovješen o istu oprugu titrat će periodom A 2 T B 4 T C 8 T D 16 T (13j) 13 Uteg ovješen na oprugu harmonijski titra s periodom T Ako se udvostruči amplituda titranja uteg i dalje titra harmonijski Koliki je period titranja utega u tome slučaju A 025 T B 05 T C T D 2 T (14j) 15 Uteg mase m harmonijski titra na opruzi Kolika treba biti masa utega na toj opruzi da bi se frekvencija titranja udvostručila A 4m B 2m C 12 m D frac14 m (11) 34 Duljina neopterećene elastične opruge je 015 m Na oprugu objesimo uteg mase 01 kg i zatitramo Period harmonijskog titranja utega na opruzi iznosi 05 s Kolika će biti duljina opruge opterećene tim utegom nakon što titranje prestane (12) 34 Graf prikazuje brzinu u ovisnosti o vremenu titranja jednostavnog njihala Kolika je amplituda titranja tog njihala

(12j) 34 Crtež prikazuje graf brzine titranja tijela u ovisnosti o vremenu Kolika je maksimalna akceleracija tog tijela Trenje zanemarite

(ispitni katalog) 12 Uteg pričvršćen za oprugu leži na horizontalnoj podlozi i harmonijski titra u horizontalnoj ravnini Trenje je zanemarivo Ukupna energija utega pri maksimalnom otklonu od ravnotežnog položaja iznosi 2 J Koliko iznosi ukupna energija utega u trenutku kada on prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 1 J C 2 J D 4 J

(08) 37 Crtež prikazuje tijelo mase m ovješeno o oprugu konstante 50 Nm Oprugu rastegnemo za 5cm i pustimo titrati

371 Kinetička energija tijela najveća je u položaju označenom slovom __ 372 Elastična potencijalna energija najveća je u položajima označenima slovima _ i _ 373 Izračunajte ukupnu energiju ovoga oscilatora (10) 17 Oprugu rastegnemo iz ravnotežnoga položaja i pritom izvršimo rad od 120 J Kada oprugu pustimo tijelo neprigušeno titra Kolika je elastična potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo nađe u amplitudnome položaju A 0 J B 60 J C 100 J D 120 J (13) 17 Tijelo harmonijski titra ovješeno na oprugu konstante elastičnosti 02 Nm Kinetička energija pri prolasku kroz ravnotežni položaj iznosi 2510-4 J Kolikom amplitudom titra to tijelo Zanemarite gubitke energije A 13 cm B 25 cm C 50 cm D 75 cm (12j) 13 Matematičko njihalo titra U nekoj točki njegova kinetička energija iznosi 3 J a potencijalna energija u odnosu na ravnotežni položaj 2 J Kolika je kinetička energija njihala u trenutku kada prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 2 J C 3 J D 5 J (11)15 Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2cm sin (π s-1 t) Kako glasi izraz za brzinu tog tijela u ovisnosti o vremenu A v = 2 cm s sin (2π s-1 t) B v = 2π cm s sin (π s-1 t) C v = 2 cm s cos (2π s-1 t) D v = 2π cm s cos (π s-1 t) (11j) 29 Tijelo mase 1 kg harmonijski titra Brzina titranja toga tijela mijenja se u vremenu po formuli v = (9 mmiddotsndash1) cos(πmiddotsndash1t) Kolika je ukupna energija titranja tijela (09) 30 Elastičnu zavojnicu na koju je ovješen uteg izvučemo iz položaja ravnoteže za 2 cm i pustimo titrati Konstanta elastičnosti zavojnice iznosi 1 000 Nmndash1 Nakon nekoga vremena zavojnica prestane titrati Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja (14) 34 Uteg mase 02 kg harmonijski titra na opruzi konstante elastičnosti 80 Nm s amplitudom 01 m Kolika je brzina toga utega kada mu je elongacija 005 m (13) 13 Jednostavno njihalo otklonjeno je iz ravnotežnoga položaja i pušteno kao što je prikazano na crtežu

Njihalo izvodi harmonijsko titranje Koji graf prikazuje ukupnu silu koja uzrokuje harmonijsko titranje toga njihala tijekom jednoga perioda titranja počevši od trenutka kada je pušteno

