Merlin - vub.hr

Merlin: Priručnik za studente Centar za e-učenje (CEU)

2

Ovu inačicu priručnika izradio je autorski tim Centra za e-učenje Srca u sastavu:

Jasna Musa, Tamara Birkić, Mirna Granatir, Zvonko Martinović, Sandra Kučina Softić, Vedran Mušica, Mirjana Čoh i Tona Radobolja Priručnik je oblikovan sukladno smjernicama za osiguravanje pristupačnosti studentima s invaliditetom.

Sveučilište u Zagrebu Sveučilišni računski centar

Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb [email protected]

Ovo djelo dano je na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima 4.0 međunarodna. Licenca je dostupna na stranici: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/4.0/.

mailto:[email protected]

Centar za e-učenje (CEU) Merlin: Priručnik za studente

3

SADRŽAJ:

1. Sustav za e-učenje Merlin ...................................................................................... 4

2. Prijava u sustav ...................................................................................................... 5

2.1. Prijava ........................................................................................................................... 5 2.2. Korisničko sučelje .......................................................................................................... 7 2.3. Promjena osobnih podataka .......................................................................................... 8 2.4. Pomoć korisnicima ........................................................................................................ 9

3. Kolegij.................................................................................................................... 11

3.1. Upis kolegija ................................................................................................................ 11 3.2. Arhiva kolegija ............................................................................................................. 11 3.3. Postavke kolegija ......................................................................................................... 12 3.4. Objava vijesti ............................................................................................................... 13 3.5. Ishodi učenja ............................................................................................................... 14

4. Korisnici kolegija .................................................................................................. 15

4.1. Uloge ........................................................................................................................... 15 4.2. Komunikacija unutar sustava Merlin ............................................................................ 15 4.3. Grupe .......................................................................................................................... 16 4.4. Svi korisnici ................................................................................................................. 16 4.5. Korisnici on-line ........................................................................................................... 16

5. Blokovi, resursi i aktivnosti ................................................................................. 17

5.1. Blokovi ......................................................................................................................... 17 5.2. Resursi ........................................................................................................................ 18 5.3. Aktivnosti ..................................................................................................................... 18 5.3.1.Kalendar .................................................................................................................... 19 5.3.2. Chat .......................................................................................................................... 20 5.3.3. Forum ....................................................................................................................... 20 5.3.4. Rječnik ...................................................................................................................... 21 5.3.5. Wiki .......................................................................................................................... 23 5.3.6. Zadaća ..................................................................................................................... 24 5.3.7. Anketa ...................................................................................................................... 25 5.3.8. Odabir ....................................................................................................................... 26 5.3.9. Igra ........................................................................................................................... 26 5.3.10. Prisutnost................................................................................................................ 31 5.3.11. Planer ..................................................................................................................... 32 5.3.12. Lekcija .................................................................................................................... 33 5.3.13. Baza podataka ........................................................................................................ 34 5.3.14. Popis ...................................................................................................................... 35 5.3.15. Umna mapa ............................................................................................................ 36 5.3.16. Radionica ............................................................................................................... 37 5.3.17. GeoGebra ............................................................................................................... 39 5.3.18. Virtualni laboratorij za programiranje (VPL)............................................................. 40

6. Provjera znanja i ocjenjivanje .............................................................................. 42

6.1. Pitanja ......................................................................................................................... 42 6.2. Test ............................................................................................................................. 42 6.3. Pregled ocjena ............................................................................................................. 43

7. Pristup virtualnoj sobi za webinare kroz sustav za e-učenje Merlin ................ 44

8. Prilozi ..................................................................................................................... 46

9. Literatura ............................................................................................................... 47


4

1. Sustav za e-učenje Merlin

Merlin je sustav za e-učenje koji je uspostavljen, razvija se i održava u Centru za e-

učenje Sveučilišnoga računskoga centra Sveučilišta u Zagrebu kao zajednička, svima

dostupna platforma za projekte primjene e-učenja u sveučilišnoj nastavi.

Merlin se temelji na programskome sustavu otvorenoga kôda Moodle

(http://moodle.com). Trenutna inačica sustava Moodle na kojoj se temelji sustav Merlin

je 2.7.

Standardna distribucija sustava Moodle dodatno je razrađena i prilagođena okruženju i

potrebama naših korisnika.

Kroz Merlin studentima su dostupne nove mogućnosti u obrazovanju:

novi oblici i načini praćenja nastave i učenja

stalno dostupne informacije o kolegiju

stalno dostupne nastavne materijale

više kolegija na jednom mjestu

preglednost aktivnosti u kolegiju pomoću kalendara

repozitorij materijala za učenje

samoprovjera znanja i pregled ocjena

alati za komunikaciju s nastavnicima i sa studentima

Na ovaj način student ima mogućnost aktivnijeg sudjelovanja u procesu učenja i veću

dostupnost informacijama o kolegiju i nastavnim materijalima samog kolegija.

Komunikacija između nastavnika i studenata može se odvijati putem e-pošte, foruma,

dijaloga i chata.

Studenti mogu i međusobno komunicirati unutar sustava te lakše izmjenjivati

informacije. Student tako može bolje savladati nastavni materijal i pripremiti se za ispit.

Nastavni materijali dostupni su u bilo koje vrijeme s bilo koje lokacije, a dostupni su i

rezultati ispita, seminara i kolokvija. Dostupan je i pregled svih ocjena i testovi koje

nastavnik postavi.

Koristeći sustav Merlin studenti imaju veću kontrolu nad procesom svog obrazovanja.


5

2. Prijava u sustav

Sustavu Merlin pristupa se na sljedećoj adresi: http://merlin.srce.hr. Uporaba sustava

Merlin moguća je nakon prijave. Za prijavu je potreban elektronički identitet iz sustava

AAI@EduHr.

Elektronički identitet AAI@EduHr ima oblik: [email protected], kao npr.

[email protected].

Za dodjelu elektroničkih identiteta u sustavu AAI@EduHr zadužene su kontakt-osobe

za otvaranje elektroničkih identiteta u pojedinoj ustanovi

(http://www.aaiedu.hr/aai_status.php).

2.1. Prijava

U sustav Merlin prijavljuje se odabirom poveznice ovdje ili logotipa AAI@EduHr

nakon čega se otvara prozor za upis korisničkog imena i lozinke. Za probleme s

lozinkom ili u slučaju neispravnih podataka potrebno je obratiti se osobama u ustanovi

koje su ovlaštene za otvaranje elektroničkih identiteta. Nakon prijave korisnik pristupa

početnoj stranici sustava Merlin.

Slika 1. Blok za prijavu u sustav

http://merlin.srce.hr/



6

U sustav za e-učenje Merlin prijavljuje se preko sustava SSO (eng. Single Sign-On).

Taj način jedinstvene autentikacije korisnika omogućava sigurniju i jednostavniju

uporabu elektroničkog identiteta u sustavu AAI@EduHr. Korisnik je odmah prijavljen

na sve aplikacije koje su do sada implementirale tu uslugu, a zahtijevaju prijavu

pomoću elektroničkoga identiteta u sustavu AAI@EduHr.

