ZA AKADEMSKU 2014./2015. GODINU · 2017-10-27 · Zdravstvena njega kronično bolesnog djeteta ... Zdravstvena njega djeteta 45 10 35 7 Zdravstvena njega majke i novorođenčeta 45

1

VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA U BJELOVARU

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

ZA AKADEMSKU 2014./2015. GODINU

STRUČNI STUDIJ SESTRINSTVO

2

Na temelju članka 79 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj 23/03, 198/03,

105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13) i članka 61 Statuta Visoke tehničke škole u Bjelovaru Stručno vijeće

Visoke tehničke škole u Bjelovaru na xxx sjednici održanoj xxx2014. godine donosi

ODLUKU

o prihvaćanju Izvedbenog plana nastave za akademsku 2014./2015. godinu

I

Usvaja se Izvedbeni plan nastave Visoke tehničke škole u Bjelovaru za akademsku 2014./2015. godinu.

II

Izvedbenim planom nastave iz članka I ove Odluke utvrđuju se podaci o:

nastavnicima i suradnicima koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu, mjestima izvođenja nastave, početku i završetku te satnici izvođenja nastave, oblicima nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, provjere znanja i sl.), načinu polaganja ispita, ispitnim rokovima, popisu literature za studij i polaganje ispita, mogućnosti izvođenja nastave na stranom jeziku ustroju i načinu izvođenja nastave za izvanredne studente te ostalim važnim činjenicama za uredno izvođenje nastave.

III

Obvezni elementi Izvedbenog plana iz članka II ove Odluke objavit će se na službenim mrežnim stranicama Visoke tehničke

škole u Bjelovaru.

KLASA: URBROJ: U Bjelovaru, xxxx 2014. godine STRUČNO VIJEĆE Dekan Doc.dr.sc. Ante Čikić

3

SADRŽAJ 2.1. Kalendar nastave u akademskoj 2014./2015. godini..................................................................................... 5

2.2. Satnica izvođenja nastave prema nastavnim oblicima ................................................................................ 7

2.3. Mjesta izvođenja nastave................................................................................................................................ 9

2.4. Nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu na studijskom programu ................................................. 10

2.4.1. Odluka o povjeravanju nastave na Stručnom studiju Sestrinstvo .......................................................... 10

2.4.2. Nastavnici, asistenti i suradnici koji će izvoditi nastavu na Stručnom studiju Sestrinstvo ............... 12

2.4.3. Povjeravanje nastave prema nastavnim oblicima i broju grupa ........................................................... 14

2.5. Opis programa sa satnicom, nastavnim oblicima, načinom polaganja ispita, popisom literature i

mogućnošću izvođenja nastave na stranom jeziku ............................................................................................... 17

2.5.1. 1. godina_NOVI PROGRAM ........................................................................................................................ 17

Filozofija i etika u sestrinstvu .................................................................................................................................. 18

Osnove medicinske kemije i biokemije ................................................................................................................... 21

Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja ...................................................................................................... 24

Anatomija ................................................................................................................................................................... 26

Fiziologija ................................................................................................................................................................... 29

Mikrobiologija s parazitologijom .............................................................................................................................. 32

Osnove zdravstvene njege ....................................................................................................................................... 35

Proces zdravstvene njege ........................................................................................................................................ 38

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo .................................................................................................................. 41

Uvod u opće kliničke vještine .................................................................................................................................. 44

Strani jezik I ............................................................................................................................................................... 47

Informatika u zdravstvenoj njezi .............................................................................................................................. 49

Komunikacijske vještine ........................................................................................................................................... 53

Farmakologija ............................................................................................................................................................ 56

Dijetetika .................................................................................................................................................................... 58

Intrahospitalne infekcije .......................................................................................................................................... 60

Strani jezik II .............................................................................................................................................................. 62

2.5.2. 2. GODINA-STARI PROGRAM ...................................................................................................................... 64

Farmakologija ............................................................................................................................................................ 64

Klinička medicina I – Interna medicina .................................................................................................................... 65

Klinička medicina I – Infektologija ........................................................................................................................... 66

Klinička medicina I - Dermatovenerologija ............................................................................................................. 67

Klinička medicina I - Neurologija ............................................................................................................................. 68

Klinička propedeutika ............................................................................................................................................... 69

4

Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja ................................................................................................. 70

Medicinska sociologija ............................................................................................................................................. 71

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo .................................................................................................................. 72

Zdravstvena njega odraslih 1. i 2. ............................................................................................................................ 73

Engleski jezik 3 i 4 ..................................................................................................................................................... 74

Njemački jezik 3 i 4 .................................................................................................................................................... 76

Zdravstvena njega kronično bolesnog djeteta ....................................................................................................... 77

Rehabilitacija u zdravstvenoj njezi .......................................................................................................................... 79

2.5.3. 3. GODINA-STARI PROGRAM ...................................................................................................................... 81

Javno zdravstvo ........................................................................................................................................................ 81

Klinička medicina III – Kirurgija ............................................................................................................................... 82

Klinička medicina III – Oftalmologija ....................................................................................................................... 83

Klinička medicina III – Otorinolaringologija ............................................................................................................ 84

Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 1 ...................................................................................................... 85

Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 1 .......................................................................................................... 86

Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama ................................................................................................. 87

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1 ........................................................................................................ 88

Zdravstvena njega u zajednici 1. i 2. ........................................................................................................................ 90

Klinička medicina IV .– Psihijatrija ........................................................................................................................... 91

Klinička medicina V. – Hitna medicina .................................................................................................................... 93

Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 2 ...................................................................................................... 95

Zdravstvena njega odraslih 4 .................................................................................................................................. 96

Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 2 .......................................................................................................... 97

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2 ........................................................................................................ 98

Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu .............................................................................................................. 100

Zdravstvena njega onkoloških bolesnika.............................................................................................................. 101

Zdravstvena njega ovisnika.................................................................................................................................... 103

2.6. Ispitni rokovi ................................................................................................................................................ 106

2.7. Ustroj i način izvođenja nastave za izvanredne studente ........................................................................ 109

2.8. Ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave ............................................................................... 109

2.8.1. Klinička obuka i kliničke vježbe ............................................................................................................. 109

2.8.1.1. Plan realizacije kliničke obuke i kliničkih vježbi ...................................................................................... 109

2.8.2. Konzultacije ............................................................................................................................................. 111

2.8.3. Mentorski rad sa studentima .................................................................................................................. 114

2.8.4. Koordinatori i mentori u nastavnim bazama-radilištima ...................................................................... 116

5

Opća bolnica Bjelovar ............................................................................................................................................. 116

2. STRUČNI STUDIJ SESTRINSTVO

Nastava u akademskoj 2014./2015. godini izvodi se prema dva programa: - novom, izmijenjenom i dopunjenom programu, usvojenom na 4. redovitoj sjednici u akademskoj 2013./2014. godini održanoj 12. svibnja 2014. godine za studente koji u akademskoj 2014./2015. godini prvi puta upisuju Stručni studij - starom programu, za studente koji u akademskoj godini 2013./2014. upisuju drugu i treću godinu studija

2.1. Kalendar nastave u akademskoj 2014./2015. godini Nastava se u akademskoj 2013./2014. godini odvija u dva semestra. Svaki semestar traje 15 tjedana.

Stručno vijeće na svojoj redovitoj 7. sjednici, održanoj dana 01. rujna 2014. godine donijelo je:

Kalendar nastave u akademskoj 2014./2015. godini

Nastava se u akademskoj 2014./2015. godini odvija u dva semestra. Svaki semestar traje 15 tjedana. ZIMSKI SEMESTAR – od 01. listopada 2014. do 31. siječnja 2015. godine NASTAVA: 01.10.2014. – 21.12.2014. Božićni i novogodišnji praznici: 24.12.2014. – 05.01.2015. NASTAVA: 07.01.2015. – 31.01.2015. REDOVITI ISPITNI ROKOVI (ZIMSKI): 02.02.2015. – 28.02.2015. LJETNI SEMESTAR – od 02. ožujka 2015. do 14. lipnja 2015. godine NASTAVA: 02.03.2015. – 14.06.2015. REDOVITI ISPITNI ROKOVI (LJETNI): 15.06.2015. – 14.07.2015. REDOVITI ISPITNI ROKOVI (JESENSKI): 01.09.2015. – 30.09.2015. IZVANREDNI ISPITNI ROK: 01.04.2015. – 30.04.2015. Ljetni praznici: 21.07.2015. – 21.08.2015. NERADNI DANI 08.10.2014.- Dan neovisnosti 01.11.2014.- Dan svih svetih 06.01.2015.- Sveta tri kralja 06.04.2015.- Uskrsni ponedjeljak 01.05.2015.- Praznik rada 04.06.2015.- Tijelovo 25.06.2015.- Dan državnosti

LEGENDA

Nastavni dani

Redoviti ispitni rok

Izvanredni ispitni rok

Praznici

Neradni dani, državni praznici i blagdani

6

listopad

po ut sr če pe su ne

1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 19

20 21 22 23 24 25 26

27 28 29 30 31

studeni


1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

prosinac


1 2 3 4 5 6 7

8 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 21

22 23 24 25 26 27 28

29 30 31

siječanj


1 2 3 4

5 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 18

19 20 21 22 23 24 25

26 27 28 29 30 31

veljača


1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 22

23 24 25 26 27 28

ožujak


1

2 3 4 5 6 7 8

9 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 22

23 24 25 26 27 28 29

30 31

travanj


1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 19

20 21 22 23 24 25 26

27 28 29 30

svibanj


1 2 3

4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17

18 19 20 21 22 23 24

25 26 27 28 29 30 31

lipanj


1 2 3 4 5 6 7

8 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 21

22 23 24 25 26 27 28

29 30

srpanj


1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 19

20 21 22 23 24 25 26

27 28 29 30 31

kolovoz


1 2

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 16

17 18 19 20 21 22 23

24 25 26 27 28 29 30

31

rujan


1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27

28 29 30

U Bjelovaru, 01. rujna 2014. godine

Klasa: 602-04/14-07/005 Urbroj: 2103-67-08-14-03

Visoka tehnička škola u Bjelovaru

dekan: Doc. dr. sc. Ante Čikić, prof. v. š.

7

2.2. Satnica izvođenja nastave prema nastavnim oblicima

1. semestar-NOVI PROGRAM

Naziv kolegija P S M PRK PK

Klinička obuka ECTS

T KL PKL PKL-

M

Filozofija i etika u sestrinstvu 30 15

2

Osnove medicinske kemije i biokemije 15 5 5

1

Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja 20

2

Anatomija 30

20

3

Fiziologija 30

20

3

Mikrobiologija s parasitologijom 30

15

3

Osnove zdravstvene njege 1 30 15

15

60 25

5

Proces zdravstvene njege 1 30 15

15

70 30

5

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo 30

2

Izborni kolegij I- Uvod u opće kliničke vještine 10

30 30 15 3

Strani jezik I Engleski

15

1

Strani jezik II- Njemački

15

1


Naziv kolegija P S M PRK PK

Klinička obuka ECTS

T KL PKL PKL-

M

Informatika u zdravstvenoj njezi 15

30

2

Komunikacijske vještine 15

15

2

Farmakologija 30

15

3

Osnove zdravstvene njege 10 10

15

60 50

5

Proces zdravstvene njege 20 15

15

80 30

6

Dijetetika 30 15

15

3

Kliničke vježbe I

120 30

5

Izborni kolegij II_ Intrahospitalne infekcije 10

30 30 15 3

Strani jezik II- Engleski

15

1


15

1

P-predavanje S- seminar M-metodičke vježbe PRK-pretkliničke vježbe PK-vježbe u praktikumu T-terenske vježbe KL-kliničke vježbe PKL-posebne kliničke vježbe PKl-M- posebne kliničke vježbe uz mentorstvo

8

3. semestar-STARI PROGRAM

Naziv kolegija P A L KL SEM ECTS

Farmakologija 30 15 3

Klinička medicina 1 60 6

Interna medicina 30

Infektologija 10

Neurologija 10

Dermatovenerologija 10

Klinička propedeutika 30 15 3

Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja 30 15 15 3

30 15 15

Medicinska sociologija 30 2

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo 30 2

Zdravstvena njega odraslih 1 45 45

Strani jezik - Engleski 3 15 1

Strani jezik - Njemački 3 15 1

IZBORNI 3- Mentalna higijena i osnove psihoterapije 15 15 2

IZBORNI 3-Zbrinjavanje rana 15 15 2


Naziv kolegija

P A L KL SEM ECTS

Klinička medicina 2 6

Pedijatrija 30

Ginekologija i porodništvo 30

Zdravstvena njega djeteta 45 10 35 7

Zdravstvena njega majke i novorođenčeta 45 5 10 30 6

Zdravstvena njega odraslih 2 30 45 6

30

Kliničke vježbe zdravstvene njege 2 120 5

Strani jezik - Engleski 4 15 1

Strani jezik - Njemački 4 15 1

IZBORNI 4 Zdravstvena njega kronično bolesnog djeteta 15 15 2

IZBORNI 4 Rehabilitacija u zdravstvenoj njezi 15 15 2

9



Javno zdravstvo 45 15 4

Klinička medicina 3 6

Kirurgija 30

Oftalmologija 15

Otorinolaringologija 15

Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 1 30 30 3

Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 1 15 30 2


Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama 20 15 10 3

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1 30 30 3

Zdravstvena njega u zajednici 1 30 10 20 3



Klinička 4-Psihijatrija 20 2

Klinička 5-Hitna 30 30 4



Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 2 15

15 3

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2 15

30 3

Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu 30 30 15 4

Zdravstvena njega u zajednici 2 30 30 5

Završni rad 4

Izborni 6-Zdravstvena njega onkoloških 15 15 2

Izborni 6- Zdravstvena njega ovisnika 15 15 2

2.3. Mjesta izvođenja nastave

10

Identifikacija zgrade Redni broj ili naziv predavaonice Površina u m2 Broj sjedećih mjesta za studente

Zgrada 2, A.B.Šimića 1

Dvorana 1 138,653 125


Dvorana 2- Praktikum sestrinskih vještina

58,6 15


Dvorana 3 125,73 106


Dvorana 4 87,31 58


Dvorana 5 68,55 46


Dvorana 6 124,98 90


Dvorana 7-Informatički laboratorij 60,23 32


Dvorana 8 83,56 48


Dvorana 9 86,42 36


Dvorana 10



Dvorana gradske vijećnice 133,67 97

Zgrada 1, Trg E.Kvaternika 4 Vijećnica Visoke tehničke škole 47,87 30

Praktični dio programa, sukladno satnici kliničke obuke, izvodi se u nastavnim bazama-radilištima:

Opća bolnica Bjelovar

KB Dubrava

Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije

Dom za starije i nemoćne osobe Bjelovar

Dom zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije

Opća bolnica “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Bjelovar

2.4. Nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu na studijskom programu 2.4.1. Odluka o povjeravanju nastave na Stručnom studiju Sestrinstvo

11

Na temelju članka 29 Statuta Visoke tehničke škole u Bjelovaru Stručno vijeće Visoke tehničke škole u Bjelovaru

na xxx sjednici održanoj xxx 2014. godine donosi

ODLUKU

o povjeravanju nastave nastave na Stručnom studiju Sestrinstvo u akademskoj 2014./2015. godini

I

Ovom Odlukom povjerava se nastava na Stručnom studiju Sestrinstvo u akademskoj 2014./2015. godini

nastavnicima, asistentima i suradnicima zaposlenima na Visokoj tehničkoj školi u Bjelovaru i vanjskim

suradnicima prema popisu i popisu prema broju grupa i oblicima nastave koji se nalaze u privitku ove Odluke i

čini njen sastavni dio.

II

KLASA: URBROJ: U Bjelovaru, xxxx 2014. godine STRUČNO VIJEĆE Dekan Doc.dr.sc. Ante Čikić, prof.v.škole

12

2.4.2. Nastavnici, asistenti i suradnici koji će izvoditi nastavu na Stručnom studiju Sestrinstvo

Ime i prezime nastavnika

Status (zaposlenik/

vanjski suradnik)

Kolegij Status kolegija

(obvezni/izborni) Semestar izvođenja

Ksenija Matuš, pred. vanjski

suradnik Filozofija i etika u sestrinstvu obvezni 1.

Dr.sc. Rudolf Kiralj, pred. zaposlenik Osnove medicinske kemije i biokemije obvezni 1.

Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu obvezni 6.

Anita Jug Klobučić, pred. vanjski

suradnik Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja obvezni 1.

Doc.dr.sc. Ivan Krešimir Lukić vanjski

suradnik Anatomija obvezni 1.

Dr. sc. Anita Lukić, pred. vanjski

suradnik Fiziologija obvezni 1.

Dr. sc. Sven Kurbel, pred. vanjski

suradnik Fiziologija obvezni 1.

Prof.dr.sc. Antun Beus vanjski

suradnik

Mikrobiologija s parasitologijom obvezni 1.

Klinička medicina 1-Infektologija obvezni 3.

Melita Mesar, pred. zaposlenik Osnove zdravstvene njege 1 obvezni 1.

Ksenija Eljega, pred. zaposlenik

Osnove zdravstvene njege 1 obvezni 1.

Osnove zdravstvene njege 2 Osnove zdravstvene njege 2 PK,IZ

obvezni 2.

Proces zdravstvene njege 2 PK,IZ obvezni 2.

Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja obvezni 3.

Zdravstvena njega odraslih 3 obvezni 5.

Andrea Starčević, pred. zaposlenik Proces zdravstvene njege 1 obvezni 1.

Proces zdravstvene njege 2 obvezni 2.

Đurđica Grabovec zaposlenik Proces zdravstvene njege 1 obvezni 1.

Proces zdravstvene njege 2 obvezni 2.

Mr.sc. Ina Stašević, v.pred. zaposlenik Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo obvezni 2.

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo obvezni 3.

Doc.dr.sc. Mario Ivanuša vanjski

suradnik

Uvod u opće kliničke vještine izborni 1.

Klinička medicina 1-Interna medicina obvezni 3.

Klinička propedeutika obvezni 3.

Ivana Jurković, pred. zaposlenik

Strani jezik I Engleski izborni 1.

Strani jezik II Engleski izborni 2.

Strani jezik III Engleski obvezni 3.

Strani jezik IV Engleski obvezni 4.

Snježana Krznarić, pred. vanjski

suradnik

Strani jezik I- Njemački izborni 1.

Strani jezik II- Njemački izborni 2.

Strani jezik III- Njemački obvezni 3.

Strani jezik IV- Njemački obvezni 4.

Božidar Hršak, v.pred. zaposlenik Informatika u zdravstvenoj njezi obvezni 2.

Mr.sc.Tatjana Badrov, pred. zaposlenik Komunikacijske vještine obvezni 2.

Mislav Klobučić, pred. vanjski

suradnik

Farmakologija obvezni 2.

Farmakologija obvezni 3.

Sabina Bis, pred. zaposlenik

Osnove zdravstvene njege 2 Proces zdravstvene njege 2 PK,IZ

obvezni 2.

Rehabilitacija u zdravstvenoj njezi izborni 4.

Izv.prof.dr.sc. Jasna Čerkez Habek

vanjski suradnik

Dijetetika obvezni 2.

Klinička medicina 5-Hitna medicina obvezni 6.

13

Valentina Košćak, pred. zaposlenik Intrahospitalne infekcije izborni 2.


Mr.sc.Duška Šklebar,pred. vanjski

suradnik Klinička medicina 1-Neurologija obvezni 3.

Tajana Borlinić-Malnar,pred. vanjski

suradnik Klinička medicina 1-Dermatovenerologija obvezni 3.

Ružica Mrkonjić, pred. zaposlenik Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja obvezni 3.

Sani Lukić, pred. vanjski

suradnik Medicinska sociologija obvezni 3.

Gordana Šantek Zlatar, pred. zaposlenik Zdravstvena njega odraslih 1 obvezni 3.


Marija Kudumija Slijepčević, pred. zaposlenik

Mentalna higijena i osnove psihoterapije izborni 3.

Klinička medicina 4-Psihijatrija obvezni 6.

Zdravstvena njega ovisnika izborni 6.

Mirna Žulec, pred. zaposlenik

Zbrinjavanje rana izborni 3.

Zdravstvena njega majke i novorođenčeta obvezni 4.

Zdravstvena njega kronično bolesnog djeteta izborni 4.

Karakaš Mirjana, pred. vanjski

suradnik Klinička medicina 2-Pedijatrija obvezni 4.

Štefanije Munivrana, pred vanjski suradnik

Klinička medicina 2-Pedijatrija obvezni 4.

Izv.prof.dr.sc. Dubravko Habek vanjski

suradnik Klinička medicina 2-Ginekologija i porodništvo obvezni 4.

Goranka Rafaj, pred. zaposlenik

Zdravstvena njega djeteta obvezni 4.

Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 1 obvezni 5.

Zdravstvena njega u zajednici 2 obvezni 6.

Dr.sc. Zrinka Puharić, pred. zaposlenik Javno zdravstvo obvezni 5.


Mr.sc.Davorin Diklić, pred. vanjski

suradnik Klinička medicina 3-Kirurgija obvezni 5.

Dr.sc. Boris Kirin, pred. vanjski

suradnik Klinička medicina 3-Kirurgija obvezni 5.

Dr.sc.Igor Knezović, pred. vanjski

suradnik Klinička medicina 3-Oftalmologija obvezni 5.

Dr.sc.Stjepan Grabovac, pred. vanjski

suradnik Klinička medicina 3-Otorinolaringologija obvezni 5.

Marina Friščić, pred. zaposlenik Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 1 obvezni 5.

Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 2 obvezni 6.

Jasmina Marjan-Štefoković, pred. zaposlenik Zdravstvena njega odraslih 2 obvezni 4.

Zdravstvena njega u zajednici 1 obvezni 5.

Živko Stojčić, pred. zaposlenik

Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama

obvezni 5.



Tamara Salaj, pred. zaposlenik

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1 obvezni 5.

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2 obvezni 6.

Zdravstvena njega onkoloških izborni 6.

Zdravstvena njega ovisnika izborni 6.


Vesna Sertić, pred. vanjski

suradnik Zdravstvena njega u zajednici 1 obvezni 5.

dr.sc. Ivan Šklebar, pred. vanjski

suradnik Klinička medicina 5-Hitna medicina obvezni 6.

14

Gordana Valpotić, pred. vanjski

suradnik Klinička medicina 5-Hitna medicina obvezni 6.

mr.sc. Dalibor Čavić vanjski

suradnik Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu obvezni 6.