(08) 28 Matematičko njihalo duljine 1 m njiše periodom od 2 s Koliki bi bio period toga njihala kada bi mu duljinu skratili na četvrtinu početnoga iznosa (12) 14 Jednostavno njihalo titra harmonijski Što treba učiniti da se poveća njegov period A smanjiti duljinu njihala B povećati duljinu njihala C smanjiti amplitudu titranja D povećati amplitudu titranja

(ispitni katalog) 26 Njihalo preneseno sa Zemlje na Mjesec harmonijski titra periodom koji je 245 puta duži od perioda harmonijskog titranja tog njihala na Zemlji Koliko iznosi ubrzanje slobodnog pada na Mjesecu (11j) 13 Što je potrebno izmjeriti da bi se pomoću jednostavnoga matematičkoga njihala odredila akceleracija sile teže A period titranja i masu obješenoga utega B period titranja i duljinu niti njihala C masu obješenoga utega i duljinu niti njihala D period i amplitudu titranja (09) 21 Na crtežu su prikazana četiri njihala koja vise na vodoravnoj šipci Po dva njihala su jednakih duljina njihala K i N duža su od njihala L i M Utezi od 10 dag ovješeni su na njihala K i L a utezi od 5 dag na njihala M i N

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utječe na period njihanja Za mjerenje je dovoljno rabiti samo dva njihala Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete A K i L B L i M C L i N D K i N (15)14 Koja je od navedenih tvrdnja točna za matematičko njihalo u titranju u trenutku kada je iznos akceleracije tijela najveći A Ukupna je energija tijela najmanja B Ukupna je sila na tijelo najmanja C Tijelo je u ravnotežnome položaju D Otklon je tijela najveći

VALOVI (12j) 14 Crtež prikazuje transverzalni puls koji se širi po užetu udesno

Kako će se gibati točka T tijekom prolaska pulsa A gore pa dolje B dolje pa gore C lijevo pa desno D desno pa lijevo (16j) 15 Što je valna duljina A pomak čestice u bilo kojemu trenutku od ravnotežnoga položaja B put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi pola titraja C najveći pomak čestice od ravnotežnoga položaja D put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi jedan puni titraj (ispitni katalog) 37 Graf A prikazuje ovisnost elongacije o položaju progresivnog vala u nekom trenutku a graf B prikazuje ovisnost elongacije o vremenu za isti val

a) Valna duljina tog vala iznosi _____ b) Period titranja izvora vala iznosi ______ (13j) 15 Jednadžba vala u nekome sredstvu glasi y = (5cm) ∙ sin (100ts-1 ndash 2xm-1) Izvor vala smješten je u ishodištu koordinatnoga sustava Koja točka sredstva titra po funkciji y = (5cm) ∙ sin (100ts-1) A izvor vala B točka udaljena 05 m od izvora vala C točka udaljena 1 m od izvora vala D točka udaljena 100 m od izvora vala

(15) 15 Na crtežu je prikazana slika vala na niti u određenome trenutku Koja je od navedenih tvrdnja točna za česticu niti označenu slovom Č

A Elongacija je najveća a brzina je jednaka 0 B Elongacija je najveća i brzina je najveća C Elongacija je jednaka 0 i brzina je jednaka 0 D Elongacija je jednaka 0 a brzina je najveća (15) 34 Crtež prikazuje transverzalni val u nekome trenutku koji se širi duž osi x brzinom 15 ms kroz neko sredstvo Udaljenost od točke P do točke Q jest 015 m Udaljenost točke R od osi x jest 012 m Kolika je maksimalna brzina čestica toga vala

