ZADARSKI FILATELISTGlasilo Hrvatskog fi latelističkog društva Zadar

Jurica VučetićPovijest pošte i poštanskog prometa u Zadru i okolici (X.) ..........................................2

Romeo Visković, Ivo ViskovićHrvatska krila na markama NDH .............................................................................. 11

Pogreške na markama Republike Hrvatske (Igor Černigoj) ..........................................16

Nove medalje za Zadarski fi latelist (Jurica Vučetić) ......................................................19

Zadarskom žigu prvo mjesto (Igor Černigoj) .................................................................22

Nova prigodna izdanja (Igor Černigoj) ..........................................................................24

Održana redovita godišnja skupština (Jurica Vučetić) ..................................................27

Iz povijesti FD Zadar (X.) (Zdenko Škarpa) ...................................................................28

Iz svijeta organizirane fi latelije i druge zanimljivosti (Igor Černigoj) ..............................30

Zadar na starim razglednicama (Iz zbirke zadarskog kolekcionara Zvonimira Šuljka)

SaDRŽaj

Izdavač: Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar, Ulica don Ive Prodana 1, 23000 Zadar, p.p. 183. Internet: www.fi latelija.netGlavni urednik: Ante MurnUredništvo: Romeo Visković, Igor Černigoj, Jurica Vučetićoblikovanje: Igor Černigoj, Jurica VučetićGrafi čka priprema i tisak: JELICA knjigovežnica i tisak, Zadar, www. jelica.hrNaklada: 170 primjeraka

Glasilo izlazi dva puta godišnje i dostavlja se svim članicama Hrvatskog fi latelističkog saveza besplatno

2

zadarskoj rivi koja je dobila ime Riva Franje Josipa I. (danas Obala kralja Petra Krešimira IV.). Cesta koja je prema planu izgrađena iza spomenutih palača dobila je ime Viale Tomma-seo (danas Ulica Zadarskog mira 1358. i Ulica Mihovila Pavlinovića).

Nažalost, do pisanja ovog članka nisam bio u mogućnosti doći do nekih preciznijih poda-taka o izgradnji velebne palače Höberth u ko-joj je bio smješten novi zadarski poštanski ured i sjedište poštanske administracije za cijelu

Dalmaciju. Razlog tome je to što je spomenu-ta zgrada u potpunosti srušena u savezničkom bombardiranju Zadra 1943-1944., a naročito je stradao njezino istočno krilo u kojem su se nalazile spomenute poštanske institucije. Na-kon završetka Drugog svjetskog rata ostaci ove palače su u potpunosti uklonjeni, a na njenom mjestu se sada nalazi park s drvoredom. Poku-šaj pronalaženja nekakvih arhitektonskih nacrta

Usporedo dok su trajala rušenja i rado-vi na nekadašnjim obrambenim bede-

mima na istočnoj i sjevernoj strani grada, po-javila se ideja o izgradnji operativne obale na sjeverozapadnoj strani grada. Nakon pomnog razmatranja, Tehnički odjel zadarskog Namje-sništva donio je 24. veljače 1873. zaključak o rušenju spomenutih bedema i izgradnji obale. Istovremeno je donesena i odluka o izgradnji prometnice na mjestu gdje se nalazio spome-nuti bedem.

Rušenje tih zidina je započelo krajem svib-nja 1874., tako da su se u prvom dijelu rado-va počele rušiti zidine od samostana sv. Frane do Calle di Mezzo (danas Ulica sv. Nediljice). Sav građevinski materijal je gurnut u more te se time dobila duga operativna obala solidne du-bine, a obrađeni kamen je iskorišten za poplo-čavanje. Rušenje je dovršeno već 1875. godine kada je započela i gradnja velebnih palača na

POVIJEST POŠTE I POŠTANSKOG PROMETA U ZADRU I OKOLICI ( X. )

RAZDOBLJE DRUGE AUSTRIJSKE UPRAVE ( VII. )

Izgradnja nove poštanske zgrade

Pogled na palaču Höberth iz pravca mora. U desnom bloku se nalazio poštanski ured i sjedište poštanske uprave za Dalmaciju

3

u Državnom arhivu u Zadru također nije urodio plodom, jer su nacrti ili izgubljeni ili uništeni za vrijeme talijanske evakuacije u rujnu 1943. Nažalost, ni arhiv Poštanske uprave za Dal-maciju se više ne nalazi u Zadru, već je dva-desetih godina XX stoljeća premješten u Split gdje je u potpunosti uništen u jednoj poplavi. Preostaje kao jedina mogućnost potraga u ne-

kadašnjem carskom arhivu u Beču, ali to sada, nažalost, nisam u mogućnosti napraviti. Iz do-stupnih izvora je bilo moguće saznati da je spo-menuta palača dovršena 1877. godine, da se sa-stojala od triju spojenih blokova zgrada koje su imale identično i jako lijepo uređeno pročelje koje je gledalo prema moru. Sa starih razgled-nica možemo uočiti da je palača bila trokatnica

Pogled na zgradu pošte (u lijevom dijelu razglednice) iz Ulice N. Tommasea prema samostanu sv. Frane. Na krovu pošte se vidi antena brzojavnog uređaja

Plan grada s kraja XIX. stoljeća

4

s visokim prizemljem te da su ulazi imali kućne brojeve od 1072 do 1074. U prizemnom dije-lu kbr. 1074 nalazio se novi zadarski poštanski ured, a pretpostavljam da se tu nalazilo i sjedi-šte poštanske administracije za Dalmaciju dok

su na katovima vjerojatno bili stanovi poštan-skih službenika i namještenika. Vidljivo je ta-kođer da su ulazi u poštanski ured bili na jugo-zapadnom i istočnom dijelu prizemlja.

Otvaranje poštanskog ureda u Arbanasima i na Brodarici

Iako je ovdje riječ o poštanskim uredima koji bi spadali u skupinu poštanskih ureda za-darske okolice, o spomenutim poštanskim ure-

dima će biti riječ u ovom dijelu članka, zato što su Arbanasi i Brodarica danas sastavni dio Za-dra.

Poštanski ured Arbanasi

Nakon što je Zadar prestao biti grad-utvr-da, započelo je njegovo masovnije širenje na sjevernu stranu uvale Jazine. Okolo poznatog izletišta tadašnjih Zadrana u uvali Vrulje (da-našnji Park Vruljica) nikla su dva stambeno-in-dustrijska naselja. Istočno od spomenute uva-le niknulo je naselje cerraria (dobilo naziv po tvornici svijeća koja se tamo nalazila, današnji

zadarski kvart – Voštarnica), a zapadno naselje Barcagno (danas Brodarica). Kako u to doba nije postojao most koji je povezivao dvije oba-le izdužene uvale Jazine, a i more je na istoč-nom dijelu uvale bilo uvučeno u kopno još ne-kih stotinjak metara, to je od davnina postojala veza, između zadarskog poluotoka i Brodarice, barkama na vesla (popularni barkarijoli). Ne-

Današnji izgled zgrade u kojoj se nekada nalazio poštanski ured Arbanasi

visokog prizemlja i dva kata. Pretpostavlja se da se poštanski ured nalazio u poluukopanom prizemlju.

Povijesno gledano stanovnici Arabansa na područje istočno od tadašnjeg Zadra dola-ze iz Albanije u razdoblju od kolovoza 1726. do 1733. godine, a naselje je dobilo ime prema spomenutim doseljenicima – Arbanasima.

Povećanjem broja stanovnika Arbanasa te razvojem gospodarstva na tom području, re-zultiralo je otvaranjem poštankog ureda dana 5. ožujka 1886. Nažalost, iz dostupne arhiv-ske građe nisam bio u mogućnosti saznati gdje se točno nalazio prvi poštanski ured Arbanasi, ali s velikom vjerojatnošću, s obzirom na ka-zivanja najstarijih stanovnika toga dijela gra-da, mogu navesti da se nije nalazio u starom dijelu naselja. Međutim, poznat je podatak da se novi poštanski ured Arbanasi nalazio u kući perlini koja je sagrađena 1906. godine. Riječ je o zgradi koja je još uvijek izvorno očuva-na, a nalazi se u Zrinsko-Frankopanskoj ulici, svega desetak metara od zgrade današnjeg sje-dišta zadarske poštanske administracije. Gra-đevina se sastoji od poluukopanog prizemlja,

Poštanski ured Brodarica

5

što kasnije je uvedeno i povezivanje Poluotok – Brodarica – Voštarnica – Poluotok barkama na motorni pogon. Upravo iz spomenutih razloga, a i gospodarskog razvoja sjevernog dijela gra-da, donijeta je odluka da se na području Bro-darice otvori poštanski ured. Prema dostupnim podacima spomenuti je ured otvoren 22. stude-

noga 1897., a bio je smješten u prizemnom di-jelu malene katnice (kuća Lapović) koja se na-lazila između kuće Gilardi i vile Ida na mjestu gdje se danas nalazi Škola za djecu s pošteš-koćama u razvoju “Voštarnica”. Nažalost, ni za ovaj poštanski ured nisam bio u mogućnosti doći do nekih iscrpnijih podataka.

Fotografija Brodarice s početka XX. stoljeća. Na lijevoj stani se vidi kuća “Lapović” i poštanski ured u prizemlju. Na sredini fotografije se nalazi nekadašnja tvornica likera “Vlahov”, a desno vila “Ida”

Razglednica Brodarice s početka XX. stoljeća. U lijevom dijelu razglednice se vide tri manja objekta u nizu. Krajnja bijela kuća je kuća “Lapović” u kojoj se nalazio poštanski ured Brodarica

6

U prethodnim člancima analizirao sam raz-doblje poštanske povijesti prije puštanja u pro-met poštanskih maraka koje se naziva predfi-latelističkim razdobljem. Iako uvođenje prvih austrijskih pošanskih maraka nije vezano samo za Zadar i okolicu, nego i za cijelu tadašnju car-sku Austriju, u ovome članku će biti podrobnije obrađeno uvođenje u promet spomenutih ma-raka, dok će u sljedećim člancima biti ukratko spomenute sve ostale austrijske poštanske mar-ke koje su se koristile u Zadru i okolici do kraja 1918. godine.

Prva ideja o oznaci plaćene poštarine, a koja ne će biti samo prostoručno napisana oznaka, vezana je uz Pariz i 1653. godinu kada su u poštanski promet uvedene banderole s nat-pisom “port paye” (poštarina plaćena), a s ko-jima bi se omatalo pismo. Međutim, ta praksa nije dugo zaživjela te se nije proširila po tadaš-njem svijetu. Do pojave nove oznake plaćene poštarine protekao je dugi niz godina, a onda se 1. svibnja 1840. u Engleskoj pojavio mali kva-dratić s crnim otiskom profila kraljice Victorie i oznakom vrijednosti u iznosu od jednog peni-ja, a žigom poništen kvadratić označavao je da je poštarinu u potpunosti platio pošiljtelj. Da-kako, riječ je o prvoj poštanskoj marci na svi-jetu, popularnom “Crnom peniju”, a s njom je započelo i filatelističko razdoblje u poštanskom prometu.

