Embed Size (px)
DESCRIPTION
Nekada važna remekdjela, simboli kojih se danas svi stide
Citation preview
Nekada su ekskurzije neprestano pristizale na Kozaru, Sutjesku, Kosmaj, kao i na druge lokacija diljemSFRJ gdje su u čast antifašizmu podignuti impozantni spomenici vrsnih kipara i arhitekata. Danas su touglavnom zaboravljena i mržnjom odbačena mjesta, a posjetiti ih ravno je izdaji i bogohuljenju. Na njihnas je upozorio fotograf Jan Kempenaers koji je bivšu državu prošao uzduž i poprijeko snimivši
(/)
Novice (/novice) D&K (/drustvo-i-kultura) Lupiga TV (/lupiga-tv)
Hiperlink (/hiperlink) Kolumne (/kolumne) Reportaže (/reportaze)
Intervju (/intervjui) Čitali smo (/knjige) Gledali smo (/filmovi)
NOVICE
IVOR CAR25. TRAVNJA 2012.
ZABORAVLJENA POVIJEST: Nekada važnaremekdjela, simboli kojih se danas svi stide
Tweet 0564Sviđa mi se
zapuštene relikvije povijesti. S ovim projektom vjerojatno ste se već susreli, ali ovdje vam donosimo svih25 nekada grandioznih spomenika koje je Kempenaers snimio i, za razliku od drugih medija, ispričatćemo vam njihovu priču i muku koju su prošli od zadnjeg rata naovamo
Većina spomenika antifašističkoj borbi koje ćete na ovom mjestu vidjeti podignuta je šezdesetih isedamdesetih godina prošlog stoljeća. Mjesta sjećanja, u međuvremenu su postala mjesta zaborava.Spomenici su sagrađeni na lokacijama značajnih povijesnih bitaka iz Drugog svjetskog rata ili namjestima velikih stradavanja civila i partizana od okupatorske ruke i ruke domaćih izdajnika. Svi suredom djela tada vrsnih domaćih kipara i arhitekata, poput Dušana Džamonje, Vojina Bakića, BogdanaBogdanovića, Ivana Sabolića, Svetislava Ličine, Vojina Stojića, Vanje Radauša, Gradimira Medakovića,Miodraga Živkovića, Jovana Grabulovskog, Janeza Lenassija, Petra Krstića, Vuke Bombardellija, BoškaKućanskog ili Marka Mušiča.
„Spomenici: kraj jedne ere“, projekt belgijskog umjetnika, Jana Kempenaersa, inače suradnikaKraljevske akademije u Gentu, zainteresirao je zapadni svijet te je Belgijanac s ovim fotogra�jamaposjetio brojne svjetske galerije. „Zapadnjake“, baš kao i autora, najviše je impresionirala apstraktnostjugoslavenskih spomenika, njihov futuristički izgled i umjetnička kvaliteta netipična za socrealizamkakav je tih godina harao Istočnom Europom.
Govoreći o viđenom jedan nizozemski arhitekt tvrdi da spomenici više izgledaju kao muzejske skulpturena otvorenom, nego uobičajeni ratni spomenici prepuni patetike. „Jedva da je itko izvan bivšeJugoslavije svjestan postojanja ovih spomenika, a u toj zemlji danas nitko ne želi znati da su onitamo“, piše on. Okrutna statistika jasno će pokazati kako Hrvati posebno vole minirati spomenikeantifašizmu, dok njihovi istočni susjedi, Srbi, imaju običaj u cijelu priču uvesti pravoslavlje, dodajući naspomenike krstove, gradeći pored njih crkvice, a nije im stranoniti brisanje imena boraca drugih nacijauklesanih na spomenik.
