TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBUKOLEGIJ: REGULACIJE I MELIORACIJE

ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA

doc.dr.sc. Danko Biondić, dipl.ing.građ.

SADRŽAJ

• Osnovni pojmovi• Stanje u Hrvatskoj• Europske smjernice• Razvojna vizija

I. OSNOVNI POJMOVI

• Uređenje vodotoka i drugih voda obuhvaća: građenje, tehničko i gospodarsko održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju, tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka i vodnog dobra, te druge radove kojima se omogućuju kontrolirani i neškodljivi protoci voda i njihovo namjensko korištenje.

• Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća djelovanja i mjere za: obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i bujica, te za otklanjanje posljedica od takvih djelovanja.

• Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih preventivnih mjera rizici od poplavljivanja mogu sniziti na prihvatljivu razinu.

• Poplave su među najopasnijim elementarnim nepogodama, jer uzrokuju gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranja kulturnih dobara, te velike ekološke štete uslijed nekontroliranih širenja zagađenjapoznatog i nepoznatog porijekla putempoplavnih voda.

• Nepravilnost pojavljivanja poplava nepovoljnoutječe na javnu svijest o mogućimopasnostima, odnosno na implementacijupreventivnih mjera.

• Prirodne poplave koje se javljaju u Hrvatskoj svrstavaju se u pet osnovnih skupina:

- riječne poplave uslijed obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega,

- bujične poplave manjih vodotoka uslijed kratkotrajnih kiša visokih intenziteta,

- poplave na krškim poljima uslijed obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih propusnih kapaciteta prirodnih ponora,

- poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama,

- ledene poplave uslijed stvaranja ledenih čepova u vodotocima.

• Ostale poplave svrstavaju se u dvije osnovne skupine:

- umjetne poplave uslijed uslijed proboja brana i nasipa, aktiviranja klizišta, neprimjerenih gradnji i slično,

- poplave u urbanim sredinama uslijedkratkotrajnih oborina visokih intenziteta, te nedovoljnih evakuacijskih kapaciteta sustava javne odvodnje.

• Zaštita od poplava je temeljna vodnogospodarska djelatnost koja se sustavno i preventivno provodi radi smanjenja potencijalnih poplavnih šteta. Sastoji se iz postupne realizacije različitih građevinskih i negrađevinskih mjera na slivovima, koje se planiraju u okvirima integralnih planova upravljanja vodama.

• Obrana od poplava je skup mjera i aktivnosti koje prilikom nailaska velikih voda provode nadležne vodnogospodarske organizacije sukladno planovima obrane od poplava. Na ugroženim dionicama vodotoka se zavisno od hidroloških prilika proglašavaju pripremna stanja, redovne obrane od poplava, izvanredne obrane od poplava ili izvanredna stanja.

• U slučajevima kada prijeti velika opasnost ili kada dolazi do poplavljivanja naseljenih područja spasilačke aktivnosti koordiniraju nadležne službe za zaštitu i spašavanje sukladno planovima upravljanja u katastrofama.

• U Hrvatskoj zasad ne postoje službenesigurnosne norme, ali je uobičajena praksada se gradovi veći od 30.000 stanovnikanastoje zaštititi od 1.000-godišnjih velikihvoda velikih rijeka i 100-godišnjih velikih vodaostalih vodotoka. Ostali gradovi i naseljanastoje se zaštiti od 100-godišnjih velikihvoda velikih rijeka, te od 50 do 100-godišnjih velikih voda ostalih vodotoka. Poljoprivrednazemljišta nastoje se zaštititi od 25 do 50-godišnjih velikih voda zavisno o poljoprivrednim kulturama.

II. STANJE U HRVATSKOJ

II.1. ZAŠTITA OD POPLAVA

UREĐENOST VODOTOKA

• Od ukupno 3.935 km vodotoka I. reda danasih je oko 37 % potpuno uređeno, oko 42 % djelomično, a oko 21 % ih nije uređeno. Odpribližno 17.000 km vodotoka II. reda potpunoih je uređeno oko 21 %, dok su ostalineuređeni ili uređeni manjim dijelom.