Pri prvoj prijavi u sustav Merlin potrebno je upisati adresu e-pošte, ako već nije

upisana. Nije obavezno da adresa e-pošte bude iz sustava AAI@EduHr, ali je važno

da se redovito pregledava.

Da bi se promjene spremile, nakon upisa svih podataka treba na dnu stranice odabrati

dugme Promijeni osobne podatke.

Nakon uspješne prijave korisnik ima pristup vlastitoj početnoj stranici i upisanim

kolegijima.

Prilikom odjave iz sustava Merlin vrši se odjava samo iz sustava Merlin, ali ne i iz

infrastrukture AAI@EduHr. Za prijavu s drugim korisničkim podacima u istom

pregledniku potrebno je ugasiti sve otvorene prozore preglednika i ponovno ga

pokrenuti.

Slika 2. Upis korisničkih podataka za prijavu u

sustav



7

2.2. Korisničko sučelje

Izgled korisničkoga sučelja sličan je u cijelome sustavu. Sastoji se od tri stupca. Lijevi i

desni stupac sadrže blokove, dok su u središnjem dijelu prikazane cjeline (teme/tjedni)

kolegija.

1. Zaglavlje

2. Navigacijska traka

3. Lijevi stupac

4. Središnji dio

5. Desni stupac

6. Blok

Opširnije na str. 16.

U gornjem je desnom kutu vidljivo je li korisnik prijavljen u sustav i pod kojim

korisničkim imenom.

Na istome mjestu omogućena je i prijava i odjava sa sustava.

Slika 4. Prijava i odjava sa sustava

Slika 3. Prikaz sučelja sustava Merlin


8

Navigacijska traka (breadcrumbs) prikazuje trenutačni položaj u sustavu te omogućuje

jednostavnije kretanje po sustavu i lakše vraćanje na hijerarhijski više stranice.

2.3. Promjena osobnih podataka

Nakon prijave u sustav, profil se može pregledati u bloku Navigacija Moj Profil,

odabirom imena prijavljenoga korisnika u gornjem desnom uglu ili slike u bloku

Osobni profil. U izborniku Moj profil u bloku Navigacija korisnik može pristupiti

svojim porukama na forumu, osobnom blogu, pregledati arhivu pristiglih poruka preko

sustava Merlin te pristupiti osobnim datotekama (osobne datoteke vidljive su samo

korisniku koji ih je postavio).

VAŽNO!

Ne preporuča se uporaba navigacijske

dugmadi u internetskome pregledniku

zbog promjenjivoga sadržaja stranica

(npr. forum) već se preporuča uporaba

navigacijske trake sustava Merlin.

Slika 5. Navigacijska traka

Slika 6. Moj profil


9

Podaci u profilu mogu se promijeniti odabirom mogućnosti Promijeni osobne

podatke u bloku Administracija.

Korisnik po želji može dodati sliku (avatar) koja će se prikazivati uz korisničko ime,

adresu e-pošte, adresu vlastite internetske stranice te kratak tekst o sebi. Ti osobni

podaci ponekad su jedini način kako se studenti i nastavnici mogu upoznati u nastavi

on-line te dobiti informacije jedni o drugima.

Među ostalim podacima u profilu vidljiv je i popis kolegija u koje je korisnik upisan.

Odabirom naziva kolegija prikazuju se uloge i eventualne grupe u koje je korisnik

upisan u odabranom kolegiju.

2.4. Pomoć korisnicima

Veliki broj stavki u sustavu Merlin označen je znakom . Odabirom te ikone dobije se

pojašnjenje određene stavke.

Slika 8. Osobni profil

Slika 7. Postavke profila


10

Na stranicama Centra za e-učenje (http://www.srce.unizg.hr/merlin) dostupne su

pedagoški osmišljene animacije, priručnici za samostalan rad te odgovori na najčešće

postavljena pitanja.

Za sva pitanja javite se Centru za e-učenje na adresu e-pošte [email protected].


11

3. Kolegij

3.1. Upis kolegija

Nakon prijave u sustav u središnjem dijelu prikazan je popis kolegija iz trenutačne

akademske godine u koje je korisnik upisan. Nakon odabira pojedinoga kolegija u

središnjem dijelu prikazat će se sadržaj odabranog kolegija, a popis svih upisanih

kolegija nakon toga je dostupan u bloku Moji kolegiji te u bloku Navigacija pod

stavkom Moji kolegiji. Popisani su svi kolegiji u koje je korisnik upisan bez obzira na

ulogu u pojedinome kolegiju.

Popis svih kolegija dostupnih u sustavu Merlin prikazuje se odabirom poveznice Svi

kolegiji na dnu bloka Moji kolegiji.

Kolegiji se mogu pretražiti prema nazivu ili kratici.

Za upis novog kolegija potrebno je odabrati njegov naziv te se nakon toga pristupa

početnoj stranici odabranog kolegija.

Nastavnik može ograničiti pristup svojemu kolegiju postavljanjem lozinke ili zabranom

samostalnog upisa u kolegij.

Uz naziv kolegija najčešće postoji i kratki opis kolegija kako bi se studentima pružio

uvid u sadržaj kolegija.

3.2. Arhiva kolegija

Po završetku akademske godine svi se kolegiji arhiviraju.

Kolegiji iz prethodnih akademskih godina dostupni su u bloku Arhiva kolegija

raspoređeni prema akademskim godinama. Odabirom akademske godine pristupa se

popisu kolegija održanih u toj godini.

Slika 9. Moji kolegiji


12

3.3. Postavke kolegija

Kolegij može biti organiziran u nekoliko oblika:

Tematski oblik organizira sadržaj kolegija u obliku tema, a svaka tema ima

svoj naziv i sažetak.

Tjedni oblik organizira sadržaj kolegija po datumima.

Samo jedna aktivnost omogućuje uporabu kolegija samo za jednu aktivnost,

pri čemu se odabirom naziva kolegija izravno ulazi u postavljenu aktivnost.

Istaknuta tema u kolegiju ima tamniji okvir.

Slika 11. Prikaz teme u kolegiju

Slika 10. Arhiva kolegija


13

Trajanje upisa

Student je obično upisan na neograničeno vrijeme. Nakon isteka akademske godine

kolegij postaje neaktivan. Kolegiju i dalje imaju pristup upisani studenti, ali nisu mogući

novi upisi niti je taj kolegij vidljiv ostalim korisnicima.

Pristup

Pristup kolegiju može biti ograničen na korisnike upisane u određenu grupu ili

korisnike kojima se dodjeljuje lozinka za kolegij.

Lozinku za pristup kolegiju nastavnik studentima daje na predavanju, a takvi kolegiji

pored naziva kolegija imaju znak .

Pojedini kolegiji dozvoljavaju pristup gostima, a označeni su ikonom .