Ideja o prvoj engleskoj poštanskoj marci po-tječe od 13. veljače 1837. i Sir Rowlanda Hilla. Danas je zbog toga uvriježeno mišljenje kako je Engleska domovina prve poštanske marke, a da je Sir Rowland Hill njezin otac. Međutim, to je samo djelomično točno. Prema posljednjim istraživanjima, ideja o prvoj poštanskoj marci se prije nego u Engleskoj pojavila u Švedskoj i Grčkoj, a najranije se pojavila upravo u Austri-ji 1836. godine. Ta ideja je potekla od Slovenca Lovrenca Košira, međutim očito je da tada nije izazvala posebno zanimanje austrijske poštan-ske administracije. Dapače, Austrija je prvu poštansku marku uvela točno deset godina iza Engleske, a za to vrijeme cijeli niz tadašnjih Europskih zemalja (Švicarski kantoni Zürich i

Geneva 1843., te Basel 1845., Bavarska, Bel-gija i Francuska 1849.) i ostalih izvan europ-skih zemalja (Brazil 1843., SAD 1845. odno-sno 1847., Mauritius 1847., Trinidad 1847. i Bermuda 1848.) ih je već uveo u promet.

Odluka o izdavanju poštanskih maraka do-nesena je u Austriji krajem 1849. godine, a 5. veljače 1850. odobren je crtež. Dana 26. ožujka 1850. donesena je Naredba Z61 H.M. br. 195 o tiskanju poštanskih maraka, a naredbama br. 968 do 1132. određene su daljnje pojedinosti te je određen datum puštanja u promet – 1. lipnja 1850. godine. Taj dan su svi poštanski ured u Carstvu morali započeti s uporabom i proda-jom poštanskih maraka.

Iako nisu sačuvani podaci o osobi koja je izradila crtež za spomenute poštanske marke, pretpostavlja se da je to uradio izvjesni Herz koji je bio namještenik Državne štamparije u Beču u kojoj su marke i tiskane. Kako su roko-vi za izradu maraka bili vrlo kratki, sav posao je napravljen u velikoj žurbi te je crtež vrlo jed-nostavan i predstavlja austrijski carski grb uz dodatak oznake vrijednosti u kreuzerima odno-sno centesima (pokrajine Lombardija i Veneci-ja). Naime, ovo je trebalo biti samo privremeno izdanje, a vrlo ga je brzo trebalo naslijediti iz-danje s prikazom glave monarha na marci, što je bila uobičajena praksa u ono vrijeme.

Rez pramatrice na čeliku izradio je tadašnji poznati austrijski rezbar Josef Tautenhay, a da-nas je ta pramatrica pohranjena u bečkom po-štanskom muzeju. Pramatrica, koja nije imala oznaku vrijednosti, bila je uporabljena za izra-du deset matrica iz bakra, a one su također bile bez oznake vrijednosti. Tek iz tih matrica je stereotipnim putem izrađeno deset primjera-ka radnih matrica, također bez oznake vrijed-nosti, a koja je na njih naknadno ulemljena. Sa svake od tih radnih matrica izrađena je galva-noplastičnim putem nova matrica potrebita za izradu tiskarskih formi. Razlog ovako kompli-cirane izrade bila je ograničena otpornost rad-nih matrica.

Radna ploča sastojala se od 240 klišeja, koji su bili umnoženi stereotipnim putem. Kli-

Uvođenje prvih austrijskih poštanskih maraka

7

Izgled tiskarskog arka prvih austrijskih poštanskih maraka. Andrijini križe-vi se nalaze u desnom kutu osmog retka poštanskih araka. Stilizirana slo-

va K K H M se nalaze u podtisku (vodoznak)

šeji nisu bili ulemljeni, nego je svaki kliše bio umetnut u okvir, a razmak među njima je bio is-punjen slijepim materijalom. Na ovaj su način bile sastavljene sve radne ploče za tiskanje au-strijskih poštanskih maraka do 1867. godine.

NomiNala u kr. Naklada

NomiNala u ceNt. Naklada Boja

1 500.000 5 100.000 žuta2 1.000.000 10 100.000 crna

3 5.000.000 15 1.500.000 crvena6 8.000.000 30 1.500.000 smeđa

12 1.000.000 60 500.000 plava

Prema već spomenutoj Naredbi Z61 H.M. br. 195 Ministarstva trgovine (pod čijem inge-rencijom je tada spadala i poštanska admini-stracija) određeno je da se tiskaju sljedeće vri-jednosti:

Razlog tiskanja posebnih vrijednosti u cen-tesimima za pokrajine Lombardiju i Veneciju je bio taj što je u Austriji u uporabi bio papirni no-vac – forint, a u tzv. Talijanskim provincijama srebrna valuta koja je uvijek vrijedila nekoli-ko postotaka više od austrijske papirnate valu-

te. Tečaj je bio određen u omjeru 1 kreuzer = 5 centesima. Marke čija je vrijednost bila tiska-na u kreuzerima, nisu se mogle koristiti u tzv. talijanskim provincijama, dok su se ove druge marke mogle koristiti i u dijelu carstva gdje je vrijedio pairnati novac.

8

Tiskarski arak (Druckbogen) sastojao se od četiri prodajna arka, a svaki prodajni arak od 64 polja u osam redova (sedam redova s osam maraka i jedan red s četiri marke i četiri An-drijina križa). Andrijini križevi (Andreaskreuz) nisu imali frankaturnu vrijednost, već im je svr-ha bila samo da popune arak, odnosno, kako je u ono vrijeme tečaj austrijskog guldena bio 1 gulden = 60 kreuzera, to se radi lakšeg obra-čunavanja prodajnih araka, arak tiskao u formi 60 maraka, a ne 100 što je tada bilo uobičajeno. Njihova pozicija u arku je uvijek u posljednjem osmom redu, s time da su se mogli nalaziti bilo na početku, na sredini ili na kraju reda, ali uvi-jek sva četiri u nizu.

Dana 16. svibnja 1850., dakle svega 14 dana prije puštanja u promet, već tada tiskanih maraka, Ministarstvo trgovine je odlučilo pro-mijeniti poštansku tarifu, a time su se kao ne-potrebne pokazale poštanske marke vrijednosti 12 kreuzera, odnosno 60 centesima. Naredbom Z 851 od 8. lipnja 1860. naređeno je uništava-nje svih araka spomenutih nominala te je pre-ma zapisniku ukupno spaljeno 998.840 maraka (4.166 araka) nominale 12 kreuzera, odnosno 499.920 maraka (2083 arka) nominle 60 cen-tesima. Iako spomenute marke nisu nikada bile u poštanskoj uporabi, ipak se sačuvalo nekoli-ko komada maraka nominale 12 kreuzera s beč-kim “Franco” žigom.

Međutim, zbog spomenute promjene tari-fe ukazala se potreba za izdavanjem dvije nove nominale, odnosno marake nominale 9 kreuze-ra i marke nominale 45 centesima, obje u pla-voj boji. Kako nije bilo dovoljno vremena za pripremu ovog novog izdanja, pristupilo se naj-jednostavnijem mogućem riješenju. Uzete su već gotove ploče s kojim su izrađene poštanske marke od 6 kreuzera i 30 centesima te su iz kli-šeja izbijene stare brojke, a ulemljene su nove. Pri kasnijem dotiskivanju korištene su novo izrađene ploče.

Tiskanje svim nominala ovih maraka izvr-šeno je na različitim vrstama gumiranog papira, a arci nakon dovršetka tiskanja nisu bili zup-čani te su ove marke bile u redovitoj prodaji i uporabi samo u nezupčanom obliku.

Jedan od rijetkih sačuvanih primjeraka marke nominale 12 kreuzera

Prve austrijske poštanske marke

9

NomiNala Naklada NomiNala Naklada

1 kr. / 5 cent. 15.740.000 3 kr / 15 cent. 114.440.000

2 kr. / 10 cent. 14.320.000 6 kr. / 30 cent. 75.680.000

9 kr. / 45 cent. 75.440.000

Godine 1859. izvršeno je komisijsko uni-štavanje 39 sanduka ovih maraka, ali nije po-znato točno koje nominale i u kojoj količini. Svega nekoliko godina nakon toga izašao je na-log c. i kr. Ministarstva trgovine o izradi noviti-ska svih nominala prvog izdanja (osim spome-nutih povučenih nominala od 12 kr. i 60 cent.). Razlog donošenje ove odluke ima dvije verzi-je: prva, da su novotisci tiskani za potrebe fi -latelističke zbirke prestolonasljednika Rudol-

fa (koji je 1865. godine imao samo 7 godina) i druga, pojačana potražnja fi latelista i trgovaca za ovim markama te međusobna razmjena po-štanskih maraka između država Svjetskog po-štanskog saveza (UPU) nakon koferencije u Li-sabonu. Novotisci su tiskani u nekoliko navrata (1866., 1870., 1884., 1887. i 1894. godine) te nisu nikada bili u poštanskoj uporabi.

jurica vučetić

Dio prodajnog arka (sedmi i osmi red) pokusnog otiska marke nominale 3 kreuzera u crnoj boji

Nakon što su sve marke tiskane, Državna tiskara u Beču je započela s dostavljanjem ci-jelih tiskarskih araka pojedinim poštanskim di-rekcijama, a koje su zatim trebale te arke rezati (jako rijetko su poštanskim uredima greškom slani cijeli tiskarski arci) za prodaju te ih distri-buirati svojim poštanskim uredima. Na ovaj su način također dostavljeni cijeli tiskarski arci u Zadar odakle su dalje nakon rezanja ditribuira-ni poštanskim uredima u zadarskoj okolici i ci-jeloj Dalmaciji. Nažalost, ostao mi je nepoznat datum dopreme spomenutih tiskarskih araka u

Zadar, kao i podataka da li su 1. lipnja 1850. svi poštanski uredi u zadrskoj okolici imali u pro-daji ove marke.

Marke prvog izdanja su bile u prometu do 31. prosinca 1858., a u tih osam godine sve vrednote su dotiskivane u nekoliko navrata (što je i razlog velikog broja slučajnih pogrešaka, znatnih razlika u boji te razlika među marka-ma različitih dotiskivanja). Iako u arhivima ne postoje točni i precizni podaci o ukupnoj na-kladi, prema procjeni H. Kropfa, ona bi treba-la iznositi:

10

Literatura:1. Brumby, Martin, Dalmatia, York, 1997.2. Cividini, Dragutin, Poštanski manipulativni žigovi Hrvatske 1755 – 1918, Zagreb,1994.3. Ercegović, Velimir, Hrvatska filatelija, Zagreb, 1995. 4. Ferchenbauer, Urlich, Österreich 1850 – 1918, Handbuch und Spezialkatalog, Wien, 2000.5. Gabbini, Emanuele M., Storia Postale di Zara, Trapani, 1995.6. Mueller, Edwin, Handbook of the prestamp postmarks of Austria, New York, 1960.7. Novak, Grga, Prošlost Dalmacije, Split, 2004.8. Petric, Nikola, Predfilatelistički poštanski žigovi Hrvatske, Zagreb, 1999.9. Rukavina, Nikola, Priručnik žigova predfilatelističkog i filatelističkog doba, Zagreb,1944.10. Stagličić, Marija, Graditeljstvo u Zadru 1868 – 1988, Zagreb, 1988.11. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Split, 2004.12. Višacki, Vojin, Vojna pošta i sanitet Vojne granice1496 – 1871, Beograd, 2000.

