Zatita sabirnica

Bez primjene posebne zatite kvarovi na S eliminiraju se djelovanjem zatitnih ureaja susjednih postrojenja, Pri tome distantne zatite djeluju u drugom stepenu, a prekostrujne zatite generatora i transformatora prikljuenih na sabirnice od 2 do 4 sek. Primjenom distantnih releja na G i TR popstie se djelovanje u drugom stepenu od 0,5 sek.

Zatita sabirnica distantnim relejima susjednih postrojenja Sabirnice se tite drugim stupnjem distantnih releja susjednih postrojenja (0,5 sek.) Kod jednostavnijih ema i malog broja vodova sabirnice susjednog postrojenja mogu se tititi i osnovnim stupnjem susjedne distantne zatite primjenom tehnike produene zone djelovanja I. stupnja

Distantnom zatitom mogu se tititi i dvostruke sabirnice ako rade odvojeno, Ako je prekida spojnog polja ukljuen, kod kvara na jednom sistemu djelovati e zatite na svim vodovima koji napajaju oba sistema

Selektivno iskljuenje S u kvaru moe se postii ugradnjom brze prekostrujne zatite u spojnom polju, a koja iskljuuje upravo taj prekida u spojnom polju Nedostatak rjeenja je dugo vrijeme zatezanja djelovanja, posebno ako na TR ili G ne postoji distantna nego prekostrujna zatita

Nadstrujna zatita sabirnica Jednostavniju emu sabirnica mogue je tititi nadstrujnim relejima na napojnim TR, napojnom vodu i na odlaznim vodovima, Kod KS na S ne pobuuju se releji na odlaznim vodovima i trenutni kontakt nadstrujne zatite TR pobuuje vremenski lan sabirnike zatite S, koji nakon vremenskog zatezanja od 0,4 sek. djeluje na iskljuenje prekidaa

Kod KS na odvodima trenutni kontakti nadstrujne zatite vodova pobuuju relej za blokiranje B, a koji prekida napajanje releja S; vremenski lan zatite odvoda djeluje na iskljuenje prekidaa voda, a ako ova zatita zataji u rezervnom stupnju djeluje vremenski lan nadstrujne zatite TR

Ova zatita j mogua samo kada sa strane odlazeih vodova nema napajanja, U suprotnom, dolazilo bi i kod kvara na sabirnicama do pobude (prorade) releja za blokiranje

Zatita sabirnica na principu usporedbe smjera Ako su svi odvodi sa sabirnica opremljeni distantnim relejima, koji kod djelovanja koriste kriterij smjera i imaju usmjerene lanove, zatita sabirnica postie se kao na slici

Kod KS na nekom od vodova usmjereni lan na tome odvodu pokazati e smjer prema vodu,a usmjereni lanovi vodova koji napajaju mjesto kvara (zdravi vodovi) pokazuju smjer prema S (otklon pomonog kontakta u lijevo), Taj otklon aktivira vremenski relej zatite S, a otklon u desno (kvar na vodu) aktivira relej za blokiranje B,

Kod kvara na S svi releji pokazuju smjer prema S, relej za blokiranje nije pobuen, te relej S nakon isteka podeenog vremena djeluje na isklop svih prekidaa, za veu sojetljivost zatite i selektivnost moe se djelovoanje releja S uvjetovati i padom napona na sabirnicama (podnaponski releji koji prate sve fazne i meufazne napone)

Diferencijalna zatita sabirnica Da bi se izbjeglo dugotrajno djelovanje zatite mogue je koristiti diferencijalnu zatitu, U normalnom pogonu i kod kvarova u mrei suma primarnih struja na S jednaka je nuli, Za jednake prijenosne omjere ST, i suma sekundarnih struja je jednaka nuli (prikljuene su na DR preko TR diferencijalne zatite), Kod kvara na S, postiji debalans struja, te djelovanje dif. releja,

Meutim, zbog moguih razliitih uvjeta magnetiziranja ST i kod KS u mrei pojavljuje se struja debalansa, Zbog toga se koristi posebna stabilizacija DR, Slika stabilizirane diferencijalne zatite

Kod stabilizacije djeluje suma apsolutnih vrijednosti struja (suma ispravljenih struja svih odvoda), a kod diferencijalnog namotaja djeluje vektorska suma struja, Za izjednaavanje nejednakih prijenosnih omjera ST, te za galvansko odvajanje od strujnih krugova koji dolaze iz postrojenja slue meutransformatori

Kod vanjskog KS vektorska suma struja je priblino jednaka nuli, a suma algebarskih vrijednosti struja je velika, tako da ne dolazi do nepotrebnog djelovanja zatite Stupanj stabilizacije odabire se tako da zatita sigurno djeluje bez obzira na prilino visoku stabilizacijsku struju

Prekostrujni relej u krugu dif. struje predstavlja osjetljivi relej, podeen na 2 do 10% In najveeg ST; zadatak ovog releja je da djeluje u sluaju prekida strujnog kruga jednog ST, struje KS ili neodgovarajueg preslikavanja uklopnog stanja postrojenja, Nakon 2 do 10 sek. relej djeluje na signal neispravnosti u sekundarnim krugovima i blokira djelovanje sabirnike zatite

Zatita koja kombinira diferencijalnu zatitu i zatitu poreenja faznog poloaja struja

Na slici je prikazano djelovanje statike zatite sabirnica

Sekundarne struje ST na vodovima V1 i V2 teku kroz otpore R1 i R2, te na njima prave padove napona U1 i U2. Diferencijalna struja zatvara se putem otpornika Ro, na kojem ini pad napona Ud.