Fotogra�je su nastajale u razdoblju od 2006. do 2009. godine, a Kempenaersu je u putovanjima odIlirske Bistrice u Sloveniji do makedonskog Kruševa društvo pravio njegov zagrebački prijatelj ZlatkoWurzberg. Kažu kako su neke spomenike jedva uspjeli pronaći, iako su ih imali ucrtane na karti. Odobrom dijelu spomenika koje je Kempenaers izabrao danas na internetu, nevjerojatno, ali istinito,nećete pronaći gotovo nikakve informacije. Belgijanca je pomalo šokirala spoznaja kada je pripremajućiprojekt na neke fotogra�rane radove naišao u Enciklopediji umjetnosti, stoga mu nije bilo najjasnijekako je netko spreman rušiti takva remekdjela. Iako kaže da zna kako je simbolika vremena kojespomenici ocrtavaju danas davna prošlost, poručuje kako i dalje imaju jak simbol – borbu protivfašizma.
Podgarić je seoce od jedva šezdeset duša, nedaleko Garešnice, nad kojim dominira golemi „Spomenikrevolucije“, rad zagrebačkog kipara Dušana Džamonje iz 1967. godine. Ova je lokacija odabrana jer sena tom mjestu dogodio partizanski ustanak 1941. godine, a pokraj njega je i partizansko groblje.Tijekom Drugog svjetskog rata u obližnjim šumama Moslavačke gore nalazilo se nekoliko partizanskihbolnica. Kako je i priličilo, spomenik je otkrio Josip Broz Tito (http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=6154). Kempenaersu je navodno upravo ovaj spomenik dao ideju da krene s ovim projektom.
Petrova Gora, čarobno je i slabo naseljeno područje, tridesetak kilometara od Karlovca. Na vrhu MaliPetrovac, 1981. godine svečano je otvorena monumentalna građevina posvećena partizanskim icivilnim žrtvama Drugog svjetskog rata, čiji je kamen temeljac položen još 1946. godine. U tom kraju, zavrijeme rata, nalazile su se jake partizanske snage, a kao i u Podgariću i ovdje se nalazilo nekolikopartizanskih bolnica, koje se i danas mogu naći duboko u unutrašnjosti šume. Spomenik je visok 37metara i u sklopu njega se nalazi i komunikacijski toranj. S vrha puca fantastičan pogled(http://www.lupiga.com/vijesti/index.php?id=5447) na širu okolicu. Idejno rješenje dao je poznatihrvatski kipar Vojin Bakić. Spomenik su uglavnom podigli Karlovčani, koji su se navodno odrekli po
jedne dnevnice kako bi „samodoprinijeli“ gradnji, dok je karlovačka tvornica pribora za jelo poklonilamaterijal pa je spomenik „presvučen“ nehrđajućim prokromnim pločama. Upravo zbog njih spomenik sečesto nalazi na meti kradljivaca sekundarne sirovine.
Kosmaj je planina pedesetak kilometara južno od Beograda. Na njenom vrhu 1971. godine podignut jespomenik poginulim borcima Kosmajsko-posavskog partizanskog odreda. Impozantnih dimenzija,monument se zbog dobrog osvjetljenja za vedrih noći mogao vidjeti i iz nekih dijelova Beograda. Njegovikraci simboliziraju oštar otpor naroda u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika. Autori su kipar VojinStojić i arhitekt Gradimir Medaković.
Tjentište je kotlina u dolini rijeke Sutjeske, na otprilike pola puta između Goražda i Gackog, relativnoblizu Foče. Radi se o iznimno nenaseljenom području gdje je 1971. godine niknuo spomenik u častstradalih u jednoj od najvećih bitaka u povijesti Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije –
Bitci na Sutjesci iliti Petoj neprijateljskoj ofenzivi. Djelo je kipara Miodraga Živkovića i sastavni je diomemorijalnog kompleksa Dolina heroja, a u Spomen muzeju upisano je preko 7.000 imena palih boraca.Prije rata obilazilo ga je gotovo milijun ljudi godišnje.
Kruševo, osim kao rodni grad Toše Proeskog, poznat je i po vrlo neobičnom spomeniku, koji izgledaonako kako zamišljamo svemirski brod. Podignut je, samo stotinjak metara od prvih kruševskih kuća, učast slavnom Ilindenskom ustanku te makedonskim borcima poginulim u NOB-u. Jedan od rijetkihsličnih spomenika koji je od pada komunizma doživio tu sreću da bude restauriran i jedini je koji semožda nije trebao naći na Kempnaersovoj listi, iz jednostavnog razloga što niti je zapušten niti jenapušten. Djelo je makedonskog kipara Jovana Grabulovskog.