HISToRy of MAIL AND poSTAL SeRvIceS IN TowN of ZADAR AND ZADAR’S AReA (x.)

Summary

This is tenth text about history of mail and postal services in town of Zadar and Zadar`s area. In this article author is writing about new palace of post office in town of Zadar and about two new opened post offices in suburb. Also author is writing about first Austrian stamps in use in town of Zadar.

After demolition of medieval walls in southwest part of city, Austrian government decided to build new palace for post office and the place where Dalmatian postal authorities will be located. For that purpose beautiful three storeys building was finished in year 1877. In this building Zadar post office were till 1943. when it was completely destroyed in several Allies air raid.

First post office in suburb were opened in year 1866. in Arbanasi. First location of building were post office was is still unknown but today we know that the second post office were in house “perlini” from year 1906. This house is still alive.

Second suburb post office was opened in year 1897. in Brodarica in house “Lapović”. That house is probably destroyed in Second world war.

Story about first stamps begun in UK in 1840. and Austria get first stamps ten years later on 1st June 1850. The production of first Austrian stamps were made in big hurry and the process of production was very complicated. The authorities intended to make five similar stamps (only with difference in colour and value mark) for Austria and another five for provinces Lombardia and venetia. for Austria values were in Kreuzers – 1, 2, 3, 6 and 12 and for Lombardia and vene-tia values were in centesimi – 5, 10, 15, 30 and 60. when the all stamps were printed, postal au-thorities decided to change postal rates so the stamps of 12 Kreuzers and 60 centesimes become unnecessary. But because of new postal rates they must made new stamps in values of 9 Kreuzers and 45 Centesimi. All these first Austrian stamps were made with gum on paper but stamps were not imperforated.

11

HRVATSKA KRILA NA MARKAMA NDH

Po osnutku NDH, društvo “Aeroklub” Kraljevine Jugoslavije i Banovine Hr-

vatske došlo je pod okrilje zrakoplovstva NDH i preimenovano u novo društvo “Hrvatska kri-la” sa zadatkom promicanja zrakoplovstva. Članovi društva mogu biti građani svih dobnih skupina, iako je naglasak stavljen na mladost. Za glavnog povjerenika društva postavljen je zrakoplovni natporučnik Pavao Brener. Kod mladeži postojao je veliki interes za društvo i časopis “Hrvatska krila” koji su promicali mo-delarstvo, jedriličarstvo i športsko zrakoplov-stvo. U društvu koje je pod patronatom zra-koplovstva održavaju se tematska predavanja, prikazuju se filmovi o promicanju zrakoplov-stva, te se izdaje popularni časopis istog ime-na “HRVATSKA KRILA”. U velikim župama NDH društvo osniva podružnice – županijske urede. Članovi društva dužni su na lijevom re-veru nositi posebno dizajnirani znak kojim se dokazuje pripadnost društvu “Hrvatska krila”. Organizacija modelarskih škola jedan je od pr-vih zadataka društva.

Modelarske škole NDH upisuju mladež oba spola od dvanaest do šesnaest godina (školo-vanje traje od tri do osam mjeseci). U “Aero-klubu” Kraljevine Jugoslavije i Banovine Hr-vatske ženskoj mladeži bilo je zabranjeno pohađanje modelarskih škola. Voditelji nastave u školama su djelatne osobe zrakoplovstva koji su završili poseban tečaj za nastavnike mode-larstva, a jedan od njih je i zapovjednik škole. U Zagrebu djeluju srednje modelarske škole, te u Sarajevu, Mostaru, Osijeku, Karlovcu, Gos-piću i Varaždinu stalne modelarske škole. U ve-ćim središtima polaznici škola organizirani su u skupine, a u manjim središtima u jata. Samo završeni polaznik modelarske škole mogao je konkurirati za polaznika jedriličarskih škola. Pripadnici modelarskih škola nisu imali odo-re, već su nosili građanska odijela. Jedriličar-stvo kao športska grana u ratnim okolnostima

bila je ustvari prednaobrazba za službu u aktiv-nom zrakoplovstvu. Nastava u jedriličarskim školama provodila se tijekom ljetnih mjeseci, odnosno školskih raspusta od učenika šestih do osmih razreda gimnazije. Nastavnici jedriličar-stva bili su djelatni časnici zrakoplovstva, koji su završili poseban tečaj iz jedriličarstva. Zavr-šena škola iz jedriličarstva bila je uvjet za ak-tivnu vojnu službu u zrakoplovstvu. Vojne je-driličarske škole nekoć zvane “škole za visoko jedrenje” su u Zagrebu (Sv. Nedjelji) i u Saraje-vu (Butmir), a pred kraj rata školovanje se odr-žavalo u Njemačkoj. Jedriličarski znak bio je galeb u letu koji se isticao na kapi ili grudima. Pitomci škola nosili su radne odore kao i pilo-ti.

Zapovjedništvu ustaške mladeži nije bilo po volji djelovanje društva “Hrvatska krila” pod okriljem hrvatskog bojnog zrakoplovstva, jer su ih smatrali politički nepodobnim, te su vršili snažan pritisak na Vladu NDH da ustaška mla-dež preuzme nadzor nad časopisom i društvom “Hrvatska krila” . Radi toga krajem siječnja 1943. pukovnik Ivan Mrak u ime zapovjedniš-tva hrvatskog bojnog zrakoplovstva protestira kod Vlade NDH naglašavajući “da je školova-nje letača složeno i dugotrajno, a modelarske, jedriličarske i zrakoplovne škole su adekvat-na priprema i selekcija za budučeg bojnog le-tača” . Dalje napominje da u zrakoplovstvu već postoji tehnička, nadzorna i nastavnička služ-ba, koju ustaška mladež nema, pa se postavlja pitanje kako bi članovi “Hrvatskih krila” ste-kli stručnu modelarsku i jedriličarsku prednao-brazbu u okviru ustaške mladeži. Sve to potkre-pljuje sličnom organizacijom takvih društava u Njemačkoj i Slovačkoj. Kompromisnim spora-zumom od 1. srpnja 1943. djelatnost modelar-stva pripada pod zapovjedništvo ustaške mla-deži, a jedriličarstvo i društvo “Hrvatska krila” sa časopisom ostalo je pod okriljem bojnog zra-koplovstva.

Povijesni uvod

12

Na temelju odluke Ministra javnih radova i prometa i Glavnog ravnateljstva za PBB br. 15578 od 4. prosinca 1941. stavljen je u pro-met 25. ožujka 1942. prigodni dobrotvorni niz s doplatom u visini osnovne vrijednosti. Marke su izdane u korist društva “Hrvatska krila” od-nosno odgoja zrakoplovne mladeži, a povodom održavanja Prve zrakoplovne izložbe hrvatskog modelarstva u Zagrebu. Nacrt daju akademski slikari iz Zagreba R. Valić i S. Mirosavljević, te ovoga puta posebno za tonalitet boja Tomšić. Tisak ofset dvobojni tiskare “Tipografi je” d. d. Zagreb na bijelom papiru srednje debljine, bi-jelom gumom i zupčanjem 11 ½. Veličina ma-raka u dvije varijante: prva i treća okomito pra-vokutna (32:27), te druga i četvrta vodoravno pravokutna (27: 32).

Marka vrijednosti 2+2 kune, smeđeljubiča-sta, predstavlja zrakoplovnu jedrilicu u predje-lu Gorskog kotara.

Marka vrijednosti 2,50+2,50 kuna, tamno-zelena, predstavlja zrakoplovnu jedrilicu u br-dima oko Sarajeva.

Marka vrijednosti 3+3 kune, smeđekarmin, predstavlja dječaka modelara s modelom jedri-lice

Marka vrijednosti 4+4 kune, tamno plave boje, predstavlja hidroavion u Dubrovniku. Sve četiri marke imaju blagu naznaku tonaliteta ta-mne boje.

Od svake vrijednosti niza tiskano je po 245.000 maraka, s tim da je 9. studenoga 1943. spaljeno po 74.000 maraka od svake vrijed-nosti. Niz je u prodaji do 12. svibnja 1943. a frankaturna vrijednost prestaje 30. lipnja 1943. Na sve četri marke niza natpisi su isti: gore u dva reda Nezavisna Država HRVATSKA, do-lje u jednom redu ZA HRVATSKA KRILA, a osnovna vrijednost i dodatak su u bijelim kru-govima.

Tiskarski arak sadrži šest poštanskih araka u dva vodoravna reda po tri arka. Poštanski arak je u dvije varijante: uspravni vodoravni arak od 25 (5+5) maraka veličine 175:235 mm, te drugi od 24 marke i u sredini ukrasnog privjeska na 13 polju (Državni grb i jedriličarski znak), obje varijante po 5.000 araka. Arci su uokvireni tro-

pleterom, gore je znak ustaša, hrvatski državni grb, natpisi NDH i ZA HRVATSKA KRILA, a u privjesku znak ustaša, modelara i hrvatski dr-žavni grb. Na donjem desnom kutu marke na 12. polju autori utiskuju brojeve 1,2,4,9, i to na marci 2+2 broj 1, na marci 2,50+2,50 broj 9, na marci 3+3 broj 2 i na marci 4+4 broj 4, koje bi trebalo označavati godinu izdanja (1942), a što po redoslijedu vrijednosti brojeva na markama nije slučaj. Samo u 12 araka po 25 i vrijedno-sti marke 2+ 2 kuna postoji crtkasto zupčanje. Crtkasto zupčanje bilo je predviđeno kod svih vrijednosti, ali se odustalo zbog poteškoća u

Dobrotvorni niz s doplatom u korist društva “HRVATSKA KRILA”

Prigodni dobrotvorni niz i blok iz 1942. godine.

13

Blok nezupčani vrijed-nosti 2+8 kuna modre boje i 3+12 smeđekarmin.

Naklada je 35.907 po svakom bloku, a frankatur-na vrijednost važila je do 30. lipnja 1943 godine. U sredini između dvije marke je privjesak u kojem je dr-žavni grb, leteća krila i znak ustaša. U bloku gore je dr-žavni grb, znak ustaša i u tri reda natpisi NDH i ZA HR-VATSKA KRILA, a dolje natpis Zagreb 1942.

Kod nekih 4.000 nezup-čanih blokova u lijevoj mar-ci 2+8 kuna je znak crtača R (Rudolf) crnog otiska pa je teško uočljiv, a na desnoj marci 3+12 kuna je znak V (Valić) bijelog otiska. Dva znaka nikada nisu zajedno na jednom bloku, nego uvi-jek samo pojedinačno. Kao i kod niza i ovdje su slučaj-ne pogreške rijetke, nailazi-

Prigodni arak niza “HRVATSKA KRILA” od 24 marke vrijednosti 3+3 kune s privjeskom u sredini

Prigodni zupčani blok “ZA HRVATSKA KRILA” s promi-jenjenim bojama, veličina maraka i vrijednosti doplate

razdvajanju maraka. Skupljači privje-saka imaju mogućnost četiri kombina-cije s privjescima (gore i dolje, lijevo i desno) sve pri arku od 24 marke. Slu-čajne pogreške su rijetke, nalazimo ih samo kod zupčanja u obliku manjka-vog, prozupčanog ili dvostrukog zup-čanja. Istom prigodom izdan je i blok u dvije varijante, zupčani i nezupčani od prve i treće marke niza u promije-njenim bojama, veličine i vrijednosti doplate. Tiskarski arci od 20 blokova (4x5) su u četiri vodoravna reda, veli-čine bloka 125:110. Kod blokova veli-čina marke i slike je nešto veća 32,5:43 mm, odnosno 27:38 mm, zupčanje li-nijsko 11 s lagano žućkastom gumom.