2.4.3. Povjeravanje nastave prema nastavnim oblicima i broju grupa


Broj sati prema nastavnim oblicima Broj grupa

Naziv kolegija Nositelj/suradnik P S M PRK PK PKL-

M P S M PRK PK PKL-

M

Filozofija i etika u sestrinstvu Ksenija Matuš, pred. 30 15 0 0 0 2 3

Osnove medicinske kemije i biokemije Dr.sc. Rudolf Kiralj,pred. 15 5 5 0 0 2 3 4

Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja

Anita Jug Klobučić, pred. 20 0 0 0 0 2

Anatomija Doc.dr.sc. Ivan Krešimir Lukić 30 0 0 20 0 2

Dr.sc. Stjepan Grabovac

Fiziologija Dr. sc. Anita Lukić, pred. 30 0 0 20 0 1 2

Dr. sc. Sven Kurbel, pred. 30 0 0 20 0 1 2

Mikrobiologija s parasitologijom Prof.dr.sc. Antun BEUS 30 0 0 15 0 2 4

Osnove zdravstvene njege 1 Melita Mesar, pred._Izvanredni 30 15 0 0 15 1 2 5

Ksenija Eljuga, pred._Redoviti 30 15 0 0 15 1 1 2

Proces zdravstvene njege 1 Andrea Starčević, pred._Izvanredni 30 15 0 0 0 1 2 0

Đurđica Grabovec, pred.Redoviti* 30 15 0 0 15 1 1 7

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo Mr.sc. Ina Stašević, v.pred. 30 0 0 0 0 2

Izborni kolegij I- Uvod u opće kliničke vještine Doc.dr.sc. Mario Ivanuša 10 0 0 0 15 2 1

Strani jezik I Engleski Ivana Jurković, pred. 0 15 0 0 0 3

Strani jezik II- Njemački Snježana Krznarić, pred. 0 15 0 0 0 1

* 2 grupe redovitih i 5 izvanrednih vježbi u praktikumu (PK)



Naziv kolegija Nositelj/suradnik P S M PRK PK PKL-

M P S M PRK PK PKL-

M

Informatika u zdravstvenoj njezi Božidar Hršak, v.pred. 15 0 0 0 30 2 7

Komunikacijske vještine Mr.sc.Tatjana Badrov, pred. 15 0 15 0 0 2 4

Farmakologija Mislav Klobučić, pred. 30 0 0 15 0 2 4

Osnove zdravstvene njege 2

Ksenija Eljega, pred.- Redoviti 10 10 0 0 15 1 1 2

Sabina Bis, pred.-Izvanredni

10 10

1 2

Ksenija Eljega, pred.- Izvanredni

0 0 15

5

Proces zdravstvene njege 2

Andrea Starčević, pred., redoviti 20 15 0 0 15 1 2 2

Ksenija Eljuga, pred.* Sabina Bis, pred., izvanredni 0 0 0 0 15 5

Đurđica Grabovec, 20 15 0 0 0 1 1

15

pred._ Redoviti

Dijetetika

Izv.prof.dr.sc. Jasna Čerkez Habek 30 0 0 0 0 2

Dr.sc.Zrinka Puharić

15

15

1 Tamara Salaj, pred.

15

2

Margita Zlatić

15

4 Kliničke vježbe I 0 0 0 0 0 2

Izborni kolegij II_ Intrahospitalne infekcije

Valentina Košćak, pred. 10 0 0 0 15 2 1

Strani jezik II- Engleski Ivana Jurković, pred. 0 15 0 0 0 3

Strani jezik II- Njemački Snježana Krznarić, pred. 0 15 0 0 0 1

*vježbe PK_izvanredni, 5 grupa



Naziv kolegija Nositelj/suradnik

P A L SEM P AV LV S

Farmakologija Mislav Klobučić, pred. 30 15 2 3

Klinička medicina 1-Interna medicina Doc.dr.sc. Mario Ivanuša 30 2

Klinička medicina 1-Infektologija Prof.dr.sc. Antun BEUS 10 2

Klinička medicina 1-Neurologija Mr.sc.Duška Šklebar,pred. 10 2

Klinička medicina 1-Dermatovenerologija Tajana Borlinić-Malnar,pred. 10 2

Klinička propedeutika Doc.dr.sc. Mario Ivanuša 30 15 2 3

Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja

Ružica Mrkonjić, pred._Izvanredni 30 15 15 1 2 2

Ksenija Eljuga, pred._Redoviti 30 15 15 1 1 1

Medicinska sociologija Sani Lukić, pred. 30 2

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo Mr.sc. Ina Stašević, v.pred. 30 2

Zdravstvena njega odraslih 1 (internistički) Gordana Šantek Zlatar, pred. 45 2

Strani jezik - Engleski 3 Ivana Jurković, pred. 15 3

Strani jezik - Njemački 3 Snježana Krznarić, pred. 15 1

IZBORNI 3- Mentalna higijena i osnove psihoterapije

Marija Kudumija Slijepčević, pred. 15 15 2 3

IZBORNI 3-Zbrinjavanje rana Mirna Žulec, pred. 15 15 2 3



Naziv kolegija Nositelj/suradnik P A L SEM P AV LV S

Klinička medicina 2-Pedijatrija Mirjana Karakaš, pred. Štefanija Munivrana, pred. 30 2

Klinička medicina 2-Ginekologija i porodništvo Prof.dr.sc.Dubravko Habek 30 2

Zdravstvena njega djeteta Goranka Rafaj, pred. 45 10 2 7

Zdravstvena njega majke i novorođenčeta Mirna Žulec, pred. 45 5 10 2 3 7

Zdravstvena njega odraslih 2

Gordana Šantek Zlatar, pred._izvanredni 30 1

Jasmina Štefoković, pred.-redoviti 30 1

Kliničke vježbe zdravstvene njege 2

16

Strani jezik - Engleski 4 Ivana Jurković, pred. 15 3

Strani jezik - Njemački 4 Snježana Krznarić, pred. 15 1

IZBORNI 4- Zdravstvena njega kronično bolesnog djeteta Mirna Žulec, pred. 15 15 2 3

IZBORNI 4-Rehabilitacija u zdravstvenoj njezi Sabina Bis, pred. 15 15 2 3




Javno zdravstvo Puharić 45 15 2 3

Klinička medicina 3-Kirurgija Mr.sc.Davorin Diklić, pred. 30 1

Dr.sc.Boris Kirin, pred. 30 1

Klinička medicina 3-Oftalmologija Dr.sc.Igor Knezović 15 2

Klinička medicina 3-Otorinolaringologija Dr.sc.Stjepan Grabovac 15 2

Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 1 Marina Friščić, pred. 30 30 2 3

Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 1 Goranka Rafaj, pred.-Izvanredni 15 30 1 2

Živko Stojčić, pred.-Redoviti 15 30 1 1

Zdravstvena njega odraslih 3 Ksenija Eljuga, pred. 30 2

Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama Živko Stojčić, pred. 20 10 2 3

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1 Tamara Salaj, pred. 30 2

Zdravstvena njega u zajednici 1 Štefoković _Redoviti, izvanredni 30 10 1,5 3

Sertić_Izvanredni_50% predavanja 15 0,5


Broj sati prema

nastavnim oblicima Broj grupa


Klinička medicina 4-Psihijatrija Marija Kudumija Slijepčević, pred. 20 2

Klinička medicina 5-Hitna medicina Izv.prof.dr.sc. Jasna Čerkez Habek 30

2

Klinička medicina 5-Hitna medicina dr.sc. Ivan Šklebar, pred. 3

Klinička medicina 5-Hitna medicina Gordana Valpotić, pred. 3

Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 2 Marina Friščić, pred. 10 15 2 3

Zdravstvena njega odraslih 4 Valentina Košćak, pred. 10 2

Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 2 Živko Stojčić, pred. 15

2

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2 Tamara Salaj, pred. 15

2

Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu dr.sc.Rudolf Kiralj_redoviti 30 30 15 1 1 1

mr.sc. Dalibor Čavić-izvanredni 30 30 15 1 2 2

Zdravstvena njega u zajednici 2 Goranka Rafaj, pred. 30 2

17

Izborni 6-Zdravstvena njega onkoloških Tamara Salaj, pred. 15 15 2 3

Izborni 6- Zdravstvena njega ovisnika* Marija Kudumija Slijepčević, pred. 15 15 1 1

Tamara Salaj, pred. 15 15 1 2

*nositeljice dogovaraju izvedbu tako da svaka u planiranoj satnici odradi svoj stručni dio u obje grupe studenata: liječnica psihijatrijski uvod, sestra njegu

2.5. Opis programa sa satnicom, nastavnim oblicima, načinom polaganja ispita, popisom literature i mogućnošću izvođenja nastave na stranom jeziku

2.5.1. 1. godina_NOVI PROGRAM

18

Nositelj predmeta Ksenija Matuš, pred.

Naziv predmeta Filozofija i etika u sestrinstvu

Studijski program Preddiplomski stručni studij sestrinstva

Status predmeta Obavezan

Godina 1 Semestar 1.

Bodovna vrijednost -ECTS 2

Način izvođenja nastave

(broj sati)

Predavanja Vježbe* Seminari

30 M PRK PK T KL PKL

15

Broj grupa 2 3 (1R+2I)

*M-metodičke vježbe PRK-pretkliničke vježbe PK-vježbe u praktikumu T-terenske vježbe KL-kliničke vježbe PKL-posebne

kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Po završetku kolegija student će biti kompetentan:opisati etiku kao filozofsku disciplinu,opisati i objasniti početke

sestrinske etike,, opisati i objasniti podjelu etičkih teorija (etika vrline, deontologija - Kantova etika dužnosti,

kršćanska etika vrline, etika skrbi), opisati i objasniti i primjenjivati profesionalnu etiku i sestrinstvo(etički kodeks).

Opisati i objasniti i primijeniti načela sestrinske etike – etički kodeks medicinskih sestara, opisati i objasniti i zauzeti pozitivan stav u raznim etičkim dvojbama u sestrinskoj praksi, objasniti i primijeniti deklaraciju o ljudskim pravima, pravima bolesnika, objasniti važnost i čuvati profesionalnu tajnu, promovirati i poštivati prava čovjeka, djeteta i bolesnika.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Nema uvjeta za upis predmeta

1.2.1.Uvjeti za polaganje ispita - prihvaćen seminarski rad

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Nakon odslušanog kolegija studenti će biti osposobljeni:

- objasniti pojam etike kao filozofske discipline te njezin povijesni razvoj - opisati i objasniti povijest sestrinske etike - opisati, objasniti i primijeniti načela sestrinske etike - opisati i objasniti podjelu etičkih teorija (etika vrline, deontologija - Kantova etika dužnosti, kršćanska etika

vrline, etika skrbi) - opisati, objasniti i primjenjivati etički kodeks medicinskih sestara - opisati, objasniti i zauzeti kritičan stav u raznim etičkim dvojbama u sestrinskoj praksi - objasniti modele etičkog odlučivanja u sestrinskoj praksi - opisati, objasniti i primijeniti deklaraciju o ljudskim pravima i pravima bolesnika - objasniti važnost čuvanja profesionalne tajne - unaprjeđivati i poštovati prava čovjeka, djeteta i bolesnika.

1.4. Sadržaj predmeta

Povijest razvoja etike.. Moral kao predmet kojim se etika bavi i njegov razvoj. Povijest sestrinske etike.

19

Tradicionalane i moderne etičke teorije primjenjive u sestrinskoj praksi. Etički teorije (etika vrline, etika dužnosti, Kantova etika dužnosti, utilitarna etika, etika skrbi). Principalizam u sestrinskoj praksi. Sustav moralnih vrijednosti u sestrinstvu - moralne osobine (vladanje sobom, odnos prema bolesniku, njegovoj obitelji, suradnicima). Modeli donošenja etičkih odluka u sestrinskoj praksi, Profesionalna etika i sestrinstvo (etički kodeks - ICN, Komora medicinskih sestara RH). Zastupanje interesa bolesnika kao najvišeg dobra. Medicinska sestra kao medijator u procesu donošenja etičkih odluka.

1.5. Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i radionice vježbe obrazovanje na daljinu terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo ___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Prisutnost na nastavi u skladu s Pravilnikom o studiranju Visoke tehničke škole u Bjelovaru. Student je obvezan napisati seminarski rad o dogovorenoj temi. Prihvaćen seminarski rad je uvjet za potpis.

1.8. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,5 Seminarski rad

0,5 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.

Studenti će tijekom nastave dobiti tri zadatka koja uključuju pripremu za rad u grupi/debati i aktivnost tijekom izvedbe na nastavi. Ocjena uključuje rezultat pripreme studenta za dogovoreni zadatak i aktivnost tijekom izvedbe na nastavi. Student može biti oslobođen pismenog dijela ispita ako je uspješno zadovoljio kriterije sva tri zadatka tijekom nastave te predao pisani seminarski rad koji je nastavnik prihvatio.

1.10. Obvezatna literatura

Znidarčić, Ž. Medicinska etika I. Centar za bioetiku FTIDI Zagreb, Zagreb 2004.

Etički kodeks, Hrvatska komora medicinskih sestara, 2005.

(dostupno na http://www.hkms.hr/data/1321863874_853_mala_Eticki%20kodeks.pdf)

1.11. Dopunska literatura

Čović, A: Pojmovna razgraničenja: moral, etika, medicinska etika, bioetika, integrativna bioetika, Bioetika i

dijete:Moralne dileme u pedijatriji, str.11 -24, Pergamena, Zagreb, 2011.

Sonja Kalauz, Etika u sestrinstvu, Medicinska naklada, Zagreb, 2012.

1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na

http://www.hkms.hr/data/1321863874_853_mala_Eticki%20kodeks.pdf

20

predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

Znidarčić, Ž. Medicinska etika I. Centar za bioetiku FTIDI

Zagreb, Zagreb 2004. 0 Redovitih 30, izvanrednih 80

Ukupno 110

Etički kodeks, Hrvatska komora medicinskih sestara, 2005.

(dostupno na http://www.hkms.hr/data/1321863874_853_mala_Eticki%20kodeks.pdf

0

(dostupno online)

Redovitih 30, izvanrednih 80

Ukupno 110

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Kvaliteta i uspješnost realizacije kolegija prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.



21

Nositelj predmeta Dr.sc. Rudolf Kiralj, pred.

Naziv predmeta Osnove medicinske kemije i biokemije


Status predmeta Obvezan




(broj sati)



5 5

Broj grupa 2 4 (1R, 3I)

3 (1R, 2I)


kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA


Student će biti upoznat s osnovnim načelima strukture i funkcije organskih spojeva koje nalazimo u ljudskom tijelu.

Student će biti osposobljen za razumijevanje osnovnih biokemijskim procesa u ljudskom organizmu s ciljem razumijevanja daljnjih kompleksnijih sadržaja.


1.2.1.Uvjeti za polaganje ispita


- objasniti osnovna načela strukture proteina, ugljikohidrata, lipida i nukleinskih kiselina - identificirati funkciju najznačajnijih proteina, ugljikohidrata i lipida u ljudskom organizmu - objasniti osnovna načela probave i metabolizma.


Struktura i funkcija proteina. Ugljikohidrati. Lipidi. Enzimi i koenzimi. Probava i apsorpcija proteina. Ciklus limunske kiseline. Oksidativna fosforilacija. Biološke membrane. Membranski prijenos. Struktura i svojstva DNA i RNA.




1.6. Komentari

22


Redovno prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi (interaktivna komunikacija s nastavnikom, pitanja-odgovori), povezivanje prethodno stečenih znanja i vještina sa sadržajem kolegija. Tijekom semestra studenti dobivaju temu za seminarski rad koja se obrađuje pojedinačno ili u grupama i javno prezentira. Teme seminarskih radova obuhvaćaju gradivo predviđeno sadržajem predmeta. Aktivno sudjelovanje u metodičkim vježbama u kojima se obrađuju praktične teme iz predanalitičke faze laboratorijskog procesa te prikazi slučajeva i laboratorijskih nalaza.


Pohađanje nastave

0,10 Aktivnost u nastavi

0,10 Seminarski rad


0,1

Pismeni ispit

0,3 Usmeni ispit 0,3 Esej Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja


Portfolio


Tijekom nastave prati se redovitost pohađanja nastave kao i aktivnost na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada, te aktivnost studenta na metodičkim vježbama. Nakon završenog predviđenog programa predavanja i seminara održava se pismeni ispit koji obuhvaća kompletno gradivo iz sadržaja predmeta. Studenti koji su na pismenom ispitu ostvarili predviđeni broj bodova pristupaju usmenom ispitu.


Harperova ilustrirana biokemija, 28 izdanje, Medicinska naklada 2010.

Glavaš-Obrovac Lj. i sur. Interni priručnik za seminare i vježbe iz Medicinske kemije i biokemije 2, Medicinski

fakultet Osijek, 2010.


Štrausova medicinska biokemija, Medicinska naklada, 2009 ,Poglavlja 3-10, 12, 16

P. Karlson: Biokemija za studente kemije i medicine, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

L. Stryer: Biokemija, 2th izdanje, Školska knjiga, 1991.

1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu


23

Harperova ilustrirana biokemija, 28 izdanje,

Medicinska naklada 2010. 0


Ukupno 110

Glavaš-Obrovac Lj. i sur. Interni priručnik za

seminare i vježbe iz Medicinske kemije i

biokemije 2, Medicinski fakultet Osijek, 2010.

0 Redovitih 30, izvanrednih 80

Ukupno 110

P. Karlson: Biokemija za studente kemije i

medicine, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 0


Ukupno 110

L. Stryer: Biokemija, 2th izdanje, Školska

knjiga, 1991. 0


Ukupno 110



24

Nositelj predmeta Anita Jug Klobučić, pred. Dr.sc. Sven Kurbel

Naziv predmeta Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja






(broj sati)



0 0 0 0 0 0 0

Broj grupa 2


kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA


Student će biti upoznat s osnovnim načelima mehanike i statike na osnovu primjera koje nalazimo u ljudskom tijelu, kao i s osnovama radiološke tehnike i zaštite od zračenja.

Student će biti osposobljen za razumijevanje osnovnih fizikalnih načela u ljudskom organizmu s ciljem razumijevanja daljnjih kompleksnijih sadržaja.




Nema posebnih uvjeta.


Primijeniti osnovna načela mehanike, hidrodinamike i hidrostatike na ljudsko tijelo.

Identificirati osnovnu radiološku opremu i objasniti njihovu primjenu.

Interpretirati zakon o zaštiti od zračenja i razumjeti njegov značaj.

1.4. Sadržaj predmeta Sila i energija. Hidrodinamika i hidrostatika. Elektromagnetsko zračenje. Radioaktivnost. Organizacija zaštite od zračenja u RH. Radiološki uređaji i tehnike.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo

___________________

1.6. Komentari

25


Student je dužan sudjelovati u sivim oblicima nastave.

Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ.


Pohađanje nastave

1 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje

Projekt



Portfolio


Konačna ocjena formira se na usmenome ispitu.


Nastavni tekstovi na stranici Katedre za Biofiziku: www.physics.mefos.hr JasminkaBrnjas - Kraljević: Fizika za studente medicine, Medicinskanaklada, Zagreb, 2001. ISBN: 9531761566. Eterović D: Fizikalne osnove slikovne dijagnostike, u: S. Janković i D. Eterović: Fizikalne osnove i klinički aspekti slikovne dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 2000.


Nema.



Nastavni tekstovi na stranici Katedre za Biofiziku: www.physics.mefos.hr

0

(dostupno online)


Ukupno 110

Jasminka Brnjas - Kraljević: Fizika za studente medicine, Medicinska naklada, Zagreb, 2001. ISBN: 9531761566


Ukupno 110

S. Janković i D. Eterović: Fizikalne osnove i klinički aspekti slikovne dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 2000.


Ukupno 110



26

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Ivan Krešimir Lukić

Naziv predmeta Anatomija






(broj sati)



20

Broj grupa 2 4(1R+3I)


kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA


Glavni cilj predmeta je da student studija sestrinstva usvoji temelje makroskopske i mikroskopske morfologije pojedinih organa i organskih sustava čovjeka. Stečeno i usvojeno znanje iz anatomije treba omogućiti studentu bolje razumijevanje fizioloških, patofizioloških i patoloških procesa u organizmu te savladavanje kliničkih predmeta i postupaka sestrinske skrbi.




- reproducirati znanja iz opće anatomije i znanja o građi organa organskih sustava - analizirati građu čovječjeg tijela i interpretirati životne funkcije - razumjeti patofiziološke i patološke procese u organizmu - koristiti nove spoznaje u savladavanju predmeta iz kliničke medicine i postupaka sestrinske skrbi - razviti integralni pristup zdravlju i bolesti i promatrati stanicu i organizam kao integrirani sustav - interpretirati i objasniti normalne fiziološke i anatomske vrijednosti.


Kolegij uključuje stjecanje znanja iz opće anatomije te znanja iz područja građe i funkcije pojedinih organa i organskih sustava. Predmet obuhvaća slijedeće:

1. opća anatomija (definirati i razlikovati anatomiju u okviru morfoloških znanosti; definirati i razlikovati stupnjeve u građi ljudskog tijela; definirati pojam i praktičnu važnost anatomske orijentacije i anatomski položaj tijela, opisati i pokazati položaj tri osnovne orijentacijske ravnine i osi u odnosu na tijelo);

2. opća i specijalna osteologija, (opisati osnovne značajke makroskopske građe kosti, analizirati i usporediti oblike kostiju, opisati i na anatomskom preparatu pokazati dijelove tipičnih vratnih, prsnih i slabinskih kralježaka, križnu i trtičnu kost, opisati osnovne karakteristike kralježnice u cjelini, pokazati dijelove rebara, opisati prsnu kost, opisati lubanju u cjelini, definirati opće značajke lubanjskih kostiju, razlikovati opisati i na anatomskim preparatima pokazati osnovne dijelove pojedine kosti ruke i noge);

27

3. opća i specijalna sindezmologija, (sinartroze i diartroze, definirati vrste zglobova po obliku i kretnjama, analizirati tipove spojeva među kralješcima, spojeve prsnog dijela kralježnice sa rebrima i prsnom kosti te opisati koštani toraks kao cjelinu, argumentirati važnost oblika i položaja rebara u koštanom toraksu za mehaniku disanja, definirati spojeve među lubanjskim kostima i opisati njihovo funkcionalno značenje);

4. opća i specijalna miologija, (opisati građu i dijelove skeletnog mišića, definirati oblike skeletnih mišića i funkciju mišića, opisati i definirati njihovu funkciju i inervaciju);

5. opća i specijalna neurologija (opisati građu živčanog tkiva, analizirati i usporediti anatomsku i fiziološku podjelu živčanog sustava, definirati mozak (encephalon) i djelove mozga (cerebrum, cerebellum, truncus encephali), opisati veliki mozak, na anatomskom preparatu pokazati režnjeve velikog mozga, pokazati i granice među njima, opisati i pokazati površine, brazde i vijuge velikog mozga. Opisati unutrašnju građu velikog mozga, definirati plašt (pallium), duboke sive (bazalni gangliji) i bijele mase velikog mozga). Na anatomskom preparatu pokazati položaj, djelove i omeđenja bočne komore, opisati mali mozak, opisati moždano deblo, definirati i na anatomskom preparatu pokazati položaj i granice među djelovima moždanog debla (medulla oblongata, pons, mesencephalon), opisati kralježničnu moždinu, refleksni luk, razlikovati refleksne lukove u cerebrospinalnom sustavu, parasimpatičkom i simpatičkom dijelu autonomnog živčanog sustava, opisati ovojnice mozga, definirati putove živčanog sustava, razlikovati moždane i moždinske živce, ganglije, opisati vrste vlakana, izlazište, grananje i područje inervacije, živčane spletove, definirati autonomni živčani sustav, analizirati anatomsku i funkcionalnu razliku između pars parasympathica i pars sympathica);

6. opća i specijalna angiologija (opisati i definirati vrste krvnih žila, opisati građu stjenke krvnih žila, opisati krvni optok, opisati građu srčane stjenke, opisati slojeve srčane stjenke; opisati oblik i osobitosti 4 šupljine srca; te ih na anatomskom preparatu pokazat, opisati srčana ušća, definirati provodnu srčanu muskulaturu i objasniti njenu građu i funkciju, opisati irigaciju i inervaciju srca ze analizirati topografske odnose srca. Opisati mali i veliki optok krvi, definirati i razlikovati njihovu funkciju; definirati limfne žile i limfne čvorove, pokazati i opisati oblik i smještaj slezene);

7. opća i specijalna splanhologija (definirati razliku u građi i obliku šupljih i parenhimatoznih organa, opisati serozne opne, opisati oblik i građu organa probavnog sustava te pokazati na anatomskim preparatima osnovne dijelove navedenih organa i položaj u tjelesnim šupljinama, opisati topografske odnose probavnih organa u trbušnoj šupljini, argumentirati podjelu trbušne šupljine na peritonealnu šupljinu i ekstraperitonealne prostore, opisati oblik i građu organa dišnog sustava, definirati pleuru, pleuralni prostor i argumentirati značaj pleure za mehaniku disanja, opisati oblik i građu organa mokraćnog sustava te topografske odnose organa mokraćnog sustava, definirati unutrašnje i vanjske organe ženskog i muškog spolnog sustava, definirati žlijezde sa unutrašnjim izlučivanjem i opisati oblik, građu i funkciju);

8. koža i specijalna osjetila (definirati sustav osjetnih organa, opisati oblik i unutrašnju građu oka, uha, osjetila njuha, okusa, osjetila za ravnotežu i kože);




___________________

1.6. Komentari


Redovito pohađati sve oblike nastave, te aktivno sudjelovati u istima.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

28

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit 1 Esej Istraživanje

Projekt



Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, uz prethodno predani esej.

Završni pismeni ispit sastoji se od niza nasumično odabranih zadataka višestrukog izbora. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz udjela točno riješenih zadataka temeljem sljedeće ljestvice:

izvrstan (5) <- više od 0.87 točno riješenih zadataka

vrlo dobar (4) <- od 0.77 do 0.83 točno riješenih zadataka

dobar (3) <- od 0.66 do 0.73 točno riješenih zadataka

dovoljan (2) <- od 0.57 do 0.63 točno riješenih zadataka.


