Za Printati_Prednosti Spaljivanja Otpada u Odnosu Na Druge Načine Recikliranja

7/25/2019 Za Printati_Prednosti Spaljivanja Otpada u Odnosu Na Druge Naine Recikliranja

1/23

Sveuilite Sjever

Predmet:Upravljanje kvalitetom, okoliem i sigurnou

SEMINARSKI RAD

Prednosti spaljivanja otpada u odnosu na ostalenaine recikliranja

Izradila: Mentor:

Lucija Jeovita drsc !ivko "ondi

SADRAJ


2/23

# U$%&'

( P%&J)L* %+P*&*

(# Prema mjestu nastanka

(( Prema opasnosti-

' P%.+UP/I %01*&) I 201I3J*$*3J) %+P*&*4

1)/I"LI1*3J)5

6 .+*3J) . %+P*&%M U 71$*+."%J##

- .P*LJI$*3J) %+P*&*#(

-# +ermi8ka o9rada otpada#(

-( .paljivanje#(

-' Izgaranje na rotilju reetki;#

- Izgaranje otpada u vrtlonom sloju#6

-6 Izgaranje otpada u rotacijskoj pei#6

-- .uizgaranje otpada i ugljena#6

2*"LJU=*"(>

## LI+)1*+U1*(#

2


3/23

# !"#D

%tpad je jedan od klju8ni? ekoloki? pro9lema dananjice Me@utim, i razvijena su drutva

relativno kasno prepoznala otpad kao pro9lem %tpad je i direktna posljedica ukupnostidjelovanja u drutvu, te je koli8ina nastalog otpada 8esto pokazatelj gospodarske snage irazvijenosti odre@enog drutva U nas je u vezi s postupanjem s otpadom prvi 2akon o otpadudonesen #556 godine, a aktualni je na snazi od # sije8nja (>>6 godine 2akon je popraen i snekoliko podzakonski? propisa, a o9vezuje nas i 0aselska konvencija koju je 1epu9lika7rvatska potpisala, a primjenjuje se od (>>> godine U listopadu (>>6 godine .a9or1epu9like 7rvatske pri?vatio je .trategiju gospodarenja otpadom temeljem 2akona o otpadu

"ao alternartiva ovom gomilanju otpada pojavilo se rjeenje u o9liku spaljivanja otpada %voje s jedne strane mnogo 9olji na8in rijeavanja pro9lema smea od jednostavnognagomilavanja na deponije na kojima ono trune i razgra@uje se irei smrad i otrovnekemikalije

.paljivanje predstavlja Aizi8koBkemijski oksidacijski proces pri kojem se oslo9a@a energija, apotre9an kisik se uzima iz zraka &uik i ostali plinovi koji se nalaze u zraku kemijski nereagiraju s gorivom komponentom iz otpada .udionici u procesu sagorijevanja su gorivekomponente iz otpada i zrak, a produkti sagorijevanja su dimni plinovi i pepeo

.palionice se smatraju ?igijenskoBsanitarnim jedinicama .palionica otpada koja se pridravasvi? standarda i pravila ima ugra@ene Ailtere koji odstranjuju 55C praine i tetni? elemenataiz dima koji nastaje spaljivanjem

"ada se uzme u o9zir da je metan koji 9i otpad isputao truljenjem na odlagalitu (> putareaktivniji kada se na@e u atmosAeri i pridonosi ja8anju eAekta staklenika, jasno je da jespaljivanje otpada 9olji na8in z9rinjavanja od deponiranja na odlagalita .palionice su glasnei remete normalan tijek ivota na@u li se u naseljenom mjestu, te je praksa smjestiti i? malodalje kako 9uka i smrad od kamiona koji dovoze smee ne 9i remetili gradski ivot

&akle koja je kona8na presudaD Istina je da spalionice otpada emitiraju u atmosAeru odre@enukoli8inu stakleni8ki? plinova, no ona je ipak mnogo manja od one koji 9i se u nju otpustili dase otpad nije spalio .toga iako nije savreno rjeenje ipak je oda9iranje manjeg od dva zla

3


4/23

$% P#DJE&A #'PADA

$%(% Pre)a )jestu nastanka

%tpad je nepotre9an, nepoeljan ili suvian materijal preostao nakon zavretka nekog procesa+o je tvar ili materijal 9ez neke prisutne vrijednosti ili koristi, ili tvar ili materijal od9a8enunato8 prisutne vrijednosti ili koristi