Kolegij koji dopušta ulazak gostima s lozinkom označen je ikonom .

Kolegij bez ijednog znaka pored naziva ima slobodan pristup za sve korisnike.

Za razliku od prijavljenih korisnika koji lozinku upisuju samo prilikom prve prijave gost

mora prilikom svakog pristupa kolegiju upisivati lozinku.

3.4. Objava vijesti

U forum Obavijesti upisani su svi polaznici kolegija.

Objavljene vijesti studentima se šalju i na adresu e-pošte pa ovaj forum nastavnici

rabe za važne obavijesti studentima. Obavijesti ostaju zapisane i na forumu.

U forum Obavijesti

pisati mogu samo

nastavnici.

Slika 12. Forum s vijestima u sklopu

Uvodne teme


14

Samo nastavnici mogu pisati na tom forumu pa najčešće služi kao oglasna ploča za

važne obavijesti koje studentima trebaju biti poslane na adresu e-pošte ili biti stalno

dostupne.

Vijesti napisane u forumu Obavijesti bit će objavljene u bloku Nove obavijesti. U

bloku Nove obavijesti prikazuje se do deset obavijesti, ovisno o postavkama kolegija.

3.5. Ishodi učenja

Ishodi učenja su ciljevi koje je nastavnik postavio za cijeli kolegij ili samo za pojedine

aktivnosti. Ciljevi se odnose na znanja i vještine koje bi student trebao steći nakon

određene aktivnosti odnosno položenog ispita. Svaki student svoje ocijenjene ishode

učenja može vidjeti među svim ostalim ocjenama u bloku Administracija.

Ishodi učenja su detaljni opisi svega što student treba znati, razumjeti ili moći napraviti

na kraju kolegija ili određenoga perioda učenja. Predstavljaju minimum znanja i

kompetencija koje student mora svladati da bi uspješno položio kolegij. Pisani su

prvenstveno za studente kojima poznavanje ishoda učenja olakšava nastavni proces

jer im je jasnije što se od njih očekuje i što trebaju svladati za uspješan završetak

kolegija.

Ishodi učenja automatski se pojavljuju među ocjenama pa nastavnik može ocjenjivati

Ishode učenja kao i druge aktivnosti koje se nalaze među stavkama za ocjenjivanje.

Slika 14. Prikaz ishoda učenja među ocjenama

Slika 13. Blok: Nove obavijesti


15

4. Korisnici kolegija

4.1. Uloge

Student može imati jednu od ovih uloga u sustavu:

Student

mora biti prijavljen sa svojim elektroničkim identitetom u sustavu AAI@EduHr

može pregledavati nastavne sadržaje, sudjelovati u nastavnim aktivnostima

(forum, zadaća, test…), uređivati rječnik i wiki.

Gost

korisnik koji nije prijavljen s korisničkim imenom i lozinkom

može pregledavati određene nastavne sadržaje, ali ne može sudjelovati u

nastavnim aktivnostima

Osim studenta i gosta definirane su uloge administratora sustava, nositelja kolegija,

izvođača kolegija, on-line asistenta i demonstratora.

4.2. Komunikacija unutar sustava Merlin

Svaki korisnik može vidjeti profile ostalih polaznika u kolegiju. Odabirom imena

željenoga korisnika iz popisa svih ili korisnika on-line ostvaruje se pristup korisničkomu

profilu. Sustav omogućava izravno slanje poruke drugome korisniku odabirom

poveznice Pošalji poruku unutar nečijeg profila ili ikone u popisu korisnika.

Dolazne poruke vidljive su u bloku Poruke. Prikazano je ime pošiljatelja i broj

primljenih poruka. Ako korisnik kojem se šalje poruka u trenutku slanja nije prijavljen u

sustavu, poruka će, prema zadanim postavkama, biti poslana i na adresu e-pošte.

Arhiva poruka dostupna je u bloku Poruke te se može pregledavati prema

korisnicima i prema nedavnim razgovorima.

Postavke vezane uz poruke mogu se mijenjati u bloku Administracija Postavke

profila Poruke.

U profilu korisnik može objaviti i svoju adresu e-pošte te omogućiti i takav način

komunikacije.


16

4.3. Grupe

Studenti u pojedinom kolegiju mogu biti podijeljeni u više grupa. Jedan polaznik može

se nalaziti u više grupa.

U slučaju podjele na grupe kolegij može imati:

Vidljive grupe – aktivnosti se odvijaju u grupama, ali su svi rezultati vidljivi i

polaznicima izvan tih grupa

Odvojene grupe – svaka grupa radi odvojeno i nema pristup rezultatima drugih

grupa.

4.4. Svi korisnici

Popis svih korisnika nalazi se u lijevom stupcu u bloku Korisnici pod nazivom

Sudionici i označava popis svih korisnika upisanih u kolegij.

4.5. Korisnici on-line

Popis trenutačno aktivnih korisnika u sustavu (u posljednjih 5 minuta) nalazi se u

lijevom stupcu u bloku Korisnici on-line. Na početnoj stranici sustava Merlin, nakon

prijave, u tom su bloku prikazani svi aktivni korisnici cijelog sustava, a nakon ulaska u

pojedini kolegij aktivni polaznici tog kolegija.

Na jednostavan način dostupna je informacija tko je trenutačno prijavljen i radi u

sustavu te je omogućena izravna komunikacija preko poruka u sustavu.

Slika 15. Sudionici kolegija

Slika 16. Korisnici on-line


17

5. Blokovi, resursi i aktivnosti

5.1. Blokovi

Blokovi su dijelovi sučelja koji služe za organizaciju kolegija, a postavljaju se u lijevi ili

desni stupac u odnosu na središnji dio sučelja. Mogu se smanjiti samo na naslov

pomoću znaka – ili potpuno otvoriti pomoću znaka +.

Svi radni materijali: testovi, zadaće, poveznice, rječnik, mape sa nastavnim

materijalima itd. spadaju u resurse, odnosno aktivnosti i nalaze se u središnjem dijelu

sučelja.

Blokovi:

Kalendar

Nove obavijesti

Nadolazeći događaji

Korisnici

Aktivnosti

Moji kolegiji

Poruke

Resursi:

Oznaka

Datoteka

Stranica

Poveznica

Knjiga

Mapa

Aktivnosti:

Chat

Forum

Dijalog

Rječnik

Scorm

Test

Wiki

Zadaća

Anketa

Prisutnost

Odabir

Planer

Lekcija

Baza podataka

Popis

Umna mapa

Radionica

GeoGebra

VPL

Igre


18

5.2. Resursi

Resursi su radni materijali za kolegij koje studenti mogu čitati i pratiti, kao npr.

tekstovni dokument, poveznice ili multimedijalne datoteke. Te materijale studenti mogu

gledati, ali bez interakcije.

Naziv pojedinoga resursa (ujedno i poveznica na taj resurs) pojavit će se u temi/tjednu

u kojemu je napravljen, osim resursa Oznaka, koja ne prikazuje poveznicu već izravno

prikazuje uneseni sadržaj (tekst, sliku ili tablicu).

