ZA AKADEMSKU 2017./2018. GODINU - vub.hr · Mentalna higijena i osnove psihoterapije Zbrinjavanje rana Kulturološki aspekti u zdravstvenoj njezi Kultura sigurnosti pacijenata u zdravstvenim

1

VELEUČILIŠTE U BJELOVARU

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

ZA AKADEMSKU 2017./2018. GODINU

zadnja izmjena: 3. sjednica Stručnog vijeća u akademskoj 2017./2018. godini

22. veljače 2018. godine

PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ

SESTRINSTVO

Bjelovar, 2018.

2

Na temelju članka 79 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 23/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13) i članka 61 Statuta Visoke tehničke škole u Bjelovaru Stručno vijeće Visoke tehničke škole u Bjelovaru na 10. sjednici u akademskoj 2017./2018. godini održanoj 18. rujna 2017. godine donosi

ODLUKU o prihvaćanju Izvedbenog plana nastave na preddiplomskom stručnom studiju Sestrinstvo

za akademsku 2017./2018. godinu I

Usvaja se Izvedbeni plan nastave Visoke tehničke škole u Bjelovaru za akademsku 2017./2018. godinu. II

Izvedbenim planom nastave iz članka i ove Odluke utvrđuju se podaci o: nastavnicima i suradnicima koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu, mjestima izvođenja nastave, početku i završetku te satnici izvođenja nastave, oblicima nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, provjere znanja i sl.), načinu polaganja ispita, ispitnim rokovima, popisu literature za studij i polaganje ispita, mogućnosti izvođenja nastave na stranom jeziku ustroju i načinu izvođenja nastave za izvanredne studente te ostalim važnim činjenicama za uredno izvođenje nastave.

III

Obvezni elementi Izvedbenog plana iz članka II ove Odluke objavit će se na službenim mrežnim stranicama Visoke tehničke škole u Bjelovaru. KLASA: 602-04/17-07/007 URBROJ: 2103-67-08-17-07 U Bjelovaru, 18. rujna 2017. godine STRUČNO VIJEĆE Dekanica dr.sc. Zrinka Puharić

3

Na temelju članka 79 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 23/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13), članka 27 i 61 Statuta Veleučilišta u Bjelovaru i Odluke o prihvaćanju Izvedbenog plana nastave na preddiplomskom stručnom studiju Sestrinstvo za akademsku 2017./2018. godinu usvojenoj na 10. sjednici Stručnog vijeća u akademskoj 2016./2017. godini održanoj 18. rujna 2017. godine, Stručno vijeće na 3. sjednici u akademskoj 2017./2018. godini održanoj 22. veljače 2018. godine donosi:

ODLUKU o prihvaćanju izmjena i dopuna Izvedbenog plana nastave uključujući izmjene Odluke o povjeravanju

nastave na preddiplomskom stručnom studiju Sestrinstvo za akademsku 2017./2018. godinu

I

Izmjene i dopune Izvedbenog plana nastave na preddiplomskom stručnom studiju Sestrinstvo za akademsku 2017./2018. godinu odnose se na izmjene nositelja i suradnika na predmetu, izvođenju nastave te izvođenju izbornih kolegija te Odluku o povjeravanju nastave na preddiplomskom stručnom studiju Sestrinstvo u akademskoj 2017./2018. godini. Ostale sastavnice Izvedbenog plana ostaju nepromijenjene.

II Ovom Odlukom mijenja se Odluka o prihvaćanju Izvedbenog plana nastave na preddiplomskom stručnom studiju Sestrinstvo za akademsku 2017./2018. godinu usvojenoj na 10. sjednici Stručnog vijeća u akademskoj 2016./2017. godini održanoj 18. rujna 2017. godine sukladno točki I. ove Odluke.

III Ova odluka stupa na snagu odmah, a primjenjuje se od 1. ožujka 2018. godine KLASA:602-04/18-07/002 URBROJ: 2103/01-21-09-18-17 U Bjelovaru, 22. veljače 2018. godine Veleučilište u Bjelovaru

Stručno vijeće Dekanica:

dr. sc. Zrinka Puharić, dr. med.

4

SADRŽAJ

STRUČNI STUDIJ SESTRINSTVO ........................................................................................................ 7

1.1. Akademski kalendar za 2017./2018. godinu ............................................................................ 7

Kalendar nastave ................................................................................................................................ 7

Ispitni rokovi ........................................................................................................................................ 7

Blagdani i neradni dani........................................................................................................................ 7

Praznici za studente ............................................................................................................................ 8

Godišnji odmori zaposlenika ............................................................................................................... 8

1.2. Satnica izvođenja nastave prema nastavnim oblicima ........................................................... 9

1.3. Mjesta izvođenja nastave ....................................................................................................... 12

1.4. Nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu na studijskom programu ............................ 13

1.4.1. Odluka o povjeravanju nastave na Stručnom studiju Sestrinstvo ..................................... 13

1.4.2. Nastavnici, asistenti i suradnici koji će izvoditi nastavu na Stručnom studiju Sestrinstvo .......................................................................................................................................... 15

1.4.3. Nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu na Stručnom studiju Sestrinstvo ........... 16

1.4.4. Povjeravanje izvedbe nastave prema nastavnim oblicima i broju grupa ........................ 19

2. Opis programa sa satnicom, nastavnim oblicima, načinom polaganja ispita, popisom literature i mogućnošću izvođenja nastave na stranom jeziku ........................................................ 25

Filozofija i etika u sestrinstvu ............................................................................................................ 25

Osnove medicinske kemije i biokemije ............................................................................................. 27

Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja ................................................................................. 30

Anatomija ............................................................................................................................................ 32

Fiziologija ............................................................................................................................................ 35

Mikrobiologija s parazitologijom........................................................................................................ 37

Osnove zdravstvene njege 1 .............................................................................................................. 39

Proces zdravstvene njege 1 ............................................................................................................... 42

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo ............................................................................................ 45

Informatika u zdravstvenoj njezi ........................................................................................................ 48

Komunikacijske vještine .................................................................................................................... 50

Farmakologija ..................................................................................................................................... 52

Dijetetika .............................................................................................................................................. 54

Osnove zdravstvene njege 2 .............................................................................................................. 56

Proces zdravstvene njege 2 ............................................................................................................... 59

Kliničke vježbe zdravstvene njege I ................................................................................................... 62

Patofiziologija ..................................................................................................................................... 64

Patologija ............................................................................................................................................ 66

Ginekologija i porodništvo ................................................................................................................. 68

Zdravstvena njega majke i novorođenčeta ....................................................................................... 70

Interna medicina ................................................................................................................................. 73

Infektologija......................................................................................................................................... 75

Zdravstvena njega odraslih I/III .......................................................................................................... 77

5

Sociologija zdravlja ........................................................................................................................... 80

Higijena i epidemiologija .................................................................................................................... 82

Zdravstvena psihologija ..................................................................................................................... 84

Pedijatrija ............................................................................................................................................ 86

Zdravstvena njega djeteta .................................................................................................................. 89

Neurologija .......................................................................................................................................... 92

Dermatologija ...................................................................................................................................... 94

Zdravstvena njega odraslih I/IV ......................................................................................................... 96

Javno zdravstvo .................................................................................................................................. 98

Organizacija, upravljanje i administracija u zdravstvenoj njezi ..................................................... 100

Kliničke vježbe zdravstvene njege II ............................................................................................... 103

Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje .................................................................. 106

Kirurgija, traumatologija i ortopedija ............................................................................................... 109

Oftalmologija ..................................................................................................................................... 111

Otorinolaringologija .......................................................................................................................... 113

Zdravstvena njega odraslih II/V ....................................................................................................... 115

Psihijatrija i mentalno zdravlje ......................................................................................................... 118

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1 ................................................................................. 120

Zdravstvena njega u kući ................................................................................................................. 123

Zdravstvena njega starijih osoba..................................................................................................... 126

Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama .......................................................................... 128

Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu ........................................................................................ 130

Zdravstvena njega odraslih II/VI....................................................................................................... 133

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2 ................................................................................. 136

Palijativna zdravstvena njega .......................................................................................................... 138

Zdravstvena njega u zajednici ......................................................................................................... 140

Zdravstveni odgoj s metodama učenja i poučavanja ..................................................................... 143

Kliničke vježbe zdravstvene njege III ............................................................................................... 145

2.1. Opis predmeta izbornog dijela studijskog programa ............................................................. 148

Uvod u opće kliničke vještine .......................................................................................................... 148

Engleski jezik 1 ................................................................................................................................. 151

Intrahospitalne infekcije ................................................................................................................... 153

Engleski jezik 2 ................................................................................................................................. 155

Njemački jezik 1 ............................................................................................................................... 157

Njemački jezik 2 ............................................................................................................................... 159

Zbrinjavanje rana .............................................................................................................................. 161

Mentalna higijena i osnove psihoterapije ........................................................................................ 163

Kulturološki aspekti u zdravstvenoj njezi ....................................................................................... 165

Kultura sigurnosti pacijenata u zdravstvenim ustanovama ........................................................... 167

Uvod u hrvatski znakovni jezik ........................................................................................................ 169

Hrvatski znakovni jezik u sestrinstvu .............................................................................................. 171

6

Rehabilitacija u zdravstvenoj njezi .................................................................................................. 173

Terapija boli....................................................................................................................................... 175

Zdravstvena njega osoba s govornim i jezičnim poteškoćama – Nursing Care of Patients with Speech and Language Disorders..................................................................................................... 177

Sestra u neurološkoj dijagnostici .................................................................................................... 179

Zdravstvena njega onkoloških bolesnika ........................................................................................ 181

Hitni medicinski postupci u izvanbolničkim uvjetima .................................................................... 183

Dijabetološka dijetoterapija.............................................................................................................. 186

Osnove instrumentiranja u kirurgiji ................................................................................................. 188

Zdravstvena njega ovisnika ............................................................................................................. 190

Zdravstvena njega bolesnika sa stomama ...................................................................................... 192

Primjena sadrenog zavoja u konzervativnom liječenju (gipsanje) ............................................... 194

Suvremene spoznaje o dojenju ........................................................................................................ 196

Nursing Practicum for International Students (Praktične vježbe za dolazne studente sestrinstva) ........................................................................................................................................................... 199

2.7. Ustroj i način izvođenja nastave za izvanredne studente .................................................. 202

2.8. Ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave ......................................................... 202

2.8.1. Klinička nastava i kliničke vježbe .................................................................................... 202

2.8.2. Koordinatori i mentori u nastavnim bazama-radilištima ................................................ 202

2.8.3. Mentorski rad sa studentima ............................................................................................ 203

7

STRUČNI STUDIJ SESTRINSTVO Nastava u akademskoj 2017./2018. godini izvodi se prema novom, izmijenjenom i dopunjenom programu, usvojenom na 4. redovitoj sjednici u akademskoj 2013./2014. godini održanoj 12. svibnja 2014. godine. 1.1. Akademski kalendar za 2017./2018. godinu

Kalendar nastave

Početak nastave za studente 1. godine preddiplomskih stručnih studija

25. rujna 2017. god.

Početak nastave za ostale studente preddiplomskih stručnih studija

2. listopada 2017. god.

Nastava se u akademskoj 2017./2018. godini odvija u dva semestra. Svaki semestar traje 15 tjedana.

SEMESTAR DIO TJEDNI NASTAVE OD DO

Zimski semestar prvi dio 12 2.10.2017. 23.12.2017.

Zimski semestar drugi dio 3 8.1.2018. 31.1.2018.

Ljetni semestar 15 1.3.2018. 14.6.2018.

Ispitni rokovi

REDOVITI ISPITNI ROKOVI

ISPITNI ROK BROJ ISPITNIH

ROKOVA OD DO

Zimski ispitni rok dva 1.2.2018. 28.2.2018.

Ljetni ispitni rok dva 15.6.2018. 15.7.2018.

Jesenski ispitni rok dva 27.8.2018. 27.9.2018.

IZVANREDNI ISPITNI ROKOVI

ISPITNI ROK BROJ ISPITNIH

ROKOVA OD DO

Prvi izvanredni rok jedan 13.11.2017. 13.12.2017.

Drugi izvanredni rok jedan 3.4.2018. 30.4.2018.

Blagdani i neradni dani

NERADNI DAN DATUM DAN U TJEDNU

Dan neovisnosti 8.10.2017. nedjelja

Dan svih svetih 1.11.2017. srijeda

Božić 25.12.2017. ponedjeljak

Sveti Stjepan 26.12.2017. utorak

Nova godina 1.1.2018. ponedjeljak

Sveta tri kralja 6.1.2018. subota

Uskrs 1.4.2018. nedjelja

Uskrsni ponedjeljak 2.4.2018. ponedjeljak

Praznik rada 1.5.2018. utorak

Tijelovo 31.5.2018. četvrtak

Dan antifašističke borbe 22.6.2018. petak

Dan državnosti 25.6.2018. ponedjeljak

8

Dan domovinske zahvalnosti 5.8.2018. nedjelja

Velika Gospa 15.8.2018. srijeda

Praznici za studente

VRSTA PRAZNIKA OD DO

Zimski 24.12.2017. 7.1.2018.

Ljetni 16.7.2018. 26.8.2018.

Godišnji odmori zaposlenika

KOLEKTIVNI GODIŠNJI ODMOR – 2017. godina

OD DO BROJ RADNIH

DANA

Zimski 27.12.2017. 7.1.2018. 7

KOLEKTIVNI GODIŠNJI ODMOR – 2018. godina

OD DO BROJ RADNIH

DANA

Ljetni 23.7.2018. 19.8.2018. 19

Zimski 24.12.2018. 6.1.2019. 7

9

1.2. Satnica izvođenja nastave prema nastavnim oblicima Satnica za redovite studente izvodi se u sljedećem opsegu: 1. semestar

Naziv predmeta P S M PRK PK

Klinička obuka ECTS

T KL PKL PKL-M

Filozofija i etika u sestrinstvu 30 15

2

Osnove medicinske kemije i biokemije 15 5 5

1

Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja 20

2

Anatomija 30

20

3

Fiziologija 30

20

3

Mikrobiologija s parasitologijom 30

15

3

Osnove zdravstvene njege 1 30 15

15

60 25

5

Proces zdravstvene njege 1 30 15

15

70 30

5

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo 30

2

Izborni kolegij I- Uvod u opće kliničke vještine 10

30 30 15 3

Strani jezik I Engleski jezik 1

15

1

Strani jezik II- Njemački jezik 1

15

1

2. semestar



T KL PKL PKL-M

Informatika u zdravstvenoj njezi 15

30

2

Komunikacijske vještine 15

15

2

Farmakologija 30

15

3

Osnove zdravstvene njege 2 10 10

15

60 50

5

Proces zdravstvene njege 2 20 15

15

80 30

6

Dijetetika 30 15

15

3

Kliničke vježbe I

120 30

5

Izborni kolegij II_ Intrahospitalne infekcije 10

30 30 15 3

Strani jezik II- Engleski jezik 2

15

1

Strani jezik II- Njemački jezik 2

15

1

10

3 . semestar



T KL PKL PKL-M

Patofiziologija 30 0 0 0 0 0 0 0 0 2

Patologija 30 0 0 0 10 0 0 0 0 2

Ginekologija i porodništvo 30 0 0 0 0 0 0 0 0 2

Zdravstvena njega majke i novorođenčeta 25 5 0 0 0 0 60 80 0 6

Interna medicina 30 0 0 0 0 0 0 0 0 2

Infektologija 15 0 0 0 0 0 0 0 0 1

Zdravstvena njega odraslih I/III 30 10 0 0 0 0 40 35 0 4

Sociologija zdravlja 30 15 0 0 0 0 0 0 0 2

Higijena i epidemiologija 30 15 15 0 0 0 0 0 0 3

Zdravstvena psihologija 30 0 15 0 0 0 0 0 0 2

Izborni kolegij 3 Mentalna higijena i osnove psihoterapije Zbrinjavanje rana Kulturološki aspekti u zdravstvenoj njezi Kultura sigurnosti pacijenata u zdravstvenim ustanovama Uvod u hrvatski znakovni jezik 10 0 0 0 0 0 15 15 10 2

Studenti u 3. semestru biraju dva izborna kolegija 4. semestar



T KL PKL PKL-

M

Pedijatrija 30 0 0 0 0 0 0 0 0 2

Zdravstvena njega djeteta 40 10 0 0 0 0 90 60 0 7

Neurologija 15 0 0 0 0 0 0 0 0 1

Dermatologija 15 0 0 0 0 0 0 0 0 1

Zdravstvena njega odraslih I/IV 15 10 0 0 0 0 50 40 0 4

Javno zdravstvo 30 0 15 0 0 0 0 0 0 3

Organizacija, upravljanje i administracija u zdravstveni njezi 30 0 15 0 0 0 30 40 0 4

Klinička vježbe zdravstvene njege II 0 0 0 0 0 0 100 20 0 4

Izborni kolegij 4 Terapija boli Rehabilitacija u zdravstvenoj njezi Nursing Care of Patients with Speech and Language Disorders Hrvatski znakovni jezik u sestrinstvu 10 0 10 0 0 0 15 15 10 2

Studenti u 4. semestru biraju dva izborna kolegija

http://vtsbj.hr/terapija-boli-program/kolegij/

http://vtsbj.hr/nursing-care-of-patients-program/kolegij/

http://vtsbj.hr/nursing-care-of-patients-program/kolegij/

11

5. semestar



T KL PKL PKL-M

Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje 15 0 0 0 15 0 15 20 3

Kirurgija, traumatologija i ortopedjia 30 0 0 0 0 0 0 0 2

Oftalmologija 10 0 0 0 0 0 0 0 1

Otorinolaringologija 10 0 0 0 0 0 0 0 1

Zdravstvena njega odraslih II/V 30 0 0 0 0 30 25 3

Psihijatrija i mentalno zdravlje 30 0 0 0 0 0 0 0 2

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1 15 5 0 0 0 0 30 40 3

Zdravstvena njega u kući 20 5 0 0 0 0 30 30 3

Zdravstvena njega starijih osoba 30 15 0 0 0 30 0 45 4

Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama 15 10 0 0 0 15 0 15 2

Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu 30 15 30 0 0 0 0 25 4

Izborni kolegij 5 Zdravstvena njega onkoloških bolesnika Sestra u neurološkoj dijagnostici

Hitni medicinski postupci u izvanbolničkim uvjetima 10 0 0 0 0 20 15 15 2

Studenti u 5. semestru biraju jedan izborni kolegij 6. semestar



T KL PKL PKL-M

Zdravstvena njega odraslih II/VI 10 10 0 0 0 0 60 35 4

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2 10 0 0 0 0 30 40 3

Palijativna zdravstvena njega 10 5 0 0 0 0 10 30 2

Zdravstvena njega u zajednici 25 5 0 0 0 0 60 30 4

Zdravstveni odgoj s metodama učenja i poučavanja 30 15 0 0 0 0 0 15 3

Kliničke vježbe zdravstvene njege III 0 0 0 0 0 0 120 30 5

Izborni kolegiji 6 Osnove instrumentiranja u kirurgiji

Zdravstvena njega bolesnika sa stomama Zdravstvena njega ovisnika Suvremene spoznaje o dojenju Primjena sadrenog zavoja u konzervativnom liječenju 10 0 0 0 0 20 15 15 2

Završni rad 100 5

Studenti u 6. semestru biraju dva izborna kolegija

12

1.3. Mjesta izvođenja nastave

Identifikacija zgrade Redni broj ili naziv

predavaonice Površina u m2

Broj sjedećih mjesta za studente

Zgrada 2, A.B.Šimića 1 Dvorana 1 138,65 114




Zgrada 2, A.B.Šimića 1 Dvorana 5

Laboratorij za programsko inženjerstvo

68,55 30



Laboratorij za IT 60,23 30



Praktikum sestrinskih vještina 86,42 22



Laboratorij za automatizaciju i virtualnu instrumentaciju

68,91 16


Zgrada 2, A.B.Šimića 1 Dvorana gradske vijećnice 133,67 97

Zgrada 1, Trg E.Kvaternika 4 Vijećnica Veleučilišta u Bjelovaru 47,87 25

Zgrada 1, Trg E.Kvaternika 4 Dvorana 1

Laboratorij za proizvodno strojarstvo i robotiku

63,99 18

Zgrada 1, Trg E.Kvaternika 4 Dvorana 2

Laboratorij za elektroniku, mjerenja i procesna računala

56,81 18

Praktični dio programa, sukladno satnici kliničke obuke, izvodi se u nastavnim bazama-radilištima:

Opća bolnica Bjelovar

KB Dubrava

KBC Zagreb

Opća bolnica “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica

Opća bolnica Virovitica

Opća bolnica dr. Ivo Pedišić Sisak

Neuropsihijatrijska bolnica dr.Ivan Barbot Popovača

Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije

Dom za starije i nemoćne osobe Bjelovar

Dom zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Bjelovar

Dom za starije i nemoćne osobe „Vita nova“

13

1.4. Nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu na studijskom programu 1.4.1. Odluka o povjeravanju nastave na Stručnom studiju Sestrinstvo Na temelju članka 29 Statuta Visoke tehničke škole u Bjelovaru Stručno vijeće Visoke tehničke škole u Bjelovaru na 10. sjednici u akademskoj 2016./2017. godini održanoj 18. rujna 2017. godine donosi

ODLUKU o povjeravanju nastavena Stručnom studiju Sestrinstvo u akademskoj 2017./2018. godini

I

Ovom Odlukom povjerava se nastava na Stručnom studiju Sestrinstvo u akademskoj 2017./2018. godini nastavnicima zaposlenima na Visokoj tehničkoj školi u Bjelovaru i vanjskim suradnicima prema broju grupa i oblicima nastave koji se nalaze u privitku ove Odluke i čini njen sastavni dio.

II Odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od akademske 2017./2018. godine. KLASA: 602-04/17-07/007 URBROJ: 2103-67-08-17-10 U Bjelovaru, 18. rujna 2017. godine

Visoka tehnička škola u Bjelovaru Stručno vijeće dr. sc. Zrinka Puharić

14

Na temelju članka 27 Statuta Veleučilišta u Bjelovaru Stručno vijeće Visoke tehničke škole u Bjelovaru na 3. sjednici u akademskoj 2017./2018. godini održanoj 22. veljače 2018. godine donosi

ODLUKU o izmjenama i dopunama Odluke o povjeravanju nastave na preddiplomskom stručnom studiju

Sestrinstvo u akademskoj 2017./2018. godini I

Ovom Odlukom mijenja se Odluka o povjeravanju nastave na preddiplomskom stručnom studiju Sestrinstvo u ljetnom semestru akademske 2017./2018. godini donesena na 10. sjednici Stručnog vijeća Visoke tehničke škole u Bjelovaru u akademskoj 2016./2017. godini održanoj 18. rujna 2017. godine prema popisu izvođača nastave, broju grupa i oblicima nastave koji se nalaze u privitku ove Odluke i čini njen sastavni dio.

II Ova odluka stupa na snagu odmah, a primjenjuje se od 1. ožujka 2017. godine KLASA:602-04/18-07/002 URBROJ: 2103/01-21-09-18-18 U Bjelovaru, 22. veljače 2018. godine Veleučilište u Bjelovaru

Stručno vijeće Dekanica:

dr. sc. Zrinka Puharić, dr. med.

15

1.4.2. Nastavnici, asistenti i suradnici koji će izvoditi nastavu na Stručnom studiju Sestrinstvo

Normiranje nastave izvodi se na sljedeći način: 1 sat predavanja- 2 norma sata 1 sat seminara-1,5 norma sat 1 sat vježbi (svi oblici)- 1 norma sat

16

1.4.3. Nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu na Stručnom studiju Sestrinstvo

Naziv kolegija Semestar

Obvezni-O

Izborni-I

Zaposlenik (udio)

Suradnik(VS)

Osnove zdravstvene njege 1 1. O

Ksenija Eljuga, pred. 100%


Zdravstvena njega odraslih II/V 5. O

Izborni kolegij I- Uvod u opće kliničke vještine 1. I

Izborni kolegiji 6/1 instrumentiranje 6. I

Izborni kolegij 6/5 Primjena sadrenog zavoja u konzervativnom liječenju 6.

I


Goranka Rafaj, pred. 100%

Proces zdravstvene njege 2 2. O

Higijena i epidemiologija 3. O

Zdravstvena njega djeteta 4. O

Zdravstvena njega u kući 5. O

Izborni kolegij 3/4 Kultura sigurnosti pacijenata u zdravstvenim ustanovama 3.

I

Izborni kolegij 5/3 Hitni medicinski postupci u izvanbolničkim uvjetima 5.

I

Izborni kolegij I Uvod u opće kliničke vještine

1. I

Tamara Salaj, pred.

100%

Proces zdravstvene njege 2 2.


Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1 5. O

Izborni kolegij 5/1 Zdravst.nj.onkoloških 5. I

Izborni kolegij 5/2 Zdr.njega ovisnika 5.

I

Zdravstvena njega starijih osoba 5. O

Palijativna zdravstvena njega 6. O

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2 6. O

Dijetetika 2. O

Mirna Žulec, v.pred. 100%

Zdravstvena njega majke i novorođenčeta 3. O

Org., uprav.i adm. u zdr.njezi 3. O

Javno zdravstvo 4. O

Izborni kolegij 3/2 Zbrinjavanje rana 3. I

Izborni kolegij 4/1 Kulturološki aspekti u zdr.njezi 4. I

Izborni kolegij 4/4 Jezične poteškoće 4. I

Zdravstvena njega u zajednici 6. O

Higijena i epidemiologija 3. O

dr.sc. Zrinka Puharić 100% Javno zdravstvo 4. O

Izborni kolegij 6/3 Zdr.njega ovisnika 6. I

Izborni kolegij 6/4 Suvremene spoznaje o dojenju 6. I

Proces zdravstvene njege 1 1. O Sabina Bis, pred. 25%

17


Izborni kolegij 4/3 Rehabilitacija u zdravtsvenoj njezi 4. I Osnove medicinske kemije i biokemije 1. O

dr.sc. Rudolf Kiralj, v.pred. 75% Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu 5. O


Đurđica Grabovec, pred. 75% Proces zdravstvene njege 2 2. O

Izborni kolegiji 6/2 stome 6. I

Zdravstvena psihologija 3. O

dr.sc. Marija Kudumija Slijepčević, v.pred.

50%

Izborni kolegij 3/1 Mentalna higijena i osnove psihoterapije 3.

I

Psihijatrija i mentalno zdravlje 5. O

Izborni kolegij 6/3 Zdr.njega ovisnika 6. I

Proces zdravstvene njege 1 1. O Jasmina Marijan Štefoković, pred.

25% Zdravstvena njega odraslih I/IV 4. O

Izborni kolegij 4/2 Terapija boli 4. I

Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama 5. O Živko Stojčić, v.pred.

25% Izborni kolegij 5/2 Sestra u neurološkoj dijagnostici 5.

I

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo 1. O mr.sc. Ina Stašević, v.pred. 25%

Org., uprav.i adm. u zdr.njezi 4. O Marina Friščić, pred 25%

Zdravstvena njega odraslih I/III 3. O Gordana Šantek Zlatar, pred. 25%

Proces zdravstvene njege 1 1. O Andreja Starčević, v.pred. 12,50%


Zdravstvena njega odraslih II/VI 6. O Melita Mesar, v.pred. 12,50%

Zdravstveni odgoj s metodama učenja i poučavanja 6. O Ružica Mrkonjić, pred. 12,50%

Strani jezik - Engleski 1 1. O Ivana Jurković, pred.

100% Strani jezik - Engleski 2 2. O Ivana Jurković, pred.

Izborni kolegij 4/4 Jezične poteškoće 4. I Ivana Jurković, pred.

Komunikacijske vještine 2. O mr.sc. Tatjana Badrov, v.pred 100%

Zdravstveni odgoj s metodama učenja i poučavanja 6. O

Informatika u zdravstvenoj njezi 2. O Ivan Sekovanić 100%

Informatika u zdravstvenoj njezi 2. O Dario Vidić, pred. VS

Filozofija i etika u sestrinstvu 1. O Ksenija Matuš, pred. VS

Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja 1. O Anita Jug Klobučić, pred. VS

Anatomija 1. O doc.dr.sc. Ivan Krešimir Lukić VS

Anatomija 1. O dr.sc.Stjepan Grabovac

VS

Otorinolaringologija 5. O VS

Anatomija 1. O

Gordana Valpotić, pred.

VS

Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje 5. O VS

Palijativna zdravstvena njega 6. O VS

Anatomija 1. O dr.sc. Boris Kirin, pred. VS

Fiziologija 1. O dr.sc. Anita Lukić, pred. VS

Fiziologija 1. O Domagoj Gugić VS

Mikrobiologija s parazitologijom 1. O Prof.dr.sc. Antun BEUS VS

Infektologija 3. O Prof.dr.sc. Antun BEUS VS

Mikrobiologija s parazitologijom 1. O Đula Hušidić,dr.med. VS

Izborni kolegij I- Uvod u opće kliničke vještine 1. I doc.dr.sc. Mario Ivanuša VS

18

Interna medicina 3. O doc.dr.sc. Mario Ivanuša VS

Patofiziologija 3. O dr.sc.Ivan Šklebar VS

Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje 5. O dr.sc. Ivan Šklebar, pred. VS Strani jezik - Njemački 1 1. O Snježana Krznarić, pred. VS Strani jezik - Njemački 2 2. O Snježana Krznarić, pred. VS

Farmakologija 2. O dr.sc.Renata Ivanac, dr.med. VS

Dijetetika 2. O Margita Zlatić VS

Dijabetološka dijetoterapija 6. Margita Zlatić VS

Izborni kolegij II_ Intrahospitalne infekcije 2. I Valentina Košćak, pred. VS

Patologija 3. O dr.sc. Elizabeta Horvatić VS

Ginekologija i porodništvo 3. O dr.sc.Tibor Toth VS

Sociologija zdravlja 3. O Sani Lukić, pred. VS

Higijena i epidemiologija 3. O Zvonko Šibenik VS

Pedijatrija 4. O mr.sc. Marija Čatipović

VS

Izborni kolegij 6/4 Suvremene spoznaje o dojenju 6. I VS

Neurologija 4. O dr.sc. Duška Šklebar VS

Dermatologija 4. O dr.sc. Tajana Borlinić VS

Kirurgija, traumatologija i ortopedjia 5. O Mr.sc.Davorin Diklić, pred. VS

Kirurgija, traumatologija i ortopedjia 5. O Dr.sc.Boris Kirin, pred. VS

Oftalmologija 5. O Dr.sc.Igor Knezović VS

Izborni kolegij 3/5 Uvod u hrvatski znakovni jezik 3. I Ivan Žganec VS

Izborni kolegij 4/4 Hrvatski znakovni jezik u sestrinstvu 4. I Ivan Žganec VS

19

1.4.4. Povjeravanje izvedbe nastave prema nastavnim oblicima i broju grupa

1. GODINA STUDIJA- 1. semestar Oblici kontaktne nastave BROJ GRUPA-

REDOVITI BROJ GRUPA-IZVANREDNI

SATNICA UKUPNO

Naziv kolegija Ime i prezime nastavnika P S M PRK PK P S M PRK PK P S M PRK PK P S M PRK PK

Filozofija i etika u sestrinstvu Ksenija Matuš, pred. 30 15 1 1 1 2 48 33

Osnove medicinske kemije i biokemije dr.sc. Rudolf Kiralj,pred. 15 5 5 1 1 2 1 2 3 24 15 25

Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja Anita Jug Klobučić, pred. 20 1 1 32

Anatomija

Ukupno 30 20 1 1 1 2 48 60

doc.dr.sc. Ivan Krešimir Lukić 30 1 1 48

dr.sc. Stjepan Grabovac 20 0,3 0,66 20

Gordana Valpotić, pred. 20 0,3 0,66 20

dr.sc. Boris Kirin, pred. 20 0,3 0,66 20

Fiziologija

Ukupno 30 20 1 1 1 2 48 60

dr.sc. Anita Lukić, pred. 30 1 1 48

Domagoj Gugić dr.med. 20 1 2 60

Mikrobiologija s parazitologijom

Ukupno 30 15 1 1 1 3 48 60

prof.dr.sc. Antun BEUS 30 1 1 48

Đula Hušidić,dr.med. 15 1 3 60

Osnove zdravstvene njege 1

Ukupno 30 15 15 1 1 2 1 2 5 48 33 105

Ksenija Eljuga, pred. 30 15 15 1 1 1 2 3 48 33 45

Goranka Rafaj, pred. 15 2 2 0 0 60

Proces zdravstvene njege 1

Ukupno 30 15 15 1 1 2 1 2 5 48 33 105

Andreja Starčević, v.pred. 30 1 18

Đurđica Grabovac, pred. 30 15 15 1 1 2 2 30 33 30

Jasmina Štefoković, pred. 15 3 45

Sabina Bis, pred. 15 2 30

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo mr.sc. Ina Stašević, v.pred. 30 1 1 48

Izborni kolegij I- Uvod u opće kliničke vještine

Ukupno 10 15 1 2 1 2 16 60

doc.dr.sc. Mario Ivanuša 10 1 1 16

Ksenija Eljuga, pred. 15 2 30

Tamara Salaj 15 2 30

Strani jezik - Engleski 1 Ivana Jurković, pred. 15 1 2 0 45

20

1. GODINA STUDIJA- 2. semestar Oblici kontaktne nastave BROJ GRUPA-REDOVITI BROJ GRUPA-IZVANREDNI

SATNICA UKUPNO


Informatika u zdravstvenoj njezi Ivan Sekovanić 15 30 1 2 15 60

Dario Vidić, pred. 15 30 1 3 9 90

Farmakologija dr.sc.Renata Ivanac, dr.med. 30 15 1 1 1 3 48 60

Komunikacijske vještine mr.sc. Tatjana Badrov, v.pred 15 15 1 2 1 3 24 75

Osnove zdravstvene njege 2

Ukupno 10 10 15 1 1 2 1 2 5 16 22 105

Ksenija Eljuga, pred. 10 10 15 1 1 2 1 16 10 30

Tamara Salaj, pred. 10 15 2 2 12 30

Sabina Bis, pred 15 3 45

Proces zdravstvene njege 2

Ukupno 20 15 15 1 1 2 1 2 5 32 33 105

Andreja Starčević, v.pred. 20 1 12

Goranka Rafaj, pred. 15 15 2 3 18 45

Tamara Salaj, pred. 15 2 30

Đurđica Grabovac, pred. 20 15 15 1 1 2 20 15 30

Dijetetika

Ukupno 30 15 15 1 1 1 1 2 3 48 33 60

Margita Zlatić 30 15 1 1 1 3 48 60

Mirna Žulec, v.pred. 15 1 2 33

Izborni kolegij II_ Intrahospitalne infekcije Valentina Košćak, pred. 10 1 1 16

Strani jezik - Engleski 2 Ivana Jurković, pred. 15 1 2 45

21



SATNICA UKUPNO


Patofiziologija dr.sc.Ivan Šklebar 30 1 1 48

Patologija dr.sc. Elizabeta Horvatić 30 10 1 1 1 3 48 40

Ginekologija i porodništvo dr.sc. Tibor Toth 30 1 1 48

Zdravstvena njega majke i novorođenčeta Mirna Žulec, v.pred. 25 5 1 1 1 2 40 15

Interna medicina doc.dr.sc. Mario Ivanuša 30 1 1 48

Infektologija prof.dr.sc. Antun BEUS 15 1 1 24

Zdravstvena njega odraslih I/III Gordana Šantek Zlatar, pred. 30 10 1 1 1 2 48 22

Sociologija zdravlja Sani Lukić, pred. 30 15 1 1 1 2 48 33

Higijena i epidemiologija

Ukupno 30 15 15 1 1 1 1 2 3 48 33 60

dr.sc. Zrinka Puharić 30 1 1 48

Goranka Rafaj, pred. 15 1 2 33

Zvonko Šibenik 15 1 3 60

Zdravstvena psihologija dr.sc. Marija Kudumija Slijepčević, v.pred. 30 15 1 1 1 3 48 60

Izborni kolegij 3/1 Mentalna higijena i osnove psihoterapije

dr.sc. Marija Kudumija Slijepčević, v.pred. 10 1 1 16

Izborni kolegij 3/2 Zbrinjavanje rana Mirna Žulec, v.pred. 10 1 1 16

Izborni kolegij 3/3 Kulturološki aspekti u zdravstvenoj njezi Mirna Žulec, v.pred. 10 1 1 16

Izborni kolegij 3/4 Kultura sigurnosti pacijenata u zdravstvenim ustanovama Goranka Rafaj, pred. 10 1 1 16

Izborni kolegij 3/5 Uvod u hrvatski znakovni jezik Ivan Žganec 10 10 1 1 1 10 10

22

Oblici kontaktne nastave BROJ GRUPA-


SATNICA UKUPNO

2. GODINA STUDIJA- 4. semestar Ime i prezime nastavnika P S M PRK PK P S M PRK PK P S M PRK PK P S M PRK PK

Pedijatrija mr.sc. Marija Čatipović 30 1 1 48

Zdravstvena njega djeteta Goranka Rafaj, pred. 40 10 1 1 1 2 64 22

Neurologija dr.sc. Duška Šklebar 15 1 1 24

Dermatologija dr.sc. Tajana Borlinić 15 1 1 24

Zdravstvena njega odraslih I/IV Jasmina Marijan Štefoković, pred. 15 10 1 1 1 2 24 22

Javno zdravstvo

Ukupno 30 15 1 1 1 3 48 60

dr.sc. Zrinka Puharić 30 1 1 48


Org., uprav.i adm. u zdr.njezi Marina Friščić, pred 30 1 1 48


Izborni kolegij 4/1 Terapija boli Jasmina Marijan Štefoković, pred. 10 1 1 16

Izborni kolegij 4/2 Rehabilitacija u zdravstvenoj njezi Sabina Bis, pred. 10 1 1 16

Izborni kolegij 4/3 Jezične poteškoće Mirna Žulec, v.pred. 10 1 1 8

Ivana Jurković, pred. 10 1 1 8

Izborni kolegij 4/4 Hrvatski znakovni jezik u sestrinstvu Ivan Žganec 10 10 1 1 10 10

23



SATNICA UKUPNO


Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje

Ukupno 15 15 1 2 1 4 24 90

dr.sc. Ivan Šklebar, pred. 15 15 1 3 9 45

Gordana Valpotić, pred. 15 15 1 2 1 15 45

Kirurgija, traumatologija i ortopedjia

Ukupno 30 1 1 48

mr.sc.Davorin Diklić, pred. 30 1 1 24

dr.sc.Boris Kirin, pred. 30 1 1 24

Oftalmologija dr.sc.Igor Knezović 10 1 1 16

Otorinolaringologija dr.sc.Stjepan Grabovac 10 1 1 16

Zdravstvena njega odraslih II/V Ksenija Eljuga, pred. 30 1 1 48

Psihijatrija i mentalno zdravlje dr.sc. Marija Kudumija Slijepčević 30 1 1 48

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1 Tamara Salaj, pred. 15 5 1 1 1 2 24 15

Zdravstvena njega u kući Goranka Rafaj, pred. 20 5 1 1 1 2 32 15

Zdravstvena njega starijih osoba Tamara Salaj, pred. 30 15 1 1 1 2 48 33

Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama Živko Stojčić,v. pred. 15 10 1 1 1 2 24 30

Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu dr.sc.Rudolf Kiralj 30 15 30 1 1 1 1 2 2 48 33 90

Izborni kolegij 5/1 Zdravst.nj.onkoloških Tamara Salaj, pred. 10 1 1 16

Izborni kolegij 5/2 Sestra u neurološkoj dijagnostici Živko Stojčić, pred. 10 1 1 16

Izborni kolegij 5/3 Hitni medicinski postupci u izvanbolničkim uvjetima Goranka Rafaj, pred. 10 10 1 1 1 1 16 20

24



SATNICA UKUPNO


Zdravstvena njega odraslih II/VI Melita Mesar, v.pred. 10 10 1 1 1 2 16 22

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2 Tamara Salaj, pred. 10 1 1 16 0

Palijativna zdravstvena njega

Ukupno 10 5 1 1 1 2 16 15

Gordana Valpotić, pred. 10 1 1 16 0

Tamara Salaj, pred 5 1 2 0 15

Zdravstvena njega u zajednici Mirna Žulec 25 5 1 1 1 2 40 15

Zdravstveni odgoj s metodama učenja i poučavanja

Ukupno 30 15 1 1 1 2 48 33

mr.sc. Tatjana Badrov 30 15 0,5 1 0,5 1 24 24

Ružica Mrkonjić, pred 30 15 0,5 0,5 1 24 9

Izborni kolegiji 6/1 Osnove instrumentiranja u kirurgiji Ksenija Eljuga, pred 10 1 1 16

Izborni kolegiji 6/2 Zdravstvena njega bolesnika sa stomama Đurđica Grabovec, pred. 10 1 1 16

Izborni kolegij 6/3 Zdr.njega ovisnika

Tamara Salaj, pred. 6 1 1 9,6

dr.sc. Zrinka Puharić, v.pred. 2 1 1 3,2

dr.sc. Marija Kudumija Slijepčević 2 1 1 3,2

Izborni kolegij 6/4 Suvremene spoznaje o dojenju

mr.sc. Marija Čatipović 6 1 1 9,6

dr.sc. Zrinka Puharić, v.pred. 2 1 1 3,2

Mirna Žulec, v.pred. 2 1 1 3,2

Izborni kolegij 6/5 Primjena sadrenog zavoja u konzervativnom liječenju Ksenija Eljuga, pred 10 1 1 16

25

2. Opis programa sa satnicom, nastavnim oblicima, načinom polaganja ispita, popisom literature i mogućnošću izvođenja nastave na stranom jeziku

Opće informacije

Nositelj predmeta Ksenija Matuš, pred.

Naziv predmeta Filozofija i etika u sestrinstvu

Studijski program Preddiplomski stručni studij sestrinstva

Status predmeta Obavezan

Godina 1. Semestar 1.