Ko)unalni otpad

"omunalni otpad je otpad iz kuanstava, otpad koji nastaje 8ienjem javni? povrina i otpadsli8an otpadu iz kuanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslunim djelatnostima

Slika ( Nesortirani ko)unalni otpad

Moe se podijeliti na:

otpad ivotnjskog porijekla,

otpad 9iljnog porijekla,

pepeo,

papir,

krpe,

karton,

predmete od gume, drveta, stakla, koe, porculana,

4


5/23

%vakav otpad, pa 8ak i ku?injski, nije opasnan po ljudsko zdravlje, ali nuno ga je redovnoukljanati sa mjesta sakupljanja z9og truljenja i neugodnog mirisa, te u kratkom rokutransportirati na mjesto njegovog z9rinjavanja

*ra+evinski otpad

"od izvo@enja gra@evinski? radova i rekonstrukcija zgrada i ulica ostaje zemlja, pijesak iostaci gra@evinskog materijala, koje tre9a ukloniti .ve te i sli8ne otpadne materijaleu9rajamo u gra@evinski otpad

Slika $ *ra+evinski otpad

Industrijski otpad

Industrijski te?noloki; otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji,gospodarstvu i uslunim djelatnostima, a po sastavu i svojstvu se razlikuje od komunalnogotpada

Slika , Industrijski otpad

A)-ala.ni otpad

5


6/23

*m9alani otpad je am9alaa preostala nakon to se otpad raspakira %9u?vaa sve proizvodeu o9liku kutija, posuda, omota i druge o9like koji slue dranju drugog proizvoda u svr?unjegove zatite, rukovanja, promid9e i prodaje

Elektriki i elektroniki otpad

)lektri8ki i elektroni8ki otpad su ure@aji koji za svoj rad koriste elektri8nu energiju

#tpadna vo/ila i otpadne 0u)e

%tpadna vozila i otpadne gume su otpad koji nastaje zavretkom ivotnog ciklusa vozila iguma

$%$% Pre)a opasnosti

#pasni otpad

Slika 1 #pasni otpad

6


7/23

U velikoj koli8ini otpada koji dolazi iz industrije, trgovine, domaintva, zdravstva,poljoprivrede i iz drugi? izvora nalazi se i otpad koji se po svojim Aizikalnim, kemijskim i9iolokim oso9inama svrstava u opasni otpadMaterijal predstavlja opasni otpad ako ima jednu ili vie navedeni? karakteristika:

eksplozivnost zapaljivost reaktivnost nadraljivost tetnost toksi8nost inAektivnost kancerogenost mutagenost teratogenost

ekotoksi8nost oksidirajua svojstva nadraujua svojstva otputa otrovne plinove kemijskom reakcijom ili 9iolokom razgradnjom

Neopasni otpad

3eopasni otpad je otpad koji nema niti jedno od gore navedeni? svojstava opasnog otpada

Inertni otpad

Inertni otpad je neopasni otpad koji ne podlijee zna8ajnim Aizikalnim, kemijskim ili9iolokim promjenama %vaj otpad nije topiv, goriv ni na druge na8ine reaktivan niti9iorazgradiv .a tvarima kojima dolazi u dodir ne djeluje tako da 9i to utjecalo na ljudskozdravlje ili na poveanje emisija one8iujui? tvari u okoli

7


8/23

,% P#S'!P2I #3RADE I 43RINJA"ANJE #'PADA

&anas je ope pri?vaeno na8elo gospodarenja otpadom takozvano na8elo Eetiri RF

o 1)&U/+I%3 G smanjenje i sprje8avanje nastanka otpada postavljanjem te?ni8ki?standarda, razvojem 8isti? te?nologija, primjenom ekonomski? instrumenata, edukacijomi dr

o 1)U.) G ponovna upotre9a otpada koja se zasniva na izravnoj ponovnoj upotre9iam9alae ili materijala

o 1)/H/LI3 G reciklaa je postupak koji se zasniva na ponovnoj upotre9i am9alae ilimaterijala uz pret?odnu pripremu, a razlikuje se od pret?odnog postupka jer nema izravne

ponovne primjeneo 1)/%$)1H G regeneracija materijala i energije je postupak koji se zasniva na

toplinskoj, kemijskoj ili Aizikalnoj pretvor9i materijala kako 9i se ponovno proizveomaterijal ili energija

2avisno o vrsti i svojstvima otpada, mogui su sljedei postupci njegove o9rade odnosnoz9rinjavanja:

