1

Obrada knjige za ispit: Opa povijest pedagogije, Zaninovi, M. I semestar

Skripta/Priprema za ispit - Vega Elizabeta

Povijest pedagogije, kao znanstvena disciplina, razvila se u XIX stoljeu. Tei utvrivanju

ope, posebne i pojedinane zakonitosti u razvitku pedagoke teorije i prakse. Prvi radovi su

deskriptivni, dok kasniji radovi nastoje utvrditi i pojedine zakonitosti. Kao polazite u prouavanju

pedagokih pojava, znanstvena metodologija uzima filozofiju marksizma dijalektiki i historijski

materijalizam.

Poznati povjesniari pedagogije su:

XVIII st- G.K. Raumer, K.A. Schmid, F. Paulsen, etc.

XIX st- O. Wilmann, G. Compayre, P. Barth, P. Monroe, O. Kadner, W. Dilthey, R.F. Butts,

E.N. Medinski, S.A. Frumov, N.A. Konstantinov, J.B. Brubacher, I. Kandel, etc.

Povijest pedagogije dijelimo na opu i nacionalnu povijest. Izvori prouavanja mogu biti: arhivska

dokumentacija o radu kola i narodnog obrazovanja, spomenici kulture, pismenosti i odgoja (zgrade,

predmeti, knjige, i dr.), slubeni dokumenti (projekti, zakoni, izvijea, zakljuci, rezolucije kongresa,

etc.), nastavni planovi i programi pojedinih vrsta kola, udbenici i sva ostala graa koja karakterizira

rad kola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova u prolosti, iskazi (svjedoenja) sudionika prolih

dogaaja, vlastito iskustvo istraivaa, djela i memoari istaknutih pedagoga, pedagoka tampa i

periodika.

~ STARI VIJEK ~

Razvoj ovjeka povezan je uz rad i stvaranje proizvodnih sredstava. Zato u prouavanju

odgoja posebno mjesto ima pedagoka antropologija rada. Kvalitativne razlike izmeu ovjeka i

drugih ivih bia jesu: rad, sredstva rada, proizvodnja i drutvo.

Diluvij/ledeno doba ovjek se trebao: obraniti od zvijeri, prehraniti, osigurati mjesto stanovanja.

Osim razvoja osjetila, razvija se i govor. Govor e omoguiti i ubrzati produktivnost rada, materijalnu i

duhovnu kulturu ovjeka (svijest- subjektivna slika objektivnog svijeta). Orue za rad proizveo je

ovjek, da bi mogao mijenjati svijet oko sebe, u svom i drutvenom interesu. Bioloki i socijalni faktor

utjee na razvoj svijesti. Samo udrueni rad formira ljudsko drutvo.

L. H. Morgan (1818.-1881.g) utvruje tri faze razvoja amerikih Indijanaca: divljatvo, barbarstvo i

civilizacija, s niim, srednjim i viim stupnjem. To se odnosi na itavo ovjeanstvo.

Epoha civilizacije oznaena je upotrebom pisma i pojavom prvih knjievnih djela. I u tom razdoblju

razlikujemo nii/robovlasnitvo, srednji/feudalizam i vii/kapitalizam stupanj.

U najvanija ovjekova dostignua ubrajaju se: pronalazak vatre, kotaa/toka, tkanja, papira,

kompasa, baruta, otkrie Sunevog sustava, izum tampe s pominim slovima, telefona, telegrafa,

2

aviona, radija, rakete, satelita, etc.

Porijeklo odgoja objanjava se Engelsovom tezom prema kojoj je ..rad formirao ovjeka.

Charles Letourneau (1831.-1902.g) pridravajui se evolucijskog naela, dolazi do bioloke

teorije o porijeklu odgoja (odgoj je prisutan kod svih ivih bia). Meutim, pedagozi se ne slau,

smatraju da je odgoj svojstven samo ovjeku i ljudskom drutvu.

P. Monroe, E. N. Medinski odgajanje je nesvjesno oponaanje (psiholoka teorija). Pedagozi

odbacuju i taj oblik tumaenja odgoja, jer ..odgajanje se ne svodi na oponaanje. Smatraju da se

drutveni odgoj manifestira kao takav tek u viem stupnju ljudskog razvoja, prijelazom na ratarstvo i

stoarstvo. U tom periodu poinju stariji uiti mlae lanove zakonima i obiajima roda (rodovsko

drutvo), pravilima religioznih kultova, predanjima o herojima plemena. Ujedno, uslijed plemenskih

sukoba dolazi do vojnikog odgoja lanova zajednice. Primjer starih Arapa govori o uenju djece

hrvanju, tranju, noenju tereta, gaanju strijelom, rukovanju kopljem i jahanju.

S pojavom privatnog vlasnitva, ropstva i monogamne obitelji, raspada se rodovsko ureenje, te se

drutvo poinje dijeliti na klase. Ujedno, radni odgoj se odjeljuje od umnog odgoja. Pojedinci umnim

radom ulaze u sfere viih slojeva drutva, nestaje jednakost svih u odgajanju, te time zapoinje klasni

odgoj.

F. Engels: ..monogamni brak je veliki povijesni napredak, osnova nasljeivanja, i osnova privatnog

bogatstva.

~ ODGOJ I KOLE U STARIH ISTONIH NARODA ~

Najstarije civilizacije/kulture razvijale su se u plodnim dolinama rijeka: Jangce, Hoangho (Kinezi);

Brahmaputra, Ind, Ganga (Indija); Eufrat, Tigris (Sumerani), Nil (Egipat), etc. Kulturne tekovine

razvijaju se u Indiji, Sumeru, Kini, Perziji, Egiptu, Palestini. Razvija se klasni i kastni karakter odgoja.

Vrijednost pojedinca uvjetovana je pripadnou klasi/kasti.

Sumerani prvi izgrauju gradsku kulturu (3. i 2. tisuljee pr.n.e.), upotrebljavaju klinasto pismo

(glinene ploe), bave se vrtlarstvom, poljoprivredom, vinogradarstvom i voarstvom.

Osnivaju kole (3. tisuljee pr.n.e.), samo za bogate, ui se: botanika, zoologija, mineralogija,

matematika, gramatika, teologija (pisari, inovnici, sveenici). Uilo se ponavljanjem i

prepisivanjem.

Indija kolijevka arijevskih naroda (Slaveni, Germani, Romani, Grci, etc). Kaste, prijelaz iz jedne u

drugu nije bio mogu. Bavili su se zemljoradnjom, stoarstvom (konji, goveda, ovce i koze),

zanatstvom.

Sveti spisi Vede, dostupne su samo brahmanskoj kasti sveenika. Znaajke odgoja bile su kastna

iskljuivost i religioznost. Vladajua religija bila je budizam (Budha- oko 560. do 480. pr.n.e.), a

3

cilj spoznaje- stiavanje bola osloboenjem od okova zbivanja (..ovjek je nasljednik vlastitih

djela). Na socijalno-etikom planu, Budha propovijeda jednakost ljudi i protiv je kastnog sistema,

te obreda i religiozne askeze. Kao vrlinu naglaava samilost i samoodricanje.

Perzija planinski predjeli i visoravni, surove klime. Vjerovali su u bogove svjetlosti/Ormuzd i

tame/Ahriman, a pobjeda je uvijek bila na strani svjetlosti.

Taj optimizam ogleda se i u odgoju - cilj je bio izgraditi vrstu, psihiki i tjelesno jaku osobu. Mladi

ue borilake vjetine, jahanje, rukovanje lukom i strijelom. Cijenili su pravdu, istinu i hrabrost.

Intelektualni odgoj preputaju sveenstvu.

Kina - dugo izolirana od ostatka svijeta. Ljudi se bave uzgojem svilene bube i izradom svile, baruta,

papira, te tiskanjem tekstove. Robovlasniki poredak, rad i robovi nemaju vrijednost.

Kinesko pismo (15000 znakova) mogli su uiti samo privilegirani. Sveti spisi bili su dostupni samo

najbogatijima.

Karakteristike odgoja: sistematinost, krutost i strogost, s naglaenom selekcijom. Cilj

obrazovanja bio je: dobar inovnik za dravnu slubu. Nisu se uile prirodne nauke, djevojke i

ene su obespravljene.

Kultura i odgoj bili su pod jakim utjecajem Konfucija (fil/vjeruje u iskonsku dobrotu ovjeka) i Lao-

Tsea (fil/apsolutno naelo tao na podruju individualnog morala i drutvenog ivota).

Egipat uz obale Nila, robovlasnikog ureenja, zemlja hijerarhije (faraon, sveenici, seljaci, robovi).

Bavili su se geodezijom (zbog estih poplava), geometrijom, matematikom, astronomijom, etc. Gradili

su piramide, hramove, brodove. Bavili su se obrtom i trgovinom.

Samo odabrani mogli su uiti medicinu i graevinarstvo, s dostupnou fizikog odgoja, glazbe i

pjesnitva.

Pismo hijeroglifi pisano je na papirusu. Jedna vrsta pisma postojala je za sveenstvo, a druga

za narod.

Hebreji semitskog porijekla. Bavili su se stoarstvom, i zemljoradnjom (nakon osvajanja Palestine).

Tijekom povijesti bili su proganjani i zlostavljani, dubokog osjeaja za pravdu i njene zakonitosti.

Povijest Hebreja poznata je iz svetog spisa Biblije (5. st. pr.n.e).

Odgoj i obrazovanje je patrijarhalno i religiozno.

U kolama (1. st.) su uitelji bili sveenici/rabini, a uila se matematika, geografija i astronomija.

kole su pohaali samo djeaci (25 djeaka na jednog uitelja).

Najvaniji predmeti bili su hebrejski jezik, etika i povijest Hebreja. Moralne norme bile su stroge i

krute, pa se od omladine zahtijevalo bezuvjetno potovanje starijih lanova zajednice.

ena je imala veliki ugled u obitelji, iako se nije pridavala vanost njenom obrazovanju.

ZAKLJUAK: Narodi starog Istoka, podijelili su vrijeme na dane, godine i mjesece, te doprinjeli

razvoju mnogih znanosti. Zemlje Istoka bile su kolijevka kulture i civilizacije, a osnivanje prvih kola

dogaalo se nekoliko tisua godina prije nove ere, upravo u njedrima prvih civilizacija.

4

~ ODGOJ U ANTIKOJ GRKOJ ~

Antiku Grku inilo je vie manjih drava, od kojih su najpoznatije Atena i Sparta.

Znaajka atenskog i spartanskog odgoja, koji su bili razvijeni u 6. st. pr.n.e., bila je privilegija odgoja i

obrazovanja samo djece bogatih robovlasnika.

SPARTA (Lakonija; na jugoistoku poluotoka Peloponeza)

Stanovnitvo Sparte bilo je podijeljeno na tri stalea:

1. spartijati aristokracija, zemljoposjednici (osvajai) vladajua manjina

2. perijeci slobodni graani, smatrani strancima

3. heloti robovi u dravnom vlasnitvu

Cilj spartanskog odgoja: obuiti vojnike/ratnike, odgojiti eksploatatore potinjenih. Na ivotu bila su

ostavljana samo zdrava dojenad.

Do 7. godine djeaci su boravili u obitelji. Nakon 7. pa sve do 18. godine, djeaci su bili u

dravnim odgojnim ustanovama, gdje su izlagani strogoj disciplini. Oskudna prehrana,

privikavanje na hladnou, ritualno ibanje, etc., bila su dio svakodnevice. Trailo se da odgovaraju

saeto i kratko (lakonski govor).

Nakon 18. godine, odgajanici su se dijelili u sisitije (druina od 15 vojnika), a najbolji u odredu,

postajao je starjeina sisitije. Ostali su mu se morali pokoravati. Malo su itali i pisali.

U koli su bile zastupljene vojne i gimnastike vjebe, hrvanje i boksanje, igre s loptom, te ratnike

igre. Uilo se itanje i pisanje. Pjevale su se himne i vojne pjesme radi pobuivanja ratnikog

raspoloenja. U skladu s ciljevima spartanskog odgoja, mladii su sudjelovali u krvavim nonim

hajkama na robove.

Nakon 18. godine, mladii stupaju u grupu efeba. Od 20. - 30. godine, efebi sudjeluju u ratnim

osvajanjima, dok neki od njih djeluju kao odgajatelji novih generacija vojnika.

Specifino za spartanski odgoj je to to su djevojke bile jednako obuavane u ratnikim

vjetinama, kao i mladii. Cilj je bio: obrana grada, u vrijeme dok su mukarci bili u osvajakim

pohodima, te raanje zdravog podmlatka.