Na tim padovima napona prikljueni su pretvarai koji te napone pretvaraju u pravokutne impulse, Zatita je neovisna od amplituda struja koje teku vodovima ili u diferencijalnoj grani DR, jer je amplituda pravokutnog impulsa konstantna, Puna linija predstavlja pretvarae koji na izlazu daju signal tokom pozitivne poluperiode, a crtkano pretvarai koji na izlazu daju signal negativne poluperiode

Utvrivanje smjera struje KS vri se na logikom lanu I (plus i minus), Na njihovom izlazu pojavljuje se signal ako se na ulazu istovremeno pojave signali svih triju pretvaraa, tj. kada struje na svim odvodima teku prema sabirnicama

Oba I lana spojena su na zajedniki ILI lan, Na njegovom izlazu pojavljuje se signal kada se na ulazu pojavi ili signal iz I+ ili iz I-, Pojava signala na izlazu ILI lana ukazuje da struje teku prema sabirnicama, tj. na pojavu kvara na sabirnicama

Integrator za eliminiranje kratkovremenih signala ili fazno pomaknutih struja

T3 okida nivo okidanja sukladno vremenskoj duini ulaza integratora

Kako bi se eliminiralo nepotrebno djelovanje zatite kod vanjskih KS ili kod kvarova u samoj zatiti, te da bi se iz pogona iskljuili samo vodovi koji napajaju mjesto kvara, djelovanje na iskluenje uvjetovano je i pojavom dovoljno velike diferencijalne struje i postojanjem dovoljno velike struje na promatranom vodu, Zbog toga se u krugu struje pojedinih vodova i u diferencijalnom krugu nalaze statiki nadstrujni releji, Nalog za iskljuenje PR koji daje T4 prosleuje se na logiki lan I samo ako na njegovom ulazu postoji i signal nadstrujnog releja promatranog voda i signal nadstrujnog releja u diferencijalnoj grani, Tek kada su prisutna sva tri signala, preko pojaala se ide na iskljuenje PR

Naponi na izlazima pojedinih lanova zatite sabirnica za tri pogonska sluaja

Princip djelovanja diferencijalne zatite 1-strukih sabirnica, Svi dovodi i odvodi su opremljeni sa ST i MT za diferencijalnu zatitu MT su prikljueni na zatitu u kojoj se vri algebarsko i vektorsko sumiranje struja, ako i ostali uvjeti za proradu zatite, Kod kvara na S zatita iskljuuje sve prekidae

Prijenosni omjer meuTR odreuje se prema najvie optereenom izvodu, tako da u normalnom pogonu suma struja ne bude prevelika, Na sljedeoj slici prikazan je primjer odreivanja prijenosnog odnosa meuTR: u normalnom pogonu suma sekundarnih struja meuTR mora biti jednaka nuli:

Diferencijalna zatita 1-strukog sistema sabirnica poduno sekcionirana prekidaem U ovom sluaju spojno polje treba biti opremljeno sa strujnim TR sa dvije jezgre (najbolje po jedan strujni sa obje strane prekidaa; svaka sekcija sabirnice ima svoju dif. zatitu, Dif. zatita sekcije A1 iskljuuje spojni prekida i prekidae polja prikljuenih na tu sekciju, Takoer, zatita A2 iskljuuje spojni prekida i prekidae polja prikljuenih na sekciju A2

Diferencijalna zatita 1-strukog sistema sabirnica poduno sekcionirana rastavljaem

U ovom sluaju svaka sekcija ima svoju diferencijalnu zatitu, dok je spojni rastavlja iskljuen, Kada se spojni rastavlja ukljui potrebno je i prespajanje strujnih krugova sekundara meuTR, tako da se sumira struja svih vodova, odnosno da se pree na emu za 1-struki sistem sabirnica to se obavlja s pomonim kontaktima rastavljaa spojnog polja

Kod zatite 2-strukog sistema sabirnica potrebne su dvije diferencijalne zatite, kod 3-strukog sistema sabirnica tri diferencijalna releja, ili kod 2-strukog sistema S sekcioniranih prekidaima potrebna su tri ili etiri diferencijalna releja i automatika za preslikavanje uklopnog stanja, Vano je vjerno preslikavanje uklopnog stanja, s obzirom na sumiranje sekundarnih struja odgovarajuih odvoda, tako i da odgovarajua zatita u sluaju kvara djeluje na iskljuenje samo onih prekidaa koji su prikljueni na oteenu sekciju sabirnica

Diferencijalna zatita sa dva glavna i jednim pomonim sistemom sabirnica