Kozara je planina u sjeverozapadnoj Bosni, mjesto na kojem su fašističke snage u Drugom svjetskomratu pobile na tisuće civila. Na vrhu Mrakovica, nedaleko Prijedora, 1972. godine izgrađen je uistinugolemi spomenik u slavu stradalima. Autor Spomenika slobode je već spomenuti Dušan Džamonja. Tikuz impozantni spomenik, do kojeg vode jednako impozantne stepenice, nalazi se i memorijalni zid u kojije uklesano gotovo deset tisuća imena stradalih.
Grmeč, planina tridesetak kilometara južno od Kozare, mjesto je memorijalnog centra Korčanica. Cijelovrijeme Drugog svjetskog rata to je područje bilo slobodna partizanska teritorija, koju fašisti nikada nisuzauzeli. Nedaleko od spomenika, nalazio se partizanski aerodrom, odakle su u akcije polijetali FranjoKluz i Rudi Čajevac.
Ilirska Bistrica, gradić u Sloveniji, smješten samo dvadesetak kilometara od Rijeke, mjesto je na kojemse nalazi „Hrib svobode“. Spomenik palim partizanima nalazi se u samom središtu mjesta, a podignut je
1965. godine. Izradio ga je slovenski kipar Janez Lenassi. Iako neupućeni lako mogu pomisliti da sespomeniku ništa nije dogodilo, s obzirom na to da se nalazi u civiliziranoj i neopterećenoj Sloveniji, i„Hrib svobode“ se više puta nalazio na meti vandala. Zadnji put, prošle godine, po njemu su ispisanifašistički simboli.
Jasenovac je gradić na samoj granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Jedva dva kilometra od središtamjesta nalazi se golema skulptura „Kameni cvijet“. Napravljena je 1966. godine, a osmislio ju je prošlegodine preminuli srbijanski arhitekt Bogdan Bogdanović, u slavu svih okrutno pobijenih ljudi u najvećemkoncentracijskom logoru u ovom dijelu Europe. Spomen područje danas ima čak i službenu webstranicu (http://www.jusp-jasenovac.hr/), a spomenik u koji su uklesani stihovi iz poeme Jama, IvanaGorana Kovačića, više puta je bio na meti vandala i raznih bombaša.
Sanski Most grad je u kojem je otvoren Memorijalni kompleks Šušnjar, u sklopu kojeg se nalazi i velikispomenik žrtvama fašističkog terora i borcima NOR-a grada Sanskog Mosta i okoline. Sagrađen je1971. godine, i u samo tridesetak kilometara zračne linije, treći je spomenik ovakvog tipa (Kozara iGrmeč ostala su dva). Prije nekoliko godina Memorijalni centar je proglašen nacionalnim spomenikomBosne i Hercegovine, a za rata je pretrpio razne devastacije. Tako je početkom rata na spomenikusazidan betonski križ, uz objašnjenje da pokopani nisu bili ateisti nego vjernici, a istovremeno suuklonjene pločice s natpisima poginulih boraca muslimana. Zanimljivo je kako je zagrebački kiparVanja Radauš predložio ideju da spomenik bude napravljen od formi u vidu ljudskih kostiju, ali je tajprijedlog odbačen pod obrazloženjem da bi posjetitelje kompleksa takva kompozicija stalno podsjećalana mržnju prema onima koji su to učinili, što nije bio željeni učinak. Projekt je na koncu osmisliosarajevski kipar Petar Krstić.
Niš je također bio mjesto gdje je u Drugom svjetskom ratu osnovan koncentracijski logor. Na periferijigrada, na uzvišenju Bubanj, izgrađena je jedna od prvih monumentalnih skulptura ovoga tipa uJugoslaviji. Otkrivanje se dogodilo 1963. godine, a spomenik je rad kipara Ivana Sabolića. Spomeniksimbolizira uzdignute ruke sa stisnutom šakom, kao znak otpora i konačne pobjede. Prije par godina umemorijalni park ugurala se i kapela, a početkom ovog mjeseca organizirana je akcija čišćenja iuređenja Bubnja.