(ispitni katalog) 38 Morski valovi udaraju u stijenu obale 12 puta u minuti Brzina valova je 6 ms Koliko iznosi valna duljina tih valova (12) 17 U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk valne duljine 05 mm i brzine 1 500 ms Kolika je frekvencija tog ultrazvuka A 30∙105 Hz B 75∙105 Hz C 30∙106 Hz D 75∙106 Hz (10) 16 Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B U sredstvu A brzina vala iznosi 100 ms a valna duljina 05 m U sredstvu B valna se duljina poveća na 08 m Kolika je brzina vala u sredstvu B A 50 ms B 80 ms C 100 ms D 160 ms (11j) 14 Žica dugačka 9 m učvršćena je na krajevima Žicu se zatitra tako da se njom širi transverzalni val te se na njoj formira stojni val s četirima čvorovima (računajući i krajeve) Koliko iznosi valna duljina vala kojim je žica zatitrana A 3 m B 45 m C 6 m D 9 m (13j) 34 Puhanjem u sviralu zatvorenu na jednome kraju stvara se osnovni ton frekvencije 02 kHz Kolika je duljina svirale Brzina zvuka u zraku je 340 ms (11) 14 Točkasti izvor valova titra frekvencijom 50 Hz Val se širi brzinom 300 ms Kolika je razlika od u fazi između točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora A 0 rad B π rad C 6 rad D 2π rad (11j) 15 Na slici su prikazana dva izvora valova na vodi S1 i S2 Izvori titraju u fazi i oba daju valove valne duljine 4 cm i amplitude 2 cm Kako će se gibati voda u točki A koja je od izvora S1 i S2 udaljena kao što je prikazano na crtežu

A Stalno će mirovati B Titrat će amplitudom od 1 cm C Titrat će amplitudom od 2 cm D Titrat će amplitudom od 4 cm (13j) 17 Zvuk se širi nekim sredstvom Što se pritom događa s česticama sredstva A Čestice sredstva miruju a zvuk se prenosi od čestice do čestice B Čestice sredstva prigušuju širenje zvuka te se on najbolje širi u vakuumu C Čestice sredstva gibaju se kroz sredstvo te je brzina širenja zvuka jednaka brzini gibanja čestica D Čestice sredstva titraju oko ravnotežnoga položaja a energiju titranja prenose na susjedne čestice (16j) 29 Zvučnik snage 5 kW i površine 5 dm2 emitira zvuk jednoliko čitavom svojom površinom Koliki je intenzitet emitiranoga zvuka

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

(08) 37 Crtež prikazuje tijelo mase m ovješeno o oprugu konstante 50 Nm Oprugu rastegnemo za 5cm i pustimo titrati

371 Kinetička energija tijela najveća je u položaju označenom slovom __ 372 Elastična potencijalna energija najveća je u položajima označenima slovima _ i _ 373 Izračunajte ukupnu energiju ovoga oscilatora (10) 17 Oprugu rastegnemo iz ravnotežnoga položaja i pritom izvršimo rad od 120 J Kada oprugu pustimo tijelo neprigušeno titra Kolika je elastična potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo nađe u amplitudnome položaju A 0 J B 60 J C 100 J D 120 J (13) 17 Tijelo harmonijski titra ovješeno na oprugu konstante elastičnosti 02 Nm Kinetička energija pri prolasku kroz ravnotežni položaj iznosi 2510-4 J Kolikom amplitudom titra to tijelo Zanemarite gubitke energije A 13 cm B 25 cm C 50 cm D 75 cm (12j) 13 Matematičko njihalo titra U nekoj točki njegova kinetička energija iznosi 3 J a potencijalna energija u odnosu na ravnotežni položaj 2 J Kolika je kinetička energija njihala u trenutku kada prolazi kroz ravnotežni položaj A 0 J B 2 J C 3 J D 5 J (11)15 Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2cm sin (π s-1 t) Kako glasi izraz za brzinu tog tijela u ovisnosti o vremenu A v = 2 cm s sin (2π s-1 t) B v = 2π cm s sin (π s-1 t) C v = 2 cm s cos (2π s-1 t) D v = 2π cm s cos (π s-1 t) (11j) 29 Tijelo mase 1 kg harmonijski titra Brzina titranja toga tijela mijenja se u vremenu po formuli v = (9 mmiddotsndash1) cos(πmiddotsndash1t) Kolika je ukupna energija titranja tijela (09) 30 Elastičnu zavojnicu na koju je ovješen uteg izvučemo iz položaja ravnoteže za 2 cm i pustimo titrati Konstanta elastičnosti zavojnice iznosi 1 000 Nmndash1 Nakon nekoga vremena zavojnica prestane titrati Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja (14) 34 Uteg mase 02 kg harmonijski titra na opruzi konstante elastičnosti 80 Nm s amplitudom 01 m Kolika je brzina toga utega kada mu je elongacija 005 m (13) 13 Jednostavno njihalo otklonjeno je iz ravnotežnoga položaja i pušteno kao što je prikazano na crtežu