Oznaka – riječ, tablica ili slika koja objašnjava ili naglašava neki dio

teme/tjedna.

Stranica – kraći tekstovni dokument.

Poveznica – poveznica na web-adresu.

Datoteka – pojedinačni materijal koji nastavnik postavlja u kolegij.

Mapa – repozitorij materijala za učenje (sastoji se od više datoteka).

Knjiga – prikazuje dokumente u strukturiranome obliku s poglavljima i

sadržajem.

5.3. Aktivnosti

Aktivnosti se, kao i resursi, objavljuju u središnjem dijelu sučelja i posebno se

postavljaju za svaku temu/tjedan.

Chat – omogućava interakciju među studentima i nastavnicima koja je sinkrona.

Koristi se za on-line konzultacije ili za razne rasprave.

Forum – omogućava asinkronu interakciju među studentima i nastavnicima.

Može se koristiti i kao „oglasna ploča“ za obavijesti studentima.

Dijalog – omogućava razgovore nastavnika s pojedinim studentima.

Rječnik – aktivnost koju mogu uređivati i studenti unoseći nove pojmove. Može

se koristiti kao rječnik stručnih termina ili kao različiti popisi.

Test – omogućava on-line rješavanje testova ili kolokvija koji se sastoje od

različitih kategorija i vrsta pitanja.

Wiki – izrada wiki–stranica koje mogu biti repozitorij znanja ili skupni projekt.

Zadaća – omogućava predaju studentskih radova direktno u sustavu.

Anketa – omogućava ispunjavanje anketa.

Prisutnost – omogućava nastavniku vođenje evidencije o dolascima na nastavu

Odabir – omogućava izradu kratke ankete s jednim pitanjem pri čemu se može

ograničiti broj odabira za pojedini odgovor.


19

Igra – skup od osam igara za provjeru znanja.

Planer – omogućava prijavu studenata na događaje koje nastavnik objavi (npr.

konzultacije).

Lekcija – omogućava individualizirano učenje prema znanju ili potrebama.

Baza podataka – omogućava izradu, održavanje i pretraživanje spremljenih

zapisa o nekoj temi.

Popis – omogućava nastavniku izradu različitih popisa za polaznike u kolegiju.

Umna mapa – omogućava grafički prikaz odnosa pojmova, koncepata, ideja i sl.

Radionica – omogućava međusobno ocjenjivanje studenata.

GeoGebra – omogućuje ugradnju GeoGebrinih aktivnosti u Moodle.

Virtualni laboratorij za programiranje (VPL) – omogućava upravljanje

programskim zadaćama.

5.3.1.Kalendar

Kalendar je blok u kojemu su prikazani događaji, radionice, zadaće i testovi.

Kalendar prikazuje trenutačni mjesec, a dani za koje postoje planirani događaji

istaknuti su u različitim bojama. Odabirom naziva mjeseca kalendar se prikazuje po

cijeloj širini ekrana s detaljnim opisom događaja u pojedinome danu, a uz to

omogućava pregled prethodnoga i sljedećega mjeseca.

Različiti događaji prikazuju se različitim bojama.

Slika 17. Blok: Kalendar


20

Postoje 4 vrste događaja:

Vrsta događaja: Kome je vidljiv događaj: Tko postavlja događaj:

Globalni događaji

(zeleno) Svima Administrator

Grupni događaji

(žuto)

Određenim skupinama (ako su

formirane) Nositelj kolegija

Događaji u kolegiju

(narančasto) Polaznicima u pojedinome kolegiju Nositelj kolegija

Korisnički događaji

(plavo) Samo korisniku koji ih je postavio Student/Nositelj kolegija

Student može postaviti samo Korisnički događaj.

Odabirom datuma prikazuju se informacije o predviđenim aktivnostima za taj dan.

Odabirom dugmeta Novi događaj, nakon izbora korisničkoga događaja podešavaju

se postavke novog događaja: naziv, opis, početak i trajanje događaja.

5.3.2. Chat

Chat omogućava interakciju među studentima i nastavnicima koja je sinkrona. Koristi

se za on-line konzultacije ili za razne rasprave.

Chat može pokrenuti samo nastavnik.

Nakon upisanog teksta tipkom [Enter] poruka se prikazuje svim sudionicima aktivnosti

Chat.

Dolazak novih korisnika na Chat objavljuje se u obliku poruke.

5.3.3. Forum

Forum se, slično kao i Chat koristi za komunikaciju nastavnika i studenata, ali kao

asinkrona komunikacija. Dakle, sudionici foruma ne moraju biti on-line u isto vrijeme

kako bi sudjelovali u raspravi.

Samo nastavnik može otvoriti novi forum.

Slika 18. Podjela događaja sa svojstvima


21

Korisnici se mogu sami pretplatiti na određene forume, što znači da, ukoliko nisu on-

line za vrijeme neke aktivnosti na forumu, poruku o novostima na njemu dobit će

putem e-pošte.

Dozvoljena je i odjava s foruma.

Izuzetak je forum Obavijesti u koji su upisani svi polaznici kolegija bez mogućnosti

ispisa. Obavijesti o novostima na ovom forumu polaznici automatski primaju na adresu

e-pošte.

Nastavnik može omogućiti i ocjenjivanje poruka. U tome slučaju studenti mogu

ocjenjivati jedni druge, a nastavnik studente.

Postoje četiri vrste foruma:

1. Opći forum – najčešće rabljen forum za diskusije o različitim temama u kojem i

studenti mogu dodavati nove teme.

2. Samo jedna rasprava – ovaj forum sastoji se od samo jedne teme, a rabi se za

kratke, usredotočene rasprave.

3. Oblik pitanja i odgovora – polaznik može vidjeti poruke na forumu tek nakon što je

predao svoju poruku. Tako svi imaju iste uvjete na početku, ne kopiraju tuđe radove

pa su i radovi polaznika raznovrsniji.

4. Svaki korisnik može započeti samo jednu raspravu – svaki polaznik može

započeti točno jednu temu, npr. polaznici moraju započeti sa osvrtom na neku temu

i moderiraju raspravu drugih studenata na svojoj temi.

5. Forum u obliku zajedničkog bloga – teme u tom forumu slične su tekstovima

objavljenima u blogu. Na popisu tema vidljiv je cijeli tekst prve poruke uz naziv

teme. Odgovori se dodaju odabirom poveznice Raspravljajte o ovoj temi, a nalikuju

komentarima korisnika na zapis u blogu. Svi korisnici mogu započeti novu raspravu

u tom forumu.

5.3.4. Rječnik

Najčešće se postavlja po jedan rječnik za svaki kolegij koji, osim popisa stručnih

termina može sadržavati i popis literature, popis znanstvenika, popis definicija,

poveznice na važne web-stranice i sl.

Pojmove mogu upisivati i studenti, ukoliko je to omogućeno u postavkama.