Košute, poznato partizansko uporište u splitskom zaleđu, mjesto je gdje je 1961. godine postavljenspomenik poginulim borcima Splitskog partizanskog odreda. Rad je kipara Vuke Bombardellija, visok 17metara u obliku trokrilnog obeliska. U kolovozu 1992. godine pod spomenik je postavljena velikakoličina eksploziva, nakon čega je dodatno ukrašen i više nego znakovitim simbolom slova U.
Korenica je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila još jedno jako partizansko uporište. Nakon rata podnoPlješivice niknuo je spomenik narodnooslobodilačkoj borbi. Uz njega je kasnije bilo postavljeno i šestbrončanih skulptura iz ciklusa „Tifusari“, već spomenutog kipara Vanje Radauša. Za vrijeme okupacijepod vlašću takozvane SAO Krajine, netragom je nestalo svih šest umjetnina.
Knin je od fašističke vlasti oslobođen 1944. godine i u to ime na brdu spas ponad grada podignut jespomenik iznimnih dimenzija. Visok 25 metara, stropoštao se na tlo u godinama nakon što je Knin 51godinu kasnije ponovno oslobođen. Naravno, nije se stropoštao sam od sebe, nego u detonacijieksploziva postavljenog pod njega.
Makljen, planinski prijevoj na dijelu magistralne ceste između Bugojna i Prozora, poprište je zasigurnonajuništenijeg spomenika iz ove serije belgijskog fotografa. Izgrađen je 1978. godine u znak sjećanja naBitku za ranjenike („Prozor noćas mora pasti“). Autor je kipar Boško Kućanski, a iako su mnogi mislilida je spomenik predstavljao stisnutu Titovu šaku, sam autor je rekao da se radi o cvjetnoj formivanzemaljskih dimenzija, budući se na putove heroja polaže cvijeće. Pet godina nakon što je zadnji ratokončan, nepoznati fašistički nastrojeni barbari stavili su ogromnu količinu eksploziva pod spomenik idigli ga u zrak. Danas sablasno stoji tek betonska konstrukcija, a da stvari budu još bizarnije skulpturaje prije nekoliko godina proglašena nacionalnim spomenikom.
Kolašin, gradić u središtu Crne Gore, mjesto je gdje je po prvi puta zasjedalo Zemaljsko antifašističkovijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke. Projektirao ga je slovenski arhitekt Marko Mušič.Procijenjuje se da je oko 400 partizana iz Kolašinskog kraja poginulo oslobađajući zemlju. Mjesto jedalo nekoliko heroja, a njihove biste postavljene su oko ovogo spomen doma.
Kadinjača je još jedna destinacija zaboravljenih spomenika, petnaestak kilometara udaljena od Užica usmjeru BiH. Gradnja kompleksa započela je još 1952. godine, a konačno je dovršena 1979. godine kadaje kompleks svečano otvorio Josip Broz Tito. Podignut je u čast partizana koji su 1941. godine palibraneći teritorij slobodne Užičke republike. Kadinjači, odnosno poginulim partizanima, pjesmu jesvojevremeno posvetio i Đorđe Balašević.
Kosovska Mitrovica je dobila impozantni spomenik u sjećanje na rudare koji su se NOB-u priključili1941. godine. Spomenik je djelo već spomenutog Bogdana Bogdanovića, a svečano otvorenje upriličenoje 1973. godine. Na spomeniku danas stoji gra�t „Ovo je Srbija“.
Kamenska, seoce kraj Požege, nekada je imala „Spomenik pobjedi naroda Slavonije“, struka će rećiremek djelo. Osmislio ga je Vojin Bakić, a čak deset godina, do 1968., trajao je rad na spomeniku sfernihtrokuta, da bi sav taj trud otišao u prah i pepeo početkom Domovinskog rata, kada su ga, navodno,pripadnici HV-a digli u zrak. Naravno prije miniranja, s njega su skinute skupocjene ploče. Na mjestuspomenika danas gotovo da nema ništa.