Njihalo izvodi harmonijsko titranje Koji graf prikazuje ukupnu silu koja uzrokuje harmonijsko titranje toga njihala tijekom jednoga perioda titranja počevši od trenutka kada je pušteno

(08) 28 Matematičko njihalo duljine 1 m njiše periodom od 2 s Koliki bi bio period toga njihala kada bi mu duljinu skratili na četvrtinu početnoga iznosa (12) 14 Jednostavno njihalo titra harmonijski Što treba učiniti da se poveća njegov period A smanjiti duljinu njihala B povećati duljinu njihala C smanjiti amplitudu titranja D povećati amplitudu titranja

(ispitni katalog) 26 Njihalo preneseno sa Zemlje na Mjesec harmonijski titra periodom koji je 245 puta duži od perioda harmonijskog titranja tog njihala na Zemlji Koliko iznosi ubrzanje slobodnog pada na Mjesecu (11j) 13 Što je potrebno izmjeriti da bi se pomoću jednostavnoga matematičkoga njihala odredila akceleracija sile teže A period titranja i masu obješenoga utega B period titranja i duljinu niti njihala C masu obješenoga utega i duljinu niti njihala D period i amplitudu titranja (09) 21 Na crtežu su prikazana četiri njihala koja vise na vodoravnoj šipci Po dva njihala su jednakih duljina njihala K i N duža su od njihala L i M Utezi od 10 dag ovješeni su na njihala K i L a utezi od 5 dag na njihala M i N

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utječe na period njihanja Za mjerenje je dovoljno rabiti samo dva njihala Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete A K i L B L i M C L i N D K i N (15)14 Koja je od navedenih tvrdnja točna za matematičko njihalo u titranju u trenutku kada je iznos akceleracije tijela najveći A Ukupna je energija tijela najmanja B Ukupna je sila na tijelo najmanja C Tijelo je u ravnotežnome položaju D Otklon je tijela najveći

VALOVI (12j) 14 Crtež prikazuje transverzalni puls koji se širi po užetu udesno

Kako će se gibati točka T tijekom prolaska pulsa A gore pa dolje B dolje pa gore C lijevo pa desno D desno pa lijevo (16j) 15 Što je valna duljina A pomak čestice u bilo kojemu trenutku od ravnotežnoga položaja B put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi pola titraja C najveći pomak čestice od ravnotežnoga položaja D put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi jedan puni titraj (ispitni katalog) 37 Graf A prikazuje ovisnost elongacije o položaju progresivnog vala u nekom trenutku a graf B prikazuje ovisnost elongacije o vremenu za isti val

a) Valna duljina tog vala iznosi _____ b) Period titranja izvora vala iznosi ______ (13j) 15 Jednadžba vala u nekome sredstvu glasi y = (5cm) ∙ sin (100ts-1 ndash 2xm-1) Izvor vala smješten je u ishodištu koordinatnoga sustava Koja točka sredstva titra po funkciji y = (5cm) ∙ sin (100ts-1) A izvor vala B točka udaljena 05 m od izvora vala C točka udaljena 1 m od izvora vala D točka udaljena 100 m od izvora vala

(15) 15 Na crtežu je prikazana slika vala na niti u određenome trenutku Koja je od navedenih tvrdnja točna za česticu niti označenu slovom Č

A Elongacija je najveća a brzina je jednaka 0 B Elongacija je najveća i brzina je najveća C Elongacija je jednaka 0 i brzina je jednaka 0 D Elongacija je jednaka 0 a brzina je najveća (15) 34 Crtež prikazuje transverzalni val u nekome trenutku koji se širi duž osi x brzinom 15 ms kroz neko sredstvo Udaljenost od točke P do točke Q jest 015 m Udaljenost točke R od osi x jest 012 m Kolika je maksimalna brzina čestica toga vala