Ne postoji automatizam za unos pojmova u rječnik, nego je svaki pojam potrebno

ručno upisati.


22

Unos pojmova

Odabirom Dodaj novi pojam uređujemo postavke novoga pojma.

Rječnik se može pretraživati po svim unesenim riječima (ne samo po ključnim).

Slika 20. Prikaz pojmova u aktivnosti Rječnik

Slika 19. Oblikovanje pojmova u rječniku


23

Pojmovi su poredani abecedno.

Oblikovanje pojmova

Ključnih riječi za određeni pojam može biti više, a međusobno su odvojene tipkom

[Enter]. U rječniku će ključni pojmovi biti prikazani u padajućem izborniku.

Ako je uključena mogućnost Ovaj pojam treba biti automatski povezan ključne

riječi, kao i sam pojam, bit će označene svaki puta kada se pojave u nekome tekstu u

sklopu kolegija.

Pojmovi mogu sadržavati privitak, a mogu imati i ugrađene (embedded) slike, zvuk i video u opisu pojma.

5.3.5. Wiki

Wiki-stranice koriste se kao repozitorij materijala organiziranih u cjeline, a mogu se

koristiti i za izradu nekoga projekta kao pojedinačan ili skupni rad pa ih mogu uređivati

i studenti.

Wiki-stranice u sustavu Merlin slične su Wiki-stranicama na internetu.

Ovisno o postavkama, pojedine wiki-stranice može uređivati student samostalno,

jedna grupa ili svi studenti pojedinog kolegija. Nastavnik može gledati i uređivati sve

wiki-stranice.

Izrada Wiki-stranice

Nova stranica u aktivnosti Wiki se dodaje na sljedeći način:

Odabere se kartica Uredi i u okviru za unos teksta upiše se naziv nove wiki-

stranice.

Naziv nove wiki-stranice potrebno je upisati unutar dvostrukih uglatih zagrada ,

npr. [[Merlin]].

Odabirom dugmeta Spremi prikazat će se poveznica na novu wiki-stranicu

napisana u kurzivu i svjetlije crvene boje (Merlin).

Odabirom poveznice otvara se okvir za unos teksta u kojem se uređuje sadržaj

nove wiki-stranice, a promjene se spremaju odabirom dugmeta Spremi.


24

Wiki stranica uređuje se odabirom kartice Uredi. Unesene promjene mogu se

pregledati prije spremanja odabirom dugmeta Pregled ili spremiti odabirom dugmeta

Spremi.

5.3.6. Zadaća

Ovo je jedna od najčešće korištenih aktivnosti za ocjenjivanje predanih studentskih

radova. Ovisno o postavkama, od studenta se može tražiti upis teksta ili predaja jedne

ili više datoteka.

U opisu zadaće nastavnik daje detaljne upute studentima što trebaju napraviti, a može

se odrediti i vremensko razdoblje u kojemu je potrebno predati zadaću. Nastavnik

određuje je li omogućeno brisanje predane zadaće i ponovna predaja zadaće prije

isteka roka za predaju, kao i maksimalnu veličinu datoteke za pojedinu zadaću.

Nakon uspješno predane zadaće student o tome dobiva obavijest.

Obavijest o zadaći automatski se pojavljuje u blokovima Kalendar i Buduća

događanja.

Slika 21. Prikaz wiki stranica

Slika 18. Izrada novih stranica


25

5.3.7. Anketa

Anketa omogućuje nastavniku da od polaznika dobije povratnu informaciju o kolegiju ili

određenoj temi.

Anketa može biti anonimna i u tom slučaju jednom upisani odgovori ne mogu se

nikako povezati s polaznikom.

Na početku svake ankete jasno je naznačeno (od strane sustava) je li anketa

anonimna ili ne.

Nakon što preda anketu polazniku može biti prikazan neki komentar ili poveznica na

određene stranice.

Pojedina ili sva pitanja mogu biti označena kao obavezna. U tom slučaju anketa se ne

može predati bez ispunjavanja obaveznih pitanja. Nazivi obaveznih pitanja označeni

su crvenom zvjezdicom.

Ako je nastavnik odabrao tu mogućnost, studenti mogu vidjeti zbirne rezultate ankete

(kao na slici 23.)

Slika 22. Pregled pitanja

Slika 23. Rezultati ankete


26

5.3.8. Odabir

Aktivnost Odabir koristi se za razne prijave (vježbe, kolokvije, ispite) ili za provjeru

razumijevanja tijekom izvođenja nastave. Sastoji se od jednog pitanja za koje je

nastavnik omogućio odabir između nekoliko odgovora.

Kao i za sve ostale aktivnosti i za Odabir može biti određen vremenski period u kojem

će studenti moći odgovarati.

Rezultati mogu biti anonimni ili prikazani sa punim imenom polaznika, a postoji i

mogućnost prikaza rezultata studentima.

Ako je dopušteno, odabir se može i mijenjati ili se može odustati od odabrane

mogućnosti.

5.3.9. Igra

Aktivnost Igra sastoji se od osam različitih igrica: Vješala, Križaljka, Milijunaš, Kripteks,

Zmije i ljestve, Sudoku, Knjiga s pitanjima te Sakrivena slika.

Vješala

Vješala su poznata igra prepoznavanja riječi pomoću pojedinih slova. Student ima pet

pokušaja odabira ispravnih slova prije završetka igre. Jasno je naznačen broj

preostalih pokušaja i odabrana slova.

Slika 24. Prikaz aktivnosti Odabir


27

U igri su prikazane crte umjesto slova, a sva su slova (abeceda) prikazana ispod slike

i odabiru se za igru. Dok iscrtava vješala, sustav bilježi koliko je pokušaja ostalo.

Križaljka

Igra Križaljka sastoji se od određenog broja pojmova. Odabirom stupca ili retka u

križaljci s desne strane otvara se okvir u koji treba upisati točan odgovor. Nakon toga

će se u križaljci prikazati polje s točnim odgovorom

Slika 25. Vješala

Slika 26. Križaljka


28

Zmije i ljestve

Ovo je klasična igra koja se inače igra na ploči. Potrebno je od polja s brojem 1 stići do

broja 36 (ploča 6x6) ili 64 (ploča 8x8).

Nakon bacanja kocke igrač se pomiče za onoliko mjesta koliko je prikazano na kocki.

Ako se nađe na polju na kojemu je početak ljestava, automatski se penje na polje na

kojem se nalazi vrh ljestava. Ako se nađe na polju na kojem se nalazi glava zmije,

automatski se spušta na polje na kojem se nalazi vrh repa zmije.

Sudoku

Sudoku je igra koja se sastoji od devet kvadrata u kojima se nalaze brojevi od 1 do 9.

U svakom kvadratu, retku i stupcu brojevi se ne smiju ponavljati.

Kod ove igre, na samom početku, upisano je nedovoljno brojeva za uspješno

rješavanje. Za svaki ispravan odgovor sustav prikaže po jedan broj i time omogućava

uspješno rješavanje igre.