Keros P, Pećina M, Ivančić Košuta N. Temelji anatomije čovjeka. Naklada Ljevak: Zagreb; 1999.


Kovačić N, Lukić IK. Anatomija i fiziologija. Medicinska naklada: Zagreb; 2006.

Platzer W. Anatomski atlas 1. Medicinska naklada: Zagreb; 2011.

Fritsch H, Kuehnel W. Anatomski atlas 2. Medicinska naklada: Zagreb; 2011.

Kahle W, Frotscher W. Anatomski atlas 3. Medicinska naklada: Zagreb; 2011.



Keros P, Pećina M, Ivančić Košuta N. Temelji anatomije čovjeka. Naklada Ljevak: Zagreb;

1999. 8

Redovitih 30, izvanrednih 80 Ukupno 110


Kvaliteta i uspješnost provedbe kolegija prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom ispitu, povremenom neovisnom vanjskom provjerom programa i povremenom unutarnjom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih postupaka.

29

Nositelj predmeta Dr. sc. Anita Lukić, pred.

Naziv predmeta Fiziologija

Studijski program Prediplomski stručni studij sestrinstva

Status predmeta obavezan




(broj sati)



20



kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA


Kolegij Fiziologija upoznaje studente s osnovnim životnim funkcijama, kako cijelog organizma tako i pojedinih

organa i tkiva. Pojedinačne funkcije nastoje se pritom objasniti na molekularnoj razini, te na razini organizma kao

cjeline. Student stječe temeljna znanja za razumijevanje fizioloških procesa u organizmu, te će lakše savladati

predmete kliničke medicine, prepoznati fiziološki odgovor na bolest te razumjeti potrebe sestrinske skrbi.


Odslušan kolegij Anatomija te Osnove medicinske kemije i biokemije



Na kraju kolegija Fiziologija pretpostavlja se da će student moći: - opisati glavne fiziološke procese na nivou stanice, organskih sustava i organizma kao cjeline - definirati normalne funkcije svih organskih sustava ljudskog organizma: kardiovaskularnog, hematopoetskog,

lokomotornog, dišnog, probavnog, uropoetskog, imunološkog, endokrinog i živčanog sustava - objasniti i razumjeti međusobne odnose i povezanost pojedinih organskih sustava u zdravog čovjeka - interpretirati opće obrasce reagiranja organizma - protumačiti principe osnovnih funkcijskih testova i prepoznati odstupanja od normalnih vrijednosti.


Membranski i akcijski potencijali, kontrakcija skeletnog i glatkog mišića: porijeklo i nastanak potencijala u pojedinim stanicama, značaj njihovog nastanka i širenja; građa skeletnog i glatkog mišića. Živčani sustav: motorička i senzorička osovina, uloga leđne moždine, moždanog debla, malog mozga i bazalnih ganglija te motoričke kore u kontroli motorike; osjeti, osjet boli; funkcije autonomnog živčanog sustava. Srce, građa srčanog mišića, regulacija srčanog rada, uloga srčanog mišića kao crpke, srčani ciklus, provođenje impulsa i ritmična ekscitacija srca. Fiziologija cirkulacije, krvne žile i regulacija arterijskog tlaka; mehanizmi kratkoročne, srednjoročne i dugoročne regulacije cirkulacije. Fiziologija respiracije, plućna ventilacija: plućni volumeni i kapaciteti, izmjena plinova između alveola i krvi te krvi i tkiva, prijenos kisika i ugljikovog dioksida krvlju, regulacija disanja. Uloga bubrega u stvaranju urina i održanju sastava tjelesnih tekućina: građa nefrona, glomerularna filtracija i tubularna reapsorpcija, regulacija acidobazne i elektrolitne ravnoteže bubrezima, koncentriranje mokraće i klirens.

30

Probava i metabolizam: kretnje u probavnom sustavu, sekrecija i apsorpcija u probavnom sustavu, osnove kataboličkih i anaboličkih procesa.

Endokrini sustav: ustrojstvo i regulacija endokrinog sustava, principi hormonske povratne sprege, funkcija hormona: hipofize, štitne žlijezde, paratioroidne žlijezde, nadbubrežne, parotidne i spolnih žlijezda muškarca i žene.

Hematopoeza, uloga krvi i krvnih stanica, eritrocita i leukocita. Hemostaza i zgrušavanje krvi: razvoj, uloga čimbenika zgrušavanja te regulacija stvaranja i razgradnje krvnog ugruška. Imunološka reakcija: uloga limfatičkog tkiva u obrani organizma, stanična i humoralna imunost.




___________________

1.6. Komentari


Studenti su obavezni sudjelovati u radu svih oblika nastave te položiti pismeni ispit. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, a sastoji se od niza pitanja koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Uz svako pitanje su ponuđena četiri ogdovora, a student treba izabrati točan odgovor. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće ljestvice:

Ocjena 5 – 90% do 100% točno odgovorenih pitanja



Ocjena 2 – 60% do 69% točno odgovorenih pitanja.

Obvezatna literatura

Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija, Medicinska naklada, 12. izdanje, Zagreb, 2012.

Dopunska literatura

Andreis I, Čulo F, Marušić M, Taradi M. Imunologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.

31

Taradi M (ur.): Priručnik za vježbe iz fiziologije čovjeka. Medicinska naklada, Zagreb, 2003.

Ward JPT, Linden, RWA. Physiology at a Glance. Wiley-Blackwell; 2nd edition, 2008



Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija, Medicinska naklada, 12. izdanje, Zagreb, 2012.


Ukupno 110


Kvaliteta izvođenja kolegija Fiziologija pratit će se studentskom anketom, uspjehom studenata na završnom ispitu te vanjskom i unutrašnjom provjerom programa.

32

Nositelj predmeta Prof.dr.sc. Antun BEUS

Naziv predmeta Mikrobiologija s parazitologijom


Status predmeta obvezni




(broj sati)



15



kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA


- Upoznati studente s osnovama mikrobiologije i parazitologije

- Prikazati studentima biološke osobine mikroorganizama koji uzrokuju infekcije

- Upoznati studente s načinima prenošenja infekcija uzrokovanih mikroorganizmima

- Prikazati studentima načine obrane od infekcija

- Prikazati studentima načine liječenja infektivnih bolesti

- Upoznati studente s principima pravilnog i sigurnog laboratorijskog rada

- Upoznati studente s prevencijom bolničkih infekcija



Odslušana predavanja i izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanih predavanja, odrađenih vježbi, samostalnog učenja i položenog ispita studenti će moći:

- prepoznati i objasniti biološke osobine mikroorganizama koji uzrokuju infektivne bolesti u čovjeka, njihove čimbenike patogenosti te načine prenošenja

- koristiti stečena znanja o osnovama obrane čovjeka od infekcije

- prepoznati način djelovanja antimikrobnih sredstava te mehanizme otpornosti mikroorganizama na ta sredstva

- primijeniti temeljne principe pravilnog i sigurnog laboratorijskog rada

- primijeniti metode dezinfekcije i sterilizacije

- primijeniti odgovarajuće metode prevencije bolničkih infekcija

- objasniti osnove laboratorijske dijagnostike patogenih mikroorganizama i parazita

- na pravilan način uzimati i baratati pojedinim vrstama mikrobioloških uzoraka iz raznih organskih sustava

- primijeniti stečeno znanje za pravilan transport bioloških uzorka do mikrobiološkog laboratorija

33


Znanja o osnovnim biološkim značajkama najvažnijih mikroorganizama i parazita, koji uzrokuju infekcije pojedinih organskih sustava u čovjeka.

Načini prenošenja infekcija uzrokovanim mikroorganizmima među ljudima.

Mogućnosti primjene antimikrobnih lijekova u liječenju određenih infekcija.

Osnove mikrobiološke dijagnostike infekcija pojedinih organskih sustava.

Pravilan način uzimanja materijala za mikrobiološku obradu.

Postupci za sprječavanja i zaštitu od bolničkih infekcija.

Praktično upoznavanje s različitim metodama mikrobiološke dijagnostike u laboratoriju.




1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata Obveza pohađanja predavanja: > 60% te sudjelovanja na vježbama >80%.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Registriranjem nazočnosti, zainteresiranosti i sudjelovanja u nastavi. Na završnom ispitu ocjenama od nedovoljan do izvrstan. Za prolaznost na ispitu potrebno je znanje od > 60% prezentiranog u nastavi.


Volner Z. Opća medicinska mikrobiologija s epidemiologijom i imunologijom. 5.izd. Zagreb: Školska knjiga, 2008. p:267 Mlinarić Galinović G, Ramljak Šešo M i sur. Specijalna medicinska mikrobiologija i parasitologija. Zagreb: Merkur A.B.D., 2003. p:534




Volner Z. Opća medicinska mikrobiologija s epidemiologijom i imunologijom. 5.izd. Zagreb: Školska knjiga, 2008. p:267


Ukupno 110

34

Mlinarić Galinović G, Ramljak Šešo M i sur. Specijalna medicinska mikrobiologija i parasitologija. Zagreb: Merkur A.B.D., 2003. p:534


Ukupno 110


35

Nositelj/i predmeta Melita Mesar, pred. Ksenija Eljuga, pred.

Naziv predmeta Osnove zdravstvene njege



Godina 1.



(broj sati)


40 30+10

M PRK PK T KL PKL 25 15+10

30 15+15

120 60+60

75 25+50

Broj grupa 2

(1R-Eljuga 1I-Mesar)

7

2R-Eljuga 5I-Mesar

3 (1R- Eljuga 2I- Mesar)


kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmet

Ciljevi predmeta su upoznati studente sa osnovama sestrinstva I zdravstvene njege, osnovnim vještinama sestrinske prakse. Stečena znanja trebaju omogućiti studentima razumijevanje sestrinstva, poslova I dužnosti medicinskih sestra te pružiti osnove na kojima će se razvijati daljnja znanja I vještine u sestrinskoj praksi.




- prihvaćen/ocijenjen seminarski rad

-položene vježbe u praktikumu

- izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog predmeta student će biti osposobljen:

- objasniti prirodu sestrinstva, osobine i načela zdravstvene njege te osnovne teorije zdravstvene njege

- opisati povijesni razvoj sestrinstva, te navesti najznačajnije osobe iz sestrinske povijesti

- opisati sestrinsku skrb vezano uz zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba

- opisati prijem, premještaj i otpust pacijenta

- provesti prikladan dezinfekcijski i sterilizacijski postupak

- izmjeriti vitalne znakove, uočiti odstupanja od normalnih vrijednosti te poduzeti primjerene intervencije

- procijeniti tjelesne izlučevine, prepoznati odstupanja i poteškoće te primijeniti primjerene intervencije

- sigurno primijeniti enteralnu i parenteralnu terapiju

- planirati i provesti skrb za bolesnika sa kognitivno perceptivnim teškoćama, starog bolesnika, umirućeg

bolesnika

36

- dokumentirati sestrinsku skrb.


Sadržaji predmeta su:

- sestrinstvo, zdravstvena njega

- osobine i načela zdravstvene njege

- teorije zdravstvene njege

- povijest sestrinstva u Hrvatskoj i svijetu

- prijam, premještanje i otpust pacijenta iz zdravstvene ustanove

- osnovne ljudske potrebe

- opći postupci sprječavanja infekcija

- vitalni znakovi

- tjelesne izlučevine

- primjena lijekova

- sestrinska skrb za održanje integriteta kože

- sestrinska skrb za bolesnika s kognitivno perceptivnim teškoćama

- sestrinska skrb za stare ljude

- sestrinska skrb za umirućeg bolesnik

- sestrinska dokumentacija

- pružanje sestrinske skrbi za specifične skupine bolesnika.




___________________

1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na odabranu ili predloženu temu te položiti pismeni ispit. U seminarskom radu trebaju pokazati dobro poznavanje teme, poznavanje i primjenu gradiva obrađenog u okviru kolegija.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

3 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

5 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, uz prethodno predani seminarski rad.

37

Konačna ocjena formira se nakon ocjene seminarskog rada i položenog završnog ispita.

Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Za prolaznu ocjenu potrebno je 70% točno riješenih zadataka.


1. Čukljek, S. Osnove zdravstvene njege. Zdravstveno veleučilište.(2005)


Fučkar, G. Proces zdravstvene njege. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1992. (odabrana poglavlja). Fučkar, G. Sestrinske dijagnoze. HUSE. Zagreb 1992. (odabrana poglavlja)

De Wit SC. Fundamental Concepts and Skills for Nursing. W.B. Saunders Company Philadelphia, 2001.

Perry AG, Potter PA. Clinical Nursing Skills & Techniques. Mosby St Louise 2004.

Sorensen, K.C. Luckmann, J. Basic nursing a psychophysiologic approach. W.B. Saunders CompanyPhiladelphia,1994. Appling, S.E. et al. Handbook of nursing procedures. Springhouse: Springhouse Corporation, 2001. Henderson V.: Osnovna načela zdravstvene njege, HUSE, HUMS, Zagreb, 1994.



Fučkar, G. Proces zdravstvene njege. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1992. (odabrana poglavlja).


Ukupno 110

Fučkar, G. Sestrinske dijagnoze. HUSE. Zagreb 1992. (odabrana poglavlja)


Ukupno 110

Čukljek, S. Osnove zdravstvene njege. Zdravstveno veleučilište.(2005)


Ukupno 110



38

Nositelj predmeta Andrea Starčević, pred. Đurđica Grabovec, pred.

Naziv predmeta Proces zdravstvene njege



Godina 1.

Bodovna vrijednost –ECTS 11


(broj sati)


50 30+20

M PRK PK T KL PKL 15 15+15

30 15+15

150 70+80

60 30+30

Broj grupa 2

1IZV-Starčević 1 RED-Grabovec

7 2 RED+5 IZV-Grabovec

3 2 IZV-Starčević 1 RED-Grabovec


kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta su upoznati studente sa procesom sestrinske skrbi kao osnovnim modelom u zbrinjavanju

pacijenta i njegovih potreba. Upoznati studente sa sestrinskim dijagnozama i sestrinsko medicinskim problemima.

Stečena znanja trebaju omogućiti studentima razumijevanje načela rada te potreba pacijenta, te pružiti osnove na

kojima će se razvijati daljnja znanja i vještine u sestrinskoj praksi.








- opisati, objasniti i primijeniti proces zdravstvene njege

- procijeniti stanje pacijenta

- utvrditi potrebe za zdravstvenom njegom – prepoznati sestrinske dijagnoze i sestrinsko medicinske probleme

- formulirati sestrinsku dijagnozu i sestrinsko medicinski problem

- izraditi plan zdravstvene njege

- provesti planiranu zdravstvenu njegu

- evaluirati provedenu zdravstvenu njegu

- dokumentirati sestrinsku skrb


39

- proces sestrinske skrbi

- utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom

- procjena prema osnovnim ljudskim potrebama V. Henderson i obrascima zdravstvenog funkcioniranja M.

Gordon

- planiranje zdravstvene njege (definiranje ciljeva i intervencija)

- provođenje zdravstvene njege I trajno praćenje stanja pacijenta

- evaluacija zdravstvene njege

- sestrinska dokumentacija u procesu zdravstvene njege

- aktualne sestrinske dijagnoze

- visokorizične sestrinske dijagnoze

- povoljne sestrinske dijagnoze

- sestrinsko medicinski problem

- vještine sestrinske prakse

- proces zdravstvene njege i teorije zdravstvene njege.




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ.

Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na zadanu temu te položiti pismeni ispit.

U seminarskom radu student treba pokazati dobro poznavanje gradiva obrađenog u okviru kolegija i primjenu teorijskog znanja na pimjeru pacijenta iz prakse. Istovremeno treba demonstrirati sposobnost pronalaženja relevantnih izvora literature i pokazati sposobnost pisanja, izrađivanja PP prezentacije te usmeno prezentiranje iste.


Pohađanje nastave


Seminarski rad

2 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, uz prethodno prezentiran seminarski rad.

Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće skale:

40

Ocjena 5 – 90% do 100% točno riješenih zadataka



Ocjena 2 – 60% do 69% točno riješenih zadataka.

Konačna ocjena formira se nakon ocjene seminarskog rada i položenog završnog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita.


1.Fučkar, G. Proces zdravstvene njege. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1992. (odabrana

poglavlja).

2. Fučkar, G. Sestrinske dijagnoze. HUSE, Zagreb

3. HKMS. Sestrinske dijagnoze. Zagreb, 2011


1. Carpenito Moyet L. Nursing diagnosis application to clinical practice. 11 izd. Philadelphia Lippincott

Williams & Wilkins 2006.

2. Ackley, B. J. Ladwig, G.B. Nursing diagnosis handbook: a guide to planning care. 8 izd. Mosby St Louis 2008.

3. Gordon, M.: Nursing diagnosis, process and application. McGraw-Hill Book Company, New York 1987.

4. Henderson, V. Osnovna načela zdravstvene njege. HUSE i HUMS, Zagreb 1994.



Fučkar, G. Proces zdravstvene njege. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, 1992. (odabrana poglavlja).


Ukupno 110

Fučkar, G. Sestrinske dijagnoze. HUSE, Zagreb


Ukupno 110

HKMS. Sestrinske dijagnoze. Zagreb, 2011 0 Redovitih 30, izvanrednih 80

Ukupno 110



41

Nositelj predmeta Mr.sc. Ina Stašević, v.pred.

Naziv predmeta Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo


Status predmeta Obvezni




(broj sati)



Broj grupa 2


kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA


- Prikazati studentima pojmove i osnovne sadržaje zdravstvenog prava. - Upoznati studente s radom i ustrojem strukovnih komora. - Upoznati studente s temeljnim kriterijima pravne odgovornosti zdravstvenih djelatnika, pravima i obvezama

zdravstvenih radnika u obavljanju njihove djelatnosti. - Upoznati studente s temeljnim pravima pacijenata - Upoznati studente s drugim područjima zdravstvenog i socijalnog zakonodavstva




Redovito pohađanje nastave


Nakon odslušanih predavanja, samostalnog učenja i položenog ispita studenti će: - Prepoznati i povezati pojmove i osnovne sadržaje zdravstvenog prava - Razumjeti osnove zdravstvenog prava - Identificirati i razjasniti temeljne kriterije pravne odgovornosti zdravstvenih djelatnika, pravima i obvezama

zdravstvenih radnika u obavljanju njihove djelatnosti - Razjasniti vrednovanje zdravstvene djelatnosti - Objasniti rad i ustroj strukovnih komora - Razumjeti i objasniti položaj zdravstvenog radnika u odnosu na disciplinsku/stegovnu, građanskopravnu i

kaznenopravnu odgovornost - Prepoznati i primijeniti temeljna prava pacijenata u radu.


42

- Pojam i sadržaj zdravstvenog prava, odnos prema drugim znanstvenim granama i načela obavljanja zdravstvene djelatnosti.

- Pojam zdravstvene zaštite i društvene skrbi za zdravlje, mjere zdravstvene zaštite, razine zdravstvene djelatnosti, sadržaj i organizacijski oblici zdravstvene djelatnosti, zdravstvene ustanove

- Prava i obveze zdravstvenih radnika u obavljanju njihove djelatnosti (Pružanje i uskraćivanje pomoći) - Međusobni odnosi zdravstvenih radnika i pacijenata - Priziv savjesti - Profesionalna tajna - Obveza prijavljivanja - Vođenje i čuvanje medicinske dokumentacije - Izbor drugoga liječnika - Pretraga liječničke ordinacije - Zdravstveni djelatnici kao svjedoci i vještaci - Osiguranje kvalitete pružene zdravstvene usluge (Stručno usavršavanje; Stručni nadzor nad radom

zdravstvenih radnika; Strukovne komore) - Komore zdravstvenih radnika (Obvezatnost udruživanja u komoru; Iznimke od obveznog udruživanja u

Komoru; Javne ovlasti Komore; Poslovi Komore; Tijela Komore; Nadzor nad radom Komore; Suradnja Komore s ministarstvom nadležnim za zdravstvo i drugim tijelima; Obavještavanje Komore; Opći akti Komore – Statut; Financiranje rada Komore; Fond uzajamne pomoći; Plaćanje članarine i druge financijske obveze člana Komore).

- Disciplinska odgovornost zdravstvenih radnika (Disciplinske povrede; Teža i lakša disciplinska povreda; Disciplinska tijela; Disciplinske mjere; Novčana kazna; Pokretanje disciplinskog postupka; Odgovarajuća primjena zakona; Zastara; Prekršajna odgovornost), kaznenopravna i građanskopravna odgovornost,

- Temeljna prava pacijenata.




1.6. Komentari


Osnovna obveza svakog studenta je redovito pohađanje nastave. Evidencija o nazočnosti predavanjima temelj je za dobivanje završnog potpisa u indeks i mogućnosti izlaska na ispit. U slučaju da student ne prisustvuje predavanjima obavezan je izraditi seminarski rad na teme koje mu odredi voditelj kolegija.


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit




Portfolio


Ocjenjivanje rada studenata izvršiti će se provjerom znanja na pismenom ispitu.


43

Ropac D. Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo, VTŠ, Bjelovar, 2010.


- Ustav Republike Hrvatske, 1991. - Babić, T. – Roksandić, S., Osnove zdravstvenog prava, Zagreb, 2006. - Bošković, Z., Medicina i pravo, Zagreb, 2007. - Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN br. 150/08, 155/09, 70/12 - Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, NN 150/08. - Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite, NN br. 107/07, - Zakon o zaštiti prava pacijenata, NN br. 169/04, 39/08. - Zakon o sestrinstvu, NN br. 121/03, 117/08, 57/11. - Zakon o socijalnoj skrbi, NN br. 73/97, 103/03, 32/12. - Zakon o sudovima za mladež, NN br. 111/97. - Obiteljski zakon, NN br. 116/03. - Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, NN br. 116/03. - Zakon o ravnopravnosti spolova, NN br. 82/08. - Zakon o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, NN br. 64/01. - Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, NN br. 111/97, 27/98, 128/99, 79/02. - Kodeks medicinske etike i deontologije, NN br. 55/05. - Etički kodeks medicinskih sestara, HKMS, 2005.



Ropac D. Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo, VTŠ, Bjelovar, 2010.


Ukupno 110


Praćenje redovitosti pohađanja nastave, izrada seminarskog rada za studente koji nisu redovito pohađali nastavu i rezultat postignut na pismenom ispitu.

44

Nositelj predmeta Doc.dr.sc. Mario Ivanuša, prof.v.š.

Naziv predmeta Uvod u opće kliničke vještine

Studijski program Prediplomski stručni studij sestrinstva

Status predmeta izborni

Godina 1.



(broj sati)


10 M PRK PK T KL PKL PKL-M

30 30 15


kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je usvajanje teorijskog znanja i praktičnih vještina potrebnih za kognitivni pristup rješavanju problema u svakodnevnom kliničkom radu. Studenti će se upoznati s anamnezom i fizikalnim pregledom, mjerenjem pulsa i arterijskog tlaka, registracijom 12-kanalnog EKG-a te vodećim simptomima i znakovima bolesti po organskim sustavima. Temeljne spoznaje u ovom području omogućit će daljnja proučavanje i saznanja u tijeku studija. Stečeno znanje omogućit će utvrđivanje problema koji se u svezi s bolesti javljaju u bolesnika te kod planiranja i programiranja sestrinske skrbi te zdravstvene njege bolesne osobe.