IZGRAĐENOST REGULACIJSKIH I ZAŠTITNIH VODNIH GRAĐEVINA

- oko 4.100 km obrambenih nasipa,- 58 višenamjenskih akumulacija ukupnog volumena od oko

1.057 hm3,- 43 brdske retencije ukupnog volumena od oko 23 milijuna

hm3,- 5 velikih nizinskih retencija (Lonjsko polje, Mokro polje,

Kupčina, Zelenik i Jantak),- 3 odteretna kanala (Odra, Lonja-Strug, Kupa-Kupa),- 2 spojna kanala (Zelina-Lonja-Glogovnica-Česma, Ilova-

Pakra),- oko 900 km lateralnih kanala,- 9 odvodnih tunela ukupne duljine od oko 17,3 km,- veliki broj manjih regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

ZAŠTITNI SUSTAV NA GORNJOJ DRAVI I MURI

ZAŠTITNI SUSTAV NA DONJOJ DRAVI I DUNAVU

ZAŠTITNI SUSTAV SREDNJE POSAVLJE

MIDDLE POSAVINA

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

0 10 000 20 000 30 000 40 000 50 000 60 000 70 000 80 000 90 000

CATCHM ENT AREA (km 2)

AVE

RA

GE

MA

XIM

UM

AN

NU

AL

DIS

CH

AR

GES

(m3/s

)

ZAŠTITNI SUSTAV NA SLIVU BOLJUNČICE

ZAŠTITNI SUSTAV NA SLIVU VRGORAČKOG POLJA

ZAŠTITNI SUSTAV U DELTI NERETVE

OBRANA OD POPLAVA

• Obrana od poplava na vodama I. reda provodi se sukladno Državnom planu obraneod poplava kojeg je donijela Vlada RepublikeHrvatske, a obrana od poplava na vodama II. reda sukladno planovima obrane od poplavaza slivna područja koje su temeljemprijedloga Hrvatskih voda donijele županijskeskupštine. Obrana od poplava na vodama I. reda ustrojena je po vodnim područjima, a unutar njih po područjima županija, posektorima i po dionicama vodotoka. Obranaod poplava na vodama II. reda ustrojena jepo slivnim područjima, a unutar njih takođerpo područjima županija, po sektorima i podionicama vodotoka.

SUSTAVNA PRAĆENJA VODOSTAJA U REALNOM VREMENU

• Poradi efikasnije provedbe obrane odpoplava Hrvatske vode su sukladnoDržavnom planu obrane od poplava postavilei automatizirale dio mjerodavnih vodomjeračime je osigurano da su podaci o vodostajimana terenu dostupni centrima obrane odpoplava u realnom vremenu. Izmjereni podacio vodostajima s automatiziranih mjerodavnihvodomjera na vodnom području sliva Save, tena vodnom području slivova Drave i Dunavau realnom su vremenu dostupni i na web stranici Hrvatskih voda (http://www.voda.hr), te putem WAP-a i na mobilnim telefonima.

OCJENA STANJA ZAŠTITE OD POPLAVA U HRVATSKOJ

• Provedene analize pokazale su da se usprkos značajnim poduzetim naporima sadašnje stanje preventivne zaštite od poplava u Hrvatskoj ne može ocijeniti zadovoljavajućim. Rizici od poplava su na mnogim područjima iznimno visoki, a istovremeno je javnost nedovoljno svjesna opasnosti. Takav zaključak proizlazi temeljem nastavno iznijetih činjenica.

• Postojeći zaštitni sustavi uz gotovo sve velike rijeke su nedovršeni, te na mnogim mjestima ne pružaju primjerene razine sigurnosti zaobalja.

• Uređeno je manje od 15 % bujičnih slivova koje treba urediti.

• Potencijalno ugrožena zemljišta i zemljišta potrebna za funkcioniranje zaštitnih sustava (vodno dobro) na mnogim se mjestima neprimjereno koriste.