Bodovna vrijednost -ECTS

2

Način izvođenja nastave (broj sati)

Predavanja Vježbe* Seminari

30 M PRK PK T KL PKL

15

*M-metodičke vježbe PRK-pretkliničke vježbe PK-vježbe u praktikumu T-terenske vježbe KL-kliničke vježbe PKL-posebne kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Po završetku kolegija student će biti kompetentan:opisati etiku kao filozofsku disciplinu,opisati i objasniti početke sestrinske etike, opisati i objasniti podjelu etičkih teorija (etika vrline, deontologija - Kantova etika dužnosti, kršćanska etika vrline, etika skrbi), opisati i objasniti i primjenjivati profesionalnu etiku i sestrinstvo(etički kodeks). Opisati i objasniti i primijeniti načela sestrinske etike – etički kodeks medicinskih sestara, opisati i objasniti i zauzeti pozitivan stav u raznim etičkim dvojbama u sestrinskoj praksi, objasniti i primijeniti deklaraciju o ljudskim pravima, pravima bolesnika, objasniti važnost i čuvati profesionalnu tajnu, promovirati i poštivati prava čovjeka, djeteta i bolesnika.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Nema uvjeta za upis predmeta

1.2.1.Uvjeti za polaganje ispita - prihvaćen seminarski rad

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Nakon odslušanog kolegija studenti će biti osposobljeni: - objasniti pojam etike kao filozofske discipline te njezin povijesni razvoj - opisati i objasniti povijest sestrinske etike - opisati, objasniti i primijeniti načela sestrinske etike - opisati i objasniti podjelu etičkih teorija (etika vrline, deontologija - Kantova etika dužnosti, kršćanska

etika vrline, etika skrbi) - opisati, objasniti i primjenjivati etički kodeks medicinskih sestara - opisati, objasniti i zauzeti kritičan stav u raznim etičkim dvojbama u sestrinskoj praksi - objasniti modele etičkog odlučivanja u sestrinskoj praksi - opisati, objasniti i primijeniti deklaraciju o ljudskim pravima i pravima bolesnika - objasniti važnost čuvanja profesionalne tajne

26

- unaprjeđivati i poštovati prava čovjeka, djeteta i bolesnika.

1.4. Sadržaj predmeta

Povijest razvoja etike. Moral kao predmet kojim se etika bavi i njegov razvoj. Povijest sestrinske etike. Tradicionalane i moderne etičke teorije primjenjive u sestrinskoj praksi. Etički teorije (etika vrline, etika dužnosti, Kantova etika dužnosti, utilitarna etika, etika skrbi). Principalizam u sestrinskoj praksi. Sustav moralnih vrijednosti u sestrinstvu - moralne osobine (vladanje sobom, odnos prema bolesniku, njegovoj obitelji, suradnicima). Modeli donošenja etičkih odluka u sestrinskoj praksi, Profesionalna etika i sestrinstvo (etički kodeks - ICN, Komora medicinskih sestara RH). Zastupanje interesa bolesnika kao najvišeg dobra. Medicinska sestra kao medijator u procesu donošenja etičkih odluka.

1.5. Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo ___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Prisutnost na nastavi u skladu s Pravilnikom o studiranju Visoke tehničke škole u Bjelovaru. Student je obvezan napisati seminarski rad o dogovorenoj temi. Prihvaćen seminarski rad je uvjet za potpis.

1.8. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,5 Seminarski rad

0,5 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Završni pismeni ispit na kraju odslušanog kolegija. Uvjet pristupanja ispitu je prihvaćen seminarski rad predan u pisanom obliku i prezentiran na seminarskim vježbama. Formiranje ocjene (postotak riješenosti pisanog ispita): 50 – 62 = dovoljan (2) 63 – 75 = dobar (3) 76 – 88 = vrlo dobar (4) 89 i više= izvrstan (5)

1.10. Obvezatna literatura

Znidarčić, Ž. Medicinska etika I. Centar za bioetiku FTIDI Zagreb, Zagreb 2004. Etički kodeks, Hrvatska komora medicinskih sestara, 2005. (dostupno na http://www.hkms.hr/data/1321863874_853_mala_Eticki%20kodeks.pdf)

1.11. Dopunska literatura

Čović, A: Pojmovna razgraničenja: moral, etika, medicinska etika, bioetika, integrativna bioetika, Bioetika i dijete:Moralne dileme u pedijatriji, str.11 -24, Pergamena, Zagreb, 2011. Sonja Kalauz, Etika u sestrinstvu, Medicinska naklada, Zagreb, 2012.

http://www.hkms.hr/data/1321863874_853_mala_Eticki%20kodeks.pdf

27

Opće informacije

Nositelj predmeta Dr.sc.Rudolf Kiralj, pred.

Naziv predmeta Osnove medicinske kemije i biokemije


Status predmeta Obvezan



1




5 5



Student će biti upoznat s osnovnim načelima strukture i funkcije organskih spojeva koje nalazimo u ljudskom tijelu. Student će biti osposobljen za razumijevanje osnovnih biokemijskim procesa u ljudskom organizmu s ciljem razumijevanja daljnjih kompleksnijih sadržaja.


1.2.1.Uvjeti za polaganje ispita

- prihvaćen/ocijenjen seminarski rad - odrađena vježba - predana/ocjenjena domaća zadaća (u slučaju posebne nadoknade)


- objasniti osnovna načela strukture proteina, ugljikohidrata, lipida i nukleinskih kiselina - identificirati funkciju najznačajnijih proteina, ugljikohidrata i lipida u ljudskom organizmu - objasniti osnovna načela probave i metabolizma.


Struktura i funkcija proteina. Ugljikohidrati. Lipidi. Enzimi i koenzimi. Probava i apsorpcija proteina. Ciklus limunske kiseline. Oksidativnafosforilacija. Biološke membrane. Membranski prijenos. Struktura i svojstva DNA i RNA.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

1.6. Komentari


Redovno prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi (interaktivna komunikacija s nastavnikom, pitanja-odgovori), povezivanje prethodno stečenih znanja i vještina sa sadržajem kolegija. Tijekom semestra studenti dobivaju temu za seminarski rad koja se obrađuje pojedinačno ili u grupama i javno prezentira. Teme seminarskih

28

radova obuhvaćaju gradivo predviđeno sadržajem predmeta. Aktivno sudjelovanje u metodičkim vježbama u kojima se obrađuju praktične teme iz predanalitičke faze laboratorijskog procesa te prikazi slučajeva i laboratorijskih nalaza.


Pohađanje nastave

0,10 Aktivnost u nastavi

0,10 Seminarski rad 0,10 Eksperimentalni rad

0,1

Pismeni ispit 0,3 Usmeni ispit 0,3 Esej Istraživanje



Portfolio


Studenti stječu najmanje 22 (redoviti) odnosno 20 (izvanredni) a najviše 40 bodova tijekom nastave redovitim pohađanjem nastave, kvalitetnim radom na metodičkim vježbama (pismeni i usmeni dio) i seminarom (pismeni i usmeni dio). Zadovoljivši minimalne uvjete, student može ispuniti kriterije predmeta na jedan od dva načina: putem kolokvija (dva pismena) ili završnim pismenim ispitom. Student koji nije zadovoljan ocjenom stečenom kontinuiranom provjerom može pristupiti usmenom ispitu. ELEMENT OCJENJIVANJA MIN BODOVA MAX BODOVA -TIJEKOM NASTAVE: Pohađanje nastave 11 (R), 9 (I) 15 Metodičke vježbe 4 10 Seminar 7 15 -KOLOKVIJI: -Prvi pismeni kolokvij 16 30 -Drugi pismeni kolokvij 16 30 UKUPNO BODOVA 54 (R), 52(I) 100 KONAČNA OCJENA: 54/52 do 63 bodova == dovoljan (2) 64 do 76 bodova == dobar (3) 77 do 88 bodova == vrlo dobar (4) 89 do 100 bodova == izvrstan (5) DODATNE NAPOMENE 1. POHAĐANJE NASTAVE. Provjerava se na prisutnost studenata na predavanjima, vježbama i seminarima. Minimum je 60% (od izvedene nastave) za izvanredne i 70% za redovite studente. 2. METODIČKE VJEŽBE. Provjerava se razumijevanje vježbe koju student treba prethodno pripremiti – pismenim putem (2-5 bodova) i usmenim izlaganjem vježbe (2-5 bodova). 3. SEMINAR. Seminar se izrađuje u obliku PowerPoint dokumenta. Ocjenjuju se izrada seminara tj. sadržajnost i uređenost PowerPoint dokumenta (5-10 bodova) i usmena prezentacija seminara (2-5 bodova). 4.NADOKNADE. Studenti koji ne zadovolje minimum elemenata ocjenjivanja tijekom nastave ili nekvalitetno odrade svoje obaveze, imaju veći udio izostanaka ili druge neizvršene obveze, u dogovoru s predmetnim nastavnikom odrađuju svoje obveze. U pravilu, tek nakon odrade svih obveza student može pristupiti ispitu. U određenim slučajevima, nadoknada neodrađenih obveza može biti i putem usmenog ispita: detaljnijim ispitivanjem provjerava se znanje iz dijelova gradiva za koja je student pokazao nedovoljnu ili upitnu aktivnost za vrijeme nastave ili odrade obveza . 5. KOLOKVIJI.U pravilu, student može riješiti zahtjeve provjere znanja putem kolokvija uz uvjet zadovoljenja svih kriterija kolegija. Pozitivan rezultat prvog pismenog kolokvija (prvi dio gradiva, 15 pitanja) uvjet je pristupanju drugom pismenom kolokviju (drugi dio gradiva, 15 pitanja). Djelomično

29

pozitivan rezultat kolokvijatj. postignut samo na prvom pismenom kolokviju, ne priznaje se kao alternativa za dio položenog pismenog ispita, već student polaže pismeni ispit iz cijelog gradiva. 6. ZAVRŠNI ISPIT. Pismenim ispitom (30 pitanja) provjerava se cjelokupno gradivo kolegija. Usmenom ispitu mogu pristupiti studenti koji nisu zadovoljni ocjenom postignutom na pismenom ispitu, a moraju studenti koje nastavnik pozove na usmeni ispit radi opravdane sumnje u autentičnost rezultata pismenog dijela ispita.


Harperova ilustrirana biokemija, 28 izdanje, Medicinska naklada 2010. Štrausova medicinska biokemija, Medicinska naklada, 2009, Poglavlja 1-16.


P. Karlson: Biokemija za studente kemije i medicine, Školska knjiga, Zagreb, 1993. L. Stryer: Biokemija, 2th izdanje, Školskaknjiga, 1991. A. Lukić: Fiziologija za visoke zdravstvene studije, Visoka tehnička škola u Bjelovaru, Bjelovar, 2015. Glavaš-Obrovac Lj. i sur. Interni priručnik za seminare i vježbe iz Medicinske kemije i biokemije 2, Medicinski fakultet Osijek, 2014.

30

Opće informacije

Nositelj predmeta Anita Jug Kobučić, pred.

Naziv predmeta Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja





2




0 0 0 0 0 0 0



Student će biti upoznat s osnovnim načelima mehanike i statike na osnovu primjera koje nalazimo u ljudskom tijelu, kao i s osnovama radiološke tehnike i zaštite od zračenja. Student će biti osposobljen za razumijevanje osnovnih fizikalnih načela u ljudskom organizmu s ciljem razumijevanja daljnjih kompleksnijih sadržaja.




Nema posebnih uvjeta.


Primijeniti osnovna načela mehanike, hidrodinamike i hidrostatike na ljudsko tijelo. Identificirati osnovnu radiološku opremu i objasniti njihovu primjenu. Interpretirati zakon o zaštiti od zračenja i razumjeti njegov značaj.

1.4. Sadržaj predmeta Sila i energija. Hidrodinamika i hidrostatika. Elektromagnetsko zračenje. Radioaktivnost. Organizacija zaštite od zračenja u RH. Radiološki uređaji i tehnike.




___________________

1.6. Komentari


31

Student je dužan sudjelovati u sivim oblicima nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ.


Pohađanje nastave

1 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje



Portfolio


Pismeni ispit na kraju odslušanog kolegija


Nastavni tekstovi na stranici Katedre za Biofiziku: www.physics.mefos.hr JasminkaBrnjas - Kraljević: Fizika za studente medicine, Medicinskanaklada, Zagreb, 2001. ISBN: 9531761566. Eterović D: Fizikalne osnove slikovne dijagnostike, u: S. Janković i D. Eterović: Fizikalne osnove i klinički aspekti slikovne dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 2000.


Nema.

32

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Ivan Krešimir Lukić, prof.v.skole

Naziv predmeta Anatomija





3




20



Glavni cilj predmeta je da student studija sestrinstva usvoji temelje makroskopske i mikroskopske morfologije pojedinih organa i organskih sustava čovjeka. Stečeno i usvojeno znanje iz anatomije treba omogućiti studentu bolje razumijevanje fizioloških, patofizioloških i patoloških procesa u organizmu te savladavanje kliničkih predmeta i postupaka sestrinske skrbi.




- reproducirati znanja iz opće anatomije i znanja o građi organa organskih sustava - analizirati građu čovječjeg tijela i interpretirati životne funkcije - razumjeti patofiziološke i patološke procese u organizmu - koristiti nove spoznaje u savladavanju predmeta iz kliničke medicine i postupaka sestrinske skrbi - razviti integralni pristup zdravlju i bolesti i promatrati stanicu i organizam kao integrirani sustav - interpretirati i objasniti normalne fiziološke i anatomske vrijednosti.


Kolegij uključuje stjecanje znanja iz opće anatomije te znanja iz područja građe i funkcije pojedinih organa i organskih sustava. Predmet obuhvaća slijedeće: 1. opća anatomija (definirati i razlikovati anatomiju u okviru morfoloških znanosti; definirati i razlikovati stupnjeve u građi ljudskog tijela; definirati pojam i praktičnu važnost anatomske orijentacije i anatomski položaj tijela, opisati i pokazati položaj tri osnovne orijentacijske ravnine i osi u odnosu na tijelo); 2. opća i specijalna osteologija, (opisati osnovne značajke makroskopske građe kosti, analizirati i usporediti oblike kostiju, opisati i na anatomskom preparatu pokazati dijelove tipičnih vratnih, prsnih i slabinskih kralježaka, križnu i trtičnu kost, opisati osnovne karakteristike kralježnice u cjelini, pokazati dijelove rebara, opisati prsnu kost, opisati lubanju u cjelini, definirati opće značajke lubanjskih kostiju, razlikovati opisati i na anatomskim preparatima pokazati osnovne dijelove pojedine kosti ruke i noge); 3. opća i specijalna sindezmologija, (sinartroze i diartroze, definirati vrste zglobova po obliku i

33

kretnjama, analizirati tipove spojeva među kralješcima, spojeve prsnog dijela kralježnice sa rebrima i prsnom kosti te opisati koštani toraks kao cjelinu, argumentirati važnost oblika i položaja rebara u koštanom toraksu za mehaniku disanja, definirati spojeve među lubanjskim kostima i opisati njihovo funkcionalno značenje); 4. opća i specijalna miologija, (opisati građu i dijelove skeletnog mišića, definirati oblike skeletnih mišića i funkciju mišića, opisati i definirati njihovu funkciju i inervaciju); 5. opća i specijalna neurologija (opisati građu živčanog tkiva, analizirati i usporediti anatomsku i fiziološku podjelu živčanog sustava, definirati mozak (encephalon) i djelove mozga (cerebrum, cerebellum, truncus encephali), opisati veliki mozak, na anatomskom preparatu pokazati režnjeve velikog mozga, pokazati i granice među njima, opisati i pokazati površine, brazde i vijuge velikog mozga. Opisati unutrašnju građu velikog mozga, definirati plašt (pallium), duboke sive (bazalni gangliji) i bijele mase velikog mozga). Na anatomskom preparatu pokazati položaj, djelove i omeđenja bočne komore, opisati mali mozak, opisati moždano deblo, definirati i na anatomskom preparatu pokazati položaj i granice među djelovima moždanog debla (medulla oblongata, pons, mesencephalon), opisati kralježničnu moždinu, refleksni luk, razlikovati refleksne lukove u cerebrospinalnom sustavu, parasimpatičkom i simpatičkom dijelu autonomnog živčanog sustava, opisati ovojnice mozga, definirati putove živčanog sustava, razlikovati moždane i moždinske živce, ganglije, opisati vrste vlakana, izlazište, grananje i područje inervacije, živčane spletove, definirati autonomni živčani sustav, analizirati anatomsku i funkcionalnu razliku između pars parasympathica i pars sympathica); 6. opća i specijalna angiologija (opisati i definirati vrste krvnih žila, opisati građu stjenke krvnih žila, opisati krvni optok, opisati građu srčane stjenke, opisati slojeve srčane stjenke; opisati oblik i osobitosti 4 šupljine srca; te ih na anatomskom preparatu pokazat, opisati srčana ušća, definirati provodnu srčanu muskulaturu i objasniti njenu građu i funkciju, opisati irigaciju i inervaciju srca ze analizirati topografske odnose srca. Opisati mali i veliki optok krvi, definirati i razlikovati njihovu funkciju; definirati limfne žile i limfne čvorove, pokazati i opisati oblik i smještaj slezene); 7. opća i specijalna splanhologija (definirati razliku u građi i obliku šupljih i parenhimatoznih organa, opisati serozne opne, opisati oblik i građu organa probavnog sustava te pokazati na anatomskim preparatima osnovne dijelove navedenih organa i položaj u tjelesnim šupljinama, opisati topografske odnose probavnih organa u trbušnoj šupljini, argumentirati podjelu trbušne šupljine na peritonealnu šupljinu i ekstraperitonealne prostore, opisati oblik i građu organa dišnog sustava, definirati pleuru, pleuralni prostor i argumentirati značaj pleure za mehaniku disanja, opisati oblik i građu organa mokraćnog sustava te topografske odnose organa mokraćnog sustava, definirati unutrašnje i vanjske organe ženskog i muškog spolnog sustava, definirati žlijezde sa unutrašnjim izlučivanjem i opisati oblik, građu i funkciju); 8. koža i specijalna osjetila (definirati sustav osjetnih organa, opisati oblik i unutrašnju građu oka, uha, osjetila njuha, okusa, osjetila za ravnotežu i kože);



samostalni

zadaci multimedija i

mreža laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

1.6. Komentari


34

Redovito pohađati sve oblike nastave, te aktivno sudjelovati u istima.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit

1 Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, uz prethodno predani esej. Završni pismeni ispit sastoji se od niza nasumično odabranih zadataka višestrukog izbora. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz udjela točno riješenih zadataka temeljem sljedeće ljestvice:

izvrstan (5) <- više od 0.87 točno riješenih zadataka

vrlo dobar (4) <- od 0.77 do 0.83 točno riješenih zadataka

dobar (3) <- od 0.66 do 0.73 točno riješenih zadataka

dovoljan (2) <- od 0.57 do 0.63 točno riješenih zadataka.


Keros P, Pećina M, Ivančić Košuta N. Temelji anatomije čovjeka. Naklada Ljevak: Zagreb; 1999.


Kovačić N, Lukić IK. Anatomija i fiziologija. Medicinska naklada: Zagreb; 2006. Platzer W. Anatomski atlas 1. Medicinska naklada: Zagreb; 2011. Fritsch H, Kuehnel W. Anatomski atlas 2. Medicinska naklada: Zagreb; 2011. Kahle W, Frotscher W. Anatomski atlas 3. Medicinska naklada: Zagreb; 2011.

35

Opće informacije

Nositelj predmeta Dr. sc. Anita Lukić, pred.

Naziv predmeta Fiziologija

Studijski program Prediplomski stručni studij sestrinstva

Status predmeta obavezan



3

Način izvođenja nastave(broj sati)



20



Kolegij Fiziologija upoznaje studente s osnovnim životnim funkcijama, kako cijelog organizma tako i pojedinih organa i tkiva. Pojedinačne funkcije nastoje se pritom objasniti na molekularnoj razini, te na razini organizma kao cjeline. Student stječe temeljna znanja za razumijevanje fizioloških procesa u organizmu, te će lakše savladati predmete kliničke medicine, prepoznati fiziološki odgovor na bolest te razumjeti potrebe sestrinske skrbi.


Odslušan kolegij Anatomija te Osnove medicinske kemije i biokemije



Na kraju kolegija Fiziologija pretpostavlja se da će student moći: - opisati glavne fiziološke procese na nivou stanice, organskih sustava i organizma kao cjeline - definirati normalne funkcije svih organskih sustava ljudskog organizma: kardiovaskularnog,

hematopoetskog, lokomotornog, dišnog, probavnog, uropoetskog, imunološkog, endokrinog i živčanog sustava.

- objasniti i razumjeti međusobne odnose i povezanost pojedinih organskih sustava u zdravog čovjeka - interpretirati opće obrasce reagiranja organizma - protumačiti principe osnovnih funkcijskih testova i prepoznati odstupanja od normalnih vrijednosti.


Membranski i akcijski potencijali, kontrakcija skeletnog i glatkog mišića: porijeklo i nastanak potencijala u pojedinim stanicama, značaj njihovog nastanka i širenja; građa skeletnog i glatkog mišića.Živčani sustav: motorička i senzorička osovina, uloga leđne moždine, moždanog debla, malog mozga i bazalnih ganglija te motoričke kore u kontroli motorike; osjeti, osjet boli; funkcije autonomnog živčanog sustava.Srce, građa srčanog mišića, regulacija srčanog rada, uloga srčanog mišića kao crpke, srčani ciklus, provođenje impulsa i ritmična ekscitacija srca. Fiziologija cirkulacije, krvne žile i regulacija arterijskog tlaka; mehanizmi kratkoročne, srednjoročne i dugoročne regulacije cirkulacije.Fiziologija respiracije, plućna ventilacija: plućni volumeni i kapaciteti, izmjena plinova između alveola i krvi te krvi i tkiva, prijenos kisika i ugljikovog dioksida krvlju, regulacija disanja.

36

Uloga bubrega u stvaranju urina i održanju sastava tjelesnih tekućina: građa nefrona, glomerularna filtracija i tubularna reapsorpcija, regulacija acidobazne i elektrolitne ravnoteže bubrezima, koncentriranje mokraće i klirens.Probava i metabolizam: kretnje u probavnom sustavu, sekrecija i apsorpcija u probavnom sustavu, osnove kataboličkih i anaboličkih procesa. Endokrini sustav: ustrojstvo i regulacija endokrinog sustava, principi hormonske povratne sprege, funkcija hormona: hipofize, štitne žlijezde, paratioroidne žlijezde, nadbubrežne, parotidne i spolnih žlijezda muškarca i žene.Hematopoeza, uloga krvi i krvnih stanica, eritrocita i leukocita. Hemostaza i zgrušavanje krvi: razvoj, uloga čimbenika zgrušavanja te regulacija stvaranja i razgradnje krvnog ugruška. Imunološka reakcija: uloga limfatičkog tkiva u obrani organizma, stanična i humoralna imunost.




___________________

1.6. Komentari


Studenti su obavezni sudjelovati u radu svih oblika nastave te položiti pismeni ispit. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje



Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, a sastoji se od niza pitanja koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Uz svako pitanje su ponuđena četiri ogdovora, a student treba izabrati točan odgovor. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće ljestvice: Ocjena 5 – 90% do 100% točno odgovorenih pitanja Ocjena 4 – 80% do 89% točno odgovorenih pitanja Ocjena 3 – 70% do 79% točno odgovorenih pitanja Ocjena 2 – 60% do 69% točno odgovorenih pitanja.

Obvezatna literatura Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija, Medicinska naklada, 12. izdanje, Zagreb, 2012.

Dopunska literatura Andreis I, Čulo F, Marušić M, Taradi M. Imunologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2004. Taradi M (ur.): Priručnik za vježbe iz fiziologije čovjeka. Medicinska naklada, Zagreb, 2003. Ward JPT, Linden, RWA. Physiology at a Glance. Wiley-Blackwell; 2nd edition, 2008

37

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Antun BEUS

Naziv predmeta Mikrobiologija s parazitologijom


Status predmeta obvezni



3




15

*M-metodičke vježbe PRK-pretkliničke vježbe PK-vježbe u praktikumu T-terenske vježbe KL-kliničke vježbe PKL-posebnekliničke vježbe


Upoznati studente s osnovama mikrobiologije i parazitologije Prikazati studentima biološke osobine mikroorganizama koji uzrokuju infekcije Upoznati studente s načinima prenošenja infekcija uzrokovanih mikroorganizmima Prikazati studentima načine obrane od infekcija Prikazati studentima načine liječenja infektivnih bolesti Upoznati studente s principima pravilnog i sigurnog laboratorijskog rada Upoznati studente s prevencijom bolničkih infekcija



Odslušana predavanja i izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanih predavanja, odrađenih vježbi, samostalnog učenja i položenog ispita studenti će moći: prepoznati i objasniti biološke osobine mikroorganizama koji uzrokuju infektivne bolesti u čovjeka, njihove čimbenike patogenosti te načine prenošenja koristiti stečena znanja o osnovama obrane čovjeka od infekcije prepoznati način djelovanja antimikrobnih sredstava te mehanizme otpornosti mikroorganizama na ta sredstva primijeniti temeljne principe pravilnog i sigurnog laboratorijskog rada primijeniti metode dezinfekcije i sterilizacije primijeniti odgovarajuće metode prevencije bolničkih infekcija objasniti osnove laboratorijske dijagnostike patogenih mikroorganizama i parazita na pravilan način uzimati i baratati pojedinim vrstama mikrobioloških uzoraka iz raznih organskih sustava primijeniti stečeno znanje za pravilan transport bioloških uzorka do mikrobiološkog laboratorija

38


Znanja o osnovnim biološkim značajkama najvažnijih mikroorganizama i parazita, koji uzrokuju infekcije pojedinih organskih sustava u čovjeka. Načini prenošenja infekcija uzrokovanim mikroorganizmima među ljudima. Mogućnosti primjene antimikrobnih lijekova u liječenju određenih infekcija. Osnove mikrobiološke dijagnostike infekcija pojedinih organskih sustava. Pravilan način uzimanja materijala za mikrobiološku obradu. Postupci za sprječavanja i zaštitu od bolničkih infekcija. Praktično upoznavanje s različitim metodama mikrobiološke dijagnostike u laboratoriju.




___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Obveza pohađanja predavanja: > 60% te sudjelovanja na vježbama >80%.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni ispit na redovnim ispitnim rokovima. Kriteriji pismenog ispita 62-70% dovoljan 72-80% dobar 82-90% vrlo dobar 92-100% izvrstan


Volner Z. Opća medicinska mikrobiologija s epidemiologijom i imunologijom. 5.izd. Zagreb: Školska knjiga, 2008. p:267 Mlinarić Galinović G, Ramljak Šešo M i sur. Specijalna medicinska mikrobiologija i parasitologija. Zagreb: Merkur A.B.D., 2003. p:534


39

Opće informacije

Nositelj predmeta Ksenija Eljuga, pred. Goranka Rafaj, pred.

Naziv predmeta Osnove zdravstvene njege 1





5




15 15 60 25


1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmet

Ciljevi predmeta su upoznati studente sa osnovama sestrinstva i zdravstvene njege, osnovnim vještinama sestrinske prakse. Stečena znanja trebaju omogućiti studentima razumijevanje sestrinstva, poslova i dužnosti medicinskih sestra te pružiti osnove na kojima će se razvijati daljnja znanja i vještine u sestrinskoj praksi.




- prihvaćen/ocijenjen seminarski rad -položene vježbe u praktikumu - izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog predmeta student će biti osposobljen: - objasniti prirodu sestrinstva, osobine i načela zdravstvene njege te osnovne teorije zdravstvene

njege - opisati povijesni razvoj sestrinstva, te navesti najznačajnije osobe iz sestrinske povijesti - opisati sestrinsku skrb vezano uz zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba - opisati prijem, premještaj i otpust pacijenta - provesti prikladan dezinfekcijski i sterilizacijski postupak - izmjeriti vitalne znakove, uočiti odstupanja od normalnih vrijednosti te poduzeti primjerene

intervencije - procijeniti tjelesne izlučevine, prepoznati odstupanja i poteškoće te primijeniti primjerene intervencije


Sadržaji predmeta su: - sestrinstvo, zdravstvena njega - osobine i načela zdravstvene njege - teorije zdravstvene njege

40

- povijest sestrinstva u Hrvatskoj i svijetu - prijam, premještanje i otpust pacijenta iz zdravstvene ustanove - osnovne ljudske potrebe - opći postupci sprječavanja infekcija - vitalni znakovi - tjelesne izlučevine



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad praksa u bolnici

1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na odabranu ili predloženu temu te položiti pismeni ispit. U seminarskom radu trebaju pokazati dobro poznavanje teme, poznavanje i primjenu gradiva obrađenog u okviru kolegija.


Pohađanje nastave


0,5 Seminarski rad


Pismeni ispit



0,5 Referat Praktični rad 1

Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz sljedećih elemenata vrednovanja: kolokviji ili pismeni ispit, seminar, stručna praksa, usmeni ispit. 1. Kolokviji ili pismeni dio ispita Studenti mogu pisani dio ispita riješiti na jedan od dva načina: a) uspješnim polaganjem dva kolokvija 1. kolokvij -20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova 2. kolokvij- 20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova b) pristupanjem pismenom dijelu ispita u redovitom ispitnom roku 2. Seminar Ocjena seminara uključuje do 10 bodova i to: -pisani seminarski rad

seminarski rad je prihvaćen ukoliko je ocijenjen s najmanje 3, a najviše 5 bodova -prezentacija seminarskog rada

kriterij uspješne prezentacije seminarskog rada je ukoliko je prezentacija ocijenjena s najmanje 3, a najviše 5 bodova

3. Stručna praksa Stručnu praksu ocjenjuju mentori u nastavnim bazama. Najmanji broj bodova iz stručne prakse je 5, a najveći 10 bodova kako slijedi: ocjena dovoljan- 5 bodova

41

ocjena dobar- 6 bodova ocjena vrlo dobar- 8 bodova ocjena izvrstan- 10 bodova 4. Usmeni ispit Student koji zadovolji prethodne kriterije pristupa usmenom dijelu ispita. Na usmenom dijelu ispita moguće je ostvariti do 40 bodova. Prag prolaznosti je 60% ili 24 boda. Usmeni dio ispita vrednuje se na sljedeći način:

< 24 boda (nedovoljno)- nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama 24- 28 (dovoljno)- poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom i literaturom 29-35 (dobro)- zadovoljavajuće snalaženje, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi 36-38 (vrlo dobro) – adekvatno argumentiranje, jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima 39-40 (izvrsno)- jasno zaključivanje s čvrstim uporištem u teoriji i literaturi; povezivanje uzročno-posljedičnih veza, prikaz razvoja novih rezultata u struci


Čukljek, S. Osnove zdravstvene njege. Zdravstveno veleučilište.(2005)


De Wit SC. Fundamental Concepts and Skills for Nursing. W.B. Saunders Company Philadelphia, 2001. Perry AG, Potter PA. Clinical Nursing Skills & Techniques. Mosby St Louise 2004. Henderson V.: Osnovna načela zdravstvene njege, HUSE, HUMS, Zagreb, 1994.

42

Opće informacije

Nositelj predmeta

Andreja Starčević, pred. Đurđica Grabovac, pred. Jasmina Marijan Štefoković, pred. Sabina Bis, pred.

Naziv predmeta Proces zdravstvene njege 1





5




15 15 70 30



Ciljevi predmeta su upoznati studente sa procesom sestrinske skrbi kao osnovnim modelom u zbrinjavanju pacijenta i njegovih potreba. Upoznati studente sa sestrinskim dijagnozama i sestrinsko medicinskim problemima. Stečena znanja trebaju omogućiti studentima razumijevanje načela rada te potreba pacijenta, te pružiti osnove na kojima će se razvijati daljnja znanja i vještine u sestrinskoj praksi.




- prihvaćen/ocijenjen seminarski rad - izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog predmeta student će biti osposobljen: - opisati, objasniti i primijeniti proces zdravstvene njege - procijeniti stanje pacijenta - utvrditi potrebe za zdravstvenom njegom – prepoznati sestrinske dijagnoze i sestrinsko

medicinske probleme - formulirati sestrinsku dijagnozu i sestrinsko medicinski problem - izraditi plan zdravstvene njege - provesti planiranu zdravstvenu njegu - evaluirati provedenu zdravstvenu njegu - dokumentirati sestrinsku skrb


- proces sestrinske skrbi - utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom

43

- procjena prema osnovnim ljudskim potrebama V. Henderson i obrascima zdravstvenog funkcioniranja M. Gordon

- planiranje zdravstvene njege (definiranje ciljeva i intervencija) - provođenje zdravstvene njege i trajno praćenje stanja pacijenta - evaluacija zdravstvene njege - sestrinska dokumentacija u procesu zdravstvene njege - proces zdravstvene njege i teorije zdravstvene njege.




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na zadanu temu te položiti pismeni i usmeni ispit. U seminarskom radu student treba pokazati dobro poznavanje gradiva obrađenog u okviru kolegija i primjenu teorijskog znanja na pimjeru pacijenta iz prakse. Istovremeno treba demonstrirati sposobnost pronalaženja relevantnih izvora literature i pokazati sposobnost pisanja, izrađivanja PP prezentacije te usmeno prezentiranje iste.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit

0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje


1 Referat Praktični rad 1

Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz sljedećih elemenata vrednovanja: kolokviji ili pismeni ispit, seminar, stručna praksa, usmeni ispit. 1. Kolokviji ili pismeni dio ispita Studenti mogu pisani dio ispita riješiti na jedan od dva načina: a) uspješnim polaganjem dva kolokvija 1. kolokvij -20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova 2. kolokvij- 20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova b) pristupanjem pismenom dijelu ispita 2. Seminar Ocjena seminara uključuje do 10 bodova i to: -pisani seminarski rad


kriterij uspješne prezentacije seminarskog rada je ukoliko je prezentacija ocijenjena s najmanje

44

3, a najviše 5 bodova 3. Stručna praksa Stručnu praksu ocjenjuju mentori u nastavnim bazama. Najmanji broj bodova iz stručne prakse je 5, a najveći 10 bodova kako slijedi: ocjena dovoljan-5 bodova ocjena dobar-6 bodova ocjena vrlo dobar-8 bodova ocjena izvrstan-10 bodova 4. Usmeni ispit Student koji zadovolji prethodne kriterije pristupa usmenom dijelu ispita. Na usmenom dijelu ispita moguće je ostvariti do 40 bodova. Prag prolaznosti je 60% ili 24 boda. Usmeni dio ispita vrednuje se na sljedeći način:

< 24 boda (nedovoljno)- nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama 24- 28 (dovoljno)- poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom i literaturom 29-35 (dobro)- zadovoljavajuće snalaženje, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi 36-38 (vrlo dobro) – adekvatno argumentiranje, jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima

39-40 (izvrsno)- jasno zaključivanje s čvrstim uporištem u teoriji i literaturi; povezivanje uzročno-posljedičnih veza, prikaz razvoja novih rezultata u struci


1.Fučkar, G. Proces zdravstvene njege. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1992. (odabrana poglavlja). 2. Fučkar, G. Sestrinske dijagnoze. HUSE, Zagreb 3. HKMS. Sestrinske dijagnoze. Zagreb, 2011


1. Carpenito Moyet L. Nursing diagnosis application to clinical practice. 11 izd. Philadelphia Lippincott Williams & Wilkins 2006. 2. Ackley, B. J. Ladwig, G.B. Nursing diagnosis handbook: a guide to planning care. 8 izd. Mosby St Louis 2008. 3. Gordon, M.: Nursing diagnosis, process and application. McGraw-Hill Book Company, New York 1987. 4. Henderson, V. Osnovna načela zdravstvene njege. HUSE i HUMS, Zagreb 1994.

45

Opće informacije

Nositelj predmeta Mr.sc. Ina Stašević, v.pred.

Naziv predmeta Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo


Status predmeta Obvezni



2






- Prikazati studentima pojmove i osnovne sadržaje zdravstvenog prava. - Upoznati studente s radom i ustrojem strukovnih komora. - Upoznati studente s temeljnim kriterijima pravne odgovornosti zdravstvenih djelatnika, pravima i obvezama zdravstvenih radnika u obavljanju njihove djelatnosti. - Upoznati studente s temeljnim pravima pacijenata - Upoznati studente s drugim područjima zdravstvenog i socijalnog zakonodavstva




Redovito pohađanje nastave


Nakon odslušanih predavanja, samostalnog učenja i položenog ispita studenti će: - Prepoznati i povezati pojmove i osnovne sadržaje zdravstvenog prava - Razumjeti osnove zdravstvenog prava - Identificirati i razjasniti temeljne kriterije pravne odgovornosti zdravstvenih djelatnika, pravima i obvezama zdravstvenih radnika u obavljanju njihove djelatnosti - Razjasniti vrednovanje zdravstvene djelatnosti - Objasniti rad i ustroj strukovnih komora - Razumjeti i objasniti položaj zdravstvenog radnika u odnosu na disciplinsku/stegovnu, građanskopravnu i kaznenopravnu odgovornost - Prepoznati i primijeniti temeljna prava pacijenata u radu.


- Pojam i sadržaj zdravstvenog prava, odnos prema drugim znanstvenim granama i načela obavljanja zdravstvene djelatnosti. - Pojam zdravstvene zaštite i društvene skrbi za zdravlje, mjere zdravstvene zaštite, razine zdravstvene djelatnosti, sadržaj i organizacijski oblici zdravstvene djelatnosti, zdravstvene ustanove - Prava i obveze zdravstvenih radnika u obavljanju njihove djelatnosti (Pružanje i uskraćivanje pomoći) - Međusobni odnosi zdravstvenih radnika i pacijenata - Priziv savjesti - Profesionalna tajna - Obveza prijavljivanja - Vođenje i čuvanje medicinske dokumentacije

46

- Izbor drugoga liječnika - Zdravstveni djelatnici kao svjedoci i vještaci - Osiguranje kvalitete pružene zdravstvene usluge (Stručno usavršavanje; Stručni nadzor nad radom zdravstvenih radnika; Strukovne komore) - Komore zdravstvenih radnika (Obvezatnost udruživanja u komoru; Iznimke od obveznog udruživanja u Komoru; Javne ovlasti Komore; Poslovi Komore; Tijela Komore; Nadzor nad radom Komore; Suradnja Komore s ministarstvom nadležnim za zdravstvo i drugim tijelima; Obavještavanje Komore; Opći akti Komore – Statut; Financiranje rada Komore; Fond uzajamne pomoći; Plaćanje članarine i druge financijske obveze člana Komore). - Disciplinska odgovornost zdravstvenih radnika (Disciplinske povrede; Teža i lakša disciplinska povreda; Disciplinska tijela; Disciplinske mjere; Novčana kazna; Pokretanje disciplinskog postupka; Odgovarajuća primjena zakona; Zastara; Prekršajna odgovornost), kaznenopravna i građanskopravna odgovornost, - Temeljna prava pacijenata.




___________________

1.6. Komentari


Osnovna obveza svakog studenta je redovito pohađanje nastave. Evidencija o nazočnosti predavanjima temelj je za dobivanje završnog potpisa u indeks i mogućnosti izlaska na ispit. U slučaju da student ne prisustvuje predavanjima obavezan je izraditi seminarski rad na teme koje mu odredi voditelj kolegija.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Ocjenjivanje rada studenata izvršiti će se provjerom znanja na pismenom ispitu ili polaganjem dva kolokvija tijekom nastave.


Stašević I. Osnove socijalnog i zdravstvenog zakonodavstva. VTŠ Bjelovar, 2017.


Ropac D. Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo, VTŠ, Bjelovar, 2010.

- Obiteljski zakon. NN 5/15 - Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. NN 71/10 - Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite. NN 124/11 - Zakon o osnovnom zdravstvenom osiguranju. NN 137/13

47

- Zakon o ravnopravnosti spolova. NN 82/2008 - Zakon o socijalnoj skrbi, NN 16/17 - Zakon o sudovima za mladež. 56/15 - Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. NN 76/14 - Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. NN 60/10 - Zakon o zdravstvenoj zaštiti. NN 70/16 - Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola NN 92/1

-

48

Opće informacije

Nositelj predmeta Zoran Vrhovski, v.pred.

Izvođači predmeta Ivan Sekovanić, mag. ing. inf. et comm. tech. Dario Vidić, pred.

Naziv predmeta Informatika u zdravstvenoj njezi




Bodovna vrijednost -ECTS 2




30



Upoznati studenta s osnovama informatike te sa sestrinskom informatikom i njezinom primjenom u području zdravstvene njege. Stečena bi znanja trebala pomoći studentu u razumijevanju zdravstvenih informacijskih sustava, osobito u hrvatskom zdravstvenom sustavu, računalnih tehnika u sestrinskoj praksi te postupaka rada s relacijskim bazama podataka. Usvojene vještine omogućile bi studentu primjenu računala u komunikaciji i pretraživanju baze podataka te primjenu informatičke tehnologije u sestrinskoj dokumentaciji.




- redovito pohađanje nastave - odrađene vježbe u informatičkom praktikumu - predane domaće zadaće


Nakon odslušanog predmeta studenti će moći: - opisati i objasniti temeljne pojmove informatike te zdravstvenih informacijskih sustava - objasniti i primijeniti računalne tehnike u procesu zdravstvene njege - odabrati relevantne baze podataka koje su primjenjive u procesu zdravstvene njege, te za učenje i

istraživanje - primijeniti informatičku tehnologiju u svim komunikacijskim procesima u zdravstvenim ustanovama - primijeniti informatiku u procesu unapređenja sestrinske dokumentacije i zaštiti zdravstvenih i osobnih

podataka bolesnika


- određenje temeljnih pojmova informatike i njenog značaja za razvoj znanja i unapređenje stručne prakse

- tehnička osnovica informatičkih sustava - osnovni dijelovi i njihova funkcija - programska podrška potrebna za rad računarskih sistema – sistemska programska podrška,

aplikacijska programska podrška - osnovni oblici primjene računala u pretraživanju baze podataka s ciljem učenja i istraživanja - zdravstveni informacijski sustavi: načela i razine - primjena informatike u unapređenju procesa zdravstvene njege (evidence based nursing care) - primjena informatičke tehnologije u svim komunikacijskim procesima u zdravstvenim

49

ustanovama - primjena e-sestrinske dokumentacije i njeno stalno poboljšavanje




1.6. Komentari

- neredovitost u pohađanju nastave – gubitak prava na potpis - neredovitost u pohađanju nastave i vježbi – gubitak prava na polaganje ispita - pohađanje nastave i vježbi prema pravilniku o studiranju


- vježbe - izrada domaćih zadaća (3) - kolokviji (2)


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,25 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit



1 Referat Praktični rad

Portfolio


Pismeni ispit 1. Studenti koji su položili kolokvije i skupili najmanje 51 bod od mogućih 100, iz pismenog ispita dobivaju

ocjenu prema raspodjeli: Bodovi 51-62 63-75 76-88 89-100

Ocjena 2 3 4 5

2. Studenti koji nisu položili kolokvije pristupaju pismenom ispitu ako su ostvarili minimalne bodovne uvjete iz aktivnosti na nastavi (rbr. 1) i domaćih zadaća (rbr. 2).