Nema uvjeta


Preduvjet za izlazak na pismeni završni ispit su:

- položeni ispit iz kolegija Osnove zdravstvene njege i Proces zdravstvene njege


Nakon odslušanog kolegija student će biti osposobljen:

1. definirati i objasniti pojmove: propedeutika, klinika, zdravlje, bolest, etiologija bolesti, patogeneza bolesti, simptomi i znakovi bolesti, sindromi, faze bolesti, ishod bolesti, komplikacije bolesti, prognoza bolesti, dijagnostika I terapija bolesti

2. objasniti način I vještinu pravilne registracije pulsa, arterijskog tlaka I 12-kanalnog EKG-a 3. definirati pojam anamneze, objasniti način i vještinu uzimanja anamneze, nabrojati i objasniti pojedine sastavnice

anamneze 4. definirati i objasniti metode fizikalnog pregleda 5. nabrojati i objasniti sastavnice općeg statusa i statusa pojedinih djelova tijela te s tim u vezi navesti i objasniti neke

od tehnika pregleda koje su važne za polaznike kolegija, kao i definirati te objasniti osnovne patološke pojmove vezane za pojedine djelove statusa

45

6. navesti i objasniti neke posebnosti neurološkog i dermatološkog pregleda te pregleda psihičkog stanja i s tim u vezi definirati te objasniti neke od osnovnih patoloških pojmova

7. definirati i objasniti najčešće simptome i znakove bolesti te objasniti njihovu kliničku važnost


Uvodni pojmovi. Kliničke vještine nekada i danas.

Medicinsko nazivlje, etika i ophođenje.

Anamneza i opći simptomi.

Opći status bolesnika. Vitalni znakovi.

Mjerenje pulsa na tipičnim mjestima.

Arterijski tlak – osnove, pravila mjerenja, smjernice, najčešće pogreške i posljedice.

12-kanalni EKG – osnove, pravila, artefakti, računalna interpretacija, najčešće pogreške i posljedice, najčešći nalazi u

svakodnevnoj praksi.

Vodeći simptomi i znakovi pojedinih organskih sustava:

- respiratorni sustav

- kardiovaskularni sustav

- probavni sustav

- urogenitalni sustav

- mišićno-skeletni i vezivni sustav

- bolesti krvi i krvotvornog sustava

- bolesti kože i potkožnog tkiva

- endokrine, bolesti prehrane i metabolizma

- bolesti živčanog sustava

- duševni poremećaji i poremećaji ponašanja

Specifičnosti fizikalnog pregleda: djeca, osobe starije životne dobi, trudnoća, kritično ugroženi bolesnici.

Izabrane laboratorijske, slikovne i druge dijagnostičke metode.

Medicinska dokumentacija.

Sestrinska dijagnoza i zdravstvena njega.

Kliničko zaključivanje na primjerima iz svakodnevne prakse.




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni položiti pismeni ispit.


Pohađanje nastave


0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

46

Pismeni ispit


Projekt


Referat Praktični rad 1

Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima.

Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće skale:






Ivanuša M. Priručnik za nastavu iz kliničke propedeutike. Bjelovar: Visoka tehnička škola, 2010. ISBN: 978-953-7676-02-5.


Čustović F. Anamneza i fizikalni pregled. Zagreb: Školska knjiga, 2007.

Metelko Ž, Harambašić H i sur. Internistička propedeutika i osnove fizikalne dijagnostike. Zagreb: Medicinska

naklada, 1999.

Hadžimejlić MĆ i sar. Klinička propedeutika, Sarajevo, BiH: ITD Sedam, 2011.

Vrhovac B, Jakšić B, Reiner Ž, Vucelić B. Interna medicina, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.

1.12 .Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu




47

Nositelj predmeta Ivana Jurković, pred.- Engleski jezik Snježana Krznarić, pred. – Njemački jezik

Naziv predmeta Strani jezik I


Status predmeta Izborni


Bodovna vrijednost -ECTS

1

Način izvođenja nastave (broj sati)


M PRK PK T KL PKL

15

Broj grupa Eng-1 R; 2 Izv 1 Njem

*M-metodičke vježbe PRK-pretkliničke vježbe PK-vježbe u praktikumu T-terenske vježbe KL-kliničke vježbe

PKL-posebne kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je osposobiti studenta za osnovnu komunikaciju na stranom jeziku u svakodnevnoj sestrinskoj praksi.


Uvjeta za upis predmeta nema


Nakon izvršenja svih programom predviđenih obveza studenti će na stranom jeziku moći/znati: • uz pomoć rječnika prevesti stručne tekstove koji govore o temama obuhvaćenima programom kolegija • primijeniti stručni vokabular obrađen na nastavi • razlikovati i pravilno koristiti obrađene gramatičke strukture • razumjeti tekstove / dijaloge za slušanje koji uključuju stručni vokabular i gramatičke strukture obuhvaćene programom kolegija • aktivno se izraziti (pismeno i usmeno) o temama obrađenima na nastavi • izložiti postupke prijama pacijenta na odjel, davanja uputa i uzimanja povijesti bolesti • dati upute o postupku davanja prve pomoći, pitati pacijenta o bolovima koje osjeća, opisati bol, pitati pacijenta o simptomima bolesti, izraditi izvještaj o simptomima koje pacijent osjeća.


Teme: djelatnici u bolnici, odjeli u bolnici, primanje pacijenata u bolnicu, nezgode i hitni slučajevi, bol, simptomi, briga za starije osobe • Slušanje: primanje pacijenata, razgovor za posao, davanje uputa, ured portira, formular s podacima o pacijentu, davanje i primanje uputa, razgovor o boli, poziv hitnoj službi, domovi za starije osobe • Čitanje: čitanje jednostavnih stručnih tekstova na stranom jeziku • Pričanje: razgovor o osobnim i profesionalnim interesima, razgovor između djelatnika na odjelu, primanje

48

pacijenata na odjel, razgovor na liniji za prvu pomoć, popunjavanje liste s opisom boli • Pisanje: profil studenta/-ice sestrinstva, davanje uputa elektronskom poštom, sažetak stanja pacijenta, izvještaj o vrsti boli, izvještaj o simptomima • Gramatika: Osnovni gramatički oblici na stranom jeziku • Vokabular: glagoli za opisivanje poslova, odjeli u bolnici, postupak primanja pacijenata, bolnička lista, prva pomoć, opis boli, pomoćna sredstva za starije osobe




1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave (redovni studenti mogu izostati s 25% nastave, a izvanredni s 50% nastave).


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,2 Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio


50-60% =2

61-74% = 3

75-87% = 4

88-100% = 5

1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Engleski jezik: Tony Grice: Oxford English for Careers Nursing 1, Oxford University Press, Oxford, 2007. (Lekcije 1-7) Njemački jezik: DEUTSCH IM KRANKENHAUS - PRIRUČNIK I CD ZA LIJEČNIKE, MEDICINSKE SESTRE, TEHNIČARE I NJEGOVATELJE U BOLNICI (IZDAVAČKA KUĆA KLETT, 2013.).

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Engleski jezik: Raymond Murphy: English grammar in use, Cambridge University Press, Cambridge, 2004. Njemački jezik:



49


Studentska anketa, anketa za nastavnike

Nositelj predmeta Božidar Hršak, pred.

Naziv predmeta Informatika u zdravstvenoj njezi






(broj sati)



30



kliničke vježbe

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studenta s osnovama informatike te sa sestrinskom informatikom i njezinom primjenom u području zdravstvene njege. Stečena bi znanja trebala pomoći studentu u razumijevanju zdravstvenih informacijskih sustava, osobito u hrvatskom zdravstvenom sustavu, računalnih tehnika u sestrinskoj praksi te postupaka rada s relacijskim bazama podataka. Usvojene vještine omogućile bi studentu primjenu računala u komunikaciji i pretraživanju baze podataka te primjenu informatičke tehnologije u sestrinskoj dokumentaciji.




- izrađene vježbe u informatičkom praktikumu u programskim alatima Word, Excel i Access

- predane i ocjenjene domaće zadaće iz programskih alata Word, Excel i Access

- položeni kolokviji iz programskih alata Word, Excel i Access


Nakon odslušanog predmeta studenti će moći:

- opisati i objasniti temeljne pojmove informatike te zdravstvenih informacijskih sustava - objasniti i primijeniti računalne tehnike u procesu zdravstvene njege - odabrati relevantne baze podataka koje su primjenjive u procesu zdravstvene njege, te za učenje i istraživanje - primijeniti informatičku tehnologiju u svim komunikacijskim procesima u zdravstvenim ustanovama - primijeniti informatiku u procesu unapređenja sestrinske dokumentacije i zaštiti zdravstvenih i osobnih podataka

50

bolesnika


- određenje temeljnih pojmova informatike i njenog značaja za razvoj znanja i unapređenje stručne prakse - tehnička osnovica informatičkih sustava - osnovni dijelovi i njihova funkcija - programska podrška potrebna za rad računarskih sistema – sistemska programska podrška, aplikacijska

programska podrška - osnovni oblici primjene računala u pretraživanju baze podataka s ciljem učenja i istraživanja - zdravstveni informacijski sustavi: načela i razine - primjena informatike u unapređenju procesa zdravstvene njege (evidence based nursing care) - primjena informatičke tehnologije u svim komunikacijskim procesima u zdravstvenim ustanovama - primjena e-sestrinske dokumentacije i njeno stalno poboljšavanje




1.6. Komentari

- točnost u dolaženju na nastavu i aktivno sudjelovanje - dopuštena najviše 3 izostanka uz prethodnu najavu - kontaktiranje nastavnika o izvršenoj nastavi za vrijeme izostanka - neredovitost u pohađanju nastave – gubitak prava na potpis


- vježbe u programskim alatima Word, Excel, Access - izrada domaćih zadaća u programskim alatima Word, Excel, Access - kolokviji iz programskih alata Word, Excel, Access


Pohađanje nastave


0,25 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit


Projekt


0,5 Referat Praktični rad

Portfolio


1. Domaće zadaće

Programski alat Word 20 boda

Programski alat Excel 20 boda

Programski alat Access 20 boda

Ukupno (Word+Excel+Access) 60 bodova

Bodovi <30 30÷37 38÷48 49÷56 57÷60

51

Ocjena 1 2 3 4 5

2. Kolokvij (Word+Excel)



Ukupno (Word+Excel) 64 bodova

Prag prolaznosti na kolokviju 50 % Word i 50% Excel

Bodovi <32 33÷40 41÷51 52÷60 61÷64

Ocjena 1 2 3 4 5

3. Kolokvij (Access)


Prag prolaznosti na kolokviju 50 % ostvarenih bodova

Bodovi <16 16÷19 20÷25 26÷29 30÷32

Ocjena 1 2 3 4 5

4. Pismeni ispit (Word+Excel+Access)




Ukupno (Word+Excel+Access) 60 bodova

Prag prolaznosti na pismenom ispitu 50 % Word, 50% Excel i 50 % Access

Bodovi <30 30÷37 38÷48 49÷56 57÷60

Ocjena 1 2 3 4 5

5. Usmeni (završni) ispit

Usmena provjera znanja (10 usmenih pitanja) iz tematskih cjelina (1.4. Sadržaj predmeta)

52

Usmena pitanja <5 pozitivno odgovorenih

5 pozitivno odgovorenih

6÷7 pozitivno odgovorenih

8÷9 pozitivno odgovorenih

10 pozitivno odgovorenih

Ocjena 1 2 3 4 5

6. Konačna ocjena

1. Prosječna ocjena (1.+2.+3.+5.)/4 za studente koji su položili sve kolokvije iz programskih alata Word, Excel i Access

2. Prosječna ocjena (1.+2.+3.+4.+5.)/5 za studente koji nisu položili sve kolokvije iz programskih alata Word, Excel i Access

- nakon odslušanih predavanja, izrađenih vježbi, predanih i ocjenjenih domaćih zadaća u programskim alatima Word, Excel i Access, te položenih kolokvija iz programskih alata, student pristupa usmenom (završnom) ispitu (1.4. Sadržaj predmeta).

- ako nisu položeni kolokviji iz programskih alata Word, Excel i Access student mora izaći na pismeni ispit iz provjere znanja programskih alata, a nakon toga pristupiti usmenom (završnom) ispitu (1.4. Sadržaj predmeta).


Kern, J. Petrovečki, M. urednici. Medicinska informatika. Medicinska naklada, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)


Somek, M. Skripta iz informatike. Zagreb, Zdravstveno veleučilište, e-stranice Katedre za informatiku, 2010.

Đogaš Z., Kardum G.: Osnove informatike za medicinare, Medicinski fakultet u Splitu, Split, 2002.



Kern, J. Petrovečki, M. urednici. Medicinska

informatika. Medicinska naklada, Zagreb, 2009.

(odabrana poglavlja)


Ukupno 110


Rezultati studenske ankete – nastavnički list

53

Nositelj predmeta Mr.sc. Tatjana Badrov, pred.

Naziv predmeta Komunikacijske vještine





(broj sati)



15



kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim načelima, vrstama i oblicima ljudske komunikacije i

specifičnostima komunikacije u zdravstvu i osposobiti ih za učinkovitu komunikaciju s pacijentima i članovima

njihovih obitelji.




Nema uvjeta za polaganje ispita


Nakon odslušanog predmeta i izvršenih svih obveza student će:

- izreći definiciju komunikacije, objasniti pojam, vrste, ciljeve i načela komunikacije - nabrojati obilježja informacijske i terapijske komunikacije - prepoznati i demonstrirati osnovne neverbalne i paraverbalne poruke - objasniti i usporediti osnovne komunikacijske stilove - prepoznati i demonstrirati osnovne prepreke u komunikaciji s pacijentom i članom obitelji - prepoznati i razriješiti jednostavne prigovore u odnosu s pacijentom i članovima obitelji - usporediti i protumačiti specifičnosti komunikacije s osobama ograničenih komunikacijskih sposobnosti,

djecom, adolescentima i starijim osobama - pripremiti i izvesti prezentaciju na zadanu temu iz područja sestrinstva - identificirati i odabrati adekvatan stil vođenja u timu.

54


Uvod u komunikaciju: definicija komunikacije, pojam, vrste, ciljevi i načela komunikacije; verbalna komunikacija;

neverbalna komunikacija; prepreke u komunikaciji; slušanje, značaj slušanja, tehnike aktivnog slušanja; prigovori

i tehnike rješavanja prigovora; povratna informacija: struktura i priopćavanje; asertivna komunikacija; empatija i

značaj empatije u komunikaciji s pacijentom i njegovom obitelji; komunikacija s osobama ograničenih

komunikacijskih sposobnosti; komunikacija s djecom i adolescentima; komunikacija sa starijim osobama;

prezentacijske vještine; komunikacija u timu;stilovi vođenja.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo __________________

1.6. Komentari



Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit


Projekt


0,5 Referat Praktični rad

Portfolio


Studenti mogu izabrati jedan od dva modela provjere ishoda učenja: 1. Redovito izvršavanje obveza tijekom semestra kojim će, sukladno definiranim kriterijima i elementima, prikupiti najmanje 50 bodova i ostvariti uvjet za priznavanje pismenog dijela ispita i pristupiti usmenom ispitu. 2. Pismeni i usmeni ispit

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom nastave uključuje stjecanje bodova iz elemenata praćenja:

Element praćenja Opis Minimalni broj bodova Maksimalni broj bodova

Aktivnost na nastavi

Prisutnost na nastavi, zadaci 12 25

Izvršavanje domaćih zadaća

3 domaće zadaće- dvije pisane zadaće i jedna prezentacija

8 15

Rezultati 1. kolokvija 25 pitanja 15 30

Rezultati 2. kolokvija 25 pitanja 15 30

Ukupno 50 100

Konačna ocjena na osnovu ostvarenih bodova :

55

50 – 62 bodova = dovoljan (2)

63 – 75 bodova = dobar (3)

76 – 88 bodova = vrlo dobar (4)

89 i više bodova = izvrstan (5)


Reardon, K. (1998): Interpersonalna komunikacija – Gdje se misli susreću, Zagreb, Alineja


Lučanin, D., Despot Lučanin, J. (2010) : Komunikacijske vještine u zdravstvu, Naklada Slap, Jastrebarsko

Rijavec,M., Miljković, D. (2002.: Neverbalna komunikacija-Jezik koji svigovorimo, IEP, Zagreb



Reardon, K. (1998.): Interpersonalna komunikacija – Gdje se misli susreću, Zagreb, Alineja


Ukupno 110


- Provođenje studentskih anketa i evaluacija podataka- prema rezultatima Povjerenstva za provođenje studentske ankete - Analiza rezultata postignutih na ispitima- prema podacima iz ISVU skladišta podataka

56

Nositelj predmeta Mislav Klobučić, pred.

Naziv predmeta Farmakologija





3




15


*M-metodičke vježbe PRK-pretkliničke vježbe PK-vježbe u praktikumu T-terenske vježbe KL-kliničke vježbe PKL-posebne kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je izložiti temeljna znanja i informacije koje će omogućiti stručnim prvostupnicima sestrinstva pružanje sigurne i djelotvorne zdravstvenu zaštitu bolesnicima u dijelu koji se tiče farmakoterapije. Cilj je dati osnovna znanja iz farmakologije i kliničke farmakologije neophodna stručnim prvostupnicima sestrinstva u svakodnevnom radu s bolesnicima.



Prisustvovanje nastavi i odrađene vježbe


- protumačiti temelje farmakologije i kliničke farmakologije - razumjeti farmakokinetike i farmakodinamike glavnih skupina lijekova - prepoznati očekivane učinke lijekova s kojima se susreću u svakodnevnom radu, njihove nuspojave i

interakcije - pronaći relevantne informacije na vrijeme za lijekove s kojima se rjeđe susreću - prezentirati osnovna znanja o kliničkim ispitivanjima lijekovima kao i zakonodavstvu na području lijekova


Osnovne nastavne jedinice: Opća farmakologija (uvod, klasifikacija lijekova, načini aplikacije lijekova, nazivlje) Farmakokinetika i farmakodinamika

57

Kliničko ispitivanje lijekova Nuspojave i interakcije Zakonodavstvo na području lijekova Suradljivost bolesnika i pridržavanje uputama o primjeni lijeka Primjena lijekova u posebnih skupina bolesnika (stariji, djeca, trudnice, pri oštećenju bubrežne ili jetrene funkcije) Farmakologija autonomnog živčanog sustava Farmakologija središnjeg živčanog sustava Anestetici, analgetici i protuupalni lijekovi Lijekovi za liječenje poremećaja srca i krvožilnog sustava Lijekovi za liječenje poremećaja probavnog sustava Lijekovi za liječenje poremećaja dišnog sustava Antimikrobna kemoterapijska sredstva Lijekovi za liječenje poremećaja metabolizma, hormoni i vitamini



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo _________________

1.6. Komentari


Prisustvo na nastavi prema Pravilniku o studiranju, priprema za pismeni ispit


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2 Usmeni ispit

Esej Istraživanje



Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo


Bulat, M., Geber, J., Lacković, Z. Medicinska farmakologija. Zagreb, Medicinska naklada, 2001.


FARMAKOTERAPIJSKI PRIRUČNIK,3. IZDANJE,VRHOVAC,B. I REINER,Ž. (UREDNICI),MED.-EKON. ZAGREB 2000.



Bulat, M., Geber, J., Lacković, Z. Medicinska farmakologija. Zagreb, Medicinska naklada, 2001.


Ukupno 110


58


Nositelj predmeta Izv.prof.dr. sc. Jasna Čerkez Habek

Naziv predmeta Dijetetika


Status predmeta Obvezni



3




15 15

Broj grupa 2 4(1R+3I) (1R+2I)


1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Usvajanje temeljnih znanja iz prehrane ljudi neophodnih za razumijevanje pravilne prehrane zdravih I bolesnih ljudi odnosno različitih populacijskih skupina. Stjecanje osnovnih vještina procjenjivanja stanja uhranjenosti I izrade jelovnika.




Položeni ispiti iz anatomije i fiziologije


- Razlikovati i opisati vrste makronutrijenta i mikronutrijenta u hrani kao i njihovu učestalost u kompletnom obroku i ulogu u organizmu.

- Razlikovati, usporediti i procijeniti različite načine prehrane.

- Prepoznati negativne utjecaje nepravilne prehrane na zdravlje čovjeka i predložiti metode i riješenja problema. - Razlikovati i opisati dijete kod akutnih i kroničnih bolesti te osobitosti prehrane operiranih bolesnika. - Izračunati energetske potrebe pojedinih populacijskih grupa.

- Procjeniti i sastaviti jelovnik sukladno fizološkim potrebama pojedinca i grupe. - Upotrijebiti antropometrijske metode za ocjenu stanja uhranjenosti pojedinca i populacijske grupe. - Koristiti i osmisliti različite ankete prehrane te prikupljati podatke.


59

- Uvod u kolegij, definicija dijetetike, povijest znanosti o prehrani. - Osnovni principi pravilne prehrane, pravilna prehrana u svijetu i kod nas te potrebe organizma za energijom i

zaštitnim tvarima. - Digestija, apsorpcija i metabolizam masti, bjelančevina, ugljikohidrata, vitamina i minerala. - Uloga vode u organizmu. - Sastav namirnica i planiranje jelovnika. - Prehrana s obzirom na životnu dob, kategorije i zdravstveno stanje. - Javno-zdravstveni aspekti prehrambenih poremećaja, prehrambeni deficiti te bolesti uzrokovane nedovoljnom

i nepravilnom prehranom. - Metode ocjene stanja uhranjenosti. - Mjere za ocjenu i unapređenje prehrane. - Prehrana u posebnim uvjetima. - Zdravstvena ispravnost hrane.




___________________

1.6. Komentari


Prema Pravilniku o studiranju visokoga učilišta, redovito pohađanje nastave, seminara i vježbi.


Pohađanje nastave


1 Seminarski rad


Pismeni ispit

0,8 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Prema Pravilniku o studiranju i Pravilniku o završnom ispitu temeljen na Zakonu o visokom školstvu te prema ostalim Pravilnicima, obvezama i dužnostima studenata i nastavnika.


Živković R. Dijetetika, Zagreb; Medicinska naklada, 2002.


Živković R. Dijetoterapija, Naprijed, Zagreb; Medicinska biblioteka, 1994. Čerkez Habek J. Nastavni tekstovi iz dijetetike i dijetoterapije.



Živković R. Dijetetika, Zagreb; Medicinska naklada, 2002.


Ukupno 110


Anonimna studentska anketa na kraju kolegija s ocjenom po sastavnicama upitnika. Povratne informacije predmetnih nastavnika na kliničkim kolegijima o usvojenim znanjima i vještinama.

60

Nositelj predmeta Valentina Košćak, pred.

Naziv predmeta Intrahospitalne infekcije



Godina 1.




10 M PRK PK T KL PKL PKL-M

30 30 15


1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je osigurati studentima stjecanje znanja o bolničkim infekcijama koje su značajni uzrok morbiditeta i mortaliteta hospitaliziranih bolesnika. Studenti će steći osnovna znanja o patogenezi i kriterijima za postavljanje dijagnoze bolničke infekcije te metodama detekcije bolničkih patogena. Također će se upoznati s načinima praćenja bolničkih infekcija i prikupljanja svih relevantnih podataka te postupcima za sprječavanje širenja zaraznih bolesti unutar bolničke ustanove. Usvojit će znanja o specifičnim značajkama pojedine skupine bolesnika, ulozi bolničke okoline u širenju bolničkih infekcija te ulozi tima za kontrolu i nadzor bolničkih infekcija.


Nema uvjeta




opisati i objasniti osnovne principe sigurnog rada s patogenim mikroorganizmima i kontrole bolničkih infekcija

Opisati i objasniti vrste i načine uzimanja bioloških uzoraka iz različitih organskih sustava bolesnika i slanje tih uzoraka u mikrobiološki laboratorij.

Razlikovati patogenezu i kriterije za postavljanje dijagnoze bolničke infekcije te metode detekcije bolničkih patogena.

Opisati i objasnitiulogu tima za kontrolu i nadzor bolničkih infekcija.


61

Uzimanje uzoraka za mikrobiološki lab. Multirezistentni uzročnici Dezinfekcija i sterilizacija Higijena ruku Mjere izolacije u prevenciji bolničkih infekcija Kronične rane Prevencija postoperativnih infekcija Prevencija infekcija povezanih sa intravenoznom terapijom Ubodni incidenti VAP bolničke pneumonie Prevencija infekcija kod imunokompromitiranih blesnika ( na dializi, transplantirani,onkološki) Infekcija u ustanovama za stare i nemoćne osobe Otpad Sestrinska dokumentacija




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ.


Pohađanje nastave


0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, uz prethodno prezentiran seminarski rad. Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće skale:






1. Damani N.N. Priručnik o postupcima kontrole infekcija, prijevod 2. izdanja (odabrana poglavlja); Merkur A.B.D., Zagreb, 2004.