• Ranije izgrađeni sustavi već se dulje vrijeme nedovoljno održavaju uslijed nedostatnih financijskih sredstava.

• Raspoloživa financijska sredstva za sanacije, rekonstrukcije i daljnji razvitak zaštitnih sustava već su dulje vrijeme također nedovoljna.

• Usprkos velikim naporima ratne štete još uvijek nisu u potpunosti sanirane, a naročiti su problem minska polja uz vodotoke.

• Financijskih osiguranja imovine od nepokrivenih poplavnih rizika gotovo da i nema.

• Sustave praćenja hidrometeoroloških pojava i hidrološkog prognoziranja treba unaprijediti.

• Očekuje se da će hidrološki ekstremi poradi globalnih klimatskih promjena, promjena u korištenju zemljišta i erozijskih procesa na slivovima biti sve izraženiji.

• Ohrabrujuće je da je obrana od poplava dobro organizirana i da u praksi dobro funkcionira.

II.1. ZAŠTITA OD EROZIJE

• Veliki dijelovi hrvatskog teritorija potencijalno su ugroženi vodnom i manjim dijelom eolskom erozijom. Intenzivni procesi vodne erozije naročito su prisutni na jadranskim slivovima s flišnom podlogom (središnja Istra, dijelovi Kvarnerskog primorja i Gorskog Kotara, dijelovi Like, Dalmacije i otoka).

• Eolska erozija najintenzivnija je u priobalju i na otocima, a dijelom je prisutna i u sjevernoj Hrvatskoj (Đurđevački pesci).

• Pojave vodne erozije uzrokuju izuzetno velike štete. Dok se s jedne strane ispiru plodna zemljišta na nagnutim i nezaštićenim poljoprivrednim površinama brdskih dijelova slivova i time izravno smanjuju prinosi poljoprivredne proizvodnje, s druge se strane smanjuju retencijski kapaciteti tala za zadržavanje oborinskih voda čime se pospješuje stvaranje bujičnih tokova. U svojim brdskim dijelovima bujični tokovi stvaraju, pokreću i pronose velike količine nanosa koji se zatim taloži u riječnim koritima na dolinskim dijelovima slivova, odnosno u blizini ušća u more. Zapunjavanjem riječnih korita bujičnim nanosom, ona postaju nedovoljno propusna za normalno otjecanje što uzrokuje poplave.

• Problemima zaštite od erozije u Hrvatskoj danas se ne pristupa na odgovarajući način. Nedostaje međusobna suradnja različitih institucija koje se time bave: vodnog gospodarstva, šumara, poljoprivrednika, prostornih planera i ostalih. Posljedica takve situacije su parcijalne mjere zaštite od erozije koje provode pojedini čimbenici, a koje bi bile mnogo učinkovitije kada bi bile koordinirane.

• Strategijom upravljanja vodama predviđena je uspostava nadležnog tijela za koordinaciju aktivnosti zaštite od erozije.

II.3. MELIORACIJSKA ODVODNJA

• Sustavi površinske odvodnje u potpunosti suizgrađeni na oko 725.000 ha, a dijelom na oko325.000 ha. Sustavi kombinirane odvodnje(površinska i podzemna odvodnja s agrotehničkim mjerama) u potpunosti suizgrađeni na oko 121.000 ha, a dijelom na oko27.000 ha.

• Od osnovnih melioracijskih objekata za odvodnju ukupno je izgrađeno oko 6.600 km melioracijskih kanala I. i II. reda, te 74 crpnestanice ukupnog kapaciteta od 291 m3/s.

• Većina postojećih sustava melioracijske odvodnje danas je uglavnom u lošem stanju kao posljedica nesaniranih ratnih šteta i/ili nedovoljnih održavanja poradi nedostatka financijskih sredstava.

• Nedavnim djelomičnim usklađenjem vodnoga zakonodavstva s Okvirnom direktivom o vodama prema načelu “korisnik plaća”, uveden je novi financijski mehanizam (naknada za melioracijsku odvodnju) za kojeg se očekuje da će omogućiti dostatna financijska sredstva za obnovu, redovita održavanja i daljnji razvitak sustava melioracijske odvodnje.