1ecikliranje

.paljivanje: B s rekuperacijom energije B 9ez rekuperacije energije

Piroliza

"onverzija u gorivo proizvedeno iz otpada

0ioloka o9rada: B anaero9na 9ioloka o9rada B aero9na 9ioloka o9rada B me?ani8koB9ioloka o9rada

%dlaganje na deponijuElandAillingF;: B sa proizvodnjom 9ioplina B 9ez proizvodnje 9ioplina

Postupci o-rade 5 /-rinjavanja otpada

8


9/23

Slika 6 Pro7% dr% sc% 4% Prelec INENJERS'"# 4A8'I'E #K#&I8A Po0lavlje (9 :#-rada i/-rinjavanje otpada;

1% RE2IK&IRANJE

1ecikliranje B ponovno iskoritenje sirovina iz otpadnog materijala .irovine koje se naj8eerecikliraju su: papir, staklo, plastika i metal .im9ol recikliranja su tri strelice koje zatvarajukrug i ozna8avaju odvojeno sakupljanje, preradu i ponovnu upotre9u$eliki dio otpada, a pose9no komunalnoga, pogodan je za recikliranje

2na8aj recikliranja:

.manjenje ukupni? koli8ina 8vrstog otpada

%8uvanje resursa

.manjenje upotre9e kemikalija, energije ->B5>C;, vode oko 6>C; i sirovina uprocesu proizvodnje

Manje zaga@enje zraka, vode i tla, odnosno, cjelokupnog okolia procesomproizvodnje oko C otpada moe se kompostirati

Alu)inijske li)enkeB vrlo su pogodne za recikliranje z9og relativno visoke cijene aluminijaB udio alumiijske am9alae u stalnom je porastuB udio aluminja u komunalnom otpadu razvijeni? zemalja iznosi oko #C

Papir i kartonBpapir i karton 8ine prosje8no '> do > C komunalna otpadaBrecikliranje papira i kartona pose9no je zna8ajno za zemlje koje su siromane drvnimsirovinama umama;

Pri)jero &anska cjelokupni valoviti karton za pakiranje osigurava iz recklirana papirao +aiKan, gdje je cijena drva kao sirovine vrlo visoka, uvozi reciklirani papir iz neki?

dijelova .*&Ba

StakloB vrlo pogodan materijal za recikliranjeB staklo 8ini udio 6 G #> C komunalna otpadaB reciklirano staklo moe se koristiti za mnoge sekundarne namjene

B recikliranjem stakla postiu se velike utede energije

9


10/23

PlastikaPostoji mnogo vrsta plasti8ni? materijala, to oteava nji?ovo recikliranje .vuda je

pri?vaena P)+ am9alaa s oznakom E#F 9oce za sokove, vodu; i 7&P) plastika soznakom E(F 9oce za mlijeko, deterdenti za pranje su@a; 3a dnu svake plasti8ne 9oceutisnut je sim9ol za recikliranje zajedno s 9rojem od #B


11/23

Slika R"A'SK#J

U slijedei? (> godina 7rvatska e morati uloiti milijarde eura za sanaciju teta nastali?nekontroliranim odlaganjem otpada .matra se da u 7rvatskoj tre9a inzistirati na smanjenju ireciklai otpada, kao najpri?vatljiviji? rjeenja za postupanje s otpadom u 17 +ako@er,tre9alo 9i napraviti katastar postojei? odlagalita otpada, smanjiti 9roj postojei? odlagalita,odlagalita sanirati, poveati organizirano skupljanje otpada, zakonom regulirati nadzor,

proved9u i sankcije vezano uz postupanje s otpadom, strogo provoditi nadzor toka otpada,?rvatsku registrativu uskladiti s )U normama, ja8i inspekcijski nadzor, osigurati Ainanciranjerazvoja sustava gospodarenja otpadom, pose9nu pozornost usmjeriti na edukaciju ikomunikaciju s javnosti, izmijeniti sustav plaanja naknade za otpad, o9jekte za postupanje sotpadom uklju8iti u prostorne planove i poticati jedinice lokalne samouprave na me@uso9nusuradnju i zajedni8ko rjeavanje pro9lema gospodarenja otpadom na ekonomskoj osnovi

odnosno poticati regionalni pristup

+a9lica #: 3a8ini postupanja s otpadom

+a9lica (: Uspored9a godinji? koli8ina otpada u 8etiri europske drave

11


12/23


13/23


14/23

' iskoritenje ogrijevne vrijednosti

Nedostaci spaljivanja otpada

# na smanjenje volumena otpada samo 6 do -> C, a ne 5>C kako se o9i8no navodi

( unato8 mjerama pro8iavanja dimni? plinova prisutno je zaga@enje okoliatoksi8nim organskim spojevima dioksini i Aurani, poliklorirani 9iAenil, klorirani