1.S. Kalenić, E. Mlinarić-Missoni i sur.: Medicinska bakteriologija i mikologija. (odabrana poglavlja); Merkur A.B.D., Zagreb, 2005.


Naslov Broj

primjeraka Broj studenata

62


Kvaliteta i uspješnost realizacije kolegija prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

Nositelj predmeta Ivana Jurković, pred.- Engleski jezik Snježana Krznarić, pred. – Njemački jezik

Naziv predmeta Strani jezik II





1



M PRK PK T KL PKL

15

Broj grupa 3 Eng-1 R; 2 Izv 1 Njem

*M-metodičke vježbe PRK-pretkliničke vježbe PK-vježbe u praktikumu T-terenske vježbe KL-kliničke vježbe

PKL-posebne kliničke vježbe

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je osposobiti studenta za osnovnu komunikaciju na stranom jeziku u svakodnevnoj sestrinskoj praksi.


Uvjeta za upis predmeta nema


Nakon izvršenja svih programom predviđenih obveza studenti će na stranom jeziku moći/znati: • uz pomoć rječnika prevesti stručne tekstove koji govore o temama obuhvaćenima programom kolegija • primijeniti stručni vokabular obrađen na nastavi • razlikovati i pravilno koristiti obrađene gramatičke strukture • razumjeti tekstove / dijaloge za slušanje koji uključuju stručni vokabular i gramatičke strukture obuhvaćene programom kolegija • aktivno se izraziti (pismeno i usmeno) o temama obrađenima na nastavi • izložiti postupke prijama pacijenta na odjel, davanja uputa i uzimanja povijesti bolesti • dati upute o postupku davanja prve pomoći, pitati pacijenta o bolovima koje osjeća, opisati bol, pitati pacijenta o simptomima bolesti, izraditi izvještaj o simptomima koje pacijent osjeća.


Teme: prehrana i pretilost, krv, smrt i umiranje, higijena, mentalne bolesti, lijekovi, alternativna medicina • Slušanje: razgovor s pacijentom koji pati od dijabetesa, poremećaji u prehrani, vađenje krvi, izvještaj o smrti, izvještaj o higijeni, konferencija o slučaju, pacijent u komi, alternativna medicina

63

• Čitanje: čitanje tekstova u skladu s opisom programa stručnih kolegija • Pričanje: eutanazija, higijenska inspekcija, povijest bolesti, postupak davanja anestezije, lijekovi, konvencionalna medicina i homeopatija • Pisanje: opisivanje krvnih stanica, pisanje životopisa i zamolbe za posao elektronskom poštom, davanje savjeta elektronskom poštom • Gramatika: složenije gramatičke structure • Vokabular: dijabetes, krvne pretrage, higijenska oprema, duševne bolesti, životopis, opis očitanja, vrste lijekova, vrste terapija




1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave (redovni studenti mogu izostati s 25% nastave, a izvanredni s 50% nastave).


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

0,2 Seminarski rad


Pismeni ispit




Portfolio


50-60% =2

61-74% = 3

75-87% = 4

88-100% = 5

1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Engleski jezik:

Tony Grice: Oxford English for Careers Nursing 1, Oxford University Press, Oxford, 2007. (Lekcije 1-7)

Njemački jezik:

DEUTSCH IM KRANKENHAUS - PRIRUČNIK I CD ZA LIJEČNIKE, MEDICINSKE SESTRE, TEHNIČARE I

NJEGOVATELJE U BOLNICI (IZDAVAČKA KUĆA KLETT, 2013.)

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Engleski jezik: Raymond Murphy: English grammar in use, Cambridge University Press, Cambridge, 2004. Njemački jezik:

64




Studentska anketa, anketa za nastavnike

2.5.2. 2. GODINA-STARI PROGRAM Naziv kolegija Farmakologija Status kolegija obvezni

Godina 2. Semestar 3.


P S AV LV KV

30 15

Broj grupa 2 3

ECTS 3

Nastavnik

Ciljevi kolegija

Cilj kolegija farmakologije kao bazičnoge medicinske zannaosti jest studentima prezentirati farmakoterapijska I farmakodinamska djelovanja ljekovitih tvari uz elemente toksikološkog aspekta istih. Poznavanje farmakologije neophodno je za sve kliničke medicinske znanosti I sestrinstvo, pa je od temeljnoga značenja svladavanje prezentiranoga gradiva farmakologije s akcentom na primjenjenu, kliničku farmakologiju.

Kompetencije koje se stječu

Po završetku kolegija student će znati osnove farmakologije, značaj prepoznavanja neželjenih i štetnih djelovanja lijekova te brze i odgovarajuće intervencije pri pojavi simptoma anafilaksije, što čini svakodnevicu u radu viših medicinskih sestara. Student će kroz niz predavanja ovladati osnovnim farmakološkim pojmovima, mehanizmima djelovanja lijekova, čimbenicima farmakološkog odgovora te uočiti osobitosti primjene lijekova u pojedinim organskim poremećajima.

Očekivani ishodi učenja za kolegij

Student će biti sposoban razlučiti neželjena i štetna djelovanja lijekova, prepoznati simptome anafilaktične reakcije te razumjeti farmakokinetiku i farmakodinamiku lijekova s kojima će se najčešće susretati u svojoj praksi (analgetika, antimikrobnih lijekova, antihistaminika, lokalnih anestetika i drugih).

Uvjeti za upis kolegija/polaganje ispita

nema preduvjeta

Sadržaj

Opća farmakologija; Istraživanje novih lijekova i kliničko ispitivanje lijekova;Farmakologija autonomnog i središnjeg živčanog sustava; Antimikrobni lijekovi; Alergijske reakcije;Toksičnost lijekova; Analgetici; Lijekovi u pojedinim organskim sustavima (kardiovaskularni, probavni, respiratorni i td.). Lijekovi u trudnoći i starenju.

OBVEZNA LITERATURA Bulat, M., Geber, J., Lacković, Z. Medicinska farmakologija. Zagreb, Medicinska naklada, 2001.

Dopunska literatura FARMAKOTERAPIJSKI PRIRUČNIK,3. IZDANJE,VRHOVAC,B. I REINER,Ž. (UREDNICI),MED.-EKON. ZAGREB 2000.

Vrste izvođenja nastave

Predavanja, vježbe, praksa Klasična predavanja i seminari u manjim grupama.Studenti izrađuju seminarske radove i samostalno ih prezentiraju ostalim studentima u grupi.Svi sudjeluju u radu grupe.

Obveze studenata Prisustvovanje nastavi i izrada seminarskoga rada

65

Praćenje rada studenata Popisne liste

Način provjere znanja i polaganja ispita

Pisani završni ispit, seminarski rad

Mogućnost izvedbe nastave na stranom jeziku

Engleski jezik

Naziv kolegija Klinička medicina I – Interna medicina Status kolegija obvezni



P S AV LV KV

30

Broj grupa 2

ECTS

3

Nastavnik Prof. dr. sc. Mario Ivanuša

Ciljevi kolegija Upoznati studente s dijagnostikom, simptomatologijom, liječenjem i prevencijom unutrašnjih bolesti cilj je ovog kompleksnog kolegija koji je temeljni dio sveobuhvatnog kolegija Kliničke medicine I.


Student će steći znanja i vještine u okviru dijagnostike, liječenja i rehabilitacije temeljenog na razumjevanju etiopatogeneze bolesti i postulatima racionalne farmakoterapije unutrašnjih bolesti.


Nakon odslušanoga kolegija student će moći analizirati i definirati temeljne internističke sindrome, raspravljati o metodama liječenja i rehabilitacije te prevencije na svim razinama zdravstvene skrbi.


Položeni ispiti prethodne godine studija Položeni ispit iz patofiziologije, farmakologije, kliničke propedeutike I kirobiologije s parasitologijom.

Sadržaj Kolegij u svom sadržaju nudi suvremena znanja i vještine iz prevencije , dijagnostike, liječenja i rehabilitacije internih bolesnika: kardioloških, pulmoloških, endokrinoloških, nefroloških, gastroenteroloških, hematoloških, imunoloških i reumatoloških bolesti u Internoj medicini.

OBVEZNA LITERATURA

Vrhovac B. i sur. Interna medicina, Naprijed, Zagreb, 2003. IVANUŠA M, KRSTAČIĆ G, SMAJIĆ E. ODABRANA POGLAVLJA INTERNE MEDICINE: PRIRUČNIK ZA STUDIJ SESTRINSTVA. BJELOVAR: ČVOR, 2010. ISBN: 978-953-310-011-1 http://vtsbj.hr/interna-medicina-program/kolegij/

Dopunska literatura

1. Miše, S. Hitna stanja u gastroenterologiji, Split HGD-Ogranak Split, 1998. 2. Ljutić D, Rumboldt. Akutno zatajenje bubrega: Split, Jedinica za nanstveni rad, 1995.


Predavanja Predviđeno znanje i vještine stjecat će se predavanjima, a po potrebi i konzultacijama. Tijekom predavanja se pojedine teme obrađuju od strane nastavnika

Obveze studenata Redovito praćenje nastave

Praćenje rada studenata

Popisne liste


Pisani test po završetku odslušanoga kolegija


http://vtsbj.hr/interna-medicina-program/kolegij/

66

Naziv kolegija Klinička medicina I – Infektologija

Status kolegija obvezni


ECTS

1


P S AV LV KV

10

Broj grupa 2

Nastavnik Prof. dr. sc. Antun Beus

Ciljevi kolegija Nakon apsolviranih kolegija mikrobiologije i epidemiologije iz prethodnih semestara, cilj je tijekom nastave infektologije studentima dati znanja iz opće i specijalne infektologije i upoznati ih s načelima kliničkog praćenja i liječenja zaraznih bolesti.


Student će steći teorijsko znanje o najčešćim zaraznim bolestima, o osnovnim principima nastanka i prijenosa, patogenetskim modelima, kliničkim simptoma (općim i specijalnim), dijagnostici, terapijskim postupcima, prevenciji, principima antimikrobne terapije, sprečavanju intrahospitalnih infekcija i ulozi više medicinske sestre u svemu toma.


Student će po svršenom kolegiju znati analizirati i definirati vrste zaraznih bolesti te kauzalno procijenjivati njihovo liječenje i prevenciju, posebice hospitalnih infekcija na čijem će planu visoko sestrinstvo posebice djelovati i imati učinka nakon odslušanoga kolegija.


Položeni ispiti prethodne godine studija (Položen ispit iz interne medicine i mikrobiologije) Položeni ispiti prethodne godine studija. Položeni ispiti iz patofiziologije, mikrobiologije i parazitologije, farmakologije i kliničke propedeutike.

Sadržaj

Osnovni pojmovi iz opće infektologije, najvažniji infektološki sindromi kao što su infekcije probavnog sustava, infekcije respiratornog sustava, infekcije središnjeg živčanog sustava, osipne bolesti, zooantroponoze, virusni hepatitisi, infekcije uzrokovane herpes virusima, herpes virusne infekcije, infekcije u imunokompromitiranih osoba i bolničke infekcije.

OBVEZNA LITERATURA Kuzman I, Schonwald S, Infektologija za medicinske sestre, Medicinska naklada, Zagreb 2000. Beus A, Škerk V. Infektologija za stomatologe, Graphis, Zagreb 2002.

Dopunska literatura

Vrste izvođenja nastave Tijekom predavanja se pojedine teme obrađuju od strane nastavnika uz interaktivni dijalog.

Obveze studenata Praćenje nastave



Završni pisani ispit

Mogućnost izvedbe Engleski jezik

67

nastave na stranom jeziku

Naziv kolegija Klinička medicina I - Dermatovenerologija




P S AV LV KV

10

Broj grupa 2

ECTS

1

Nastavnik Tajana Borlinić-Malnar,pred.

Ciljevi kolegija Cilj je kolegija prezentirati znanja iz suvremene dijagnostike, prevencije i liječenja kožnih i spolnih bolesti.


Student će nakon odslušane nastave usvajiti znanja o najznačajnijim bolestima kože i potkožnog tkiva koja su medicinskoj sestri potrebna pri procjeni zdravstvenog stanja bolesnika, utvrđivanju potreba za zdravstvenom njegom i sudjelovanju u procesu dijagnosticiranja i liječenja.


Po apsolviranju grašekolegija I učenja, student će znati prepoznati I definirati normalne od patoloških promjena na koži I sluznicama, preventivno djelovati stečenim znanjima te znati analizirati uzročnike bolesti, a time dijagnostičke I teraoijske principe u suradnji s nadređenim liječnikom.


Položeni ispiti prethodne godine studija Položen ispit iz farmakologije, mikrobiologije i parazitologije, kliničke propedeutike i patofiziologije

Sadržaj

Uvod u dermatovenerologiju, građa kože, temeljne napomene o eflorescencijama, temeljni podaci iz dermatološke anamneze i statusa, pregled temeljnih podataka o dijagnostičkim metodama u dermatologiji, temeljna načela dermatološke terapije; eflorescencije; temeljno o modelima nastanka oštećenja kože, parazitarne bolesti, piodermije, češće virusne bolesti kože, tuberkuloza kože, dermatomikoze, seboroička skupina dermatoza, bolesti kose i vlasišta, bulozne dermatoze, bolesti vezivnog tkiva, poremećaji pigmentacije, poremećaji keratinizacije, preosjetljivost na lijekove, urtikarijska skupina bolesti, kontaktni dermatitis, posljedice kronične venske insuficijencije donjih udova, dermatološka onkologija, spolno prenosive bolesti. Temeljni podaci o organizaciji dermatovenerološke djelatnosti i uloga medicinske sestre, sestrinske dijagnoze i sestrinske intervencije - uvod, neke sestrinske dijagnoze i intervencije u dermatologiji, primjena lokalne terapije u dermatologiji, o lokalnoj primjeni glukokortikoida, primjena okluzivnog zavoja.

OBVEZNA LITERATURA 1. Dobrić I. i sur. Dermatovenerologija. Zagreb: Grafoplast, 1999.

Dopunska literatura


Predavanja



Popisne liste

68




Engleski jezik

Klinička medicina I - Neurologija



ECTS 1


P S AV LV KV

10

Broj grupa 2

Nastavnik Mr.sc. Duška Šklebar

Ciljevi kolegija Upoznati studente s etiologijom, patogenezom, dijagnostikom, liječenjem I prevencijom neuroloških bolesti cilj je kolegija.


Student će usvojiti znanje prepoznavanja neuroloških bolesti i znanje svrstavanja u glavne dijagnostičke skupine.


Student će moći: -definirati ulogu medicinske sestre u radu sa bolesnicima koji imaju neurološke bolesti - definirati moguće prediktore neuroloških poremećaja -analizirati i planirati sestrinsku dijagnozu u suradnji s liječnikom


Položeni ispiti prethodne godine studija. Položeni ispiti iz mikrobiologije i parazitologije, patofiziologije, farmakologije i kliničke propedeutike.

Sadržaj Invazivna i neinvazivna dijagnostika neuroloških bolesti. Poremećaji svijesti. Cerebrovaskularne bolesti. Tumori središnjeg i perifernog živčevlja. Neurodegenerativne bolesti. Polineuropatije.

OBVEZNA LITERATURA

Brinar, V. i sur.: Neurologija, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura POECK K. NEUROLOGIJA, ŠKOLSKA KNJIGA 2000


Predavanja, diskusije, rad u grupama.



Popisne liste


Pisani test i usmeni ispit. Pisani test


Engleski jezik

69

Naziv kolegija Klinička propedeutika Status kolegija obvezni


ECTS 3


P S AV LV KV

30 15

Broj grupa 2 3

Nastavnik Prof. dr. sc. Mario Ivanuša

Ciljevi kolegija Izučavanje prepoznavanja bolesnog od zdravog stanja temeljni je cilj ovog bazičnog kolegija. Pravilno prepoznavanje bolesnog stanja usmjerit će ispravni pravac u dijagnostici I liječenju što izravno korelira s kvalitetnim ishodom I pravilnim postupkom.


Student će usvojiti specifična znanja vezana uz osnovne propedeutičke vještine, utvrđivanje statusa, te osnove za postavljanje dijagnoze koja su važna visokim medicinskim sestrama kako bi mogle prepoznati i pratiti stanje bolesnika.


Po apsolviranju kolegija uz redovite kliničke vježbe na ustrojstvenim jedinicama svih razina zdravstvene zaštite u nastavnim bazama Studija, student će znati preporznati I analaizirati bolesnikovo zdravstveno stanje temeljem naučenih znanja I vještina iz propedeutičkih postulate. Njima će ovladati I implementirati ih u svakodnevni rad kroz proučavanje I učenje svih kliničkih kolegija I zdravstvenih njega kroz čitavo visokoškolsko obrazovanje.


Položeni ispiti prethodne godine studija Položeni ispiti iz kolegija: Anatomija i fiziologija, Patofiziologija, Patologija, Farmakologija

Sadržaj

Upoznavanje studenata s osnovama propedeutičkih vještina, ciljanom anamnezom i dijagnostičkim postupcima kod bolesti ili ozljeda različitih organa i sustava. Posebice će biti obrađene komponente fizikalnog pregleda bolesnika: inspekcija bolesnika, auskultacija i palpacija kao klasične metode propedeutike u okvirima znanja i vještina sestrinstva. Obradit će se suvremeni dijagnostički postupci koji će, uz temeljnu anamnezu i pregled upotpuniti sestrinsku dijagnozu.

OBVEZNA LITERATURA

IVANUŠA M. PRIRUČNIK ZA NASTAVU IZ KLINIČKE PROPEDEUTIKE. BJELOVAR: VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA, 2010. ISBN: 978-953-7676-02-5

Dopunska literatura 1. Čustović, F.: Anamneza i fizikalni pregled, Školska knjiga, Zagreb, 2000. 2. Metelko, Ž., Harambašić, H. i sur. Internistička propedeutika i osnove fizikalne dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 1999.


Predavanja, vježbe, praksa Predviđeno znanje i vještine stjecat će se predavanjima, vježbama, a po potrebi i konzultacijama. Tijekom predavanja se pojedine teme obrađuju od strane nastavnika, a kod vježbi nužna će biti aktivnija uloga studenata uz poticaj i vođenje nastavnika. U pitanjima i razgovorima tijekom vježbi sudjeluju svi studenti

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave.


Popisne liste

Način provjere znanja i polaganja

Pisani i usmeni test Pismeni test

70

ispita


Naziv kolegija Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja



ECTS 3

Nastavnik Ružica Mrkonjić, pred. Ksenija Eljuga, pred.


P S AV LV

30 15 15

Broj grupa 2 3 3

Ciljevi kolegija Zdravstveno prosvjećivanje kao model zdravstvenoga odgoja u svojim sastavnicama navedenim u kompetencijama koje proistječu iz izučavanja kolegija, temeljni je cilj kolegija.


Student će usvojiti znanja i vještina za prepoznavanje zdravstveno odgojnih potreba pojedinca i skupina i provođenje programa. Buduće sestre će znati odabrati način potrebne pomoći pojedincima i skupinama u korištenju vlastitih resursa za svoje zdravlje. Student će razviti pozitivne stavove prema zdravlju i zdravstvenoj kulturi. Student će biti osposobljen za provođenje aktivnosti usmjerenih unapređenju zdravlja.


usvajanje znanja i vještina za prepoznavanje zdravstveno odgojnih potreba pojedinca i skupina

odabir metode pomoći pojedincima i skupinama u korištenju vlastitih resursa za potrebe zdravlja

osposobljenost za provođenje aktivnosti usmjerenih unapređenju zdravlja


Položeni ispiti prethodne godine studija

Sadržaj

Zdravlje: definicije i koncepti, dimenzije, zdravlje i bolest u prošlosti i sadašnjosti Zdravstveno ponašanje i zdravlje; Zdravstvene potrebe Promocija zdravlja, prioriteti i strategije Odgoj i prosvjećivanje Osnovni pojmovi socijalne psihologije bitni za zdravstveni odgoj: motivi, stavovi, stereotipi, predrasude, vrijednosti Učenje i ponašanje: teorije učenja, vrste učenja, smetnje pamćenja-strategije za poboljšanje pamćenja Osnove organiziranih oblika zdravstvenog odgoja i obrazovanja

OBVEZNA LITERATURA

1. Miharija Ž. Metode zdravstvenog zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja, nastavni tekstovi, ZVU

Dopunska literatura Barath, A.: Kultura, odgoj i zdravlje, Zagreb, 1995. Zarevski, P.: Psihologija pamćenja i učenja, Zagreb, 1994.


Predavanja, seminari, vježbe, praksa

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave u svim oblicima

Praćenje rada Popisne liste

71

Naziv kolegija Medicinska sociologija Status kolegija obvezni


ECTS

2


P S AV LV KV

30

Broj grupa 2

Nastavnik Sani Lukić, prof.

Ciljevi kolegija Ciljevi izučavanja kolegija medicinske sociologije jest studentima predočiti suvremene spoznaje primjenjene medicinske sociologije koje će primjenivati u svakodnevnom profesionalnom I izvanprofesionalnom životu.


Studenti će steći znanja o medicinskoj sociologiji ,razumjeti povijesni razvoj medicinske sociologije u općem društvenom i javnozdravstvenom kontekstu,njezin kolegij i razvoj, objasniti odnos medicinske sociologije spram srodnih javnozdravstvenih disciplina: socijalne medicine,socijalne antropologije, socijalne epidemiologije i socijalne psihologije. Spoznati važnije autore i najvažnija dostignuća iz područja medicinske sociologije, društvenu aspekte odnosa između pacijenata liječnika i sestara u zdravstvenom sustavu te položaju sestrinstva u zdravstvu


Po apsolviranju kolegija student će moći analizirati I definirati izučene medicinsko-sociološke fenomene, implementirati ih u svakodnevnu sestrinsku skrb I praksu na svim razinama zdravstvene zaštite I u društvu.



Sadržaj

Podrijetlo i razvoj medicinske sociologije ,pojmovi normalnog i patološkog, zdravlja i bolesti, duševnih bolesti i duševnih poremećaja,duševne bolnice i prisilne hospitalizacije duševnih bolesnika, stresa i socijalne podrške,društvene nejednakosti u zdravlju i zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenog ponašanja, uloga i odnosa pacijenta i liječnika , medicinske profesije

OBVEZNA LITERATURA

Letica, S. i sur. Medicinska sociologija – osnovni koncepti: Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1985. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura Babić, S. Santrić, V. Pravednost i pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu. Zagreb: Biblioteka udžbenici i priručnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1992. (odabrana poglavlja).


Predavanja i interaktivni frontalni rad

Obveze studenata Praćenje nastave

studenata


Pisani i usmeni završni ispit, Pisani završni ispit, seminarski rad


Engleski jezik

72


Popisne liste




Naziv kolegija Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo



ECTS

2


P S AV LV

30

Broj grupa 2

Nastavnik Mr. sc. Ina Stašević, viši predavač

Ciljevi kolegija Ukazati, prezentirati i komentirati studentima aktualne zdravstvene i socijalne zakonike i pravilnike cilj je kolegija. Također, ukazivanje na nepoštivanje i neprovođenje zakonskih normi s mogućim forenzičkim implikacijama cilj je izučavanja građe.


Student će steći znanja o socijalnom i zdravstvenom zakonodavstvu RH, s posebnim osvrtom na Zakon o sestrinstvu, njegovom sadržaju i načinu djelovanja. Zakonski okvir je temelj djelovanja zdravstvenih radnika iz kojeg proizlazi način rada, obveze i moguće posljedice u slučaju nepoštivanja odredbi.


Očekivani ishod učenja za kolegij jesu poštivanje socijalnoga i zdravstvenoga zakonodavstva temeljem proklamiranih i definiranih zakonika i pravilnika koje će student tijekom izvođenja praktične nastave, a po diplomiranju u svakodnevnom radu moći i morati implementirati.


Položeni predviđeni ispiti s prve godine studija.

Sadržaj

Skupina socijalnih zakona obuhvaća temeljne zakone poput Zakona o socijalnoj skrbi, Obiteljski zakon, Zakon o sudovima za mladež te Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji. Među zdravstvenim zakonima obrađuju se Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o dopunskom zdravstvenom osiguranju, Zakon o zaštiti prava pacijenata, Zakon o sestrinstvu te Kodeks medicinskih sestara

OBVEZNA LITERATURA

ROPAC D. ZDRAVSTVENO I SOCIJALNO ZAKONODAVSTVO, VTŠ, BJELOVAR, 2010

Dopunska literatura


Predavanja uz Power Point prezentacije

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave


Popisne liste


Pisani test po završetku odslušanoga kolegija

73

Naziv kolegija Zdravstvena njega odraslih 1. i 2.