Sparta nije imala razvijenu trgovinu, te se nije otvarala prema ostalim dravama. Strogost i polu-

patrijarhalnost ostavljale su Spartu zatvorenom prema bilo kakvom utjecaju iz istonih zemalja.

5

ATENA (glavni grad Atike; trgovaki centar Grke; luka Pirej)

Kao razvijeno trgovako sredite (6. st. pr.n.e.), Atena je bila otvorena za novosti i promjene,

koje su donosili trgovci s Istoka. Trgovala je najvie s Egiptom, i Fenianima iz Male Azije. Razvio se

bogati trgovaki sloj, ime je bilo omogueno kupovanje sve veeg broja robova. Borba za prevlast,

vodila se izmeu zemljoposjednike aristokracije i bogatih trgovaca. Srednji i nii slojevi osiromauju,

te Atena postaje napuena siromanim stanovnitvom. Iako gladni, graani su imali politika i biraka

prava, zbog ega su ih vladajui slojevi iskoritavali kao glasae, te kao sredstvo za meusobne

politike pritiske.

Klasna borba u Ateni dovodi do stvaranja demokratske robovlasnike republike, kojom upravljaju

predstavnici trgovakih slojeva. Najveu mo Atena je dostigla u 5. st. pr.n.e., pod upravom Perikla

(468.-429.g pr.n.e.), u koje vrijeme su stanovnici Atene bili porezni obveznici.

U periodu Periklove uprave, atenska kultura dostie najviu razinu. Razvija se filozofija

(dijalektika), pjesnitvo, kiparstvo, arhitektura. Prirodne nauke (matematika, fizika, etc), preuzete iz

istonih zemalja, razvijaju tadanji grki filozofi (logika, etika, etc). Savrenstvo u kiparstvu ogleda

se i danas u mnogobrojnim atenskim graevinama (Partenon, etc).

Odgoj u Ateni (6.-4. st. pr.n.e.), bio je razliit za djeake od djevojica. Djevojice su ostajale kod

kue do svoje zrelosti, i uile su poslove vezane za domainstvo. Djeaci su do 7. godine odgajani

u obitelji od strane pedagoga, i taj period djetinjstva je bio vrlo vaan za razvoj kreativnosti

(modeliranje gline, voska, pluta, duborez, djeje igre, etc). Uila su se pravila ponaanja, te

prenosili mitovi.

kole gramatista (itanje/sricanje, pisanje/tragom uitelja, raunanje/prsti, kamenii, daska

za raunanje) i kole kitarista (glazba, pjevanje, deklamiranje stihova Ilijade i Odiseje i dr.),

polazili su djeaci od svoje 7.-14. godine. Te su kole bile privatne i plaale su se. kole su drali

ratni invalidi ili bivi robovi puteni na slobodu (uitelji/didaskali/pouavatelji). Nije bilo odreenog

obrazovnog plana i programa, pa je to ostavljano privatnoj inicijativi i tradiciji.

Rad u kolama bio je individualan (uitelj-uenik), a takav nain individualne nastave, odrao se u

Europi sve do 17. st. U atenskoj koli primjenjivalo se tjelesno kanjavanje uenika (tekst na

daici Budi marljiv djeak, da te ne bi tukli morao je biti prepisan etiri puta).

6

U 13. godini, djeaci prelaze u kolu za uenje borbe/palestra, gdje se 2-3 godine bave

gimnastikom, pod vodstvom uitelja/pedotrib. Vjebali su petoboj/pentatlon (tranje, skakanje,

bacanje koplja i diska, hrvanje), te plivanje. Dijalektiku i tjelesni odgoj, besplatno su odravali

najugledniji graani Atene (smatralo se poasnom dunosti).

Jedan dio mladia zavravao je s obukom u palestrama, dok su drugi, imuniji mladii,

pripremajui se za rad na rukovodeim mjestima u dravi, nastavljali kolovanje u gimnazijama

(gimnastika, dijalektika, gramatika, filozofija).

Od 18.-20. godine, mladii su postajali efebi, te polagali zakletvu domovini. Efebi su obuavani za

vojnike dunosti, uili su graditi utvrenja, rukovati orujem. Obavljali su slubu u gradskim

garnizonima, uili boriti se na moru, na ratnim brodovima. Sudjelovali su takoer, u poasnim

dravnim ceremonijama.

S obzirom da je samo vladajui sloj mogao svojoj djeci pruiti kolovanje, ostalim graanima i njihovoj

djeci, preporuivale su se zanatske obuke. Prema Solonovu zakoniku, otac koji nije izuio sina u

nekom od zanata, nije mogao polagati pravo da ga sin izdrava u starosti.

U demokratskoj Ateni, sistem odgoja i obrazovanja bio je prilagoen potrebama robovlasnike klase

(vidi u Protagora, Platon).

Razlike u spartanskom i atenskom odgoju:

SPARTA ATENA

Odgojne ustanove - dravne - privatne (kitaristi i gram.)

- dravne (palestre i gimnazije)

Odgoj - jednostran (vojniko-tjelesni) - mnogostran (gimnastiki i

muziki/intelektualni i estetski,

retorika/govornitvo, filozofija,

politika)

Idealan ovjek - snaan i vjet ratnik - sinteza razvijenog i dobro

odgojenog ovjeka

Ideal odgoja - snaan ratnik - kalokagatija- ljepota i dobrota

- kalokagatos- ovjek lijepog tijela i

visokog morala

7

~ GRKI FILOZOFI O ODGOJU ~

SOFISTI

Razvitak Atene u 5. st. pr.n.e. zahtijevao je ire obrazovanje. Pojavljuju se sofisti, putujui uitelji, koji

su se bavili govornitvom/retorikom, a svoje usluge naplaivali. U prvi plan stavljali su ovjeka,

negirali opstojnost bogova kao upravitelja svijeta (skeptici prema vjeri; Protagora: ..o bogovima ne

mogu znati postoje li ili ne, zato to nam mnogo toga sprjeava da to spoznamo kako maglovitost

predmeta, tako i kratkoa ivota), zastupali relativizam i senzualizam. Najpoznatiji su bili: Protagora

(..ovjek je mjera svih stvari), Gorgija (..istina je subjektivna i individualna), Zenon, Prodik, etc.

Poduavali su aristokratsku mlade u govornitvu, znanosti, gramatici (u privatnim kuama,

gimnazijama). Zasluni su za poetak razvoja filozofije, logike, gramatike. Za odgoj mladih, uz uenje,

smatrali su vanim i vjebanje.

SOKRAT

Bavio se samo etikom. Zahtijevao od ovjeka rad na moralnoj razini, do savrenstva. Smatrao je da

postoji apsolutna istina, nasuprot relativizmu sofista. Moralni odgoj trebao je teiti moralnom

savrenstvu. Poduava da je najvea vrlina mudrost, do kojeg se dolazi znanjem. Pogreno

vladanje/nemoral dolazi uslijed neznanja. Okrenut je ovjeku, ne prirodi. Protivnik sofista i naina

njihovih uenja. Koristio se induktivnom metodom/majeutika, pri emu je sugovornika dovodio u

nedoumicu/stanje aporije. Retorika sofista za njega je samo bezvrijedno umijee uvjeravanja/laskanja

(djeluju na emocije osobe), dok prava umijea i pouavaju i uvjeravaju. Ujedno, nastojao je iskljuiti

retoriku kao znanje.

PLATON

Dijeli svijet na pojavnost/sjene i ideje/stvarnost. Utemeljitelj objektivnog idealizma. Osnovao prvu

visokokolsku ustanovu, filozofsku kolu Akademija. Zagovornik reinkarnacije (..njihova se dua

sjea boravka u svijetu ideja). Jednako kao i Sokrat, tei apsolutnoj istini. Nije odobravao postojei

"demokratski" poredak u Ateni. U svom djelu Drava raspravlja o vrlini pravednosti (to je pravednost

za dravu, to e biti i za pojedinca), detaljno opisujui sliku drutvenog ureenja, te odgoja i

obrazovanja. Dotie najvie podruje filozofije, etiku. Nudi nam koncepciju pravednosti, u smislu

jednakosti, prema kojoj treba najprije uzeti u zatitu slabe i obespravljene. U polisu ne postoje

potlaeni i robovi. Svatko obavlja posao sukladno svojim nagnuima (vlada harmonija).

Tri su stalea: radnici, uvari i upravitelji (udre, katrije, vaiije/brahmani). Ujedno, u 9-toj knjizi govori

o etiri vrste pogrenih vlasti: timokracija/kretsko i spartansko, oligarhija/vladavina nekolicine,

demokracija/puka vlada, tiranija/nasilnitvo. Platon prvi ukazuje na vanost odgoja koji je ureen

prema zakonu drave, istie potrebu za javnim predkolskim odgojem, te vanost igre u odgoju

predkolske djece. Smatra da pristup odgajaniku treba biti individualan, te u skladu sa djelatnosti koju

e osoba obavljati. Ujedno, uenje u koli sastoji se od: pisanja, itanja, gramatike. Pjesnitvo i

umjetnost smatra oponaanjem onoga u emu ve ivimo, koje nema edukativnu relevantnost, jer nas

ne ui razlici izmeu dobra i zla. U djelu Politeia, temeljito je razradio sustav etikih normi, kao

8

orijentacijska paradigma ljudskoj dui, te kao preduvjet za ivot u polisu. Dijalektiku smatra najviim

stupnjem obrazovanja i njome se ovjek moe baviti tek u starijoj dobi. Kao i Sokrat, smatra da se

treba voditi briga o tijelu i dui. ...bez izvanredne prirode nitko ne postaje dobar ovjek, ako se

ne bi odmah kao dijete u igri upoznao s lijepim i sve tako i dalje radio. (558 b, 8. knjiga).

Zagovara ostvarenje punine misli u ivotnoj praksi. Ne razlikuje spolne, ve prirodne predispozicije

svake osobe (5. knjiga).

Smatra da mladi trebaju uiti (7. knjiga): pisanje, itanje, baviti se tjelovjebom, mjerstvo/raunanje,

geometriju (doba djeatva), astronomiju, i druge nauke (nakon 20-te godine), te kao vrhuncem-

dijalektikom (nauk o raspravljanju, nakon 30-te godine). Uiti dakle, treba se do 30-te, nakon toga 5

godina uiti dijalektiku, 15 daljnjih godina skupljati iskustvo, baviti se obrtom i djelatnostima,

iskusiti rat, a tek nakon 50-te preuzeti dravnike poslove, i baviti se filozofijom. U svom uenju

povezuje tjelesni, moralni i umni odgoj. Dijelovi due: razumski, voljni i poudni. Ideja dobra je krajnji

cilj dijalektike, te kao najvii princip utemeljuje cjelokupnu zbilju.

ARISTOTEL

Platonov uenik 28 godina, osnovao peripatetiku kolu Liceja, nema ostavtine u knjigama (biljeke

uenika s njegovih predavanja). Iako se u 1. st. n.e. razvija bibliotekarstvo, do 4. st. n.e., biljeke i

ostalo s Aristotelovih predavanja, bili su nepoznati. Bio je iz lijenike obitelji. Njegovo uenje bazira

se na uenju Platona i Sokrata, razraujui ga u odreene smjerove. Razmatra prirodu (fizika), manje

ovjeka (logika). Spoznaju kod ovjeka smatra osjetilnom, sukladno tumaenju, odnosno, znanju. Dok

se u Platonovoj Akademiji uila dijalektika, metafizika i matematika, u Aristotelovoj Liceji nauavala su

se empirijska istraivanja vanjskog svijeta (zoologija). Aristotel je smatrao da je istraivanje boanska

aktivnost, koja aktivira najbolje u nama. Sve ima svoju svrhu, ular-konj-konjanitvo, i nalazi se u

hijerarhiji. Nasuprot Sokratu i Platonu, smatrao je da vrline jesu nune, ali ne i dovoljne za sreu.

Dodaje materijalno bogatstvo (naspram Platona, koji smatra da svi trebaju imati jednako). Odgoj

promatra kao razvoj mogunosti dobivenih od prirode (uzima od Platona prirodne predispozicije,

Drava). Karakteristino za Aristotela je, za razliku od Platona, razmatranje poloaja samo slobodnog

ovjeka, ne i onih ljudi koji su robovi. Slae se s robovlasnikim ureenjem. Razvoj ovjeka

periodizira: od 1-7 godine (obitelj), od 7-14 godine (dravna kola: ui se sve to navodi i Platon), te

od 14-21 godine. Oslanja se na praksu atenskog odgoja, dok od spartanskog preuzima ideju o

dravnoj koli. Utjecao je na smjer razvoja pedagogije u renesansi.