Blok zupčani vrijednosti 2+8 kuna smeđekarmin i 3+12 kuna tamno pla-va boje.

14

mo ih samo kod zupčanja, u vidu dvostrukog, trostrukog i djelomično manjkavog zupčanja.

Za izdanje maraka HRVATSKA KRILA ve-zana su i neka negativna mišljenja. Tako do-nosimo izlaganje Ernesta Pichlera u Hrvatskoj fi latelistici (za rujan i listopad 1943.), gdje se Pichler kritički osvrće na umjetničku obradu motiva maraka. Nalazi opravdanja u tadašnjim izvanrednim ratnim prilikama, kao što su: ne-dovoljan izbor papira i boja, prezauzetost tiska-ra poslom, nedovoljan broj stručnih radnika, brzina izrade i slično. Pichler smatra da izra-da maraka treba “u svakom pogledu odgovarati želji i ukusu nas fi latelista” na koji smo navikli kod prijašnjih izdanja, jer da u Hrvatskoj ima-mo “srećom izvrsnih umjetnika koji će bez po-teškoća biti dorasli u umjetničkoj obradi moti-va”. Dalje Pichler navodi da pri natječaju treba izabrati “ponajbolje što se imade, jer fi latelisti-ka aktivno sudjeluje u uljudbenom životu i li-jepe marke pobuđuju simpatije i zanimanje za inače nepoznatu zemlju ili narod, vršeći time značajni promidžbeni rad”.

Za vrijeme izložbe u upotrebi je bio prigo-dan žig, veći nego obično (promjera 45 mm). Na njemu je polukružno natpis Nezavisna Dr-žava Hrvatska i zrakoplovna modelarska izlož-ba, u sredini državni grb s krilima, desno i lije-vo sa strane nadnevak 25. III. 1942. te sasvim dolje natpis Zagreb.

Ministarski album nalazimo u tri varijante: dvije veće, jedan s 93 i drugi s 77 listova, a tre-ći sa samo 15 listova. Korice su veličine 25 x 33 cm od čvrstog modrog platna s natpisima u zlatorezu Nezavisna Država Hrvatska i marke za Hrvatska Krila 1942. (isti za sve tri varijan-te). Rommerskirchen navodi tiražu ministar-skih albuma od deset primjeraka, no s obzirom na tri varijante sigurno ih je bilo više. Sadržaj albuma je raznolik s obzirom na broj listova i sadrži sve što se toga trenutka moglo dobiti u procesu proizvodnje. U specijalitete ubrajamo blokove s izmijenjenim redoslijedom maraka i njihovih boja te arak maraka 2+2 kuna sa iscrt-kanim probodom.

romeo viskovićivo visković

Prigodni žig upotrebljavan za cijelo vrijeme izložbe

Literatura1. Ernest Pichler: Hrvatska fi latelistika, Kritički osvrt na izdanje maraka Hrvatskih legionara, br. 9–10, str. 146–47,

Zagreb, 1943. 2. Helmuth Rommerskirchen: Croatien-NDH, Dusseldorf, 1977.3. Ivan Košutić. Hrvatsko domobranstvo u drugom svjetskom ratu 2 dio. Zagreb 1994.4. Krunoslav Mikulan, Siniša Pogačić: Hrvatske oružane snage 1941-1945, Zagreb 1999.5. Nezavisna Država Hrvatska: Katalog i cijenik, Domovina, Madrid, 1975.6. Rudolf Valić: Hrvatski fi latelistički vjesnik,Tehnička izrada maraka za hrvatska krila,br 4, str.65-66, Zagreb 1942.7. Velimir Ercegović: Hrvatska fi latelija, Zagreb 1995.

Prigodni žig upotrebljavan za cijelo vrijeme

15

cRoATIAN wINGS oN STAMpS of NDH

Summary

In this text author is writing about aeronautical society «Hrvatska krila» (“croatian wings”) during existence of Independence State of Croatia 1941-1945 and about stamps which were issu-ed on 25 March 1942 during Model Plane Exhibition.

This society was established in Kingdom of yugoslavia under name “Aeroklub” but after Kingdom of Yugoslavia collapsed in April 1941, this society get new name in new born state. The main preoccupation of this society was making small models of airplanes, gliding and flying on sport airplanes. Because of war this society come under military control. Also during that time they have their own magazine.

During mentioned philatelic exhibition four semi-postal stamps were issued and each having a surcharge equal to the postal value of stamp. Rudolf Valić designed the stamps and the State Printing Office in Zagreb printed them using an offset process on white, medium-thick paper with gum line-perforated. Two varieties of pane were printed in the same size. The first variety has 25 stamps (5x5) and the second has 24 stamps and a label in the pane center (position 13). On the both types of pane there is printer`s mark (numbers 1,9,2 and 4) in position 12. The stamps were originally intended to be rouletted instead of perforated, but testing indicate that this was not good.

on the same day the stamps were issued two souvenir sheets were also issued. Some of them also have printer`s marks – letter “R” or “v”.

Also on 25 March 1942 a special postal counter was opened at the exibition.

Hrvatsko filatelističko društvo Zadar

Sakupljajte poštanske marke!

16

POGREŠKE NA MARKAMA REPUBLIKE HRVATSKE

jetu nema države koja je imuna na ovu pojavu.Unatoč modernoj tehnologiji (primjerice, elek-tronskim kamerama za detektiranje pogrešaka), te visokom stupanju unutarnje kontrole u tiska-rama, poneka takva izdanja ipak dospijevaju na poštanske šaltere. U većini slučajeva, marke s pogreškama otkriju se tek nakon što su pušte-ne u promet. Neke pogreške su očigledne i brzo se uočavaju, a neke su suptilnije i daleko ih je teže otkriti. S obzirom na golemu godišnju pro-izvodnju, marke s pogreškama, općenito uze-vši, rijetka su roba. Svi poznati katalozi u svije-tu nastoje registrirati sve značajnije pogreške, osobito tzv. specijalizirani katalozi.

Većina se maraka s pogreškama mogu ku-piti na filatelističkom tržištu. Cijena ovisi o ve-ličini i značaju pogreške, a katkada može biti nekoliko tisuća puta veća od cijene normalne marke. Međutim, pravi izazov za svakog fila-telistu leži u osobnom istraživanju i pronalaže-nju pogrešaka. Prema mom osobnom iskustvu, radi se o vrlo zahtjevnom poslu. Svaka se mar-ka mora pregledati u svakom njezinom deta-lju, vrlo pažljivo i više puta. Jer ponekad se “od šume ne vidi stablo”, pa pogreška može ostati neotkrivena. Stoga se, osim s kvalitetnim pove-ćalom, valja naoružati i golemim strpljenjem.

Sakupljanje poštanskih maraka s pogreš-kama spada u jedno od popularnijih sa-

kupljačkih područja u filatelije te ima veliki broj poklonika diljem svijeta. Riječ je sakuplja-nu uglavnom rijetkih poštanskih maraka od kojih su neke vrlo skupe.

Poštanska marka s pogreškom je marka koja nije uredno tiskana i po tome je različita od ostalih, tiskanih u skladu sa crtežom i idejnim rješenjem njezina autora. Pogreške se mogu do-goditi u bilo kojoj fazi proizvodnog procesa, na bilo kojem elementu poštanske marke i iz više razloga. Uočavaju se kao anomalije: na crtežu, tekstu, papiru, zupčanju, boji, gumi, formatu itd. U tiskarstvu se takav materijal naziva ma-kulatura. Točnije, makulatura (lat.) su pogrešno otisnuti, zamrljani ili pokvareni arci koji nisu za uporabu. Dakle, radi se o tipičnom tiskar-skom otpadu koji se u pravilu uništava.

Međutim, u filateliji vrijedi načelo prema kojem marke s pogreškama mogu biti predme-tom sakupljanja, ako su pogreške nastale bez hotimičnog ljudskog utjecaja, i ako su se zate-kle u prodaji, na poštanskom šalteru, slučajno. Problem je što ponekad nije moguće razlučiti pogreške nastale bez ljudske namjere, od onih nastalih namjerno, u špekulativne svrhe. U svi-

Uvodni dio

Pogreške na markama Republike Hrvatske

Marke Republike Hrvatske, osobito one ti-skane u razdoblju od 1991. do 1995., bogate su mnogobrojnim tiskarskim pogreškama. Od onih, velikih i značajnih, pa do mnogobrojnih sitnih (u obliku crtica, točkica i sl.), ponekad jedva uočljivih prostim okom, ili povećalom. Razlog općenito lošoj kvaliteti ondašnjih mara-ka i velikom broju tiskarskih anomalija na nji-ma leži u činjenici da su prva izdanja nastajala u (ratno) doba kada naše tiskare nisu raspolaga-le odgovarajućom tehnologijom, a bilo je i nei-skustva. Međutim, već od 1996. njihov se broj naglo smanjio, a danas zahvaljujući modernoj

tehnologiji i stečenom iskustvu svih sudionika u stvaranju poštanske marke, marka s pogreš-kom postala prava rijetkost.

Filatelistima u Hrvatskoj, pored nekoliko stranih izdanja, na raspolaganju su i dva doma-ća kataloga. Prvi je pS poštanske marke Hrvat-ska, koji već godinama uređuje Petar Strpić, i drugi, Republika Hrvatska - poštanske marke i novac (u izdanju poduzeća filatelija), koji ure-đuje filatelistički trgovac Julije Maras. Riječ je o katalozima koji su po kvaliteti uz bok najbo-ljim svjetskim katalozima i nezaobilazna su fi-latelistička literatura hrvatskim filatelistima.

17

Katalozi, naravno, obrađuju i pogreške na po-štanskim markama Republike Hrvatske. U tom dijelu, međutim, među njima postoji stanovita razlika.

Za katalog pS poštanske marke Hrvatska možemo reći da registrira relativno mali broj pogrešaka. Prema riječima samog autora, u ka-talogu su registrirane samo stvarne offsetne ti-skarske pogreške (tipične i slučajne), ali ne i izdanja u kojih su pogreške nastale kao poslje-dica raznih sitnih devijacija tiska, kao i sav ma-terijal koji predstavlja makulaturu (materijal za pripremu tiska, tiskarske probe, eseji i sl.), koji, kako kaže, pojedinci izvlače iz tiskara, i koji se publiciraju prvenstveno radi prodaje na štetu fi-latelista.

Autor nas upozorava da je u hrvatskoj fila-teliji nužno provesti stručnu raspravu o tome što se u modernoj tehnologiji tiska uopće može držati tiskarskom pogreškom vrijednom ozbilj-nog kolekcionarstva.

gu je, osim velikih i značajnih, registriran i po-veći broj raznovrsnih sitnih offsetnih tiskarskih pogrešaka (kao i ponešto ostale “filatelističke” makulature), koje se zbog svoje asocijativnosti ili značaja teško mogu okvalificirati kao kolek-cionarski objekti. No, što je tu je. Ima još jedna zanimljivost. Naime, ono što se u ovom kata-logu registrira kao tipična, u kataloga pS po-štanske marke Hrvatska navodi se kao slučaj-na pogreška, ili obratno. Za sve nas koji gajimo osobito zanimanje za marke s pogreškama, spomenute različitosti u relativno skromnoj hr-vatskoj filatelističkoj publicistici najmanje su poželjne.