Godina 2. Semestar 3 i 4

ECTS 11 (5+6)

Nastavnik Gordana Šantek-Zlatar,pred. (1 I 2) Gordana Štefoković, pred. (2)


P S AV LV KV

45+30 45+45

Broj grupa 2

Ciljevi kolegija Cilj kolegija je poučavati suvremenu sestrinsku skrb u internističkih, infektoloških i neuroloških bolesnika u svim segementima zdravstvene njege.


Student će steći kompetencije u utvrđivanju potreba, planiranju, provođenju i evaluaciji zdravstvene njege internističkog, infektološkog i neurološkog bolesnika. Dokumentiranje pružene zdravstvene njege, razvijanje standarda i kvalitete zdravstvene njege, promocija zdravlja i zdravstveno obrazovanje bolesnika/pacijenta i članova obitelji.Unapređivanja profesionalne kompetencije na makro razini za samostalno rješavanje problema iz zdravstvene njege.


Po apsolviranju cjelokupne nastave, student će moći i znati definirati i analizirati znanja zdravstvene njege internističkihk neuroloških i infektoloških bolesnika, usmjeravati bolesnika i njegovu obitelj u probloem bolesti te djelovati na prevenciji komplikacija. Posebice će moći implementirati dosadašnja znanja iz kliničke medicine 1 u svakodnevnu sestrinsku skrb.


Položeni ispiti iz kolegija: Osnove zdravstvene njege, Proces zdravstvene njege i kliničke vježbe. Položen ispit Zdravstvena njega odraslih 1 za kolegij Zdravstvena njega odraslih 2.

Sadržaj

U kolegiju je uključena teorijska i praktična primjena znanja usmjerena na zdravstvenu njegu bolesnika oboljelih od internističkih, infektoloških i neuroloških bolesti sa posebnim naglaskom na holistički, sistematski i individualiziran pristup tijekom boravka u bolnici i nakon otpusta kući. Obzirom na kronicitet bolesti, period rehabilitacije i palijaciju simptoma, bolest se reflektira na bolesnikov život, njegovu obitelj, zajednicu, te su stoga, u sadržaj kolegija uključena znanja iz zdravstvene njege u zajednici i palijativne skrbi, s posebnim naglaskom na edukaciju pacijenta i njegove obitelji.

OBVEZNA LITERATURA

OZIMEC Š.- NASTAVNI TEKSTOVI-ZDR.NJEGA INTERNISTIČKOG BOLESNIKA

Dopunska literatura

Fajta, M. Pulmologija. Zdravstvena njega plućnih bolesnika. Rijeka: Hrvatska udruga medicinskih sestara, 2004 Fučkar, G. (Ur.) Odabrana poglavlja paketa LEMON. Zagreb: Huse, 1998. Literatura Zavoda za dijabetes Vuk Vrhovac (Rogić, Milka i suradnici) SEDIĆ B.- NASTAVNI TEKSTOVI-ZDR.NJEGA NEUROLOŠKOG BOLESNIKA OZIMEC Š. NASTAVNI TEKSTOVI-ZDR.NJEGA INFEKTOLOŠKOG BOLESNIKA


Engleski jezik

74


Predavanja, vježbe, praksa

Obveze studenata Redovitost na predavanjima, odrađene vježbe iz kolegija zdr.njega odraslih 1 i ispunjena sestrinska lista za jednog internističkog bolesnika sa planom zdr.njege za istog


Popisne liste


Pisani test – seminarski rad; Seminarski rad i završni ispit


Naziv kolegija Engleski jezik 3 i 4 Status kolegija obvezni


ECTS 2 (1+1)

Nastavnik Ivana Jurković, prof

Ciljevi kolegija Cilj stručnog engleskoga jezika je osposobiti studenta /icu sestrinstva za svakodnevnu komunikaciju pomoću dostupnih stručnih i znanstvenih baza (PubMed i sl.), koje će joj osigurati suvremeo i adekvatno funkcioniranje u svakodnevnoj praksi,


Studenti će se služiti govornim, pisanim, kao i slušati predavanja na engleskom jeziku


Nakon izvršenja svih programom predviđenih obveza studenti će na engleskom jeziku moći/znati:

uz pomoć rječnika razumjeti stručne tekstove koji govore o temama obuhvaćenima programom kolegija

aktivno koristiti stručni vokabular obrađen na nastavi

razlikovati i pravilno koristiti obrađene gramatičke strukture

razumjeti tekstove / dijaloge za slušanje koji uključuju stručni vokabular i gramatičke strukture obuhvaćene programom kolegija

aktivno se izraziti (pismeno i usmeno) o temama obrađenima na nastavi

primiti pacijenta na odjel, dati pacijentu upute, uzeti povijest bolesti

davati upute o postupku davanja prve pomoći, pitati pacijenta o bolovima koje osjeća, opisati bol, pitati pacijenta o simptomima bolesti, izraditi izvještaj o simptomima koje pacijent osjeća

navesti najvažnije duševne bolesti te ih kratko opisati, opisati postupak njege, dati pacijentu upute o uzimanju lijekova, savjetovati pacijenta o vrstama terapije


Preduvjeta za polaganje ispita iz kolegija Engleski jezik I nema. Preduvjet za polaganje ispita iz Engleskog jezika u viem semestru je položen ispit nižeg semestra. Uvjeta za pristupanje prvom kolokviju nema. Ako student nije pristupio ili nije ostvario dovoljan broj bodova na prvom kolokviju, dužan je izaći na redoviti ispitni rok, odnosno ne može pristupiti drugom kolokviju Uvjet za dobivanje potpisa je izrada jednoga seminara tijekom semestra u kojem se izvodi nastava.

Sadržaj

- Engleski 3: Teme: prehrana i pretilost, krv, smrt i umiranje, higijena Slušanje: razgovor s pacijentom koji pati od dijabetesa, poremećaji u prehrani, vađenje krvi, izvještaj o smrti, izvještaj o higijeni Čitanje: Eat yourself to death, Blood pattern and analysis, The Hope Childern's Hospice, Ask the nurse-bacteria, Chocolate, Leeches, Death and dying customs, Typhoid Mary Pričanje: računanje indeksa tjelesne mase, teške odluke, eutanazija, higijenska inspekcija Pisanje: davanje savjeta putem elektronske pošte, opisivanje krvnih stanica, potvrda o

75

smrti, obavijesti Gramatika: should/shouldn't, kondicionalne rečenice, izricanje mogućnosti, izricanje obveza Vokabular: dijabetes, krvne pretrage, higijenska oprema

- Engleski 4: Teme: njega duševno bolesnih pacijenata, nadziranje pacijenta, lijekovi, alternativne terapije Slušanje: konferencija o slučaju, pacijent u komi, lijekovi, Qigong Čitanje: Schizophrenia-the facts, General anaesthetic, Pandemics and Tamiflu, Wild treatments, Myths and facts, Anaesthesia, The return of Thalidomide, The best medicine? Pričanje: povijest bolesti, postupak davanja anestezije, lijekovi, konvencionalna medicina i homeopatija Pisanje: Slanje životopisa i zamolbe za posao elektronskom poštom, opis postupka, davanje savjeta elektronskom poštom Gramatika: Present Perfect i Simple Past, Passive, be going to i Present Continuous za budućnost, davanje razloga Vokabular: duševne bolesti, opis očitanja, vrste lijekova, vrste terapija

OBVEZNA LITERATURA

TONY GRICE: OXFORD ENGLISH FOR CAREERS NURSING 1, OXFORD UNIVERSITY PRESS, OXFORD, 2007. (INOZEMNI UDŽBENIK NA ENGLESKOM JEZIKU)

Dopunska literatura RAYMOND MURPHY: ENGLISH GRAMMAR IN USE, CAMBRIDGE UNIVERSITY PRESS, CAMBRIDGE, 2004. (INOZEMNI UDŽBENIK NA ENGLESKOM JEZIKU)


- kratka uvodna izlaganja - radionica popraćena prezentacijom - individualni rad - rad u parovima rad u grupama

Obveze studenata Studenti su dužni redovito pohađati nastavu


Po semestru: 2 kolokvija, 1 seminarski rad,


Seminarski rad i završni ispit

76

Naziv kolegija Njemački jezik 3 i 4 Status kolegija obvezni


ECTS 2 (1+1)

Nastavnik Snježana Krznarić, prof

Ciljevi kolegija

Cilj stručnognjemačkoga jezika je osposobiti studenta /icu sestrinstva za svakodnevnu komunikaciju pomoću dostupnih stručnih i znanstvenih baza, koje će joj osigurati suvremeo i adekvatno funkcioniranje u svakodnevnoj praksi, prateći baze sestrinstva i medicine globalno u srednjeuropskom njemačkom govornom području.


Studenti će se služiti govornim, pisanim, kao i slušati predavanja njemačkom jeziku


Nakon izvršenja svih programom predviđenih obveza studenti će na njemačkom jeziku moći/znati:

uz pomoć rječnika razumjeti stručne tekstove koji govore o temama obuhvaćenima programom kolegija

aktivno koristiti stručni vokabular obrađen na nastavi

razlikovati i pravilno koristiti obrađene gramatičke strukture

razumjeti tekstove / dijaloge za slušanje koji uključuju stručni vokabular i gramatičke strukture obuhvaćene programom kolegija

aktivno se izraziti (pismeno i usmeno) o temama obrađenima na nastavi


Da bi student mogao aktivno sudjelovati u nastavi potrebno je prethodno poznavanje njemačkoga jezika minimalno na razini A2. Uvjet za potpis je redovito pohađanje nastave i izvršavanje obveza (domaće zadaće te jedan seminarski rad). Preduvjet polaganja ispita Njemačkog jezika 2,3,4 je položen ispit prethodnog semestra.

Sadržaj

- Stručni tekstovi (zanimanja u medicini koja imaju budućnost, liječnik i njegove obvze, liječenje: kod kuće ili u bolnici, kada i kako uzimati lijek?), opće jezično područje (kraći tekstovi po izboru kao impulsi za obradu vokabulara potrebnog u svakodnevnim situacijama(predstavljanje, obitelj, školovanje, (glagolska vremena u aktivu, zavisno-složene rečenice, složene riječi).

OBVEZNA LITERATURA

TATJANA HORVAT: NA, WO FEHLT ES DENN?

Dopunska literatura


Vježbe, pisani radovi i rješavanje praktičkih zadataka, individualni rad, primjenom metoda iskustvenog učenja i interdisciplinarnog pristupa, te vježbanje inovativnosti i kreativnosti

Obveze studenata Redovito polaženje nastave.


Interaktivni dijalog.

Način provjere znanja i polaganja


77

ispita

Nositelj predmeta Mirna Žulec, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega kronično bolesnog djeteta



Godina 2.


2


Predavanja Seminari

15 AV

15

Broj grupa 2 3

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studenta sa specifičnostima zbrinjavanja kronično bolesnog djeteta iz različitih područja organskih sustava.


Nema





Nakon odslušanog kolegija student će moći

Planirati zdravstvenu njegu i primjenu sestrinske dokumentacije za kronično bolesno dijete

Navesti i opisati najčešće kronične bolesti kod djece

Opisati proces prilagodbe djeteta i roditelja na kroničnu bolest

Opisati i objasniti važnost kronične bolesti za dijete, obitelj i zajednicu

78

Opisati, objasniti i prepoznati moguće komplikacije kod kronično bolesnog djeteta

Opisati i objasniti značenje škole u bolnici

Opisati i objasniti povratak kronično bolesnog djeteta u obitelj i školsku sredinu

Navesti i prepoznati ograničenja s kojima se susreću roditelji i djeca s kroničnom bolesti

Navesti i prepoznati najčešće poteškoće u ponašanju koje se javljaju kod kronično bolesnog djeteta

Opisati pojam socijalne izolacije kronično bolesnog djeteta

Navesti sustave podrške za kronično bolesno dijete

Primijeniti holistički pristup u zbrinjavanju kronično bolesnog djeteta

Primijeniti modele timskog rada u zbrinjavanju kronično bolesnog djeteta

Poštivati prava djeteta oboljelog od kronične bolesti

Primijeniti uspješnu komunikaciju s djetetom i roditeljima


Kronične nezarazne bolesti

Komplikacije kroničnih bolesti

Planiranje i provođenje procesa zdravstvene njege kod kronično bolesnog djeteta

Proces prilagodbe roditelja i djece na kroničnu bolest

Značenje kronične bolesti za dijete, obitelj i zajednicu

Škola u bolnici i kod kuće

Povratak kronično bolesnog djeteta u obitelj i školsku sredinu

Najčešća ograničenjima s kojima se susreću kronično bolesna djeca i roditelji

Socijalna izolacija kronično bolesnog djeteta

Poteškoće u ponašanju koja se javljaju kod kronično bolesnog djeteta u odnosu na kronološku dob

Sustavi podrške u zbrinjavanju kronično bolesnog djeteta

Holističkim pristup u zbrinjavanju kronično bolesnog djeteta

Modeli timskog rada u zbrinjavanju kronično bolesnog djeteta

Organizacija zdravstvene skrbi za kronično bolesno dijete

Kvaliteta života kronično bolesnog djeteta

Prava kronično bolesnog djeteta iz sustava zdravstvene skrbi

Komunikacija s roditeljima kronično bolesnog djeteta




1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave i kliničkih vježbi, te izrada seminarskog rada


Pohađanje nastave


0,25 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje



Portfolio


79

Za prolaznost na pismenom ispitu potrebno je iznad 60% točno riješenog pismenog ispita.


1. Turuk, V.: Zdravstvena njega kronično bolesnog djeteta (nastavni tekstovi), Zdravstveno veleučilište, 2014.




Kvaliteta i uspješnost realizacije kolegija prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju.

Nositelj predmeta

Sabina Bis, pred.

Naziv predmeta Rehabilitacija u zdravstvenoj njezi

Studijski program

Preddiplomski stručni studij sestrinstva


Godina 2.


2



15 AV

15

Broj grupa 2 3

1. OPIS PREDMETA


Ciljevi predmeta su upoznati studente sa osnovama fizioterapije. Ukazati na potrebitost pružanja fiziterapije kroz 24 sata, kroz osnovne postupke zdravstvene njege pacijenata na rehabilitaciji. Stečena specifična znanja će omogući studentima razumjevanje osnovnih postupaka fizioterapije, te njezinu povezanost sa sestrinstvom što će osigurati kvalitetniju cijelokupnu skrb za krajnjeg korisnika.


Nema


- prihvaćen/ocijenjen seminarski rad - izvršene kliničke vježbe


Nakon odslušanog kolegija student će moći

definirati fizioterapiju

opisati i objasniti osnovne metode,

80

demonstrirati pravilno pozicioniranje, transfer pacijenta i vježbe disanja,

razlikovati specifičnosti rehabilitacije u zdravstvenoj njezi


Sadržaji predmeta su: - osnove fiziterapije , postura, - pozicioniranje pacijenata u krevetu, sjedeći i stojeći položajte, - transfer pacijenta, - vježbe disanja i drenažni položaji, vježbe u krevetu, - pravilna upotreba pomagala za kretanje, - fizioterapija u zdravstvenoj njezi kod pacijenta sa neurološkim, kardiološkim, pulmološkim oboljenjima te nakon trauma i/ili operacija, - osnovne specifičnosti rehabilitacije djece, sportaša, te rehabilitacija u ginekologiji i porodništvu.




1.6. Komentari


Redovito pohađanje nastave i kliničkih vježbi, te izrada seminarskog rada


Pohađanje nastave


0,25 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraživanje

Projekt



Portfolio


Za prolaznost na pismenom ispitu potrebno je iznad 60% točno riješenog pismenog ispita.


Grozdek,G.Što je fizioterapija?Vodić za korisnike i fizioterapeute. Zagreb:HZF, 2000.


Hrvatska komora fizioterapeuta. Kliničke smjernice u fizikalnoj terapiji. Zagreb:HKF, 2011.




Kvaliteta i uspješnost realizacije kolegija prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju.

81

2.5.3. 3. GODINA-STARI PROGRAM

Naziv kolegija Javno zdravstvo Status kolegija obvezni


ECTS

4


P S AV LV KV

45 15

Broj grupa 2 3

Nastavnik Dr.sc. Zrinka Puharić, dr. med., predavač

Ciljevi kolegija Ciljevi kolegija su upoznati studente s javnozdravstvenim problemima današnjice u kontekstu sustava zdravstvene zaštite i čimbenika koji na nj utječu.


Nakon završenog kolegija studenti će steći znanje o sustavu zdravstvene zaštite i ulozi javnog zdravstva u društvu. Student mora shvatiti društvene utjecaja na zdravlje, te razumjeti načela na kojima se temelji sustav zdravstvene zaštite. Posebno student mora shvatiti i razumjeti promociju zdravlja i otkrivanje rizičnih čimbenika za nastanak suvremenih javno-zdravstvenih problema.


Po učenju kolegija studenti će biti kompetentni definirati i razlučiti čimbenike rizika koji utječu na zdravlje u svim skupinama društvene zajednice te analizirati odnos između njih. Znat će planirati postupke na svim razinama zdravstvene zaštite, posebice u preventivnomedicinskom i socijalnomedicinskom aspektu.


Položen ispit Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo.

Sadržaj

Definiranje zdravlja i sustava zdravstvene zaštite, činitelji koji utječu na zdravlje, «zdravlje za sve», unapređenje zdravlja, zdravstvene potrebe i zdravstveni zahtjevi, zdravstveno stanje stanovništva, populacijska dinamika i demografska obilježja. Zdravlje pojedinca i zajednice, čimbenici rizika za zdravlje, zdravstveno gospodarstvo. Metode društvene intervencije na području socijalne sigurnosti, nezaposlenost i zdravlje. Socijalne potrebe i socijalna zaštita, suzaštita i samozaštita. Ocjena zdravstvnog stanja stanovništva. Intervencija kod kroničnih bolesti. Planiranje i evaluacija zdravstvene zaštite, standardi i normativi, ocjena kvalitete rada i stručni nadzor, medicinska dokumentacija.

OBVEZNA LITERATURA ROPAC D. JAVNO ZDRAVSTVO, VTŠ, BJELOVAR, 2011

Dopunska literatura Kovačić L. ur. Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti, Medicinska naklada, Zagreb, 2003

Vrste izvođenja nastave Predavanja, vježbe, praksa

Obveze studenata Temeljna obveza svakog studenta je redovito pohađanje nastave, osobito sudjelovanje na vježbama.

82

Praćenje rada studenata Potvrda o obavljenim vježbama temelj je za dobivanje završnog potpisa u indeks.


Pisani test po završetku odslušanoga kolegija.


Engleski jezik

Naziv kolegija Klinička medicina III – Kirurgija



ECTS

3


P S AV LV KV

30

Broj grupa 2

Nastavnik Mr.sc.Davorin Diklić

Dr.sc.Boris Kirin

Ciljevi kolegija Cilj kolegija jest jasno i didaktički prezentirati temeljna I napredna znanja iz kirurgije kao temelja operacijske medicine kroz etiopatogenezu, dijagnostiku, kirurško liječenje I rehanilitaciju kirurških bolesnika.


Nakon završenog kolegija student će steći znanje iz osnova kirurške dijagnostike i terapije. Znanje će se sastojati u razumijevanju anatomskih i fizioloških postavki kirurške prakse.


Student će steći uvid u simptomatologiju, patologiju i patofiziologiju, dijagnostiku i terapiju glavnih kirurških bolesti; biti će osposobljen za elementarne vještine prepoznavanja simptomatologije i znakova kirurških bolesti, tj. osnova fizikalnog pregleda bolesnika i prepoznavanja osnovnih simptoma. Svrha stjecanja znanja i vještina je sposobnost prikupljanja pouzdanih i relevantnih podataka u procesu liječenja bolesnika, te sudjelovanja u procesu kirurškog liječenja.


Položeni ispiti prethodne godine studija. Položen ispit iz farmakologije, mikrobiologije i parazitologije, kliničke propedeutike i patofiziologije

Sadržaj

Opća kirurgija: ratna kirurgija, kirurgija rane, kirurške infekcije. Specijalna kirurgija: abdominalna kirurgija, torakalna kirurgija, dječja kirurgija, traumatološka I ortopedska kirurgija, kardiovaskularna kirurgija: odabrane teme iz svakodnevne prakse. Osnove urologije i ortopedije.

OBVEZNA LITERATURA

1. Bradić I. i sur. Kirurgija. Medicinska knjiga, Zagreb, 1995. 2. Prpić, I. Kirurgija za medicinare, Školska knjiga Zagreb, 1995.

Dopunska literatura


Predavanja

Obveze studenata Redovito polaženje nastave


Popisne liste

83




Naziv kolegija Klinička medicina III – Oftalmologija



ECTS

1,5


P S AV LV KV

15

Broj grupa 2

Nastavnik Dr. sc. Igor Knezović, dr. med.

Ciljevi kolegija U okviru kolegija Klinička medicina III. u kojoj se izučavaju kiruršje struke, cilj kolegija oftalmologije jest didaktički prezentirati temeljna I napredna znanja iz oftalmologije kroz etiopatogenezu, dijagnostiku, liječenje I rehabilitaciju i prevenciju očnih bolesti.


Student će usvojiti znanja o najznačajnijim bolestima oka koja su medicinskoj sestri potrebna pri procjeni zdravstvenog stanja bolesnika, utvrđivanju potreba za zdravstvenom njegom i sudjelovanju u procesu dijagnosticiranja i liječenja.


Student će moći razlučiti simptomatologiju, patologiju i patofiziologiju, dijagnostiku i liječenje očnih bolesti. Svrha stjecanja znanja iz oftalmologije je sposobnost prikupljanja pouzdanih i relevantnih podataka u procesu liječenja bolesnika, te analiza prikupljenih podataka.



Sadržaj

Orbita i očna adneksa, suzni putovi; bolesti spojnice oka; bolesti rožnice oka; bolesti srednje očne ovojnice i bjeloočnice – aplikacija midrijatika, antibiotika i steroida lokalno, kapi, masti, subkonjunktivalne injekcije; bolesti leće i staklastog tijela – siva mrena; bolesti mrežnice; bolesti vidnog živca; glaukom bolesti; refrakcija anomalije oka; strabologija; ozljede oka.

OBVEZNA LITERATURA

Šikić J. i sur. Oftalmologija. Zagreb: Narodne novine, 2003. NACRT PRIRUČNIKA ZA OFTALMOLOGIJU, DOC.DR.SC.KARMEN LONČAREK WWW.KNEZOVIC.COM.HR

Dopunska literatura Ivanišević M. Priručnik za vježbe iz oftalmologije. Split: Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2001.


Interaktivna predavanja, razgovor, video materijal


http://www.knezovic.com.hr/

84


Popisne liste


Pisani ispit


Engleski jezik

Naziv kolegija Klinička medicina III – Otorinolaringologija



ECTS 1,5


P S AV LV KV

15

Broj grupa 2

Nastavnik Prim.dr.sc.Stjepan Grabovac

Ciljevi kolegija

U okviru kolegija Klinička medicina III. u kojoj se izučavaju kiruršje struke, cilj kolegija otorinolaringologije jest didaktički prezentirati temeljna I napredna znanja iz etiopatogeneze, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije bolesti uha, nosa I grla te kirurgije glave I vrata..


Student će usvojiti znanja o najznačajnijim bolestima uha, nosa i grla s aspekta prepoznavanja i liječenja, koja su medicinskoj sestri potrebna pri procjeni zdravstvenog stanja bolesnika, utvrđivanju potreba za zdravstvenom njegom i sudjelovanja u procesu dijagnosticiranja i liječenja.


Po izučavanju kolegija, student će moći razlučiti simptomatologiju, patologiju i patofiziologiju, dijagnostiku i liječenje bolesti uha, nosa i grla. Svrha stjecanja znanja iz otorinolaringologije je sposobnost prikupljanja pouzdanih i relevantnih podataka u procesu liječenja ORL bolesnika, te analiza prikupljenih podataka.