~ HELENIZAM ~

Helenizmom nazivamo razdoblje u povijesti, kulturni utjecaj Helena na Orijent, i manjim

dijelom obrnuto (od 334.g pr.n.e. - poetak n.e.), za vrijeme kojeg je osvajanjima Aleksandra

Makedonskog stvorena svjetska drava, ije podruje obuhvaa tri kontinenta - Europu, Aziju i Afriku.

Osim Atene (grki poraz bio je 338.g pr.n.e. kod Heroneje), pojavila su se i druga kulturna sredita:

Aleksandrija (s najveom knjinicom, gdje su radili mnogi znanstvenici), Pergam u Maloj Aziji i

9

Antiohija u Siriji. Utjecaj grke kulture bio je velik (grki- slubeni jezik viih slojeva). Helen = kulturni

ovjek; barbar = onaj koji ne govori grkim jezikom.

Najznaajnija filozofska uenja u razdoblju helenizma su: uenja stoika i epikurejaca.

Stoici (osniva Zenon) su preuzeli od Platonove kole podjelu filozofije na fiziku, logiku i etiku.

Tek zajedno, mogu dati rjeenje pitanja o svijetu, ovjeku i njegovu ivotu. Fizika odreuje na

kojim principima sve nastaje, etika odreuje cilj djelovanja, a logika mora ustanoviti kada je

miljenje ispravno i kako se do njega dolazi. Hrizip je o 5 padea napisao posebnu knjigu, ali

Rimljani nisu dobro preveli na latinski (2. pade generalis pogreno su preveli u genetivus; 4. nije

pade optuivanja accusare, ve dolazi od znaenja uzrok = causativus). Stoici su istraivali i

glagolska vremena. Zenon je razdijelio vremena na odreena i neodreena (aorist). Radio je

prema duhu semitskih jezika, i tako se udaljio od Aristotela.

Epikurejci (Epikur, 341.-270.g pr.n.e.) zastupaju materijalistiko shvaanje svijeta. Epikur se

svojim uenjem suprotstavlja neznanju i predrasudama svog vremena. Odbacuje mitoloki pogled

na svijet, smatrajui da samo materijalistika filozofija moe objasniti prirodu i sve pojave u njoj.

Nastavlja s uobiajenom podjelom filozofije: logika, fizika, etika. U fizici unosi novost Otklon

atoma/deklinacija atoma - kao mogunost i izvor stvaralatva. U etici smatra da sva vrijednost

lei u osjetima (kad nema osjeta- smrt nije loa za nas), kao i u razumu. to se tie

prosvjetiteljstva Epikurova filozofija tei osloboenju ljudi od predrasuda, te ih pomou znanja

uiniti sretnima.

U razdoblju helenizma, pojavljuje se i kranstvo (2. st., kao religija obespravljenih i robova). Uenje

se baziralo na jednakosti svih pred Bogom, bez obzira na drutveni poloaj.

Aleksandriju 641. godine osvajaju Arapi. U razdoblju helenizma, uslijed raseljavanja stanovnitva, sve

vie se poveava ekonomska nejednakost. Obrazovanje je privilegija viih slojeva drutva. Djeluju

kole kitarista i gramatista, kao i u Ateni. Nakon njih, mladi nastavljaju kolovanje u palestrama i

gimnazijama.

Promjene u politikom i kulturnom ivotu poinju utjecati i na sustav obrazovanja, pa kole vie nisu

privatne, ve postaju javne/dravne. Svaka kola ima svog staratelja, kojega zvanje se smatralo

visokom dunou. Uitelje biraju i plaaju gradske uprave. S razvijanjem znanosti, razvija se i

obrazovanje.

Prijanji gimnastiki odgoj, u Ateni i cijeloj Grkoj, postaje u helenizmu gimnastika vjetina/akrobacija.

~ RIMSKO DOBA ~

U povijesti starog Rima, tri su razdoblja oznaitelji njegovog drutvenog i dravnog ureenja:

1. Rodovski Rim od 8.-6. st. pr.n.e. (osnivanje Rima u 8. st.)

2. Rimska Republika od 6.-1. st. pr.n.e.

3. Rimsko Carstvo od 30-tih godina pr.n.e-476. godine n.e. (Rim pripojen Istonim Gotima)

10

RODOVSKI RIM

Patrijarhalno ureenje rodovskog Rima podrazumijevalo je obitelj, ijom sudbinom upravlja glava

obitelji- otac. Muki lanovi obitelji, s robovima, obraivali su zemlju, dok su se majka i enski dio

obitelji, brinule za kuu/gospodarstvo. Takvo obiteljsko odreenje, utjecalo je i na religiju i odgoj.

Slavili su se bogovi/duhovi predaka (lari i penati), i praznici sjetve, etve, vinogradarstva. Stari Rim bio

je vrlo ogranien, uvijek spreman na vojno djelovanje, te obranu od susjednih plemena.

Cilj odgoja: odgajanje zemljoradnika-vojnika.

Cilj moralnog u odgoju: portvovnost i pokoravanje bogovima, roditeljima i starijima. Njegovala se

skromnost, ljubav prema domovini i hrabrost.

Uilo se: rukovanje orujem, jahanje, plivanje, hrvanje. U obitelji se, u skladu sa znanjem starijih uilo

itanje, pisanje i raunanje.

RIMSKA REPUBLIKA

Krajem 6. st. pr.n.e, u Rimu se uspostavlja republikanska uprava. Rim osvaja dijelove Apeninskog

poluotoka, te u 3. st. pr.n.e. cijelu dananju Italiju.

Dolazi do brojanog poveanja stanovnitva, pa se stvaraju javne elementarne kole/ludus. U njima

se uilo: itanje, pisanje, raunanje, a dodani su i zakoni 12 ploa. kole se nisu gradile, ve se

nastava odvijala u hodnicima hramova.

Od 6.-4. st. pr.n.e. formirao se starorimski republikanski odgoj.

Cilj mu je bio: odgojiti graane koji e obavljati svoje graanske dunosti, te biti odani Republici.

Razvijala se hrabrost, jaka volja, estitost, skromnost, umjerenost i dostojanstvo. Takvi osjeaji

poticani su priama o herojima, borbama znamenitih predaka, posjeivanjem Foruma, Senata, te

vojnih logora rimskih legionara. Taj period ne razlikuje se puno od rodovskog Rima.

Bitnije promjene u odgoju i obrazovanju nastaju u 3. st. pr.n.e., kada Rim postaje robovlasnika

drava. Unutar obitelji polako nestaje njegovanje skromnosti i jednostavnosti. U obitelji se dovode

robinje iz Grke (dojilje, dadilje), a grki uitelji postaju pedagozi. Grka filozofija ubrzo postaje

predmet prouavanja, te se ui gramatika i retorika, odgajaju govornici za potrebe javnog ivota

(Senat; utjecaj na birake mase). Djeca visokih slojeva drutva polaze gramatike kole, u kojima se

ui: grki jezik, gramatika latinskog jezika, ita se Homer, i rimski pisci Vergilij, Horacije, etc. Ubrzo se

pokazuje da gramatika kola nije dovoljna za odgoj oratora, pa se otvaraju retorike kole, u kojima

se predaje i filozofija.

U rimskoj retorikoj koli uilo se: pravo (graansko), matematika, astronomija, glazba.

Ciceron je zahtijevao i uenje rimske povijesti. Smatrao je da odgajatelj treba prepoznati sklonosti

odgajanika, te ga poduavati s njima u skladu.

Seneka je zastupao miljenje da ne treba uiti za kolu, ve za ivot, te da uitelj, uei druge, i sam

ui. Ujedno, smatrao je vie vrijedi primjer, nego sva pravila i zakoni. Pouavao je da govornik mora

11

biti iroko obrazovan ovjek, orijentiran u svim znanostima svog vremena.

Umijee govornitva bilo je iroko zastupljeno, i mada je bilo onih koji su se borili protiv utjecaja grke

kulture, nastavljalo je svoju zastupljenost u Senatu, na sudu, u provincijama, ak i kod vojskovoa.

S porastom broja robova, Rim se punio siromanim stanovnitvom, a sve to utjecalo je na daljnji

razvoj Rima.

RIMSKO CARSTVO

Elementarne kole postaju sredita odgajanja irokih masa, temeljei svoje odgajanje na

podanikom duhu, vjernog rimskom caru. Privatne kole potpale su pod dravu, a uitelji su bili carski

inovnici. Rimski carevi Hadrijan, Pius, i Aurelije, sve veu panju posveuju obrazovanju, te

dodjeljivanjem veih prava i plaa uiteljima (Konstantin), kolu pretvaraju u orue svoje vladavine.

U Rimu je osnovana kola sveuilinog tipa Atheneum. U njoj se prouavala literatua, retorika,

filozofija, pravo, tehnika i medicina. U rimskim provincijama osnivaju se visokokolske ustanove

(Atena- 176.g dravna kola sveuilinog tipa). Te kole imale su visoke kolarine, pa su ih polazila

samo djeca imunih obitelji. Potkraj vladavine Rimskog Carstva, kultura i obrazovanje doivljava svoju

dekadenciju, te se siromatvo misli ogleda u fraziranju i slatkorjeivosti. Obrazovanje postaje znak

socijalne nadmoi, pa obrazovanje dobija klasno obiljeje. Posljednji rimski carevi uzimaju kransku

religiju i crkvu u svoju slubu, a slijedno tome, u kolsku slubu i kranske sveenike.

M. F. Kvintilijan (35.-118.g n.e.), djetinjstvo i kolovanje proveo je u Rimu. Bavio se advokaturom, a

zatim nastavnikim radom u retorikoj koli. Ugledni profesor, dobija titulu konzula. Objavljuje djelo

Instituto Oratoria/Obrazovanje govornika, 12 knjiga pisanih na pergamentu. U njemu navodi: cilj

odgoja je odgoj idealnog govornika, a prvi i najbitniji uvjet za to je da ovjek mora biti poten i estit.

Dobar karakter + dobro govornitvo = idealan govornik. Smatrao je da veina djece ima prirodnu

nadarenost za uenje. Prije nego pristupi obrazovanju uenika, uitelj mora upoznati njihove

prirodne sklonosti i umne sposobnosti. Uzrok neuspjeha ne lei u djejoj ne nadarenosti, ve u

odgajateljevim zahtjevima. Kljunu ulogu imaju mudre i pametne dojilje, zatim roditelji (moraju biti

obrazovani), te posluga i robovi-odgajatelji. Smatrao je da se prvo treba uiti grki jezik (kao temelj

rimske kulture), zatim latinski. Nije se slagao da se itanje ui tek od 7. godine. Bio je uvjeren da djeca

trebaju uiti od malena. Istovremeno, djeca trebaju uiti oblik i naziv slova (izraena od bjelokosti s

kojima se mogu igrati).

itanje se svladava organiziranim vjebanjem i ponavljanjem (itanje = izgovaranje glasova, slogova,

pa reenica). Vjebe pisanja treba izvoditi na tekstovima pounog i moralnog sadraja. Takve stihove

trebaju djeca uiti na pamet. Kvintilijan zastupa javno odgajanje i kolstvo. Protivnik je kanjavanja,

smatra da je to sraman i poniavajui in nasilja koji bi kao takvog priznao svatko da je kanjenik

odrastao ovjek. Treba nadzirati uenje, te time nee biti mjesta za kanjavanje. Odnos uenja i

odmora treba biti racionalan. Nastavni predmeti: gramatika (temelj cjelokupnog obrazovanja), glazba

(ona koja podie herojski moral i snagu, te slavi; ne ona koja raznjeuje) ritam i melodija treba

pridonijeti ljepoti govora, i geometrija. Za upis u retoriku kolu nisu bitne godine, ve intelektualna

zrelost.

12

ODNOS RANOG KRANSTVA PREMA ANTIKOJ KULTURI

Od 2.-5. st. Rimsko Carstvo doivljava ope ekonomsko, moralno i intelektualno propadanje. Novu

religiju, kranstvo, prihvaaju prvo najsiromaniji i robovi, a zatim i ostali imuniji stanovnici Rimskog

Carstva. Obespravljeni su u njoj vidjeli nadu u vjeno blaenstvo, a imunijima je odgovarala radi

propovijedanja pokornosti, to je trebalo smiriti pobune siromanih protiv eksploatatora. Neki su se

odricali svjetovnog ivota (asketizam).

Kranstvo postaje dravna religija u vrijeme cara Konstantina (285.-337.g), smatrajui antiku

kulturu poganskom i mnogobonom. Kult lijepog tijela prelazi u asketski kult umrtvljenog tijela.

Umjetnost je takoer smatrana grijehom, mada je poprimila vjerske oblike, te nije mogla biti

iskorjenjena. Zabranjena je sva antika literatura.