Ostra, nedaleko Čačka, u srpnju 1969. godine bila je okupirana uglednom svitom. Naime, tada jesvečano otkriven „Spomenik hrabrima“, u slavu Čačanskog partizanskog odreda, koji je na tom mjestu26 godina ranije izvojevao veliku bitku. Spomenik je djelo kipara Miodraga Živkovića i arhitektaSvetislava Ličine. U gradnji je korišten takozvani dur aluminij, s oštro odsječenim površinama u kojimase nalaze �gure boraca. Tik uz spomenik nakon rata počela je gradnja pravoslavne crkve. Preživjeliborci bili su protiv, ali …
Brezovica je šuma kraj Siska gdje se zadnjih godina 22. lipnja obilježava Dan antifašističkog ustanka.Spomenik napravljen usred šume više puta se nalazio na meti vandala, kao i cijelo spomen područje, aliipak nitko se nije dosjetio podmetnuti pod njega eksploziv.
Trebjesa je planina ponad Nikšića, ispod koje i danas stoji spomenik podignut poginulim rodoljubima.Njih su 1942. godine na tom mjestu strijeljali talijanski okupatori. Na golemi spomenik uklesano je„Vašem junaštvu vjekovima će pokoljena da se dive“. Uz taj natpis danas stoje, ispisana „sprejem“,imena stanovitih Vlade i Fite. Otkako je izgrađen novi spomenik u njega nije uloženo niti dinara, niti bilokoja druga konvertibilna valuta.
Ruduša, kraj Sinja, mjesto je gdje su, među ostalima stradali, borci mobilizirani iz Radničkog kluba Split,istog onog koji je u četiri sezone iz četvrte nogometne lige dogurao do trećem mjesta „elitnog“ razredahrvatskog nogometa. Iz tog razloga spomenik su prije dvije godine obnovili braća Jozo i Slaven Žužul,vlasnici iste one Skladgradnje koja je skupo obojala hrvatske tunele. Spomenik se morao obnavljati jerse neprestano nalazio na meti kojekakvih barbara.
Smetovi, nekada vrlo popularno izletište Zeničana, mjesto je na kojem se nalazi danas zahrđalispomenik Zeničkom partizanskom odredu. “I ne pitaj jesu li se mogli vratiti, i ne pitaj je li se moglonatrag, dok je posljednji put, crven kao komunizam gorio horizont njihovih želja…”, stih je Izeta Sarajlićakoji stoji na spomeniku. Izgrađen je 1968. godine, a na metalnu konstrukciju bile su položenealuminijske ploče, koje su za rata nestale, pa je sada spomenik podložan hrđanju.
Lupiga.Com
FOTO: Jan Kempenaers
SRODNE NOVICE
UZ OBLJETNICU SMRTI: Što su sve svjetski dužnosnici, generali, književnici, glumci i sportaši rekli oJosipu Brozu Titu
(/vijesti/uz-obljetnicu-smrti-sto-su-sve-svjetski-duznosnici-generali-knjizevnici-glumci-i-sportasi-rekli-o-josipu-brozu-titu)
MIRKO KOVAČ: Naše vječno U
(/vijesti/mirko-kovac-nase-vjecno-u)
ZAŠTO GA SLAVIMO: Praznik koji je nekada mirisao na janjetinu i ćevape
(/vijesti/zasto-ga-slavimo-praznik-koji-je-nekada-mirisao-na-janjetinu-i-cevape)
KOMUNIZAM KAO ATRAKCIJA: Lupiga u Muzeju DDR nostalgije gdje se uz Trabant i Stasi, smjestio inudizam te grupno sranje
(/vijesti/komunizam-kao-atrakcija-lupiga-u-muzeju-ddr-nostalgije-gdje-se-uz-trabant-i-stasi-smjestio-i-nudizam-te-grupno-sranje)
ZAGREBAČKA PRAVEDNICA DIANA BUDISAVLJEVIĆ: Hrvatski Oscar Schindler bila je žena
(/vijesti/zagrebacka-pravednica-diana-budisavljevic-hrvatski-oscar-schindler-bila-je-zena)
SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU: Lupiga na Bleiburgu
(/vijesti/suocavanje-s-prosloscu-lupiga-na-bleiburgu)
Lupiga u Prkosu prkosi fašizmu
(/vijesti/lupiga-u-prkosu-prkosi-fasizmu)
Kultura zaborava: zapuštenom Banijom
(/vijesti/kultura-zaborava-zapustenom-banijom)
Kultura zaborava, drugi dio
(/vijesti/kultura-zaborava-drugi-dio)
Kultura zaborava - upoznavanje nepoznatog Zagreba
(/vijesti/kultura-zaborava-upoznavanje-nepoznatog-zagreba)
K
Ime / nadimak *(obavezno)
tvoje ime ili nadimak
Komentar *(obavezno)
tvoj komentar
E-mail (opcija)
broj komentara: 20OMENTARI
Pošalji komentar
Crvena (mailto:[email protected]) prije 27 dana
Zaboravljeno je Partizansko groblje u Mostaru - Bogdan Bogdanović, 1965. otvoreno od strane Josipa Broza -Tita, lično, na dvadesetu godišnjicu oslobođenja Mostara od fašizma. Danas napušteno, 560 ploča sa imenimapoginulih partizana je potrgano, sa ispisanim gra�tima "Svoje zločine i zločince, veličajte negdje istočnije."Napisano od strane navijača F.K. "Zrinjski", inače poznatima kao neonacisti.