Slika 27. Zmije i ljestve

Slika 28. Sudoku


29

Kripteks

Ova je igra vrlo slična igri Križaljka s tom razlikom da su ovdje prazna mjesta

popunjena nasumično odabranim slovima i među njima je potrebno prepoznati

odgovore na postavljena pitanja (odgovori su smješteni okomito i vodoravno).

Milijunaš

Igra Milijunaš funkcionira kao i televizijska inačica. Polazniku su prilikom odgovaranja

na raspolaganju tri vrste pomoći („50-50“, „Pitaj publiku“ i „Pitaj prijatelja“).

Slika 29. Kripteks

Slika 30. Milijunaš


30

Knjiga s pitanjima

Za svaki ispravan odgovor otključava se sljedeće poglavlje knjige. Studentu se

prikazuje odabrano poglavlje knjige i pitanje na koje treba odgovoriti. Tek nakon

ispravnog odgovora student može vidjeti sadržaj sljedećeg poglavlja.

Skrivena slika

Polaznik mora odgonetnuti o kojoj je slici riječ tako što će mu se upisivanjem ispravnih

odgovora pokazivati dio po dio slike. Svaki ispravan odgovor otkriva jedno polje slike.

Slika 31. Knjiga s pitanjima

Slika 32. Skrivena slika


31

5.3.10. Prisutnost

Prisutnost je aktivnost u kojoj nastavnik vodi evidenciju o prisutnosti studenata na

nastavi. U ovoj aktivnosti svaki student vidi bilješke i komentare nastavnika na

održane termine tijekom kolegija. Studentu je ukratko prikazano koliko je termina

održano, postotak i bodovi koje je ostvario za prisutnost na nastavi te tablica s

evidencijom koju vodi nastavnik.

U tablici s evidencijom studentovih dolazaka na nastavu je vidljiv:

Datum – dan održavanja termina

Vrijeme – vrijeme početka termina

Opis – naziv termina, npr. tema predavanja

Status – ostvareni status dolaskom ili nedolaskom na nastavu

Napomena: Kako bi se sve mogućnosti aktivnosti Igra ispravno prikazale, potrebno je

napraviti određene predradnje na računalu.

Kad se rabi preglednik Internet Explorer, potrebno je postaviti Merlin u popis

sigurnih stranica (eng. trusted sites).

Postupak je ovakav:

Iz izbornika Tools odabire se mogućnost Internet options . U prozoru koji

se otvori odabere se kartica Security, a nakon toga i mogućnost Trusted

sites.

Nakon odabira dugmeta Sites otvara se prozor za upis adrese. Ako adresa

nije na popisu, treba je dodati tako da se upiše http://merlin.srce.hr i odabere

dugme Add.

Nakon uspješnog upisa adrese prozor se zatvara odabirom dugmeta Close,

a zatim dugmeta OK.

http://merlin.srce.hr/


32

Napomene – komentar nastavnika.

5.3.11. Planer

Planer je aktivnost koja omogućava nastavniku organizaciju događaja sa studentima

(npr. konzultacija, usmenih ispita). Na događaje u planeru student se može prijaviti

sam ili ga prijavljuje nastavnik.

Događaji iz planera vidljivi su u bloku Kalendar.

Slika 33. Evidencija dolazaka na nastavu

Slika 34. Prijava studenta na događaj


33

Ovisno o postavkama planera koje nastavnik odabere postoje dvije vrste planera:

Polaznici mogu odabrati više događaja – polaznik ima pravo prijave na novi

događaj u planeru, ali tek nakon održanoga događaja na koji se već prijavio;

Polaznici mogu odabrati samo jedan događaj – polaznik se može prijaviti samo

na jedan događaj u planeru.

Student u planeru vidi događaje na koje se može prijaviti te događaje kojima je

prisustvovao (kada, kod kojeg nastavnika i komentar nastavnika). Na događaje u

planeru može se prijaviti odabirom događaja u stupcu Odabir te potvrdom svog izbora

dugmetom Spremi odabir.

Student može promijeniti svoj odabir ako u sustavu postoji još slobodnih događaja ili

odustati od događaja odabirom poveznice Izbriši moje prijave.

Student se može prijaviti samo na jedan događaj u rasporedu planera. Iznimka je

jedino kada ga nastavnik prijavi na događaj, tada mu sustav dopušta da se sam prijavi

na još jedan događaj.

5.3.12. Lekcija

Lekcija je aktivnost koja omogućava adaptivan oblik nastave i veliku razinu interakcije

jer student prolazi kroz gradivo ovisno o svojim odgovorima.

Lekcija se sastoji od niza interaktivnih stranica, a postoje dva tipa stranica koje se

mogu rabiti: Stranica s pitanjem i Stranica s grananjem. Stranice s pitanjem obično

se prikazuju linearno (stranica za stranicom), a sadrže tekst kojeg student treba

proučiti zajedno sa pitanjem o čijem će odgovoru ovisiti prikaz sljedeće stranice

(različite stranice za točan odnosno netočan odgovor).

Slika 35. Primjer Stranice s pitanjem


34

Stranica s grananjem omogućava da se na dnu stranice prikaže nekoliko mogućnosti

od kojih student treba odabrati jednu i na taj način aktivno sudjeluje u ovoj nastavnoj

aktivnosti.

Prikazom tablice sadržaja prikazane s lijeve strane omogućava se studentu kretanje

po lekciji. Ovaj prikaz može se uvjetovati postizanjem određenog broja bodova u lekciji

pa se pregled lekcije koristi za dodatno proučavanje lekcije. Ako se lekcija ocjenjuje i

bitan je redoslijed pristupa pojedinim dijelovima lekcije, ovaj prikaz je obično

onemogućen.

Indikator napretka daje grafički prikaz koliki je dio lekcije već pregledan i koliko je još

potrebno pregledati.

Pristup lekciji može biti uvjetovan studentovim postignućem u drugoj lekciji i to po

kriteriju koji je nastavnik odabrao: provedenom vremenu, položenoj lekciji, postignutoj

ocjeni itd.

Postoji šest vrsta pitanja koja se mogu koristiti: Višestruki odabir, Točno/Netočno,

Kratki odgovor, Brojčano pitanje, Uparivanje i Esej.

5.3.13. Baza podataka

Baza podataka je aktivnost koja omogućuje izradu, održavanje i pretraživanje

spremljenih zapisa o nekoj temi. Oblik i struktura zapisa u bazi mogu biti različitih

oblika i struktura, npr. slike, datoteke, URL adrese, brojčani i tekstualni podaci.

Baza podataka može se koristiti za suradničku zbirku URL adresa, popis literature za

kolegij, prikaz materijala koje su izradili polaznici, npr. fotografije, posteri, članci i sl.

Strukturu baze podataka određuje nastavnik. Ako je nastavnik tako postavio, svaki

polaznik mora u bazu dodati određeni broj zapisa kako bi se aktivnost smatrala

Slika 36. Primjer Stranice s grananjem


35

završenom te kako bi mogao pregledavati postojeće zapise. Za dodavanje novog

pojma potrebno je odabrati karticu Dodaj zapis te ispuniti sva tražena polja.