U tijeku ranog srednjeg vijeka, meu crkvenim predstavnicima razvijaju se dva pravca:

predstavnici istone crkve (Kliment, Origen, etc.) smatraju da se grka filozofija treba prouavati,

jer predhodi kranstvu

ostala veina crkvenjaka odbija antiku filozofiju (Tertulijan, etc.)

Neprijateljstvo prema antikoj kulturi i filozofiji razvijalo se i usavravalo tijekom srednjeg vijeka.

BIZANT

395. godine Rimsko Carstvo dijeli se na: Istono RC Bizant (Turci zauzimaju Carigrad 453.g)

Zapadno RC Rimsko Carstvo (propada 476.g)

Crkva ima utjecaj, iako ne toliko veliki kao na zapadu Europe.

Kranstvo se 1054.g dijeli na: pravoslavnu i rimokatoliku crkvu.

Bizant stavlja vjeru pod svoju vlast. S obzirom da se Bizant nalazio i na podruju Grke, njene

tekovine utjecale su i na njega. Obrazovanje je ipak bilo mehaniko, stereotipno i proeto religijom

(formalizam, sitniavost u komentarima, misticizam u filozofiji).

Bizant je bio pod neogranienom vlasti cara. Zadatak crkvenih starjeina bio je pridobiti narod za vlast

pomou religije (osnivaju se ope crkvene kole pristupane svoj djeci). U vrijeme nastave itale su se

vjerske knjige i na taj nain pripremali se vjernici. Djelovale su i zanatlijske kole, u trgovakim

sreditima. Visoke kole u veim gradovima, bile su privatne. U njima se uilo: vjeronauk, gramatika,

retorika, a njegovali: moral, vitetvo i tjelesni odgoj.

Kulturno-prosvjetni centri: Aleksandrija, Antiohija, Efez, Konstantinopol.

Crkva osniva kole u kojima se pripremaju budui sveenici.

Car Justinijan, u Carigradu (6. st.), osniva visoku kolu podreenu interesima drave, te biblioteku.

Nastava se temeljila na djelima Antike. Nakon pada Carigrada, sve se prenosi na zapad. To je

obogatilo doba renesanse i humanizma. Bizant je u srednjem vijeku bio uvarem antike batine.

iril i Metod postavljaju temelje slavenske pismenosti, prijevodima liturgijskih i biblijskih knjiga.

13

~ SREDNJI VIJEK ~

kola, prosvjeta i pedagogija, u srednjem se vijeku moe podijeliti u tri razdoblja:

1. rani srednji vijek od propasti Rimskog Carstva u 5. 12. st.

2. skolastika 12. i 13. st.

3. humanizam i renesansa od 14. - kraja 16. st.

Nakon propasti Rimskog Carstva (476.g), u povijesti poinje srednji vijek i doba feudalizma.

Karakteristina obiljeja feudalizma su: seoska privreda i podjela drutva na stalee.

Vladajui stale svjetovni i duhovni feudalci.

Eksploatirani stale seljaci (kmetovi), zanatlije i trgovci.

Katolika crkva bila je ideoloki oslonac feudalizmu, a imala je vlast i nad odgojem i obrazovanjem.

Propovijedala je bezuvjetnu pokornost, trpljenje, rad i asketizam, s ciljem slabljenja volje. Nastava u

kolama temeljila se na Svetom pismu i njegovom tumaenju, a napamet su se uile knjige pisane

latinskim jezikom. Cjelokupno obrazovanje imalo je religijski karakter. Dijalektika je smatrana

vjetinom voenja polemika (s hereticima).

U poetku, sveenici su mogli biti samo sinovi iz sveenikih obitelji. Tek 1074. godine, kada je

uveden celibat, sveeniki redovi popunjavali su se i iz ostalih stalea. U 12. i 13. st., kad nastavni

programi nisu mogli zadovoljiti potrebe drugih stalea (zanatlija i trgovaca), poele su se osnivati kole

pod upravom cehova (zanatlije) i gilda (trgovci). Samostani su bili sredita pismenosti, knjinica i

knjiga. Samo u ponekim samostanima obraivana su djela rimskih klasika: Vergilija, Cicerona, etc.

CRKVENE KOLE

Vrste: od 5.-12. st. samostanske, katedralne i upne.

Prve se razvijaju samostanske i katedralne kole, i za potrebe su crkve. U njima se koluju budui

sveenici i prepisuju/umnoavaju crkveni spisi (skriptoriji).

Samostanske kole

U poetku, te su kole polazila samo ona djeca koja se koluju u red sveenika.

Tijekom vremena dolazi do osnivanja odjela: - interni za djecu, budue sveenike

- eksterni za ostalu (svjetovnu) djecu

Uio se vjeronauk, te itanje i pisanje na latinskom jeziku. Uitelji su svoje pedagoko znanje stjecali u

radu.

Potkraj 8. st. u Francuskoj, ueni sveenik F. Alkuin osniva svoju dvorsku kolu. Izradio je programe

na temelju kojih se nadalje osnivaju kole u Francuskoj. Knjige je pisao u obliku razgovora.

Potkraj 10. st. u vicarskoj, u koli samostana Sankt Gallen, itala su se djela: Cicerona, Horacija,

Juvenala i Sofokla.

14

U Irskoj, koja je smatrana najobrazovanijom zemljom Europe izmeu 6. i 8. st., postojao je veliki broj

samostana, nezavisnih od ostalih redovnikih kola u Europi. Bili su otvorenog tipa, za laike, kao i za

pripadnike sveenikih redova. Dok se drugdje zanemarivala grka i rimska klasika, u irskim

redovnikim kolama prouavala se s entuzijazmom. Rimsko sveenstvo studiralo je latinski, dok su

irski sveenici imali ivi interes za materinji jezik i kulturu. Takva situacija trajala je gotovo 2 stoljea,

kada je 795.g vikinkom invazijom prekinuto zlatno doba irskog uenja.

Katedralne kole

Osnivaju se u crkvenim sreditima/sjeditima biskupa.

Iako sline samostanskim kolama, sadraj nastave katedralnih kola bio je na vioj razini (trivium -

gramatika, dijalektika i retorika; kvadrivium matematika, geometrija, astronomija i teorija glazbe).

upne kole

Osnivaju se uz crkvene upe. Uitelj je upnik ili zvonar, polaze ih manje skupine djece.

Uio se vjeronauk, itanje i pisanje na latinskom jeziku (pisanje manje), te pjevanje molitvi.

kolarina se plaala.

Sadraj nastave: itanje na latinskom jeziku, 150 psalama, Sveto pismo i raunanje. Najsposobniji

uenici uili su jo i gramatiku, retoriku, dijalektiku.

Metode nastave: zasnivaju se na pamenju. Nastava je dogmatskog karaktera, proeta religijom.

Uitelji rade sa svakim uenikom zasebno. Trajanje kolovanja ovisilo je od obrazovanja samog

uitelja. Nije bilo nastavnih programa, planova, niti nastavnih sati.

Sveenik H. Maurus, iz Meintza, smatra se prvim njemakim uiteljem i znanstvenikom.

Odgoj feudalnog plemstva

Odgoj se temeljio na 7 vitekih vjetina (jahanje, plivanje, bacanje koplja, maevanje, lov, igranje

dame, versifikacija/pravljenje stihova). Djeak nije radio i uio, ve je razvijao svoje vjetine vojnika-

ratnika, te orijentaciju, a stihovi su mu pomagali u izraavanju odanosti svom sizerenu/vlastelinu.

Kasnije se osnivaju viteke akademije.

Sustav vitekog odgoja: - od 7.-14.g dijete odlazi na dvor vlastelina (manire ponaanja ui od njegove

ene), te postaje pa

- od 14.-21.g postaje titonoa (prati vlastelina u borbu i lov)

Nije morao znati itati, kao niti pisati (Karlo Veliki je nauio itati i pisati s 40 godina).

Sveenici su bili pisari i notari nepismenih feudalaca. Feudalci svoje keri alju najee u

benediktanske samostane. Tamo su uile: izraivati rune radove, itati, pisati, glazbu. Ponegdje

ue i poeziju.

SKOLASTIKA

Bila je prvi vjesnik obnove intelektualne i znanstvene aktivnosti.

Skolastika je teila pomirenju razuma s religijom. Odnosno, teila je da se religiozne dogme objasne

15

filozofijom i logikom (Aristotelovom), kao i drugih antikih filozofa = usklaivanje vjere i nauke.

Na razvoj skolastike utjecala su: - heretika uenja istone crkve (srednjevjekovna sveuilita)

- arapska filozofija (u 8. st. panjolsku osvajaju Arapi, te vladaju oko

700 g)

- bizantska kultura (dolazi u Europu za vrijeme kriarskih ratova)

U 12. i 13. st. osnivaju se univerziteti, prva europska sveuilita. Posredovanjem Arapa, Europa je

prihvatila kulturu antike Grke i zemalja staroga Istoka. Sve veim razvijanjem skolastike u doba

nastanka gradova, nastaje njeno izraavanje kroz sljedea filozofska gledita: nominalizam i

realizam. Sukob realizma i nominalizma trajao je vie stoljea. S obzirom da je crkva proganjala sve

to je bilo opreno njezinom uenju, nastala je teorija dvojne istine. Drugim rijeima, neka tvrdnja

mogla je biti istinita sa stajalita filozofije, ali lana sa stajalita religije, i suprotno. Autoritet crkve bio je

poljuljan, kao i njen utjecaj na ekonomsku i politiku stranu drutva.

Istaknuti skolastiari: Anselmo Canterburyski (biskup u Engleskoj) i Pierre Abelard (Francuska).

Anselmo vlast engleskih kraljeva treba biti potinjena crkvi (..treba vjerovati da bi se razumjelo).

Abelard nominalizam i realizam se trebaju pomiriti (..spoznajem da bih vjerovao).

Poznati mistiari: Toma Akvinski (..krajnji cilj ivota je postizanje blaenstva na drugom svijetu).

Odvaja umni od fizikog rada. Njegova djela su 500 godina izvor prouavanja teologije na

srednjevjekovnim sveuilitima.

Negativne karakteristike skolastike u nastavi: uenje napamet, bez razumijevanja i aktivnosti intelekta.

RAZVOJ SVEUILITA

U 12. st. poinju se osnivati visoke kole/univerziteti, u kojima su se predavale mnoge znanosti.

Uitelji i studenti inili su jednu zajednicu.

Korporacije/udruenja s tri razine: pa titonoa vitez ; scholarius bakalaurus magister.

Italia Salerno, Bologna, Padova, Napulj, Rim

Francuska Toulous, Montpellier, Pariz, Lyon

Engleska Oxford, Cambridge

panjolska, Portugal - Salamanca, Lisabon, Coimbrija

Belgija Louvain

eka Prag

Poljska Krakow

Austrija Be

etc.

- Ta sveuilita su osnivali znanstvenici, gradske uprave i stanovnici zainteresirani za razvoj nauke.

Bila su samostalne organizacije, s relativnom nezavisnosti od gradske uprave i crkve. Na elu

sveuilita je bio rektor (mogao je biti i student). Studenti su ivjeli u kolegijima/univerzitetskim

16

domovima, pod nadzorom magistra/mlaeg nastavnika. Univerzitetskim sudom mogao se izbjei

gradski sud. Studenti jedne narodnosti nacija. Crkva, u nemoi, osniva svoja sveuilita (potkraj 12.

st. u Francuskoj, Njemakoj, Engleskoj). Na elu crkvenih sveuilita bio je kancelar/predstavnik

biskupa.

etiri vrste fakulteta: 1. artistiki pripremni fakultet za upis na druge, predmeti 7 slob. vjetina 6-7g

2. pravni - nakon filozofskog

3. medicinski - nakon pravnog

4. bogoslovni - vrhunac, nakon medicinskog

K: vjeni student

Nastavne metode: itanje, komentari i disputi. Krajnost se odraavala kroz sitniavost lektora u

komentiranju tekstova, to je rezultiralo zanemarivanjem izvornog djela i gubljenjem smisla sadraja

("doktori mnoenja"). S obzirom da profesori, zajedno sa studentima, esto sele, to je pridonijelo

internacionalizaciji nauka, te izvrilo odreeni utjecaj na raanje renesanse.

GRADSKE I OSTALE KOLE

U 12. i 13. st. razvijaju se zanati i trgovina. Gradovi na raskrijima puteva jaaju kao gradovi-drave.

Gradovi postaju samoupravne jedinice. Gradske uprave/magistrati. Osnivaju se zanatske i

trgovake kole. kolarina se plaala. U 13. st. zanatske i trgovake kole se udruuju i postaju

gradske ili magistratske kole (financiraju ih gradske uprave magistrati). kolarina se plaala.