3. Studenti koji nemaju dovoljan broj bodova iz aktivnosti ili zadaće potreban broj bodova mogu nadoknaditi pisanjem seminarskog rada. Seminarskim radom moguće je nadoknaditi do 10 bodova, a temu student dogovara s nastavnikom. Seminarski rad student treba predati najkasnije tjedan dana prije prvog ispitnog roka na predmetu.

Usmeni ispit 1. Studenti koji su položili kolokvije i skupili najmanje 51 bod, mogu prihvatiti ocjenu pismenog ispita kao

konačnu ocjenu na predmetu. 2. Studenti koji su položili kolokvije i skupili najmanje 51 bod, mogu izaći na usmeni ispit. U tom slučaju

konačna ocjena se formira kao prosječna ocjena pismenog i usmenog ispita. 3. Studenti koji nisu položili kolokvije, nakon položenog pismenog ispita dobivaju ocjenu na temelju bodova

iz pismenog ispita, aktivnosti na nastavi (rbr. 1) i domaćih zadaća (rbr. 2.), te mogu prihvatiti ocjenu pismenog ispita kao konačnu ocjenu na predmetu.


Prezentacije i materijali na stranici kolegija


Kern, J. Petrovečki, M. urednici. Medicinska informatika. Medicinska naklada, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

1.12. Mogućnost izvođenje predmeta na stranom jeziku

Engleski

50

Opće informacije

Nositelj predmeta Mr.sc. Tatjana Badrov, pred.

Naziv predmeta Komunikacijske vještine








15



Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim načelima, vrstama i oblicima ljudske komunikacije i specifičnostima komunikacije u zdravstvu i osposobiti ih za učinkovitu komunikaciju s pacijentima i članovima njihovih obitelji.




Nema uvjeta za polaganje ispita


Nakon odslušanog predmeta i izvršenih svih obveza student će: - izreći definiciju komunikacije, objasniti pojam, vrste, ciljeve i načela komunikacije - nabrojati obilježja informacijske i terapijske komunikacije - prepoznati i demonstrirati osnovne neverbalne i paraverbalne poruke - objasniti i usporediti osnovne komunikacijske stilove - prepoznati i demonstrirati osnovne prepreke u komunikaciji s pacijentom i članom obitelji - prepoznati i razriješiti jednostavne prigovore u odnosu s pacijentom i članovima obitelji - usporediti i protumačiti specifičnosti komunikacije s osobama ograničenih komunikacijskih sposobnosti, djecom, adolescentima i starijim osobama - pripremiti i izvesti prezentaciju na zadanu temu iz područja sestrinstva - identificirati i odabrati adekvatan stil vođenja u timu.


Uvod u komunikaciju: definicija komunikacije, pojam, vrste, ciljevi i načela komunikacije; verbalna komunikacija; neverbalna komunikacija; prepreke u komunikaciji; slušanje, značaj slušanja, tehnike aktivnog slušanja; prigovori i tehnike rješavanja prigovora; povratna informacija: struktura i priopćavanje; asertivna komunikacija; empatija i značaj empatije u komunikaciji s pacijentom i njegovom obitelji; komunikacija s osobama ograničenih komunikacijskih sposobnosti; komunikacija s djecom i adolescentima; komunikacija sa starijim osobama; prezentacijske vještine; komunikacija u timu;stilovi vođenja.

51



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo __________________

1.6. Komentari



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,40 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje


1,20 Referat Praktični rad 0,40

Portfolio


Studenti mogu izabrati jedan od dva modela provjere ishoda učenja: 1. Redovito izvršavanje obveza tijekom semestra kojim će, sukladno definiranim kriterijima i elementima, prikupiti najmanje 50 bodova i ostvariti uvjet za priznavanje pismenog dijela ispita i pristupiti usmenom ispitu. 2. Pismeni i usmeni ispit Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave uključuje stjecanje bodova iz elemenata praćenja:

Element praćenja Opis Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova

Aktivnost na nastavi Prisutnost na nastavi, zadaci 10 20

Praktični zadatak Priprema prezentacije 5 10

Izvedba prezentacije 5 10

Rezultati 1. kolokvija Prag prolaznosti 60%

20 pitanja 15 30

Rezultati 2. kolokvija Prag prolaznosti 60%

20 pitanja 15 30

Ukupno 50 100

Konačna ocjena na osnovu ostvarenih bodova : 50 – 62 bodova = dovoljan (2) 63 – 77 bodova = dobar (3) 78– 89 bodova = vrlo dobar (4) 89 90 i više bodova = izvrstan (5) Studenti mogu ostvariti do 5 dodatnih bodova iz aktivnosti na nastavi.Student koji ostvari dovoljan broj bodova iz oba kolokvija, no, nema dovoljan broj bodova iz JEDNOG od ostalih elemenata bodovanja (aktivnost, zadaće) potreban broj bodova može nadoknaditi pisanjem seminarskog rada. Seminarskim radom moguće je nadoknaditi do 5 bodova, a temu student dogovara s nastavnicom. Seminarski rad student treba predati, a nastavnica prihvatiti najkasnije 8 dana prije ispita


Reardon, K. (1998): Interpersonalna komunikacija – Gdje se misli susreću, Zagreb, Alineja Nastavni materijlali dostupni na mrežnoj stranici ili u Merlin sustavu e-učenja


Lučanin, D., Despot Lučanin, J. (2010) : Komunikacijske vještine u zdravstvu, Naklada Slap, Jastrebarsko Rijavec,M., Miljković, D. (2002.: Neverbalna komunikacija-Jezik koji svigovorimo, IEP, Zagreb

52

Opće informacije

Nositelj predmeta Mislav Klobučić, dr.med.

Naziv predmeta Farmakologija





3




15



Cilj kolegija je izložiti temeljna znanja i informacije koje će omogućiti stručnim prvostupnicima sestrinstva pružanje sigurne i djelotvorne zdravstvenu zaštitu bolesnicima u dijelu koji se tiče farmakoterapije. Cilj je dati osnovna znanja iz farmakologije i kliničke farmakologije neophodna stručnim prvostupnicima sestrinstva u svakodnevnom radu s bolesnicima.



Prisustvovanje nastavi i odrađene vježbe


protumačiti temelje farmakologije i kliničke farmakologije razumjeti farmakokinetike i farmakodinamike glavnih skupina lijekova prepoznati očekivane učinke lijekova s kojima se susreću u svakodnevnom radu, njihove nuspojave i interakcije pronaći relevantne informacije na vrijeme za lijekove s kojima se rjeđe susreću prezentirati osnovna znanja o kliničkim ispitivanjima lijekovima kao i zakonodavstvu na području lijekova


Osnovne nastavne jedinice: Opća farmakologija (uvod, klasifikacija lijekova, načini aplikacije lijekova, nazivlje) Farmakokinetika i farmakodinamika Kliničko ispitivanje lijekova Nuspojave i interakcije Zakonodavstvo na području lijekova Suradljivost bolesnika i pridržavanje uputama o primjeni lijeka Primjena lijekova u posebnih skupina bolesnika (stariji, djeca, trudnice, pri oštećenju bubrežne ili jetrene funkcije) Farmakologija autonomnog živčanog sustava

53

Farmakologija središnjeg živčanog sustava Anestetici, analgetici i protuupalni lijekovi Lijekovi za liječenje poremećaja srca i krvožilnog sustava Lijekovi za liječenje poremećaja probavnog sustava Lijekovi za liječenje poremećaja dišnog sustava Antimikrobna kemoterapijska sredstva Lijekovi za liječenje poremećaja metabolizma, hormoni i vitamini


predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na

daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo _________________

1.6. Komentari


Prisustvo na nastavi prema Pravilniku o studiranju, priprema za pismeni ispit


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2 Usmeni ispit

Esej Istraživanje

Projekt


Referat Praktični rad 1

Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo


Bulat, M., Geber, J., Lacković, Z. Medicinska farmakologija. Zagreb, Medicinska naklada, 2001.


FARMAKOTERAPIJSKI PRIRUČNIK,3. IZDANJE,VRHOVAC,B. I REINER,Ž. (UREDNICI),MED.-EKON. ZAGREB 2000.

54

Opće informacije

Nositelj predmeta Dr.sc. Zrinka Puharić, v.pred. Margita Zlatić, mag.nutricionizma

Izvođač Mirna Žulec, v.pred.

Naziv predmeta Dijetetika





3




15 15



Usvajanje temeljnih znanja iz prehrane ljudi neophodnih za razumijevanje pravilne prehrane zdravih I bolesnih ljudi odnosno različitih populacijskih skupina. Stjecanje osnovnih vještina procjenjivanja stanja uhranjenosti I izrade jelovnika.




Položeni ispiti iz anatomije i fiziologije


- Razlikovati i opisati vrste makronutrijenta i mikronutrijenta u hrani kao i njihovu učestalost u kompletnom obroku i ulogu u organizmu. - Razlikovati, usporediti i procijeniti različite načine prehrane. - Prepoznati negativne utjecaje nepravilne prehrane na zdravlje čovjeka i predložiti metode i riješenja problema. - Razlikovati i opisati dijete kod akutnih i kroničnih bolesti te osobitosti prehrane operiranih bolesnika. - Izračunati energetske potrebe pojedinih populacijskih grupa. - Procjeniti i sastaviti jelovnik sukladno fizološkim potrebama pojedinca i grupe. - Upotrijebiti antropometrijske metode za ocjenu stanja uhranjenosti pojedinca i populacijske grupe.

- Koristiti i osmisliti različite ankete prehrane te prikupljati podatke.


- Uvod u kolegij, definicija dijetetike, povijest znanosti o prehrani. - Osnovni principi pravilne prehrane, pravilna prehrana u svijetu i kod nas te potrebe organizma za energijom i zaštitnim tvarima. - Digestija, apsorpcija i metabolizam masti, bjelančevina, ugljikohidrata, vitamina i minerala. - Uloga vode u organizmu.

55

- Sastav namirnica i planiranje jelovnika. - Prehrana s obzirom na životnu dob, kategorije i zdravstveno stanje. - Javno-zdravstveni aspekti prehrambenih poremećaja, prehrambeni deficiti te bolesti uzrokovane nedovoljnom i nepravilnom prehranom. - Metode ocjene stanja uhranjenosti. - Mjere za ocjenu i unapređenje prehrane. - Prehrana u posebnim uvjetima. - Zdravstvena ispravnost hrane.




___________________

1.6. Komentari


Prema Pravilniku o studiranju visokoga učilišta, redovito pohađanje nastave, seminara i vježbi.


Pohađanje nastave


1 Seminarski rad


Pismeni ispit

0,8 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Završni pismeni ispit nakon odslušanog kolegija. Kriteriji pismenog ispita 62-70% dovoljan 72-80% dobar 82-90% vrlo dobar 92-100% izvrstan npr. svaki negativni odgovor je 2%; 7 negativnih odgovora x 2% = 14%; 100% - 14% = 86% to je vrlo dobar. Na postignute bodove dodaju se rezultati seminara i to 2 boda (4%) za ocjenu izvrstan (5) ili 1 bod 2%) za ocjenu vrlo dobar (4). Studentima koji su za seminarski rad dobili ocjenu dobar (3) ili manje, ne povisuje se ocjena pismenog testa.


Živković R. Dijetetika, Zagreb; Medicinska naklada, 2002. Mandić M.Dijetoterapija,Osijek;PTFOS,2014. (dostupna na web stranici predmeta)


56

Opće informacije

Nositelj predmeta Ksenija Eljuga, pred. Sabina Bis, pred. Tamara Salaj, pred.

Naziv predmeta Osnove zdravstvene njege 2





5



30 10

M PRK PK T KL PKL 15 10 15 60

25 50


1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmet

Ciljevi predmeta su upoznati studente sa osnovama sestrinstva i zdravstvene njege, osnovnim vještinama sestrinske prakse. Stečena znanja trebaju omogućiti studentima razumijevanje sestrinstva, poslova i dužnosti medicinskih sestra te pružiti osnove na kojima će se razvijati daljnja znanja i vještine u sestrinskoj praksi.



- prihvaćen/ocijenjen seminarski rad -položene vježbe u praktikumu - izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog predmeta student će biti osposobljen: - sigurno primijeniti enteralnu i parenteralnu terapiju - planirati i provesti skrb za bolesnika sa kognitivno perceptivnim teškoćama, starog bolesnika,

umirućeg bolesnika - dokumentirati sestrinsku skrb.


Sadržaji predmeta su: - primjena lijekova - sestrinska skrb za održanje integriteta kože - sestrinska skrb za bolesnika s kognitivno perceptivnim teškoćama - sestrinska skrb za stare ljude - sestrinska skrb za umirućeg bolesnik - sestrinska dokumentacija

57

- pružanje sestrinske skrbi za specifične skupine bolesnika.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad praksa u bolnici

1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na odabranu ili predloženu temu te položiti pismeni ispit. U seminarskom radu trebaju pokazati dobro poznavanje teme, poznavanje i primjenu gradiva obrađenog u okviru kolegija.


Pohađanje nastave


0,5 Seminarski rad


Pismeni ispit



0,5 Referat Praktični rad 1

Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz slijedećih elemenata vrednovanja: - pismeni ispit - 30 bodova - seminar – 10 bodova - stručna praksa -10 bodova - usmeni ispit – 50 bodova

Najveći mogući broj bodova = 100 Studentima se omogučava polaganje ispita putem ispitnog predroka koji će se organizirati u roku od 10 dana nakon odslušanih predavanja.

1. Pismeni ispit (ili ispitni predrok)_ Na pismenom ispitu moguće je ostvariti ukupno 30 bodova

Kriteriji pismenog ispita: 19 -21 = dovoljan 22- 24 = dobar 25 -27 = vrlo dobar 28 -30 = izvrstan Uvjet za izlazak na usmeni ispit je položen pismeni ispit na redovitom ispitnom roku ili ispitnom predroku. Ukoliko student ne zadovolji na usmenom ispitu izlazi ponovno na ispitni rok koji uključuje pismeni i usmeni ispit. Usmenoj provjeri znanja student pristupa isključivo u vrijeme redovitog ispitnog roka(bez obzira da li je polagao ispit na ispitnom predroku ili redovitom roku) 2. Seminar Ocjena seminara uključuje do 10 bodova i to: -pisani seminarski rad

58



3. Stručna praksa Stručnu praksu ocjenjuju mentori u nastavnim bazama. Najmanji broj bodova iz stručne prakse je 5, a najveći 10 bodova kako slijedi: ocjena dovoljan-5 bodova ocjena dobar-6 bodova ocjena vrlo dobar-8 bodova ocjena izvrstan-10 bodova 4. Usmeni ispit Student koji zadovolji prethodne kriterije pristupa usmenom dijelu ispita. Na usmenom dijelu ispita moguće je ostvariti do 50 bodova. Prag prolaznosti je 60% ili 30 boda. Usmeni dio ispita vrednuje se na sljedeći način:

< 30 boda (nedovoljno)- nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama 30 - 35(dovoljno)- poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom i literaturom 36 - 40 (dobro)- zadovoljavajuće snalaženje, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi 41 -45 (vrlo dobro) – adekvatno argumentiranje, jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima 46 -50 (izvrsno)- jasno zaključivanje s čvrstim uporištem u teoriji i literaturi; povezivanje uzročno-posljedičnih veza, prikaz razvoja novih rezultata u struci


Čukljek, S. Osnove zdravstvene njege. Zdravstveno veleučilište.(2005)


De Wit SC. Fundamental Concepts and Skills for Nursing. W.B. Saunders Company Philadelphia, 2001. Perry AG, Potter PA. Clinical Nursing Skills & Techniques. Mosby St Louise 2004. Henderson V.: Osnovna načela zdravstvene njege, HUSE, HUMS, Zagreb, 1994.

59

Opće informacije

Nositelj predmeta Andreja Starčević, pred. Đurđica Grabovac, pred. Goranka Rafaj, pred..

Naziv predmeta Proces zdravstvene njege 2





6




15 15 80 30



Ciljevi predmeta su upoznati studente sa procesom sestrinske skrbi kao osnovnim modelom u zbrinjavanju pacijenta i njegovih potreba. Upoznati studente sa sestrinskim dijagnozama i sestrinsko medicinskim problemima. Stečena znanja trebaju omogućiti studentima razumijevanje načela rada te potreba pacijenta, te pružiti osnove na kojima će se razvijati daljnja znanja i vještine u sestrinskoj praksi.






Nakon odslušanog predmeta student će biti osposobljen: - opisati, objasniti i primijeniti proces zdravstvene njege - procijeniti stanje pacijenta - utvrditi potrebe za zdravstvenom njegom – prepoznati sestrinske dijagnoze i sestrinsko

medicinske probleme - formulirati sestrinsku dijagnozu i sestrinsko medicinski problem - izraditi plan zdravstvene njege - provesti planiranu zdravstvenu njegu - evaluirati provedenu zdravstvenu njegu - dokumentirati sestrinsku skrb


- aktualne sestrinske dijagnoze - visokorizične sestrinske dijagnoze

60

- povoljne sestrinske dijagnoze - sestrinsko medicinski problem - vještine sestrinske prakse




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na zadanu temu te položiti pismeni ispit. U seminarskom radu student treba pokazati dobro poznavanje gradiva obrađenog u okviru kolegija i primjenu teorijskog znanja na pimjeru pacijenta iz prakse. Istovremeno treba demonstrirati sposobnost pronalaženja relevantnih izvora literature i pokazati sposobnost pisanja, izrađivanja PP prezentacije te usmeno prezentiranje iste.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit



1 Referat Praktični rad 1,5

Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz sljedećih elemenata vrednovanja: kolokviji ili pismeni ispit, seminar, stručna praksa, usmeni ispit. 1. Kolokviji ili pismeni dio ispita Studenti mogu pisani dio ispita riješiti na jedan od dva načina: a) uspješnim polaganjem dva kolokvija 1. kolokvij -20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova 2. kolokvij- 20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova b) pristupanjem pismenom dijelu ispita 2. Seminar Ocjena seminara uključuje do 10 bodova i to: -pisani seminarski rad



3. Stručna praksa Stručnu praksu ocjenjuju mentori u nastavnim bazama. Najmanji broj bodova iz stručne prakse je 5, a najveći 10 bodova kako slijedi:

61

ocjena dovoljan-5 bodova ocjena dobar-6 bodova ocjena vrlo dobar-8 bodova ocjena izvrstan-10 bodova 4. Usmeni ispit Student koji zadovolji prethodne kriterije pristupa usmenom dijelu ispita. Na usmenom dijelu ispita moguće je ostvariti do 40 bodova. Prag prolaznosti je 60% ili 24 boda. Usmeni dio ispita vrednuje se na sljedeći način:

< 24 boda (nedovoljno)- nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama 24- 28 (dovoljno)- poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom i literaturom 29-35 (dobro)- zadovoljavajuće snalaženje, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi 36-38 (vrlo dobro) – adekvatno argumentiranje, jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima

39-40 (izvrsno)- jasno zaključivanje s čvrstim uporištem u teoriji i literaturi; povezivanje uzročno-posljedičnih veza, prikaz razvoja novih rezultata u struci


1.Fučkar, G. Proces zdravstvene njege. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1992. (odabrana poglavlja). 2. Fučkar, G. Sestrinske dijagnoze. HUSE, Zagreb 3. HKMS. Sestrinske dijagnoze. Zagreb, 2011


1. Carpenito Moyet L. Nursing diagnosis application to clinical practice. 11 izd. Philadelphia Lippincott Williams & Wilkins 2006. 2. Ackley, B. J. Ladwig, G.B. Nursing diagnosis handbook: a guide to planning care. 8 izd. Mosby St Louis 2008. 3. Gordon, M.: Nursing diagnosis, process and application. McGraw-Hill Book Company, New York 1987. 4. Henderson, V. Osnovna načela zdravstvene njege. HUSE i HUMS, Zagreb 1994.

62

Opće informacije

Nositelj predmeta Đurđica Grabovac, pred.

Naziv predmeta Kliničke vježbe zdravstvene njege I





5



M PRK PK T KL PKL

120 30



Upoznati studenta s osnovnim načelima zdravstvene njege, bazičnim vještinama zdravstvene njege . Stečeno i usvojeno znanje i vještine trebaju omogućiti razumijevanje osnovnih načela zdravstvene njege, te primjenu bazičnih vještina u sestrinskoj praksi.


Odslušani kolegiji Osnove zdravstvene njege i Proces zdravstvene njege



Nakon odslušanog kolegija student će biti osposobljen: - opisati zdravstvenu njegu bolesnika baziranu na ljudskim potrebama - opisati prijem , premještaj i otpust pacijenta - provoditi zdravstvenu njegu nepokretnog bolesnika,gerijatrijskog bolesnika, bolesnika u zadnjem stadiju života - provoditi higijenu ruku - provoditi osobnu higijenu bolesnika - provoditi njegu usne šupljine - dokumentirati unos i iznos tekućine i hrane, prepoznati odstupanja, te poduzeti primjerene intervencije - provoditi intervencije pomoći pri kretanju, premještanju bolesnika - provesti postupak dezinfekcije i sterilizacije - izmjeriti vitalne znakove, uočiti odstupanja od normalnih vrijednosti te poduzeti primjerene intervencije - procijeniti tjelesne izlučevine, prepoznati patološka stanja, te primijeniti odgovarajuće intervencije - provoditi terapijske postupke (uvođenje urinarnog katetera i primjena klizme ) - primjeriti enteralnu i parenteralnu terapiju - dokumentirati sestrinsku skrb.


Kolegij uključuje stjecanje znanja i vještina, te primjenu stečenih znanja i vještina iz područja obuhvaćenih kolegijima Osnove zdravstvene njege i Proces zdravstvene njege. Procjena stanja bolesnika, prijem, premještaj i otpust bolesnika, mjerenje vitalnih funkcija, postupci dezinfekcije i sterilizacije, uzimanje uzoraka krvi i izlučevina za dijagnostičke postupke, primjena terapije, zdravstvena njega

63

nepokretnog bolesnika, zdravstvena njega bolesnika u zadnjem stadiju života, zdravstvena njega osoba starije životne dobi. Tijekom kliničkih vježbi na kliničkim odjelima studenti se uključuju u provođenje zdravstvene njege bolesnika s naglaskom na procjenu stanja bolesnika, definiranje problema kod bolesnika, te provođenje intervencija usmjerenih rješavanju istih.




___________________

1.6. Komentari


Obavezno prisustvovanje vježbama na klinici


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Evidencija knjižice praktične nastave (realizacija ponuđenih tematskih cjelina )


Šokota,Anita.,Kalauz.,Sonja: Lijekovi – oblici i primjena, Zdravstveno veleučilište, Naklada Slap, Zagreb 2008.


Elkin, M.K.Perry AG, Potter PA.: Nursing interventions & clinical skills,4 th ed.Mosby Elsevier 2007.

64

Opće informacije

Nositelj predmeta Dr. sc. Ivan Šklebar, pred.

Naziv predmeta Patofiziologija





2






Upoznati studente s temeljnim načelima opće patofiziologije Upoznati studente s temeljnim načelima specijalne patofiziologije Prikazati studentima načine i uzroke odvijanja patofizioloških procesa Upoznati studente s općim i specifičnim modelima ponašanja organizma u zdravlju i bolesti




Položeni ispiti iz anatomije i fiziologije


Nakon odslušanih predavanja, samostalnog učenja i položenog ispita studenti će: - objasniti opća patofiziološka načela, djelovanja, uzroke i načine odvijanja patofizioloških procesa - prepoznati opće načine nastanka insuficijencije, organa i tkiva te specijalne metode prepoznavanja težine i značaja simptoma i znakova bolesti - objasniti osnove diferencijalne dijagnoze - pravilno koristiti stečena znanja i vještine


Opća patofiziologija: Opći modeli ponašanja organizma u zdravlju i bolesti Opći principi odgovora organizma na ozljedu i infekciju, bilo fizičkih, kemijskih ili bioloških agensa Specijalna patofiziologija: Specifični modeli ponašanja organa i tkiva kao što su: periferni i središnji živčani sustav, kardiovaskularni sustav, urogenitalni organi, krvotvorni organi i na krv, respiratorni sustav, probavne organI, endokrini sustav, tumori te osobito diferencijalna dijagnoza.

1.5. Vrste izvođenja nastave predavanja seminari i radionice

samostalni zadaci

65

vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Obaveze studenata definirane Pravilnikom VTŠ Bjelovar


Pohađanje nastave


0,2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit



Referat 0,3 Praktični rad

Portfolio


Minimum 60% točnih odgovora na pismenom ispitu za prolaznu ocjenu, 70-80% za ocjenu dobar, 81-90% za ocjenu vrlo dobar i 91-100% za ocjenu izvrstan. Studenti koji zadovolje prag prolaznosti na pismenom ispitu fakultativno mogu izaći na usmeni ispit ako misle da time mogu popraviti ocjenu uz rizik da padnu kompletan ispit.

1.10. Obvezatna literatura Patofiziologija za visoke medicinske škole: Gamulin S. Školska knjiga Zagreb, 2005.


Patofziologija , Kovač Z.., Gamulin S. ., Marušić.M., Školska knjiga –Zagreb 2006, Harrison”s principles od internal Medicine , McGraw-Hill Medical, 13th edition, 2005.

66

Opće informacije

Nositelj predmeta doc.dr.sc.Elizabeta Horvatić

Naziv predmeta Patologija





2




10


1.OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Upoznati studente s temeljnim načelima opće patologije Upoznati studente s temeljnim načelima patologije organa i organskih sustava Prikazati studentima uzroke nastavnika pojedinih bolesti Prikazati studentima morfološke promjene i njihove posljedice




Položeni ispiti iz Anatomije i Fiziologije

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet.

Nakon odslušanih predavanja, odrađenih vježbi, samostalnog učenja i položenog ispita studenti će: - objasnititemeljna načela opće patologije i primijeniti ih u praksi - objasniti temeljna načela patologije organa i organskih sustava i primijeniti ih u praksi - prepoznati morfološke promjene na stanicama, tkivima i organima - identificirati uzroke i mehanizme nastanka bolesti - prepoznati i objasniti funkcionalne posljedice morfoloških promjena.


Opća patologija: Procesi adaptacije Stanično oštećenje i smrt Akutna i kronična upala, Reparacija Regeneracija Cijeljenje Hemodinamski poremećaji Genetski poremećaji Poremećaji imunosti Novotvorine Patologija okoliša

67

Patologija organa i organskih sustava: Kardiovaskularni sustav Dišni sustav Hematopoetski sustav Probavni sustav Jetra Gušterača Bubrezi Muški i ženski spolni sustav Dojke Endokrini sustav Koža Kosti i zglobovi Periferni živci Mišići Središnji živčani sustav




1.6. Komentari


Prisustvo na nastavi prema Pravilniku o studiranju, priprema za pismeni ispit


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit



Referat Praktični rad 0,5

Portfolio


Minimum 60% točnih odgovora na pismenom ispitu za prolaznu ocjenu, 70-80% za ocjenu dobar, 81-90% za ocjenu vrlo dobar i 91-100% za ocjenu izvrstan. Studenti koji zadovolje prag prolaznosti na pismenom ispitu fakultativno mogu izaći na usmeni ispit ako misle da time mogu popraviti ocjenu uz rizik da padnu kompletan ispit.


Jukić, S. Patologija za više medicinske sestre, Medicinska naklada, Zagreb, 1992.


Jakić-Razumović, J. Patologija-priručnik, Visoka zdravstvena škola, 2002.

68

Opće informacije

Nositelj predmeta

Naziv predmeta Ginekologija i porodništvo





2






Student će biti upoznat s osnovnim kliničkim slikama najčešćih bolesti iz područja ginekologije i porodništva Student će biti osposobljen za razumijevanje patofiziološke podloge i simptomatologije najčešćih ginekoloških bolesti s ciljem primjene navedenih sadržaja u zdravstvenoj njezi majke i djeteta.


Odslušana nastava 1. godine studija


Položen ispit prve godine studija( Anatomija, Fiziologija i Farmakologija)


- Objasniti najčešće simptome ginekoloških bolesti. - Objasniti fiziološke procese menstruacijskoga ciklusa, oplodnje, trudnoće i porođaja. - Identificirati ulogu sestre u prepoznavanju i praćenju simptoma tijekom trudnoće, poroda i puerperija kao i nakon operativnih ginekoloških zahvata. - Interpretirati zakonsku regulativu u RH vezanu za pobačaj i spolni odnos s maloljetnom osobom. - Objasniti metode prevencije spolno prenosivih bolesti kao i metode primarne i sekundarne prevencije malignih bolesti ženskog spolnog sustava.

1.4. Sadržaj predmeta.

Menstruacijski ciklus. Poremećaji menstruacijskoga ciklusa. Bračna neplodnost. Trudnoća i porođaj. Patološke promjene u trudnoći i porođaju. Nadzor novorođenčeta. Puerperij. Pobačaj i prijevremeni porođaj. Ektopična trudnoća. Akutne i kronične upale ženskog spolnog sustava. Spolno prenosive bolesti. Benigni i maligni tumori ženskog spolnog sustava




___________________

69

1.6. Komentari


Prema Pravilniku o studiranju visokoga učilišta, redovito pohađanje nastave.

1.8. Praćenjerada studenata

Pohađanje nastave


0,2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Prema Pravilniku o studiranju i Pravilniku o završnom ispitu temeljen na Zakonu o visokom školstvu te prema ostalim Pravilnicima, obvezama i dužnostima studenata i nastavnika.


Habek D. Ginekologija i porodništvo. Udžbenik za visoke zdravstvene studije. Medicinska naklada, 2013.


Habek D. Fetalno ponašanje i intrauterini life-style. Priručnik za visoke zdravstvene studije. Visoka tehnička škola Bjelovar, 2012.

70

Opće informacije

Nositelj predmeta Mirna Žulec, v.pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega majke i novorođenčeta


Status predmeta Obavezni



6




5 60 80



Cilj predmeta je usvajanje općih i specifičnih znanja, vještina i kompetencija u suvremennoj sestrinskoj skrbi za majku i novorođenče u svim segmentima zdravstvene neonatološke i ginekološko-opstetričke njege poštujući fizičke, psihosocijalne, duhovne i kulturalne čimbenike koji mogu utjecati na zdravlje trudnice, rodilje, babinjače I novorođenčeta




- položen ispit iz Procesa zdravstvene njege 2,Osnove zdravstvene njege 2 - prihvaćen/ocijenjen seminarski rad - izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog predmeta student će biti osposobljen: - Definirati potrebe za zdravstvenom njegom trudnice, rodilje i babinjače na temelju prikupljanja podataka, procjene, analize i interpretacije podataka - Definirati potrebe za zdravstvenom njegom novorođenčeta na temelju prikupljanja podataka, procjene, analize i interpretacije podataka - Educirati trudnicu, rodilju i babinjaču o prehrani, fiziološkim događanjima , fizičkoj aktivnosti u svrhu promicanja i očuvanja zdravlja te prevencije bolesti u vrijeme trudnoće i nakon poroda - Objasniti probleme u antenatalnom, intrapartalnomte i postpartalnom periodu kod trudnice, rodilje i babinjače na temelju prikupljanja podataka, procjene, analize i interpretacije podataka - Definirati i objasniti načine poroda, pripremu trudnice za porod i moguće komplikacije u porodu - Opisati hitna stanja kod žene tijekom trudnoće i babinja/ puerperija - Objasniti uredan postpartalni period i postpartalne komplikacije - Opisati fiziološke promjene kod novorođenčeta u ranom novorođenačkom periodu te prilikom izlaska iz rodilišta - Definirati stanja koja zahtijevaju hitne intervencije u novorođenačkom razdoblju - Posjedovati znanja i vještine potrebne za rad u multidisciplinarnom timu u procesu rješavanja

71

problema i očuvanju zdravlja majke i novorođenčeta


Sadržaji predmeta su: - Povijesni razvoj materinstva - Antenatalna skrb i suvremena njega materinstva - Fizološke promjene u trudnoći - Prehrana u trudnoći - Embrionalni i fetalni razvoj - Visokorizična, višeplodna i adolescentna trudnoća - Zdravstvena skrb kod trudnica sa srčanim poremećajem, anemijama i povraćanjem - Zdravstveni problemi u antepartalnom periodu - Priprema trudnice za porod - Osnovni pojmovi normalnog poroda, načini poroda i komplikacije u porodu - Hitna stanja u porodništvu - Postpartalni period i postpartalne komplikacije - Procjena novorođenčeta i opskrba novorođenčeta neposredno nakon rođenja - Karakteristike zdravog novorođenčeta i biološke pojave kod novorođenčeta - Porodne traume - Sestrinska skrb za obitelj nakon rođenja djeteta




1.6. Komentari


Obveze studenta su prisustvo na predavanjima, izrada i prezentacija seminarskog rada (1), obavljanje vježbovne nastave u praktikumu i ustanovama, priprema za pismeni i usmeni ispit


Pohađanje nastave


0,5 Seminarski rad

1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz sljedećih elemenata vrednovanja: kolokviji ili pismeni ispit, seminar, stručna praksa, usmeni ispit. 1. Kolokviji ili pismeni dio ispita Studenti mogu pisani dio ispita riješiti na jedan od dva načina: a) uspješnim polaganjem dva kolokvija 1. kolokvij -20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova

72

2. kolokvij- 20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova b) pristupanjem pismenom dijelu ispita pismeni ispit - 40 bodova, prag prolaznosti 60% Student koji na oba stekne minimalno 24 boda oslobađa se polaganja pismenog dijela ispita. 2. Seminar Ocjena seminara uključuje do 10 bodova i to: -pisani seminarski rad



3. Stručna praksa Stručnu praksu ocjenjuju mentori u nastavnim bazama. Najmanji broj bodova iz stručne prakse je 5, a najveći 10 bodova kako slijedi: ocjena dovoljan-5 bodova ocjena dobar-6 bodova ocjena vrlo dobar-8 bodova ocjena izvrstan-10 bodova 4. Usmeni ispit Student koji zadovolji prethodne kriterije pristupa usmenom dijelu ispita. Na usmenom dijelu ispita moguće je ostvariti do 40 bodova. Prag prolaznosti je 60% ili 24 boda. Student koji na usmenom ispitu dobije ocjenu nedovoljan (1) na sljedećem roku polaže pismeni i usmeni ispit. Usmeni dio ispita vrednuje se na sljedeći način:

< 24 boda (nedovoljno)- nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama 24- 28 (dovoljno)- poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom iliteraturom 29-35 (dobro)- zadovoljavajuće snalaženje, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi 36-38 (vrlo dobro) –adekvatno argumentiranje, jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima 39-40 (izvrsno)- jasno zaključivanje s čvrstim uporištem u teoriji i literaturi; povezivanje uzročno-posljedičnih veza, prikaz razvojanovih rezultata u struci


1.Turuk, V., Zdravstvena njega majke i novorođenčeta, nastavni tekstovi, 2004

2. Mardešić, D., i sur. Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, 2000 – odabrana područja iz novorođenog i nedonošenog djeteta


1. Djelmiš, j., i sur. Hitna stanja u ginekologiji i porodništvu.Školska knjiga.Zagreb 2003 2. Dickason, EJ, Olsen M. Maternal – infant nursing care, The C. V. Mosby Company, 1990

73

Opće informacije

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Mario Ivanuša, prof.v.š.

Naziv predmeta Interna medicina

Studijski program Prediplomski studij sestrinstva

Status predmeta obvezan

Godina 2 Semestar 3.


2






Cilj predmeta je upoznati studente s etiologijom i mehanizmima nastanka bolesti, s njihovim kliničkim manifestacijama, dijagnostičkim postupcima, osnovnim laboratorijskim i instrumentalnim pretragama i principima liječenja. Osposobiti polaznike studija za bolje razumijevanje bolesničke problematike s kojom se susreću u svakodnevnom radu. Stečeno znanje omogućit će im sudjelovanje u dijagnostičkoj obradi bolesnika, praćenju terapijskih postupaka i ishoda liječenja te veću samostalnost u radu.




Preduvjet za izlazak na pismeni završni ispit su položeni ispiti iz kolegija: Fiziologija, Farmakologija i Patofiziologija i predan esej.


Nakon odslušanog kolegija student će biti osposobljen: - objasniti osnovna načela nastanka internističkih bolesti - prepoznati hitna stanja kod internističkih bolesti; - objasniti patogenezu internističkih bolesti - prepoznati simptome i znakove internističkih bolesti - opisati važnost dijagnostičkih postupaka u otkrivanju bolesti - objasniti metode liječenja internističkih bolesti - opisati komplikacije internističkih bolesti.


Bolesti kardiovaskularnog sustava (ishemijska bolest srca; poremećaji ritma, elektrostumulacija; šok; iznenadna smrt, kardiopulmonalna resuscitacija; plućno srce; bolesti arterija i vena). Bolesti dišnog sustava (dijagnostičke metode; poremećaji funkcije; kašalj, hemoptiza; bronhalna astma; KOPB; akutna i kronična respiracijska insuficijencija; infekcije dišnog sustava; plućni karcinom; bolesti pleure; ARDS; tuberkuloza). Bolesti probavnoga sustava (dijagnostičke metode; povraćanje, proljev, zatvor, malapsorpcija, krvarenje, icterus, ascites; bolesti jednjaka; GERB; gastritis, ulkusnabolest, Zollinger-Ellisonov sindrom; upalne bolesti crijeva; iritabilni kolon; divertikuloza; vaskularni poremećaji crijeva; anorektalnebolesti; tumori gastrointestinalnog trakta; bolesti žučnog mjehura; bolesti gušterače; tumori gušterače i hepatobilijarnog sustava; ciroza, portalna

74

hipertenzija). Klinička imunologija i reumatologija (alergijske reakcije; kolagenoze; seronegativni artritisi; ulozi; degenerativne bolesti zglobova; metaboličke bolesti kostiju). Bolesti endokrinog sustava (laboratorijska dijagnostika; bolesti hipotalamusa i hipofize; bolesti štitnjače, nadbubrežnih i paratireoidnih žlijezda; klinička uporaba glukokoritkoida; šećerna bolest). Bolesti krvi i krvotvornih organa (hematopoetski sustav; anemije; agranulocitoza; polycythemia vera; akutne i kronične leukemije; maligni limfomi; multipli mijelom; bolesti uzrokovane poremećajima hemostaze). Bolesti bubrega i mokraćnih putova (pregled pretraga; bolesti glomerula;nefrotski sindrom; tubulointersticijalne bolesti bubrega; infekcije mokraćnog sustava; tuberkuloza; kamenci; opstrukcija urinarnog trakta; akutno i kronično zatajenje bubrega;dijaliza i transplantacija).




___________________

1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

0,8 Usmeni ispit Esej 0,2 Istraživanje



Portfolio


Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće skale: - Ocjena 5 – 90% do 100% točno riješenih zadataka - Ocjena 4 – 80% do 89% točno riješenih zadataka - Ocjena 3 – 70% do 79% točno riješenih zadataka - Ocjena 2 – 60% do 69% točno riješenih zadataka.


Ivanuša M, Krstačić G, Smajić E. Odabrana poglavlja interne medicine: priručnik za studij sestrinstva. Bjelovar: Čvor, 2010. ISBN: 978-953-310-011-1. Ivanuša M. Priručnik za nastavu iz kliničke propedeutike. Bjelovar: Visoka tehnička škola, 2010. ISBN: 978-953-7676-02-5.


Vrhovac B, Jakšić B, Reiner Ž, Vucelić B. Interna medicina, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008. Vincelj J. Odabrana poglavlja iz kardiovaskularnih bolesti. Školska knjiga, Zagreb, 1998. Čučević B. Odabrana poglavlja iz pulmologije – nastavni tekstovi. VZŠ, Zagreb, 2002. Morović-Vergles J. Odabrana poglavlja iz kliničke imunologije, reumatologije i alergologije – nastavni tekstovi. VZŠ, Zagreb, 2002.

75

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof.dr.sc.Antun BEUS

Naziv predmeta Infektologija





1






Upoznati studente studija sestrinstva s načelima nastanka i prijenosa zaraznih bolesti. Upoznati studente s temeljnim znanjima iz područja opće infektologije (osnove, imunologija, imunoprofilaksa i antimikrobna terapija zaraznih bolesti) i specijalne infektologije (najčešće prenosive zarazne bolesti, bolesti s teškim kliničkim slikama i ishodom, emergentne bolesti i bolesti putnika, te infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi). Prikazati studentima ulogu medicinske sestre u prepoznavanju pojave specifičnih simptoma zaraznih bolesti, a tijeku provedbe zdravstvene njege infektoloških bolesnika.

Prikazati studentima studija sestrinstva ulogu medicinske sestre u edukaciji i prevenciji daljnjeg širenja zaraznih bolesti na primarnoj, sekundarnoj i tercijalnoj razini zdravstvene zaštite.



Odslušana predavanja iz infektologije Položen ispit iz mikrobiologije s parazitologijom


Nakon odslušanih predavanja, samostalnog učenja i položenog ispita studenti će: - primjeniti temeljna načela nastanka i prijenosa zaraznih bolesti - objasniti patogenezu nastanka zaraznih bolesti - prepoznati kliničku sliku i tijek zaraznih bolesti - integrirati temeljna znanja pri provedbi ordiniranih postupaka od strane liječnika, a kod dijagnostičkih i terapijskih postupaka - integrirati mjere prevencije širenja zaraznih bolesti u procesu svakodnevnog rada; - primjenjivati mjere prevencije širenja infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi u procesu svakodnevnog rada - planirati provedbu zdravstvene njege kod infektoloških bolesnika primjenjujući temeljna načela prijenosa zaraznih bolesti;integrirati temeljna znanja kod prepoznavanja pojavnosti zarazne bolesti, a sukladno kompentencijama medicinskih sestara prvostupnica sestrinstva u procesu rada, na svim razinama zdravstvene zaštite (primarne, sekundarne i tercijarne razine)argumentirati mišljenje u

76

procesu rada kod sumnje na zaraznu bolest,a prilikom asistiranja liječniku kod pregleda bolesnika u hitnom prijamu, te prilikom prikupljanja podataka iz područja anamneze i fizikalnog pregleda u propisanoj sestrinskoj dokumentaciji.