(ispitni katalog) 38 Morski valovi udaraju u stijenu obale 12 puta u minuti Brzina valova je 6 ms Koliko iznosi valna duljina tih valova (12) 17 U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk valne duljine 05 mm i brzine 1 500 ms Kolika je frekvencija tog ultrazvuka A 30∙105 Hz B 75∙105 Hz C 30∙106 Hz D 75∙106 Hz (10) 16 Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B U sredstvu A brzina vala iznosi 100 ms a valna duljina 05 m U sredstvu B valna se duljina poveća na 08 m Kolika je brzina vala u sredstvu B A 50 ms B 80 ms C 100 ms D 160 ms (11j) 14 Žica dugačka 9 m učvršćena je na krajevima Žicu se zatitra tako da se njom širi transverzalni val te se na njoj formira stojni val s četirima čvorovima (računajući i krajeve) Koliko iznosi valna duljina vala kojim je žica zatitrana A 3 m B 45 m C 6 m D 9 m (13j) 34 Puhanjem u sviralu zatvorenu na jednome kraju stvara se osnovni ton frekvencije 02 kHz Kolika je duljina svirale Brzina zvuka u zraku je 340 ms (11) 14 Točkasti izvor valova titra frekvencijom 50 Hz Val se širi brzinom 300 ms Kolika je razlika od u fazi između točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora A 0 rad B π rad C 6 rad D 2π rad (11j) 15 Na slici su prikazana dva izvora valova na vodi S1 i S2 Izvori titraju u fazi i oba daju valove valne duljine 4 cm i amplitude 2 cm Kako će se gibati voda u točki A koja je od izvora S1 i S2 udaljena kao što je prikazano na crtežu

A Stalno će mirovati B Titrat će amplitudom od 1 cm C Titrat će amplitudom od 2 cm D Titrat će amplitudom od 4 cm (13j) 17 Zvuk se širi nekim sredstvom Što se pritom događa s česticama sredstva A Čestice sredstva miruju a zvuk se prenosi od čestice do čestice B Čestice sredstva prigušuju širenje zvuka te se on najbolje širi u vakuumu C Čestice sredstva gibaju se kroz sredstvo te je brzina širenja zvuka jednaka brzini gibanja čestica D Čestice sredstva titraju oko ravnotežnoga položaja a energiju titranja prenose na susjedne čestice (16j) 29 Zvučnik snage 5 kW i površine 5 dm2 emitira zvuk jednoliko čitavom svojom površinom Koliki je intenzitet emitiranoga zvuka

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

(ispitni katalog) 26 Njihalo preneseno sa Zemlje na Mjesec harmonijski titra periodom koji je 245 puta duži od perioda harmonijskog titranja tog njihala na Zemlji Koliko iznosi ubrzanje slobodnog pada na Mjesecu (11j) 13 Što je potrebno izmjeriti da bi se pomoću jednostavnoga matematičkoga njihala odredila akceleracija sile teže A period titranja i masu obješenoga utega B period titranja i duljinu niti njihala C masu obješenoga utega i duljinu niti njihala D period i amplitudu titranja (09) 21 Na crtežu su prikazana četiri njihala koja vise na vodoravnoj šipci Po dva njihala su jednakih duljina njihala K i N duža su od njihala L i M Utezi od 10 dag ovješeni su na njihala K i L a utezi od 5 dag na njihala M i N

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utječe na period njihanja Za mjerenje je dovoljno rabiti samo dva njihala Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete A K i L B L i M C L i N D K i N (15)14 Koja je od navedenih tvrdnja točna za matematičko njihalo u titranju u trenutku kada je iznos akceleracije tijela najveći A Ukupna je energija tijela najmanja B Ukupna je sila na tijelo najmanja C Tijelo je u ravnotežnome položaju D Otklon je tijela najveći

VALOVI (12j) 14 Crtež prikazuje transverzalni puls koji se širi po užetu udesno

Kako će se gibati točka T tijekom prolaska pulsa A gore pa dolje B dolje pa gore C lijevo pa desno D desno pa lijevo (16j) 15 Što je valna duljina A pomak čestice u bilo kojemu trenutku od ravnotežnoga položaja B put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi pola titraja C najveći pomak čestice od ravnotežnoga položaja D put što ga val prijeđe dok čestica u izvoru napravi jedan puni titraj (ispitni katalog) 37 Graf A prikazuje ovisnost elongacije o položaju progresivnog vala u nekom trenutku a graf B prikazuje ovisnost elongacije o vremenu za isti val

a) Valna duljina tog vala iznosi _____ b) Period titranja izvora vala iznosi ______ (13j) 15 Jednadžba vala u nekome sredstvu glasi y = (5cm) ∙ sin (100ts-1 ndash 2xm-1) Izvor vala smješten je u ishodištu koordinatnoga sustava Koja točka sredstva titra po funkciji y = (5cm) ∙ sin (100ts-1) A izvor vala B točka udaljena 05 m od izvora vala C točka udaljena 1 m od izvora vala D točka udaljena 100 m od izvora vala