Hoće li i kada o ovoj očito “škakljivoj temi” nešto prozboriti i Hrvatski filatelistički savez, teško je reći. Za sada je odluka o tome što saku-pljati prepuštena kolekcionarskoj slobodi sva-kog pojedinca.

U daljnjem pregledu donosim slike i opis ti-skarskih pogrešaka na markama Republike Hr-

Naslovnice kataloga PS Poštanske marke Hrvatska i kataloga Republika Hrvatska - poštanske marke i novac

S druge strane, u katalogu Republika Hrvat-ska – poštanske marke i novac, katalogizaciji pogrešaka prilazi se na manje konzervativan način i s više kolekcionarske slobode. U katalo-

vatske koje još nisu zabilježene u filatelističkoj literaturi. Radi boljeg uočavanja svaki primjer prikazan je uvećanom reprodukcijom dijela marke na kojoj se nalazi pogreška.

18

Slika 1. Slika 2.

Slika 1. Desno od slova K u Republika nalaze se dvije crne crte spojene u obliku polegnutog slova V. Po-greška je tipična za dio naklade i nalazimo je na 15. polju arka

Slika 2. Na čelu iznad obrve nalazi se ovalni crveni krug. Pogreška je tipična za dio naklade i nalazimo je na 14. polju arka.

Slika 1. Slika 2.

Slika 1. Velika bijela mrlja ispod A u HRVATSKA. Pogreška je tipična za dio naklade i nalazimo je na 2. po-lju arčića.

Slika 2. Velika šarena mrlja ispod A u HRVATSKA. Pogreška je tipična za dio naklade i nalazimo je na 2. polju arčića.

igor Černigoj

Prigodno izdanje: 300 GODINA URŠULINKI U HRVATSKOJ(Datum izdanja 20. 10. 2003.)

Prigodno izdanje: BLANKA VLAŠIĆ – SVJETSKA PRVAKINJA U SKOKU UVIS 2007. (Datum izdanja 8. 11. 2007.)

19

Globalna ekonomska kriza koja je zapo-čela prošlog ljeta nepovoljno se odra-

zila i na organiziranu fi lateliju diljem svijeta. Ove godine fi nancijski problemi mučili su ili muče mnoge organizatore međunarodnih fi la-telističkih izložbi u Europi. Izložba “PHILA-LUX 2010”, koja se trebala održati u mjesecu srpnju u Luxemburgu, otkazana je za sljedeću godinu. Ekonomska kriza zahvatila je i fi lateli-ju u Mađarskoj. Ove godine Mađarski fi lateli-stički savez organizirao je fi latelističku izložbu grupacije ALPEADRIA, ali je istodobno, zbog štednje, organizirao i tradicionalnu mađarsku nacionalnu izložbu s međunarodnim sudjelo-vanjem “HUNFILA 2010”. Dakle, u jednoj su izložbi bile ustvari dvije.

No, čini se da je fi nancijska kriza najviše pogodila organizatora izložbe “BALKANFILE 2010” u Beogradu. Naime, Filatelistički savez Srbije otvoreno je priznao da je nije u moguć-nosti organizirati. Situaciju je odlučila spasiti Bugarska, pa će se ova inače tradicionalna fi -

latelistička izložba ipak održati, ali u susjednoj državi. Međutim Bugari će zbog smanjenog budžeta ponuditi manji broj vitrina, pa bi se ova izložba zbog manjeg broja sudionika mo-gla pretvoriti u nekakvu lokalnu izložbu.

Financijska kriza uzela je svoj danak i u or-ganizaciji najveće i najatraktivnije ovogodišnje fi latelističke izložbe “LONDON 2010”. Naža-lost, osjetili su to i hrvatski fi latelisti. Naime, organizator izložbe nije prihvatio većinu hrvat-skih izložaka (na izložbu je otišlo svega nekoli-ko naslova literature te jedan vitrinski izložak), što nas je sve neugodno iznenadilo. Osim toga, organizator izložbe nije dužan snositi troškove puta i smještaja za povjerenika države koja su-djeluje s malim brojem izložaka. Naravno da hrvatski fi latelisti nisu jedina žrtva. No, što je tu je. Iako globalna kriza i recesija uzimaju svoj danak, neke se izložbe ipak održavaju. Valja se pobrinuti da na njima što češće bude prisutno i Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar.

NOVE MEDALJE ZA ZADARSKI FILATELIST

Ovogodišnja međunarod-na fi latelistička izložba AL-POK ADRIA SOPRON 2010 održana je u mađarskom gra-du Sopronu u vremenu od 26. do 28. ožujka 2010. Izložba je

postavljena u Kulturnom domu “Ferenc Liszt”, a na 389 izložbenih vitrina izlagala su 94 izla-gača (na natjecanju je bilo i 18 naslova litera-ture).

Kao najbolji izložak ocijenjen je izložak g. Luigia de Paulisa pod nazivom “Poštanska po-vijest Friuli 1500 – 1850” koji je ocijenjen s 90 bodova te je uz veliku zlatnu medalju dobio i Grand Prix izložbe.

Republiku Hrvatsku predstavljalo je uku-pno 17 izložaka na 49 izložbenih vitrina u pet izlagačkih razreda te sedam naslova u razre-du fi latelističke literature. Hrvatski povjerenik na izložbi bio je g. Ivan Librić. Naši su izlošci

osvojili ukupno 22 medalje (4 zlatne, 6 pozla-ćenih, 4 srebrne, 1 posrebrena i 7 brončanih), a kao naš najbolji izložak ocijenjen je izložak g. Nikole Marakovića pod nazivom “Orlovi i la-vovi Bosne i Hercegovine do 1906.”.

Međunarodna fi latelistička izložba aLpOk adria sOprOn 2010

Brončana medalja sa izložbe ALPOK ADRIA SOPRON 2010

20

europska fi latelistička izložba antverpia 2010

U Belgijskom gradu Antwerpenu ove je godine od 9. do 12. travnja održana europska fi latelistička izlož-ba ANTVERPIA 2010. Na ukupno 17.000 m2 izložbe-nog centra “Antwerp Expo”

i 2000 izložbenih vitrina bili su prikazani izloš-ci natjecatelja iz ukupno 34 europske zemlje te Egipta i Izraela.

Kao najbolji izložak ocijenjen je izložak g. Christopera Kinga pod nazivom “Schleswig-Holstein od danskog vojvodstva do pruske pro-vincije – rana pošta do 1867.” koji je ocijenjen s 96 bodova te je uz veliku zlatnu medalju do-bio i Grand Prix izložbe. Nacionalni Grand Prix je dobio izložak g. Patricka Maselisa pod nazivom “Les mėdaillons 1849-1866” koji je ocijenje s 97 bodova te je dobio veliku zlatnu medalju.

Republiku Hrvatsku je predstavljalo uku-pno 10 izložaka u četiri izlagačka razreda te pet naslova u tri razreda fi latelističke literature. Hr-vatski povjerenik na izložbi bio je g. Ivan Li-

brić. Naši su izlošci osvojili ukupno 9 medalja (1 zlatna, 2 pozlaćene, 2 srebrne, 4 posrebre-ne), dok jedan izložak nije ocijenjen. Kao naš najbolji izložak ocijenjen je izložak g. Damira Novakovića pod nazivom “Marke i poštanska povijest Trsta, Pule, Rijeke, Istre i Slovenskog primorja pod jugolavenskom vojnom upravom 1945-1947 “ koji je u razredu fi latelističke lite-rature ocjenjen sa 91 bodom te je dobio zlatnu medalju. Naš je časopis u razredu fi latelistič-ke literature ocijenjen sa 70 bodova te je dobio srebrnu medalju.

Zadnjeg dana izložbe držan je i Kongres Europskog fi latelističkog saveza (Federation of European Philatelic Federation - FEPA). Tom prigodom je odlučeno da se Kongres FEPA sli-jedeće godine održi u našoj Opatiji. Za Hrvat-sku je to veliko priznanje jer se prvi put u po-vijesti fi latelije jedan Kongres FEPA održava u vrijeme održavanja regionalne europske izlož-be kao što je ALPE-JADRAN. A slijedeća še-snaeste po redu fi latelističke izložbe ALPE-JADRAN grupacije održat će se od 14. do 17. travnja 2011. u Opatiji.

Izložba je održana u zgradi kulturnog centra Ferenz Liszt u gradu Sopronu.

Naš je časopis u razredu fi latelističke lite-rature ocjenjen s 51 bodom i dobio je bronča-nu medalju. Ovo je najlošiji rezultat koji je naš časopis postigao na nekoj fi latelističkoj izložbi. Ako se usporedimo s “Hrvatskom fi latelijom”, koja je ocijenjena s čak 72 boda, onda je naša ocjena u najmanju ruku nepravedna. Međutim,

tu nije kraj mnogim neobičnim događanjima na ovoj izložbi. Primjerice, od četiri neocijenjena izloška, čak su dva iz Hrvatske. Filatelistički suci ih nisu ocijenili uz obrazloženje da ih nisu razumjeli. Za kraj je zanimljivo napomenuti da je u sudačkom timu izloške ocjenjivao i sudac iz Hrvatske.

21

Diploma i srebrna medalja sa izložbe ANTVERPIA 2010

Grad Antwerpen u znaku Europske fi latelističke izložbe ANTVERPIA 2010

FEPA je kontinentalna međunarodna udru-ga koja obuhvaća europske fi latelističke na-cionalne udruge, uz još Izrael i svega nekoli-ko afričkih nacionalnih udruga. Pridružena je članica FIP (Fédération Internationale de Phi-latélie), međunarodna udruga sa sjedištem u Zürichu koja okuplja gotovo 90 nacionalnih

fi latelističkih udruga na državnoj ili na drugoj odgovarajućoj razini.

Grupaciju ALPE - JADRAN fi latelije čine sedam zemalja regije ALPE - JADRAN: Au-strija, Hrvatska, Italija, Mađarska, Njemačka, Slovenija i Švicarska.

jurica vučetić

22

ZadarskOM žigU prvO MjestO

i mr. sc. Stjepan Zdenko Brezarić, član Hrvat-skog fi latelističkog saveza. Autor pobjedničkog žiga je naš član Bruno Fuzul, kojemu čestitamo na ovom lijepom priznanju

Drugo mjesto pripalo je žigu 200 GODINA KARLOVAČKO TISKARSTVO, u izdanju HFD Karlovac, a treće žigu 15. GODINA ČI-GOČ- SELO RODA LONJSKO POLJE u iz-danju FK Sisak.