Sadržaj

Otologija – upale vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha, endokranijske i egzokranijske komplikacije kroničnih upala srednjega uha, klijenuti ličnoga živca, vrste nagluhosti i njihovi uzroci, degenerativne bolesti srednjega i unutarnjega uha, tumori, traume; Rinologija – upale nosa i sinusa, alergologijski aspekti nosa i paranazalnih sinusa, sinobronhijalni i bronhosinusni sindrom, trauma nosa, deformacije nosne pregrade, epistaksa, REKAS; Faringologija – upale ždrijela i grla, tumori, Plummer-Winsonov sindrom, strana tijela, ekologijski aspekti bolesti ždrijela, interdisciplinarni pristup na kronične smetnje u ždrijelu i grlu, fonijatrijska problematika; Hitna stanja u ORL – traheotomija, njega traheotomiranog bolesnika, konikotomija, prva pomoć, Heimlichov hvat, jača krvarenja, gušenje.

85

OBVEZNA LITERATURA

Mladina, R. Otorinolaringologija za srednje i više medicinske škole. Zagreb: Školska knjiga, 1995. V. Katić, D. Prgomet i sur. Otorinolaringologija i kirurgija glave i vrata – Priručnik.Zagreb: Naklada Ljevak, 2009

Dopunska literatura Ranko Mladina i suradnici OTORINOLARINGOLOGIJA Udžbenik zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Zagreb: Školska knjiga, 2008


Interaktivna predavanja, razgovor, video materijal



Popisne liste




Engleski jezik

Naziv kolegija Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 1



ECTS 3


P S AV

30 30

Broj grupa 2 3

Nastavnik Marina Friščić, pred.

Ciljevi kolegija Cilj poučavanja kolegija jest metodološki obraditi sveobuhvatno djelovanje sestrinstva kao struke kroz koordinaciju i superviziju zdravstvene njege na svim razinama zdravstvene zaštite.


Student će biti osposobljen procijeniti sustav kvalitete informiranja te etičko – legalne principe u zdravstvenoj njezi. Student će tijekom kolegija razvijati sustav samoprocijene i procjene rada pojedinaca te utvrditi potrebu za stručnim osobljem u skladu sa potrebama zdravstvene njege.


- opisati modele zdravstvene njege te razlikovati prednosti i nedostatke pojedinog modela zdravstvene njege -prikupiti podatke o pacijentu te naučiti kategorizaciju bolesnika i vođenje sestrinske dokumentacije - razlikovati primjenu pojedinih stilova vodstva - usporediti stilove vodstva i primijeniti najučinkovitiji obzirom na situaciju - procijeniti rizike u zdravstvenoj njezi i upravljati rizicima primjenjujući standarde nabolje prakse u zdravstvenoj njezi


Položeni ispiti iz Osnove zdravstvene njege 2, Proces zdravstvene njege 2 te obavljene auditorne vježbe kolegija

Sadržaj

o

upravljanje ljudskim resursima

planiranje i nadzor nad provođenjem zdravstvene njege

kategorizacija bolesnika – sestrinska dokumentacija

stilovi vodstva

izgradnja tima

teorije promjena i upravljanje promjenama

upravljanje kvalitetom zdravstvene njege o

86

OBVEZNA LITERATURA

D.Švaljug, nastavni tekstovi:Koordinacija I supervizija u zdravstvenoj njezi,Zagreb, 2008.

Dopunska literatura Čulig, J. Zovko, V. Priručnik za procjenu radnog učinka, ZZJZ,


Predavanja, i vježbe, praksa usmena izlaganja, Power Point prezentacija,rad u malim grupama. individualni rad

Obveze studenata Redovito polaženje nastave i vježbi 1 seminarski rad


Popisne liste




Naziv kolegija Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 1



ECTS 2


P S AV

30

Broj grupa 2

Nastavnik Goranka Rafaj, pred.-Izvanredni Živko Stojčić, pred.-Redoviti

Ciljevi kolegija Cilj kolegija jest poučavati temelje i napredna znanja i vještine iz zdravstvene njege gerijatrijskih bolesnika.


o Studenti će usvojiti znanja o osobitostima starih osoba obzirom na tjelesne, psihološke i socijalne potrebe i probleme .

o Steći kompetencije za edukaciju starih osoba o samozbrinjavanju o Steći kompetencije u specifičnostima zdravstvene njege u domovima za stare i

gerijatrijskim bolnicama


Student će nakon odslušanog kolegija znati: prepoznati patofiziološke promjene kod gerijatrijskih bolesnika, utvrditi potrebe, planirati i sudjelovati u provođenju zdravstvene njege i procesu dijagnosticiranja i liječenja i rehabilitacije kao član tima,samostalno evaluirati učinke provedenih sestrinskih intervencija, trajno se educirati. Studenti će biti sposobni samostalno prakticirati vještine obuhvaćene kolegijem.


Položeni ispiti Osnove zdravstvene njege 2, Proces zdravstvene njege 2 - obavljena praksa u Domu za stare i nemoćne osobe

Sadržaj

Pojam gerontologije, gerijatrije, gerijatrijske/gerontološke njege.

Fizički, psihološki i socijalni aspekti starenja.

Promjene na pojedinim tjelesnim sistemima i organima izazvane starenjem.

Osnovne ljudske potrebe i starenje. Specifičnosti zdravstvene njege u domovima za stare osobe Cjelovita zdravstvena i socijalna skrb za stare osobe

OBVEZNA LITERATURA

Sedić, B. Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika (nastavni tekstovi), Zagreb: Visoka zdravstvena škola, 2003.

87

Duraković Z, i sur. Medicina starije dobi.Zagreb: Naprijed, 1990

Dopunska literatura Luckman, J. Manual of nursing care. Philadelphia: Saunders, 1997. Cassel CK, Reisenberg DE, Sorensen LB, Walsh JR: Geriatric Medicine. New York: Springer-Verlag,1990.


Predavanja, vježbe

Obveze studenata Prezentacija samostalnog rada koji obrađuje jedan od problema iz područja zdravstvene njege starih osoba


Popisne liste i knjižica praktične nastave


seminarski rad, pismeni i usmeni završni ispit


Engleski jezik

Naziv kolegija




ECTS 3

Nastavnik Živko Stojčić, pred.


P S AV KV

20 10 15

Broj grupa 2 3

Ciljevi kolegija Cilj kolegija jest poučavati temelje i napredna znanja i vještine iz zdravstvene njege osoba s posebnim potrebama uvrštavajući interdisciplinarna znanja iz zdravstvene njege neuroloških i psihijatrijskih bolesnika.


Student će steći znanja , vjestine, razumjevanja i stavove koji se odnose na promociju zdravlja i pomoć osobama i njihovim obiteljima te će biti osposobljeni za prikupljanje podataka, planiranje, provodjenje i evaluaciju zdravstvene njege osoba s posebnim potrebama, sposobnost funkcioniranja kao kompetentni član multidisciplinarnog tima.


Student će po odslušanom kolegiju i obavljenim vježbama moći samostalno definirati i analizirati specifične potrebe i probleme osoba s posebnim potrebama, evaluirati proces specifičnosti zdravstvene njege za sve korisnike usluga rehabilitacijskih ustrojstvenih jedinica u svim razinama zdravstvene zaštite od domicilnog do hospitalnog oblika. Kao samostalni zdravstveni djelatnik naučena znanja i vještine moći će primijeniti u svakodnevnom radu s osobama s posebnim potrebama i njigovm obitelji te širom zajednicom.


Položeni ispiti iz Osnove zdravstvene njege 2, Proces zdravstvene njege 2

Sadržaj

Sadržaj kolegija, uključujući i praktična znanja stečena na praktičnim vježbama, usmjeren je na prepoznavanju specifičnih problema i stanja prisutnih kod osoba s posebnim potrebama te uključuje pomoć u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba, prepoznavanje simptoma i pomoć u liječenju i zbrinjavanju zdravstvenih problema specifičnih za pojedini poremećaj, razvijanje vještina za trening samozbrinjavanja osoba s posebnim potrebama, trening socijalnih vještina i različite tehnike pomoći umodifikaciji ponašanja i integraciji osoba u društvenu zajednicu.

OBVEZNA LITERATURA

ZDRAVSTVENA NJEGA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA- NASTAVNI TEKSTOVI

88

Dopunska literatura


Predavanja, seminari, vježbe, praksa

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i vježbi






Naziv kolegija Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1

Status kolegija

obvezni


ECTS 3

Nastavnik Tamara Salaj, pred.


P S AV KV

30 30

Broj grupa 2

Ciljevi kolegija Cilj kolegija jest poučavati temelje i napredna znanja i vještine iz zdravstvene njege osoba s psihijatrijskim bolestima.


Student će nakon odslušanog kolegija steći: znanje, razumijevanje i stavove koji se odnose na promociju mentalnog zdravlja i pomoć osobama i njihovim obiteljima u suočavanju s psihičkim poremećajima; vještine potrebne za prikupljanje podataka, planiranje i provođenje zdravstvene njege i evaluaciju ishoda; osnovna teoretska znanja i razumijevanje tehnika pregovaranja, grupne terapije i specifičnih intervencija u kriznim stanjima; sposobnost funkcioniranja kao kompetentni član multidisciplinarnog tima

Student će nakon odslušanog kolegija steći: - znanje i razumijevanje koje se odnosi na mentalno zdravlje - znanja iz područja psihičkih poremećaja i bolesti - steći vlastite stavove spram psihički oboljelih osoba - znanje o osnovnim načelima zdravstvene njege psihičkih bolesnika ( holistički pristup) - biti sposoban pomoći osobama i njihovim obiteljima u suočavanju s psihičkim poremećajima - steći će potrebne vještine za pregovaranje , grupnu terapiju i specifične intervencije u kriznim stanjima - upoznati se sa terapijskim oblicima liječenja psihičkih bolesnika - naučiti procjenu kod hitnog prijema bolesnika sa psihičkim poremećajima ( trijaža) - upoznati se sa zakonskom regulativom osoba koje boluju od psihičkih bolest.

Očekivani ishodi -prepoznati pacijente sa psihičkim poremećajima za hitni prijem – trijaža

89

učenja za kolegij - procijeniti psihički status osobe i prepoznati odstupanja od normalnog psihičkog statusa - opisati terapijske oblike liječenja psihičkih bolesnika -prikupiti podatke o pacijentu i interpretirati iste u svrhu postavljanja sestrinskih dijagnoza i plana zdravstvene njege -nabrojati ustanove za liječenje psihički oboljelih osoba i poznavati strukturu istih - primijeniti znanje o osnovnim načelima zdravstvene njege psihičkih bolesnika ( holistički pristup) -prepoznati i opisati pacijente sa poremećajima raspoloženja i poremećajima prehrane



Sadržaj

Sadržaj kolegija usmjeren je na duševno zdravlje i bolest, a nadogradnja je sadržajima koje su 89ezulta stekli kroz psihološku grupu kolegija. Unapređenje duševnog zdravlja i procjena mentalnog statusa čine osnovu za učenje duševnih bolesti, specifičnih tehnika i kontinuirane zdravstvene njege i rehabilitacije. Sadržaj kolegija uključuje uvod u tehnike pregovaranja, intervencije u kriznim stanjima i zdravstvenu njegu bolesnika na odjelima forenzike. Kolegij nudi ipraktična znanja stečena na praktičnim vježbama.

OBVEZNA LITERATURA

1. Sedić B. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika, Visoka zdravstvena škola, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

1. Jakovljević M (ur). Psihijatrija za studente Više medicinske škole. A. G. Matoš, Samobor, 1995.

2. Foy W. D: Liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1994.

3. Jakovljević M. Depresija. ProMente, Zagreb, 1998 4. McFarland K. G., Durand Tomas M. Psychiatric and Mental Helth

Nursing. J. B. Lippincott com., Philadelphia, 1990.


Predavanja, vježbe, praksa - usmena izlaganja , Power Point prezentacija,seminarski radovi

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i kliničkih vježbi






90

Naziv kolegija Zdravstvena njega u zajednici 1. i 2.


Godina 3. Semestar 5. i 6.

ECTS 8 (3+5)

Nastavnik Zdravstvena njega u zajednici 1. Štefoković _Redoviti, izvanredni Sertić_Izvanredni_50% predavanja

Zdravstvena njega u zajednici 1. i 2. Goranka Rafaj, pred.


P S AV KV

30 10 20

Broj grupa 2 3

Ciljevi kolegija Cilj je kolegija studentima predstaviti koncept zdravstvene njege u zajednici kroz preventivozdravstvene aktivnosti i praćenje u svim razinama zdravstvene zaštite, posebice u socijalno ugroženih i rizičnih skupina korisnika zdravstvenih usluga.


Nakon završenog kolegija student će usvojiti vještine i znanja: Procjene potreba za sestrinskom i zdravstvenom skrbi u domu korisnika, u zdravstveno socijalnim institucijama kao i ostalim zdravstvenim i nezdravstvenim institucijama koje sudjeluju u skrbi populacije u zajednici. Prepoznavanja problema, procjena rizika te određivanja prioriteta u planiranju zdravstvene njege. Provođenja zdravstvene njege u zajednici. Promicanja zdravlja, provođenja zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvjećivanja stanovništva. Uloge sestre u multidisciplinarnom pristupu rješavanja problema i očuvanja zdravlja pojedinca i obitelji u zajednici.


Student će po odlsušanom kolegiju I obavljenim vježbama u okviru patronažne skrbi moći samostalno procijenjivati i definirati probleme ugroženih zdravstvenih skupina. Moći će aktivno djelovati preventivno povezujući sva dosadašnja znanja iz kliničkih medicinskih znanosti, medicinske sociologije i javnoga zdravstva i zdravstvenih njega u posebnim uvjetima, onim izvanbolničkim.



Sadržaj Sadržaj kolegija usmjeren je na cjeloviti pristup u zbrinjavanju korisnika skrbi, obiteljsko zbrinjavanje i usmjerenost na zajednicu, preventivno djelovanje,primjenu sustavnog,

91

logičnog rješavanja problema kroz 91ezulta sestrinske skrbi. Narocito je naglašeno promicanje i očuvanje zdravlja novorođenčadi, dojenčadi, male i predškolske djece, školske djece i omladine, žena posebice u razdoblju trudnoće i žena nakon poroda, starih i nemoćnih osoba, osoba sa povećanim potrebama zbog duševnog ili tjelesnog oštećenja rizičnog ponašanja i loših životnih navika.

OBVEZNA LITERATURA 1. Mojsović Z i sur: Zdravstvena njega u patronaži, Visoka zdravstvena škola, Zagreb, 1998 2. Zdravstvena njega u zajednici – nastavni tekstovi, Zagreb, 2002.

Dopunska literatura 1. Mardešić, D i sur. Pedijatrija 2.Vrhovac, B. Interna medicina. Zagreb: Naklada Naprijed, 1997.

Vrste izvođenja nastave Predavanja- ppt, vježbe, multimedija, stručna praksa

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave




Pisani i usmeni ispit, seminarski rad Seminarski rad, pisani ispit


Naziv kolegija Klinička medicina IV .– Psihijatrija



ECTS 2


P S AV LV KV

20

Broj grupa 2

Nastavnik Marija Kudumija Slijepčević, dr. med., predavač

Ciljevi kolegija Cilj je kolegija studentima predstaviti temeljna napredna znanja i vještine prepoznavanja psihijatrijskih poremećaja te njihove dijagnostike, liječenja i rehabilitacije iz kliničkog i javnozdravstvenog gledišta.


Student će usvojiti znanje: - prepoznavanja psihopatologije i znanje svrstavanja psihičhih poremećaja u glavne dijagnostičke skupine -usvojiti specifičnosti pristupa bolesniku sa psihičkim poremećajima –definirati ulogu medicinske sestre u radu sa bolesnicima koji imaju psihičke poremećaje ili psihičke pritužbe -definirati moguće prediktore psihičkih poremećaja Studenti bi nakon odslušanog i položenog kolegija Psihijatrija trebali znati sljedeće Specifične kompetencije:

1. Definirati pojam psihijatrije 2. Znati prepoznati i opisati pojedine psihopatološke sastavnice 3. Definirati pojam anksioznosti 4. Razlikovati osnovne neurotske poremećaje 5. Definirati depresivni poremećaj 6. Znati kriterije za veliki depresivni poremećaj 7. Definirati shizofreniju 8. Detaljno opisati značajke bolesti 9. Debatirati o stigmatizaciji duševnih bolesnika 10. Analizirati mogućnosti prevencije stigmatizacije u psihijatriji 11. Razlikovati pojmove neuroze/ psihoza 12. Poznavati osnovne značajke anoreksije i bulimije 13. Prepoznati i analizirati hitna stanja u psihijatriji i poznavati sestrinske intervencije 14. Poznavati osnove psihofarmakologije i najčešćih nuspojava 15. Definirati mentalnu retardaciju i poznavati sve sinonime tog kliničkog entiteta

Opće kompetencije:

92

1. Razvijanje empatije prema duševnim bolesnicima 2. Prevencije stigme


Student će po odslušanom kolegiju moći usvojiti znanja iz prepoznavanja psihopatologije i znanje svrstavanja psihičhih poremećaja u glavne dijagnostičke skupine te definirati specifičnosti pristupa bolesniku sa psihičkim poremećajima. Moći će definirati ulogu visokoobrazovane medicinske sestre u radu sa bolesnicima koji imaju psihičke poremećaje ili psihičke pritužbe te rješavati moguće prediktore psihičkih poremećaja.


Položeni ispiti iz kolegija Kliničke medicina I.

Sadržaj

Uvod u psihijatriju, osnove psihopatologije, duševni poremećaji organskog podrijetla, mentalni i bihevioralni poremećaji kao posljedica uporabe psihoaktivnih tvari. Shizofrenija, shizotipni i drugi sumanuti poremećaji, afektivni poremećaji i poremećaji raspoloženja, poremećaj osobnosti, neurotski poremećaj kao posljedica izloženosti stresu. Mentalna retardacija, poremećaji psihološkog razvoja, bihevioralni i emocionalni poremećaji dječje dobi i u adolescenciji. Urgentna stanja u psihijatriji. Suvremena organizacija psihijatrijske službe. Osnove različitih pristupa u psihijatriji, psihofarmakoterapija. Društveno pravni status duševnih bolesnika i njihova prava

OBVEZNA LITERATURA

1. Jakovljević, M. Psihijatrija za studente Visoke zdravstvene škole. Samobor; A. G. Matoš, 2003. 2. Moro, LJ., Frančišković, T. “Psihijatrija” Udžbenik za više zdravstvene studije; i suradnici; Udžbenici Sveučilišta u Rijeci, 2004.

Dopunska literatura


Predavanja Predviđeno znanje i vještine stjecat će se interaktivnim predavanjima (trajanja 20 sati), a prema potrebi i konzultacije. Nastavnik pojedine teme obrađuje u cijelosti. Nastavnik zadržava pravo promjene sadržaja, strukture i procedure vrednovanja znanja u dijelu nastave koji se održava u obliku seminara stoga će upute za rad na seminarima biti dostupne na mrežnim stranicama Studija (www.vtsbj.hr) prije početka nastave. Za uspješnu izvedbu većine seminara predviđa se samostalno učenje kao osnova za rad na samom seminaru pa je važno naglasiti da se to odnosi na pripremu studenta prije početka seminara.

Obveze studenata

Redovito pohađanje nastave


Popisne liste


Pisani test i seminarski rad

Mogućnost izvedbe nastave na stranom jeziku engleski jezik

93

Naziv kolegija Klinička medicina V. – Hitna medicina Status kolegija obvezni


ECTS 4


P S AV LV KV

30 30

Broj grupa 2 3

Nastavnik Prof.dr.sc.Jasna Habek

Dr.sc.Ivan Škebar

Gordana Kesić-Valpotić

Ciljevi kolegija

Kolegij naglasak stavlja na ulogu visokoobrazovane medicinske sestre u hitnim stanjima. Studentu će biti prezentirana potrebna saznanja i vještine u spašavanju i održavanju života u različitim akcidentalnim stanjima ili nastupom nagle bolesti u predhospitalnim i hospitalnim uvjetima. Također će biti upoznati s osnovama intenzivnog liječenja vitalno ugroženih bolesnika. Kroz kolegij studenti će se upoznati i s osnovama anesteziologije I intenzivnoga liječenja.


Student će biti osposobljen za pružanje hitne medicinske pomoći. Hitnu pomoć moraju pružati svi zdravstveni djelatnici, bez obzira kojem dijelu sustava zdravstva pripadali, razumljivo, svaki na svojoj razini stručne osposobljenosti i opremljenosti. Stoga, će student biti upoznat i praktično osposobljen osnovnim vještinama reanimacije te s radom u jedinici intenzivnog liječenja.


Student će po odslušanom kolegiju Iikolokviranim kabinetskim auditornim vježbama znati prepoznati I definirati hitno stanje koje ugrožava život; znat će primjeniti adekvatne mjere reanimacije stečenim znanjima I vještinama opisanim u kompetencijama kolegija; znat će implementirati znanja u jedinicama intenzivnoga liječenja u svim segmentima struke.


Položeni ispiti prethodne godine studija Položeni ispiti iz kolegija Kliničke medicina I, II I III.

Sadržaj

Osnove tanatologije: umiranje, vrste i znaci smrti. Bolesti uzrokovane fizičkim činiocima – radijacija, električni udar (udar groma), hipertermija, hipotermija, utapljanje (opasnosti ronjenja), visinska bolest; Akutna otrovanja – identifikacija i eliminacija otrova, najčešća otrovanja (antidotska i simptomatska terapija), ugriz zmije, ujedi insekata; Urgentna stanja u internoj medicini – kardiologija, pulmologija, gastrointestinalni sustav, nefrologija, endokrinologija;

94

Alergijske reakcije – alergija na hranu, lijekove, transfuzija krvi, posttransfuzijska reakcija; Šok – kardiogeni opstruktivni, hipovolemički, distributivni; Poremećaji svijesti – sinkopa, konfuzija, delirij, amnezija, koma, status epileptikus; Ozljede – kraniocerebralne ozljede, ozljede kralješnice, «Crush» ozljede, «Blast» ozljede, opekline; VJEŽBE: Kardiopulmonalna reanimacija – održavanje prohodnosti dišnih putova, umjetno održavanje respiracije, umjetno održavanje krvotoka, električna defibrilacija srca, uspostava intravenskog puta i primjena lijekova, kardiopulmonalni arest, specifičnosti reanimacijskih postupaka u djece. Kardiopulmonalna reanimacija – održavanje prohodnosti dišnih putova, umjetno održavanje respiracije, umjetno održavanje krvotoka, električna defibrilacija srca, uspostava intravenskog puta i primjena lijekova, kardiopulmonalni arest, specifičnosti reanimacijskih postupaka u djece. Prehospitalni i hospitalni postupak politraumatiziranih.

OBVEZNA LITERATURA

Husedžinović, I., Barišin, S. Skripta iz urgentne medicine (hitna stanja) 1998. Valent, V. Urgentna medicina – prehospitalni postupak 1995. Husedžinović, I. poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja «Anestezija kardijalnog bolesnika u općoj kirurgiji» 2003

Dopunska literatura

Handley AJ, Monsieurs KG, Bossaert LL. Smjernice 2000. za Osnovno održavanje života odraslih (Adult Basic Life Support) Europskog vijeća za resuscitaciju (ERC). Resuscitation 2001; 48: 199-205. Kenneth AA et al. Guidelines for Cardiopulmonary Resuscitation and Emergency Cardiac Care, JAMA 1992; 268 (16): 2135-2281. Hinds CJ, Watson D. Intensive Care, 2

nd Ed. London, WB Saunders Company Ltd., 1996.


Izravna predavanja s PP prezentacijama nastavne građe uz prikaz izabranih kliničkih slučajeva. Laboratorijske vježbe u kabinetu po grupama



Popisne liste


Pisani i usmeni Završni pismeni ispit uz mogućnost usmenoga ispita po želji studenita ili psocjeni predemtnoga profesora nakon kolokvija praktičnih vježbi


Engleski i njemački jezik

95

Naziv kolegija Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 2


Godina 3. Semestar 6

ECTS 3

Nastavnik Marina Friščić, pred.