9enzen, ?alogenirani Aenoli, policikli8ki aromatski ugljikovodici, teki metali: iva,olovo, kadmij, krom, arsen, 9erilij i dr ;

' stvara se opasni toksi8ni otpad pepeo i ljaka; kojeg tre9a paljivo deponirati

spalionice su veoma skupa investicija

6 u slu8aju velike vlanosti nuno je koristiti dodatno gorivo

- zapoljava se malo ljudi U .*&Bu je za o9radu # >>> >>> tona otpada godinjepotre9no:

recikliranje #4>> radni? mjesta deponiranje ->> radni? mjesta spaljivanje 4> radni? mjesta


15/23

c spaljivanje

Procesi se u loitima sa reetkom odvijaju u prostoru za spaljivanje "onstrukcija loita koja

je podesiva i reetke na loitu omoguavaju da razli8iti otpad moe imati optimalne procesesuenja, rasplinjavnja, otplinjavanja i spaljivanja

Postoje 8etiri vrste izgaranja komunalnog otpada: izgaranje na rotilju reetki; izgaranje na vrtlonom sloju izgaranje u rotacijskoj pei

suizgaranje otpada i ugljena


16/23

Slika @ S=e)atski prika/ postrojenja /a ter)iku o-radu opasno0 otpada

takvi? postorojenja, najvie uJapanu, neto manje u .*& i vrlo malo u )uropi %snovni tipovi izgaranja otpada uvrtlonom sloju su stacionarni i nestacionarni .tacionarni mogu 9iti sa ili 9ez optoka pepela

.tacionarni sustavi rade s manjim 9rzinama strujanja zraka za izgaranje od cirkulacijski?, i torezultira manjim optereenjima loita i manjim sadrajem 8estica u dimu razaranja

Prednost izgaranja otpada u vrtlonom sloju ispred izgaranja na rotilju je u tome to segorivo dovodi na temperaturu izgaranja neposredno u vrtlonoj postelji, pa suenje iiplinjavanje goriva traje znatno krae nego kod rotiljnog izgaranja 3edostaci izgaranjaotpada u vrtlonom sloju je vea optereenja dimnim plinova prainom, nedovoljnaispro9anost, o9avezna priprema otpada te?nologija izgaranja otpada u vrtlonom sloju dodanas nije uspjela ugroziti izgaranje otpada na rotilju

> N/


17/23

.uizgaranje ili pak zajedni8ko izgaranje me?ani8ki pripremljenog komunalnog otpada iugljena je pokuaj da se smanje trokovi termi8ke o9rade otpade i proizvodnje energije"omunalni otpad je gorivo koje ima ogrijevnu vrijednost na razini lignita, a pripremljen uo9liku goriva iz otpada dosee ogrijevnu vrijednost sme@eg ugljena .uizgaranjem u istim

peima zajedno s ugljenom zamjenjuje neku koli8inu ugljena

17


18/23

?%PIR#&I4A

Piroliza je termi8ka razgradnja komponenti otpada na visokoj temperaturi, 9ez prisutnosti

kisika i vode, pri 8emu se do9ivaju 8isti ostaci ugljika Jer se velike molekule razgra@uju namale i tako se metan na temperaturi od #'>> do #>> N/ raspada na vodik i ugljik &ok sedrugi plinovi alkani razgra@uju na niim temperaturama oko >> do ->> N/ Prilikomzagrijavanja organske komponente otpada postaju nesta9ilne i razlau se u jednostavne

produkte izgaranja Poveanjem vremena trajanja reakcija i temperature preko 6>> N/kemijski elementi u otpadu nalaze se u sta9ilnim spojevima kao to su: voda,uglji8nimonoksid, uglji8nidioksid i metan

2a provo@enje pirolize potre9na je temperatura i ona se dovodi na sljedee na8ine:

indirektnim zagrijavanjem metalnim ili vatrostalnim zidovima direktnim odvojenim zagrijavanjemdirektno elektri8nom energijom