Opća infektologija: imunologija, imunoprofilaksa, načela antimikrobne terapije i kemoprofilaksa. Specijalna infektologija: crijevne zarazne bolesti, akutne bakterijske i virusne infekcije dišnih putova, virusni hepatitisi, virusni i gnojni meningitisi, osipne zarazne bolesti, antropozoonoze i bolesti prirodnih žarišta, emergentne zarazne bolesti, tropske zarazne bolesti i putničke infekcije, HIV/AIDS i sindrom sepse, infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi (1 sat).




1.6. Komentari


Prisustvovanje predavanjima u >60%.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Registriranjem nazočnosti, zainteresiranosti i sudjelovanja u nastavi. Na završnom ispitu ocjenama od nedovoljan do izvrstan. Za prolaznost na ispitu potrebno je znanje od > 60% prezentiranog u nastavi.


Kuzman I. Infektologija za visoke zdravstvene škole. Zagreb: Medicinska naklada, 2012.p:331


1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata Kuzman I. Infektologija za visoke zdravstvene škole. Zagreb: Medicinska naklada, 2012.p:331

9

Redovitih 30, izvanrednih 80 Ukupno 110

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Kvaliteta i uspješnost realizacije kolegija prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

77

Nositelj predmeta Gordana Šantek-Zlatar, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega odraslih I/III





4




10 40 35



Upoznati studenta s osnovnim načelima i vještinama zdravstvene njege oboljelih od internističkih i infektoloških bolesti. Stečeno i usvojeno znanje i vještine trebaju omogućiti razumijevanje osnovnih načela zdravstvene njege, te primjenu bazičnih vještina u sestrinskoj praksi.




Položeni ispiti iz kolegija Proces zdravstvene njege 2, Osnove zdravstvene njege 2 - odslušana predavanja - prihvaćen/ocijenjen seminarski rad - izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog kolegija student će: - prikupljati, procjenjivati, analizirati i interpretirati podatka vezane uz zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba internističkih i infektoloških bolesnika - objasniti, planirati i provoditi zdravstvenu njegu - razviti znanja u procjeni i planiranju zdravstvene njege bolesnika (internističkih,infektoloških) - objasniti i sudjelovati u planiranju i provođenju terapijskih i dijagnostičkih postupaka. - objasniti i kreirati plan provođenja zdravstvene skrbi kod pojedinca - objasniti i razlikovati prioritete u provođenju zdravstvene skrbi - prepoznavati patofizioloških promjena kod internističkih i infektoloških bolesnika - pokazati znanja i vještina za rješavanje nepredvidivih situacija u sestrinskoj praksi - odgovoriti na suvremene stručne zahtjeve u skrbi za bolesnike. - objasniti i važnost rada medicinske sestre u timu, te važnost timske suradnje - dokumentirati sestrinsku skrb


- teorijska i praktična primjena znanja usmjerenih na zdravstvenu njegu bolesnika oboljelih od internističkih i infektoloških bolesti, s posebnim naglaskom na holistički, sistematski i individualizirani pristup tijekom boravka u bolnici i nakon otpusta kući

78

- holistički pristup u zbrinjavanju bolesnika, preventivno djelovanje, te primjena sustavnog, logičnog rješavanja problema kroz proces sestrinske skrbi - procjena stanja bolesnika usmjerena je na patofiziološke osnove poremećaja internističkih i infektoloških bolesti, planiranje i provođenje zdravstvene njege u kompleksnim i akutnim stanjima. - zdravstvenu njegu zasnovanu na dokazima, fokusiranu na implementaciju znanja i vještina u provođenju zdravstvene njege bolesnika. praćenje stanja bolesnika kroz moderne medicinske tehnologije, nadzor nad oporavkom bolesnika nakon akutnih stanja, planiranje zdravstvene njege i upravljanje kvalitetom zdravstvene njege uz obavezno vođenje sestrinske dokumentacije. - edukacija pacijenta i njegove obitelj obzirom na kroničnost bolesti, duži period rehabilitacije, palijaciju simptoma, zbog čega se bolest reflektira na pacijentovu obitelj i zajednicu Teme predavanja su:

1. Farmakoterapija- uloga sestre 2. Zdravstvena njega oboljelih od kardiovaskularnih bolesti 3. Zdravstvena njega oboljelih od endokrinoloških bolesti 4. Zdravstvena njega oboljelih od respiratornih bolesti 5. Zdravstvena njega oboljelih od gastrointestinalnih bolesti 6. Zdravstvena njega oboljelih od renalnih bolesti 7. Zdravstvena njega oboljelih od hematoloških bolesti 8. Zdravstvena njega oboljelih od reumatološko-imunoloških bolesti 9. Prehrana internističkih i infektoloških bolesnika 10. Zdravstvena njega infektivnog bolesnika

-




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na odabranu i/ili predloženu temu te položiti pismeni ispit i/ili usmeni ispit. U seminarskom radu student treba pokazati dobro poznavanje teme, poznavanje i primjenu gradiva obrađenog u okviru kolegija te treba demonstrirati sposobnost pronalaženja relevantnih izvora literature i pokazati sposobnost pisanja i izrade plana zdravstvene njege internističkog,neurološkog i infektološkog bolesnika.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit


Projekt



Portfolio


Redovito izvršavanje obveza tijekom semestra kojim će, sukladno definiranim kriterijima i elementima ostvariti uvjet za priznavanje pismenog dijela ispita i pristupiti usmenom ispitu. Uvjet za priznavanje pismenog dijela ispita:

1. Uspješan rezultat kolokvija 1 2. Uspješan rezultat kolokvija 2

79

3. Odrađen/ocijenjen seminarski rad na zadanu temu Ukoliko studenti nisu ispunili uvjete za priznavanje pismenog dijela ispita, na redovitom ispitnom roku pristupaju i pismenom i usmenom dijelu završnog ispita. Završna ocjena formulira se na temelju prosjeka ocjena kolovija1,2 uz ocjenu seminarskog rada ili ocjenu pismenog ispita i usmenog ispita. Formiranje ocjene pismenog ispita (postotak riješenosti pisanog ispita): 60 – 69 = dovoljan (2) 70 – 79 = dobar (3) 80 – 89 = vrlo dobar (4) 90 i više= izvrstan (5) Student koji zadovolji prethodne kriterije pristupa usmenom dijelu ispita. Na usmenom dijelu ispita moguće je ostvariti do 10 bodova. Prag prolaznosti je 60% ili 6 boda. Student koji na usmenom ispitu dobije ocjenu nedovoljan (1) na sljedećem roku polaže pismeni i usmeni ispit. Usmeni dio ispita vrednuje se na sljedeći način: < 6 boda (nedovoljno)- nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama 6 (dovoljno)- poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom i literaturom 7 (dobro)- zadovoljavajuće snalaženje, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi 8 (vrlo dobro) –adekvatno argumentiranje, jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima 9-10 (izvrsno)- jasno zaključivanje s čvrstim uporištem u teoriji i literaturi; povezivanje uzročno posljedičnih veza, prikaz razvoja novih rezultata u struci


Ozimec,Š, Zdravstvena njega infektoloških bolesnika (nastavni tekstovi), Zagreb: Visoka zdravstvena škola, 2000 Ozimec, Š, Zdravstvena njega internističkih bolesnika (nastavni tekstovi), Zagreb: Visoka zdravstvena škola, 2000


Franković S. i sur , Zdravstvena njega odraslih, Medicinska naklada, 2010 Vrhovac,B., i sur.Interna medicina. Naklada Ljevak Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja) Morović-Vergles,J.Interna medicina, Naklada Slap,Zagreb,2008. (odabrana poglavlja) Kuzman, I. Schonwald, S., Infektologija za medicinske sestre, Medicinska naklada Zagreb, 2000. Fajta, M. Pulmologija. Zdravstvena njega plućnih bolesnika. Rijeka: Hrvatska udruga medicinskih sestara, 2004 Literatura Zavoda za dijabetes Vuk Vrhovac (Rogić, Milka i suradnici

80

Opće informacije

Nositelj predmeta Sani Lukić, pred.

Naziv predmeta Sociologija zdravlja





2




15



Cilj predmeta je omogućiti studentima stjecanje kompleksnog uvida i saznanja o ključnim sociološkim teorijama i konceptima, temeljnim sociološkim pojmovima, te sociološkim pristupima zdravlju i bolesti. Studenti će ujedno steći temeljna znanja o društvenim institucijama (posebno u medicini i zdravstvu), birokraciji i profesijama, moći i diskriminaciji, politikama u zdravstvu, ljudskim pravima (prava pacijenata), te društvenim odnosima i nejednakostima u zdravlju.


Nam uvjeta za upis predmeta


- prisustvovanje na predavanjima - prihvaćen/ocijenjen seminarski rad

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet .

Reproducirati osnovno sociološko znanje za razumijevanje važnosti društvenih pitanja u medicini, zdravstvu i zdravstvenoj njezi, socijalnih politika u profesionalnoj zdravstvenoj njezi; provesti, na individualnoj razini, elementarnu analizu uočenih političkih i društvenih pojava, te povezati rezultate analiza s potrebama svoje buduće profesije;usporediti različite sustave u odnosima prema bolesniku;interpretirati će temeljna znanja o načelu pravednosti i jednakosti u društvu, te će imati svijest o nužnosti tolerancije, uz važnosti interdisciplinarnosti u pružanju zdravstvene njege


Kolegij obuhvaća sadržaje iz opće sociologije i njenog razvoja, glavne sociološke teme i teorije, te povijesne razloge pojava posebnih sociologija (s naglaskom na medicini i zdravstvu). Studenti će ujedno upoznati slijedeće pojmove i njima zadane sadržaje: socijalizacija, socijalna stratifikacija i društvena nejednakost, socijalna mobilnost, društveni pods-istemi (obrazovanje, religija, kultura, zdravstvo…), sociologija i sestrinstvo, okoliš, moć i politika, pojedinac – kolektiv, obitelj, stigma, rod i zdravlje, zdravstvene i humanitarne organizacije, migracije, demografske promjene, te moderne tehnologije. Studenti će se upoznati s pojmom profesije u zdravstvu, problemima profesionalizacije sestrinstva, položajem sestrinstva u odnosu na druge profesije u zdravstvu, te osnovnim pravnim pojmovima u području zdravstva i socijalnih politika, kao i složenim tumačenjima uloge bolesnika.

81


predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu

terenska nastava


1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave,izrada seminarskog rada, priprema za ispit


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio


Rad studenata vrednuje se prisutnošću i aktivnostima na predavanjima , ocjenjuje putem seminarskog rada.75 posto ocjene odnosi se na rezultat na završnom pismenom ispitu dok se 25 posto odnosi na seminarski rad.u seminarskom radu vrednuju se – sadržaj i forma rada te interpretacija seminara.


Cerjan-Letica, G. et al., Medicinska sociologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2003.


Štifanić, M. Medicinska sociologija, Adamić, Rijeka, 2001. Marmot, Michael . Sindrom statusa, Algoritam, Zagreb, 2009.

1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

Cerjan-Letica, G. et al., Medicinska sociologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2003.

6 Redovitih 30, izvanrednih 80

Ukupno 110


Studentska anketa , analiza uspješnosti postignute na ispitima

82

Opće informacije

Nositelj predmeta Dr.sc.Zrinka Puharić, pred.

Naziv predmeta Higijena i epidemiologija





3.




15 15



Cilj predmeta je upoznati studente s higijensko-epidemiološkim pojmovima, pojavama i problemima. Cilj predmeta je osposobiti studente da prepoznaju i procjenjuju uzročno-posljedične čimbenike te primjenjuju i analiziraju postupke iz sestrinske domene higijene i epidemiologije.




Prisustvovanje 70% nastave redovni i 50% izvanredni studenti Napisan,predan i pozitivno ocijenjen seminarski rad


Student će nakon odslušanog kolegija i izvršenih svih obveza: - identificirati i opisati higijensko-epidemiološke pojmove, pojave i probleme u zajednici; - objasniti uzroke pojedinih bolesti, kao i metode njihovog prepoznavanja (otkrivanja); - grupirati i razlikovati skupine bolesti prema njihovim epidemiološkim osobitostima; - prepoznati i demonstrirati značaj pojedinog higijensko-epidemiološkog problema s obzirom na pokazatelje koji se odnose na određeno područje; - protumačiti analizirati postojeće podatke od značaja za zajednicu te interpretirati utjecaj pojedinih preventivnih mjera na kretanje tih bolesti kroz određeno vremensko razdoblje; - provoditi specifične mjere prevencije (cijepljenje); - planirati, provoditi i vrednovati preventivne mjere iz područja sestrinske prakse na temelju postojećih parametara ozbiljnosti u zajednici.


Opća epidemiologija Epidemiološki pojmovi i epidemiološka mjerenja Razumijevanje čimbenika koji uzrokuju bolest, puteva prijenosai načina inficiranja. Segment primarne i sekundarne prevencije zaraznih bolesti, Mjere prevencije kod nezaraznih bolesti. Specijalna epidemiologija

83

Epidemiološkie osobine kroničnih nezaraznih kardiovaskularnih bolesti, malignih procesa različitih sijela, duševnih poremećaja, šećerne bolesti i drugih nezaraznih bolesti Imunizacija Higijena Osobna higijena, higijena u kolektivu Ujecaj okolišnih čimbenika (hrana, voda, tlo, zrak,svjetlost) na ljudsko fizičko i mentalno zdravlje Utjecaj i društvenih ( obitelj, zajednica) na ljudsko fizičko i mentalno zdravlje.




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi esej na odabranu ili predloženu temu te položiti pismeni ispit. U eseju student treba pokazati dobro poznavanje teme, poznavanje i primjenu gradiva obrađenog u okviru kolegija te treba demonstrirati sposobnost pronalaženja relevantnih izvora literature i pokazati sposobnost pisanja.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio


Rad studenata na predmetu vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Tijekom nastave vrednuje se izrada i prezentacija seminarskog rada, na način da seminarski rad ocijenjen ocjenom izvrstan dodaje pismenom ispitu 4 boda, a ocijenjen vrlo dobrim 2 boda dok seminarski rad ocijenjen ocjenom dobar smanjuje za 2 boda postignuće na pismenom ispitu a ocjena dovoljan seminarskog rada smanjuje za 4 boda postignuće na pismenom ispitu. Pismeni ispit ima 50 pitanja

Kriteriji pismenog ispita 62-70% dovoljan 72-80% dobar 82-90% vrlo dobar 92-100% izvrstan npr. svaki negativni odgovor je 2%; 7 negativnih odgovora x 2% = 14%; 100% - 14% = 86% to je vrlo dobar


Puntarić, D., Ropac, D. Epidemiologija. Varaždin: Veleučilište, 2011.


Dinko Puntarić,Maja Miškulin,Jasna Bošnir.Zdravstvena ekologija, Medicinska naklada,Zagreb ,2013.

84

Opće informacije

Nositelj predmeta dr.sc. Marija Kudumija Slijepčević, v.pred.

Naziv predmeta Zdravstvena psihologija





2




15



Upoznavanje studenata s osnovnim znanjima o utjecaju psihičkih činitelja na zdravlje i bolest, kao i utjecaju bolesti i tjelesnih smetnji na razvoj psihičkih problema. Studenti se upoznaju s mogućnostima primjene psiholoških metoda i tehnika u očuvanju zdravlja, dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji bolesti.




Odslušana nastava, 75% redovni, 50% izvanredni


- Prepoznati negativne utjecaje emocionalnih stanja na ponašanje povezano sa zdravljem. - Predvidjeti ponašanje osoba različite dobi u suočavanju s bolesti - Prepoznati povezanost različitih zdravstvenih tegoba i psiholoških posljedica - Poznavati osnovne načine reagiranja i pomoći pacijentima u stresnim situacijama u medicinskom kontekstu - Prikupljati, analizirati i interpretirati podatke znanstvenih istraživanja iz područja zdravstvene psihologije - Razlikovati psihološke i tjelesne reakcije na bolest - Objasniti povezanost i međudjelovanje psiholoških i tjelesnih reakcija na stresne situacije - Objasniti emocionalne posljedice zdravstvenih tegoba i zdravstvene posljedice psihičkih poremećaja.


Definicijazdravstvenepsihologije; Stres, zdravlje i bolest. Psihološki čimbenici: osobine ličnosti, strategijesuočavanja, lokuskontrole, socijalnapodrška; Pedijatrijskapsihologija. Poimanje zdravlja i bolestikoddjece. Hospitalizacijakoddjece; Psihološkiaspektirada s umirućimpacijentima. Tugovanje i gubitak. Oblici kompliciranog tugovanja i depresija; Psihološkiaspektidijabetesa; Psihološkapripremapacijentazaoperativnezahvate; Psihološkiaspektigubitkadijelovatijela.

1.5. Vrste izvođenja nastave predavanja samostalni zadaci

85

seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo ___________________

1.6. Komentari


Redovni moraju prisustvovati na 75% nastave, izvanredni na 50%

1.8. Praćenje rada studenata:

Pohađanje nastave

0.5 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1.5 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima,. Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće skale:

Ocjena 5 – 90% do 100% točno riješenih zadataka



Ocjena 2 – 60% do 69% točno riješenih zadataka.


http://www.vmspd.com/wp-content/uploads/2016/04/Zdravstvena-psihologija-nastavni-tekstovi.pdf


Gregurek R. (2011) Psihološka medicina, Zagreb, Medicinska naklada

86

Opće informacije

Nositelj predmeta

Naziv predmeta Pedijatrija





2






Upoznati studente s temeljnim znanjima iz područja opće pedijatrije Upoznati studente s primjenom načela pedijatrije u zdravstvenoj njezi Prikazati studentima ulogu medicinske sestre u liječenju pedijatrijskih bolesnika Upoznati studente s osobitostima imunološkog sustava djece Upoznati studente s najznačajnijim bolestima i poremećajima kod djece




Nakon odslušanih predavanja, samostalnog učenja i položenog ispita studenti će: Objasniti temeljna načela iz područja pedijatrije Primijeniti načela pedijatrije u zdravstvenoj njezi bolesnika Prepoznati ulogu i važnost medicinske sestre u liječenju bolesnika u području pedijatrije Prepoznati i objasniti osobitosti imunološkog sustava djece te bolesti i poremećaja kod


Zaštita majke i djeteta i vitalno statistički podaci važni za Hrvatsku Nesreće u djece Prehrana i poremećaji prehrane Anomalije i infekcije mokraćnog sustava u djece Bolesti novorođenčeta Infekcije dišnog sustava u djece Konvulzivni sindrom i epilepsije Bolesti hipofize, tiroideje i paratiroideje Monogenetski i poligenetski nasljedne bolesti, kromosomske anomalije i prenatalno oštećenje ploda, razvojne anomalije mozga i lubanje Neurokutani sindromi

87

Tumori mozga i kraniocerebralne ozljede Neuromuskularne bolesti i heredodegenerativne bolesti SŽS Bolesti metabolizma Ca i P. Rahitis Bolesti koštanog sustava u djece Psihomotorički razvoj djeteta Razvitak i osobitosti hematološkog sustava u djece Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza poremećaja rasta Perinatalna oštećenja mozga - dječja moždana kljenut Vitamini i oligoelementi u prehrani djece Osobitosti imunološkog sustava djece Imunodeficijencije Laboratorijska dijagnostika bolesti srca Novorođenačke žutice Antenatalna i postnatalna dijagnoza nasljednih bolesti Genetsko savjetovalište Vrućica - značaj i postupci Sindrom iznenadne dojenačke smrti Prevencija preventibilnih bolesti Sindrom kardiovaskularnog zatajenja Principi reanimacije i intenzivnog liječenja i nadzora teško bolesnog djeteta Prirođene i stečene srčane greške ADHD (attention deficite hyperactive disorders) Reumatske bolesti u djece Perikarditis, miokarditis, endokarditis Diabetes melitus, Diabetes insipidus Bolesti jetara, žuči i gušterače Malapsorpcijski sindom Bolesti crvene krvne loze Ulkusna bolest Opstipacija Kronične crijevne bolesti (Chronova bolest, ulcerozni kolitis, akutni i kronični proljev) Bolesti zgrušavanja krvi Poremećaj spolnog razvoja Tubulointersticijski nefritis Urolitijaza u djece Bolesti bijele krvne loze Tuberkuloza u djece




___________________

1.6. Komentari


Aktivno sudjelovanje u predavanjima


88

Pohađanje nastave


0.5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Kod ocjenjivanja vrijede pravila: 60 do 69% pravilnih odgovora ocjena dovoljan, 70-79 ocjena dobar, 80 do 89 ocjena vrlo dobar, 90 do 100 ocjena izvrstan.


Mardešić D. Pedijatrija. Zagreb: Školska knjiga; 2003.


Juretić M, Balarin L Pedijatrija za više medicinske sestre. Split. Klinička bolnica Split; 1995. Kliegman RM. Nelson Textbook of pediatrics. 18th ed. Philadelphia (PA): W.B. Saunders company; 2007.

89

Opće informacije

Nositelj predmeta Goranka Rafaj, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega djeteta





7




10 90 60



Cilj predmeta je usvajanje općih i specifičnih znanja, vještina i kompetencija, u suvremenoj sestrinskoj skrbi za zdravo i bolesno dijete u svim segmentima zdravstvene njege poštujući fizičke, psihosocijalne, duhovne i kulturalne čimbenike koji mogu utjecati na djetetovo zdravlje / bolest .




Položeni kolegiji Osnove zdravstvene njege 2, Proces zdravstvene njege 2


Nakon odslušanog predmeta student će biti osposobljen: - Procijeniti i razumjeti zdravstvene, edukacijske i suportivne potrebe djeteta i roditelja/skrbinka u svrhu održavanja tjelesnog i duševnog zdravlja kao i prevencije bolesti te prepoznati fizičke, psihosocijalne, duhovne i kulturalne čimbenike koji mogu utjecati na djetetovo zdravlje/bolest - Primijeniti proces zdravstvene skrbi kroz prikupljanje podataka, procjenu, analizu i interpretaciju podataka u svrhu individualizirane i kvalitetne skrbi za zdravo i bolesno dijete - Nabrojati i objasniti pojedine faze u psihomotornom razvoju djeteta, poteškoće u rastu i razvoju, stilove roditeljstva i njihov utjecaj na rast i razvoj djeteta - Procijeniti djetetov psihofizički status te koristiti načela terapijske komunikacije u razvoju odnosa medicinska sestra-dijete-roditelj/skrbnik - Educirati roditelja/skrbnika o pravilnoj prehrani, njezi, odgojnim postupcima, te zdravstvenoj skrbi za zdravo i bolesno dijete - Opisati i razumjeti učinke hospitalizacije na djecu u različitim fazama rasta i razvoja. - Opisati etiologiju, simptome, liječenje te zdravstvenu njegu kod djece s akutnim i kroničnim oboljenjima svih tjelesnih sustava - Demonstrirati različite načine primjene lijeka kod djeteta, pripremu za dijagnostičko - terapeutske zahvate te ulogu medicinske sestre pri izvođenju medicinskih zahvata - Definirati i objasniti hitna stanja u pedijatriji i opisati zdravstvenu njegu kod vitalno ugroženog

90

djeteta - Definirati i objasniti procjenu boli i načine tretiranja boli kod djece te definirati zdravstvenu njegu kod djeteta u terminalnoj fazi bolesti


Sadržaji predmeta su: - Stilovi roditeljstva, stavovi roditelja prema vlastitom djetetu, stavovi roditelja prema djetetu s posebnim potrebama/kronično bolesnom djetetu - Razdoblja u dječjoj dobi, osobitosti dječjeg organizma - Psihomotorni razvoj djeteta, procjena rasta i razvoja - Razvoj emocija kod djeteta, razvoj privrženosti, razvoj samopoštovanja - Proces zdravstvene njege djeteta, teorije u zdravstvenoj njezi djeteta - Hospitalizacija djeteta, sigurnost djeteta u bolnici, prevencija ozljeda - Zlostavljano dijete, algoritam postupanja za zdravstvene djelatnike kod sumnje na zlostavljanje - Prehrana dojenčeta i djeteta ,cjelovito promatranje djeteta, načela pri davanju terapije djetetu - Aktivna i pasivna imunizacija - Komunikacija s djetetom i roditeljem/skrbnikom - Zdravstvena njega djeteta s akutnim i kroničnim bolestima ( podjela prema tjelesnim sustavima) - Pojedini oblici smetnje ponašanja u dječjoj dobi - Dijete s intelektualnim poteškoćama - Procjena i načini tretiranja boli kod djece - Hitna stanja u pedijatriji - Zdravstvena njega vitalno ugroženog djeteta - Zdravstvena njega djeteta u terminalnoj fazi bolesti



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo PBL

1.6. Komentari


Prisustvo na nastavi prema Pravilniku o studiranju, izrada i prezentacija seminarskog rada (1), obavljanje vježbovne nastave, priprema za pismeni i usmeni ispit


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit



1 Referat Praktični rad 2

Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz sljedećih elemenata vrednovanja: kolokviji ili pismeni ispit, seminar, stručna praksa, usmeni ispit. 1. Kolokviji ili pismeni dio ispita Studenti mogu pisani dio ispita riješiti na jedan od dva načina: a) uspješnim polaganjem dva kolokvija

91

1. kolokvij -20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova 2. kolokvij- 20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova b) pristupanjem pismenom dijelu ispita na redovitom ispitnom roku 2. Seminar Ocjena seminara uključuje do 10 bodova i to: -pisani seminarski rad

seminarski rad je prihvaćen ukoliko je ocijenjen s najmanje 3(6 bodova), a najviše 5 (10 bodova)

-prezentacija seminarskog rada

kriterij uspješne prezentacije seminarskog rada je ukoliko je prezentacija ocijenjena s najmanje 3( 6 bodova), a najviše 5 (10 bodova)

3. Stručna praksa Stručnu praksu ocjenjuju mentori u nastavnim bazama. Najmanji broj bodova iz stručne prakse je 5, a najveći 10 bodova kako slijedi: ocjena dovoljan-5 bodova ocjena dobar-6 bodova ocjena vrlo dobar-8 bodova ocjena izvrstan-10 bodova 4. Usmeni ispit Student koji zadovolji prethodne kriterije pristupa usmenom dijelu ispita. Na usmenom dijelu ispita moguće je ostvariti do 40 bodova. Prag prolaznosti je 60% ili 24 boda. Usmeni dio ispita vrednuje se na sljedeći način: < 24 boda (nedovoljno)- nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama 24- 28 (dovoljno)- poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom i literaturom 29-35 (dobro)- zadovoljavajuće snalaženje, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi 36-38 (vrlo dobro) – adekvatno argumentiranje, jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima 39-40 (izvrsno)- jasno zaključivanje s čvrstim uporištem u teoriji i literaturi; povezivanje uzročno-posljedičnih veza, prikaz razvoja novih rezultata u struci Student je na ispit dužan donijeti na uvid Knjižicu prakse


Turuk V. Zdravstvena njega djeteta (nastavni tekstovi), Zdravstveno veleučilište, 2009. Mardešić,D. i sur. Pedijatrija, Školska knjiga, Zagreb, 2000., odabarana poglavlja


Bralić I. i sur. Prevencija bolesti u dječjoj dobi, Medicinska naklada, Zagreb, 2014; Kyle T, Carman S. Essentials of Pediatric Nursing, Lippincot Williams&Wilkins, 2nd edition; Švel I, Grgurić J.Zdravstvena zaštita djece, Školska knjiga, Zagreb, 1996;

92

Opće informacije

Nositelj predmeta Dr. sc. Duška Šklebar, pred.

Naziv predmeta Neurologija





1






Upoznati studente s prirodom nastanka,prepoznavanjem,dijagnostikom,liječenjem te mogućim posljedicama neuroloških bolesti i stanja. Spoznaja vodeće neurološke problematike hrvatske populacije(prema epidemiološkim podacima),mogućnost uspješne prevencije te zbrinjavanje hitnih stanja gdje bi odlaganje pružanja zdravstvene zaštite ugrozilo život,kvalitetu života ili posljedično invalidnost bolesnika. U spoznaji neurološke razine poremećaja dati važnost organizaciji i funkciji centralnog i perifernog živčanog sustava. Ukazati na mjesto,ulogu i značaj više medicinske sestre i tehničara u podizanju efikasnosti i kvalitete uspješnosti liječenja.




Položen ispit iz anatomije, fiziologije i farmakologije

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet.

- primijeniti spoznaje modernog menadžmenta u uspješnom sprečavanju i liječenju neuroloških bolesti, stanja i njihovih posljedica; - prepoznati vodeće neurološke poremećaje i njihove posljedice; - prepoznati kako uspješno prevenirati takve bolest; - u slučaju hitnih stanja uspješno zbrinuti bolesnika


- Uzroci neuroloških bolesti, životne navike, rizični čimbenici, te kako ih spriječiti. - Dijagnostika neuroloških bolesti poremećaja i stanja posebice u domeni više medicinske sestre i tehničara. - Dijagnostičke aparature i tehnike. - Neurološke bolesti kao jedan od vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj i Europi. - Hitna stanja u neurologiji. - Ostale neurološke bolesti.

93

- Metode liječenja i primjena lijekova u neurologiji. - Neurologija i granična područja. - Udio nesreća na poslu i profesionalnih bolesti u neurološkim poremećajima




1.6. Komentari


Obaveze studenata definirane Pravilnikom VTŠ Bjelovar


Pohađanje nastave


0,25 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


60- 69%% točnih odgovora na pismenom ispitu za prolaznu ocjenu, 70-79% za ocjenu dobar, 80-89% za ocjenu vrlo dobar i 90-100% za ocjenu izvrstan.


Bučuk,M.;Tuškan-Mohar,L. Neurologija; za stručne studije. Rijeka;Medicinski fakultet Sveučilište, 2012


Demarin V.;Trkanjec Z. Neurologija. Medicinska naklada, Zagreb 2008

94

Opće informacije

Nositelj predmeta Tatjana Borlinič, dr.med.,pred.

Naziv predmeta Dermatologija





1






Student će biti upoznat s osnovnim kliničkim slikama najčešćih dermatoloških bolesti. Student će biti osposobljen za razumijevanje patofiziološke podloge i simptomatologije najčešćih dermatoloških bolesti s ciljem primjene navedenih sadržaja u zdravstvenoj njezi dermatoloških bolesnika.




Položeni ispiti iz sljedećih kolegija: Anatomija,Fiziologija, Farmakologija i Patofiziologija.


- objasniti najčešće simptome dermatoloških bolesti - identificirati ulogu sestre u prepoznavanju i praćenju simptoma.


Prepoznavanje i imenovanje osnovnih promjena na koži. Osnovni načini dijagnostike i liječenja u dermatovenerologiji. Infektivne i parazitne bolesti kože. Autoimune bolesti vezivnog tkiva. Bolesti vena donjih udova. Bolesti žlijezda lojnica i folikula dlaka. Dermatološka onkologija.




1.6. Komentari


Prisustvo na nastavi prema Pravilniku o studiranju


Pohađanje Aktivnost u Seminarski Eksperimentalni

95

nastave nastavi rad rad

Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima


Dobrić I. i sur. Dermatovenerologija. Zagreb: Grafoplast, 1999.


96

Opće informacije

Nositelj predmeta Jasmina Marijan Štefoković, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega odraslih I/IV





4




10 50 40



Upoznati studenta s osnovnim načelima i vještinama zdravstvene njege oboljelih od internističkih, infektoloških i neuroloških bolesti. Stečeno i usvojeno znanje i vještine trebaju omogućiti razumijevanje osnovnih načela zdravstvene njege, te primjenu bazičnih vještina u sestrinskoj praksi.




- položen ispiti iz Zdravstvene njege odraslih I/3 - odslušana predavanja - prihvaćen/ocijenjen seminarski rad - izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog kolegija student će: - prikupljati, procjenjivati, analizirati i interpretirati podatka vezane uz zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba internističkih, infektoloških i neuroloških bolesnika - objasniti, planirati i provoditi zdravstvenu njegu - razviti znanja u procjeni i planiranju zdravstvene njege bolesnika (internističkih, neuroloških, infektoloških) - objasniti i sudjelovati u planiranju i provođenju terapijskih i dijagnostičkih postupaka. - objasniti i kreirati plan provođenja zdravstvene skrbi kod pojedinca - objasniti i razlikovati prioritete u provođenju zdravstvene skrbi - prepoznavati patofizioloških promjena kod internističkih, neuroloških i infektoloških bolesnika - pokazati znanja i vještina za rješavanje nepredvidivih situacija u sestrinskoj praksi - odgovoriti na suvremene stručne zahtjeve u skrbi za bolesnike. - objasniti i važnost rada medicinske sestre u timu, te važnost timske suradnje - dokumentirati sestrinsku skrb


- teorijska i praktična primjena znanja usmjerenih na zdravstvenu njegu bolesnika oboljelih od internističkih,

97

infektoloških i neuroloških bolesti, s posebnim naglaskom na holistički, sistematski i individualizirani pristup tijekom boravka u bolnici i nakon otpusta kući - holistički pristup u zbrinjavanju bolesnika, preventivno djelovanje, te primjena sustavnog, logičnog rješavanja problema kroz proces sestrinske skrbi - procjena stanja bolesnika usmjerena je na patofiziološke osnove poremećaja internističkih, infektoloških i neuroloških bolesti, planiranje i provođenje zdravstvene njege u kompleksnim i akutnim stanjima. - zdravstvenu njegu zasnovanu na dokazima, fokusiranu na implementaciju znanja i vještina u provođenju zdravstvene njege bolesnika. praćenje stanja bolesnika kroz moderne medicinske tehnologije, nadzor nad oporavkom bolesnika nakon akutnih stanja, planiranje zdravstvene njege i upravljanje kvalitetom zdravstvene njege uz obavezno vođenje sestrinske dokumentacije. - edukacija pacijenta i njegove obitelj obzirom na kroničnost bolesti, duži period rehabilitacije, palijaciju simptoma, zbog čega se bolest reflektira na pacijentovu obitelj i zajednicu




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na odabranu i/ili predloženu temu te položiti pismeni i usmeni ispit. U seminarskom radu student treba pokazati dobro poznavanje teme, poznavanje i primjenu gradiva obrađenog u okviru kolegija te treba demonstrirati sposobnost pronalaženja relevantnih izvora literature i pokazati sposobnost pisanja i izrade plana zdravstvene njege neurološkog bolesnika.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni i usmeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, uz prethodno odrađen seminarski rad.Konačna ocjena formira se nakon ocjene seminarskog rada i položenog završnog ispita. Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora. Za prolaznu ocjenu potrebno je 60% točno riješenih zadataka.


Sedić,B, Zdravstvena njega neuroloških bolesnika (nastavni tekstovi), Zagreb: Visoka zdravstvena škola, 2000


Butković- Soldo, S. , Titlić,M., Neurologija za visoku školu za medicinske sestre , fizioterapeute i injžinjere radiologije , Medicinski fakultet u Osijeku , 2012. Brinar,V. i sur. , Neurologija za medicinare, Medicinska naklada , Zagreb ,2009. Brinar, V. I sur. Neurologija, Školska knjiga, Zagreb, 1994. Fučkar, G. (Ur.) Odabrana poglavlja paketa LEMON. Zagreb: Huse, 1998. GuytonAC,HallJE.Medicinskafiziologija,10.izdanje.Zagreb: Medicinska naklada2003 Keros, P., M. Pećina, M. Ivančić-Košuta: Temelji anatomije čovjeka. Naprijed 1999.

98

Opće informacije

Nositelj predmeta Dr.sc.Zrinka Puharić, pred.

Naziv predmeta Javno zdravstvo





3.




15



Cilj predmeta je upoznati studente s javnozdravstvenim pojmovima i problemima i osposobiti ih da primjenjuju i analiziraju javnozdravstvene probleme i samostalno procjenjuju uzročno-posljedične čimbenike koji ih uzrokuju. Cilj predmeta je osposobiti studente za samostalno planiranje sestrinskih postupaka i mjera u području javnog zdravstva.




Položen kolegij Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo Prisustvovanje 70% nastave redovni i 50% izvanredni studenti Napisan, predan i pozitivno ocijenjen esej


Nakon odslušanog predmeta i izvršenih svih obveza student će: - objasniti osnovne pojmove iz područja javnog zdravstva (zdravlje, sustav zdravstvene zaštite, zdravstveno gospodarstvo) - identificirati i opisati čimbenike rizika koji utječu na zdravlje u svim skupinama društvene zajednice, te analizirati i povezati odnos između njih - opisati metode društvene intervencije na području socijalne sigurnosti, nezaposlenosti i zdravlja - protumačiti odnose između socijalnih potreba i socijalne zaštite, suzaštite i samozaštite - predložiti i samostalno planirati sestrinske postupke i mjere u preventivnomedicinskom i socijalnomedicinskom aspektu na svim razinama zdravstvene zaštite - procijeniti učinke sestrinskih postupaka i mjera u preventivnomedicinskom i socijalnomedicinskom aspektu.


Definiranje zdravlja i sustava zdravstvene zaštite, činitelji koji utječu na zdravlje, unapređenje i promocija zdravlja, zdravstvene potrebe i zdravstveni zahtjevi, zdravstveno stanje stanovništva, populacijska dinamika i demografska obilježja, zdravlje pojedinca i zajednice, čimbenici rizika za

99

zdravlje, zdravstveno gospodarstvo, metode društvene intervencije na području socijalne sigurnosti, nezaposlenost i zdravlje, socijalne potrebe i socijalna zaštita, suzaštita i samozaštita, ocjena zdravstvenog stanja stanovništva, intervencija kod kroničnih bolesti, planiranje i evaluacija zdravstvene zaštite, standardi i normativi, ocjena kvalitete rada i stručni nadzor, medicinska dokumentacija, značaj screening programa,nacionalni programi otkrivanja malignih bolesti.




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi esej na odabranu ili predloženu temu te položiti pismeni ispit. U eseju student treba pokazati dobro poznavanje teme, poznavanje i primjenu gradiva obrađenog u okviru kolegija te treba demonstrirati sposobnost pronalaženja relevantnih izvora literature i pokazati sposobnost pisanja.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2 Usmeni ispit Esej 0,5 Istraživanje



Portfolio


Rad studenata na predmetu vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Tijekom nastave vrednuje se izrada i prezentacija seminarskog rada, na način da seminarski rad ocijenjen ocjenom izvrstan dodaje pismenom ispitu 4 boda, a ocijenjen vrlo dobrim 2 boda dok seminarski rad ocijenjen ocjenom dobar smanjuje za 2 boda postignuće na pismenom ispitu a ocjena dovoljan seminarskog rada smanjuje za 4 boda postignuće na pismenom ispitu. Pismeni ispit ima 50 pitanja

Kriteriji pismenog ispita 62-70% dovoljan 72-80% dobar 82-90% vrlo dobar 92-100% izvrstan npr. svaki negativni odgovor je 2%; 7 negativnih odgovora x 2% = 14%; 100% - 14% = 86% to je vrlo dobar


ROPAC D. JAVNO ZDRAVSTVO, VTŠ, BJELOVAR, 2011


100

Opće informacije

Nositelj predmeta Marina Friščić,pred.

Naziv predmeta Organizacija, upravljanje i administracija u zdravstvenoj njezi





4




15 30 40



Upoznati studenta s osnovama organizacije, upravljanja i administracije u području zdravstvene njege. Stečena znanja trebala bi omogućiti studentima razumijevanje procesa u području organizacije, upravljanja i administracije, a usvojene vještine podizanje i unapređivanje izvrsnosti sestrinske prakse.




Prihvaćen / ocijenjen seminarski rad te izvršene kliničke vježbe iz kolegija.


- opisati i objasniti teorije upravljanja, procese upravljanja, pojmove organizacijske kulture, organizacijsku strukturu, organizacijska načela i koncepte, ustroj radne organizacije prema konceptima rukovođenja te specifičnosti strateškog i operativnog upravljanja - demonstrirati vještine organizacije i upravljanja u sestrinskoj praksi: načine upravljanja na različitim upravljačkim razinama - objasniti i primijeniti stilove i modele upravljanja ljudskim potencijalima - objasniti i primijeniti različite modele organizacije rada u procesu zdravstvene njege - objasniti i demonstrirati način delegiranja zadataka te supervizijski proces u sestrinskoj praksi - objasniti način funkcioniranja sustava tehničke i strukturalne potpore te njihovu primjenu u sestrinskoj praksi - objasniti i demonstrirati kategorizaciju bolesnika u sestrinskoj praksi: organizaciju rada medicinskih sestara u odnosu na potrebe bolesnika, izračunavanje potrebnog broja medicinskih sestara u odnosu na potrebe bolesnika kroz direktnu i indirektnu zdravstvenu njegu - objasniti načela timskog rada: gradnju tima te interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup u zdravstvenoj njezi - demonstrirati način upravljanja vremenom: primijeniti principe upravljanje vremenom u

101

sestrinsku praksu - planirati i provesti/demonstrirati proces upravljanja promjenama u sestrinskoj praksi - objasniti načine, principe i uvjete donošenja odluka te njihovu primjenu u sestrinskoj praksi - objasniti procese upravljanja kvalitetom u području zdravstvene njege: sustave upravljanja kvalitetom, standarde kvalitete u sestrinskoj praksi, procesni krug kvalitete te indikatore kvalitete - objasniti principe administrativnog rada: sestrinsku dokumentaciju, bolesnički elektronski karton, e-vizitu, načine planiranja materijalnih i ostalih troškova, način i principe koordinacije rada s nemedicinskim službama unutar radne organizacije.