Uilo se: itanje, pisanje, raunanje, a u veim gradovima i gramatika, retorika, geometrija. Uio se, na

poetku latinski, koji kasnije prelazi u materinji. Novost su bile privatne kole za djeake, ali i za

djevojice. U Flandriji su to njemake pisarske kole. Do 15. st., u svim veim gradovima zapadne

Europe osnovale su se gradske kole koje su polazila djeca graana.

~ HUMANIZAM I RENESANSA 14.-16. ST. ~

Tijekom 14. i 15. st. ubrzano se razvijaju zanati, trgovina, gradovi-drave, te manufaktura (15. st. u

Italiji), koja je obiljeje raspada feudalizma i zaetak kapitalistike proizvodnje.

Sve vie raste netrpeljivost izmeu graanske klase/buroazije i feudalaca, uslijed koje dolazi do

vjerskih ratova irom Europe. Najvie u Njemakoj.

Nova graanska klasa istie optimizam, zdravog i aktivnog ovjeka (nasuprot asketizmu) i razvoju

novog pravca humanizam (lat. humanus- ovjeji, ljudski). Humanisti istiu Juvenalovu izreku zdrav

duh u zdravom tijelu. Pedagogija humanizma posveivati e najveu panju tjelesnom odgoju i

zdravlju. Razvijaju se prirodne znanosti i matematika empirizam, mehanicistiki materijalizam i

racionalizam.

Ljudski rad trebao je predstavljati temelj drutvenog ivota, kao i temelj razvoja slobodne linosti.

17

Znanstvenici tog vremena:

Kopernik (objasnio heliocentrini sustav), Galilej (zakon pada tijela), Paracelsus, Gutenberg (tisak s

pominim slovima), pronaen je mikroskop, teleskop, kompas, etc.

Intenzivno se razvijaju razliite umjetnosti, kao odraz antike klasike. Doba je velikana umjetnosti, u

knjievnosti, slikarstvu, kiparstvu: Petrarca, Boccaccio, Ariost, Leonardo da Vinci, Michelangelo

Buonarroti, Rafael Santi, Tizian, etc.

Godine 1453., pronalazi se djelo M. F. Kvintilijana Odgoj govornika, to e znaajno utjecati na novi

prilaz pedagokoj teoriji i praksi.

Ponovo se iri grki jezik meu viim slojevima stanovnitva. Latinski postaje knjievniji.

Otkrie Amerike 1492.g, a 1498.g put u Indiju.

Pedagogija renesanse: razvijanje djeje aktivnosti i osobnog rada na sebi, intelektualni razvoj mlade

linosti.

Od 14.-15. st., pedagozi trae ire i raznovrsnije nastavne planove i programe. Istiu se predmeti

kvadrivijuma, iako su jo uvijek znaajni i predmeti trivijuma. Proiruju se nastavni programi,

predmetima prirodnih nauka: fizika, mehanika, geometrija. Sve se vie prouava povijest. Literatura

humanizma i renesanse bila je proeta revoltom protiv crkve, iako se vjerski odgoj jo uvijek provodio

u nastavnim programima. Crkva gubi monopol nad kolstvom, iako je veina kola jo uvijek pod

njenom kontrolom.

Naglaava se ideja, u kojoj uenje i nastava moraju privui uenika svojim sadrajem, dok se uitelj

treba brinuti o sposobnostima i interesima uenika.

ZAKLJUAK: Pedagogiju humanizma i renesanse obiljeilo je veliko zanimanje za dijete, kao osobu.

Zadatak odgoja bio je razvijati mladu linost. Nastava je morala biti zanimljiva. Pedagozi su zahtijevali

voenje brige o psihikom i interesnom razvoju djeteta.

~ HUMANISTIKA PEDAGOGIJA ~

ZEMLJE GLAVNI PREDSTAVNICI

ITALIJA

Podruja sjeverne Italije prva su na kojima se razvijao kulturni pokret humanizma i renesanse.

Vittorino Rambaldoni da Feltre (1379.-1446.g), lektor filozofije, proslavio se kolom Dom radosti.

Nazvan je ocem humanosti, i prvi je uitelj novog tipa. kolu je smjestio u dvorac izvan grada, i time

prvi ostvario ideju kole u prirodi. Kod djece je razvijao umjerenost, a velikim je i svijetlim

prostorijama u koli pomagao djeci pri uenju. Brinuo se o 80-tak djece aristokrata, te se proslavio i

izvan Italije. U svoju kolu primao je i darovitu djecu iz siromanijih obitelji. Teio je upoznati

18

individualne osobine svakog djeteta, kako bi odgoj mogao prilagoditi djetetovoj osobnosti.

Najvanije u uenju: klasini jezik i literatura (Vergilije, Ciceron, Homer, Demosten), svjesno

usvajanje znanja i samostalan rad, razvijanje stila i umijea govorenja. Uvedene novine: algebra,

astronomija, elementi prirode. Nastava je na materinjem jeziku. Tjelesne kazne nije bilo.

FRANCUSKA

Humanizam se od kraja 15. st. iri, a utjecaj antike kulture je oslabljen.

Zanimanje za prirodne znanosti je vee, te se uz prouavanja literature, obrazovanje sve vie bliilo

ideji svestranog obrazovanja. Na sveuilitima se poinju prouavati: botanika, anatomija, fizika,

mehanika, etc. Od svih zemalja, krajem 15. st., najvie se u Francuskoj razvila manufakturna

proizvodnja.

Francuski kole College de France, osnovan je 1530.g u Parizu, kao centar humanistikih nauka.

Nije ovisio o crkvi, i imao je nastavne metode suprotne skolastici. U njemu su se prouavali:

klasini jezici, grki i latinski s literaturom, matematika i druge znanosti. Francuski je humanizam u

pedagogiji najjasnije izraen u djelima pisaca 16. st., Rebalaisa i Montaignea.

Francois Rabelais (1494.-1553.g), sveenik, studirao medicinu, postao dekan i profesor anatomije.

Bio je najpoznatiji humanist u Francuskoj. Sveenik koji se cijelog ivota borio protiv crkve, lijenik, koji

je ismijavao medicinu svoga vremena. Pisac, u ijim je djelima izraena potreba za zdravim ivotom,

nemirne prirode. Kao potrebu novog vremena, zastupa ideju realistikog odgoja, dajui primjer

zorne nastave. Tek kasnije sistematizira je Komensky. Zastupa moral i moralni odgoj. Smatra religiju

osnovom moralnosti, kao i ivot ispunjen radom (..znanje bez savjesti je duevna smrt). Smatra da

ljudi prirodno naginju dobrom i tenji ka slobodi. Humanistiki zahtjevi F. Rabelais-a: tjelesni i

intelektualni odgoj, svjesna aktivnost uenika, raznolikost znanja, proavanje prirode i klasinih jezika,

metoda razgovora, uvodi ekskurzije i estetski odgoj.

Michel de Montaigne (1533.-1592.g), jedan od najveih francuskih moralista, pisac. Otac mu od

djetinjstva omoguuje napredno obrazovanje, te uenje latinskog jezika prije kole. Odgajan je bez

kanjavanja. U svojim djelima osvre se na promatranje drugih, najvie sebe, analizirajui tjelesnost i

duhovnost. Piui o sebi, pie o ovjeku uope. Smatra sreu glavnom okosnicom ivota.

U djelu Ogledi, osvre se na odgoj, kritizirajui skolastike metode uenja. Smatra najvanijim pobuditi

kod djece ljubav ka uenju. Ujedno, paralelno se trebaju razvijati duh, tijelo i moralni lik. Protivnik je

pretjeranog umnog rada, kolektivnog odgoja u kolama, zastupa privatni odgoj i obrazovanje, te

odgajanje svjetskog ovjeka.

PANJOLSKA

Humanist Ludovicus Vives (1492.-1540.g), odgojen u duhu skolastike, bavio se pravom, teologijom i

pedagogijom. Zalagao se za reformu odgoja u smjeru vjersko-moralne obnove ivota. Najvanije

pedagoko djelo De disciplinis, u kojem se suprotstavlja skolastikim metodama nastave. Zastupa

vanost indukcije u procesu spoznaje. Proiruje nastavu novim predmetima, pa pored klasinih jezika

19

(latinski i grki) uvodi literaturu i povijest. Ipak, smatra religiju i poetkom i ciljem obrazovanja. Javna

kola treba imati prednost pred privatnom. U nastavi zagovara: zornost, samo-radinost, protivnik je

tjelesnog kanjavanja (kojeg ipak prihvaa kao krajnju metodu). Protivnik je skupnog odgoja djeaka i

djevojica. Razmiljanjima, najvie utjee na rad Komenskog.

ZEMLJE SJEVERNE EUROPE

Erazmo Noterdamski (1446.-1536.g), Nizozemac, najvei humanist sjeverne Europe, filozof,

pedagog, pjesnik, satiriar. Nauavao je u Parizu, Engleskoj, i mnogim gradovima Italije. Komentator

Aristotela, Sv. Jeronima, Sv. Augustina, etc. Prijatelj Lutherovih reformi, ali se kasnije udaljuje zbog

protestantske netolerancije. Sauvao je svoju intelektualnu i moralnu nezavisnost od vjerskih i

politikih pokreta. Djelo Pohvala gluposti satiriki kritizira skolastiku kolu i srednjovjekovni ivot.

Smatrao je kako uitelj treba imati iroko obrazovanje i jezinu kulturu, biti kreposan, uljudan i

osjeajan ovjek. Zalagao se za uenje latinskog i grkog jezika od najmlae dobi, po uzoru na

Kvintilijana. Jezik prvo treba uiti u ivom govoru, zatim ide uenje gramatike, deklinacija i

oponaanje. Utjecao je na uvoenje grkog jezika na njemaka sveuilita. Zalagao se za

obrazovanje djevojica.

OSTALE ZEMLJE

Humanizam se razvijao i u drugim zemljama Europe.

eka Jan Amos Komensky, djela su mu prevedena u vie zemalja.

Hrvatska u 15. st. na podruju Zadra, a zatim diljem Dalmacije.

Humanisti: Juraj igori, Ilija Crijevi, Jakov Buni, Marko Maruli, etc.

U 16. st. istiu se: M. Maruli, iko Meneti, Mavro Vetranovi, Hanibal Luci, Petar

Hektorovi, Petar Zorani. U sjevernim hrvatskim krajevima: Ivan Vitez, Ivan esmiki.

Odgojna praksa u gradskim i samostanskim kolama vidljiva je u didaktiko-religijskim djelima naih

pisaca. U djelu Nikole Guetia Uprava porodice, izloena su teorijska stajalita prema odgoju, u

duhu humanizma. Filozof, humanist, pisac, pod utjecajem Platona i dr., djela pie u obliku razgovora.

~ REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA ~

PROTESTANTSKE KOLE U NJEMAKOJ

U 15. i 16. st. Njemaka je bila jedna od najbogatijih kranskih zemalja.

U Saskoj je ivio augustinski fratar, profesor i propovjednik Martin Luther (1483.-1546.g).

1517.g na praznik Svih svetih, pribija na vrata dvorske crkve u Wittenbergu, plakat s 95 teza, na

20

latinskom, u kojima otro osuuje praksu prodaje indulgencija (oprost od grijeha pape Leona X na

komadiu pergamenta).

Zahtijevao je, izmeu ostaloga, da Evanelje bude jedini izvor vjere. Crkva bi trebala biti skromnija, s

manje raskoi i sjaja. Traio je zamjenu latinskog za njemaki jezik u obredima, a rimskog papu nije

priznavao za nepogrjeivog poglavara katolike crkve.

Taj in izaziva reakciju u cijeloj Europi, te Luther postaje voom nezadovoljnih krana. Nije se

odazvao papinom pozivu u Rim. Otpoeo je crkveni i drutveni preokret nazvan reformacijom i

protenstantizmom. Prozvan je od cara Karla V, ali ostaje ustrajan na svom uenju. Dobija kaznu

dravnog progonstva, ali to ga ne sprjeava u kritiziranju pape, crkvenih dogmi i hijerarhijskog

ureenja katolike crkve. Luther prevodi Bibliju na njemaki jezik, a protestantska crkva odvaja se od

katolikog centra u Rimu. Teoloke rasprave i svae, zbog vjerskih i klasnih suprotnosti, pretvorile su

se u krvave dugogodinje ratove, diljem Europe.

Reformacija u Njemakoj poprima oblik socio-religioznog pokreta graanstva, nieg plemstva i dijela

seljatva.