Žig posvećen 60. OBLJETNICI ŠA-HOVSKOG KLUBA ZADAR, najljep-

ši je prigodni poštanski žig priređen u Republi-ci Hrvatskoj u 2009. godini. Tako je u Zagrebu na sastanku održanom 19. travnja 2010. odlu-čilo tročlano Povjerenstvo za izbor najljepših hrvatskih prigodnih izdanja u sastavu: Robert Rebernak, akademski slikar, Dubravko Druži-janić, voditelj Odjela fi latelije Hrvatske pošte

1. mjesto 2. mjesto 3. mjesto

Povjerenstvo je izabralo i najljepšu prigod-nu omotnicu priređenu u Republici Hrvatskoj u 2009. godini. To je prigodna omotnica HFD Karlovac izdana u povodu obilježavanja 200 GODINA TISKARSTVA U KARLOVCU. Au-tor je Zdenko Grgeljac.

Drugo mjesto osvojila je omotnica 100 GO-DINA PRVE ŽARULJE U VUKOVARU, u iz-danju HFD Vukovar, dok je treće mjesto pripa-lo omotnici OBNOVA BANOVA KAMENA U ŽUPIĆU, u izdanju FK Sisak.

Najljepša prigodna omotnica u 2009. Najljepša prigodna omotnica u 2009.

23

Za fi lateliste koji nisu profesionalni slikari, grafi čari ili dizajneri kreiranje prigodnih omot-nica i žigova pravi je izazov. Napraviti lijepu omotnicu u kojoj će se sretno posložiti ilustra-cija, tekstualno ili grafi čko rješenje žiga i motiv marke u skladu sa zadanom temom nije nima-lo lako. Osobito je zahtjevno kreiranje žiga pri čemu valja težiti određenoj grafi čkoj dotjera-nosti, uz puno poštivanje svih poštanskih ele-menata žiga propisanih aktima Hrvatske pošte. Zato, svima onima koji osmišljavaju i kreira-ju prigodna izdanja valja čestitati na uloženom trudu.

Zadnjih nekoliko godina naše je Društvo u kreiranju omotnica i žigova bilo vrlo uspješno.

Podsjetimo se: 2004. - prigodni žig SVETA STOŠIJA

ANASTAZIJA - treće mjesto (autori Romeo Visković i Josip Barić),

2007. – omotnica DAN KRAVATE U HR-VATSKOJ I SVIJETU - najljepša prigodna omotnica u Hrvatskoj (autor Igor Černigoj).

2008. – omotnica FESTIVAL MORSKIH ORGULJA MITRA ZONATA 2008. - drugo mjesto (autor Igor Černigoj).

2009. – prigodni žig 60. OBLJETNICA ŠAHOVSKOG KLUBA ZADAR – najljepši prigodni žig u Hrvatskoj (autor Bruno Fuzul).

igor Černigoj

k

Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar zauzelo deseto mjesto

Povjerenstvo za vrednovanje rada članica Hrvatskog filatelističkog saveza objavilo je rang listu 15 najuspješnijih filatelističkih društava u Republici Hrvatskoj u 2009. godini.

S osvojenih 5.479 bodova Hrvatsko filatelističko društvo Zadar zauzelo je 10. mjesto. Prvo mjesto pripalo je Filatelističkom društvu Zaboky iz Zaboka. Inače, Hrvatski Filatelistički savez tre-nutno okuplja 33 filatelistička društva registrirana u Republici Hrvatskoj.

Rezultati su objavljeni na III. sjednici Vijeća Hrvatskog filatelističkog saveza koje je održano u Domu HFS-a u Zagrebu 24. travnja 2010.

Filatelistička društva boduju se na temelju kriterija utvrđenih Pravilnikom o vrednovanju rada članica HFS-a, a provodi ga Povjerenstvo kojeg imenuje Upravni odbor HFS- a.

Boduju se, primjerice, sljedeće aktivnosti: priređivanje izložbi i izlaganje na izložbama, izdava-nje prigodnih žigova i izdanja, izdavanje publikacija, pisanje članaka, izrada vlastite web stranice, rad u tijelima HFS-a, obavljanje dužnosti člana ocjenjivačkog suda na izložbama, rad s mladeži, povećanje broja članstva, organiziranje javnih predavanja o filateliji, nastup na TV ili radiju itd.

24

Književna manifestacija ZADAR ČITA 2010. (omotnica i žig br.82)

NOVA PRIGODNA IZDANJA

književna manifestacija Zadar Čita 2010.

U organizaciji Gradske knjižnice u Za-dru je od 19. do 24. travnja održa-

na kulturna manifestacija pod nazivom “Za-dar čita 2010.”. Riječ je jedinstvenom projektu (koji se održava već dvije godine zaredom) u kojem jedna narodna knjižnica potiče cijelu lo-kalnu zajednicu na čitanje. Program se odvijao na više lokacija: u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, Sveučilištu, Općoj bolni-ci, Muzeju antičkog stakla, Domu za starije i nemoćne osobe, Etnološkom odjelu Narodnog muzeja itd. Tako su se na Dječjem odjelu Grad-ske knjižnice (i područnim odjelima) čitale pri-če za djecu, u Muzeju antičkog stakla, u surad-nji sa Odjelom za klasičnu fi lologije Sveučilišta u Zadru i Kazališnom udrugom “Igrajmo se Za-dre” održana je večer antičke komedije Teokri-

ta i Planta, u Domu za starije i nemoćne oso-be pjesničke tekstove čitali su Igor Eškinja i Ante Sikirić, na Sveučilištu u Zadru psiholo-ginja Mirjana Krizmanić vodila je zanimljive razgovore sa studentima, te predstavila svoje knjige: “Tkanje života” i “Život s različitima” itd. Naročito veliki interes vladao je za književ-ne večeri u Gradskoj knjižnici gdje su čitanje promicali poznati hrvatski književnici Pavao Pavličić, Ivan Aralica i Julijana Matanović, te Mirjana Krizmanić.

Ovu hvale vrijednu kulturnu manifestaci-ju, HFD Zadar obilježilo je prigodnom omot-nicom i prigodnim poštanskim žigom koji je bio u uporabi 19. 4. 2010. u poštanskom uredu 23104 Zadar. Naklada iznosi 90 komada. Autor žiga i omotnice je Igor Černigoj.

Književna manifestacija ZADAR ČITA 2010. (omotnica i žig br.82)

25

susret hrvatske katoličke mladeži – Zadar 2010.

Oko 30.000 mladih iz čitave Hrvatske i dru-gih zemalja okupilo se u subotu, 8. svibnja u Zadru na Susretu Hrvatske katoličke mladeži (SHKM). Taj šesti po redu nacionalni susret mladih u Hrvatskoj brojem sudionika bio je najveći dosad, a održan je pod geslom “Da vaša radost bude potpuna” (Iv 15, 11).

Središnja točka susreta bilo je misno slavlje koje se u subotu održalo u športsko- rekreacij-skom centru “Višnjik”, a predvodio ga je zadar-ski nadbiskup Želimir Puljić u zajedništvu hr-vatskih biskupa i 400 svećenika.

U nedjelju, drugog dana SHKM, mladi su sudjelovali na misnim slavljima u župama Za-darske nadbiskupije koje su ih ugostile, gdje su se mogli predstaviti svojim domaćinima i su-djelovati u programima druženja.

Skladana je i himna Susreta naslovljena “Da radost bude potpuna” u skladu s geslom susre-ta. Autor stihova je don Zdenko Dundović, a glazbe i aranžmana Tomislav Pehar. Izvodi je Zbor mladih sv. Krševana te klapa Kontrada. Himnu susreta zadarska mladež posvetila je

blagopokojnom nadbiskupu Ivanu Prenđi koji je jako podržavao mlade i sa žarom pripremao ove susrete.

U Zadarskoj nadbiskupiji u koju dolazite, u drevnom gradu Ninu, hrvatski je narod, po kr-štenju, primio vjeru. Na ovom prostoru stolo-vao je prvi hrvatski biskup. ovdje su hrvatski knezovi sklopili savez s petrovim nasljednikom. Ovdje nas je katolička vjera uvela u krug eu-ropskih naroda koji s nama baštine kršćanske korijene. Dolazite u grad bogate kulturne ba-štine obilježene tom vjerom. Vjerujem da ćete tu radost koju vam Krist dariva donijeti u naš grad Zadar i Zadarsku nadbiskupiju, rekao je ni mjesec dana prije svoje iznenadne smrti za-darski nadbiskup Ivan Prenđa.

Ovaj značajan kršćanski događaj u Zadru, HFD Zadar obilježilo je prigodnom omotnicom i prigodnim poštanskim žigom koji je bio u uporabi 8. 5. 2010. u poštanskom uredu 23103 Zadar. Naklada iznosi 78 komada. Autor žiga i omotnice je Igor Černigoj.

Susret Hrvatske katoličke mladeži, Zadar 2010. (omotnica i žig br.83)

26

160 godina prvih poštanskih maraka u Zadru (omotnica i žig br. 84)

160 godina prvih poštanskih maraka u Zadru

Kada su Napoleonove trupe 1797. ukinu-le tisućljetno postojanje Mletačke Republike, Zadar i Dalmacija pripojeni su Austriji. Nakon osmogodišnje vlasti, Austrija je mirom u Po-žunu Napoleonu prepustila dio svog teritorija, pa i Dalmaciju (Požunski mir potpisan je Bra-tislavi 26. prosinca 1805. između Francuske i Austrije kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805.). Francuska vladavina Zadrom i Dalmacijom trajala je sve-ga sedam godina (od 1806. do 1813.). Godine 1813. austrijska vojska potpomognuta engle-skim trupama zauzima Zadar, te nakon toga za-počinje stogodišnja austrijska uprava nad Dal-macijom. Bila je to druga austrijska vlast koja je potrajala sve do 1918. Zadar je i dalje zadr-žao status glavnog grada Kraljevine Dalmacije i sjedište je Dalmatinskog sabora i crkvene me-tropolije za čitavu Dalmaciju. Austrija će no-vostečenu zemlju uklopiti u sustav austrijskih zemalja i ustrojiti je u skladu sa svojim zako-nodavstvom.

Naredbu o tiskanju poštanskih maraka Au-strija je donijela 26. ožujka 1850. (niz od 5 ma-raka s motivom državnog grba u sredini), a za datum puštanja u promet određen je 1. lipnja 1850. Nakon što su marke tiskane, Državna ti-skara u Beču dostavila je svim poštanskim di-rekcijama, pa tako i direkciji u Zadru tiskarske arke, koji su nakon rezanja, distribuirane po-štanskim uredima u zadarskoj okolici i cijeloj Dalmaciji. Na taj su način 1. lipnja 1850. svi poštanski uredi u Carstvu započeli s uporabom i prodajom prvih austrijskih poštanskih mara-ka.

160 godina prvih poštanskih maraka u Za-dru, HFD Zadar obilježilo je prigodnom omot-nicom i prigodnim poštanskim žigom koji je bio u uporabi 1. 6. 2010. u poštanskom uredu 23000 Zadar. Naklada iznosi 70 komada. Autor žiga i omotnice je Jurica Vučetić.

igor Černigoj

160 godina prvih poštanskih maraka u Zadru (omotnica i žig br. 84)

27

Održana redOvita gOdišnja skUpština

U ponedjeljak, 1. ožujka 2010. u prostorija-ma Društva u zgradi Matice hrvatske održana je 55. redovita godišnja skupština HFD Zadar. Izvješće o radu u 2009. godini podnio je pred-sjednik Društva Igor Černigoj. U izvješću je istaknuto da se rad Društva u 2009. godini od-vijao u okviru realnih mogućnosti i u skladu sa zacrtanim planom. Poseban naglasak stavljen je na filatelističko-publicističku djelatnost. Druš-tvo je u 2009. godini izdalo dva broja časopisa “Zadarski filatelist”, te sedam prigodnih omot-nica i isto toliko prigodnih poštanskih žigova. Izražena je nada da će Hrvatska pošta, unatoč gospodarskoj krizi, i dalje pomagati Društvo kako bi “Zadarski filatelist” izlazio prema pla-niranim rokovima.