- teorije upravljanja i organizacije rada - organizacijska kultura zdravstvene radne organizacije, organizacijska struktura, organizacijska načela i koncepti, ustroj zdravstvene radne organizacije prema konceptima rukovođenja - specifičnosti strateškog upravljanja, operativnog upravljanju i organizacije u sestrinskoj praksi - zadaci medicinske sestre na svim upravljačkim razinama - osnovni elementi i stilovi upravljanja ljudskim potencijalima u sestrinskoj praksi - modeli organizacije rada u sestrinstvu te supervizijski procesi u sestrinskoj praksi - upravljanje sustavima tehničke i strukturalne potpore u sestrinskoj praksi: bolničkim informatičkim sustavima, opskrbom lijekovima, distribucijom hrane, distribucijom rublja i transportom bolesnika - kategorizacija bolesnika, organizacija rada medicinskih sestara u odnosu na potrebe bolesnika, izračunavanje potrebnog broja medicinskih sestara: u odnosu na potrebe bolesnika kroz direktnu i indirektnu zdravstvenu njegu. - načela timskog rada, gradnja tima te interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup u zdravstvenoj njezi - upravljanje vremenom u sestrinskoj praksi, upravljanje promjenama te načini i principi donošenja odluka - osnovni principi upravljanja kvalitetom u području zdravstvene njege, sustavi upravljanja kvalitetom, standardi kvalitete u sestrinskoj praksi, procesni krug kvalitete te indikatori kvalitete - osnove administrativnog rada u području zdravstvene njege: sestrinska dokumentacija, bolesnički elektronski karton, e-vizita, planiranje materijalnih i ostalih troškova, koordinacije rada s nemedicinskim službama unutar radne organizacije.




___________________

1.6. Komentari




Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit


Projekt Kontinuirana provjera


102

znanja

Portfolio

Redovito izvršavanje obveza tijekom semestra kojim će, sukladno definiranim kriterijima i elementima ostvariti uvjet za priznavanje pismenog dijela ispita i pristupiti usmenom ispitu. Uvjet za priznavanje pismenog dijela ispita:

1. Uspješan rezultat kolokvija 1 2. Uspješan rezultat kolokvija 2

Ukoliko studenti nisu ispunili uvjete za priznavanje pismenog dijela ispita, na redovitom ispitnom roku pristupaju i pismenom i usmenom dijelu završnog ispita. Završna ocjena formulira se na temelju prosjeka ocjena kolovija1,2 uz ocjenu ocjenu pismenog ispita i usmenog ispita. Formiranje ocjene pismenog ispita (postotak riješenosti pisanog ispita): 60 – 69 = dovoljan (2) 70 – 79 = dobar (3) 80 – 89 = vrlo dobar (4) 90 i više= izvrstan (5)


Kalauz Sonja,Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj njezi, Medicinska naklada, Zagreb, 2014.


Bahtijarević-Šiber Fikreta, Management ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb, 2007

Marušić, S., Upravljanje ljudskim potencijalima, Adeco, Zagreb, 2001. Bond,M, Holland, S: Skills of Clinical Supervision for Nurses, Buckingham, Open University ress, 1998. Hogg,C. Patients, Powers and Politics, Sage Pubs, Ltd., 1999. Čulig, J. Nastavni tekstovi – Menadžment u sestrinstvu. Visoka zdravstvena škola, 2003.

103

Opće informacije


Naziv predmeta Kliničke vježbe zdravstvene njege II





4



M PRK PK T KL PKL

100 20



Upoznati studenta s osnovama zbrinjavanja bolesnika na neurološkim, internističkim, infektološkim i pedijatrijskim odjelima u području zdravstvene njege. Stečena znanja i vještine trebaju omogućiti studentu razumijevanje cjelokupnog procesa sestrinske skrbi za internističkog, infektološkog, neurološkog i pedijatrijskog bolesnika. Iz navedenih područja student će biti osposobljen primijeniti kvalitetnu zdravstvenu njegu u sestrinskoj praksi.


Odslušani kolegiji iz zdravstvenih njega na drugoj godini



Nakon odslušanog kolegija student će biti osposobljen za: - Primjenu sestrinske dokumentacije na internom, infektološkom, neurološkom i pedijatrijskom odjelu - Navesti i objasniti načine prijema i otpusta bolesnika - Objasniti protokol zbrinjavanja bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja - Opisati i objasniti važnost monitoriranja bolesnika - Opisati pripremu bolesnika za različite terapijske i dijagnostičke postupke - Opisati i izvoditi Mantoux test - Objasniti pripremu i primijeniti infuzijske otopine kroz infuzijske pumpe - Objasniti primjenu i moguće komplikacije transfuzije krvi ili krvnog pripravka - Opisati i objasniti primjenu citostatske terapije - Opisati i objasniti postupke zbrinjavanja bolesnika u sterilnim jedinicama - Navesti indikacije za uvođenje nazogastrične sonde - Objasniti postupak i uvesti nazogastriču sondu - Objasniti postupak aspiracije sekreta iz dišnih putova - Objasniti tehnike hranjenja neurološkog bolesnika - Objasniti mjere samozaštite prilikom primjene citostatske terapije

104

- Navesti stanja koja mogu dovesti do poremećaja svijesti - Opisati postupke za uzimanje mikrobioloških uzoraka - Opisati i objasniti važnost procjene psihomotornog rasta i razvoja djeteta - Opisati i primijeniti tehnike pridržavanja djeteta za pojedine medicinsko-tehničke zahvate - Objasniti važnost pripreme inkubatora za prihvat djeteta - Identificirati patološka stanja kod vitalno ugroženog djeteta - Planirati zdravstvenu njegu u Jedinici intenzivnog liječenja na pedijatrijskom odjelu - Opisati, objasniti i provoditi monitoriranje vitalno ugroženog djeteta - Opisati i objasniti važnost partnerskog odnosa s bolesnim djetetom i roditeljima - Opisati i objasniti razlike u postupcima reanimacije novorođenčeta i malog djeteta


- Upoznati studenta s provođenjem procesa zdravstvene njege kod internističkih,infektoloških, neuroloških i pedijatrijskog bolesnika - Upoznati studenta s pripremom bolesnika za terapijske i dijagnostičke postupke - Upoznati studenta o primjeni Mantoux testa i EKG-a - Upoznati studenta za pripremu i primjenu i.v. lijekova - Upoznati studenta za pripremu i primjenu infuzijskih otopina putem infuzijske pumpe - Upoznati studenta s pripremom i primjenom transfuzije - Upoznati studenta sa zbrinjavanjem bolesnika u izolaciji - Upoznati studenta s primjenom citostatske terapije - Upoznati studenta s općim monitoringom bolesnika - Upoznati studenta s indikacijama za uvođenje i primjenu nazogastrične sonde - Upoznati studenta za uzimanje uzoraka za mikrobiološke pretrage - Upoznati studenta sa zdravstvenom njegom zdravog djeteta - Upoznati studenta sa zdravstvenom njegom bolesnog djeteta iz svih organskih sustava - Upoznati studenta s procjenom rasta i razvoja novorođenčeta - Upoznati studenta s psihičkim i fizičkim razvojem djeteta - Upoznati studenta s osobitostima u provođenju zdravstvene njege kod nedonošenog djeteta - Upoznati studenta za psihičku i fizičku pripremu djeteta za medicinsko tehničke zahvate - Upoznati studenta sa zdravstvenom njegom djeteta u hitnim stanjima - Upoznati studenta s tehnikama reanimacijskih postupaka kod novorođenčeta i malog djeteta - Upoznati studenta s komunikacijom s roditeljima




1.6. Komentari


Student je obvezan prisustvovati na vježbama i samostalno izraditi plan zdravstvene njege za bolesnika na internističkom,infektološkom, neurološkom i pedijatrijskom odjelu, te izložiti prikaz slučaja.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




105

znanja

Portfolio




Ozimec, Š:Zdravstvena njega internističkih bolesnika (nastavni tekstovi), Zagreb, Zdravstveno veleučilište, 2000. Ozimec, Š:Zdravstvena njega infektoloških bolesnika (nastavni tekstovi), Zagreb, Zdravstveno veleučilište, 2000. Sedić, B:Zdravstvena njega neuroloških bolesnika (nastavni tekstovi, Zagreb, Zdravstveno veleučilište, 2000. Turuk, V:: Zdravstvena njega djeteta (nastavni tekstovi, Zagreb, Zdravstveno veleučilište, 2004


Morović-Vergles, J., i sur. Interna medicina- odabrana poglavlja. Slap i Zdravstveno veleučilište, Zagreb,2008. Vrhovac, B. i sur. Interna medicina. Naklada Ljevak Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja) Mardešić, D, i sur; Pedijatrija, (odabrana poglavlja) Školska knjiga, Zagreb, 2003. Smeltzer,S., Bare, B., Hinkle, J., Cheever,K: Textbook of medical-surgical nursing, Philadelphia., Lippincott Wiliams, 2008. .Dirksen, S.; Lewis, S.; McLean M. Medical Sugical Nursing, St.Louis, 2004 William, M, Sears: Njega djeteta od rođenja do druge godine života, Mozaik knjiga,2012. Hockenberr, My., Wilson, D: Wongs Essentials of pediatric nursing., Elsevier Mosby,2013.

106

Opće informacije

Nositelj predmeta Gordana Kesić-Valpotić, pred. dr.sc. Ivan Šklebar, pred.

Naziv predmeta Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje





3




15 15 20



Cilj predmeta je usvajanje temeljnih znanja i vještina iz hitne medicinske pomoći kao sastavnog djela cjelokupne zdravstvene zaštite te hitna pomoć koju moraju pružit isvi zdravstveni radnici, bez obzira u kojem dijelu sustava zdravstva djeluju, razumljivo, svaki na nivou stručne osposobljenosti i opremljenosti. Sobzirom na veliku važnost urgentnih stanja za ishod liječenja bolesnika, studente valja upoznati i izvježbati u osnovnim vještinama koje se primjenjuju u hitnoj medicini, a koje su «conditio sine qua non» osmišljenog i uspješnog čuvanja života koji je ugrožen akcidentom ili naglom bolešću. Cilj je upoznati studente s osnovama anesteziologije i intenzivnog liječenja te načine prepoznavanja i tretiranja životno ugroženih i intenzivnih bolesnika. U skladu s time namjera je osposobiti studente da nauče pravodobno: 1. Prepoznati razvoj po život opasnog stanja 2. Ukloniti prijeteći uzrok smrti (spriječiti ugušenje, sprovesti mjere oživljavanja u slučaju srčanog zastoja i zastoja disanja). 3. Spriječiti nepoželjne komplikacije (produbljivanje šoka, razvoj infekcije). 4. Procijeniti stanje pacijenta i poduzeti odgovarajuće hitne mjere u tipičnim hitnim stanjima. Kolegij naglasak stavlja na ulogu medicinske sestre u hitnim stanjima



- položen ispit iz anatomije, fiziologije, farmakologije i patofiziologije - položeni kolokviji iz BLS i ALS - izvršene kliničke i posebne kliničke vježbe


- Prepoznati i poduzeti odgovarajuće postupke u životno ugroženog pacijenta uključujući i pacijenta u zastoju živonih funkcija; - procijeniti anesteziološke postupke; - objasniti način rada i vrstu bolesnika u jedinici intenzivnog liječenja.

107


- Uvod u kolegij. Povijest anesteziologije. - Periop. prehrana. - Prijeanestezijski pregled i priprema bolesnika za anesteziju i kirurški zahvat. - ASA-klasifikacija bolesnika - Hemodinamski monitoring u anesteziji. - Indukcija u anesteziju: - Intravenski i inhalacijski anestetici. - Mišićni relaksansi. Opijati. - Komplikacije opće i regionalne anestezije - Poslijeanestezijska skrb - Regionalna anestezija - Neuroaksijalna anestezija - Periferni nervni blokovi - Srčani zastoj-kardiopulmonalna reanimacija - Postupci osnovnog održavanja života (BLS) i automatska vanjska defibrilacija (AED) - Osnovne i napredne mjere - Održavanja dišnog puta. - Prepoznavanje ritmova srčanog zastoja. - Defibrilacija - Postupci neposrednog održavanja života (ILS). - Opskrba politraumatiziranog bolesnika - Postupci pri neurotraumi (mini neurološki pregled, AVPU skala) - Akutna respiratorna insuficijencija. - Intenzivno liječenje bolesnika. - Mehanička ventilacija. - Dekompenzacja srca, Kardiogeni šok, AIM - Zatajivanje srca i krvotoka. Kardiogeni šok Infarkt srca, poremećaji provođenja - Šok, sepsa i sindrom višeorganskog zatajivanja - Akutna bol - Kronična bol - Akupunktura u liječenju boli - EWS skoring sistem (rano prepoznavanje životno ugroženog bolesnika u bolničkim uvjetima).




1.6. Komentari

1.7.Obveze studenata

Prema Pravilniku VTŠ Bjelovar


Pohađanje nastave


0,2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1,3 Usmeni ispit

0,35 Esej Istraživanje


0,2 Referat Praktični rad

108

znanja

Portfolio Kolokvij 0,7


Za pristup pismenom ispitu studenti moraju položiti 2 kolokvija praktičnih vještina i temeljnih znanja iz aneszeziologije i reanimatologije. Minimum 60% točnih odgovora na pismenom ispitu za prolaznu ocjenu, 70-80% za ocjenu dobar, 81-90% za ocjenu vrlo dobar i 91-100% za ocjenu izvrstan.


Alan Šustić i sur.: Priručnik iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine za studente prediplomskih, diplomskih i stučnih studija, Medicinski fakultet Rijeka, Digital pont d.o.o.Rijeka, 2014 Husedžinović I, Barišin S. Skripta iz urgentne medicine (hitna stanja) 1998. Sažetak novih smjernica ERC-a za kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR). Dostupno na: http://www.nurse.hr/sestrinstvo/europa/sazetak-novih-smjernica-erc-za-kardiopulmonalnu-reanimaciju-kpr.html

109

Opće informacije

Nositelj predmeta mr.sc.Davorin Diklić, pred. Dr.sc.Boris Kirin, pred.

Naziv predmeta Kirurgija, traumatologija i ortopedija

Studijski program Preddiplomski studij sestrinstva




2






- Upoznati studente s osnovama opće kirurgije - Upoznati studente s osnovama kirurgije u ortopediji - Upoznati studente s osnovama kirurgije u traumatologiji - Upoznati studente s načelima kliničkog liječenja kirurških, ortopedskih i traumatoloških bolesnika - Upoznati studente s mogućim postoperativnim komplikacijama



Položeni ispiti iz Anatomije, Fiziologije,Patofiziologije i Farmakologije


Nakon odslušanih predavanja, samostalnog učenja i položenog ispita studenti će: - objasniti i primijeniti stečena teorijska i praktična znanja te vještine vezane za kliničko liječenje kirurških, ortopedskih i traumatoloških bolesnika - objasniti kliničku sliku, kirurške pristupe, vrste operacija i moguće postoperativne komplikacije u liječenju najčešćih kirurških bolesti i ozljeda organskih sustava - izvesti postavljanje venskog i CV puta, kateterizacije za pred operacijsku pripremu bolesnika - objasniti temelje parenteralne i enteralne prehrane - provesti post operacijski monitoring bolesnika - objasniti simptomatologiju, patologiju i patofiziologiju, dijagnostiku i terapiju glavnih kirurških bolesti.


- Opća kirurška patofiziologija, pred operacijska obrada i priprema bolesnika - Osnovni operacijski zahvati iz područja abdominalne, vaskularne, torakalne, kardijalne, plastično-rekonstruktivne kirurgije, traumatologije, neurokirurgije, urologije i ortopedije - Moguće komplikacije i načini liječenja - Suvremeni aspekti onkološke kirurgije.


samostalni zadaci multimedija i mreža

110


laboratorij mentorski rad ostalo ___________________

1.6. Komentari


Prisustvo na nastavi prema Pravilniku o studiranju, , priprema za pismeni ispit


Pohađanje nastave


0.5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima i sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo.


Prpić I. i suradnici. Kirurgija za medicinare. Školska knjiga, Zagreb, 2002.


Prpić, I. Kirurgija za više medicinske škole. Medicinska naklada, Zagreb, 1996.

111

Opće informacije

Nositelj predmeta Dr.sc.Igor Knezović, pred.

Naziv predmeta Oftalmologija




Bodovna vrijednost - ECTS

1


Predavanja

Vježbe* Seminari




- Upoznati studente s temeljnim načelima oftalmologije - Upoznati studente s najznačajnijim bolestima oka - Prikazati studentima važnost zdravstvene njege kod oftalmoloških bolesnika - Prikazatistudentimaprocesdijagnosticiranjailiječenjaoftalmološkihbolesnika



Preduvjet za izlazak na pismeni završni ispit su odslušana predavanja iz kolegija Oftalmologija.


Nakon odslušanih predavanja, samostalnog učenja i položenog ispita studenti će: - objasniti najznačajnije bolesti oka koje su medicinskim tehničarima važne pri procjeni zdravstvenog stanja bolesnika - utvrditi potrebu za zdravstvenom njegom primijeniti stečena znanja u zdravstvenoj njezi oftalmoloških bolesnika - razvitivještinepotrebnezasudjelovanjeuprocesudijagnosticiranjailiječenjaoftalmološkihbolesnika


- Orbita i očna adneksa, suzni putovi - Bolesti spojnice oka - Bolesti rožnice oka i bjeloočnice - Aplikacija midrijatika, antibiotika i steroida - lokalno, kapi, masti, subkonjunktivalne injekcije - Bolesti srednje očne ovojnice - Bolesti leće (mrena) i staklovine - Bolesti mrežnice - Bolesti vidnog živca - Glaukom - Refrakcijske anomalije oka - Strabologija

112

- Ozljede oka




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni položiti pismeni ispit.


Pohađanje nastave


0,33 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Poredpismenogispita, zakonačnuocjenubiti ćebitnoizalaganjeteinteraktivnosudjelovanjenapredavanjima. Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima. Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora s jednim točnim odgovorom. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće skale:




Ocjena 2 – 60% do 69% točno riješenih zadataka Zalaganje tijekom predavanja moći će donijeti dodatnih 10% bodova pismenog ispita.


Knezović I.: Oftalmologija za sestrinstvo, VTŠBJ, 2016.


Ivanišević M. i sur. Očne bolesti-udžbenik oftalmologije za medicinske sestre. Split: Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2011. Ivanišević M. Crveno oko, dijagnoza i liječenje. Split: Jedinica za znanstveni rad KB Split, 1998.

Ivanišević M. Priručnik za vježbe iz oftalmologije. Split: Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2001

113

Opće informacije

Nositelj predmeta Dr.sc.Stjepan Grabovac, pred.

Naziv predmeta Otorinolaringologija

Studijski program Predidplomski studij sestrinstva

Status predmeta obvezan



1






Omogućiti studentu usvajanje temeljnih znanja o najznačajnijim bolestima uha, grla, nosa i vrata s aspekta prepoznavanja kliničkih simptoma i liječenju bolesnika te njezi oboljelih. Usvojiti znanja o po život opasnim hitnim stanjima u otorinolaringologiji



Položen ispit iz anatomije


- razumjeti anatomske odnose na glavi I vratu - razumjeti fiziološke procese uha, grla i nosa - razumjeti uzroke nastanka otorinolaringoloških bolesti - prepoznati hitna stanja u otorinolaringologiji te primjeniti osnovne mjere pomoći - prepoznati simptome i znakove najčešćih otorinolaringoloških bolesti - opisati i razumjeti osnovne dijagnostikčke postupke u otorinolaringologiji - objasniti i razumjeti temeljna načela otorinolaringološke terapije - sudjelovati u procesu liječenja


Otologija – osnove anatomije uha. Upale vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha, komplikacije akutnih i kroničnih upala srednjega uha. Osnove dijagnostike nagluhosti i poremećaja ravnoteže. Vrste nagluhosti i njihovi uzroci. Rinologija – osnove anatomije nosa i sinusa. Upalne bolesti nosa i paranazalnih šipljina, alergologijski aspekti bolesti nosa i paranazalnih šupljina, komplikacije upale paranazalnih šupljina. Osnovne dijagnostič metode pretrage nosa i paranazalnih šupljina. Faringologija i laringologija –osnove anatomije ždrijela i grkljana. Upale usne šupljine, ždrijela i grkljana. Osnovne dijagnostičke metode pretrage ždrijela i grkljana. Tumori ždrijela i grkljana, osnove liječenja, njega onkološkog bolesnika.

114

Bolesnik s čvorom na vratu – dijagnostička obrada i liječenje Upale dubokih prostora vrata Hitna stanja u ORL – održavanje prohodnosti dišnog puta, konikotomija, traheotomija, njega traheotomiranog bolesnika, strana tijela i krvarenja u gornjem dišnom i probavnom sustavu, prva pomoć i liječenje Epistaxe i REKAS, deformacije nosne pregrade, dijagnostička obrada, osnove liječenja i njege




1.6. Komentari Nema komentara


Prisustvovati predavanjima, usvajanje znanja i uspješno polaganje ispita


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni ispit na kojem je prolaznost na ispitu 55% ispravno riješenih pitanja


Mladina R. Otorinolaringologija: udžbenik Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Zagreb, Školska knjiga 2008.


Skitarelić N, Starčević R. Traheotomija i njega traheotomiranih bolesnika. Sveučilište u Zadru . Zadar 2013. Bumber Ž, Katić V, Nikšić Ivančić M, Pegan B, Petric V, Šprem N. Otorinolaringologija. Zagreb, Naklada Ljevak 2004. Shin JJ, Hartnick CJ, Randolph GW. Evidence-Based Otolaryngology Springer, New York 2008.

115

Nositelj predmeta Ksenija Eljuga, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega odraslih II/V





3




30 25



Upoznati studenta s osnovnim načelima i vještinama zdravstvene njege kirurških bolesnika. Stečeno i usvojeno znanje i vještine trebaju omogućiti razumijevanje osnovnih načela zdravstvene njege, te primjenu bazičnih vještina u sestrinskoj praksi.



- položeni ispiti iz kolegija zdravstvenih njega na 1. i 2. godini. - izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog kolegija student će: - prikupljati, procijeniti, analizirati i interpretirati podatke vezane uz zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba kod kirurških bolesnika - objasniti i planirati opću i specijalnu zdravstvenu njegu kirurških bolesnika - objasniti i provoditi opću i specijalnu zdravstvenu njegu kirurških bolesnika - objasniti, planirati i primijeniti postupke usmjerene poboljšanju zdravlja, ozdravljenju,ili mirnoj smrtI - objasniti i provoditi prijeoperacijsku pripremu bolesnika, skrb za vrijeme operacije i poslijeoperacijsku zdravstvenu njegu - pratiti i procijeniti uspješnost preoperativne, intraoperativne i postoperativne zdravstvene njege - planirati, primijeniti i evaluirati uspješnost postupaka u specijalnim područjima kirurške zdravstvene njege - objasniti i provoditi intervenciju u zdravstvenoj njezi prema postavljenim smjernicama - objasniti i provoditi edukaciju bolesnika i članova njegove obitelji - objasniti i provoditi rehabilitaciju i palijativnu skrb - nadzirati i upravljati kvantitetom i kvalitetom zdravstvene njege - evaluirati i dokumentirati pruženu zdravstvenu njegu


1.4. Sadržaj predmeta - teorijska i praktična primjena znanja usmjerenih na zdravstvenu njegu kirurških bolesnika, s posebnim naglaskom na holistički, sistematski i individualizirani pristup tijekom boravka u bolnici i nakon

116

otpusta kući - sustavna preoperativna, intraoperativna i postoperativna zdravstvena njega - usmjerenost na kvalitetu života bolesnika nakon operativnog zahvata, sudjelovanje njegove obitelji u skrbi, na rehabilitaciju i moguću palijativnu skrb - edukacija za primjenu znanja i vještina u prikupljanju podataka i procjeni potreba bolesnika za zdravstvenom njegom, definiranju problema i postavljanju sestrinskih dijagnoza - hitni i elektivni prijem kirurškog bolesnika, opći i specijalni monitoring, edukacija kirurškog bolesnika, opća psihička i fizička priprema bolesnika za operativni zahvat, enteralna i parenteralna prehrana bolesnika, nadoknada cirkulacijskog volumena, neposredna fizička priprema za operativni zahvat, anestezija i premedikacija, neposredno postoperacijsko praćenje bolesnika, poslijeoperacijske poteškoće, poslijeoperacijske komplikacije - temeljna sestrinska znanja o kirurškoj rani - specijalna područja zdravstvene njege kirurških bolesnika: prijeoperacijska priprema i poslijeoperacijska zdravstvena njega: kardiokirurškog bolesnika, bolesnika s operativnim zahvatima na gastrointestinalnom traktu, zdravstvena njega nakon operacije dojke, zbrinjavanje pacijenta s smrzotinama, zdravstvena njega bolesnika s opeklinama, zbrinjavanje politraumatiziranog ozljeđenika te specifičnost vođenja sestrinske dokumentacije - razvijanje profesionalnog odnosa prema radu te postupanje u skladu sa zakonskim i etičkim načelima, - uvažavanje timskog rada i razvijanje profesionalne komunikacije




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ.Nakon uredno izvršenih svih obveza student pristupa polaganju ispita.


Pohađanje nastave


0,25 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit



0,25 Referat Praktični rad 0,25

Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz sljedećih elemenata vrednovanja: kolokviji ili pismeni ispit, stručna praksa, usmeni ispit.

Pismeni dio ispita = 40 bodova

Stručna praksa = 10 bodova

Usmeni ispit = 50 bodova

Ukupan zbroj bodova = 100

1. Kolokviji ili pismeni dio ispita – 40 bodova Studenti mogu pisani dio ispita riješiti na jedan od dva načina: a) uspješnim polaganjem dva kolokvija

117

1. kolokvij -20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova 2. kolokvij- 20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova b) pristupanjem pismenom dijelu ispita u redovitom ispitnom roku 2. Stručna praksa – 10 bodova Stručnu praksu ocjenjuju mentori u nastavnim bazama. Najmanji broj bodova iz stručne prakse je 5, a najveći 10. Raspon mogučih ocjena i bodova: ocjena dovoljan-5 bodova ocjena dobar-6-7 bodova ocjena vrlo dobar-8 bodova ocjena izvrstan-10 bodova 3. Usmeni ispit – 50 bodova Student koji zadovolji prethodne kriterije pristupa usmenom dijelu ispita. Na usmenom dijelu ispita moguće je ostvariti do 50 bodova. Prag prolaznosti je 60% ili 30 boda. Usmeni dio ispita vrednuje se na sljedeći način:

< 30 boda (nedovoljno) - nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama 30 – 35 (dovoljno) - poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom i literaturom 36 - 40 (dobro) - zadovoljavajuće snalaženje, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi 41 -45 (vrlo dobro) – adekvatno argumentiranje, jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima 46 -50 (izvrsno) - jasno zaključivanje s čvrstim uporištem u teoriji i literaturi; povezivanje uzročno-posljedičnih veza, prikaz razvoja novih rezultata u struci


Kalauz, S. Zdravstvena njega kirurških bolesnika (nastavni tekstovi), Visoka zdravstvena škola, Zagreb, 2000. Benko, I. Zdravstvena njega kirurških bolesnika (nastavni tekstovi), Visoka zdravstvena škola, HKMS, 2014. Nastavni tekstovi (dostupno na Merlinu)


Prpić I. i sur. Kirurgija za medicinare, Školska knjiga, Zagreb,2002.

118

Opće informacije

Nositelj predmeta dr.sc.Marija Kudumija Slijepčević, v.pred.

Naziv predmeta Psihijatrija i mentalno zdravlje





2






Cilj predmeta je usvojiti znanje prepoznavanja psihopatologije i znanje svrstavanja psihičkih poremećaja u glavne dijagnostičke skupine (organski uvjetovane psihičke disfunkcije; psihički poremećaji izazvani psihoaktivnim tvarima; shizofrenija i slični poremećaji; poremećaji u raspoloženju; anksiozni poremećaji; poremećaji izazvani stresom; poremećaji spavanja i hranjenja; poremećaji osobnosti; pervazivni razvojni poremećaji; poremećaji vezani uz dječju i adolescentnu dob). Nadalje cilj je da student usvoji znanja o specifičnosti pristupa bolesniku sa psihičkim poremećajima - definirati ulogu medicinske sestre u radu sa bolesnicima koji imaju psihičke poremećaje ili psihičke pritužbe, definirati moguće prediktore psihičkih poremećaja.




Položeni ispiti - Anatomija i fiziologija, Farmakologija


- Prepoznati opću psihopatologiju (poremećaji svjesnosti; poremećaji komunikacije; poremećaji pažnje; poremećaji opažanja; poremećaji psihomotorike; poremećaji mišljenja; poremećaji raspoloženja i afekta; poremećaji volje; poremećaji mnestičkih i intelektualnih sposobnosti; poremećaji nagona; poremećaji sjećanja i pamćenja); - Samostalno pristupiti duševnom bolesniku i definirati ulogu medicinske sestre u vođenje medicinske dokumentacije te će identificirati osnovnu klasifikaciju duševnih oboljenja; - Prosuditi specifičnost pristupa bolesniku sa psihičkim poremećajima (pristup psihotičnom bolesniku; pristup maničnom bolesniku; pristup depresivnom bolesniku; pristup delirantnom bolesniku; pristup bolesniku sa demencijom; pristup anksioznom bolesniku; pristup agresivnom bolesniku; pristup suicidalnom bolesniku); - Imenovati osnovne psihofarmake i prepoznati ozbiljne nuspojave lijekova; definirati moguće prediktore psihičkih poremećaja


119

Uvod u psihijatriju, osnove psihopatologije, duševni poremećaji organskog podrijetla, mentalni i bihevioralni poremećaji kao posljedica uporabe psihoaktivnih tvari. Shizofrenija, shizotipni i drugi sumanuti poremećaji, afektivni poremećaji i poremećaji raspoloženja, poremećaj osobnosti, neurotski poremećaj kao posljedica izloženosti stresu. Mentalna retardacija, poremećaji psihološkog razvoja, bihevioralni i emocionalni poremećaji dječje dobi i u adolescenciji. Urgentna stanja u psihijatriji. Suvremena organizacija psihijatrijske službe. Osnove različitih pristupa u psihijatriji. Psihofarmakoterapija. Društveno pravni status duševnih bolesnika i njihova prava.




1.6. Komentari


Prisustvovanje nastavi, izvanredni 50% nastave moraju biti prisutni, redovni 75%


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1.5 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima,. Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće skale:






Moro, LJ., Frančišković, T. “Psihijatrija” Udžbenik za više zdravstvene studije; i suradnici; Medicinska naklada, Zagreb, 2011.


Opće informacije

120

Nositelj predmeta Tamara Salaj, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1





3




5 30 40



Cilj kolegija je naučiti studenta da razumijestavovekojiseodnosenapromocijumentalnogzdravlja i pomoć osobamainjihovimobiteljimausuočavanjuspsihičkimporemećajima; osposobiti ga za vještinepotrebnezaprikupljanjepodataka, planiranjeiprovođenjezdravstvenenjege i evaluacijuishoda; dati mu osnovnteoretskaznanja i razumijevanjetehnikapregovaranja, grupneterapije i specifičnihintervencijaukriznimstanjima; te ga osposobiti da funkcionirakaokompetentni članmultidisciplinarnogtima.



Prihvaćen /ocijenjen seminarski rad i izvršene kliničke vježbe kolegija


- razviti stavove koji se odnose na promociju mentalnog zdravlja i pomoć osobama i njihovim obiteljima u suočavanju s psihičkim poremećajima - procijeniti međusobni utjecaj bioloških, psiholoških, socijalnih i duhovnih čimbenika - prikupljati podatke, planirati i provoditi zdravstvenu njegu te evaluaciju ishoda zdravstvene njege - razumjeti osnovne tehnike pregovaranja, grupne terapije i specifičnih intervencija u kriznim stanjima. - demonstrirati znanja za rad u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti mentalnog zdravlja - razviti humaniji odnos prema bolesnicima s mentalnim poremećajima i tako pridonijeti antistigmi.


Definicija zdravstvene njege i mentalnog zdravlja. Etički aspekti i dileme zdravstvene njege bolesnika s mentalnim poremećajem. Organizacija zdravstvene skrbi za bolesnike s problemima mentalnog zdravlja. Uloga medicinske sestre u zdravstvenoj njezi bolesnika s mentalnim poremećajem . Uloga i kompetencije sestrinstva u mentalnom zdravlju Važnost komunikacije u zdravstvenoj njezi bolesnika s mentalnim poremećajem . Prihvaćanje bolesnika s mentalnim poremećajem Proces zdravstvene njege bolesnika s mentalnim poremećajem .. Uporaba teorijskih modela u procesu zdravstvene njege u mentalnom zdravlju ( V. Henderson, H. Peplau, D. Orem, GWStuart , RoyC)

121

Dokumentacijazdravstvenenjege. Terapijske intervencije u zdravstvenoj njezi Karakteristike terapijske komunikacije Procjena simptoma, znakova duševnih poremećaja, čimbenika rizika i potreba za zdravstvenom skrbi Zdravstvena zaštita i akutna psihijatrijska stanja. Proces zdravstvene njege bolesnika s organski uzrokovanim mentalnim poremećajima Proces zdravstvene njege bolesnika sa shizofrenijom I shizofreniji sličnim poremećajima Proces zdravstvene njege bolesnika s depresijom. Proces zdravstvene njege bolesnika s manijom. Proces zdravstvene njege bolesnika sa suicidalnim ponašanjem Proces zdravstvene njege bolesnika s nasilničkim ponašanjem Proces zdravstvene njege bolesnika s anksioznim poremećajem. Proces zdravstvene njege bolesnika s poremećajem hranjenja. Proces zdravstvene njege u razvojnom razdoblju. Proces zdravstvene njege bolesnika s poremećajem osobnosti. Uloga medicinske sestre u psihosocijalnoj rehabilitaciji Značaj I uloga sestrinstva u psihofarmakoterapiji Timski rad Socioterapijske tehnike rada Terapijska zajednica. Razvojzdravstvenenjegebolesnikasmentalnimporemećajem . Sadržajkolegija, uključujući i praktičnaznanjastečenanapraktičnimvježbama, usmjerenjenaduševnozdravljeibolest, anadogradnjasadržajimakojesustudentisteklikrozpsihološkugrupukolegija. Unapređenje duševnog zdravlja i procjena mentalnog statusa čine osnovu za učenje duševnih bolesti, specifičnih tehnika i kontinuirane zdravstvene njege i rehabilitacije. Sadržaj kolegija uključuje uvod u tehnike pregovaranja, intervencije u kriznim stanjima i zdravstvenu njegu bolesnika na odjelima forenzike.




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na odabranu ili predloženu temu te položiti pismeni ispit. U seminarskom radu student treba pokazati dobro poznavanje teme, poznavanje i primjenu gradiva obrađenog u okviru kolegija te treba demonstrirati sposobnost pronalaženja relevantnih izvora literature i pokazati sposobnost pisanja.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio

122


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz sljedećih elemenata vrednovanja: pismeni ispit, usmeni ispit, seminar, stručna praksa (mogućnost predroka). 1.Pismeni dio ispita Na pismenom dijelu ispita moguće je ostvariti 40 bodova, prag prolaznosti je 60% ili 24 bodova 2. Seminar Ocjena seminara uključuje do 10 bodova i to: -pisani seminarski rad






Sedić B. (2006) Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika, Visoka zdravstvena škola, Zagreb.

Nastavni materijali predavača


Moro Lj., Frančišković T. (2011) Psihijatrija, Medicinska naklada, Zagreb.

Jakovljević M (ur). Psihijatrijaza student Višemedicinskeškole. A. G. Matoš, Samobor, 1995. Foy W. D: Liječenjeposttraumatskogstresnogporemećaja. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1994. Jakovljević M. Depresija. ProMente, Zagreb, 1998 McFarland K. G., Durand Tomas M. Psychiatric and Mental Helth Nursing. J. B. Lippincott com.,Philadelphia, 1990.

123

Opće informacije


Naziv predmeta Zdravstvena njega u kući





3




5 30 30



Osposobiti studente za procjenu potreba, planiranje, provođenje i vrednovanje zdravstvene njege/zdravstvenog odgoja u kući korisnika, te primjenu dijagnostičkih, terpijskih i rehabilitacijskih postupaka u kući korisnika, kao i za suradnju i rad u multidisciplinarnom timu.





- protumačiti zakonske propise u djelatnosti zdravstvene njege u kući; - organizirati materijal, pribor i opremu za provedbu zdravstvene njege u kući; - procijeniti potrebe, planirati, provoditi i vrednovati zdravstvenu njegu/zdravstveni odgoj pojedinca i obitelji; - provoditi dijagnostičke, terapijske i rehabilitacijske postupke sestrinske skrbi u prilagođenim uvjetima u kući; - koordinirati multidisciplinarnim timom u provedbi skrbi o korisniku; - voditi propisanu sestrinsku dokumentaciju.


Sestrinska skrb u kući. Planiranje, priprema i tjek kućnog posjeta. Procjena potreba, planiranje, provođenje i evaluacija zdravstvene njege u kući. Dijagnostički, terapijski i rehabilitacijski postupci u kućnim uvjetima. Zdravstveni odgoj pojedinca i obitelji. Potpora obitelji s bolesnim članom. Suradnja i komunikacija s multidisciplinarnim timom. Zakonski propisi u zdravstvenoj njezi u kući. Praktični dio nastave (vježbe) slijedi teme teorijske nastave.




124

1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na odabranu ili predloženu temu te položiti pismeni ispit. U seminarskom radu student treba pokazati dobro poznavanje teme, poznavanje i primjenu gradiva obrađenog u okviru kolegija te treba demonstrirati sposobnost pronalaženja relevantnih izvora literature i pokazati sposobnost pisanja. Svaki student dužan je riješiti problemski zadatak i odraditi vježbovnu nastavu.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit


Projekt



Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz sljedećih elemenata vrednovanja: kolokviji ili pismeni ispit, seminar, stručna praksa, usmeni ispit. 1. Kolokviji ili pismeni dio ispita Studenti mogu pisani dio ispita riješiti na jedan od dva načina: a) uspješnim polaganjem dva kolokvija 1. kolokvij -20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova 2. kolokvij- 20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova b) pristupanjem pismenom dijelu ispita na redovitom ispitnom roku 2. Seminar Ocjena seminara uključuje do 10 bodova i to: -pisani seminarski rad

-prezentacija seminarskog rada

erij uspješne prezentacije seminarskog rada je ukoliko je prezentacija ocijenjena s najmanje 3( 6 bodova) a najviše 5 (10 bodova) 3. Stručna praksa Stručnu praksu ocjenjuju mentori u nastavnim bazama. Najmanji broj bodova iz stručne prakse je 5, a najveći 10 bodova kako slijedi: Ocjena dovoljan – 5 bodova Ocjena dobar – 6 bodova Ocjena vrlo dobar – 8 bodova Ocjena izvrstan – 10 bodova 4. Usmeni ispit Student koji zadovolji prethodne kriterije pristupa usmenom dijelu ispita. Na usmenom dijelu ispita moguće je ostvariti 40 bodova. Prag prolaznosti je 60% ili 24 boda. Usmeni dio ispita vrednuje se na slijedeći način: < 24 boda - nedovoljan – nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama 24 – 28 bodova – dovoljan – poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom i literaturom 29 – 35 bodova – dobar – zadovoljavajuće snalaženje, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi 36 – 38 bodova – vrlo dobar – adekvatno argumentiranje, jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima

125

39 – 40 bodova – izvrstan – jasno zaključivanje s čvrstim uporištem u teoriji i literaturi; povezivanje uzročno-posljedičnih veza, prikaz razvoja novih rezultata u struci Student je na ispit dužan donijeti na uvid Knjižicu prakse


1. Mrzljak V. Zdravstvena njega u kući, Udruga medicinskuh sestara Zdravstvene njege u kući, Zagreb, 2016 2. Mojsović Z. i sur: Sestrinstvo u zajednici 1, Visoka zdravstvena škola, Zagreb, 2004. 3. Mojsović Z. i sur: Sestrinstvo u zajednici 2, Zdravstveno veleuĉilište, Zagreb 2006.


Pavić J. Sestrinska skrb za obitelj, nastavni tekstovi. Zdravstveno veleučilište Zagreb 2008. Šimunec D. ur: Smjernice za postupke u zdravstvenoj njezi u kući, HKMS, Zagreb, 2009. Šimunec D.ur: Smjernice za provođenje zdravstvene njege u patronažnoj djelatnosti, HKMS, Zagreb, 2013.

126

Opće informacije

Nositelj predmeta Tamara Salaj,pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega starijih osoba





4




15 30 45



Upoznati studente sa specifičnostima zdravstvenih potreba te načelima pružanja zdravstvene njege starijih osoba. Osposobiti studenta za primjenu vještina specifične sestrinske skrbi starijih osoba.


Uvjeta za upis predmeta nema


- napisan i ocijenjen seminarski rad koji obrađuje jedan od problema iz područja zdravstvene njege starih osoba - izvršene kliničke vježbe u domu za starije osobe 1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet - opisati osnovne pojmove iz područja gerijatrije i gerontologije - objasniti osnovne značajke demografskog, biološkog, psihološkog i socijalnog starenja - razlikovati fiziološke i patološke promjene u starijoj dobi - prepoznati najčešće zdravstvene probleme starijih osoba - provoditi postupke dijagnostike, liječenja i rehabilitacije starijih osoba kao član tima - procijeniti potrebe, planirati, provoditi i vrednovati zdravstvenu njegu starijih osoba - primjeniti mjere prevencije za starije osobe - usporediti osnovne modele skrbi za starije osobe - razviti pozitivna stajališta o starosti i starijim osobama 1.4. Sadržaj predmeta Sadržaj predmeta obuhvaća: Osnove gerijatrije i gerontologije. Demografski, biološki i psihosocijalni aspekti starenja. Fiziološke i patološke promjene u procesu starenja. Osnovne karakteristike medicine starije dobi. Primarna, sekundarna i tercijarna prevencije za starije. Pomoć pri zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba. Komunikacija sa starijim osobama. Organizacijski modeli skrbi za starije. Stajališta i predrasude o starosti i starijim osobama. Uspješno starenje i kvaliteta života starijih odsoba. Praktični dio nastave (vježbe) slijedi teme teorijske nastave.