Obiljeja umjerenosti i ogranienosti sitne buroazije, ogledaju se u pedagogiji nove protestantske

vjere. Luther se zalagao za osnivanje osnovnih kola, te je napisao nastavni plan i program. Smatra

kako osnovne kole treba financirati gradska uprava, a kola mora biti obveza i djeacima i

djevojicama. Naglaavao je nunost kolovanja uitelja. Isticao stvaranje znanja na vlastitom

iskustvu.

kola = religiozne pouke u duhu protenstantizma.

Uilo se: itanje, pisanje, raunanje, vjeronauk i crkvene pjesme. Uvodi praksu nedjeljnog katekizma.

Ukupno gledajui, snizio je kvalitativno razinu kola, intenzivirao vjersku nastavu, te skratio nastavu na

1-2 sata. Ali, reformacija je utjecala na veu brojnost kola.

Za kole vieg tipa, Luther preporuuje: prouavanje latinskog, grkog i hebrejskog, povijest,

dijalektiku, prirodne znanosti, matematiku i glazbu.

Filip Melanchton (1497.-1560.g), njemaki humanist, Lutherov najblii suradnik. U filozofiji zastupa

humanistiki aristotelizam nadopunjen filozofima Antike i Biblijom. Radio je na reformiranju mnogih

protestantskih sveuilita, to mu je donijelo titulu najveeg pedagokog autoriteta, uitelja

Njemake.

U djelu Saksonska kolska osnova govori o viim kolama, dijelei ih u tri dijela: 1. pripremni teaj

za djecu koja ve znaju itati; 2. i 3. gimnazijski razredi uio se latinski, i jednom u tjednu vjeronauk.

Nastava u tim kolama traje: 2 sata prije podne + 2 sata poslije podne. Gramatika se uila prema

njegovom udbeniku, koji je u 200 g doivio 50 izdanja.

21

STURMOVA GIMNAZIJA I PROTESTANTSKA SVEUILITA

U 16. st. humanizam se temeljio na formalnom prouavanju klasinih jezika. Prvo kao sredstvo, zatim

kao cilj.

Johan Sturm (1507.-1589.g), osniva gimnazije. Razvija se novi pravac neoskolasticizam.

Sturmova gimnazija vodila je krajnje jednostranom obrazovanju.

Cilj njenog odgoja bio je: pobonost, rjeitost, znanje (tim redosljedom). Panja se posveivala

gramatikoj analizi latinskih i grkih tekstova. Klasine gimnazije, koje su se kasnije osnivale po uzoru

na Sturmovu, odgajale su sveenike-protestante, kao i inovnike feudalnih pokrajina. Sluala se

propovjed, kao i u crkvi. Sturmova gimnazija imala je 10 razreda, 9 osnovnih + deseti pripravni.

Erazmo Roterdamski je napisao: ..gdje je luteranstvo, tu je propast znanosti.

Najvaniji oslonac protestantizmu postaje sveuilite u Wittenbergu. Sveuilita su imala samo

knjinice, i bila su bez laboratorija i kabineta. Medicinski fakulteti nisu imali dvorane za anatomiju, pa

je jednom do dva puta godinje, bilo dozvoljeno seciranje mrtvih tijela samoubojica, kao i osoba

osuenih na smrt.

KATOLIKA PROTU-REFORMACIJA

ODGOJNI SISTEM ISUSOVACA

U prvim desetljeima 16. st. katolika crkva bila je na rubu propasti.

Rastrona i s manje duhovnosti izazvala je revolte svih, od eksploatiranih do filozofa i velikaa.

Nadalje, protestantski pokret ju je paralizirao, a pohod trupa Svetog

Rimskog Carstva na Rim, doveo ju je do krajnjeg ponienja. Veliki

broj zemalja Europe htio se od nje odvojiti.

Novi papa, Pavao III (1468.-1549.g), isticao je vanost borbe

protiv bezbonika, heretika i protenstantizma. Obnavljao je

vjerske redove, provodio inkviziciju, zabranjivao knjige.

Polovicom rujna 1537.g, Ignacije Loyola (1491.-1556.g), teolog

i filozof, osniva u Rimu red Druba Isusova. Njegovo djelo

Duhovne vjebe, italo se diljem Europe.

Red Isusovaca je imao zadatak: kranski sluiti Crkvi i raditi na unutarnjoj obnovi i produbljenju

kranskog ivota. Loyola je naglaavao kako ne treba samo govoriti o vjeri ve je potrebno initi

dobra djela. Meutim, nikada nije posumnjao u crkvu jer je znao razlikovati ljudsko od boanskoga.

Takvo razmiljanje meutim, bilo je protivno protestantizmu jer je Loyolin stav bio potpuno suprotan

stavu Martina Luthera i reformatora. Jezuiti-misionari odlaze u novootkrivene zemlje, te svuda osnivaju

svoje kolegije i prosvjetno djeluju meu vlastodrcima. Ujedno, mijeaju se u politiku, vre progone,

22

protivnici su znanstvene misli i slobodnog duha. Ignacije se usprkos zalaganjima suprotstavio s nekim

gleditima institucionalne crkve 16. stoljea. Prve susrete s inkvizicijom je doivio kao student

zavrivi u zatvoru. Sukobio se s kardinalom Caraffom koji je kasnije postao papa Pavao IV. (1555.-

1559.g).

U Hrvatsku (Dubrovnik), Isusovci dolaze 1559. g, otvarajui gimnazije i u drugim naim gradovima

(isusovaka gimnazija u Zagrebu 1607.g).

Cilj im je bio: to vie kola = vea mogunost manipulacije narodom.

Organizacija kolstva bila je isplanirana u detalje, kao i program i metodika rada. Kolegiji su imali

dva odjela: nii sa 6 razreda, vii odjel s 3 razreda. U niem se uilo: 7 slobodnih vjetina i klasini

jezici. U viim se odjelima uilo: filozofija, logika, fizika, matematika i kazuistika/dokazivanje

(vjetina pronalaenja pomirljivog srednjeg puta). Naglasak je bio na tjelesnom odgoju, higijeni,

jahanju, igrama, da bi pitomci kole mogli, zdravi i snani, odlaziti u nove zemlje. Uitelj i uenik

bili su u direktnom kontaktu. Nastavna metoda bila je ponavljanje. Na kraju kolske godine, kao i

na kraju kolovanja organizirani su rigorozni ispiti. Cilj odgoja i obrazovanja, bio je oblikovati

ovjeka koji e biti nepokolebljivo vrst u katolikoj vjeri, bezuvjetno odan crkvenom autoritetu. U

kolama su zadrane srednjevjekovne metode kazne (kleanje, etc.) Iniciralo se natjecanje, kao

poticaj uenju i stalnom usavravanju. Kao rezultat, raala se zavist, i borba. Pitomci su se

meusobno uhodili i javljali starjeini tue propuste. Stvara se nepovjerenje i pokornost, te

klanjanje starjeinama reda.

Najistaknutiji jezuitski pedagog tog vremena, bio je Petar Kanzije (1521.-1597.g). Napisao Veliki i

Mali katekizam, za obuku djece i odraslih. Prevedeno u: Kratka azbukovica.

~ EMPIRIZAM I RACIONALIZAM U PEDAGOGIJI ~

Glavno pitanje u razdoblju humanizma i renesanse: kako popularizirati znanost i povezati je sa

ivotom?

Francis Bacon (1561.-1626.g)

Engleski filozof, zastupnik materijalizma, jedan od osnivaa moderne znanosti i moderne filozofije.

Postavio je princip eksperimenta kao najvaniju okosnicu znanstvenog istraivanja. Razradio je i

induktivnu metodu spoznaje. Jedinstvo eksperimenta i racionalne spoznaje ini metodu indukcije. O

metodi indukcije raspravlja u svom djelu Novi organon znanosti.

Najvanije skupine psihikih procesa (kao i znanosti):

1. miljenje filozofija: Bog, priroda i ovjek (antropologija)

2. memorija povijest: prirodna i graanska

3. mata poezija: epska, dramska i alegorijska

Smatra pedagogiju vjetinom prenoenja znanja, dijelom logike, koja je dio filozofije ovjeanstva.

Znanost treba biti sredstvo za svladavanje prirode, ime bi ovjek unaprijedio svoje ivljenje (sredstvo

23

za razvijanje uma i praktinih potreba). Smatra da znanost mora imati svoju metodu, da bi uope bila

znanost.

Protivnik je skolastike (zbog nedovoljnog poznavanja prirode, ovjek raspolae pogrenim

predrasudama), nazivajui ih idolima. Teio je obnovi prirodnih znanosti. Rjeenje vidi u indukciji

(treba promatrati pojedinanu stvar, utvrditi pojmove i zakonitosti, unaprijediti), kojom bi se moglo doi

do openitih pojmova i zakonitosti.

Smatra kako u nastavi treba polaziti od lakeg prema teem, iako ne mora biti pravilo. U nastavi

trebaju dolaziti do izraaja dvije metode: magistralna/uiteljska i inicijativna/poduzetna. Prvoj je cilj

irenje znanosti, drugoj njeno razvijanje. Preporuuje uiteljima genetiku metodu. Odnosno, cilj

obrazovanja nije skupljanje velike koliine znanja, ve njegove primjene u svakodnevnom ivotu

(poznavanje uzronih veza meu pojavama, promatranjem i ispitivanjem injenica). Nastavu treba

karakterizirati realizam i utilitarizam. Ne smije se primjenjivati sila, ve treba teiti stvaranju navika.

Rene Descartes (1596.-1650.g), francuski filozof, matematiar i fiziar, zastupnik skepticizma.

Smatra da ljudi imaju jednaka prava na obrazovanje, te da kola ne smije ograniavati slobodu.

V. E. komentar: Rasprava o metodi je djelo kojim pojanjava metodu/nain na koji je dolazio do svojih

argumenata. Upozorava na povrnost do tada usvojenog znanja, kao i upitnosti njegovog utemeljenja.

Nije znanstvena metoda koju raspravlja pedagogija.

RANI SOCIJALISTI UTOPISTI

Engleska je do 15. st. bila poljoprivredna zemlja. Potkraj 15. i poetkom 16. st. naglo se razvijaju

zanatstvo i manufaktura. To je razdoblje prvobitne akumulacije kapitala.

Thomas More (1478.-1535.g) utopist, dravnik, odvjetnik i humanist. Prouava na Oxfordu

humanistike znanosti, drui se s Erazmom Roterdamskim. Svestrano humanistiko obrazovanje

istie ga u tom dobu. Njegovo obrazovanje odraava se i na utopijsko shvaanje idealnog

komunistikog ureenja. Sukobljava se s kraljem Henrikom VIII, protivei se zakonu kojim kralj dobiva

vlast nad crkvom u Engleskoj postajui time i poglavar crkve, te je optuen za izdaju i ubijen.

Pisao je djela na engleskom i latinskom. U najpoznatijem djelu Utopija, kritizirao je drutvene prilike u

Engleskoj, dajui (u drugom dijelu) viziju o idealnoj zajednici na zamiljenom otoku Utopija. Zalagao

se za ravnopravnost ljudi i organizaciju drutvene proizvodnje u cjelini. Njegovo djelo prva je naznaka

ideje o obrazovanju odraslih. Smatrao je kako se predavanja trebaju sluati prije poetka

prijepodnevnog rada, te u vrijeme odmora. Slobodno vrijeme treba se koristiti prema interesima i

sklonostima. Zahvaljujui odgoju, utopljani su: aktivni, poduzetni, snalaljivi, obrazovani i

samoinicijativni. ive razborito i promiljeno, u skladu s prirodom. Do 5.g djecu, u obitelji, odgaja

majka, a zatim odlaze u obveznu kolu. Ue: itanje, pisanje, aritmetiku, geometriju, dijalektiku,

astronomiju, glazbu i knjievnost. kole mogu polaziti i mladi i stariji. Otvorene uionice pruaju

mogunost sluanja bilo kojeg odabranog predavanja.

Svi se bave zemljoradnjom. Proizvodnja je namijenjena samo osobnim potrebama. Svatko mora imati

zanat. U tjelesnom pogledu treba teiti, osim snazi, ljepoti i harmoniji. Svi prolaze vojne vjebe, iako

24

ne ratuju. Lov i kockanje smatra se najveim neprijateljem plemenitosti.

Tommaso Campanella (1568.-1639.g), jedan od najvanijih filozofa kasne renesanse, teolog,

astrolog i pjesnik, dominikanac iz june Italije.

Italija je od 16. st. bila pod panjolskom. Optuen heretikom, bio je

proganjan od inkvizicije (27 g bio u tamnici). Kad je osloboen, iz

Rima je prebjegao u Pariz. U tamnici pie djelo Grad sunca, utopiji,

idealnoj dravi zasnovanoj na harmoniji, te vladavini razuma,

mudrosti, moi i ljubavi. Sve je zajedniko, nema privatnog vlasnitva.