(15) 15 Na crtežu je prikazana slika vala na niti u određenome trenutku Koja je od navedenih tvrdnja točna za česticu niti označenu slovom Č

A Elongacija je najveća a brzina je jednaka 0 B Elongacija je najveća i brzina je najveća C Elongacija je jednaka 0 i brzina je jednaka 0 D Elongacija je jednaka 0 a brzina je najveća (15) 34 Crtež prikazuje transverzalni val u nekome trenutku koji se širi duž osi x brzinom 15 ms kroz neko sredstvo Udaljenost od točke P do točke Q jest 015 m Udaljenost točke R od osi x jest 012 m Kolika je maksimalna brzina čestica toga vala

(ispitni katalog) 38 Morski valovi udaraju u stijenu obale 12 puta u minuti Brzina valova je 6 ms Koliko iznosi valna duljina tih valova (12) 17 U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk valne duljine 05 mm i brzine 1 500 ms Kolika je frekvencija tog ultrazvuka A 30∙105 Hz B 75∙105 Hz C 30∙106 Hz D 75∙106 Hz (10) 16 Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B U sredstvu A brzina vala iznosi 100 ms a valna duljina 05 m U sredstvu B valna se duljina poveća na 08 m Kolika je brzina vala u sredstvu B A 50 ms B 80 ms C 100 ms D 160 ms (11j) 14 Žica dugačka 9 m učvršćena je na krajevima Žicu se zatitra tako da se njom širi transverzalni val te se na njoj formira stojni val s četirima čvorovima (računajući i krajeve) Koliko iznosi valna duljina vala kojim je žica zatitrana A 3 m B 45 m C 6 m D 9 m (13j) 34 Puhanjem u sviralu zatvorenu na jednome kraju stvara se osnovni ton frekvencije 02 kHz Kolika je duljina svirale Brzina zvuka u zraku je 340 ms (11) 14 Točkasti izvor valova titra frekvencijom 50 Hz Val se širi brzinom 300 ms Kolika je razlika od u fazi između točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora A 0 rad B π rad C 6 rad D 2π rad (11j) 15 Na slici su prikazana dva izvora valova na vodi S1 i S2 Izvori titraju u fazi i oba daju valove valne duljine 4 cm i amplitude 2 cm Kako će se gibati voda u točki A koja je od izvora S1 i S2 udaljena kao što je prikazano na crtežu

A Stalno će mirovati B Titrat će amplitudom od 1 cm C Titrat će amplitudom od 2 cm D Titrat će amplitudom od 4 cm (13j) 17 Zvuk se širi nekim sredstvom Što se pritom događa s česticama sredstva A Čestice sredstva miruju a zvuk se prenosi od čestice do čestice B Čestice sredstva prigušuju širenje zvuka te se on najbolje širi u vakuumu C Čestice sredstva gibaju se kroz sredstvo te je brzina širenja zvuka jednaka brzini gibanja čestica D Čestice sredstva titraju oko ravnotežnoga položaja a energiju titranja prenose na susjedne čestice (16j) 29 Zvučnik snage 5 kW i površine 5 dm2 emitira zvuk jednoliko čitavom svojom površinom Koliki je intenzitet emitiranoga zvuka

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

(15) 15 Na crtežu je prikazana slika vala na niti u određenome trenutku Koja je od navedenih tvrdnja točna za česticu niti označenu slovom Č

A Elongacija je najveća a brzina je jednaka 0 B Elongacija je najveća i brzina je najveća C Elongacija je jednaka 0 i brzina je jednaka 0 D Elongacija je jednaka 0 a brzina je najveća (15) 34 Crtež prikazuje transverzalni val u nekome trenutku koji se širi duž osi x brzinom 15 ms kroz neko sredstvo Udaljenost od točke P do točke Q jest 015 m Udaljenost točke R od osi x jest 012 m Kolika je maksimalna brzina čestica toga vala