127

1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave.. Nazočnost nastavi obavezna je u obimu propisanom Pravilnikom o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad koji obrađuje jedan od problema iz područja zdravstvene njege starih osoba.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej Istraživanje


1 Referat Praktični rad 0,5

Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz sljedećih elemenata vrednovanja: kolokviji ili pismeni ispit, seminar, stručna praksa. 1. Kolokviji ili pismeni dio ispita Studenti mogu pisani dio ispita riješiti na jedan od dva načina: a) uspješnim polaganjem dva kolokvija 1. kolokvij -40 bodova, prag prolaznosti 60% ili 24 bodova 2. kolokvij- 40 bodova, prag prolaznosti 60% ili 24 bodova b) pristupanjem pismenom dijelu ispita 2. Seminar Ocjena seminara uključuje do 10 bodova i to: -pisani seminarski rad



3. Stručna praksa Stručnu praksu ocjenjuju mentori u nastavnim bazama. Najmanji broj bodova iz stručne prakse je 5, a najveći 10 bodova kako slijedi: ocjena dovoljan-5 bodova ocjena dobar-6 bodova ocjena vrlo dobar-8 bodova ocjena izvrstan-10 bodova


Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika, nastavni tekstovi, Zdravstveno veleučilište Zagreb, 2007 Nastavni materijali predavača


Duraković, Z. i sur. Gerijatrija – medicina starije dobi, C.T. Poslovne informacije, Zagreb, 2007 (odabrana poglavlja) Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege, Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo „Andrija Štampar“, Zagreb 2011. Mojsović, Z. i sur: Sestrinstvo u zajednici 2, Zdravstveno veleučilište, Zagreb 2006.(str.465-527) Despot Lučanin, J. Iskustvo starenja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2003 Schaie, K. W. i Willis, S. L. (2001) Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja).

128

Opće informacije

Nositelj predmeta Živko Stojčić, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama





2




10 15 15



Cilj je upoznavanje studenta s problematikom pristupa osobama s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u skladu sa suvremenim pristupima ovoj populaciji. Također cilj programa je usvajanje znanja, razumijevanja i načina pristupa specifičnim potrebama osoba s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju s naglaskom na promociju zdravlja i kreiranje zdravstvenih programa. Student će usvojiti vještine potrebne za prikupljanje podataka, planiranje i provođenje zdravstvene njege i evaluaciju ishoda s posebnim naglaskom na specifičnosti pristupa djetetu s teškoćama u razvoju kao kompetentnom članu multidisciplinarnog tima





- primijeniti primjeren pristup u skladu s specifičnim potrebama osoba s invaliditetom - razumjeti načine pristupa specifičnostima oštećenja kod osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju - planirati i provoditi zdravstvenu njegu prema principima procesa zdravstvene njege - evaluirati ishode zdravstvenih planova - opisati i razumjeti tehnike i specifične intervencije multidisciplinarnog pristupa u radu s osobama s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju s naglaskom na ulogu medicinske sestre u radu tima

- promovirati suvremene pristupe radu s osobama s invaliditetom u cilju podizanju kvalitete življenja.


Invaliditet i društvo Terminologija; Modeli pristupa osobama s invaliditetom; Uzroci i prevencija invaliditeta; Osobe s invaliditetom kroz povijest; Odnos prema osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj; Oblici skrbi za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju; Nacionalna strategija za osobe s invaliditetom s naglaskom na područje Zdravstvena zaštita; Međunarodne klasifikacije i invaliditet; Kvaliteta života osoba s invaliditetom; Prava osoba s invaliditetom iz sustava zdravstvene skrbi; Programi u radu s osobama s invaliditetom; Zdravstvena njega osobe s invaliditetom u obitelji; Proces zdravstvene njege u skrbi s osobama s invaliditetom (procjena, planiranje, provođenje, evaluacija); Specifičnost pristupa u provedbi zdravstvene njege kod osobe s ispodprosječnim intelektualnim funkcioniranjem; Autizam; Osobe s oštećenjem vida; Osobe s oštećenjem sluha;

129

Osobe s motoričkim poremećajima; Pomagala za osobe s invaliditetom; Dijete s neurorizikom; Uloga medicinske sestre u radu s djetetom s teškoćama u razvoju u obitelji; Uloga sestre u timu rane intervencije i rehabilitacije; Kvaliteta života osoba s invaliditetom; Etički aspekti skrbi za osobe s invaliditetom; Holistički pristup u radu s osobama s invaliditetom; Prevencija invaliditeta i promocija zdravlja; Mentalno zdravlje osoba s invaliditetom- uloga medicinske sestre.




1.6. Komentari


Prisutnostna nastavi: Predavanja: 70% redovni i 50% izvanredni Seminari: 100% redovni i izvanredni Vježbe: 100% redovni i izvanredni


Pohađanje nastave

0,5

Aktivnost u nastavi

0.1

Seminarski rad

0.3 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

0.3

Usmeni ispit

0.3 Esej Istraživanje



0.5

Portfolio


Prisustvovanje na predavanjima, seminarima i vježbama, napisan seminarski rad Potpisan evidencijski list od strane mentora na vježbama Obvezatna literatura Ljubičić M. Zdravstvena njega osoba s invaliditetom, Sveučilište u Zadru, 2014.

Dopunska literatura Sedić B. Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama, Visoka zdravstvena škola, Zagreb, 2005 Šegota, I. Gluhi i znakovno medicinsko nazivlje: kako komunicirati s gluhim pacijentom. Zagreb: Medicinska naklada, 2010. Segota I sur. 2007. Bioetički aspekti komuniciranja s gluhima, Medicinski fakultet Rijeka Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine., Narodne novine. 63/07. Galić, S. Neuropsihologijska procjena. Požega: Naklada Slap, 2002. Kocijan - Hercigonja, D. Mentalna retardacija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2000. Bujas – Petković, Z. Autistični poremećaj. Zagreb: Školska knjiga, 1995. Remschmidt, H. Autizam. Jastrebarsko: Naklada slap, 2009. Fröhlich, A. Basale stimulation in der Pflege. Berlin: Kallmeyer, 2007. Jajić, I. i sur.Fizikalna i rehabilitacijska medicina: osnove i liječenje. Zagreb: Medicinska naklada, 2008. Glasser, W. Teorija izbora. Zagreb: Alinea, 2000. Fučkar, G. Odabrana poglavlja paketa LEMON. Zagreb: Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju, 1998. Tekstovi na engleskom jeziku spremljeni na stranicu kolegija Internet izvori

130

Opće informacije

Nositelj predmeta Dr. sc. Rudolf Kiralj, pred. Naziv predmeta Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu Studijski program Preddiplomski stručni studij sestrinstva


Godina 3. Semestar 5. Bodovna vrijednost -ECTS

4




15 30 25



Upoznati studente s osnovama istraživačke metodologije Prikazati studentima načine korištenja medicinskih informacija Prikazati studentima primjenu statističkih metoda i postupaka u medicini Upoznati studente s vrstama istraživanja u medicini




- prihvaćen/ocijenjen seminarski rad - odrađen minimum vježbi - predane/ocjenjene domaće zadaće (u slučaju posebne nadoknade)


Nakon odslušanih predavanja, seminara, odrađenih vježbi te samostalnog učenja i položenog ispita studenti će: - primijeniti znanja iz istraživačke metodologije te ih integrirati sa stečenim znanjima o korištenju medicinskih informacija i primjeni statističkih metoda i postupaka u medicini - primijeniti temeljna znanja i vještine za istraživanja i uporabu stručne i znanstvene literature - objasniti različite ustroje istraživanja u zdravstvu - primijeniti različite načine prikazivanja podataka prikupljenih u istraživanju - procijeniti kritički prikaze podataka i kritički analizirati znanstvena izvješća o medicinskim istraživanjima.


Znanstveno istraživanje Hipoteza i statistička hipoteza Vrste istraživanja Planiranje istraživanja Tumačenje rezultata Prikaz podataka Znanstvena publikacija Građa znanstvenoga članka Objavljivanje istraživanja


predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

131

terenska nastava ostalo ___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Redovito prisustvovanje nastavi, aktivno učestvovanje na svim vježbama, usmeno izlaganje seminara


Pohađanje nastave


1 Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio


Studenti stječu najmanje 14 (redoviti i izvanredni) a najviše 30 bodova tijekom nastave redovitim pohađanjem nastave, radom nametodičkim vježbama i kvalitetnim seminarom (istraživački, pismeni i usmeni dio). Zadovoljivši minimalne uvjete, student može pristupiti konačnoj provjeri ishoda učenja na jedan od dva načina: putem dvaju kolokvija (dva pismena) ili završnim pismenim ispitom. Usmeni ispit na ispitnom roku ili usmeno ispitivanje na kolokviju izvodi se u posebnim slučajevima (granični slučajevi ocjena 2/3, 3/4, 4/5; odgovaranje za višu ocjenu; problematični slučajevi koji zahtijevaju dodatnu usmenu provjeru znanja).

ELEMENT

OCJENJIVANJA

MIN

BODOVA

MAX

BODOVA

TIJEKOM NASTAVE

Pohađanje nastave 4 (R, I) 5

Metodičke vježbe 2 5

Seminar 8 20

KOLOKVIJI

Prvi pismeni kolokvij 18.5 35

Drugi pismeni kolokvij 18.5 35

ZAVRŠNI ISPIT

Pismeni ispit 37 70

UKUPNO BODOVA 51 100

KONAČNA OCJENA: 51 do 63 bodova = dovoljan (2) 64 do 76 bodova = dobar (3) 77 do 88 bodova = vrlo dobar (4) 89 do 100 bodova = izvrstan (5) NADOKNADE. Studenti koji ne zadovolje minimum elemenata ocjenjivanja tijekom nastave ili nekvalitetno odrade svoje obaveze, imaju veće izostanke kao i drugi problematični slučajevi koji se mogu riješiti tijekom tekuće akademske godine, u dogovoru s predmetnim nastavnikom odrađuju svoje dugove, na način kako to predmetni nastavnik odredi. U pravilu, tek nakon odrade svih dugova student može pristupiti ispitu ili eventualno kolokviju. Dodatni usmeni ispit na ispitnom roku ili eventualno usmeno ispitivanje na kolokviju može predstavljati završni dio nadoknade, prema procjeni predmetnog nastavnika. KOLOKVIJI. U pravilu, student pristupa kolokvijima kada je odradio barem minimum vježbi ikvalitetan seminar, i ima približno minimum ili više u pohađanju nastave. Prvi pismeni kolokvij odnosi se na prvi dio gradiva – istraživanje (15 pitanja; za prolaz je potrebno točno odgovoriti na 8 pitanja). Pozitivan rezultat prvog pismenog kolokvija uvjet je pristupanju drugom pismenom kolokviju, koji se odnosi na drugi dio gradiva - statistiku (15

132

pitanja; za prolaz je potrebno točno odgovoriti na 8 pitanja, i od toga riješiti točno 2 zadatka od 5 zadataka). Pozitivan rezultat drugog pismenog kolokvija određuje konačnu ocjenu; u određenim slučajevima (granične ocjene, odgovaranje za višu ocjenu, problematični slučajevi), usmeno ispitivanje čini dio zaključivanja konačne ocjene. Eventualni pad na takvom usmenom ispitivanju znači da će student morati pristupiti pismenom ispitu na ispitnom roku i pisati gradivo cijelog kolegija; ako se radi o slučaju koji zahtjeva dodatnu usmenu provjeru znanja na ispitu, onda će student opet biti usmeno ispitivan na idućem ispitnom roku. Nadalje, samo djelomično pozitivan rezultat kolokvija tj. postignut na prvom pismenom kolokviju, priznaje se kao alternativa za položeni pismeni ispit iz prvog dijela gradiva (istraživanje); na ispitnom roku, student s takvim slučajem piše ispit iz drugog dijela gradiva (statistika). U slučaju da je student imao dodatno usmeno ispitivanje na kolokviju na kojem nije imao pozitivan rezultat, rezultati pismenih kolokvija mu se ne priznaju kao alternativa pismenom ispitu; u takvom slučaju, student ide na ispitni rok i polaže cijelo gradivo, s dodatnim usmenim ispitom. 6. ZAVRŠNI ISPIT. U pravilu, student pristupa završnom pismenom ispitu kada je odradio barem minimum vježbi i kvalitetan seminar, i ima približno minimum ili više u pohađanju nastave. Pismenim ispitom (30 pitanja) provjerava se cjelokupno gradivo kolegija – iz istraživanja (15 pitanja) i iz statistike (15 pitanja, od toga 5 zadataka). Za prolaz na ispitu potrebno je ispuniti tri kriterija: točno odgovoriti barem na 8 pitanja iz istraživanja; točno odgovoriti barem na 8 pitanja iz statistike; točno riješiti barem 2 zadatka od 5 zadataka iz statistike, što se ubraja u minimum od 8 točno odgovorenih pitanja iz statistike. Neispunjavanje bilo kojeg kriterija, ili dva ili tri od navedenih kriterija znači pad na ispitu bez mogućnosti usmene popravke, te student na idućem ispitu piše ispit iz cijelog gradiva. Pozitivan rezultat pismenog ispita znači zaključivanje konačne ocjene. Eventualni usmeni ispit u određenim slučajevima (granične ocjene, odgovaranje za višu ocjenu, problematični slučajevi) čini dio zaključivanja konačne ocjene. Pad na takvom usmenom ispitu znači da će student morati pristupiti pismenom ispitu na ispitnom roku i pisati gradivo cijelog kolegija; ako se radi o slučaju koji zahtjeva dodatnu usmenu provjeru znanja, ona će student opet biti usmeno ispitivan. DODATNE NAPOMENE 1. POHAĐANJE NASTAVE. Provjerava se na prisutnost studenata na predavanjima, vježbama i seminarima. Minimum je 60% (od izvedene nastave) za izvanredne i 80% za redovite studente. 2. METODIČKE VJEŽBE. Uzima se u obzir koliko vježbi je student odradio sveukupno. Tri vježbe iz istraživan ja i jedna iz statistike jesu minimum obaveznih vježbi za sve studente. Preporučuje se prisustvovanje svim vježbama u potpunosti, radi uspješnosti prilikom izrade seminara i polaganja kolokvija odnosno završnog ispita. 3. SEMINAR. Seminar se izrađuje u obliku PowerPoint dokumenta kao izvještaja vlastitog istraživanja s primjenom statistike. Tri su elementa ocjenjivanja za seminar: značaj i kvaliteta samog istraživanja (5-10 bodova), sadržajnost i uređenost PowerPoint dokumenta(2-5 bodova), te usmena prezentacija seminara (2-5 bodova).


Marušić M. i sur. Uvod u znanstveni rad u medicini, 5. izdanje. Zagreb: Medicinskanaklada; 2013 (ilinekoranijeizdanje Petz, B. Osnovne statističke metode za nematematičare. 5. izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap 2004.


Sindik, J. Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu. Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku; 2014. Eterović D., Kardum G. Biostatistika za studente medicine, 5. Izdanje. Split: Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu; 2010.

133

Opće informacije

Nositelj predmeta Melita Mesar, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega odraslih II/VI





4




10 60 35



Upoznati studenta s osnovnim načelima i vještinama zdravstvene njege kirurških bolesnika. Stečeno i usvojeno znanje i vještine trebaju omogućiti razumijevanje osnovnih načela zdravstvene njege, te primjenu bazičnih vještina u sestrinskoj praksi.



- Položen ispit iz kolegija Zdravstvena njega odraslih ll/V


Nakon odslušanog kolegija student će: - prikupljati, procijeniti, analizirati i interpretirati podatke vezane uz zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba kod kirurških bolesnika - objasniti i planirati opću i specijalnu zdravstvenu njegu kirurških bolesnika - objasniti i provoditi opću i specijalnu zdravstvenu njegu kirurških bolesnika - objasniti, planirati i primijeniti postupke usmjerene poboljšanju zdravlja, ozdravljenju ili mirnoj smrtI - objasniti i provoditi prijeoperacijsku pripremu bolesnika, skrb za vrijeme operacije i posljeoperacijsku zdravstvenu njegu - pratiti i procijeniti uspješnost preoperativne, perioperativne i postoperativne zdravstvene njege - planirati, primijeniti i evaluirati uspješnost postupaka u specijalnim područjima kirurške zdravstvene njege - objasniti i provoditi intervenciju u zdravstvenoj njezi prema postavljenim smjernicama - objasniti i provoditi edukaciju bolesnika i članova njegove obitelji - objasniti i provoditi rehabilitaciju i palijativnu skrb - nadzirati i upravljati kvantitetom I kvalitetom zdravstvene njege - evaluirati i dokumentirati pruženu zdravstvenu njegu


1.4. Sadržaj predmeta - teorijska i praktična primjena znanja usmjerenih na zdravstvenu njegu kirurških bolesnika, s posebnim

134

naglaskom na holistički, sistematski i individualizirani pristup tijekom boravka u bolnici i nakon otpusta kući - sustavna preoperativna, perioperativna i postoperativna zdravstvena njega - usmjerenost na kvalitetu života bolesnika nakon operativnog zahvata, sudjelovanje njegove obitelji u skrbi, na rehabilitaciju i moguću palijativnu skrb - edukacija za primjenu znanja i vještina u prikupljanju podataka i procjeni potreba bolesnika za zdravstvenom njegom, definiranju problema, postavljanju sestrinskih dijagnoza ,hitni i elektivni prijem kirurškog bolesnika: opći i specijalni monitoring, edukacija kirurškog bolesnika, psihička i fizička priprema bolesnika za operativni zahvat, enteralna i parenteralna prehrana bolesnika,nadoknada cirkulacijskog volumena, neposredna fizička priprema za operativni zahvat, premedikacija, neposredno postoperacijsko praćenje bolesnika, poslijeoperacijske poteškoće, poslijeoperacijskekomplikacije,specijalna područja zdravstvene njege kirurških bolesnika: prijeoperacijska priprema i poslijeoperacijska zdravstvena njega: kardiokirurškog bolesnika, bolesnika s operativnim zahvatima na gastrointestinalnom traktu, zdravstvenu njegu nakon operacija dojke, temeljnasestrinska znanja o kirurškoj rani, zbrinjavanje pacijenta s smrzotinama, zdravstvena njega bolesnika s opeklinama, zbrinjavanjepolitraumatiziranog ozljeđenika te specifičnost vođenja sestrinske dokumentacije - razvijanje profesionalnog odnosa prema radu te postupanje u skladu sa zakonskim i etičkim načelima,

- uvažavanje timskog rada i razvijanje profesionalne komunikacije




1.6. Komentari




Pohađanje nastave


0,5 Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz slijedećih elemenata vrednovanja: - pismeni ispit - 30 bodova - seminar – 10 bodova - stručna praksa -10 bodova - usmeni ispit – 50 bodova

Najveći mogući broj bodova = 100 Studentima se omogučava polaganje ispita putem ispitnog predroka koji će se organizirati u roku od 10 dana nakon odslušanih predavanja.

2. Pismeni ispit (ili ispitni predrok)_ Na pismenom ispitu moguće je ostvariti ukupno 30 bodova

Kriteriji pismenog ispita: 19 -21 = dovoljan 22- 24 = dobar

135

25 -27 = vrlo dobar 28 -30 = izvrstan Uvjet za izlazak na usmeni ispit je položen pismeni ispit na redovitom ispitnom roku ili ispitnom predroku. Ukoliko student ne zadovolji na usmenom ispitu izlazi ponovno na ispitni rok koji uključuje pismeni i usmeni ispit. Usmenoj provjeri znanja student pristupa isključivo u vrijeme redovitog ispitnog roka(bez obzira da li je polagao ispit na ispitnom predroku ili redovitom roku) Student je oslobođen usmenog ispita ukoliko je uspješno položio pismeni dio testa i ukoliko je na seminaru ocijenjen s vrlo dobar(4) ili izvrstan(5). 2. Seminar Ocjena seminara uključuje do 10 bodova i to: -pisani seminarski rad




< 30 boda (nedovoljno)- nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama 30 - 35(dovoljno)- poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom i literaturom 36 - 40 (dobro)- zadovoljavajuće snalaženje, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi 41 -45 (vrlo dobro) – adekvatno argumentiranje, jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima

46 -50 (izvrsno)- jasno zaključivanje s čvrstim uporištem u teoriji i literaturi; povezivanje uzročno-posljedičnih veza, prikaz razvoja novih rezultata u struci


Kalauz, S. Zdravstvenanjegakirurškihbolesnika (nastavnitekstovi), Visokazdravstvena škola, Zagreb, 2000. Benko, I. Zdravstvena njega kirurških bolesnika (nastavni tekstovi), Visoka zdravstvena škola, Zagreb, HKMS, 2014.


Bradić I. isur. Kirurgija, Medicinskaknjiga, Zagreb, 1995. Keros, P., M. Pećina, M. Ivančić-Košuta: Temelji anatomije čovjeka. Naprijed 1999.

136

Opće informacije


Naziv predmeta Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2





3




30 40



Cilj kolegija je naučiti studenta da razumijestavovekojiseodnosenapromocijumentalnog zdravlja i pomoć osobama injihovimobiteljimausuočavanjuspsihičkimporemećajima; osposobiti ga za vještinepotrebnezaprikupljanjepodataka, planiranjeiprovođenjezdravstvenenjege i evaluacijuishoda; dati mu osnovnateoretskaznanja i razumijevanjetehnikapregovaranja, grupneterapije i specifičnihintervencijaukriznimstanjima; te ga osposobiti da funkcionirakaokompetentni članmultidisciplinarnogtima.



Prihvaćen /ocijenjen seminarski rad i izvršene kliničke vježbe kolegija


- reproducirati i razumjeti temeljne pojmove koji se odnose na promociju mentalnog zdravlja i pomoći osobama i njihovim obiteljima u suočavanju s psihičkim poremećajima - sudjelovati u unapređenju duševnog zdravlja i procjeni mentalnog statusa kao kompetentni članovi multidisciplinarnog tima - prikupljati podatke, planirati i provoditi zdravstvenu njegu te evaluaciju ishoda zdravstvene njege - razviti humaniji odnos prema bolesnicima s mentalnim poremećajima i tako pridonijeti antistigmi.


Proceszdravstvenenjegekodovisnostiopsihoaktivnimtvarima Proceszdravstvenenjegebolesnikaovisnihoalkoholu. Proces zdravstvene njege osoba starije životne dobi s mentalnim poremećajem. Uloga medicinske sestre u psihosocijalnoj rehabilitaciji ovisnika. Promicanje mentalnog zdravlja Sadržajkolegija, uključujućiipraktičnaznanjastečenanapraktičnimvježbama, usmjerenjenaduševnozdravljeibolest, anadogradnjajesadržajimakojesustudentisteklikrozpsihološkugrupukolegija. Unapređenje duševnog zdravlja i procjena mentalnog statusa čine osnovu za učenje duševnih bolesti, specifičnih tehnika i kontinuirane zdravstvene njege i rehabilitacije.



137

vježbe obrazovanje na

daljinu terenska nastava


1.6. Komentari




Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz sljedećih elemenata vrednovanja: pismeni ispit, usmeni ispit, stručna praksa (mogućnost predroka). 1.Pismeni dio ispita Na pismenom dijelu ispita moguće je ostvariti 40 bodova, prag prolaznosti je 60% ili 24 bodova 3. Stručna praksa Stručnu praksu ocjenjuju mentori u nastavnim bazama. Najmanji broj bodova iz stručne prakse je 5, a najveći 10 bodova kako slijedi: ocjena dovoljan-5 bodova ocjena dobar-6 bodova ocjena vrlo dobar-8 bodova ocjena izvrstan-10 bodova 4. Usmeni ispit Student koji zadovolji prethodne kriterije pristupa usmenom dijelu ispita. Na usmenom dijelu ispita moguće je ostvariti do 50 bodova. Prag prolaznosti je 60% ili 30 boda. Usmeni dio ispita vrednuje se na sljedeći način:



Sedić B. (2006) Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika, Visoka zdravstvena škola, Zagreb. Nastavni matrijali predavača


Jakovljević M (ur). Psihijatrija za studente Više medicinske škole. A. G. Matoš, Samobor, 1995. McFarland K. G., Durand Tomas M. Psychiatric and Mental Helth Nursing. J. B. Lippincott com.,Philadelphia, 1990.

138

Opće informacije

Nositelj predmeta Gordana Valpotić, pred. Tamara Salaj, pred.

Naziv predmeta Palijativna zdravstvena njega








5 10 30



Student će biti upoznat s osnovnim načelima, filozofijom i organizacijom palijativne zdravstvene njege. Student će biti osposobljen za procjenu potreba, planiranje, provođenje i evaluaciju zdravstvene njege u zadnjem stadiju života tijekom boravka u bolnici, hospiciju i kući kao i pružanje podrške obitelji tijekom bolesti i žalovanja.




- položen ispit iz predmeta Osnove zdravstvene njege,Proces zdravstvene njege, Filozofija i etika u sestrinstvu, Komunikacijske vještine i Patofiziologija - prihvaćen/ocijenjen seminarski rad - izvršene kliničke vježbe


- objasniti filozofiju i načela palijativne zdravstvene njege - navesti organizacijske oblike i razine palijativne skrbi - identificirati osnovna obilježja palijativne njege u bolnici, hospiciju i zajednici - procjeniti potrebe, planirati, provoditi i evaluirati palijativnu zdravstvenu njegu - primjeniti postupke rješavanja i ublažavanja simptoma i patnje bolesnika - organizirati profesionalnu i socijalnu podršku bolesniku i njegovoj obitelji; - komentirati etička pitanja u palijativnoj njezi.


Definicije i osnovni pojmovi u palijativnoj skrbi. Načela i filozofija palijativne njege. Povijest hospicija i palijativne skrbi. Organizacija palijativne skrbi. Pomoć pri zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba umirućih bolesnika. Postupci rješavanja i ublažavanja neugodnih simptoma i patnje bolesnika. Autonomija i dostojanstvo bolesnika. Odnos medicinska sestra-bolesnik. Komunikacija s umirućim bolesnikom i njegovom obitelji. Podrška obitelji tijekom bolesti i žalovanja Etička pitanja u palijativnoj njezi.



139



1.6. Komentari




Pohađanje nastave


0,25 Seminarski rad


Pismeni ispit 0,75 Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt



Portfolio


Rad studentanapredmetuvrednuje se iocjenjujetijekomnastaveinazavršnomispitu. Tijekom nastave vrednuje se usvojeno znanje, aktivnost u nastavi, samostalni rad i pohađanje nastave.

1.10. Obvezatna literature

Palijativna medicina i palijativna skrb - Izabrani tekstovi za pripremu ispita (Medix 2016.) Nacionalne smjernice za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske služba sa pacijentima kojim je potrebna palijativna skrb, Hrvatski zavod za hitnu medicinu, www.hzhm.hr


Važni dokumenti, alati i edukativni materijali-za profesionalce i ustanove dostupni na; http://www.palijativna-skrb.hr/

http://www.hzhm.hr/

140

Opće informacije

Nositelj predmeta Mirna Žulec, v.pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega u zajednici





4




5 60 30



Upoznati studente s mogućnostima prikupljanja, procjene, analize i interpretacije podataka potrebnih za provođenje intervencija sestrinske i zdravstvene skrbi u domu korisnika, u zdravstveno socijalnim institucijama kao i ostalim zdravstvenim i nezdravstvenim institucijama koje sudjeluju u skrbi populacije u zajednici; Upoznati studente s intervencijama medicinske sestre a koje su usmjerene na provođenje zdravstvene njege u zajednici; promicanje zdravlja, provođenje zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvjećivanje stanovništva te rada u multidisciplinarnom timu. Usvojenim znanjima i vještinama studenti će steći potrebne kompetencije za zdravstvenu skrb i očuvanje zdravlja pojedinca i obitelji u zajednici.


1.2.1. Uvjet za polaganje ispita

• položen ispiti Osnove zdravstvene njege 2 i Proces zdravstvene njege 2 • prihvaćen/ocijenjen seminarski rad • izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog kolegija student će biti osposobljen: - prikupiti potrebne podatke za provedbu zdravstvene skrbi kod pojedinca i/ili obitelji - analizirati prikupljene podatke o pojedincu, obitelji i zajednici - analizirati potrebe bolesnog i zdravog pojedinca i/ili obitelji za provođenje zdravstvene njege u zajednici - prepoznati čimbenike rizika za oštećenje zdravlja kod pojedinca i obitelji te čimbenike rizika u zajednici - razlikovati pristupe u planiranju zdravstvene skrbi u populaciji zdravih i bolesnih osoba - razlikovati pristupe u planiranju zdravstvene skrbi u domu korisnika, zdravstveno socijalnim institucijama i ostalim zdravstvenim i nezdravstvenim institucijama - razlikovati prioritete u provođenju zdravstvene skrbi u zajednici - opisati potrebne postupke u planiranju i provođenju zdravstvene skrbi u zajednici - koristiti stečeno znanje, vještine i metode rada za provođenje zdravstvenog odgoja kroz individualni rad i rad sa malim i velikim grupama različitih javno-zdravstvenih problema sa svim dobnim skupinama - opisati važnost rada medicinske sestre u timskoj, intersektorskoj, i javno- zdravstvenoj suradnji. - napraviti plan provođenja zdravstvene skrbi kod pojedinca i obitelji

- dokumentirati sestrinsku skrb

141


Cjelovit pristup u zbrinjavanju korisnika skrbi, obiteljsko zbrinjavanje i usmjerenost na zajednicu, preventivno djelovanje, primjena sustavnog, logičnog rješavanja problema kroz proces sestrinske skrbi. Sadržaj je usmjeren na zadatke koji se odnose na: -promicanje i očuvanje zdravlja te sprečavanje bolesti kod novorođenčadi, dojenčadi, male i predškolske djece, školske djece i mladeži, žena (posebno u razdoblju trudnoće i nakon porođaja), starih i nemoćnih osoba, osoba s rizičnim ponašanjem i lošim životnim navikama. Promicanje zdravlja provedbom Nacionalnih programa i drugih preventivnih programa ciljne populacije prepoznavanje i pravodobno otkrivanje potreba te skrb za bolesne, stare i nemoćne koja se provodi tamo gdje ljudi žive i rade -edukaciju korisnika i obitelji za samozbrinjavanje -edukaciju korisnika i obitelji za upotrebom raznih vrsta pomagala -upoznavanje korisnika i obitelji s raznim uslugama za pomoć u zajednici te mogućnostima pomoći u svrhu poboljšanja zdravstveno-socijalnog statusa -zdravstvenu njegu nepokretnih i slabije pokretnih bolesnika s prolaznim i trajnim stanjima u kojima nije moguće samozbrinjavanje -zdravstvena njega nepokretnog i teško pokretnog bolesnika (toaleta, pomoć pri hranjenju i oblačenju, prevencija komplikacija dugotrajnog ležanja, primjena enteralne, parenteralne i lokalne terapije, uzimanje dijagnostičkog materijala kod nepokretnih bolesnika, skrb poremećaja integriteta kože (ulcus crurisa, dekubitusa ...) -skrb za bolesnika s umjetnim otvorom (anus praeterom, kanilom…).



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo___________________

1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na odabranu ili predloženu temu te položiti pismeni ili usmeni ispit. U seminarskom radu student treba pokazati dobro poznavanje teme, poznavanje i primjenu gradiva obrađenog u okviru kolegija te treba demonstrirati sposobnost pronalaženja relevantnih izvora literature i pokazati sposobnost pisanja. Svaki student dužan je riješiti problemski zadatak i odraditi vježbovnu nastavu.


Pohađanje nastave


Seminarski rad


Pismeni ispit

1,5 Usmeni ispit

1,5 Esej

Istraživanje


Referat

Praktični rad

Portfolio


Ukupnu ocjenu čini zbroj postignuća iz sljedećih elemenata vrednovanja: kolokviji ili pismeni ispit, seminar, stručna praksa, usmeni ispit. 1. Kolokviji ili pismeni dio ispita

142

Studenti mogu pisani dio ispita riješiti na jedan od dva načina: a) uspješnim polaganjem dva kolokvija 1. kolokvij -20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova 2. kolokvij- 20 bodova, prag prolaznosti 60% ili 12 bodova b) pristupanjem pismenom dijelu ispita pismeni ispit - 40 bodova, prag prolaznosti 60% Student koji na oba stekne minimalno 24 boda oslobađa se polaganja pismenog dijela ispita. 2. Seminar Ocjena seminara uključuje do 10 bodova i to: -pisani seminarski rad



3. Stručna praksa Stručnu praksu ocjenjuju mentori u nastavnim bazama. Najmanji broj bodova iz stručne prakse je 5, a najveći 10 bodova kako slijedi: ocjena dovoljan-5 bodova ocjena dobar-6 bodova ocjena vrlo dobar-8 bodova ocjena izvrstan-10 bodova 4. Usmeni ispit Student koji zadovolji prethodne kriterije pristupa usmenom dijelu ispita. Na usmenom dijelu ispita moguće je ostvariti do 40 bodova. Prag prolaznosti je 60% ili 24 boda. Student koji na usmenom ispitu dobije ocjenu nedovoljan (1) na sljedećem roku polaže pismeni i usmeni ispit. Usmeni dio ispita vrednuje se na sljedeći način:

< 24 boda (nedovoljno)- nepotkrijepljeno ili manjkavo zaključivanje temeljeno na generalizacijama 24- 28 (dovoljno)- poznavanje osnovnih pojmova i činjenica, ograničeno dokazivanje rezultata; zaključivanje potkrijepljeno osnovnom teorijom iliteraturom 29-35 (dobro)- zadovoljavajuće snalaženje, povezivanje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi 36-38 (vrlo dobro) –adekvatno argumentiranje, jasno povezivanje teorije s praktičnim primjerima 39-40 (izvrsno)- jasno zaključivanje s čvrstim uporištem u teoriji i literaturi; povezivanje uzročno-posljedičnih veza, prikaz razvojanovih rezultata u struci


Mojsović,Z. i sur.“ Sestrinstvo u zajednici“ , Visoka zdravstvena škola, Zagreb, 2005.


Puntarić D,Ropac D, Jurčev Savičević A i sur., Javno zdravstvo, Medicinska naklada, 2015 Vrhovac, B. Interna medicina. Zagreb: Naklada Naprijed, 1997.

143

Opće informacije

Nositelj predmeta mr.sc. Tatjana Badrov, v.pred. Ružica Mrkonjić, pred.

Naziv predmeta Zdravstveni odgoj s metodama učenja i poučavanja





3




15 15



Uvesti studenta u metode zdravstvenog odgoja kao specifičnost rada medicinske sestre prvostupnice Osposobiti studenta za utvrđivanje zdravstveno odgojnih potreba pojedinca i skupina, planiranje zdravstveno odgojnih aktivnosti, provođenje programa zdravstvenog odgoja, pomoć pojedincima i skupinama u korištenju vlastitih resursa za zdravlje. Osposobiti studenta za provođenje aktivnosti usmjerenih unapređenju zdravlja.




Prihvaćen praktični rad u obliku razrađene pripreme za izvođenje edukacije koja uključuje informativne materijale i materijale za sudionike.


- objasniti osnovne metode učenja i poučavanja - primijeniti didaktička načela u provođenju zdravstvenog odgoja - procijeniti zdravstveno odgojne potrebe pojedinca i skupina - planirati zdravstveno odgojne aktivnosti pojedinca i skupina - provoditi programe zdravstvenog odgoja pojedinca i skupina - provoditi aktivnosti usmjerene unapređenju zdravlja.


Zdravstveno ponašanje i zdravlje. Unapređenje zdravlja i zdravstveni odgoj. Metode učenja i poučavanja. Didaktičke osnove organiziranih oblika zdravstvenog odgoja i obrazovanja. Rad s pojedincem i obitelji, malom grupom i zajednicom. Medicinska sestra – zdravstveni edukator. Sustavno planiranje zdravstvenog odgoja kao dio procesa zdravstvene njege Praktični dio nastave (vježbe) slijedi teme teorijske nastave.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo __________________

144

1.6. Komentari


Prisutnost na nastavi u skladu s Pravilnikom o studiranju Visoke tehničke škole u Bjelovaru, izrada praktičnog rada na zadanu temu u obliku razrađene pripreme za izvođenje edukacije koja uključuje informativne materijale i materijale za sudionike.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi 0,6

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Studenti mogu izabrati jedan od dva modela provjere ishoda učenja: 1. Redovito izvršavanje obveza tijekom semestra kojim će, sukladno definiranim kriterijima i elementima, prikupiti najmanje 50 bodova i ostvariti uvjet za priznavanje ispita uz uvjet prethodno prihvaćenog praktičnog rada. 2. Pisani spit uz prethodno prihvaćen praktični rad

Element praćenja Opis Minimalni

broj bodova Maksimalni broj bodova

Aktivnost na nastavi Prisutnost na nastavi, zadaci 10 20

Praktični zadatak Izrada praktičnog rada na zadanu temu 10 20

Pisana provjera znanja (dva kolokvija ili predrok)

30 pitanja: 15 pitanja iz zdravstvenog odgoja i 15 pitanja iz metoda poučavanja Prolaznost 50% uz uvjet da je najmanje 50% ostvareno iz prvog dijela (zdravstveni odgoj) i 50% iz drugog dijela (metoda poučavanja)

30 60

Ukupno 50 100

Formiranje ocjene prema ostvarenim bodovima

Broj bodova Ocjena

50 – 62 dovoljan (2)

63 – 75 dobar (3) 76 – 89 vrlo dobar (4)

90 i više izvrstan (5)


Terhart, E. (2001.). Metode poučavanja i učenja. Educa, Zagreb Nastavni materijali objavljeni u Merlin sustavu e učenja


Barath A. Kultura, odgoj i zdravlje, Viša medicinska škola, katedra za psihologiju, Zagreb 1995. LEMON, poglavlje 5, Zdravstveno obrazovanje i prosvjećivanje, 1996.

1.12. Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Engleski jezik

145

Opće informacije


Naziv predmeta Kliničke vježbe zdravstvene njege III





5



M PRK PK T KL PKL

120 30



Razviti potrebna znanja i vještine za rad u provođenju zdravstvene njege kirurških bolesnika, specifična stručna znanja, vještine i stavove u psihološkoj i fizičkoj pripremi bolesnika za operativni zahvat, znanja i vještine u prepoznavanju poslijeoperacijskih poteškoća i komplikacija, te osnovne postupke zbrinjavanja istih, prepoznati i reagirati na bolesnikove potrebe, uz holistički pristup, iz područja zdravstvene njege, razviti sposobnosti praćenja novih dostignuća i usvajati nove spoznaje i znanja, provoditi sve postupke zdravstvene njege u skladu s etičkim kodeksom, provoditi edukaciju bolesnika, prepoznati psihološka stanja bolesnika, razviti znanja o terpijskim postupcima kod psihijatrijskih bolesnika, te nuspojavama psihofarmakoterapije, razviti vještinu rada s bolesnicima u grupi (grupna terapija).


Odslušani kolegiji iz zdravstvenih njega 1,2 i 3. godina



Nakon izvršenih obveza kolegija, student će moći: - definirati i primijeniti osnovna pravila i postupke kirurške asepse - odjeća, obuća, prostor, instrumentarij. - analizirati prijeoperacijsku psihološku pripremu bolesnika - inokulacija stresom. - iIzvesti prijeoperacijsku fizičku pripremu bolesnika - priprema operativnog polja, priprema gastrointestinalnog trakta - pripremiti i izvesti premedikaciju - pratiti i voditi prijeoperacijsku sestrinsku dokumentaciju. - pratiti i dokumentirati poslijeoperacijsko stanje bolesnika, vitalne funkcije: tlak, puls, disanje, temperatura, bol. - prepoznati poslijeoperacijske komplikacija – krvarenje, hipovolemijski šok, dehiscencija i disrupcija kirurške rane, infekcija kirurške rane, paralitički ileus, duboka venska tromboza, plućna embolija. - prepoznati i tretirati poslijeoperacijske poteškoće – bol, mučnina, povraćanje, abdominalna distenzija, štucavica. - provjeriti stanje i funkcionalnost torakalne drenaže – monitoring, B̈ulau, negativni tlak, balans tekućine - praćenje i dokumentiranje, prevencija komplikacija.

146

- sudjelovati u praćenju Hemodinamskog monitoringa – mjerenje CVT, priprema bolesnika i pribora, izvođenje. - provoditi zdravstvena njega bolesnika na umjetnoj ventilaciji – priprema ventilatora, njega dišnih putova bolesnika, praćenje rada ventilatora, praćenje i zapisivanje svih promjena kod bolesnika. - promatrati proces cijeljenja rane, i sudjelovati u prevoju kirurške rane - prepoznati simptome i znakove infekcije kirurške rane: temperatura, bol,iscjedak, crvenilo. - izvesti zdravstvenu njegu bolesnika sa stomom – urostoma, ileostoma, kolostoma, traheostoma: priprema bolesnika i pribora, izvođenje. - poznaje nove smjernice naprednog održavanja života – pribor i primjena. - definirati razliku totalne, parcijalne i enteralne prehrane – indikacije, priprema potrebnog pribora i materijala te izvođenje uz poznavanje mogućih komplikacija. - provoditi zdravstvenu njegu neurokirurškog bolesnika - umjetna ventilacija, monitoring intrakranijalnog tlaka. - objasniti i povezati pravila položaja neurokirurškog bolesnika u krevetu. - procijeniti i pratiti uspješnost preoperativne, intraoperativne i postoperativne zdravstvene njege - planirati, primijeniti i procijeniti uspješnost postupaka u specijalnim područjima kirurške zdravstvene njege - Provoditi edukaciju bolesnika - opisati simptome pojedinih duševnih poremećaja - identificirati moguće rizične čimbenike - odabrati primjerene intervencije usmjerene zadovoljavanju osnovnih potreba - procijeniti stanje bolesnika i moguću manipulaciju (simulacija/disimulacija) - navesti terapijske pravce i metode liječenja duševnih bolesnika - nabrojiti i objasniti vrste psihofarmaka - Identificirati moguće neželjene učinke psihofarmakoterapije - koristiti skale procjene mentalnog statusa - pripremiti bolesnika za elektrokonvulzivnu stimulaciju - kreirati rad u maloj grupi, velikoj grupi i terapijskoj zajednici - napraviti plan savjetovanja bolesnika i njegove obitelji - planirati intervencije usmjerene skrbi za ovisnike - demonstrirati metode zaštite u slučaju pojave agresivnog ponašanja - Iidentificirati i analizirati simptome i stanja koja mogu upućivati na samoubilačko ponašanje - odabrati intervencije usmjerene rehabilitaciji i resocijalizaciji bolesnika

- organizirati nastavak skrbi za bolesnike u zajednici.