Smatra da upravo privatno vlasnitvo navodi ovjeka na loe

djelovanje. Djelo je proeto revolucionarnim i socijalistikim

elementima. Vladar u dravi je sveenik Sunce, a pomau mu

suvladari, Mo, Mudrost i Ljubav. Vanjski i unutarnji zidovi kua

ukraeni su slikama, na kojima su prikazane sve znanosti. Svi graani odgajaju se zajedno, i u svim

vjetinama.

Od 1.-3.g djeca ue govoriti, zatim vjebaju, idu zanatlijama, a kad navre 7 g i naue osnovna

znanja iz matematike, upuuju se na uenje prirodnih jezika. Velika se vanost daje tjelesnom

odgoju, a cilj odgoja je svestran i skladan razvoj linosti. Da bi se moglo upravljati dravom bitan

je intelektualni odgoj. Ui se u prirodi, a ne iz knjiga.

Baldasare Castiglione (1478.-1529.g), djelo Knjiga dvorjanina.

Pitanje: kakav to treba biti idealan dvorjanin, je li cilj ukupnog obrazovanja bila obuka za odreenu

slubu, ili grki ideal ovjeka?

ZAKLJUAK: rani socijalisti-utopisti istiu naelo ravnopravnosti u obrazovanju, ope

dobro/utilitarizam, odravanje nastave na materinjem jeziku, vrijednost realnog znanja.

Jan Amos Komensky (1592.-1670.g) Comenius, filozof, pisac, uitelj (Moravska/eka).

Razdoblje renesanse zavrava s Komenskym, koji je prvi teorijski obrazloio poglede na odgoj i

obrazovanje. Smatra se prvim klasikom povijesti pedagogije novoga

vremena. Na latinskom jeziku napisao Otvorena vrata jezika, u kojem

obrazlae kako je jezinu nastavu potrebito temeljiti na promatranju

stvari, a odgoj treba provoditi u skladu s vanjskom prirodom. Jo vei

uspjeh doivljava Svijet u slikama. Godine 1632. zavrio djelo Velika

didaktika. U njemu je izloio svoju opu teoriju odgoja i obrazovanja,

objasnio didaktike principe i novu organizaciju stupnjeva kolovanja.

etiri godinja doba etiri razdoblja u ljudskom ivotu: djeije (1.-

6.g odgoj u obitelji), djeako (6.-12.g kola materinjeg

jezika/Materinska kola), mladenako (12.-18.g latinska kola/gimnazija) i muevno doba (18.-24.g

studiranje/akademija). Zalagao se za ope obrazovanje, bez obzira na stale i spol. eka braa

25

izabiru ga za biskupa.

Djelatnosti: preureuje engleske kole, u vedskoj priprema udbenik i metodiku jezine nastave, u

Maarskoj osniva pansofijsku kolu, a 1648.g napisao je djelo Svijet osjetnih stvari u slikama- prvi

udbenik zorne nastave (2 stoljea koristiti e je djeca irom svijeta).

Kao dopuna Velikoj didaktici pie Informatorijum za materinsku kolu, zaetno djelo predkolskog

odgoja, Predvorje 1632.g- gramatika latinskog jezika.

Utjecaji na Komenskog: renesansni ivotni optimizam, utopijski socijalizam, demokratske tenje

tadanjih vjerskih sekti, Baconova filozofija.

ZAKLJUAK: didaktika 17. stoljea ima tri zahtjeva: djeca u kolama trebaju upoznati stvari, a ne

samo rijei o stvarima; osnova cjelokupnog znanja mora biti znanje materinjeg jezika; nastava se

treba izvoditi na prirodni nain (zornost i indukcija). Upravo Komensky odgovara na sve navedene

zahtjeve.

Renesansom Europa naputa feudalizam, te stupa na put kapitalizma. Rastui graanski

stale/buroazija sukobljava se s feudalcima, rezultati ega su vjerski ratovi, u gotovo svim zemljama

Europe.

U tom razdoblju, od 14.-16. st., teiti e se odgoju svestrane linosti, gdje priroda postaje izvorom

znanja (razvojem znanosti). Naglasak je, osim na intelektualnom, na estetici i tjelesnom odgoju.

Nastava je sve vie na materinjem jeziku.

~ KOLE I PEDAGOGIJA U 17. I 18. ST. ~

Njemaka, Austrija, Engleska, Francuska i Rusija najvee promjene u ivljenju, kolstvu i pedagogiji.

NJEMAKA

Uz pomo crkve, drava sve vie preuzima upravu nad kolama (kolski statuti; nastava obvezatna).

Uz dotadanje: vjeronauk, materinji jezik, raunanje i pjevanje, uvodi se povijest, prirodopis i

gospodarstvo. Razvoj kola u urbanim sredinama je sve vei, dok je pismenost ruralnog stanovnitva

manja. Uitelji su crkvenjaci i vojnici invalidi, kojih su rezultati nastave loi. Uenje se svodi na

mehaniko pamenje citata, pri emu djeca slabije sposobnosti pamenja, vrlo brzo od kolovanja

odustaju.

Krajem 17. st. osnivaju se uiteljski seminari (osnovna + 4-6 godina; gimnazija + 3 godine). Za

siromane se osnivaju odgojni zavodi.

August Hermann Francke (1663.-1727.g), profesor orijentalnih jezika, voa obrazovnog pokreta

pijetizam. Osnovao je kolu za siromane, kasnije joj dodajui sirotite i internat, te seminar za

obrazovanje uitelja.

Prosvjetiteljstvo u Njemakoj predstavljali su filantropisti, koji su traili humanije postupanje s

mladima, te u duhu tadanjeg vremena. U kole uvode: igre, plivanje, tranje, klizanje, te izlete.

26

Znanje se usvajalo razumijevanjem, a ne uenjem napamet. Unaprijedili su uiteljsko obrazovanje.

Godine 1747. u Berlinu, osnovana je Ekonomsko-matematika realna kola. Uzor je daljnjeg osnivanja

realnih gimnazija. Svrha gimnazija nije vie odgoj sveenstva, ve odgoj buduih inovnika

njemakih feudalnih kneevina (veina su bila djeca plemia).

Poetkom 18. st. osnivaju se realke (naziv po "realnim predmetima": zemljopis, prirodopis, povijest) i

graanske kole (gimnazije i vie kole).

Ui se:

U realkama: prirodno-nauni i struni predmeti; nastava + praktine vjebe (matematika, tehniko

crtanje, arhitektura, ratarstvo, vrtlarstvo, geografija, anatomija, nauka o dravi, navigacija...). Osnovna

4 + 6-8 god.

U graanskim: zanatska usmjerenja; 4 godine; pohaaju ih djeca niih slojeva graanstva.

Krajem 18. st. osnivaju se viteke/riterske akademije, koje pohaaju djeca plemia. Naglaeno je

humanistiko obrazovanje, ui se: latinski, ivi jezici (francuski, talijanski ili panjolski), pravo, nauk o

upravi, povijest, etika, fizika, matematika, geometrija, genealogija i heraldika. Rezultira povrnim

obrazovanjem. Njeguju se viteke vjetine, te dvorjansko ponaanje.

AUSTRIJA

Reforma i organizacija kolstva u vrijeme carice Marije Terezije.

Carska uprava 1774. g izdaje Opi kolski red, kojim se organizira puko kolstvo kroz: trivijalne

kole (manja mjesta, trgovita i upe), glavne (u svakom okrunom gradu) i normalne/uzorne (u

glavnim gradovima pokrajina) kole. Rad kola nadzirala je drava. Preporueno je ovjekoljublje ali

uz tjelesno kanjavanje ibom. U 18. st od srednjih kola poinju se organizirati gimnazije.

ENGLESKA

kolstvo u 17. st. temeljilo se na tradiciji. Osnovno kolstvo organiziraju crkveni redovi, te je nazadnije

nego u Njemakoj. Promjene nastaju tek pod utjecajem graanske revolucije 1688.g. Crkva i dalje

nastoji religijom potinjavati siromano stanovnitvo, kao i kolonijanizirana podruja u Indiji i Sj.

Americi. Veliki broj osnovnih kola otvaraju religijski sljedbenici metodisti, slini pijetistima (nedjeljne

kole; pismenost i najnunija znanja). U Engleskoj se otvaraju i privatne kole (3-4 g; nije se nauilo

niti itati niti pisati).

Srednje kole u 17. i 18. st., osnivane su po uzoru na kole u 14. i 15. st. (Eton, Winchester, London).

Po uzoru na njemake latinske kole, osnivaju se gramatike kole (4 godine).

Srednje kole ne nadzire, niti ne financira drava, ve bogati donatori, pojedinci. kole imaju tradiciju i

klasni karakter (djeca aristokracije), te svoje internate. Svaka je imala svoje zakonike.

Uilo se: latinski, grki, filozofija, pjesnitvo, itanje Biblije na grkom.

FRANCUSKA

Kraljevi brinu o radu kola, izraena je tradicija u kolstvu. Na razvoj narodnih osnovnih kola utjecala

je borba katolike crkve i protestanata.

27

Jean Baptiste de la Salle u prvoj 18. st. osnovao je Drutvo brae kranskih kola

salezijanci. Te su kole bile besplatne, a pohaala ih je sirotinja. Uilo se: vjeronauk, itanje, pisanje,

pravopis i raunanje (nastava na materinjem jeziku). Salezijanci su osnovali mnoge osnovne kole u

Francuskoj.

Metoda pouavanja bila je tono odreena i uitelj je nije smio mijenjati. Tjelesne kazne bile su

zabranjene za vrijeme molitve i katekizma, u drugim su prilikama bile dozvoljene.

Za irenje kolstva bila je zasluna i sekta jansenisti teolog Kornelius Jansen, iz Flandrije, djelo

Augustus 1640.g izloio uenje Sv. Augustina, o milosti, slobodi ljudske volje i sudbini. kole su bile

male, 5-6 uenika/1 nastavnik, imale su svoje internate. Obiljeje nastavnika: strogi moralni i religiozni

duh + toplo staranje o djeci. Nastavni plan bio je opiran: francuski, latinski, grki, fizika, matematika,

etc.

Jansenisti uvode promjene, kao to je razvijanje logikog razmiljanja i istoa pojmova Rene

Descartes uzor. Poetkom 18. st. te su kole od pape zabranjene i zatvorene.

RUSIJA

Razvoj prosvjete i pismenost u kolama poinje tek u 15. i 16. st., u vrijeme formiranja Moskovske

drave. Nastavno gradivo: crkvene knjige i psaltiri. Prve poetnice (bukvari) 15./16. st.

Organiziraju se kole u domovima sveenika (prema odluci cara Ivana IV.). Uilo se: itanje i pisanje,

metoda sricanja. Sveenici naplauju pouavanje u svojim domovima. Veinsko stanovnitvo i dalje je

bilo nepismeno.

Tijekom 17. i 18. st., proirenjem trgovinskih i kulturnih veza, Rusija prihvaa europski nain ivota.

Car Petar I na naukovanje alje omladinu u inozemstvo, osniva prvu biblioteku, te umjesto crkvene

uvodi graansku pismenost. Otvaraju se kole za mornaricu, trgovinu, industriju i dravnu upravu.

Petar I osniva u Petrogradu kolu matematikih i navigacijskih nauka. Otvarane su i druge namjensko

razliite kole, te gimnazije (taj period smatra se periodom zaetka realne kole u Rusiji). Uenici

besplatno dobijaju udbenike, a nastavni predmeti se ue jedan za drugim, ne uporedo. Uspjeh se

odreivao brojem nauenih stranica (asoslovi, psalmi, graanska tampa). Uenike su tjelesno

kanjavali vojnici.

Mihail Vasiljevi Lomonosov obiljeava poetak ruske povijesti prosvjetiteljstva. Borio se za irenje

narodne prosvjete (kolovao se u Njemakoj), osnovao Moskovsko Sveuilite 1755.g, koje je imalo

tri fakulteta: pravni, medicinski i filozofski. Uz njega je organizirao i gimnaziju. Pisao na materinjem

jeziku.

Carica Katarina II (18. st.) provodila je prosvjetnu reformu uz pomo Ivan Ivanovia Beckoja, koji je

pisao pod utjecajem europske pedagogije. Zagovarao je obrazovanje ena; internate (zatvorene

odgojne institute), te kolovanje u trajanju od 7.-14. godine.

Krajem 18. st., temeljem reforme kolstva Teodor Jankovia (Mirijevski), donosi se Ustav narodnih

kola. Predviena su dva tipa kola: glavne (4 razreda; u svakom sreditu) i male narodne kole (4

razreda/1. i 2.; u svakom kotaru). Mirijevski mijenja "uenje na glas" u predavanje uitelja.