Pri temperaturama od 66> N/ odvija se nisko temperaturna piroliza, kod koje se stvaraju ulje ikatran 3a temperaturama od 66> do 4>> N/ odvija se srednje temperaturna piroliza gdje serazvijaju plinovi niske temperaturne moi i male koli8ine ulja i katrana "od temperature od4>> do ##>> N/ odvija se visoko temperaturna piroliza gdje se razvijaju plinovi visoketemperaturne moi * kod temperature koja je vea od #>> N/, za razgradnju otpada visoketoplinske moi omoguuje se prevo@enje 8vrstog ostatka u rastopljeno stanje i na taj na8inomoguuje se jednostavno odvo@enje ljake

Slika B S=e)a piroli/e

18


19/23

@%RASP&INJA"ANJE

1asplinjavanje je proces djelomi8nog spaljivanja uz kontrolirani dotok kisika pri

temperaturama viim i do #->> N/ &o9iva se sintetski plin /% i 7 (;, koji se iskoritava kaoenergent

Pojava te?nologije rasplinjavanja na osnovi plazme kona8no nudi rjeenje po kome sepro9lem rjeava u cijelosti, gotovo 9ez negativnog utjecaja na okoli %vo je 9ez konkurencijenaj9olji te?noloki postupka u procesu gospodarenja otpadom, odnosi se na sve vrste otpadaosim nuklearnog

1asplinjavanje na osnovi plazme u procesima gospodarenja komunalnim i te?nolokimotpadom primjenjuje se u Japanu Iskustvo iz Japana govori o dva pogona rasplinjavanjaJedan pogon rasplinjavanja na osnovi plazme o9ra@uje nerazvrstani komunalni otpad

pomijean s muljem otpadni? voda, a drugi pogon nerazvrstani komunalni otpad i gorivedijelove stari? automo9ila U o9a pogona proces te8e normalno, 9ez pro9lema i 9eznegativni? utjecaja na okoli

Slika (9 S=e)a rasplinjavanja

19


20/23

B%SPA&JI"ANJE #'PADA ! 3EC!

rad 0e8 investira u po9oljano odvajanje i uklanjanje otpada, jer 8uva i tedi sirovine 2a

recikliranje am9alanog materijala potre9an je samo djeli energije koja se mora potroiti zaprvo9itnu izradu Pravilno recikliranje zna8i utedu energije i vaan doprinos zatiti klime

2a?valjujui radu odjela M* 4 grad 0e8 zauzima prvo mjesto u upravljanju otpada u )uropi%djel M* 4 prazni kontejnere, 9rine za sortiranje i uklanjanje otpada koji se ne moe viereciklirati %tpad odvozi u tri 9e8ka postrojenja za spaljivanje otpada Putem toplinske o9radepropisima o zatiti ivotne sredine; od otpada nastaje 8ista energija i daljinska toplina +imegrad pokriva potre9e za ( >>> 9e8ki? domainstava i daje 9itan doprinos zatiti klime

Pored termi8ke o9rade otpada 0e8 se zalae za razdvajanje i reciklau otpada .amimrazdvajanjem otpada godinje se utedi vie od >>>> tona /%(, to predstavlja zna8ajandoprinos o8uvanju klime

2a?valjujui visoko moderniziranim postrojenjima za o9radu otpada i mjerama u o9lastirazdvajanja otpada, grad 0e8 je prole godine nagra@en priznanjem Eorld /itQ *KardFzaodrivo upravljanje otpadom 3agrada je uru8ena u 3eK Horku rad 0e8 je od (>#> odinesjedite Me@unarodnog udruenja za kruti otpad International .olid aste *ssociationI.*;, koje je sa '>>>> stru8njaka za upravljanje otpadom u vie od zemalja, najvea

platAorma ove vrste u svijetu

radnja najmla@e 9e8ke spalionice PAaAAenau nije izazvala po9unu lokalnog stanovnitva

.mjetena je na dovoljnoj udaljenosti od grada, i u njoj i oko nje nema gotovo nikakvaneugodnog mirisa .palionica je dovrena (>>5 godine Ima kapacitet za spaljivanje (6>>>>tona otpada godinje .agra@ena je veinom u privatnom vlasnitvu, gotovo 4> posto, dokgrad ima ostatak udjela, a kotala je oko (6> milijuna eura