Tijekom kliničkih vježbi student/ica primjenjuje stečeno teorijsko znanje i vještine iz zdravstvene njege kirurških i zdravstvene njege psihijatrijskih bolesnika. Zdravstvena njega kirurških bolesnika:kirurška asepsa (odjeća, obuća, prostor, instrumentarij), prijeoperacijska psihološka priprema bolesnika, prijeoperacijska fizička priprema bolesnika (priprema operativnog polja, priprema gastrointestinalnog trakta), premedikacija, prijeoperacijska sestrinska dokumentacija, praćenje i zapisivanje poslijeoperacijskog stanja bolesnika, prevencija i prepoznavanje poslijeoperacijskih komplikacija (krvarenje, hipovolemijski šok, dehiscencija i disrupcija kirurške rane, infekcija kirurške rane, paralitički ileus, duboka venska tromboza, plućna embolija), prepoznavanje i tretiranje poslijeoperacijsih poteškoća (bol, mučnina, povraćanje, abdominalna distenzija, štucavica) intrakranijalni tlak – monitoring, torakalna drenaža – monitoring, hemodinamski monitoring, respiratorni monitoring. Zdravstvena njega bolesnika na umjetnoj ventilaciji (priprema ventilatora, njega dišnih puteva bolesnika, praćenje rada ventilatora, praćenje i zapisivanje svih promjena kod bolesnika), promatranje i povoj kirurške rane, zdravstvena njega bolesnika sa stomom (urostoma, ileostoma, kolostoma). Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika: metode prikupljanja podataka – intervju, terapijska komunikacija, terapijski ugovor, specifičnosti podjele terapije, tehnike rada u maloj grupi, obiteljska

147

terapija, socioterapijske metode liječenja i zbrinjavanja, promatranje i bilježenje nuspojava psihofarmakoterapije, asistiranje pri elektrokonvulzivnoj stimulaciji, priprema bolesnika za dijagnostičke pretrage, hranjenje bolesnika s anoreksijom (nazogastrična sonda, tehnike nagovaranja), zbrinjavanje bolesnika u stuporu, hitni prijem bolesnika, zbrinjavanje agresivnih bolesnika – zaštitna stezulja, zbrinjavanje suicidalnih bolesnika (lavaža crijeva, promatranje i prepoznavanje komplikacija, metadonska terapija), zbrinjavanje predoziranih bolesnika (antidot, promatranje komplikacija), zbrinjavanje akutno opijenih bolesnika (detoksikacijska terapija, promatranje i prepoznavanje komplikacija).




1.6. Komentari


Obavezno prisustvovanje vježbama na klinici


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio




Kalauz, S. Zdravstvenanjegakirurškihbolesnika (nastavnitekstovi), Visokazdravstvena škola, Zagreb, 2000.


Bradić I. isur. Kirurgija, Medicinskaknjiga, Zagreb, 1995.

148

2.1. Opis predmeta izbornog dijela studijskog programa

Opće informacije

Nositelj predmeta

Doc.dr.sc. Mario Ivanuša, prof.v.š.

Naziv predmeta

Uvod u opće kliničke vještine

Studijski program

Prediplomski stručni studij sestrinstva

Status predmeta

izborni



3




PKL-M

30 30 15



Cilj predmeta je usvajanje teorijskog znanja i praktičnih vještina potrebnih za kognitivni pristup rješavanju problema u svakodnevnom kliničkom radu. Studenti će se upoznati s anamnezom i fizikalnim pregledom, mjerenjem pulsa i arterijskog tlaka, registracijom 12-kanalnog EKG-a te vodećim simptomima i znakovima bolesti po organskim sustavima. Temeljne spoznaje u ovom području omogućit će daljnja proučavanje i saznanja u tijeku studija. Stečeno znanje omogućit će utvrđivanje problema koji se u svezi s bolesti javljaju u bolesnika te kod planiranja i programiranja sestrinske skrbi te zdravstvene njege bolesne osobe.


Nema uvjeta


Preduvjet za izlazak na pismeni završni ispit su: - položeni ispit iz kolegija Osnove zdravstvene njege i Proces zdravstvene njege


Nakon odslušanog kolegija student će biti osposobljen:

- definirati i objasniti pojmove: propedeutika, klinika, zdravlje, bolest, etiologija bolesti, patogeneza bolesti, simptomi i znakovi bolesti, sindromi, faze bolesti, ishod bolesti, komplikacije bolesti, prognoza bolesti, dijagnostika I terapija bolesti

- objasniti način I vještinu pravilne registracije pulsa, arterijskog tlaka I 12-kanalnog EKG-a - definirati pojam anamneze, objasniti način i vještinu uzimanja anamneze, nabrojati i objasniti pojedine

sastavnice anamneze - definirati i objasniti metode fizikalnog pregleda - nabrojati i objasniti sastavnice općeg statusa i statusa pojedinih djelova tijela te s tim u vezi navesti i objasniti

149

neke od tehnika pregleda koje su važne za polaznike kolegija, kao i definirati te objasniti osnovne patološke pojmove vezane za pojedine djelove statusa

- navesti i objasniti neke posebnosti neurološkog i dermatološkog pregleda te pregleda psihičkog stanja i s tim u vezi definirati te objasniti neke od osnovnih patoloških pojmova

- definirati i objasniti najčešće simptome i znakove bolesti te objasniti njihovu kliničku važnost


Uvodni pojmovi. Kliničke vještine nekada i danas. Medicinsko nazivlje, etika i ophođenje. Anamneza i opći simptomi. Opći status bolesnika. Vitalni znakovi. Mjerenje pulsa na tipičnim mjestima. Arterijski tlak – osnove, pravila mjerenja, smjernice, najčešće pogreške i posljedice. 12-kanalni EKG – osnove, pravila, artefakti, računalna interpretacija, najčešće pogreške i posljedice, najčešći nalazi u svakodnevnoj praksi. Vodeći simptomi i znakovi pojedinih organskih sustava: - respiratorni sustav - kardiovaskularni sustav - probavni sustav - urogenitalni sustav - mišićno-skeletni i vezivni sustav - bolesti krvi i krvotvornog sustava - bolesti kože i potkožnog tkiva - endokrine, bolesti prehrane i metabolizma - bolesti živčanog sustava - duševni poremećaji i poremećaji ponašanja Specifičnosti fizikalnog pregleda: djeca, osobe starije životne dobi, trudnoća, kritično ugroženi bolesnici. Izabrane laboratorijske, slikovne i druge dijagnostičke metode. Medicinska dokumentacija. Sestrinska dijagnoza i zdravstvena njega. Kliničko zaključivanje na primjerima iz svakodnevne prakse.




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni položiti pismeni ispit.


Pohađanje nastave


0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




150

Portfolio


U studenata koji su odslušali predavanja i završili sve predviđene vježbe, konačna ocjena će se formirati nakon ocjene eseja i položenog završnog ispita. Ocjena iz eseja se formira na temelju sljedeće skale: - Ocjena 5 – Esej je iscrpan, formalno točno oblikovan, logički dobro strukturiran, činjenično točan, korištena je relevantna literatura i pravopisno je točan. - Ocjena 4 – Esej je obradio najvažnije činjenice vezane uz temu, zadovoljava formalne kriterije, postoje manje pogreške u logičkom strukturiranju sadržaja, korištena literatura nije recentna i postoje manje pravopisne pogreške. - Ocjena 3 – U eseju nedostaju pojedine važne činjenice vezane uz temu, tema je dijelom promašena, logički je loše strukturirano, zadovoljava formalne kriterije, literatura dijelom nije relevantna i recentna, postoje pravopisne pogreške. - Ocjena 2 – Esej je izostavio više važnih činjenica vezanih uz temu, uočene su značajnije pogreške na sadržajnom planu, logički je loše strukturiran, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, koristi se minimalnim brojem bibliografskih jedinica, literatura je zastarjela i nije relevantna, uočene su veće gramatičke pogreške. Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima. Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće skale:




Ocjena 2 – 60% do 69% točno riješenih zadataka. Za oblikovanje konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz eseja i ocjena iz završnog pismenog ispita i to: trećina konačne ocjene čini ocjena iz eseja, a dvije trećine konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (esej x 0,333) + (pismeni ispit x 0,667).


Ivanuša M. Priručnik za nastavu iz kliničke propedeutike. Bjelovar: Visoka tehnička škola, 2010. ISBN: 978-953-7676-02-5.


Čustović F. Anamneza i fizikalni pregled. Zagreb: Školska knjiga, 2007. Metelko Ž, Harambašić H i sur. Internistička propedeutika i osnove fizikalne dijagnostike. Zagreb: Medicinska naklada, 1999. Hadžimejlić MĆ i sar. Klinička propedeutika, Sarajevo, BiH: ITD Sedam, 2011. Vrhovac B, Jakšić B, Reiner Ž, Vucelić B. Interna medicina, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.

151

Opće informacije

Nositelj predmeta Ivana Jurković, pred.

Naziv predmeta Engleski jezik 1


Status predmeta Izborni



1



M PRK PK T KL PKL

15



Cilj predmeta je osposobiti studenta za osnovnu komunikaciju na stranom jeziku u svakodnevnoj sestrinskoj praksi.




Nakon izvršenja svih programom predviđenih obvezastudenti će na stranom jeziku moći/znati: • uz pomoć rječnika prevesti stručne tekstove koji govore o temama obuhvaćenima programom kolegija • primijeniti stručni vokabular obrađen na nastavi • razlikovati i pravilno koristiti obrađene gramatičke strukture • razumjeti tekstove / dijaloge za slušanje koji uključuju stručni vokabular i gramatičke strukture obuhvaćene programom kolegija • aktivno se izraziti (pismeno i usmeno) o temama obrađenima na nastavi • izložiti postupke prijama pacijenta na odjel, davanja uputa i uzimanja povijesti bolesti • dati upute o postupku davanja prve pomoći, pitati pacijenta o bolovima koje osjeća, opisati bol, pitati pacijenta o simptomima bolesti, izraditi izvještaj o simptomima koje pacijent osjeća.


Teme: djelatnici u bolnici, odjeli u bolnici, primanje pacijenata u bolnicu, nezgode i hitni slučajevi, bol, simptomi, briga za starije osobe • Slušanje: primanje pacijenata, razgovor za posao, davanje uputa, ured portira, formular s podacima o pacijentu, davanje i primanje uputa, razgovor o boli, poziv hitnoj službi, domovi za starije osobe • Čitanje: čitanje jednostavnih stručnih tekstova na stranom jeziku • Pričanje: razgovor o osobnim I profesionalnim interesima, razgovor između djelatnika na odjelu, primanje pacijenata na odjel, razgovor na liniji za prvu pomoć, popunjavanje liste s opisom boli • Pisanje: profil studenta/-ice sestrinstva, davanje uputa elektronskom poštom, sažetak stanja pacijenta, izvještaj o vrsti boli, izvještaj o simptomima • Gramatika: Osnovni gramatički oblici na stranomjeziku • Vokabular: glagoli za opisivanje poslova, odjeli u bolnici, postupak primanja pacijenata, bolnička lista, prva pomoć, opis

152

boli, pomoćna sredstva za starije osobe




1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave (redovni studenti mogu izostati s 25% nastave, a izvanredni s 50% nastave).


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,2 Seminarski rad





Portfolio


Dva kolokvija ili pisani ispit = 60 % (svaki kolokvij = 30 %) Seminar = 20 % Usmeni ispit = 10 % Rad na nastavi (vježbe) = 10 % Za prolaz na kolokviju i pisanom ispitu potrebno je ostvariti 50 %. Položen pisani dio ispita (preko kolokvija ili na ispitnom roku) uvjet je zaizlazak na usmeni dio ispita. Ukupna ocjena formira se zbrajanjem postotaka iz pisanog ispita, seminara, usmenog ispita i vježbi s nastave i to na sljedeći način: 50 % - 60 % = dovoljan (2) 61 % - 74 % = dobar (3) 75 % - 87 % = vrlo dobar (4) 88 % - 100 % = izvrstan (5)


Engleski jezik: Tony Grice: Oxford English for Careers Nursing 1, Oxford University Press, Oxford, 2007. (Lekcije 1-7)


Raymond Murphy: English grammar in use, Cambridge University Press, Cambridge, 2004.

153

Opće informacije

Nositelj predmeta Valentina Košćak,pred.

Naziv predmeta Intrahospitalne infekcije





3



10 M PRK PK T KL PKL PKL-M

30 30 15



Cilj predmeta je osigurati studentima stjecanje znanja o infekcijama povezanih sa zdravstvenom skrbi te upoznati sa radom tima za kontrolu i nadzor bolničkih infekcija. Studenti će se upoznati s načinima praćenja bolničkih infekcija i prikupljanja svih relevantnih podataka te postupcima i mjerama koje se provode u svrhu sprječavanja širenja patogenih mikroorganizama u bolničkoj sredini. Studenti će steći osnovna znanja o patogenezi i kriterijima za postavljanje dijagnoze bolničke infekcije te metodama detekcije bolničkih patogena.


Nema uvjeta



opisati i objasniti osnovne principe rada u kontroli bolničkih infekcija te razlikovati patogenezu i rizične čimbenike koji utječu na razvoj bolničkih infekcija

opisati i objasniti mjere i postupke koje se provode u svrhu sprječavanja širenja patogenih mikroorganizama u bolničkom kruženju

opisati i objasniti način provođenja higijene ruku

opisati i objasniti metode sterilizacije i dezinfekcije

opisati i objasniti osnovne principe sigurnog rada te pravilno korištenje osobne zaštitne opreme

opisati i objasniti vrste i načine uzimanja mikrobioloških uzoraka


Nakon odslušanog predmeta student će biti osposobljen:.

Sadržaji predmeta su:

• definicja infekcije povezane sa bolničkom skrbi • dezinfekcija i sterilizacija • higijena ruku, osobna zaština sredstava

154

• uzimanja uzoraka za mikrobiooški laboratorij • multirezistentni mikroorganizmi • mjere izolacije • prevencije infekcije povezanih sa invazivnim pomagalima • prevencija postoperativnih infekcija • prevencija infekcija kod imunokompromitiranhi bolesnika • ubodni incident • prevencija infekcija u ustanovama za stare i nemoćne osobe

• infektivni otpad • sestrinska dokumentacija




___________________

1.6. Komentari




Pohađanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi

0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, uz prethodno prezentiran seminarski rad. Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće skale:






1. Damani N.Priručnik o prevenciji i kontrolii infekcija,prijevod 3. izdanja (odabrana poglavlja), Medicinska naklada, Zagreb 2015.


1.S. Kalenić, E. Mlinarić-Missoni i sur.: Medicinska bakteriologija i mikologija. (odabrana poglavlja); Merkur A.B.D., Zagreb, 2005.

155

Opće informacije

Nositelj predmeta

Ivana Jurković, pred.

Naziv predmeta Engleski jezik 2

Studijski program

Preddiplomski stručni studij sestrinstva




1



M PRK PK T KL PKL

15









Teme: prehrana i pretilost, krv, smrt i umiranje, higijena, mentalne bolesti, lijekovi, alternativna medicina • Slušanje: razgovor s pacijentom koji pati od dijabetesa, poremećaji u prehrani, vađenje krvi, izvještaj o smrti, izvještaj o higijeni, konferencijaoslučaju, pacijentukomi, alternativnamedicina • Čitanje: čitanjetekstovauskladusopisomprogramastručnihkolegija • Pričanje: eutanazija, higijenska inspekcija, povijestbolesti, postupakdavanjaanestezije, lijekovi, konvencionalnamedicinaihomeopatija • Pisanje: opisivanje krvnih stanica, pisanje životopisaizamolbezaposaoelektronskompoštom, davanjesavjetaelektronskompoštom • Gramatika: složenijegramatičkestructure • Vokabular: dijabetes, krvne pretrage, higijenska oprema, duševnebolesti, životopis, opisočitanja, vrstelijekova, vrsteterapija



156



1.6. Komentari




Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,2 Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio


Dva kolokvija ili pisani ispit = 60 % (svaki kolokvij = 30 %) Seminar = 20 % Usmeni ispit = 10 % Rad na nastavi (vježbe) = 10 % Za prolaz na kolokviju i pisanom ispitu potrebno je ostvariti 50 %. Položen pisani dio ispita (preko kolokvija ili na ispitnom roku) uvjet je za izlazak na usmeni dio ispita. Ukupna ocjena formira se zbrajanjem postotaka iz pisanog ispita, seminara, usmenog ispita i vježbi s nastave i to na sljedeći način: 50 % - 60 % = dovoljan (2) 61 % - 74 % = dobar (3) 75 % - 87 % = vrlo dobar (4) 88 % - 100 % = izvrstan (5)


Engleski jezik: Tony Grice: Oxford English for Careers Nursing 1, Oxford University Press, Oxford, 2007. (Lekcije 8-15)


Raymond Murphy: English grammar in use, Cambridge University Press, Cambridge, 2004.

157

Opće informacije

Nositelj predmeta

Snježana Krznarić, pred.

Naziv predmeta Njemački jezik 1

Studijski program




Godina 1.


1



M PRK PK T KL PKL

15









Teme: djelatnici u bolnici, odjeli u bolnici, primanje pacijenata u bolnicu, nezgode i hitni slučajevi, bol, simptomi, briga za starije osobe • Slušanje: primanje pacijenata, razgovor za posao, davanje uputa, ured portira, formular s podacima o pacijentu, davanje i primanje uputa, razgovor o boli, poziv hitnoj službi, domovi za starije osobe • Čitanje: čitanje jednostavnih stručnih tekstova na stranom jeziku • Pričanje: razgovor o osobnim I profesionalnim interesima, razgovor između djelatnika na odjelu, primanje pacijenata na odjel, razgovor na liniji za prvu pomoć, popunjavanje liste s opisom boli • Pisanje: profil studenta/-ice sestrinstva, davanje uputa elektronskom poštom, sažetak stanja pacijenta, izvještaj o vrsti

158

boli, izvještaj o simptomima • Gramatika: Osnovni gramatički oblici na stranomjeziku • Vokabular: glagoli za opisivanje poslova, odjeli u bolnici, postupak primanja pacijenata, bolnička lista, prva pomoć, opis boli, pomoćna sredstva za starije osobe




1.17. Komentari




Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,2 Seminarski rad





Portfolio


Završni ispit nakon odslušanog kolegija


DEUTSCH IM KRANKENHAUS - priručnik i cd za liječnike, medicinske sestre, tehničare i njegovatelje u bolnici (izdavačka kuća KLETT, 2013.)


159

Opće informacije

Nositelj predmeta Snježana Krznarić, pred.

Naziv predmeta Njemački jezik 2





1



M PRK PK T KL PKL

15









Teme: prehrana i pretilost, krv, smrt i umiranje, higijena, mentalne bolesti, lijekovi, alternativna medicina • Slušanje: razgovor s pacijentom koji pati od dijabetesa, poremećaji u prehrani, vađenje krvi, izvještaj o smrti, izvještaj o higijeni, konferencijaoslučaju, pacijentukomi, alternativnamedicina • Čitanje: čitanjetekstovauskladusopisomprogramastručnihkolegija • Pričanje: eutanazija, higijenska inspekcija, povijestbolesti, postupakdavanjaanestezije, lijekovi, konvencionalnamedicinaihomeopatija • Pisanje: opisivanje krvnih stanica, pisanje životopisaizamolbezaposaoelektronskompoštom, davanjesavjetaelektronskompoštom • Gramatika: složenijegramatičkestructure • Vokabular: dijabetes, krvne pretrage, higijenska oprema, duševnebolesti, životopis, opisočitanja, vrstelijekova, vrsteterapija



160



1.17. Komentari




Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,2 Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio



DEUTSCH IM KRANKENHAUS - priručnik i cd za liječnike, medicinske sestre, tehničare i njegovatelje u bolnici (izdavačka kuća KLETT, 2013.)


161

Opće informacije

Nositelj predmeta

Mirna Žulec, v.pred.

Naziv predmeta Zbrinjavanje rana

Studijski program





2


Predavanja Vježbe*

Seminari M PRK PK T KL PKL

PKL-M

10 15 15 10



Cilj predmeta je usvajanje općih i specifičnih znanja, vještina i kompetencija u suvremenoj sestrinskoj skrbi za osobe s akutnim i kroničnim ranama, poštujući fizičke, psihosocijalne, duhovne i kulturalne čimbenike koji mogu utjecati na cijeljenje rane.



- izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog kolegija student će: - Objasniti i razlikovati faze cijeljenja rane, prepoznati faktore koji utječu na fiziološki proces

cijeljenja - Nabrojati lokalne i sistemske čimbenike i objasniti njihovo djelovanje na fiziološki proces

cijeljenja - Procjeniti kvalitetu života te psihosocijalno stanje osoba s kroničnom ranom - Objasniti , procjeniti i primijeniti preventivne mjere , educirati pacijenta/obitelj o samozbrinjavanju - Procjeniti status rane te odabrati i primjeniti adekvatnu topičku terapiju - Primjeniti znanje temeljeno na dokazima o statusu i cijeljenju rane kako bi pravilno odabrali,

analizirali te dokumetirali zdravstvenu njegu baziranu na holističkom pristupu pacijentu


- fiziološke faze cijeljenja rane - faktori koji utječu na cijeljenje rane - utjecaj kronične rane na kvalitetu života i psihosocijalni aspekt bolesti - osnove sestrinskog pristupa zbrinjavanju rane, higijeni ruku, rane i okoliša

162

- postupci zbrinjavanja rane - specifičnosti zbrinjavanja bolesnika s akutinim ranama - specifičnosti zbrinjavanja bolesnika s dekubitusom - specifičnosti zbrinjavanja bolesnika s dijebatičkim stopalom - specifičnosti zbrinjavanja bolesnika s ulkusima donjim ekstremiteta - atipične rane




___________________

1.6. Komentari


Obveze studenta su prisustvo na predavanjima, obavljanje vježbovne nastave u praktikumu i ustanovama, priprema za pismeni i usmeni ispit


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio








Hančević J. : Kronična rana, Naklada Slap, Zagreb, 2010.


Hančević J.: Prevencija, detekcija i liječenje dekubitusa, Naklada Slap, Zagreb, 2009. Šitum M., Huljev D.: Atipične rane, Naklada Slap, Zagreb, 2013.

163

Opće informacije

Nositelj predmeta dr.sc. Marija Kudumija Slijepčević, v.pred..

Naziv predmeta Mentalna higijena i osnove psihoterapije





2




15 15 10



Upoznavanje studenata s osnovnim znanjima iz psihodinamskog razvoja ličnosti i bazičnim psihoterapijskim tehnikama različitih psihoterapijskih pravaca. Studenti se upoznaju s mogućnostima primjene suportivnih psihoterapijskih tehnika u edukaciji i rehabilitaciji bolesnika te u radu s kroničnim bolesnicima.


Nema uvjeta


Prisustvovanje nastavi 60%


Nakon odslušanih predavanja i samostalnog učenja te položenog ispita studenti će moći:

- prepoznati vlastite kontratrasferne reakcije u radu s bolesnicima. - prepoznati i objasniti uloge unutar terapijske grupe. - objasniti i primijeniti osnovne tehnike rada u različitim grupama bolesnika. - Prepoznati i demonstrirati uloge unutar stručnog tima.


- Psihodinamski razvojni koncept - Mehanizmi obrane - Druge razvojne teorije - Transfer i kontratransfer - Psihoterapijske škole - Psihoterapijske tehnike - Tehnike relaksacije - Komunikacija i grupna dinamika u terapijskoj grupi i stručnom timu.

1.5. Vrste izvođenja nastave predavanja seminari i radionice vježbe

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

164

obrazovanje na daljinu terenska nastava

mentorski rad ostalo ___________________

1.6. Komentari


Redovni studenti moraju prisustvovati na 60% ukupne nastave, izvanredni na 50%.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima. Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće skale:






Gregurek R. (2011) Psihološka medicina, Zagreb, Medicinska naklada


Corey, G. (2004.). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Naklada Slap,: Jastrebarsko

165

Nositelj predmeta Mirna Žulec, v.pred

Naziv predmeta Kulturološki aspekti u zdravstvenoj njezi





2




15 15 10


2. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je poučiti studenta o načinu na koji kultura utječe na vjerovanja s posebnim fokusom na utjecaj različitih kultura na načine liječenje i provođenje zdravstvene njege.


-


Prisustvo na predavanjima, vježbe


Nakon odslušanog kolegija student će moći samostalno: Identificirati faktore koji utječu na kulturnu različitost Utvrditi kulturološke razlike koje utječu na zdravstvenu njegu Usporediti različita vjerovanja i sustave vrijednosti Utvrditi osobne odgovore na kulturološku različitost Naučiti ostvariti komunikaciju s osobama različitih kultura Analizirati kulturne različitosti u pristupu zdravlju u kulturama prisutnima u Republici Hrvatskoj Primjeniti zdravstvenu njegu baziranu na dokazima u pružanju kulturalno kompetentne zdravstvene njege



x predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava


1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Prisustvo na predavanjima, praktična nastava

1.8. Praćenje1 rada studenata

Pohađanje nastave


0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni 0,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje

1VAŽNO:Uzsvakiodnačinapraćenjaradastudenatatreba

unijetiodgovarajućiudiouECTSbodovimapojedinihaktivnostitakodaukupnibrojECTSbodovaodgovarabodovnojvrijednostipredmeta. Prazna polja možete upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

166

ispit



Portfolio


Pismeni ispit

1.10. Obvezatna literatura: skripte s predavanja


Leininger M.,McFarland M. Transcultural nursing. 3rd edition.2002 Mcgraw-Hill. New York.


167


Naziv predmeta Kultura sigurnosti pacijenata u zdravstvenim ustanovama





2




15 15 10


3. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

- Osposobiti studenta za prosudbu važnosti sigurnosti bolesnika u zdravstvenim ustanovama, procjenu uloge bolesnika, zdravstvenog osoblja i timske suradnje u smanjenju incidencije neželjenih i neočekivanih događaja te mogućnostima unaprjeđenja sigurnosti pacijenata





Nakon odslušanog predmeta student će: - Definirati pojam sigurnosti bolesnika u zdravstvenim ustanovama - Primijeniti strategije za smanjenje pogrešaka - Navesti i objasniti glavne uzroke i vrste bolničkih infekcija, opće mjere

prevencije, kako koristiti metode osobne zaštite te što učiniti kod izloženosti - Navesti i objasniti glavne uzroke neželjenih događaja pri provođenju

invazivnih procedura i načine kako ih se može smanjiti


Osnovni pojmovi o sigurnosti pacijenta Utjecaj ljudskog faktora na sigurnost pacijenta i radno okruženje Utjecaj složenosti sustava i timske suradnje na skrb o pacijentima Razumijevanje i učenje iz grešaka Razumijevanje i upravljanje kliničkim rizikom Metode unaprjeđenja kvalitete Angažman s pacijentima i njegovateljima Kontrola bolničkih infekcija Sigurnost pacijenta i invazivne procedure Sigurnost pacijenta i primjena lijekova




___________________

1.6. Komentari

168


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta se provodi putem pismenog ispita na redovitom ispitnom roku uz mogućnost predroka. Završni pismeni ispit sastoji se od 30 zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem slijedeće skale: 90-100% točno riješenih zadataka – izvrstan (5) 80-89% točno riješenih zadataka – vrlo dobar (4) 70-79% točno riješenih zadataka – dobar (3) 60-69% točno riješenih zadataka – dovoljan (2)


Nastavni tekstovi predavača Ledinski Fičko S. Sigurnost pacijenta u zdravstvenoj ustanovi (nastavni tekstovi). Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2015.


WHO Patient Safety. Curriculum Guide for Medical Schools. WHO; 2009 Eastmond J, Taylor E K, Yeh E. Nursing Assistant Fundamentals – A patient – Centered Approach.Glencoe, McGraw-Hill;1998; p. 89 - 125 Sorrentino SA. Mosby s Textbook for Nursing Assistants: Mosby; 2000; p. 150 - 181


1.13. Mogućnost izvođenja predmeta na stranom jeziku

169

Nositelj predmeta Izvođač

Živko Stojčić, v.pred. Ivan Žganec

Naziv predmeta Uvod u hrvatski znakovni jezik





2




15 15 10


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je osposobiti studenta za primjenu osnova znakovnog jezika što će olakšati pristup pacijentima koji ne mogu govoriti odnosno komuniciraju isključivo znakovnim jezikom. Studenti će naučiti kako pristupiti, reagirati i kako se ponašati u komunikaciji s osobama oštećenog sluha.





Nakon odslušanog predmeta student će: - objasniti osnovne potrebe osobe koja komunicira znakovnim jezikom - primijeniti dvoručnu abecedu znakovnog jezika - samostalno pokazati osnovne rečenice - prepoznati specifičnosti govora tijela, gestikulacija i mimike osoba oštećenog

sluha - pravilno pristupiti osobi oštećenog sluha - demonstrirati kako se brzo snaći u situaciji s pacijentom oštećenog sluha


Osnovni pojmovi hrvatskog znakovnog jezika. Interakcija s osobama oštećenog sluha. Pristup, reakcije i ponašanje u komunikaciji s osobama oštećenog sluha. Osnove govora tijela. Abeceda hrvatskog znakovnog jezika. Osnovne riječi. Učenje rečenica. Komunikacija rečenicama i riječima.




1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

170




Portfolio


Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta provodi se putem pismenog i usmenog ispita. Pismeni ispit sastoji se od razumijevanja pokazanih slova, znakova, rečenica i razumijevanja govora tijela. Pismeni ispit će imati četiri vrste zadataka, student će morati zapisati rečenice koje su „slovkane“ abecedom, zapisati pokazane riječi, rečenice i prepoznati gestikulacije govora tijela kod pacijenata. Usmeni ispit sastoji se od sposobnosti komunikacije na znakovnom jeziku, razumijevanje postavljenog pitanja i sposobnosti odgovaranja na postavljeno pitanje. Postotak riješenih zadataka: 90-100% točno riješenih zadataka – izvrstan (5) 80-89% točno riješenih zadataka – vrlo dobar (4) 70-79% točno riješenih zadataka – dobar (3) 60-69% točno riješenih zadataka – dovoljan (2)

a. Obvezatna literatura

1. Tarczay, S. Znak po znak 1. Zagreb: Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba Dodir; 2006.


1. Ivan Šegota “Gluhi i znakovno medicinsko nazivlje” 2010 2. Hrvatski znakovni jezik. Zagreb. Hrvatski savez gluhih i nagluhih; 2015.



http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&spid0=1&spv0=&fid0=4&fv0=Hrvatska+udruga+gluhoslijepih+osoba+Dodir

171

Nositelj predmeta Izvođač

Živko Stojčić, v.pred. Ivan Žganec

Naziv predmeta Hrvatski znakovni jezik u sestrinstvu





2




15 15 10


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je osposobiti studenta za primjenu osnova znakovnog jezika u struci. Studenti će naučiti znakovno medicinsko nazivlje što će unaprijediti komunikaciju između zdravstvenog osoblja i pacijenta oštećenog sluha.


Uvjet za upis predmeta je odslušan predmet Uvod u hrvatski znakovni jezik.



Nakon odslušanog predmeta student će:

- primjeniti dvoručnu i jednoručnu abecedu znakovnog jezika - Samostalno pokazivati složenije rečenice - primjeniti specifične znakove i medicinsko nazivlje


Ponavljanje dvoručne abecede. Jednoručna abeceda. Komunikacija s osobama oštećena sluha u zdravstvu. Uvod u znakovno medicinsko nazivlje. Medicinsko nazivlje hrvatskog znakovnog jezika. Nove i složenije riječi. Nove i složenije rečenice. Komunikacija rečenicama i riječima.




1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisutnost na nastavi prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad


Projekt Kontinuirana Referat Praktični rad

172

provjera znanja

Portfolio


Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta provodi se putem pismenog i usmenog ispita. Pismeni ispit sastoji se od razumjevanja pokazanih slova, znakova, rečenica i razumjevanja govora tijela. Pismeni ispit će imati četiri vrste zadataka, student će morati zapisati rečenice koje su „slovkane“ abecedom, zapisati pokazane riječi, rečenice i morat će prepoznati gestikulacije govora tijela kod pacijenata. Usmeni ispit sastoji se od sposobnosti komunikacije na znakovnom jeziku, razumjevanje postavljenog pitanja i sposobnosti odgovaranja na postavljeno pitanje. Postotak riješenih zadataka: 90-100% točno riješenih zadataka – izvrstan (5) 80-89% točno riješenih zadataka – vrlo dobar (4) 70-79% točno riješenih zadataka – dobar (3) 60-69% točno riješenih zadataka – dovoljan (2)

b. Obvezatna literatura

1. Šegota, I: Gluhi i znakovno medicinsko nazivlje, Medicinska naklada, Zagreb, 2010.


1. Tarczay, S. Znak po znak 1. Zagreb: Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba Dodir; 2007.



http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=30&spid0=1&spv0=&fid0=4&fv0=Hrvatska+udruga+gluhoslijepih+osoba+Dodir

173

Opće informacije

Nositelj predmeta Sabina Bis, pred.

Naziv predmeta Rehabilitacija u zdravstvenoj njezi





2




15 15 10



Ciljevi predmeta su upoznati studente sa osnovama fizioterapije. Ukazati na potrebitost pružanja fiziterapije kroz 24 sata, kroz osnovne postupke zdravstvene njege pacijenata na rehabilitaciji. Stečena specifična znanja će omogući studentima razumjevanje osnovnih postupaka fizioterapije, te njezinu povezanost sa sestrinstvom što će osigurati kvalitetniju cijelokupnu skrb za krajnjeg korisnika.


Nema



Nakon odslušanog kolegija student će moći

definirati fizioterapiju

opisati i objasniti osnovne metode,

razlikovati specifičnosti rehabilitacije u zdravstvenoj njezi


Sadržaji predmeta su: • osnove fizijatrije, fizioterapije, radne terapije, fizikalne terapije • pravilna upotreba pomagala za kretanje, • fizioterapija u zdravstvenoj njezi kod pacijenta sa neurološkim, kardiološkim, pulmološkim oboljenjima te nakon trauma i/ili operacija, • osnovne specifičnosti rehabilitacije djece, sportaša, te rehabilitacija u ginekologiji i porodništvu,




174

1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave i kliničkih vježbi, te izrada seminarskog rada


Pohađanje nastave


0,25 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje



Portfolio


60%-69% = dovoljan (2) 70%-79% = dobar (3) 80%-89% = vrlo dobar (4) 90%-100% = izvrstan (5) Mogućnost predroka


Grozdek,G.Što je fizioterapija? Vodić za korisnike i fizioterapeute. Zagreb:HZF, 2000.


Hrvatska komora fizioterapeuta. Kliničke smjernice u fizikalnoj terapiji. Zagreb:HKF, 2011.

175

Opće informacije Nositelj predmeta

Jasmina Marjan-Štefoković,pred.

Naziv predmeta Terapija boli

Studijski program





2


Predavanja Vježbe*

Seminari M PRK PK T KL PKL PKL-M

10 10 15 15 10



razviti potrebna znanja i vještine za procjenu pacijentove boli

razviti specifična stručna znanja, vještine i stavove u tretiranju boli

razviti znanja i vještine u prepoznavanju simptoma boli (verbalnih I neverbalnih)

prepoznati i reagirati na bolesnikove potrebe, uz holistički pristup,

usvojiti znanja o temeljnim postupcima tretiranja akutne, kronične i malignomske boli

provoditi sve postupke tretiranja boli u skladu s etičkim kodeksom

prepoznati psihološka stanja bolesnika

razviti znanja o terapijskim postupcima kod bolesnika - ovisnika, te nuspojavama opioidne analgezije


Nema


- izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog kolegija student će: Definirati bol i utjecaj boli na sve organe i organske sustave

Analizirati i procijeniti intenzitet boli na skali od 0-10

Primijeniti terapiju boli s poznavanjem djelovanja analgetika i moguće nuspojave

Poznavati i primijeniti farmakološke i nefarmakološke metode u tretiranju boli

Prepoznati psihološke aspekte boli


Definicija boli, i komponente boli.

Ključni principi za procjenu boli.

Postupci procjene i dokumentacije boli na skali boli od 1-10.

Utjecaj boli na sve organe i organske sustave.

Procjena povezanosti lokalizacije i karaktera boli s mogućom medicinskom dijagnozom.

Pravilna prehrana obzirom na vrstu boli.

Psihološki aspekti boli.

176

Duhovne potrebe pacijenata s boli.

Farmakološke i nefarmakološke metode u tretiranju boli.

Osnove analgezije: titracija doze, terapija kronične boli, put primjene analgezije, korištenje placeba, izbor analgetika, planski pristup.

Primjena opioidne analgezije i popratne pojave: mučnina i povraćanje, respiratorna depresija, opstipacija, pospanost i somnolencija.

Pomoćni lijekovi u tretiranju boli.

Tolerancija na analgeziju.

Psihička i fizička ovisnost.

Postoperativna analgezija kod ovisnih pacijenata.

Tretiranje boli kod gerijatrijskih pacijenata.




1.6. Komentari


Obveze studenta su prisustvo na predavanjima, obavljanje vježbovne nastave u praktikumu i ustanovama, priprema za pismeni i usmeni ispit


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio








Breivik, H., Pain: best practice & research compendium, Elseiver, 2007.


Nastavni tekstovi

http://www.google.hr/search?hl=hr&tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Harald+Breivik%22

177

Nositelj predmeta Mirna Žulec, v. pred., Ivana Jurković, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega osoba s govornim i jezičnim poteškoćama – Nursing Care of Patients with Speech and Language Disorders





2




15 15 10



Cilj kolegija je osposobiti studente za rad s osobama s jezičnim poteškoćama u svakodnevnoj sestrinskoj praksi.


Formalnih uvjeta za upis kolegija nema. Upis kolegija preporučuje se isključivo onim studentima čije znanje engleskoga jezika minimalno odgovara razini B2, budući da se nastava i provjera znanja odvijaju isključivo na engleskome jeziku.


Odrađena prezentacija prikaza slučaja.


Nakon izvršenja svih programom predviđenih obveza studenti će moći/znati:

opisati neurofiziološku organizaciju govora;

opisati funkcije Brokinog i Wernikovog centra govora;

prepoznati najučestalije govorne i jezične poteškoće i poremećaje u predškolske i školske djece, adolescenata, odraslih osoba i osoba starije životne dobi;

klasificirati govorne i jezične poremećaje temeljem njihova odstupanja od normalnoga razvoja

opisati socijalne stupnjeve razvoja komunikacije u djeteta od rođenja do 30. mjeseca života te nabrojati poteškoće do kojih pritom može doći, a koje mogu ukazati da se radi o poremećaju jezičnoga razvoja;

opisati osnovne poremećaje izgovaranja i čitanja;

definirati afaziju i imenovati njezine uzroke i pojavne oblike;

opisati poteškoće koje afazija uzrokuje;

opisati jezične poteškoće do kojih dolazi uslijed demencije.


- Jezik, govor i neurofiziološka organizacija govora - Govorni mišići - Kortikalni centri govora (Brokin i Wernikov centar) - Jezični poremećaji tijekom životnoga vijeka - Klasifikacija jezičnih poremećaja - Stupnjevi razvoja komunikacije u djece, odstupanja koja ukazuju na smetnje u razvoju - Afazija, disfazija - Jezične smetnje u demenciji


predavanja seminari i radionice vježbe

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

178

obrazovanje na daljinu terenska nastava

mentorski rad ostalo ___________________

1.6. Komentari Svi oblici izvođenja nastave i provjera znanja iz ovoga kolegija izvode se na engleskome jeziku.

1.7. Obveze studenata Redovito pohađanje svih oblika nastave (redovni studenti smiju izostati s 20% nastave, a izvanredni s maksimalno 50 % nastave), prezentacija prikaza slučaja.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad


Pismeni ispit



1 Referat Praktični rad

Portfolio


Kontinuirana provjera znanja (zadaci na nastavi) = 50 % Seminarski rad (razrada i prezentacija prikaza slučaja) = 50 % 50%-60% = dovoljan (2) 61%-74% = dobar (3) 75%-87% = vrlo dobar (4) 88%-100% = izvrstan (5)


1. Vinson, B., Language Disorders Across the Lifespan, 2nd edition, Thomson Delmar Learning, 2007. – selected chapters


1. Plante, E., Beeson, P.M., Communication and communication disorders: A clinical introduction, 2nd edition, Boston, 2004 2. Reed, V.A., An introduction to children with language disorders, 3rd edition, Allyn and Bacon, Boston, 2005 3. Murdoch, B.E., Theodoros, D.G., Traumatic brain injury: Associated speech, language and swallowing disorders, NY, Delmar, Clifton Park, 2001 4. Shadden, B.B., Toner, M.A. (Eds.), Aging and communication, Pro-Ed, Austin TX, 1997

179

Opće informacije

Nositelj predmeta Živko Stojčić, pred.

Naziv predmeta Sestra u neurološkoj dijagnostici





2


Predavanja Vježbe Seminari


20 15 15

OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je usvajanje općih i specifičnih znanja, vještina i kompetencija u suvremenoj dijagnostici neuroloških oboljenja.