Izrađena baza sadrži može se pregledavati kao popis sortiran po nekom polju ili je

moguće pregledavati svaki pojam pojedinačno. Zapisi u bazi mogu se i pretraživati

5.3.14. Popis

Popis je aktivnost koja omogućava izradu različitih popisa za polaznike u kolegiju.

Polaznici bi trebali označiti svaku stavku s popisa kada je završe tako da nastavnici

mogu pratiti njihov napredak.

Ako je nastavnik tako omogućio, polaznici mogu dodavati i vlastite stavke na popis.

Za umetanje nove stavke ispod trenutne stavke potrebno je odabrati "+" .

Podaci o dovršenosti mogu se automatski osvježavati u popisu ako je omogućeno

praćenje dovršenosti za kolegij i pojedine resurse/aktivnosti koje su prikazane u

popisu.

Slika 37. Baza podataka


36

Popis je također moguće koristiti za prijavu različitih termina (istovremeno se može

odabrati više ponuđenih termina), za izradu suradničkih popisa, zajedničko planiranje

projekata i sl.

5.3.15. Umna mapa

Umna mapa omogućuje grafički prikaz odnosa pojmova, koncepata, ideja i sl. U

središtu mape nalazi se osnovni pojam iz kojeg se granaju novi pojmovi koji ga pobliže

opisuju. Nastavnici i studenti umne mape mogu koristiti kao pomoć prilikom izrade

bilješki, organiziranja tematskih cjelina ili za razradu ideja i pojmova.

Slika 38. Popis


37

Ako je nastavnik tako omogućio, polaznici mogu dodavati i vlastite čvorove u umnu

mapu.

Novi čvorovi dodaju se odabirom znaka '+', tipkom [Enter] ili tipkom [Insert] (za

dodavanje novog čvora iz podčvora). Čvorovi se brišu odabirom znaka '–' ili tipkom

[Delete], a za brisanje više čvorova [Ctrl] + [D].

Nakon završetka rada umnu mapu treba spremiti odabirom naredbe Spremi.

5.3.16. Radionica

Aktivnost Radionica jedan je od najsloženijih modula dostupnih u sustavu Merlin zbog

velikog broja mogućnosti i složenog načina ocjenjivanja. Koristi se za predstavljanje

studentskih radova koje, osim nastavnika, mogu ocjenjivati i(li) komentirati i studenti.

Cilj ove aktivnosti je da studenti stječu znanje ili primjenjuju stečeno znanje putem

nekih drugih resursa izradom radova i evaluacijom sadržaja koje su izradile njihove

kolege na temelju nekoliko zadanih kriterija ili elemenata za ocjenjivanje postavljenih

od strane nastavnika. Nastavnik pažljivo odabire ove kriterije kako bi postigao najbolji

efekt za učenje.

Ukupna ocjena sastoji se od ocjene nastavnika i ocjene drugih studenata. Ujedno ta

ocjena ovisi i o kvaliteti ocjene koju je pojedini student dao drugim studentima, pri tom

Slika 39. Umna mapa


38

se posebno ocjenjuje objašnjenje dodijeljene ocjene koje treba biti argumentirano i

dobro objašnjeno.

Strategija ocjenjivanja može biti postavljena na: Komentari, Zbirno ocjenjivanje, Broj

pogrešaka i Rubrike.

1. Komentari: studenti koji procjenjuju tuđe radove neće davati ocjene za te

radove već samo komentare.

2. Zbirno ocjenjivanje: ukupan se broj dobivenih ocjena zbraja.

3. Broj pogrešaka: student može birati samo između Da i Ne te upisati komentar.

Npr. potrebno je za svaki rad odrediti jesu li jasno napisane potrebne definicije.

Ukupna ocjena ovisit će o broju odgovora da i o broju odgovora ne.

4. Rubrike: sastoji se od nekoliko kriterija (od 0 do 20), a za svaki se kriterij može

odabrati broj osvojenih bodova. Svaki kriterij u rubrici pokriva određeno

područje koje se želi ocijeniti. Za svaki kriterij upisuju se razine za mjerenje tog

kriterija te se za svaku upisanu razinu postavlja željena ocjena.

Nastavnik može omogućiti pristup studentima jednoj (ili više) pokaznoj lekciji koju

trebaju ocijeniti i na kojoj im se pokazuje kako treba raditi i kako ocijeniti radove

studenata.

Ocjenjivanje je najčešće anonimno, da bi studenti bili neovisni u svojim ocjenama.

Od studenata se obavezno traži pisanje komentara, iz razloga što je najteže

argumentirati odabranu ocjenu čime se ujedno pokazuje nivo znanja studenta koji

ocjenjuje.

Nakon dane procjene studenti imaju pola sata za promjenu napisanog prije nego će to

postati vidljivo nastavniku i studentu čiji je rad ocijenjen.

Prilikom ocjenjivanja ekran se vodoravno dijeli na pola. Donja polovica sadrži rad

kojeg se ocjenjuje dok su u gornjem dijelu prikazani elementi za ocjenjivanje. Na taj

način može se pregledavati rad i ocjenjivati u isto vrijeme.

Za studente je dobro da pričekaju s predajom svog rada dok ne dobiju komentare

nastavnika na pokazni rad kojeg su morali ocjenjivati. Nakon ocjenjivanja pokaznog

primjera student može predati svoj rad. Dobro je predati na vrijeme tako da ostane

dovoljno vremena za ocjenjivanje drugih radova.


39

5.3.17. GeoGebra

GeoGebra (http://www.geogebra.org/) je besplatan dinamički matematički softver

namijenjen svim razinama obrazovanja koji obuhvaća geometriju, algebru, tablice,

crtanje grafova, statistiku i računanje.

Aktivnost GeoGebra omogućuje ugradnju GeoGebrinih aktivnosti u Moodle.

Glavne značajke aktivnosti GeoGebra:

omogućuje jednostavnu ugradnju Geogebrinih aktivnosti u kolegij u Moodle-u

pohranjuje rezultat, datum, trajanje i sve konstrukcije koje naprave polaznici

polaznici mogu spremiti trenutačno stanje te nastaviti aktivnost kasnije.

Slika 40. Aktivnost GeoGebra

http://www.geogebra.org/


40

5.3.18. Virtualni laboratorij za programiranje (VPL)

Virtualni laboratorij za programiranje (VPL) je aktivnost koja omogućava

upravljanje programskim zadaćama. Ta aktivnost omogućuje:

pisanje i uređivanje programskog koda izravno u internetskom pregledniku

pokretanje i interaktivno izvršavanje programa u internetskom pregledniku

testiranje postavljenog zadatka

VPL omogućava kompajliranje i izvršavanje sljedećih programskih jezika (u zagradi su

pripadajuće ekstenzije):

C (.c)

C++ (.cpp, .C)

C# (.cs)

Java (.java)

Ada (.ada, .adb, .ads)

SQL (.sql)

Pascal (.pas, .p)

Fortran (.f77, .f)

Prolog (.pl, .pro)

Matlab (.m)

Perl (.perl, .prl)

PHP (.php)

Python (.py)

Ruby (.rb, .ruby)

Asembler (.asm)

Haskel (.hs)

R (.r)

Scala (.scala)

Scheme (.scm)

Postavke aktivnosti VPL

Nastavnik određuje vrstu zadaće te hoće li polaznici predavati individualni zadatak ili

grupni rad.