III. EUROPSKE SMJERNICE

• UN/ECE Smjernice za održivu prevenciju od poplava

• EU Smjernice za najbolju praksu u prevenciji, zaštiti i ublažavanju štetnih utjecaja poplava

• Nacrt EU Direktive o upravljanju rizicima od poplava

• Akcijski planovi za održivu zaštitu od poplava na velikim međunarodnim slivovima (Dunav, Rajna, Laba, Odra, ...)

Temeljna načela prevencije od poplava

• Zadržavati vodu na slivovima - Vodu treba zadržavati na slivovima i uzduž vodotoka tehničkim i netehničkim sredstvima što je god dulje moguće, ali na taj način da se ne ugrožava postojeće stanovništvo i imovina, da se očuvaju, zaštite i unaprijede prirodne vrijednosti, te da se u što većoj mjeri ostvare preduvjeti za daljnje održivo korištenje prostora.

• Voda je dio cjeline - Voda je dio prirodnog ekološkog ciklusa i njeni se utjecaji moraju uzimati u obzir u svim strateškim i planskim dokumentima vezanim uz korištenje prostora.

• Dopustiti širenje vodotocima - Vodotocima se treba dopustiti širenje kako bi se usporilo otjecanje, ali na taj način da se ne ugrožava stanovništvo i imovina, da se očuvaju, zaštite i unaprijede prirodne vrijednosti, te da se u što većoj mjeri ostvare preduvjeti za daljnje održivo korištenje prostora.

• Biti svjestan opasnosti - Ljudi trebaju postati svjesni da usprkos svim provedenim zaštitnim mjerama određeni rizici od poplavljivanja na branjenim područjima i nadalje postoje.

• Integralna i usklađena akcija - Integralna i usklađena akcija svih relevantnih čimbenika na čitavom slivu bez obzira na državne granice nužan je preduvjet za uspješnu i održivu zaštitu od poplava. Zaštitu od poplava potrebno je planirati u okvirima integralnih planova upravljanja vodnim područjima.

Smjernice za održivu prevenciju od poplava• Preventivne mjere zaštite od poplava trebaju se

poduzimati na čitavim slivovima vodeći računa o uzajamnim interakcijama učinaka svih pojedinačnih mjera.

• Za učinkovitu zaštitu od poplava potrebno je odabrati prikladnu kombinaciju uređivanja slivova kako bi se održali ili unaprijedili prirodni retencijski kapaciteti zemljišta i vegetacije (protuerozijski radovi i mjere, te odgovarajuće agrotehničke mjere), te tehničkih mjera koje utječu na redukciju vršnih protoka poplavnih valova i zaštitu zaobalja (regulacijske i zaštitne vodne građevine).

• Nužno je uravnotežiti stanje između zahtjeva zadaljnjom urbanizacijom i gospodarskim korištenjem prostora i potreba za korištenjem zemljišta za usporavanje otjecanja i zadržavanje vode na slivovima.

• Za planiranje zaštitnih mjera potrebno je koristiti pouzdane podatke i informacije o postojećim i planiranim korištenjima prostora, o hidrometeorološkim i geomorfološkim osobinama nekog područja, o vegetacijskim pokrovima, te o tipovima tala.

• Potrebno je primijenjivati napredne informatičke tehnologije koje omogućuju dopune postojećih spoznaja o formiranju poplava, poboljšavaju saznanja glede propagacije poplavnih valova, te istovremeno omogućuju procjene učinkovitosti odabranih mjera na slivovima i uzduž vodotoka.

• U svrhu učinkovite operativne obrane od poplava potrebno je sustavno unaprijeđivati postojeće sustave za hidrološko prognoziranje i prijenos informacija koji omogućuju informiranje svih relevantnih čimbenika tijekom poplava, te olakšavaju primjenu planova za obranu od poplava.