(ispitni katalog) 38 Morski valovi udaraju u stijenu obale 12 puta u minuti Brzina valova je 6 ms Koliko iznosi valna duljina tih valova (12) 17 U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk valne duljine 05 mm i brzine 1 500 ms Kolika je frekvencija tog ultrazvuka A 30∙105 Hz B 75∙105 Hz C 30∙106 Hz D 75∙106 Hz (10) 16 Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B U sredstvu A brzina vala iznosi 100 ms a valna duljina 05 m U sredstvu B valna se duljina poveća na 08 m Kolika je brzina vala u sredstvu B A 50 ms B 80 ms C 100 ms D 160 ms (11j) 14 Žica dugačka 9 m učvršćena je na krajevima Žicu se zatitra tako da se njom širi transverzalni val te se na njoj formira stojni val s četirima čvorovima (računajući i krajeve) Koliko iznosi valna duljina vala kojim je žica zatitrana A 3 m B 45 m C 6 m D 9 m (13j) 34 Puhanjem u sviralu zatvorenu na jednome kraju stvara se osnovni ton frekvencije 02 kHz Kolika je duljina svirale Brzina zvuka u zraku je 340 ms (11) 14 Točkasti izvor valova titra frekvencijom 50 Hz Val se širi brzinom 300 ms Kolika je razlika od u fazi između točaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora A 0 rad B π rad C 6 rad D 2π rad (11j) 15 Na slici su prikazana dva izvora valova na vodi S1 i S2 Izvori titraju u fazi i oba daju valove valne duljine 4 cm i amplitude 2 cm Kako će se gibati voda u točki A koja je od izvora S1 i S2 udaljena kao što je prikazano na crtežu

A Stalno će mirovati B Titrat će amplitudom od 1 cm C Titrat će amplitudom od 2 cm D Titrat će amplitudom od 4 cm (13j) 17 Zvuk se širi nekim sredstvom Što se pritom događa s česticama sredstva A Čestice sredstva miruju a zvuk se prenosi od čestice do čestice B Čestice sredstva prigušuju širenje zvuka te se on najbolje širi u vakuumu C Čestice sredstva gibaju se kroz sredstvo te je brzina širenja zvuka jednaka brzini gibanja čestica D Čestice sredstva titraju oko ravnotežnoga položaja a energiju titranja prenose na susjedne čestice (16j) 29 Zvučnik snage 5 kW i površine 5 dm2 emitira zvuk jednoliko čitavom svojom površinom Koliki je intenzitet emitiranoga zvuka

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

(16) 29 Intenzitet zvuka iznosi 103 Wm2 Koliko iznosi razina intenziteta toga zvuka ako je prag čujnosti 10‒12 Wm2 (14j) 23 Izvor zvuka frekvencije 0 f giba se stalnom brzinom po kružnici U središtu te kružnice je prijamnik zvuka Što je od navedenoga točno za frekvenciju f koju registrira prijamnik A f gt f0 B f = f0 C f lt f0

GEOMETRIJSKA OPTIKA (13j) 16 Zraka svjetlosti upada na ravno zrcalo iz točkastoga izvora svjetlosti I kao što je prikazano na crtežu Kroz koju od navedenih točaka prolazi reflektirana zraka svjetlosti

(ispitni katalog) 40 Slika prikazuje predmet P i ravno zrcalo Hoće li opažač čiji je položaj oka naznačen točkom O vidjeti sliku predmeta u zrcalu Naznačite na slici put svjetlosti od predmeta do opažača kao obrazloženje svog odgovora

(13) 14 Čovjek visok 18 m stoji uspravno ispred ravnoga zrcala u kojem se vidi u cijelosti Kakva je slika čovjeka u zrcalu A realna visoka 18 m B virtualna visoka 18 m C realna veća od 18 m D virtualna veća od 18 m (12j) 15 Zraka svjetlosti dolazi na ravno zrcalo pod upadnim kutom 25deg Koliki je kut između upadne i reflektirane zrake A 25deg B 50deg C 65deg D 90deg (16) 16 Dva ravna zrcala Z1 i Z2 međusobno zatvaraju kut α Zraka svjetlosti dolazi paralelno sa zrcalom Z2 Koja slika prikazuje pravilnu putanju zrake nakon refleksije na zrcalima