Istaknut je i uspješan nastup Društva na na-cionalnim i inozemnim filatelističkim izložba-ma na kojima je “Zadarski filatelist” u razre-du filatelističke literature bio vrlo uspješan. Na šest inozemnih filatelističkih izložbi (AL-PEADRIA 2009 u Njemačkoj, CHINA 2009 u Kini, BULGARIA 2009 u Bugarskoj, HUN-FILA 2009 u Mađarskoj i ITALIA 2009 u Ita-liji) i jednoj nacionalnoj filatelističkoj izložbi (CROATICA 2009 u Krapini) osvojeno je se-dam odličja: 1 pozlaćena, 1 velika srebrna, 3 posrebrene i 2 brončane medalje. Osim toga, u 2009. godini organizirane su i dvije izložbe u Gradskoj knjižnici Zadar: prva, “Najljepše po-štanske marke Republike Hrvatske” (autor Igor Černigoj) i druga, “Crtani likovi na poštanskim markama” (autor Milenko Radović) bile su vrlo dobro posjećene, uz solidno izvješćivanje lokalnih medija.

Spomenute su i aktivnosti vezane za dobi-vanje prostorija za rad Društva. Rečeno je da Društvo u tom pravcu ispunilo sve formalno-pravne zahtjeve jer su Upravnom odboru za gospodarenje gradskom imovinom te Uprav-nom odjelu za odgoj, školstvo, kulturu i šport grada Zadra pravovremeno predani zahtjevi za dodjelu prostora. Možemo se jedino nadati da će ovo 65 godina staro zadarsko društvo konač-no dobili svoj prostor u kojem će moći normal-

no raditi. Jer, 19 medalja osvojenih na doma-ćoj i međunarodnoj filatelističkoj sceni najbolje govore na koji način zadarski filatelisti pred-stavljaju svoj grad i zadarsku kulturu, zaključio je Igor Černigoj.

Izvješće o financijskom poslovanju u 2009. godini podnio je tajnik Društva Jurica Vučetić. Rečeno je da su novčana sredstva trošena raci-onalno i strogo namjenski što je vidljivo iz do-stavljenih podataka. Društvo je u 2009. godini znatno obogatilo i svoju knjižnicu. Nabavlje-ni su svi Priručnici HFS-a, gotovo svi brojevi Hrvatske filatelije i Filatelije (uključujući i pri-mjerke tiskane prije i za vrijeme Drugog svjet-skog rata), filatelistički časopisi iz susjednih zemalja, te novija izdanja “Michel” kataloga za različita područja Europe. Osim toga, Društvo redovito prima i njemački mjesečnik “Michel Rundschau”.

Tajnik je upozorio da Društvo još nije do-bilo odobrena sredstava iz proračuna Grada Zadra za 2009. i 2010. godinu. Ukoliko se ne-što ne promjeni, upozorio je, nedostatak novca mogao bi dovesti u pitanje realizaciju plana za 2010. godinu.

U daljnjem izlaganju je izneseno da je Druš-tvo u 2009. godini dobilo jednog novog člana, mlađe životne dobi, te je tajnik izrazio žaljenje zbog smrti najstarijeg člana Društva g. Zdenka Škarpe.

U ime Nadzornog odbora izvješće je podnio Milenko Radović. Istaknuto je da je Nadzorni odbor nakon uvida u financijsku dokumentaci-ju zaključio da se poslovanje vodi uredno i u skladu sa Statutom Društva.

Potom je predsjednik Društva Igor Černigoj predložio plan aktivnosti za 2010. godinu. Pla-nom je predviđeno sljedeće:

1. izdavanje dva broja časopisa “Zadarski filatelist” (brojevi 12 i 13)

2. izdavanje 7-8 prigodnih omotnica i pri-godnih poštanskih žigova,

3. postavljanje tri filatelističke izložbe u Gradskoj knjižnici Zadar (13.-18. rujna “Osva-janje Svemira – program Apolo”, izlagač Mi-

28

lenko Radović, 11.- 23. listopada “Disney – ša-reni svijet”, izlagač Milenko Radović, te 6.-11. prosinca “Poštanske marke i dopisnice Kralje-vine SHS i Kraljevine Jugoslavije te njihova uporaba”, izlagač Jurica Vučetić).

4. sudjelovanje na svim dostupnim ino-zemnim i nacionalnim fi latelističkim izlož-bama. (do sada je potvrđeno sudjelovanje na izložbama ALEPADRIA 2010 u Mađarskoj, ANTWERPIA 2010 u Belgiji i PORTUGAL 2010 u Portugalu, a moguće je i sudjelovanju na izložbi PHILALUX 2010 u Luxemburgu te CROATICA 2010 u Zagrebu).

5. izdavanje prigodnog arka ili blok-nalje-pnice tzv. Pepeljuge.

Skupština je potom sva izvješća prihvatila jednoglasno.

Uslijedila je rasprava na kojoj je ponuđe-no nekoliko prijedloga za izdavanje prigod-nih omotnica i žigova. Antun Merlo i Đani Iglić predložili su obilježavanje Susreta kato-ličke mladeži u Zadru, Igor Černigoj predložio je obilježavanje književne manifestacije “Za-dar čita 2010.” i “Godine paške čipke”, a Juri-ca Vučetić obilježavanje 160. obljetnice pušta-nja u promet prve poštanske marke na području Zadra, što je i prihvaćeno.

Skupština je zaključena u općoj konstataci-ji da se jedan dio članova mora aktivnije uklju-če u rad Društva. Osim redovitijih dolazaka na sastanke, potrebno i njihovo aktivnije sudje-lovanje u pisanju tekstova za “Zadarski fi late-list”, ali i izradi prigodnih izdanja te fi latelistič-kih izložaka.

jurica vučetić

Hrvatsko fi latelističko društvo Zadar

PoSTaNITE ČLaN !

Sakupljajte poštanske marke!

29

iZ pOvijesti FiLateListiČkOg drUštvaZADAR (X.)

Članstvo : 32 seniora i 9 juniora

XXVII. redovita godišnja skupština održa-na je 24. siječnja 1975. u Kino klubu Zadar s početkom u 18 sati.

Predsjednik g. Krešimir Rumora predla-že dnevni red, te nakon biranja tijela Skupšti-ne, tajnik g. Jovan Vertovšek podnosi izvješće o radu duštva za 1973. i 1974. godinu. Četiri člana društva (gg. Josip Himmelreich, Krešimir Rumora, Jovan Vertovšek i Nenad Vertovšek) su izlagali svoje tematske zbirke na izložbi “II. jadranski filatelistički susreti” u Krku. Navo-di se da je g. Dragan Lukić u Zadru pripremio malu izložnu vitrinu povodom 100. obljetnice rođenja Vladimira I. Lenjina.

Izdane su i dvije prigodne omotnice – “VIII. sportske igre radnika SDK u Zadru” (br. 10) i “500. godišnjica smrti Jurja Dalmatinca” (br. 11) /op.a. činjenica je da su izdane tri prigodne omotnice, ali za ranijeg U.O./. Tijekom 1974. izdana je prigodna omotnica (br. 13) i prigod-ni žig od 31. listopada 1975. povodom “30. obljetnice oslobođenja Zadra”, prigodna omot-nica (br. 13 a) i prigodni žig od 31. listopada 1974. povodom “III. jadranski filatelistički su-sreti” te prigodna omotnica (br. 13 b) i prigodni žig od 31. listopada 1974. povodom “32 godine JRM – Zadar”. Sve su prigodne omotnice iste (American format), dok su prigodni žigovi ra-zličiti. Autor svih žigova i omotnica je g. Kre-šimir Rumora.

Od 31. listopada do 7. studenoga 1974. u Modernoj galeriji u Zadru održana je filateli-stička izložba “III. jadranski filatelistički susre-ti”. Izlošci, na 500 albumskih listova, odnosili su se na temu “Čovjek i more”, a izlagali su: gg. A Telečan (HFD), D. Mikulić, A. Martinis (FD Split), B. Bačić (FD Krk), I. Grubelić, A. Čivćija i V. Uršić (FD Arena iz Pule), člano-vi iz FD Šibenik te članovi našeg društva gg.

Josip Himmelreich, Krešimir Rumora i Jovan Vertovšek.

Početkom 1974. godine g. Dragan Lukić izložio je svoje marke na temu “50 godina smr-ti Vladimira I. Lenjina”. Društvo je dalo izradi-ti vitrine (željezne konstrukcije koje su se po-kazale nestabilne i opasne za izloške, a nakon izložbe su pohranjene u Tehničkoj školi gdje su s vremenom nestali pojedini metalni dijelovi i stakla).

Blagajničko izvješće podnosi predsjednik g. Krešimir Rumora (vodio je i blagajničke po-slove, jer izabrani blagajnik ih nije nikada ni preuzeo) te iznosi da je saldo blagajne 17.190 dinara na dan 31. prosinca 1974, a da će se iz tih sredstava podmiriti troškovi izrade stakala i stalaka. Uvodi se i knjigovodstvo koje se nije honoriralo.

Nadzorni odbor potvrdio je uredno vođenje blagajničkih poslova, ali i činjenicu da se čla-narina nije naplaćivala tijekom 1974. godine.

Nakon podnesenih izvješća, predsjednik g. Krešimir Rumora obavještava Skupštinu o formiranju društvene zbirke SFRJ maraka od 1974., i to po jedan niz i jedan arčić od devet maraka, te predlaže da se tako radi i ubuduće.

Nadalje iznosi probleme društva s HFS-om i časopisom “Filatelija” /op.a. g. Krešimir Ru-mora je na Skupštini HFS-a izabran u komisiju HFS-a koja je imala zadatak provjeriti poslova-nje dužnosnika Saveza/.

Za raspravu o izvješćima se prvi javio g. Zdenko Škarpa koji se nije složio s izvješćima tajnika za 1973. i 1974. godinu. Naglasio je da je izvješća trebalo odvojiti, jer je rad društva do listopada 1973. vodio raniji Upravni odbor i taj rad je prikazan u izvješću s godišnje Skupštine održane 7. studenoga 1973. i ne može se pripi-sati radu sadašnjeg Upravnog odbora. – Taj je prigovor Skupština usvojila.

Nadalje g. Zdenko Škarpa iznosi da tek da-

1975.

30

nas saznaje za odluku sakupljanja maraka SFRJ za društvenu zbirku, tj. počevši od 1974. godi-ne, a što nema nikakvog smisla kada se nije za-počelo u vrijeme kada je to trebalo učiniti, tj. 1945. godine. Predsjednik je neminovno zaslu-žan za organizaciju izložbe “III. jadranski fila-telistički susreti”, ali je žalosno da mnogi člano-vi nisu znali da se sprema izložba, pa ni on sam, iako redovito prisustvuje društvenim sastanci-ma, sve do samog otvaranja izložbe. Osim toga traži da se izradi dogovoreni “Pravilnik” za izložbe “Jadranski filatelistički susreti”, jer is-ključivo tematske izložbe isključuju filateliste koji se ne bave tematskim sakupljanjem mara-ka, što smatra da nije u redu.