Robert prije 11 mjeseci
Spomenikot vo Krusevo seuste e dobro poseten i ne e zapusten !!! pozdrav
Rafa (mailto:[email protected]) prije 1 godinu
1 (/vijesti/zaboravljena-povijest-nekada-vazna-remekdjela-simboli-kojih-se-danas-svi-stide#komentari)
2 (/vijesti/zaboravljena-povijest-nekada-vazna-remekdjela-simboli-kojih-se-danas-svi-stide?page=2#komentari)
... ()
4 (/vijesti/zaboravljena-povijest-nekada-vazna-remekdjela-simboli-kojih-se-danas-svi-stide?page=4#komentari)
(/vijesti/zaboravljena-povijest-nekada-vazna-remekdjela-simboli-kojih-se-danas-svi-stide?page=2#komentari)
(/vijesti/zaboravljena-povijest-nekada-vazna-remekdjela-simboli-kojih-se-danas-svi-stide?page=4#komentari)
žalosno i istinito...ko nema istoriju nema ni budućnost...u Hrvatskoj su popljuvalji sve što nam je činilonekadašnju državu i mnogi se stide što su živeli u takvoj zajednici sa Srbima....ne stide se žločina u Jasenovcu iširom Hrvatske koji su desili tokom drugog svetskog rata a i u devedesetim godinama...čega se pametan stidibudala se time ponosi..,od bivše države zadržali su samo granice,ali dokle, a jedino u čega se diče su ustaštvo iUstaše,pa i na sportskim terenima...udarite malo glavom o zid i dozovite se pameti da vam neko drugi nebimorao udarati glavu o zid,a onda će biti kasno...mržnja je ono što vas krasi,nažalost...
debela prije 1 godinu
I, jesu remekdela, bez obzira na kontekst!
neko prije 1 godinu
Ja zivim blizu Kosmaja i nas spomenik se redovno odrzava, i ceo kompleks je u odlicnom stanju.Uvek radoodem tamo, kao i svi ostali, i ja licno na taj spomenik gledam sa ponosom
NAJNOVIJE
KAKO GLASATI NA IZBORIMA: Vodič za glasanje za početnike
NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Što je škodljivije - voda ili domoljublje?
FERALOVCI O IZBORIMA: Zoran Milanović je pošteni HDZ-ovac, a Karamarko šef SDP-ove kampanje
KATOLIČKA CRKVA NA IZBORIMA: Šta je meni ovo trebalo?
OČEKIVANO BEZ IDEJE I KREACIJE: Što mladima nude političke opcije uoči nedjeljnih izbora
DALMACIJAVINO: Od čega boluju radnici kad rade i kad ne rade
DOKIDANJE JAVNOG SERVISA U SRBIJI: Tanjug kaput!
XHABIR DERALLA: Preko 70 posto mladih želi napustiti zemlju jer je za njih prokleta
POLA STOLJEĆA DISKA: A koja je prva hrvatska diskoteka?