• Osim vodnog gospodarstva čija je uloga i nadalje dominantna, u preventivnoj zaštiti od poplava nužno je aktivno sudjelovanje korisnika i upravljača višenamjenskih akumulacija, hidrometeorološke službe, prostornih planera, zaštitara prirode, poljoprivrednika, šumara, državnih tijela i tijela lokalne samouprave, te građana i poduzetnika na potencijalno ugroženim područjima.

• Vodnogospodarske sustave uvijek treba planirati kao višenamjenske kako bi se u njihovu realizaciju uključilo što više korisnika, ali isto tako treba voditi računa o njihovoj gospodarskoj opravdanosti i utjecajima na okoliš. Zaštitu od erozije i unutarnju odvodnju naseljenih ravničarskih površina nužno je sagledavati kao sastavnice održive zaštite od poplava.

IV. RAZVOJNA VIZIJA

• Strategija upravljanja vodama pred donošenjem u Hrvatskom Saboru (http://www.duv.hr):

- dugoročni planski dokument kojim se utvrđuju vizija, misija, ciljevi i zadaće državne politike u upravljanju vodama,

- definira strateška opredjeljenja i smjernice razvitka vodnoga gospodarstva polazeći od zatečenog stanja vodnog sektora, razvojnih potreba, gospodarskih mogućnosti, međunarodnih obveza, te potreba za očuvanjem i unapređenjemekološkog stanja voda i o vodi ovisnih ekosustava,

- sadržajno u potpunosti usklađena sa svim relevantnim EU direktivama, te stoga predstavlja osnovnu podlogu za pripremu pregovaračkih platformi za pristupne pregovore,

- okvir za reforme vodnog sektora sa ciljem dostizanja europskih standarda u upravljanju vodama,

- okvir za pripremu strategija i planova prostornog uređenja, zaštite prirode i razvitka ostalih sektora koji ovise o vodama ili utječu na stanje voda (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, industrija, energetika, promet, turizam, javno zdravstvo i drugo),

- legislativni, organizacijski, financijski, tehnički, znanstveno-istraživački i informatički okvir djelovanja vodnoga gospodarstva u sadašnjim društveno-gospodarskim okolnostima pristupnog procesa Republike Hrvatske Europskoj uniji, te u budućim okolnostima punopravnog članstva,

- definira strateške ciljeve temeljnih vodnogospodarskih djelatnosti,

- predviđa izradu integralnih planova upravljanja vodnim područjima.

• Strateški cilj održive zaštite od poplava i drugih vidova štetnog djelovanja voda u Republici Hrvatskoj jest postizanje gospodarski opravdanih stupnjeva zaštite stanovništva, njihove imovine, prometnica, poljoprivrednih i industrijskih površina i ostalih ugroženih vrijednosti uz poticanje očuvanja i unaprijeđivanja ekoloških stanja vodotoka i poplavnih površina, te uz stvaranje preduvjeta za daljnji i održivi gospodarski razvitak.

• Za ostvarenje tog cilja potrebno je u razvojne projekte uložiti oko 2,9 milijardi kuna tijekom sljedećih petnaestak godina, te oko milijardu kuna godišnje za redovita gospodarska i tehnička održavanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina.

RAZLOZI ZA OPTIMIZAM• Većina naših slivova uređena je sukladno načelima

europske vodne politike. Najbolji primjeri su zaštitni sustavi Srednje posavlje (Lonjsko polje) i Drava -Dunav (Kopački rit).

• Obrana od poplava u Republici Hrvatskoj dobro je organizirana i u praksi odlično funkcionira, što je potvrđeno brojnim uspješnim evakuacijama velikih vodnih valova u posljednje vrijeme.

• Nedavnim djelomičnim usklađenjem vodnoga zakonodavstva s Okvirnom direktivom o vodama prema načelu “korisnik plaća”, uvedeni su novi financijski mehanizmi (vodni doprinos i naknada za uređenje voda) koji će omogućiti dostatna financijska sredstva za obnovu, redovita održavanja i daljnji razvitak zaštitnih sustava.

HVALA NA POZORNOSTI