(14j) 29 Zraka monokromatske svjetlosti dolazi iz zraka u staklo Kut upada je 42deg a kut loma 26deg Koliki je indeks loma stakla (11) 29 Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 deg prema okomici na mirnu površinu tekućine Izračunajte apsolutni indeks loma tekućine ako je kut između odbijene i lomljene zrake 90deg

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

(16j) 16 Totalna refleksija je pojava kada se svjetlost pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo na granici između tih dvaju sredstava reflektira natrag u sredstvo iz kojega dolazi Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi došlo do pojave totalne refleksije A Kut upada svjetlosti mora biti manji od graničnoga kuta B Kut upada svjetlosti mora biti veći od kuta loma C Svjetlost mora dolaziti iz optički rjeđega sredstva D Svjetlost mora dolaziti iz optički gušćega sredstva (11j) 16 Točkasti izvor svjetlosti P smješten je na optičkoj osi konvergentne leće žarišne daljine 8 cm Zrake svjetlosti koje izlaze iz izvora P nakon prolaska kroz leću čine paralelni snop Koliko iznosi razmak između izvora svjetlosti i leće

A 4 cm B 8 cm C 16 cm D 32 cm (13) 29 Konvergentna leća L1 žarišne duljine iznosa 20 cm i divergentna leća L2 žarišne duljine iznosa 5 cm nalaze se u zraku Leće su razmještene kao što je prikazano na crtežu

Na tako postavljene leće pada paralelni snop svjetlosti usporedno s optičkom osi leća Nakon prolaska kroz obje leće snop svjetlosti ostaje paralelan i usporedan optičkoj osi leća Kolika je udaljenost između leće L1 i leće L2 (ispitni katalog) 14 Dvije konvergentne leće imaju žarišne daljine od 10 cm i 5 cm Na kojoj međusobnoj udaljenosti trebaju biti leće da paralelni snop svjetlosti koji upada na prvu leću izlazi kao paralelni snop iz druge leće A 15 cm B 5 cm C 10 cm D 25 cm (10) 13 Konvergentna leća ima žarišnu daljinu f Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od leće veća od f a manja od 2f A realna i obrnuta B realna i uspravna C virtualna i uspravna D virtualna i obrnuta (14j) 16 Predmet se nalazi na udaljenosti x od tjemena konvergentne leće žarišne daljine f Slika predmeta uvećana je i realna Što je od navedenoga točno za udaljenost x A x lt f B x = f C f lt x lt 2 f D x = 2 f (12j) 16 Promatra se slika realnog i uspravnog predmeta s pomoću divergentne leće Koja je od navedenih tvrdnji točna A Divergentna leća uvijek daje virtualnu sliku tog predmeta B Divergentna leća može dati obrnutu sliku tog predmeta C Divergentna leća uvijek daje realnu sliku tog predmeta D Divergentna leća može dati uvećanu sliku tog predmeta (15)16 Od predmeta P s pomoću tanke leće dobije se slika S Koji od navedenih crteža točno prikazuje položaje predmeta leće i slike (Napomena Pod A i C leća je konvergentna a pod B i D divergentna)

A B C D

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm

(16) 34 Novčić promjera 3 cm postavljen je uspravno na udaljenosti 24 cm od konvergentne leće koja ima žarišnu daljinu 16 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika novčića i koliki je promjer nastale slike

(14) 15 Divergentna leća ima žarišnu daljinu f Predmet se nalazi na udaljenosti 2 f od središta leće Oštra slika predmeta vidi se na udaljenosti d od središta leće Koliko iznosi d A 23 f B f C 32 f D 2 f (12) 29 Realni predmet je od divergentne leće udaljen 20 cm a virtualna slika koja se vidi kroz leću je na udaljenosti 10 cm od leće Kolika je jakost leće (16j) 34 Predmet visine 4 cm postavljen je na udaljenosti 20 cm od divergentne leće koja ima žarišnu daljinu 30 cm Na kojoj udaljenosti od leće nastaje slika predmeta i kolika je visina nastale slike (11) 13 Konvergentna leća stvara sliku predmeta na zaslonu udaljenom 12 cm od leće Žarišna (fokalna) duljina leće je 6 cm Kolika je udaljenost između predmeta i slike tog predmeta A 18 cm B 20 cm C 22 cm D 24 cm