28

ZAKLJUAK: ideoloki i obrazovni pokret, koji se u Europi razvio krajem 17. st., nazivamo

prosvjetiteljstvo. Svoj utjecaj na kulturni i pedagoki ivot biljei i u 18. i 19. st. Zadaa

prosvjetiteljstva: ukazivanje na potrebu prosvjeivanja irokih narodnih masa.

Zasniva se:

- filozofski na: Baconovom empirizmu i Descartovom racionalizmu

- na ideji da e prosvjeta promijeniti feudalni poredak

- na ideji da svi ljudi imaju pravo na osnovnu, srednju i visoku kolu

Glavni predstavnici: francuski materijalisti i enciklopedisti D. Diderot, J. L. D. Alambert, C. A.

Helvetius, P. H. Holbach. Njihove napredne misli: obavezno i besplatno kolovanje, svjetovnost

nastave, realni karakter obrazovanja, intelektualni i moralni odgoj, uloga drutvene sredine u razvoju

svakog pojedinca, zastupaju ideju dravne kole, te utilitarnog obrazovanja.

Nai prosvjetitelji: M. A. Reljkovi (18. st.) i Dositej Obradovi (18./19. st.). Obojica se zalau za

kolovanje irokih masa, seljaka i gospode, obrazovanje ena, pisali narodnim jezikom.

~ VRIJEME PRVIH GRAANSKIH REVOLUCIJA ~

Promjene koje se u pedagogiji dogaaju tijekom 17. i 18. st., uzrokovao je engleski filozof

John Lock (predstavnik napredne buroazije; dualist, utilitarist), novom spoznajnom teorijom

temeljene na iskustvu. Djelo: Misli o odgoju. Dualist: spoznaja se stie temeljem osjeta i vanjskog

svijeta + unutarnji izvor znanja (uzor Descartes). Nakon antikog vremena prvi je razradio sistem

fizikog odgoja. Uenje nije temeljio na religiji, te su kasniji filozofi materijalisti zastupali odvajanje

crkve od kole, dravnu organizaciju kola, kao i besplatno uenje na prvom stupnju. Zastupa

prirodna prava ovjeka.

To nalazi odraz u teoriji prirodnog odgoja u uenju- J. J. Rousseaua, 18. st.

Prema Locku, drava je dobrovoljni dogovor ljudi, kako bi zatitili svoj ivot, slobodu i vlasnitvo.

Zalae se za predmete: itanje, pisanje, materinji jezik, matematika, geometrija, najnunije iz

anatomije, astronomije i povijesti, etiku, dravno i prirodno pravo, opi prirodni zakoni u filozofiji.

Protivnik je skolastike metode uenja, mehanikog pamenja, gomilanja znanja. Komensky

razrauje didaktika pitanja, Lock odgojna (temeljena na empirijskoj psihologiji).

Utilitarist: srea i korist su ciljevi odgoja, kao i odgojiti ovjeka sa zdravim razumom i smislom za

praktino, a dijete je tabula rasa. Zastupa individualni odgoj, s naglaskom na tjelesni i moralni odgoj.

Odgajatelji, smatra, moraju biti obrazovani, uljudni, te inteligentni ljudi. Odgojna sredstva su: primjer

(nasuprot pravilima) i drutvena sredina. Metode: pohvala, ukor, pouavanje, navikavanje, rad.

J. J. Rousseau kritizira feudalni odgoj, naglaava potrebu da se uvai: stvaralatvo djeteta,

29

aktivnosti i djetinjstvo. Odbacuje Lockov cilj odgoja (stvoriti praktinog ovjeka), te ire i dublje

formulira ciljeve odgoja (odgojiti ovjeka).

Razvija se graanska pedagoka misao: nakon Komenskog, zasluni su Lock, filozofi materijalisti,

Rousseau 18. st. Promjene u povijesti kole: dravne kole, sve vie kola za djevojice, za seosku

omladinu, prve realne kole, uvode se realni predmeti u gimnazije.

Ostali francuski prosvjetitelji:

Claude Adrien Helvetius 18. st. (odgoj je svemogu; od svakog se moe napraviti genij; pokretai

ljudskog razvoja su odgoj i zakonodavstvo). Poredba: divljak civilizirani ovjek.

Denis Diderot 18. st. filozof, pisac, urednik velike francuske Enciklopedia. Odgoj je ogranien; ne

moe dati djetetu ono to mu je priroda uskratila.

Sistem kola: osnovne (obavezne, besplatne, sveope), fakultet (srednje obrazovanje), via kola

(med., pravni, bogoslovni i filozofski fakultet, etc). Smatra kako sveenici ne bi trebali pouavati djecu,

dok uitelj mora imati temeljito i opseno znanje, te ljubav prema djeci i zvanju.

Jean-Jaques Rousseau 18. st. filozof i knjievnik, smatra da moral slabi kako civilizacija napreduje.

Ujedno, raste nejednakost meu ljudima, dok je njen izvor u privatnom vlasnitvu.

U djelu Nova Heloiza kritizira feudalno drutvo, a u djelu Emil feudalni odgoj i skolastiku kolu,

opisujui odgoj novog ovjeka u graanskom drutvu. Protiv je katolike crkve (Emil spaljen javno u

Parizu).

Razmatra u djelu: ovjek je od prirode dobar, dijete se najbolje moe razvijati u prirodi. Cilj je dgojiti

ovjeka. Razvoj djeteta u 4 faze: 0-2.g tjelesna njega, 2.-12.g razvijanje osjetila, 12.-15.g razvijanje

intelektualnih sposobnosti, 15.-18.g moralni odgoj. Protiv tjelesnog kanjavanja; dijete treba uvidjeti

posljedice svojih djela. Pravo znanje je ono do kojega dijete doe samo, promatranjem,

eksperimentom i zakljuivanjem (odbacuje uenje iz knjiga). Dijete/ovjek se najbolje odgaja i

razvija u prirodnom procesu rada. Diskriminira u obrazovanju i svakodnevnom ivotu ene, iako

smatra kako trebaju znati itati i pisati.

Francuska revolucija 1789.g pobjeda graanske klase.

ZAKLJUAK: specifinost razdoblja 17. i 18. st. je nastojanje odvajanja crkve od kole, pozornost je

na djetetu i njegovoj prirodi, a praksa tjelesnog kanjavanja se smanjuje. Navedeni filozofi-prosvjetitelji

otro kritiziraju feudalno drutvo i njegovu ideologiju. Naglaava se demokratinost u odgoju i

obrazovanju.

Prosvjeivanje narodnih masa = razdoblje prosvjetiteljstva.

30

~ PEDAGOKE MISLI KLASIKA NJEMAKE FILOZOFIJE ~

Francuzi 18./19. st. djeluju ilegalno, dok njemaki teoretiari djeluju kao profesori na

sveuilitima.

Najistaknutiji predstavnici: Immanuel Kant, J. G. Fichte, G. W. Hegel.

Njihova filozofija teila je, u podruju ljudske misli, provesti ono to su Francuzi postigli u materijalnoj

borbi.

Immanuel Kant 18./19. st., transcendentalni idealist, dualist, analizira i istrauje sve ono to je

mogue spoznati. Djeca se ne smiju odgajati prema sadanjem, ve prema buduem. ovjek se

treba: disciplinirati, kultivizirati, civilizirati, moralizirati. Odgajanje je tjelesno i praktino/moralno.

Dijete se treba navikavati na rad. Prema prirodi, ovjek nije moralno bie, to postaje tek onda kad

moe shvatiti dunost i zakone.

J. G. Fichte 18./19. st., subjektivni idealist, negira dualizam u smislu postojanja ideja, postoji samo

apsolutno Ja i empirijsko Ja. Dijete treba odgojiti kao valjana lana naroda, ime postaje valjan ovjek

(isti narodni odgoj = preporod naroda). Usmjerenjem u odgoju je utilitarist, smatrajui kako pojedinac

mora sluiti opem dobru, dravi, bez obzira na spol i stale. Zalagao se za demokratsku slobodu,

republikansko ureenje.

G. W. Hegel 18./19. st., idealist, filozof, teolog. Ideju smatra pokretaem stvarnosti. Za pedagogiju je

vaan nauk o objektivnom duhu, koji se javlja u oblicima: obiaj, pravo, individualni i socijalni

moralitet. Drava je natklasna organizacija. Pedagogiju smatra primjenjenom psihologijom i etikom, s

ciljem moralnog usavravanja ovjeka. Smatra da je moral kod ovjeka uvjetovan razvijanjem u

odgoju. Obrazovanje je vano sredstvo za usvajanje znanstvenih istina, a zadatak nastave je

razvijanje miljenja u djece.

~ KLASICI NJEMAKE PEDAGOGIJE ~

J. Heinrich Pestalozzi 18./19. st., vicarski pedagog, ljubio narod i slobodu (lan tajnog Drutva

patriota; bio u zatvoru). Smatrao je da seljaka treba pouiti voenju gospodarskih poslova, jer e mu

znanje olakati rad. Osnovao je privatni dom za siroad, koji se sam uzdravao djejim radom (bio je

svakodnevno s njima). Nakon 5-6g sirotite se zatvara zbog nemogunosti uzdravanja i potkradanja.

Cilj: povezivanje proizvodnog rada i uenja. Te godine, 1780., objavljuje djelo Veernji sati jednog

pustinjaka. Ideja vodilja: ope ljudsko obrazovanje treba prethoditi specijalnom. Svi su ljudi u svojoj biti

jednaki, a prema cilju trebaju ii samo jednim putem (od najblie okoline djeteta prema van). Godine

1798. ponovno organizira sirotite, s naelima: buditi kod djece osjeaj ovjenosti, teiti izgradnji

drutva na naelu obitelji, moralno odgajati primjerima i dojmovima, provoditi radni odgoj.

Osnovao je i organizirao: osnovnu kolu, srednju, i uiteljski institut. elio je pomoi irokim masama.

31

U djelu Labudova pjesma objedinio je zakljuke svog rada (s 80g). Cijeli ivot posvetio je odgoju i

obrazovanju, nastojei povezati teoriju i praksu.

Filozofski utjecaj izvrili su: Rousseau (prirodno i drutveno stanje ovjeka), Kant i ostali idealisti

(svaka ovjekova spoznaja tei razvitku; poimanje apriori).

Odgojni cilj ima tri zadatka: odgoj glave, odgoj srca, odgoj ruke. Metoda: promatranje (ima aktivan

karakter: nastava + proizvodni rad). Obitelj je sredite moralnog odgoja (majka).

- Uveo pojam: elementarnog obrazovanja (od osnovnih pojmova do sloenijih), naelo

odgojnosti nastave (cilj obuke je odgoj ovjeka), elementarna nastava (razvijanje vjetina

mjerenja, brojenja i govorenja). Isticao vanost ponavljanja usvojenog znanja, vjetina i

navika.

Cilj obrazovanja je razvitak miljenja (nasuprot skolastikog uenja na pamet). Zornost je polazna

osnova za apstraktno miljenje.

J. Friedrich Herbart, 18./19. st., njemaki filozof, uzori Kant i Fichte.

Predaje pedagogiju na sveuilitu u Gottingenu. Djela: Opa

pedagogija, Glavne postavke metafizike, Opa praktina filozofija.

Osnovao pedagoki seminar i vjebaonicu s internatom.

Razmatra s filozofskog aspekta: svijet se sastoji od beskonane

mnoine nepromjenjivih i vjenih supstanci. Dua je nepromjenjiva

supstancija, a u sjedinjenju s tijelom stjee individualnost, osjeaje,

predodbe. Predodbe su sutina psihe (asocijativna psihologija).

Apercepcija = panja, interes. Predstavnik je intelektualizma u

pedagogiji i psihologiji; psihiki ivot svodi na predodbe. Moralan ovjek je onaj koji se rukovodi

svojim moralnim predodbama i idejama (prigovor V. E.: i ubojica ima razraeni koncept moralnosti).

Pedagogiju smatra je normativnom naukom. Etika odreuje cilj odgoja, psihologija sredstva (odgovara

na pitanje "kako?").

Smatra da je potrebno prvo stvoriti teoriju (treba utvrditi cilj odgoja), a zatim teoriju provesti u praksu

(obzirom na cilj koriste se sredstva).

Ciljevi: mogui i neophodan. Procesi odgajanja: upravljanje (reguliranje vladanja; nestaluk se gui

silom, glau ili zatvaranjem u mranim prostorijama), nastava (deskriptivna, analitika i sintetika;

formalni stupnjevi: jasnoa, asocijacija, sistem i metoda) i moralni odgoj/stega. Zadaci nastave:

razvijanje interesa, panje i miljenja. Prema Herbartu, individualni pristup ueniku nije mogu. Zn