.paljivanjem otpada u PAaAAenauu proizvodi se struja za (6 tisua kuanstava, a na nju se grije8ak 6> tisua kuanstava 3aravno, od toga zara@uju oni koji su u spalionicu uloili, no i grad,a ostvaren je krajnji cilj, a to je pametno gospodarenje otpadom Iako 0e8ani recikliraju 8ak> posto otpada, sve su tri spalionice u pogonu, ne koriste se punim kapacitetima, a upravoviak kapaciteta za spaljivanje otpada nude drugim gradovima, kao to je i 2agre9

20


21/23

Spittelau

Slika (( Spalionica otpada Spittelau :3e Austrija;

2a sve je zasluan pionir ekologije, slikar i ari?tekt Rriedensreic? 7underKasser, kojeg jenakon to je #54


22/23

(9% 4AK&J!CAK

+ermi8ke o9rade otpada u 7rvatskoj nema 3ema postojenja koji 9i na taj na8in o9radiokomunalni otpad Postojala je zagre9a8ka spalionica opasnog otpada PU+%, no ona jeizgorjela (>> godine U .isku postoji spalionica opasnog otpada, koja je u vlasnitvu7er9osa U toj spalionici se spaljuje zaga@ena am9alaa koja je nji?ova vlastita 3avodno jeta spalionica otvorena i za spaljivanje medicinskog otapda iz domova zdravlja i am9ulanti U7rvatskoj ne postoji termi8ka o9rada komunalnog otpada iz razloga to je to skupa investicijate je nadalje skupo odravanje ti? postrojenja, z9og nepovjerenja ljudi, z9og male energetskeiskoristivosti otpada, vrlo je malog smanjenje volumena otpada, i 9ez o9zira na pro8iavanjedimni? plinova koji se isputaju prisutno je zaga@enje okolia toksi8nim spojevima kao to sudioksini i Aurani te teki metaliB iva, olovo, kadmij, arsen Predosti tremi8ke o9rade otpadasu smanjenje reaktivnosti otpada, iskoritenje ogrijevne vrijednosti dakle postoji velikaenergetska vrijednost, prednost je u tome to se volumen otpad smanji izme@u 5> i -> C te setome znatno pojednostavi daljnje skladitenje otpada, pepeo koji nastaje termi8kom o9radom

moe se koristiti kao sirovina za proizvodnju gra@evinskog materijalaUlaskom u )uropsku Uniju, morat emo pronai rjeenje koje e zadovoljiti nae gra@ane istroge direktive Unije u vezi z9rinjavanja otpada Idealan na8in je, dakako, recikliranje 3o,gra@anska svijest u naoj zemlji nije ni iz9liza dovoljno razvijena %sim gra@anske svijesti,veliki pro9lem predstavlja izostanak inArastrukutre koja 9i podrala ovakav na8in z9rinjavanjaotpada "ada 9i ovi preduvjeti i postojali, dio otpada se ne moe z9rinuti recikliranje 2atakav otpad naj9olje rjeenje je spalionica otpada +renutno se u 1epu9lici 7rvatskoj veinaotpada odlae na deponije koji su pretrpani, a mnogi nisu izgra@eni prema standardima zatiteokolia %vakvo stanje je alarmantno te jo jasnije ukazuje na potre9u za kvalitetnimspalionicama otpada

&a li emo se opredijeliti za manje za?tjevne, ali i manje u8inkovite spalionice, da li emo seokrenuti izvozu otpada ili emo se prikloniti podizanju svijesti i izgradnji inArastrukture

potre9ne za recikliranje, pokazati e vrijeme .palionice ostaju jedan od potencijalni?rjeenja "ojim god putem krenuli 9ez senzi9ilizacije i osvjetavanja gra@ana, 9ez oz9iljnijenacionalne kampanje za z9rinjavanje otpada i ekoloke svijesti, pozitivni rezultati e izostati

22


23/23

((% &I'ERA'!RA

# KKKekologija?r

( ?ttp:KKKrite?uniri?rzavVkatdVsluzzvdVte?VtermVenergkatedraInzenjerstvoVzastiteVokolisa#>pdA

' ?ttp:KKKekologijacom?rspalioniceBotpadaBdo9raBiliBlosaBideja ?ttp:KKKrite?uniri?rzavVkatdVsluzzvdVte?VtermVenergkatedraInzenjerstvoVza

stiteVokolisa##pdA6 ?ttp:KKKceppei9a9osindeWp?pD

optionXcomVcontentYvieKXarticleYidX#>VPeretinVzavrsniVradpdA

Documents

Za Printati_Prednosti Spaljivanja Otpada u Odnosu Na Druge Načine Recikliranja