STANARI U AKCIJI: Kako spriječiti da kvartovi ugodnog života postanu tek podsjetnik na bolja vremena
HIPERLINK (/HIPERLINK)
NA VRATIMA LISINSKOG: Titove „suce“ dočekala poruka – „Ustaški dernek“
(/hiperlink/na-vratima-lisinskog-titove-suce-docekala-poruka-ustaski-dernek)
VESELJE S DRUGE STRANE JADRANA: Hrvatska obustavila naftne projekte
(/hiperlink/veselje-s-druge-strane-jadrana-hrvatska-obustavila-naftne-projekte)
POZIV NA PROSVJED PODRŠKE: Solidarnost s migrantima na svim granicama!
(/hiperlink/poziv-na-prosvjed-podrske-solidarnost-s-migrantima-na-svim-granicama)
IZLOŽBA - ČEGA SE SJEĆAMO: Tuđe haljine u Dubrovniku
(/hiperlink/izlozba-cega-se-sjecamo-tudje-haljine-u-dubrovniku)
NOVINARSKA MREŽA: Pojedine vjerske zajednice ugrožavaju sigurnost novinara
(/hiperlink/novinarska-mreza-pojedine-vjerske-zajednice-ugrozavaju-sigurnost-novinara)
HND: "Aktivno sudjelovanje u politici nespojivo je s Kodeksom časti hrvatskih novinara"
(/hiperlink/hnd-aktivno-sudjelovanje-u-politici-nespojivo-je-s-kodeksom-casti-hrvatskih-novinara)
ZA ŽENSKU SOBU: Pogledajte 'Hrabru djevojku' i podržite borbu protiv seksualnog nasilja
(/hiperlink/za-zensku-sobu-pogledajte-hrabru-djevojku-i-podrzite-borbu-protiv-seksualnog-nasilja)
NEGIRANJE: Ako katolici i pravoslavci u BiH nisu pravi Hrvati i Srbi, kako to da su muslimani u Sandžaku praviBošnjaci?
(/hiperlink/negiranje-ako-katolici-i-pravoslavci-u-bih-nisu-pravi-hrvati-i-srbi-kako-to-da-su-muslimani-u-sandzaku-pravi-bosnjaci)
KOLUMNA
IGOR MANDIĆNON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Što je škodljivije - voda ili domoljublje?
(/kolumne/non-serviam-igora-mandica-sto-je-skodljivije-voda-ili-domoljublje)
KOLUMNA
MILE STOJIĆZAPISI IZ ČEKAONICE MILE STOJIĆA: Crkva u kamenom dvorištu
(/kolumne/zapisi-iz-cekaonice-mile-stojica-crkva-u-kamenom-dvoristu)
R
E
ECEPTI (/RECEPTI)
Piletina u košuljici od sezama (/recepti/piletina-u-kosuljici-od-sezama)Kobasice na studentski (/recepti/kobasice-na-studentski)Voćna salata od jagoda i avokada (/recepti/vocna-salata-od-jagoda-i-avokada)
-CIKLOPEDIJA (/ENCIKLOPEDIJA)
Freedom Theatre (Teatar slobode) (/enciklopedija/freedom-theatre-teatar-slobode)Japanske čestitke i razglednice (/enciklopedija/japanske-cestitke-i-razglednice)Russellov čajnik (/enciklopedija/russellov-cajnik)
(http://lupiga.com/vijesti/lupiga-predstavlja-price-iz-
zagrebnog-zivota)
Preko 70 posto mladih želi napustiti zemlju jer je za njih prokleta lupiga.com/vijesti/xhabir… #Makedonija pic.twitter.com/1v7LBM7Gfm
Lupiga.Com @LupigaCom
Show Photo
#Tanjug kaput! lupiga.com/vijesti/dokida… pic.twitter.com/RVcpNVQRwk
Lupiga.Com @LupigaCom
Show Photo
6 Nov
5 Nov
Tweets Follow
Tweet to @LupigaCom
29 friends like this
Lupiga.com32,227 likes
Like Page Share
Impressum (/impressum) Webmaster - Kontakt (mailto:[email protected])Marketing - Kontakt (mailto:[email protected])
© LUPIGA 2015 | www.lupiga.com (/)(/)