U svezi odnosa s HFS-om, izjavljuje da on osobno želi biti član društva koje je ujedno i član HFS-a, a ako u HFS-u ima ljudi koji ne po-sluju pošteno, neka se uklone.

Gg. Dragan Lukić i Mihajlo Perović izja-vuljuju da nama nije mjesto u HFS-u kome SSRNH ne poklanja povjerenje. Pozdravljaju

formiranje zbirke SFRJ u vlasništvu društva, premda su to tek sad saznali.

G. Obren Šalinački predlaže da se usvoje prijedlozi g. Zdenka Škarpe. Nakon završetka rasprave o izvješćima, sastavljena je komisija kojoj je zadatak proučiti Statut HFS-a te izradi-ti Statut našeg društva. Za članove komisije su izabrani: gg. Krešimir Rumora, Obren Šalinač-ki i Jovan Vertovšek.

Izabran je i novi Upravni odbor:- predjednik: g. Krešimir Rumora- tajnik: g. Obren Šalinački - blagajnik: g. Ferdo Uroda- odbornici: gg. Josip Himmelreich, Ante Murn i Dragan Lukić.- Nadzorni odbor: gđa Katica Maričić, gg. Dušan Blidović i Srećko Ivanković.

Usvojen je i prijedlog da se društvo nazove “Društvo filatelista i numizmatičara”, što nika-da nije ozakonjeno ni sprovedeno u praksi.

Zdenko Škarpa

Hrvatsko filatelističko društvo Zadar

FILaTELIja = Hobi kraljeva

31

Na dražbi aukcijske kuće Spink Shre-ves Galeries, održanoj 2006.godine u

Londonu, francuski predsjednik Nicolas Sar-kozy prodao je rijetku austrijsku (i mađarsku) poštansku marku s pogreškom. Riječ je o mar-ki iz 1867. koja je zabunom umjesto u zelenoj, tiskana u crvenoj boji. Nadao se dobiti najviše 40.000 funti, no marka je na kraju prodana za solidnih 90.000 funti.

Karizmatični 55 godišnji francuski pred-sjednik (23. predsjednik Francuske i 6. pred-sjednik Pete Republike) posebno je vezan za mađarske marke što se povezuje s njegovim ocem. Naime, Nicolac Sarcozy (nadimak mu je “Šarko”), sin je mađarskog imigranta Pála Sárkoziya i Andrée Malah, francuske židov-ke. Otac mu je pripadao nižem protestantskom plemstvu i u Mađarskoj je posjedovao veći ze-mljišni posjed i manji dvorac. Dolaskom Crve-ne armije 1944. otac bježi preko Njemačke u Francusku gdje je regrutiran u Legiju stranaca.Tijekom sinova djetinjstva otac napušta obitelj i ostavlja je bez fi nancijske pomoći, pa je Ni-colas bio prisiljen brinuti se sam o sebi. Nakon školovanja i studija prava, osniva reklamnu agenciju koja mu je donijela bogatstvo.

Sarkozy sakuplja poštanske marke još od dječačkih dana. Danas posjeduje jednu od bo-gatijih zbirki na svijetu. Prema njegovim riječi-ma, svaku večer se odmara prebirući po svojim markama. Kao član Elizejskog fi latelističkog društva u Parizu, vrlo je aktivan. Prošle godine organizirao je okupljanje svih fi latelističkih or-ganizacija u Francuskoj radi promicanja fran-cuskih poštanskih maraka.

Marka s pogreškom vrijedna 90.000 funti

IZ SVIJETA ORGANIZIRANE FILATELIJE I DRUGE ZANIMLJIVOSTI

Francuski predsjednik poštanske marke sakluplja od svoje desete godine

Potaknut negiranjem holokausta (od Ku Klux Klana, čiji su članovi provodili

nasilje na jugu SAD), poznati američki istra-živač, pisac i fi latelist Ken Lawrence (67) za-počeo je 1978. sakupljati materijal o progonu Židova, Roma i drugih skupina nepoželjnih od nacista za vrijeme Drugog svjetskog rata. Za 30 godina sakupio je 250 dokumenata (pisama, koverti, razglednica, letaka i drugog materija-la.) i sastavio impresivnu zbirku koja je osvo-jila mnogobrojne fi latelističke nagrade. Zbirka je osobita jer naglašava vrlo osobnu dimenziju katastrofe progona, koju Lawrence naziva “na-cistička pošast”.

32

Zbirka je nedavno prodana Spungen Fami-ly Fundation iz Ilinoisa, koja ju je osigurala na milijun dolara. Spungen Holokaust fi latelistič-ka zbirka, službeno poznata kao “Nacistički bič: poštanski dokazi o holokaustu i devastaciji

Europe” postala je neka vrsta putujućeg muze-ja, a zbog svoje obrazovne vrijednosti izlaže se diljem SAD i Europe. Evo nekoliko zanimlji-vih poštanskih objekata iz zbirke:

Fragment istrgnut iz hebrejske Biblije (Tanankh), kojeg je njemački vojnik upotrijebio kao ambalažni papir za paket poslan 1942. iz Rusije u Austriju (Beč). Pergament potječe iz opljačkane sinagoge u Rusiji. Ironič-

no je što se odlomak na pergamentu odnosi na starozavjetnu priču o Davidu i Golijatu.

Dopisivanje u koncentracijskim logorima bilo je ograničeno i sva je pošta rigorozno cenzurirana. Od logo-raša se očekivalo da o životu u logoru piše pozitivno i optimistično. Pismo prikazuje tajnu poruku ispisanu sitnim rukopisom na poljskom jeziku (gore desno) koja je bila skrivena ispod poštanskih maraka (koje su

odstranjene). Pošiljatelj potvrđuje da je primio nešto odjeće i pita za kruh.

33

Ova karta jedini je sačuvani pisani dokument koji svjedoči o seks ropstvu u koncentracijskim logorima. Žene su slane na rad u bordele za rekreaciju SS časnika i korumpiranih zatvorenika. Karta je poslana iz logora za žene (s imenom logorašice) u logor za muškarce. Iz nepoznatih razloga nikad nije dostavljena

Za Rome su otvarani posebni koncentracijski logori (Zigeunerlager), u kojima su nad njima vršeni eksperi-menti, a stotine tisuća ih je pobijeno. Ovo je pismo poslano iz tzv. Ciganskog logora u Lackenbachy, u vojni

ured u Beču 1943.

34

U gradiću Ganmelow Manor u Engle-skoj, u obiteljskoj kući renomiranog

britanskog kipara Arnolda Machina nedavno je pronađen rijedak gipsani odljevak s likom kra-ljice Elizabete II. koji je poslužio kao predlo-žak za tiskanje marke s njezinim likom 1966.

Dizajn na kojem je kipar mjesecima muko-trpno radio kraljici se toliko svidio da je tije-kom godina zabranila bilo kakve izmjene, za razliku od njezina lika na kovanicama.

Inače, tri njegova originalna odljevka u vla-sništvu su Royal Maila (Nacionalna poštanska uprava Ujedinjenog Kraljevstva), a vijest da će četvrti odljevak biti ponuđen na dražbi izazva-la je veliko uzbuđenje među fi latelistima diljem svijeta.

Budući da se lik kraljice Elizabete II. može vidjeti na preko 320 milijardi kopija koje su tiskane tijekom četrdeset i četiri godine, to je čini najvećim reproduciranim djelom u povije-sti. Kipar Arnold Machina, koji se proslavio ra-

deći na ovoj poštanskoj marki umro je 1999., u starosti od 88 godina.

Ropski rad za Židove uspostavljen je i u Rumunjskoj. Ovaj par dopisnica rijedak su primjer dopisivanja iz-među muža i žene smještenih u različitim logorima.

Četvrti originalni odljevak lika kraljice Elizabete II. nedavno je otkriven u studiju u obiteljskoj kući ki-

para Arnolda Machina

35

Dvije “Post Offi ce” Mauricius marke od 1 penija. (Pismo je iz privatne zbirke)

Prošle godine na aukciji održanoj u Esse-nu (SR Njemačka) prodana je jed-

na od najrjeđih poštanskih maraka na svije-

1993. prodan za 1.072.250 dolara. Ovu vrijed-nu marku s albumom punim bezvrijednih nje-mačkih maraka Schulz je prije 20 godina nasli-

Popularne marke dizajnirao je 1847. malo poznati engleski slikar, graver, urar i zlatar Joseph O. Bar-

nard (1816.-1865.)

tu, tzv.”Post Offi ce” Mauricius, nominale 1 peni. Kupio ju je anonimni kupac za skromnih 210.000 eura (277.000 dolara). Riječ je o jed-noj od dvije marke izdane u rujnu 1847. u bri-tanskoj koloniji Mauricijusu (jedna je crve-no-narančaste boje, nominale 1 peni, a druga tamno plave boje, nominale 2 penija) i spada među najskuplje poštanske marke na svije-tu. Mauricijus je peta zemlja na svijetu koja je uvela poštanske marke. Posebnost ovih mara-ka je u tome što je na njima umjesto uobičajene riječi POST PAID (plaćena poštarina) napisa-no POST OFFICE (poštanski ured). Dizajni-rao ih je malo poznati engleski imigrant Joseph Osmond Bernar.

Aukciji koja je trajala svega nekoliko mi-nuta prisustvovalo je stotinjak zainteresiranih kupaca, a početna cijena za marku iznosila je 200.000 eura. Nakon aukcije vlasnik marke Ullrich Schulz bio je silno razočaran postignu-tom cijenom, jer je jedan primjerak ove marke

36

Mauricijus Poštanski muzej u glavnom gradu Port Louisu je-dino je mjesto na svijetu gdje su zajedno izloženi nerabljeni

crveno-narančasti i tamno plavi “Post Offi ce” Mauricijus

Marke izložene u Poštanskom muzeju u Port Luisu

igor Černigoj

jedio od svog oca. U strahu od lopova album je dobro sakrio i ubrzo zabora-vio skrovište. Nakon što ga je nedav-no pronašao marku je odlučio proda-ti, očito u krivo vrijeme. Razlog niskoj cijeni je globalna ekonomska kriza koja se nemilosrdno odrazila i na trži-šte poštanskim markama. Profi tirao je jedino kupac, jer će vrijednost marka ubrzo znatno porasti.

Preživjele “Post Offi ce” Maurici-us marke uglavnom su u rukama pri-vatnih kolekcionara. Nekoliko primje-raka mogu se vidjeti u Nacionalnoj knjižnici Ujedinjenog Kraljevstva u Londonu, Muzeju za komunikacije u Berlinu, Poštanskom muzeju Švedske u Stocholmu, te u Muzeju poštanskih maraka u Port Louisu, glavnom gra-du Republike Mauricijus. Marke su vraćene u svoju domovinu uz pomoć Mauricijus komercijalne banke koja ih je kupila 1993. na aukciji u Švicar-skoj za 2,2 miljuna dolara. Procjenju-je se da ih je ukupno oko trideset. Sve nerabljene marke (4 primjerka.) u vla-sništvu su muzeja, osim jedne koja je u privatnim rukama.