Nakon odslušanog kolegija student će: • Znati koji su najsuvremeniji postupci u dijagnostici neuroloških poremećaja • Znati koja je uloga med. sestre/tehničara kod lumbalne punkcije • Znati na koji se način izvodi EEG snimanje i koja je uloga med. sestre/tehničara • Objasniti važnost EMG i EMNG snimanja te ulogu med. sestre/tehničara u izvođenju pretrage • Objasniti važnost ultrazvučnih snimanja krvnih žila glave i vrata (Doppler, TCD) u dijagnostici cerebrovaskularnih poremećaja • Objasniti važnost CT i MSCT snimanja u neurološkoj dijagnostici •Objasniti važnost MRI dijagnostike u neurologiji • Praktično primjeniti stečena znanja


• Sestra u neurološkoj hitnoj ambulanti • Lumbalna punkcija, uloga med. sestre/tehničara • EEG snimanje, kako se izvodi, prednosti i nedostatci EEG snimanja • EMG i EMNG u dijagnostici neuromuskularnih poremećaja • Ultrazvučna dijagnostika kod cerebrovaskularnih poremećaja •CT i MSCT u neurološkoj dijagnostici • MRI u dijagnostici neuroloških poremećaja




___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Prema Pravilniku o studiranju

180


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni ispit na redovnim ispitnim rokovima, koji se sastoji od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Zadaci su tipa višestrukog izbora i zadaci dopunjavanja Konačnu ocjenu čini prosjek ocjena pismenog i usmenog ispita. Kriteriji pismenog ispita: 61 - 70% dovoljan; 71 - 80% dobar; 81 - 90% vrlo dobar; 91 - 100% izvrstan Na konačnu ocjenu utječe i ocjena zainteresiranosti studenta te redovito pohađanje nastave (do 4% za svaku aktivnost). Uvjet za izlazak na usmeni ispit je položen pismeni ispit. Ukoliko student ne zadovolji na usmenom ispitu izlazi ponovno na ispitni rok koji uključuje pismeni i usmeni ispit.


Nastavni tekstovi za izabrani kolegij koji se nalaze na stranici kolegija


181

Opće informacije

Nositelj predmeta

Tamara Salaj, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega onkoloških bolesnika

Studijski program


Status predmeta

Izborni



2




PKL-M

20 15 15



Cilj predmeta je upoznati studenta s osnovnim načelima i vještinama zdravstvene njege oboljelih od onkoloških bolesti. Stečeno i usvojeno znanje i vještine trebaju omogućiti razumijevanje osnovnih načela zdravstvene njege, te primjenu bazičnih vještina u sestrinskoj praksi



- odslušana predavanja


Nakon odslušanog kolegija student će: - prikupljati, procjenjivati, analizirati i interpretirati podatke vezane uz zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba onkoloških bolesnika - objasniti, planirati i provoditi zdravstvenu njegu - razviti znanja u procjeni i planiranju zdravstvene njege bolesnika (onkoloških) - objasniti i sudjelovati u planiranju i provođenju terapijskih i dijagnostičkih postupaka. - objasniti i kreirati plan provođenja zdravstvene skrbi kod pojedinca - objasniti i razlikovati prioritete u provođenju zdravstvene skrbi - prepoznavati patofizioloških promjena kod onkoloških bolesnika - pokazati znanja i vještina za rješavanje nepredvidivih situacija u sestrinskoj praksi - odgovoriti na suvremene stručne zahtjeve u skrbi za bolesnike. - objasniti i važnost rada medicinske sestre u timu, te važnost timske suradnje - dokumentirati sestrinsku skrb


- teorijska i praktična primjena znanja usmjerenih na zdravstvenu njegu bolesnika oboljelih od onkoloških bolesti, s posebnim naglaskom na holistički, sistematski i individualizirani pristup tijekom boravka u bolnici i nakon otpusta kući.

182

- Holistički pristup u zbrinjavanju bolesnika, preventivno djelovanje, te primjena sustavnog, logičnog rješavanja problema kroz proces sestrinske skrbi - procjena stanja bolesnika usmjerena je na patofiziološke osnove poremećaja onkoloških bolesti, planiranje i provođenje zdravstvene njege u kompleksnim i akutnim stanjima. - zdravstvenu njegu zasnovanu na dokazima, fokusiranu na implementaciju znanja i vještina u provođenju zdravstvene njege bolesnika. praćenje stanja bolesnika kroz moderne medicinske tehnologije, nadzor nad oporavkom bolesnika nakon akutnih stanja, planiranje zdravstvene njege i upravljanje kvalitetom zdravstvene njege uz obavezno vođenje sestrinske dokumentacije. - edukacija pacijenta i njegove obitelj obzirom na kroničnost bolesti, duži period rehabilitacije, palijaciju simptoma, zbog čega se bolest reflektira na pacijentovu obitelj i zajednicu




___________________

1.6. Komentari


Prema pravilniku o studiranju.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni ispit uz mogućnost predroka. Na pismenom dijelu prag prolaznosti je 60%.


Čukljek S, Zdravstvena njega onkološkog bolesnika (nastavni tekstovi), Zagreb: Visoka zdravstvena škola, 2005 Nastavni materijali predavača.


Klinička onkologija , 2013, medicinska naklada (skupina autora) H. Mujagić, Z. Mujagić: Agresivnost tumorske bolesti, 2003 Mirko Šamija,Damir Nemet : Potporno i palijativno liječenje onkoloških bolesnika, med naklada,2010

http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-3627-agresivnost-tumorske-bolesti

http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-11293-potporno-i-palijativno-lijecenje-onkoloskih-bolesnika

183

Nositelj predmeta Goranka Rafaj, mag.med.techn.

Naziv predmeta Hitni medicinski postupci u izvanbolničkim uvjetima





2




PKL-M

15 20 15


5. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studenta za samostalne intervencije u postupcima oživljavanja I zbrinjavanja ozlijeđenih osoba u izvanbolničkim uvjetima




Prisutnost na predavanjima i vježbama


Nakon odslušanog kolegija student će: - Navesti i opisati korake od kojih se sastoji procjena mjesta događaja I

procjena stanja I zbrinjavanje ozljeđenika - Samostalno procijeniti vitalne funkcije - Demonstrirati vještine potrebne za zbrinjavanje dišnog puta - Demonstrirati vještine kardiopulmonalne reanimacije odraslih - Demonstrirati upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora - Opisati i objasniti načine zbrinjavanja ozlijeđenih osoba s obzirom na

ozlijeđeni dio tijela - Primijeniti osnovne mjere održavanja života kod djece - Koristiti mjere zaštite od infekcije u izvanbolničkim uvjetima - Demonstrirati pravilne načinu vođenja sestrinske dokumentacije u

izvanbolničkim uvjetima


Procjena mjesta događaja Procjena stanja i početno zbrinjavanje ozljeđenika Početno zbrinjavanje dišnog puta Kardiopulmonalna reanimacija u izvanbolničkim uvjetima Uporaba automatskog vanjskog defibrilatora Procjena i zbrinjavanje stanja šoka Vještine potrebne za nadoknadu tekućine Vještine potrebne za zbrinjavanje ozljeda prsnog koša Ozljede glave Vještine potrebne za zbrinjavanje ozljeda kralježnice Ozljede trbuha Vještine potrebne za zbrinjavanje ozljeda udova Opekline Ozljede u djece

184

Ozljede u osoba starije životne dobi Ozljede u trudnoći Ozljeđenici pod utjecajem alkohola i droga Zaštita od infekcije u izvanbolničkim uvjetima Dokumentacija: Podatci o načinu zbrinjavanja ozljeđenika




___________________

1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Konačna ocjena se formira temeljem prosjeka rezultata pismenog ispita na redovitom ispitnom roku uz mogućnost predroka i praktične provjere znanja u kabinetu. Završni pismeni ispit sastoji se od 30 zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem slijedeće skale: 60-69% riješenosti pismenog ispita – dovoljan (2) 70-79% riješenosti pismenog ispita – dobar (3) 80-89% riješenosti pismenog ispita – vrlo dobar (4) 90-100% riješenosti pismenog ispita – izvrstan (5) Praktična provjera znanja vrednuje se na slijedeći način:

Dovoljan 2 – Postupci rada studenta su bez sustavnosti. Student uspijeva odraditi praktični zadatak ali sa grubim pogreškama, Učinjene pogreške ne može uočiti I otkloniti bez pomoći

Dobar 3 – Student razumije I poznaje postupke rada. Na postavljena pitanja daje točne odgovore, služi se opisom. Daje objašnjenja za radne postupke I ispravno koristi medicinsko-tehničku opremu. Praktični zadatak izvršava uz manje pogreške I potrebna mu je pomoć.

Vrlo dobar 4 – Prilikom izvođenja praktičnog zadatka student je u stanju davati objašnjenja I obrazložiti radne postupke, samostalno izvodi vježbu, sredstva za rad koristi racionalno. U izvedbi zadatka potrebna mu je manja pomoć

Izvrstan 5 - Student je sposoban samostalno odraditi praktičan zadatak, racionalno koristi medicinsko-

185

tehničku opremu I vrijeme te ima sposobnost integracije nastavnih podataka I radnih postupaka. Prilagođava vještine problemskoj situaciji.


Nastavni tekstovi predavača Gvožđak M, Tomljanović B. Temeljni hitni medicinski postupci. Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Zagreb, 2011


Campbell J E. Zbrinjavanje ozljeđenika u izvanbolničkim uvjetima (Interantional Trauma Life Support – ITLS). 6th edition, Alabama Chapter, American College of Emergency Physicians European Resuscitation Council. Napredno održavanje života, Medicinska naklada, 2013, 1st ed. European Pediatric Life Support. Napredno održavanje života djece, Hrvatski prijevod



186

Predlagatelj Margita Zlatić, mag.nutr., predavač

Naziv predmeta Dijabetološka dijetoterapija

Studijski program Stručni studij Sestrinstvo





20 15 15


1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je osposobiti studente za primjenu znanja iz Dijetetike na pacijente s određenim tipom šećerne bolesti: procjenu nutritivnog statusa pacijenata, edukaciju pacijenata te organizaciju prehrane dijebetičara u bolnicama i kod kuće.




opisati provođenje dijetoterapije kod određenog tipa šećerne bolesti i pridruženih bolesti, izračunati nutritivne potrebe bolesnika, broj obroka ovisno o vrsti terapije, procijeniti nutritivni status i prehrambene navike bolesnika, povezati spomenute parametre u prikladne jelovnike za pojedince ili skupinu


Tijekom predavanja studenti će biti upoznati o važnost pravilne prehrane u prevenciji šećerne bolesti i regulaciji glikemije. Studenti će usvojiti znanja o nutritivnim potrebama osoba sa šećernom bolešću te kako način prehrane, ritam i broj obroka ovise o vrsti šećerne bolesti i propisanoj terapiji. Pretilost, preuhranjenost i kardiovaskularne bolesti su često udruženi sa šećernom bolešću tipa 2, pa će se posebna pozornost posvetiti dijetoterapiji navedenih. Tijekom vježbi predviđena je izrada prehrambenih preporuka i individualnih jelovnika za osobe sa šećernom bolešću s obzirom na dob bolesnika, način života, tjelesnu aktivnost i ostale bolesti. Studenti će se upoznati sa radom dnevne bolnice, osnovnim metodama za procjenu nutritivnog statusa bolesnika te kako izgleda individualno ili grupno savjetovanje bolesnika.


predavanja seminari i radionice

vježbe obrazovanje na daljinu

terenska nastava

samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad

ostalo

1.6. Komentari

S ciljem kvalitetnijeg izvođenja kolegija te boljeg usvajanja gradiva, poželjno bi bilo organizirati vježbe i u bolnici kako bi studeni imali doticaj s konkretnim pacijentima.


Redovito pohađanje predavanja i odrađivanje vježbi.


Pohađanje nastave


Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni 1,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje

187

ispit



Portfolio


Odslušana predavanja i odrađene vježbe uvjet su za pristupanje pismenom ispitu na temelju kojega se formira konačna ocjena.


Materijali s predavanja

Botica M, Pavlić Renar I i sur. (2012) Šećerna bolest u odraslih, Školska knjiga, Zagreb


Kokić S, Prašek M, Pavlić Renar I, i sur. (2011) Hrvatske smjernice za liječenje šećerne bolesti tipa 2. Medix 17.

ESC Guidelines on diabetes, pre-diabetes, and cardiovascular diseases developed in collaboration with the EASD – Summary: The Task Force on diabetes, pre-diabetes, and cardiovascular diseases of the European Society of Cardiology (ESC) and developed in collaboration with the European Association for the Study of Diabetes (EASD) (2013) Eur Heart J 34: 3035-3087.

Standards of Medical Care in Diabetes (2015) Diabetes Care 38: S1-S94.


Engleski jezik.

188

Nositelj predmeta Ksenija Eljuga, pred.

Naziv predmeta Osnove instrumentiranja u kirurgiji





2




PKL-M

20 15 15


OPIS PREDMETA


Upoznati studente s razvojem kirurgije I instrumentiranja kroz povijest. Ukazati na važnost poznavanja dezinfekcije I sterilizacije kao osnovni preduvjet rada sestre instrumentarke, kirurško pranje ruku,sterilno oblačenje. Upoznavanje sa prostorom operacijskog bloka,raspored osoblja za vrijeme operacije te osnovno poznavanje opreme koja se koristi kod kirurških zahvata. Osnovni kirurški instrumenti, vrste I materijali za šivanje I obradu rana, organizacija rada u sali. Sestrinska dokumentacija I administracija, vođenje protokola, suradnja sa ostalim timom, postupak s instrumetima nakon zahvata, kontrolna(cheeking)lista. Priprema pacijenta, pozicioniranje na operacijskom stolu. Upotreba I vrsta lokalne anestezije, provodna anestezija. Korištenje zaštitnih sredstava tijekom operacije I zaštita osoblja tijekom operacijskog zahvata. Prva pomoć pri ozljeđivanju tijekom zahvata.


Anatomija, Fiziologija, Zdravstvena njega odraslih 3, Kirurgija


Predavanja, vježbe


Polaznici će ovladati znanjem i osnovnim vještinama medicinske sestre instrumentarke. Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:

- Objasniti razvoj kirurgije i instrumentiranja kroz povijest - Objasniti I ovladati vještinama kirurškog pranja ruku i sterilnog

oblačenja - Objaniti kirurški tim i njihovu ulogu - Objasniti osnovne kirurške tehnike te znati prepoznati osnovne

instrumente te pokazati tehniku dodavanja I primanja instrumenata - Znati razliku materijala za šivanja te poznavanje njihovih

karakteristika - Objasniti pripremu anestetika I njihovu primjenu - Objasniti postupak I prvu pomoć prilikom ubodnog incidenta - Objasniti sestrinsku dokumentaciju i protokole - Objaniti postupak s instrumentima nakon zahvata - Objaniti pripremu pacijenata te pozicioniranje bolesnika na

operacijskom stolu ovisno o zahvatu. - Objaniti pripremanje I raspremanje operacijske sale

189

- Objasniti pripremu kirurških setova





___________________

1.6. Komentari

Medicinska sestra – instrumentarka u operacionoj dvorani suradnik je kirurga, sudionik u najdramatičnijim trenucima borbe za čovjekovo zdravlje i život. Samostalno obavlja zadatke djelokruga rada medicinske sestre instrumentarke za vrijeme operacijskog zahvata. Ima značajnu ulogu prije i nakon operacijskog zahvata.

1.7. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i vježbi


Pohađanje nastave


0,3 Seminarski rad


-

Pismeni ispit




Portfolio


Ocjenjuje se aktivnost studenata prilikom pohađanja nastave i vježbi,te provjera znanja pismenim ispitom te praktična provjera znanja


Šustić N, Šustić V. Operaciona dvorana i uvod u tehniku instrumentiranja. Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. Šustić N, Šustić V. Tehnika instrumentiranja. Otokar Keršivani, Rijeka, 1981. Nemitz R. Surgical Instrumentation: An Interactive Approach. W. B. Saunders, 2008.


Nastavni materijali s predavanja

190

Opće informacije

Nositelj predmeta Tamara Salaj, pred. dr.sc. Marija Kudumija Slijepčević, v.pred. dr.sc. Zrinka Puharić, v.pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega ovisnika





2


Predavanja

Vježbe*

Seminari M PRK PK T KL PKL

PKL-M

10 20 15 15



Upoznati studente sa specifičnim problemima i poremećajima vezanim uz ovisničko ponašanje, stigmatizacijom i stavovima društva prema ovisnicima, modelima prevencije i liječenja ovisnika na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.


Nema uvjeta


- odslušana predavanja


Nakon odslušanog kolegija student će: Identificirati aktualne i potencijalne čimbenike rizika za ovisničko ponašanje

Primijeniti dijagnostičke mjerne instrumente u populaciji ovisnika

Usporediti metode rada u grupama ovisnika različite kazuistike

Interpretirati teorije sustava obitelji

Prikazati probleme ovisnika i kreirati programe za promjenu odnosa

Demonstrirati specifične vještine za rad s obiteljima

Analizirati prednosti rada u suzaštitnim i samozaštitnim grupama ovisnika

Kreirati programe usmjerene prevenciji ovisnosti i stigmatizacije ovisnika


Ovisnosti – javnozdravstveni problem,

vrste ovisnosti,

psihički poremećaji koji prate ovisnosti,

individualan pristup u radu s ovisnicima,

načela rada s grupom ovisnika,

prednosti grupnog rada,

specifične vještine voditelja grupe,

rad s grupom u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti,

191

bihevioralna terapija,

obiteljska terapija,

samozaštitne i suzaštitne grupe,

sestrinski problemi (dijagnoze),

intervencije i evaluacije rada grupe.




1.6. Komentari


Prema pravilniku o studiranju.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni ispit uz mogućnost predroka. Na pismenom dijelu prag prolaznosti je 60%.


Sedić B. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika. Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2006. Nastavni materijali predavača.


Nastavni tekstovi https://www.ncsbn.org/SUDN_10.pdf (SUBSTANCEUSEDISORDERIN NURSING, AResource Manual andGuidelines forAlternative andDisciplinaryMonitoring Programs

https://www.ncsbn.org/SUDN_10.pdf

192

Nositelj predmeta Đurđica Grabovac

Naziv predmeta Zdravstvena njega bolesnika sa stomama





2




20 15 15


OPIS PREDMETA


Cilj predmeta jest jasno i didaktički prezentirati temeljna i napredna znanja iz zdravstvene njege bolesnika s traheostomom, gastrostomom, urostomom i kolonostomom kroz preoperativnu pripremu i postoperacijsko zbrinjavanje bolesnika s naglaskom na edukaciju samih bolesnika i obitelji bolesnika o samozbrinjavanju i povratku bolesnika obiteljskim i radnim obvezama. U kolegiju naglasak se stavlja na individualiziran i holistički pristup bolesniku s stomom (stoma je kirurški napravljen otvor koji izvodi unutarnji šuplji organ na kožu. Stome se nazivaju prema organu koji se izvodi kirurškim zahvatom na površinu kože.


Anatomija, Fiziologija, Proces zdravstvene njege


Predavanja i kliničke vježbe


Student će ovladati znanjem i vještinama zdravstvene njege bolesnika s traheostomom, gastrostomom, urostomom i kolonostomom. Nakon odslušanog kolegija student će:

objasniti i razlikovati fiziološki normalni tijek zaraštavanja okolnog tkiva stome

objasniti, procjeniti i primjeniti preventivne mjere za prevenciju komplikacija kod bolesnika sa stomama

educirati pacijenta i obitelj o samozbrinjavanju

procjeniti status okolnog tkiva stome te primjeniti postuke zdravstevene njege

primjeniti znanje temeljeno na dokazima kako bi pravilno odabrali i dokumentirali zdravstvenu njegu temeljenu na holističkom pristupu pacijentu

1.4. Sadržaj predmeta Sestrinske dijagnoze u zdravstvenoj njezi bolesnika i komplikacije koje zbrinjavaju medicinske sestre a javljaju kao nuspojave liječenja bolesnika s trahestomom, gastrostomom, urostomom I kolonostomom.




193

1.6. Komentari Život sa stomom može zahtjevati određene prilagodbe i učenje. Bolesnicima je potrebno pružiti potporu kako bi kvalitetnije živjeli sa stomom. Velika je uloga medicinskih sestara u pravilnoj zdravstvenoj njezi i edukaciji bolesnika sa stomom.

1.7. Obveze studenata Redovito polaženje nastave


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Ocjenjuje se aktivnost studenata tijekom nastave i provjera znanja pismenim ispitom


V. Katić, D. Prgomet i sur. Otorinolaringologija i kirurgija glave i vrata – Priručnik.Zagreb: Naklada Ljevak, 2009 – Odabrana poglavlja Bradić I. i sur. Kirurgija. Medicinska knjiga, Zagreb, 1995. – odabrana poglavlja


Prpić, I. Kirurgija za medicinare, Školska knjiga Zagreb, 1995. – odabrana poglavlja

194

Predlagatelj Ksenija Eljuga

Naziv predmeta Primjena sadrenog zavoja u konzervativnom liječenju (gipsanje)

Studijski program Sestrinstvo

Godina 3 Semestar 6




PKL-M

20 15 15


1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s temeljnim načelima i vještinama konzervativnog zbrinjavanja prijeloma te ostalih oboljenja gdje je potrebno primjeniti imobilizaciju sadrenom udlagom.


Nema uvjeta



Nakon odslušanog kolegija student će biti osposobljen:

- prepoznati simptome i znakove najučestalijih prijeloma - opisati modalitete liječenja obzirom na vrstu prijeloma - primijeniti osnovne materijale koji se primjenjuju u konzervativnom liječenju prijeloma i drugih oboljenja gdje je

potrebno provesti terapiju sadrenom udlagom radi mirovanja ekstremiteta - demonstrirati repozicijske položaje kod najučestalijih prijeloma - objasniti vrste imobilizacije - objasniti očekivane komplikacije


- uvod u traumatologiju - prijelomi (frakture) - ozljede tetiva - vrste imobilizacije - primjena sadrenih udlaga - repozicija, retencija i rehabilitacija - vrste sadrenih udlaga i način primjene - koštano cjeljenje - komplikacije konzervativnog liječenja sadrenim udlagama




terenska nastava

samostalni zadaci



ostalo

1.6. Komentari

195


Student je dužan sudjelovati u svim oblicima nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema unaprijed objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Nakon uredno izvšenih obveza student pristupa polaganju ispita.


Pohađanje nastave

O,5 Aktivnost u nastavi

O,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni ispit uz mogućnost predroka (prag prolaznosti pismenog ispita iznosi 60 %)


Nastavni materijali s predavanja N.Bukvić,Z.Lovrić.Z.Trninić.Traumatologija (Elektronička knjiga). Zagreb;2016. Dostupno na: https://bib.irb.hr/datoteka/848253.Trauma_final-1.pdf



196

Nositelj predmeta Marija Čatipović, dr.med; dr.sc.Zrinka Puharić, dr.med; Mirna Žulec, dipl.med.techn.

Naziv predmeta Suvremene spoznaje o dojenju





2




PKL-M

20 15 15


6. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s intervencijama medicinske sestre usmjerenima na promicanje prirodne prehrane, provođenje zdravstvene njege, zdravstvenog odgoja trudnica i budućih očeva, babinjača i zdravstveno prosvjećivanje stanovništva. Usvojenim znanjima i vještinama student će steći potrebne kompetencije u provođenju zdravstvene njege na području dojenja.


nema


Prisustvo na predavanjima


Po odslušanom kolegiju studenti će moći samostalno:

Opisati epidemiološke trendove, povijesne događaje, promocijske inicijative vezane uz dojenje te čimbenike koji utječu na početak i trajanje dojenja

Identificirati učestale prepreke za pokretanje dojenja i primijeniti strategije za njihovo rješavanje

Identificirati kulturološke karakteristike i prepreke dojenju i primijeniti strategije za njihovo rješavanje

Opisati ključne pojmove koje majka mora znati kako bi bila uspješna u dojenju djeteta uključujući, ali ne ograničavajući se na: anatomiju i fiziologiju laktacije, majčinsku prehranu, položaje pri dojenju, izdajanje

Identificirati najučestalije poteškoće i komplikacije pri dojenju i demonstrirati intervencije za njihovo uklanjanje

Objasniti održavanje laktacije pri različitim separacijskim scenarijima

Pokazati sposobnost korištenja učinkovitih savjeta u komunikaciji s trudnicama i dojiljama

Identificirati različite strategije i primijeniti intervencije za provedbu programa zdravstvenog odgoja s ciljem promicanja stope inicijacije i trajanja dojenja.

Napraviti plan zdravstvene njege trudnice, babinjače i novorođenčeta s naglaskom na dojenje

Opisati dojenje djece s posebnim potrebama

Objasniti načine podrške očevima, članovima obitelji i zajednici u dojenju

197


Učinkovita promocija dojenja, utjecaj komercijalne industrije dječje hrane, međunarodni pravilnik o načinu reklamiranja i prodaje zamjena za majčino mlijeko, program promicanja dojenja SZO-a, aktivnosti zajednice u promociji i poticanju dojenja

Kulturološki utjecaji na izbor hranjenja dojenčadi, učinci bolničkih rutina na rano dojenje

Fiziologija laktacije, predvidljiva ponašanja u novorođenčadi, položaji pri dojenju majčinska prehrana, tjelesna težina i dojenje

Procjena novorođenčeta i dojenja, hiperbilirubinemija; izazovi i problemi dojenja –ragade, zastojna dojka, mastitis; lijekovi i dojenje; apsolutne i relativne kontraindikacije za dojenje

Specifičnosti dojenja u posebnim situacijama: zaposlena majka, dojenje blizanaca, dojenje nedonoščeta, dojenje djece s posebnim potrebama

Dojenče koje slabo dobiva na težini

Tuga zbog neuspjeha u dojenju

Postporođajna depresija i dojenje

Dojenje starijeg djeteta

Prestanak dojenja




___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ.


Pohađanje nastave


0,3 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Rad studenata na predmetu vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Pismeni ispit. Kriteriji pismenog ispita: 64 - 70% - dovoljan (2) 73 - 80 % - dobar (3) 83 – 90% - vrlo dobar (4) 93 – 100 % - izvrstan (5)

198


1. Mardešić D. Pedijatrija. Zagreb: Školska knjiga; 2003. 2. Pavičić Bošnjak A. Grupe za potporu dojenja. UNICEF; 2014.


1. Grgurić J. Pavičić Bošnjak A, Stanojević, M, Zakanj Z, Priručnik za provođenje inicijative "Rodiliše –

prijatelj djece". UNICEF; 2007. 2. Stanojević M.Priručnik za predavače na trudničkim tečajevima. Ministarstvo zdravtsva. UNICEF; 2010.



199

Naziv predmeta Nursing Practicum for International Students (Praktične vježbe za dolazne studente sestrinstva)

Studijski program Sestrinstvo

Godina 3. Semestar 5. ili 6.

Način izvođenja nastave

(broj sati)


0 M PRK PK T KL PKL

0 0 0 0 0 630 0


1. OPIS PREDMETA


- usvojiti znanja o specifičnosti pristupa bolesniku sa psihičkim poremećajima,

- definirati ulogu medicinske sestre u radu sa bolesnicima koji imaju psihičke poremećaje ili psihičke pritužbe, definirati moguće prediktore psihičkih poremećaja,

- osposobiti studente za procjenu potreba, planiranje, provođenje i vrednovanje zdravstvene njege/zdravstvenog odgoja u kući korisnika, te primjenu dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih postupaka u kući korisnika, kao i za suradnju i rad u multidisciplinarnom timu,

- usvojiti temeljna znanja i vještine iz hitne medicinske pomoći kao sastavnog djela cjelokupne zdravstvene zaštite te hitne pomoći koju moraju pružiti svi zdravstveni radnici, bez obzira u kojem dijelu sustava zdravstva djeluju, razumljivo, svaki na nivou stručne osposobljenosti i opremljenosti.


Sukladno odredbama Sporazuma o učenju.


Redovito izvršavanje obveza sukladno dogovoru s mentorom.


- prepoznati opću psihopatologiju (poremećaji svjesnosti; poremećaji komunikacije; poremećaji pažnje; poremećaji opažanja; poremećaji psihomotorike; poremećaji mišljenja; poremećaji raspoloženja i afekta; poremećaji volje; poremećaji intelektualnih sposobnosti; poremećaji nagona; poremećaji sjećanja i pamćenja); - samostalno pristupiti duševnom bolesniku i definirati ulogu medicinske sestre u vođenje medicinske dokumentacije te će identificirati osnovnu klasifikaciju duševnih oboljenja; - prosuditi specifičnost pristupa bolesniku sa psihičkim poremećajima (pristup psihotičnom bolesniku; pristup maničnom bolesniku; pristup depresivnom bolesniku; pristup delirantnom bolesniku; pristup bolesniku s demencijom; pristup anksioznom bolesniku; pristup agresivnom bolesniku; pristup suicidalnom bolesniku); - imenovati osnovne psihofarmake i prepoznati ozbiljne nuspojave lijekova; definirati moguće prediktore psihičkih poremećaja - organizirati materijal, pribor i opremu za provedbu zdravstvene njege u kući; - procijeniti potrebe, planirati, provoditi i vrednovati zdravstvenu njegu/zdravstveni odgoj pojedinca i obitelji; - provoditi dijagnostičke, terapijske i rehabilitacijske postupke sestrinske skrbi u prilagođenim uvjetima u kući; - koordinirati multidisciplinarnim timom u provedbi skrbi o korisniku; - voditi propisanu sestrinsku dokumentaciju; - prepoznati i poduzeti odgovarajuće postupke životno ugroženog pacijenta uključujući i pacijenta u zastoju životnih funkcija.

200


Uvod u psihijatriju, osnove psihopatologije, duševni poremećaji organskog podrijetla, mentalni i bihevioralni poremećaji kao posljedica uporabe psihoaktivnih tvari. Shizofrenija, shizotipni i drugi sumanuti poremećaji, afektivni poremećaji i poremećaji raspoloženja, poremećaj osobnosti, neurotski poremećaj kao posljedica izloženosti stresu. Mentalna retardacija, poremećaji psihološkog razvoja, bihevioralni i emocionalni poremećaji dječje dobi i u adolescenciji. Urgentna stanja u psihijatriji. Suvremena organizacija psihijatrijske službe. Osnove različitih pristupa u psihijatriji. Psihofarmakoterapija. Društveno pravni status duševnih bolesnika i njihova prava.

Sestrinska skrb u kući. Planiranje, priprema i tijek kućnog posjeta. Procjena potreba, planiranje, provođenje i evaluacija zdravstvene njege u kući. Dijagnostički, terapijski i rehabilitacijski postupci u kućnim uvjetima. Zdravstveni odgoj pojedinca i obitelji. Potpora obitelji s bolesnim članom. Suradnja i komunikacija s multidisciplinarnim timom. Zakonski propisi u zdravstvenoj njezi u kući.

Srčani zastoj. Kardiopulmonalna reanimacija. Postupci osnovnog održavanja života (BLS) i automatska vanjska defibrilacija (AED). Osnovne i napredne mjere održavanja dišnog puta. Prepoznavanje ritmova srčanog zastoja. Defibrilacija. Postupci neposrednog održavanja života (ILS). Opskrba politraumatiziranog bolesnika. Postupci pri neurotraumi (mini neurološki pregled, AVPU skala).




terenska nastava

samostalni zadaci



ostalo

1.6. Komentari


Redovito izvršavanje obveza sukladno planu utvrđenom od strane mentora.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt



Portfolio


Na početku izvedbe predmeta student će s mentorom dogovoriti plan rada. Student je obvezan pridržavati se plana, a u slučaju izmjena obvezan je sve izmjene unaprijed dogovoriti s mentorom. Mentor će pratiti rad studenta na predmetu te će nakon izvedbe predmeta sastaviti izvješće o studentovom radu te dati završnu ocjenu.

dovoljan (2) – student izvršio obveze prema radnom planu uz veće manjkavosti u izvedbi

dobar (3) – student izvršio obveze prema radnom planu uz određene manjkavosti u izvedbi

201

vrlo dobar (4) – student izvršio obveze prema radnom planu uz napomenu da su potrebna sitna poboljšanja u izvedbi

izvrstan (5) – student u potpunosti izvršio obveze prema radnom planu uz pohvalu


1. Mrzljak V. Zdravstvena njega u kući, Udruga medicinskih sestara Zdravstvene njege u kući, Zagreb, 2016.

2. Moro, LJ., Frančišković, T. “Psihijatrija” Udžbenik za više zdravstvene studije; i suradnici; Medicinska naklada, Zagreb, 2011.

3. Sažetak novih smjernica ERC-a za kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR). Dostupno na:

http://www.nurse.hr/sestrinstvo/europa/sazetak-novih-smjernica-erc-za-kardiopulmonalnu-reanimaciju-kpr.html

NAPOMENA: Student će prije početka izvedbe predmeta od mentora dobiti detaljan popis obvezatne literature prilagođen jezičnim kompetencijama na stranom jeziku kojega poznaje.



Engleski jezik

202

2.7. Ustroj i način izvođenja nastave za izvanredne studente Nastava se na izvanrednom studiju izvodi tijekom jedne akademske godine, a usporedno s nastavom na redovitom studiju. Nastava za izvanredne studente izvodi se tijekom tjedna u poslijepodnevnim terminima, nakon 15:00 sati, pretežito vikendom. Radi ekonomičnosti i racionalnosti, nastava za redovite i izvanredne studente izvodi se zajednički kad je to moguće obzirom na prostorne, zakonske i druge uvjete. Opseg izvođenja nastave u odnosu na izvedbeni plan je sljedeći: Predavanja i seminari na izvanrednom studiju se izvode u udjelu od 60% satnice predmeta osim u predmetima čiji je ukupan fond sati (predavanja ili seminara) 10 sati i manje. Vježbe na izvanrednom studiju izvode se u skladu sa satnicom definiranom izvedbenim planom. 2.8. Ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave 2.8.1. Klinička nastava i kliničke vježbe Klinička nastava tijekom akademske godine i kliničke vježbe tijekom ljeta obvezni su i sastavni dio nastavnog procesa na Stručnom studiju sestrinstva. Planiranje, organizaciju i druge poslove oko izvođenja stručne prakse provodevoditelji stručne prakse koji u neposrednoj komunikaciji s koordinatorima prakse u nastavnim bazama organiziraju, prate i nadziru urednost realizacije praktične nastave i ljetne prakse. Realizacija programa kliničke obuke tijekom nastave prati se i vrednuje knjižicom praktične nastave koju potpisuju mentori nastavnih baza, a verificira predmetni nastavnik. Način izvođenja stručne prakse uređen je Pravilnikom o stručnoj praksi i terenskoj nastavi. Klinička nastava uključuje kliničke vježbe koje su sastavni dio predmeta i kliničku ljetnu praksu. Odgovornost za kliničku nastavu imaju zaduženi nastavnici Visoke tehničke škole u Bjelovaru, mentori i koordinatori nastavnih baza. Zaduženi nastavnici Visoke tehničke škole u Bjelovaru odgovorni su za realizaciju kliničke nastave prema godinama studija:

1. godina- Đurđica Grabovac 2. godina- Goranka Rafaj 3. godina- Tamara Salaj

Nositelji predmeta koji uključuju kliničku nastavu/kliničku praksu obvezni su najmanje dva puta tijekom semestra obići studente u nastavnim bazama u Bjelovaru. Isti zadatak imaju koordinatori nastavih baza u Zagrebu, Koprivnici i Virovitici. 2.8.2. Koordinatori i mentori u nastavnim bazama-radilištima Studenti preddiplomskog stručnog studija Sestrinstva su obvezni sukladno planu i programu navedenog studija obaviti praktični dio nastave u nastavnim bazama Visoke tehničke škole u Bjelovaru. Za organizaciju i izvođenje praktične nastave na odjelima nastavnih baza Stručno vijeće posebnom odlukom imenuje koordinatore nastavnih baza izvan sjedišta Visoke tehničke škole

203

Koordinator stručne prakse obvezan je:

- organizirati izvedbu mentorstva za vježbe za redovite i izvanredne studente (zimski i ljetni semestar)

- koordinirati raspored studenta po grupama i po odjelima, te isti dostaviti voditelju odjela/studija sestrinstva,

- raspored prakse uskladiti sa rasporedom nastave te isti objaviti na Internet stranicama VTŠBJ,

- nadzirati i provoditi provjeru znanja studenata tijekom i nakon izvođenja vježbi i nadzirati da li su podaci uredno evidentirani u knjižicu praktične nastave,

- sastaviti izvješće o obavljenoj stručnoj praksi i navesti rezultate praktičnog dijela nastave uz obvezu dostave popisa studenata koji obavljaju praksu u njihovim nastavnim bazama u proteklom semestru najkasnije 15 dana po završetku semestra,

- izvješće u zadanom roku dostaviti voditelju odjela/studija sestrinstva.

- Odgovorne osobe za organizaciju, raspored praktičnog dijela nastavnog procesa u Bjelovaru i usklađivanje praktičnog dijela nastave s koordinatorima iz članka 1. ove Odluke su zaposlenici Visoke tehničke škole u Bjelovaru i to :

Đurđica Grabovac, dipl. med. techn. 1. godina

Goranka Rafaj, mag. med. techn. 2. godina

Tamara Salaj, dipl. med. techn. 3. godina Koordinatori stručne prakse obvezni su po završetku svakog semestra dostaviti izvještaj o

realizaciji praktičnog dijela nastavnog procesa odgovornoj osobi Visoke tehničke škole u Bjelovaru.

Mentori praktičnog dijela nastavnog procesa u nastavnim bazama izabiru se odlukom Stručnog vijeća temeljem provedenog natječajnog postupka i uz suglasnost Nastavne baze. Zaduženja mentora praktičnog dijela nastave su::

- organizirati izvedbu praktičnog dijela nastave na svom odjelu za redovite i izvanredne studente (zimski i ljetni semestar)

- voditi evidenciju o studentima na svom odjelu

- nadzirati i provoditi provjeru znanja studenata tijekom i nakon izvođenja vježbi i nadzirati da li su podaci uredno evidentirani u knjižicu praktične nastave

- uputiti studente u način rada i funkcioniranja odjela i rasporediti ih na odgovarajuće poslove uz nadzor

Grupe studenta koje se upućuju u nastavnu bazu određuju odgovorne osobe Visoke tehničke škole koji o broju grupa i rasporedu održavanja vježbi obavještavaju mentore u nastavnim bazama u Bjelovaru i koordinatore nastavnih baza u Zagrebu, Koprivnici i Virovitici. 2.8.3. Mentorski rad sa studentima Cilj mentorskog rada sa studentima je podrška prilagodbi studenata prve godine studija radi unapređenja postignuća studenata. Mentori studentima prve godine su zaposleni nastavnici i suradnici Visoke tehničke škole te studenti viših godina.

204

Mentor-nastavnik prvenstveno ima savjetodavnu ulogu kojom pridonosi uspješnosti studiranja studenata Visoke tehničke škole u Bjelovaru. Mentor-student je student više godine studija koji je uspješno završio svoje obveze prethodnog razdoblja. Mentor-student pomaže studentima prve godine da se lakše snađu u prvom razdoblju studija: gdje je organizirana studentska prehrana, kako gdje i kako učiti, kako organizirati ispitne rokove, gdje pronaći dodatne materijale, kako se snalaziti po gradu... Sudjelovanje u mentorskom radu sa studentima tijekom jedne akademske godine smatra se posebnim postignućem i po završetku studija upisuje u dodatnu ispravu o studiju. Mentor student surađuje s mentorom nastavnikom, razmjenjuju informacije, dogovaraju i organiziraju sastanke sa studentima. Zaduženja mentora-nastavnika:

upoznaje studente s organizacijom Visoke škole, službama, zgradama, akademskim ponašanjem, etičkim načelima u akademskoj zajednici, te svojom ulogom kao mentora;

informira studente o svim aktualnostima vezanim uz nastavne i stručne aktivnosti od interesa za studente (npr. pruža informacije o njihovim pravima i obvezama tijekom studija, o studijskom programu i eventualnim promjenama programa, mobilnosti, mogućnostima sudjelovanja na skupovima i slično);

savjetuje i usmjerava studente tijekom studija uvažavajući njihove akademske sposobnosti, želje, sklonosti i mogućnosti studenata, a u svrhu poboljšanja efikasnosti i uspješnosti studiranja (npr. pomaže studentima u odabiru izbornih predmeta s obzirom na sadržaj predmeta, broj ECTS bodova, vrijeme održavanja predmeta i slično);

razgovara sa studentima o njihovim poteškoćama u izvršavanju studentskih obveza i predmetalno ih savjetuje kako te poteškoće prevladati (npr. poteškoće u praćenju nastave, u načinu učenja, u korištenju izvora znanja).

U skladu sa svojom ulogom mentori-nastavnici trebaju:

biti dobro upoznati s ključnim dokumentima važnim za obavljanje mentorskoga rada i to: Statutom Visoke tehničke škole uBjelovaru, Pravilnikom o studiranju, Izvedbenim planom nastave za sve godine studija, Pravilnikom o završnim radovima, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti nastavnika itd;

pratiti studente i njihov rad te voditi evidenciju o sastancima sa studentima (obrazac je u prilogu ovog naputka);

u razgovorima sa studentima prikupljati informacije koje mogu unaprijediti kvalitetu studijskoga programa i njegove provedbe. Informacije mentor prenosi voditelju studija i predstavniku za kvalitetu.

Mentori su dužni prvi puta se sastati sa svojom grupom studenata u prvom mjesecu nakon početka nastave u prvom semestru I. godine studija. Nakon toga mentori trebaju organizirati skupni sastanak sa svim studentima kojima su mentori minimalno dva puta u semestru u skladu sa svojim obvezama i mogućnostima, te biti dostupni studentima za pojedinačne sastanke u vrijeme redovitih konzultacijai svakodnevno putem e-maila. Termin konzultacija mentor je dužan objaviti studentima početkom semestra. Nakon sastanka sa studentima mentori zapisnik dostavljaju voditelju studija, prodekanu za nastavu i predstavniku za kvalitetu. Zapisnik sa sastanka sadrži potpisnu listu prisutnih studenata, sažetak razgovora, zaključke i prijedloge unapređenja.

205

Mentoru u radu pomažu voditelj studija i prodekan za nastavu koji su, na zahtjev mentora-nastavnika prisustvovati sastanku sa studentima. Raspored studenata : studenti su podijeljeni po mentorskim grupama. U akademskoj 2017./2018. godini studentima prve godine voditelji studija odredit će mentore. Bjelovar, 18. rujna 2017. godine KLASA: 602-04/17-07/007 URBROJ: 2103-67-08-17-07 Visoka tehnička škola u Bjelovaru Stručno vijeće

Dekanica: dr. sc. Zrinka Puharić

Documents

ZA AKADEMSKU 2017./2018. GODINU - vub.hr · Mentalna higijena i osnove psihoterapije Zbrinjavanje rana Kulturološki aspekti u zdravstvenoj njezi Kultura sigurnosti pacijenata u zdravstvenim