Zadaća se predaje u kartici Predaja zadaće, a u kartici Pregled predanih zadaća

moguć je pregled do sada predanih zadaća zajedno s ocjenom i izvještajem pregleda.


41

Slika 41. Virtualni laboratorij za programiranje


42

6. Provjera znanja i ocjenjivanje

6.1. Pitanja

Pri izradi testova nastavnik može upotrijebiti neku od sljedećih vrsta pitanja:

Višestruki odabir – Može postojati jedan ili više točnih odgovora.

Točno / Netočno – Korisnik odabire između mogućnosti Točno i Netočno za

postavljeno pitanje.

Kratki odgovor – Korisnik upisuje riječ ili izraz u polje za odgovor koji se kasnije

uspoređuje s točnim odgovorom koji je upisao nastavnik.

Brojčano pitanje – Odgovor se upisuje u previđeno polje. Za ovu vrstu pitanja postoji

dopuštena pogreška koja se postavlja pri izradi pitanja.

Računsko pitanje – Potrebno je riješiti zadatak te upisati konačan rezultat uz

dopuštenu toleranciju, ako je to nastavnik omogućio.

Uparivanje – Postoji popis pitanja i točnih odgovora koje je potrebno pravilno

povezati.

Uparivanje drag&drop (povuci i ispusti) – potrebno je povući ispravan element s

desne strane na odgovarajuće mjesto na lijevoj strani.

Esej – Postavljeno je pitanje o kojem treba napisati kratki tekst. Nema automatskog

ocjenjivanja, nego nastavnik osobno pregledava i ocjenjuje odgovore.

Umetnuti odgovor – Praznine u tekstu potrebno je popuniti ispravnim izrazima.

6.2. Test

U testu mogu biti postavljeni sljedeći parametri:

broj pokušaja rješavanja testa,

ukupan broj pitanja

broj pitanja po stranici

dostupnost rezultata

vremenski period u kojem je test dostupan

vrijeme dozvoljeno za rješavanje nakon pokretanja testa.

Ako test ima više stranica, nakon svake stranice potrebno je odabrati dugme Nastavi.

Na kraju testa, vidljiv je popis svih pitanja i njihov status. Odabirom dugmeta Povratak

na pokušaj, moguće je mijenjati unesene odgovore, ako je nastavnik dopustio

slobodnu navigaciju po pitanjima testa.

Za konačnu predaju testa odabire se dugme Predaj sve i završi.


43

Ocjena iz testa pojavit će se u popisu svih ocjena u bloku Administracija.

6.3. Pregled ocjena

Pregled ocjena za nastavnike i za pojedine polaznike nalazi se u bloku

Administracija. Svaki polaznik ima pristup isključivo svojim ocjenama.

Slika 42. Pregled ocjena i komentara


44

7. Pristup virtualnoj sobi za webinare kroz sustav za

e-učenje Merlin

Sustav za webinare, temeljen na sustavu Adobe Connect, povezan je sa sustavom za

e-učenje Merlin, te je omogućen izravan pristup virtualnoj sobi za webinare iz kolegija.

Blok Virtualna soba za webinare sadrži kartice Info i Snimke.

Kartica Info sadrži osnovne informacije o sobi za webinare:

Naziv – naziv sobe

URL-adresa virtualne sobe – sadrži kraticu kolegija

Odabirom ove adrese pristupa se virtualnoj sobi za webinare.

Dostupnost – način pristupa webinaru (javni, zaštićeni, privatni)

Početak webinara – datum i vrijeme početka webinara

Trajanje webinara – predviđeni vremenski period u kojem će se webinar

održati.

Nastavnik ima mogućnost snimanja webinara i u tom slučaju snima se njegov ekran i

audio komunikacija svih sudionika. Studentima su dostupne one snimke koje je

nastavnik odobrio. Snimke webinara koje studenti mogu pogledati dostupne su u

kartici Snimke.

Kartica Snimke sadrži:

Naziv – odabirom naziva snimke korisnik može pogledati snimku

Opis – kratak opis snimke

Datum – vrijeme održavanja snimljenog webinara

Trajanje webinara – trajanje snimke webinara.

Slika 43. Blok Virtualna soba za

webinare


45

Termin novog webinara bit će vidljiv u kalendarima:

sustava za e-učenje Merlin (u bloku Kalendar)

sustava za webinare (Home My Calendar).

Sobi se može pristupiti i izravno ako nastavnik studentima pošalje URL-adresu sobe.

U tom slučaju student se mora prijaviti na sustav Adobe Connect upisivanjem

korisničkoga imena i lozinke. Popis svih soba za webinare u koje je student upisan

nalazi se u sustavu za webinare (Home My Meetings).

Sudionici mogu pristupiti virtualnoj sobi za webinare samo kada je domaćin webinara

u njoj.

Napomena:

Prilikom prvog pristupa virtualnoj sobi za

webinare pojavit će se prozor za

instalaciju Adobe Connect Add-in

dodatka. Potrebno je odabrati dugme Yes,

čime je omogućena uporaba naprednih

mogućnosti sustava Adobe Connect.

Instalacija ne zahtjeva administratorske

ovlasti na računalu.

Slika 45. Instalacija dodatka

Adobe Connect Add-in

Slika 44. Popis snimki dostupnih studentima


46

8. Prilozi

Objašnjenje ikona

Ikona Opis

Objašnjenje

Izmjene

Dodjela uloga

Upis zaštićen lozinkom

Vijesti

Izvještaji

Skale

Ikona Opis

Ocjene

Mapa

Postavke

Događanja

Test

Rječnik

Zadaća


47

9. Literatura

1. Tim Centra za e-učenje (2013) „Moodle 2.4 – Priručnik za nastavnike“, Zagreb, Sveučilišni računski centar

2. Moodle, http://moodle.org

3. Moodle Documentation, http://docs.moodle.org

4. Rice IV, W.H. (2007) „Moodle Teaching Techniques“, Birmingham

5. Rice IV, W.H. (2006) „Moodle – E-learning Course Development“, Birmingham

6. Jadrić, M., Ćukušić, M., Lenkić, M. (2013) „E-učenje: Moodle u praksi“, Split,

Ekonomski fakultet u Splitu

7. Buchner, A. (2008) „Moodle Administration“, Birminghman

http://moodle.org/

http://docs.moodle.org/

Documents

Merlin - vub.hr