P S AV

10 15

Broj grupa 2 3

Ciljevi kolegija Cilj poučavanja kolegija jest metodološki obraditi sveobuhvatno djelovanje sestrinstva kao struke kroz koordinaciju i superviziju zdravstvene njege na svim razinama zdravstvene zaštite.


Student će biti osposobljen procijeniti sustav kvalitete informiranja te etičko – legalne principe u zdravstvenoj njezi. Student će tijekom kolegija razvijati sustav samoprocijene i procjene rada pojedinaca te utvrditi potrebu za stručnim osobljem u skladu sa potrebama zdravstvene njege.


Student će nakon odslušanog kolegija znati/moći:

- primjeniti kritičko mišljenje u pogledu sestrinske prakse - prepoznati važnost profesionalnog razvoja pojedinca za napredak u sestrinskoj profesiji - koristiti vještine za poučavanje i edukaciju u ulozi mentora - identificirati kritične točke za poboljšanje procesa zdravstvene njege -prezentirati svoje izlaganje prema postulatima dobre PP prezentacije samostalno –


Položeni ispiti iz Osnove zdravstvene njege 2, Proces zdravstvene njege 2 te obavljene auditorne vježbe kolegija

Sadržaj

klinička supervizija

učenje i razvijanje strategije kliničke supervizije

analiza vještina i kritička evaluacija sestrinske prakse

upravljanje rizicima u zdravstvenoj njezi

unapređivanje rada na radnom mjestu: mentora, istraživača, nastavnika i dr

OBVEZNA LITERATURA

D.Švaljug, nastavni tekstovi:Koordinacija I supervizija u zdravstvenoj njezi,Zagreb, 2008.

Dopunska literatura Čulig, J. Zovko, V. Priručnik za procjenu radnog učinka, ZZJZ,

96


Predavanja, i vježbe, praksa usmena izlaganja, Power Point prezentacija,rad u malim grupama. individualni rad

Obveze studenata Redovito polaženje nastave i vježbi


Popisne liste


Seminarski rad i završni usmeni ispit


Naziv kolegija Zdravstvena njega odraslih 4



ECTS

3

Nastavnik Valentina Košćak, pred


P S AV KV

10 30

Broj grupa 2

Ciljevi kolegija Cilj kolegij jest poučavati temelje i napredna znanja i vještine iz zdravstvene njege kirurških bolesnika.


Student će nakon odslušanog kolegija znati: planirati, primijeniti, pratiti i procijeniti uspješnost preoperativne, perioperativne i postoperativne zdravstvene njege, planirati, primijeniti, pratiti i procijeniti uspješnost specijalnih zdravstvenih njega izvoditi vještine predviđene programom kolegija


Po apsolviranju cjelokupne nastave, student će moći i znati definirati i analizirati znanja zdravstvene njege kirurških bolesnika, usmjeravati bolesnika i njegovu obitelj u probleme bolesti te djelovati na prevenciji komplikacija. Posebice će moći implementirati dosadašnja znanja iz kliničke medicine 3. u svakodnevnu sestrinsku skrb.


Uvjet za izlazak na ispit: Seminari, praksa Uvjet za Zdravstvenu njege odraslih 4: Položen ispit iz Zdravstvene njege odraslih 3

Sadržaj

•Kolegij prezentira holistički pristup bolesniku, te sustavnu preoperativnu, perioperativnu i postoperativnu zdravstvenu njegu. •Sadržaji su usmjereni na specifičnosti zdravstvene njege i zbrinjavanja neurokirurškog i kirurškog ginekološkog bolesnika.

OBVEZNA LITERATURA

Kalauz, S. Zdravstvena njega kirurških bolesnika (nastavni tekstovi), Visoka zdravstvena škola, Zagreb, 2000.

Dopunska literatura

Bradić I. i sur. Kirurgija, Medicinska knjiga, Zagreb, 1995. Ignatavicius D.D,Workman L.M. Medical surgical nursing, W.B.


Predavanja, vježbe, praksa

Obveze Redovito polaženje nastave i vježbi, seminarski rad

97

studenata




Kolokvij, pisani i usmeni ispit


Naziv kolegija Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 2



ECTS 3

Nastavnik Živko Stojčić, pred.


P S AV KV

15 15

Broj grupa 2

Ciljevi kolegija Cilj kolegija jest poučavati temelje i napredna znanja i vještine iz zdravstvene njege gerijatrijskih bolesnika.


Studenti će usvojiti znanja znanja i vještine u provođenju zdravstvene njege starih osoba kod najčešćih kroničnih bolesti:

- bubrežnih - hematoloških - kardiovaskularnih - endokrinih i bolesti metabolizma - bolesti pluća - stanja nastalih usljed staračkih promjena na središnjem živčanom

sustavu - vidnih i slušnih oštećenja - bolesti lokomotornog sustava - gastroenteroloških i hepatoloških bolesti

- palijativna zdravstvena skrb


Student će nakon odslušanog kolegija znati: prepoznati patofiziološke promjene kod gerijatrijskih bolesnika, utvrditi potrebe, planirati i sudjelovati u provođenju zdravstvene njege i procesu dijagnosticiranja i liječenja i rehabilitacije kao član tima,samostalno evaluirati učinke provedenih sestrinskih intervencija, trajno se educirati. Studenti će biti sposobni samostalno prakticirati vještine obuhvaćene kolegijem.


Položeni ispiti Osnove zdravstvene njege 2, Proces zdravstvene njege 2 - obavljena praksa u Domu za stare i nemoćne osobe

Sadržaj

Najčešći zdravstveni problemi starih osoba. Uloga medicinske sestre u skrbi za stare osobe oboljele od najčešćih bolesti prema organskim sustavima: bubrežni, hematološki, kardiovaskularni, endokrini, dišni, bolesti i oštećenja funkcija središnjeg živčanog sustava, slušni i vidni, lokomotorni,

98

gastroenterološki i hepatološki. Specifičnosti zdravstvene njege u gerijatrijskim bolnicama.

OBVEZNA LITERATURA Sedić, B. Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika (nastavni tekstovi), Zagreb: Visoka zdravstvena škola, 2003. Duraković Z, i sur. Medicina starije dobi, Zagreb: Naprijed, 2010

Dopunska literatura Luckman, J. Manual of nursing care. Philadelphia: Saunders, 1997. Cassel CK, Reisenberg DE, Sorensen LB, Walsh JR: Geriatric Medicine. New York: Springer-Verlag,1990.

Vrste izvođenja nastave Predavanja, vježbe, praksa u domovima umirovljenika.

Obveze studenata Prezentacija samostalnog rada koji obrađuje jedan od problema iz područja zdravstvene njege starih osoba

Praćenje rada studenata Popisne liste i knjižica praktične nastave


Pisani i usmeni završni ispit


Naziv kolegija Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2

Status kolegija

obvezni


ECTS

Nastavnik Tamara Salaj, pred.


P S AV KV

15 30

Broj grupa 2

Ciljevi kolegija Cilj kolegija jest poučavati temelje i napredna znanja i vještine iz zdravstvene njege osoba s psihijatrijskim bolestima.


Student će nakon odslušanog kolegija steći: znanje, razumijevanje i stavove koji se odnose na promociju mentalnog zdravlja i pomoć osobama i njihovim obiteljima u suočavanju s psihičkim poremećajima; vještine potrebne za prikupljanje podataka, planiranje i provođenje zdravstvene njege i evaluaciju ishoda; osnovna teoretska znanja i razumijevanje tehnika pregovaranja, grupne terapije i specifičnih intervencija u kriznim stanjima; sposobnost funkcioniranja kao kompetentni član multidisciplinarnog tima

Student će nakon odslušanog kolegija steći: - znanje i razumijevanje koje se odnosi na mentalno zdravlje - znanja iz područja psihičkih poremećaja i bolesti - steći vlastite stavove spram psihički oboljelih osoba - znanje o osnovnim načelima zdravstvene njege psihičkih bolesnika ( holistički pristup) - biti sposoban pomoći osobama i njihovim obiteljima u suočavanju s psihičkim poremećajima - steći će potrebne vještine za pregovaranje , grupnu terapiju i specifične intervencije u kriznim stanjima - upoznati se sa terapijskim oblicima liječenja psihičkih bolesnika - naučiti procjenu kod hitnog prijema bolesnika sa psihičkim poremećajima ( trijaža) - upoznati se sa zakonskom regulativom osoba koje boluju od psihičkih bolest.


Po svršetku cjelokupne teorijske i praktične nastave, student će moći i znati :

- primijeniti zakonsku regulativu koja se odnosi na psihički oboljele osobe -prikupiti podatke o pacijentu i interpretirati iste u svrhu postavljanja sestrinskih dijagnoza i plana zdravstvene njege - koristiti različite komunikacijske vještine za pregovaranje, grupnu terapiju i specifične intervencije u kriznim stanjima - primijeniti komunikacijske vještine u radu sa agresivnim pacijentom - opisati pacijente i nabrojati sestrinske intervencije za pacijente sa anksioznim

99

poremećajima (PTSP) -opisati pacijente i nabrojati sestrinske intervencije pacijenata sa bolestima ovisnosti (alkohol, psihoaktivne tvari…) - opisati pacijente i nabrojati sestrinske intervencije pacijenata sa demencijom i shizofrenijom -utvrditi sestrinske intervencije i sastaviti plan zdravstvene njege za pacijente sa psihičkim poremećajima



Sadržaj

Sadržaj kolegija usmjeren je na duševno zdravlje i bolest, a nadogradnja je sadržajima koje su 99ezulta stekli kroz psihološku grupu kolegija. Unapređenje duševnog zdravlja i procjena mentalnog statusa čine osnovu za učenje duševnih bolesti, specifičnih tehnika i kontinuirane zdravstvene njege i rehabilitacije. Sadržaj kolegija uključuje uvod u tehnike pregovaranja, intervencije u kriznim stanjima i zdravstvenu njegu bolesnika na odjelima forenzike. Kolegij nudi ipraktična znanja stečena na praktičnim vježbama.

OBVEZNA LITERATURA 2. Sedić B. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika, Visoka zdravstvena škola, Zagreb,

2004.

Dopunska literatura

5. Jakovljević M (ur). Psihijatrija za studente Više medicinske škole. A. G. Matoš, Samobor, 1995. 6. Foy W. D: Liječenje posttraumatskog stresnog poremećaja. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1994. 7. Jakovljević M. Depresija. ProMente, Zagreb, 1998 8. McFarland K. G., Durand Tomas M. Psychiatric and Mental Helth Nursing. J. B. Lippincott com.,

Philadelphia, 1990.

Vrste izvođenja nastave Predavanja, vježbe, praksa - usmena izlaganja , Power Point prezentacija,seminarski radovi

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i kliničkih vježbi

Praćenje rada studenata Popisne liste i knjižica praktične nastave




100

Naziv kolegija Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu



ECTS 4


P S AV LV KV

30 15 30

Broj grupa 2 1 R Kiralj 1 IZV Čavić

3 1 R Kiralj 2 IZV Čavić

3 1 R Kiralj 2 IZV Čavić

Nastavnik Dr. sc. Rudolf Kiralj, predavač Mr. sc. Dalibor Čavić, predavač

Ciljevi kolegija Cilj kolegija je putem predavanja iz metodologije znanstvenoga rada i biostatističkih metoda, naučiti studenta znanstveno-istražćivačkim postulatima u medicinskoj znanosti.


Studenti će usvojiti osnovna znanja iz područja istraživačke metodologije i korištenja statističkih metoda i postupaka, što će ga osposobiti za samostalno praćenje i evaluaciju rezultata vlastitog rada, provođenje jednostavnijih stručnih istraživanja i praćenje stručne literature te doprinijeti razumijevanju informacija značajnih za obavljanje svakodnevnih zadataka u procjeni i praćenju zdravstvenog stanja, skupina i zajednice.


Student će po svršenom kolegiju moći samostalno definirati i analizirati istražćivački problem, znati primijeniti adekvatnu metodu biostatističke analize te interpretirati rezultate istraživanja. Kolegij je bitan preduslov za pisanje završnoga rada koji se upravo temelji na sadržaju kolegija.



Sadržaj

Istraživačka metodologija 1. Istraživački pristup 2. Pregled istraživačkog procesa 3. Izvori i vrste podataka 4. Vrste mjernih ljestvica i karakteristike

mjernog postupka 5. Postupci priklupljanja podataka –

sistematsko promatranje, mjerenje, liste označavanja i ljestvice procjene, intervju, ankete i upitnici, testovi.

6. Izvori stručne literature 7. Izvještaji o 100ezultatima istraživanja

Statistika 1. Uvod u statistiku i biostatistiku 2. Osnovni pojmovi vjerojatnosti 3. Mjere centralne tendencije –

aritmetička sredina, centralna vrijednost, dominantna vrijednost, geometrijska sredina

4. Mjere varijabilnosti – raspon, varijanca i standardna devijacija, koeficijent varijabilnosti

5. Pogreška aritmetičke sredine 6. Normalna raspodjela 7. Standardizirani rezultati – z vrijednost 8. Statistički testovi – t-test i hi

2 – test za

101

različite vrste podataka Povezanost među podacima – korelacija

OBVEZNA LITERATURA 1. Marušić M i sur.: Uvod u znanstveni rad u medicini, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

1. Eterović D, Kardum G: Biostatistika za studente medicine, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, skripta, 2003. 2. Đogaš Z., Kardum. G Osnove informatike za medicinare, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2005.

Vrste izvođenja nastave Predavanja, seminari, vježbe, praksa Prezentacije – slajdovi, klasični oblik auditornih predavanja i vježbi.

Obveze studenata Redovito prisustvovanje nastavi, seminarima i vježbama.





Nositelj predmeta

Tamara Salaj, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega onkoloških bolesnika

Studijski program

Preddiplomski stručni studij sestrinstva


Godina 3.

Bodovna vrijednost –ECTS

2


Predavanja Vježbe Seminari

15 AV

15

Broj grupa 2 3

1. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta je upoznati studenta s osnovnim načelima i vještinama zdravstvene njege oboljelih od onkoloških bolesti. Stečeno i usvojeno znanje i vještine trebaju omogućiti razumijevanje osnovnih načela zdravstvene njege, te primjenu bazičnih vještina u sestrinskoj praksi



- odslušana predavanja - prihvaćen/ocijenjen seminarski rad - izvršene kliničke vježbe


102

Nakon odslušanog kolegija student će: - prikupljati, procjenjivati, analizirati i interpretirati podatke vezane uz zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba onkoloških bolesnika - objasniti, planirati i provoditi zdravstvenu njegu - razviti znanja u procjeni i planiranju zdravstvene njege bolesnika (onkoloških) - objasniti i sudjelovati u planiranju i provođenju terapijskih i dijagnostičkih postupaka. - objasniti i kreirati plan provođenja zdravstvene skrbi kod pojedinca - objasniti i razlikovati prioritete u provođenju zdravstvene skrbi - prepoznavati patofizioloških promjena kod onkoloških bolesnika - pokazati znanja i vještina za rješavanje nepredvidivih situacija u sestrinskoj praksi - odgovoriti na suvremene stručne zahtjeve u skrbi za bolesnike. - objasniti i važnost rada medicinske sestre u timu, te važnost timske suradnje

- dokumentirati sestrinsku skrb


- teorijska i praktična primjena znanja usmjerenih na zdravstvenu njegu bolesnika oboljelih od onkoloških bolesti, s posebnim naglaskom na holistički, sistematski i individualizirani pristup tijekom boravka u bolnici i nakon otpusta kući. - Holistički pristup u zbrinjavanju bolesnika, preventivno djelovanje, te primjena sustavnog, logičnog rješavanja problema kroz proces sestrinske skrbi - procjena stanja bolesnika usmjerena je na patofiziološke osnove poremećaja onkoloških bolesti, planiranje i provođenje zdravstvene njege u kompleksnim i akutnim stanjima. - zdravstvenu njegu zasnovanu na dokazima, fokusiranu na implementaciju znanja i vještina u provođenju zdravstvene njege bolesnika. praćenje stanja bolesnika kroz moderne medicinske tehnologije, nadzor nad oporavkom bolesnika nakon akutnih stanja, planiranje zdravstvene njege i upravljanje kvalitetom zdravstvene njege uz obavezno vođenje sestrinske dokumentacije.

- edukacija pacijenta i njegove obitelj obzirom na kroničnost bolesti, duži period rehabilitacije, palijaciju simptoma, zbog čega se bolest reflektira na pacijentovu obitelj i zajednicu




1.6. Komentari


Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave. Prisustvovanje nastavi odvija se prema objavljenom rasporedu i Pravilniku o studiranju VTSBJ. Studenti su obavezni izraditi seminarski rad na odabranu i/ili predloženu temu te položiti pismeni ispit i/ili usmeni ispit. U seminarskom radu student treba pokazati dobro poznavanje teme, poznavanje i primjenu gradiva obrađenog u okviru kolegija te treba demonstrirati sposobnost pronalaženja relevantnih izvora literature i pokazati sposobnost pisanja i izrade plana zdravstvene njege

onkološkog bolesnika


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit


Projekt



Portfolio


Pismeni i/ili usmeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima, uz prethodno odrađen seminarski rad. Konačna ocjena formira se nakon ocjene seminarskog rada i položenog završnog ispita.

103

Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora. Za prolaznu ocjenu potrebno je 70% točno riješenih zadataka.

1.10. Obvezatna literatura Čukljek S, Zdravstvena njega onkološkog bolesnika (nastavni tekstovi), Zagreb: Visoka zdravstvena škola, 2005


Klinička onkologija , 2013, medicinska naklada (skupina autora) H. Mujagić, Z. Mujagić: Agresivnost tumorske bolesti, 2003 Mirko Šamija,Damir Nemet : Potporno i palijativno liječenje onkoloških bolesnika, med naklada,2010 1.12 .Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu




Nositelj predmeta Marija Kudumija Slijepčević, pred. Tamara Salaj, pred.

Naziv predmeta Zdravstvena njega ovisnika



Godina 2

Bodovna vrijednost –ECTS

2


Predavanja

Seminari AV

15 15

Broj grupa 2 3

1. OPIS PREDMETA


Upoznati studente sa specifičnim problemima i poremećajima vezanim uz ovisničko ponašanje, stigmatizacijom i stavovima društva prema ovisnicima, modelima prevencije i liječenja ovisnika na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.


Nema uvjeta




Nakon odslušanog kolegija student će:

Identificirati aktualne i potencijalne čimbenike rizika za ovisničko ponašanje

http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-3627-agresivnost-tumorske-bolesti

http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-11293-potporno-i-palijativno-lijecenje-onkoloskih-bolesnika

104

Primijeniti dijagnostičke mjerne instrumente u populaciji ovisnika

Usporediti metode rada u grupama ovisnika različite kazuistike

Interpretirati teorije sustava obitelji

Prikazati probleme ovisnika i kreirati programe za promjenu odnosa

Demonstrirati specifične vještine za rad s obiteljima Analizirati prednosti rada u suzaštitnim i samozaštitnim grupama ovisnika

Kreirati programe usmjerene prevenciji ovisnosti i stigmatizacije ovisnika


Ovisnosti – javnozdravstveni problem,

vrste ovisnosti,

psihički poremećaji koji prate ovisnosti,

individualan pristup u radu s ovisnicima,

načela rada s grupom ovisnika,

prednosti grupnog rada,

specifične vještine voditelja grupe,

rad s grupom u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti,

bihevioralna terapija,

obiteljska terapija,

samozaštitne i suzaštitne grupe,

sestrinski problemi (dijagnoze), intervencije i evaluacije rada grupe.

1.6. Komentari


Obveze studenta su prisustvo na predavanjima (60%), obavljanje vježbovne nastave u praktikumu i ustanovama.


Pohađanje nastave

0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit 1,5 Usmeni ispit Esej Istraživanje



Portfolio


Pismeni ispit provodi se na redovnim ispitnim rokovima. Završni pismeni ispit sastoji se od niza zadataka koji sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. Radi se o zadacima višestrukog izbora i zadacima dopunjavanja. Ocjena iz završnog pismenog ispita izvodi se iz postotka točno riješenih zadataka temeljem sljedeće skale:






1. Sedić B. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika. Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2006.


Nastavni tekstovi

105

https://www.ncsbn.org/SUDN_10.pdf (SUBSTANCEUSEDISORDERIN NURSING, AResource Manual andGuidelines forAlternative andDisciplinaryMonitoring Programs





https://www.ncsbn.org/SUDN_10.pdf

106

2.6. Ispitni rokovi

Kolegij

1. redoviti zimski rok 01.02.2015.- 14.02.2015

2. redoviti zimski rok 15.02.2015.- 28.02.2015

Izvanredni proljetni rok 01.04.2015.-30.04.2015.

1. redoviti ljetni rok 15.06.2015.- 30.06.2015.

2. redoviti ljetni rok 01.07.2015.- 14.07.2015.

1. redoviti jesenski rok 01.09.2015.- 14.09.2015.

2. redoviti jesenski rok 15.09.2015.- 30.09.2015.

1. GODINA STUDIJA

Filozofija i etika u sestrinstvu

Osnove medicinske kemije i biokemije

Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja

Anatomija

Fiziologija

Mikrobiologija s parasitologijom



Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo

Izborni kolegij I- Uvod u opće kliničke vještine

Strani jezik I Engleski


Informatika u zdravstvenoj njezi

Komunikacijske vještine

04.02.2015. 16:00 h

18.02.2014. 16:00 h

15.04.2014. 16:00 h

24.06.2014. 16:00h

08.07.2014. 16:00 h

02.09.2014. 16:00 h

16 .09.2014. 16:00 h

Farmakologija



Dijetetika

Kliničke vježbe I

Izborni kolegij II_ Intrahospitalne infekcije

Strani jezik II- Engleski

107


2. GODINA STUDIJA

Farmakologija

Klinička medicina 1

Interna medicina

Infektologija

Neurologija

Dermatovenerologija

Klinička propedeutika

Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja

Medicinska sociologija

Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo


Strani jezik - Engleski 3

Strani jezik - Njemački 3

IZBORNI 3- Mentalna higijena i osnove

psihoterapije

IZBORNI 3-Zbrinjavanje rana

Klinička medicina 2-Pedijatrija

Klinička medicina 2-Ginekologija i porodništvo

Zdravstvena njega djeteta

Zdravstvena njega majke i novorođenčeta


Kliničke vježbe zdravstvene njege 2

Strani jezik - Engleski 4

Strani jezik - Njemački 4

IZBORNI 4-Zdrastvena njega kronično bolesnog

djeteta

IZBORNI 4-Rehabilitacija u zdravstvenoj njezi

3. GODINA STUDIJA

108

Javno zdravstvo

Klinička medicina 3-Kirurgija

Klinička medicina 3-Oftalmologija

Klinička medicina 3-Otorinolaringologija

Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 1

Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 1



Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1

Zdravstvena njega u zajednici 1

Klinička medicina 4-Psihijatrija

Klinička medicina 5-Hitna medicina

Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 2


Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 2

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2

Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu

Zdravstvena njega u zajednici 2

Izborni 6-Zdravstvena njega onkoloških bolesnika

Izborni 6- Zdravstvena njega ovisnika

109

2.7. Ustroj i način izvođenja nastave za izvanredne studente Nastava se na izvanrednom studiju izvodi tijekom jedne akademske godine, a usporedno s nastavom na redovitom studiju. Nastava za izvanredne studente izvodi se tijekom tjedna u poslijepodnevnim terminima, nakon 16:00 sati i vikendom. Radi ekonomičnosti i racionalnosti, nastava za redovite i izvanredne studente izvodi se zajednički kad je to moguće obzirom na prostorne, zakonske i druge uvjete. Izvanredni studenti su obvezni prisustvovati predavanjima, odnosno teorijskom dijelu nastave u iznosu od najmanje polovinu obveza (50% utvrđenih za redovite studente), osim ukoliko nositelj kolegija ne propiše drugačije. Neprisustvovanje predavanjima ne oslobađa izvanredne studente drugih obveza prema pojedinim predmetima (auditorne ili laboratorijske vježbe, programi, mjerenja, seminarski radovi i sl.).

2.8. Ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave 2.8.1. Klinička obuka i kliničke vježbe

Klinička obuka tijekom nastave i kliničke vježbe tijekom ljeta obvezni su i sastavni dio nastavnog procesa na Stručnom studiju sestrinstva. Planiranje, organizaciju i druge poslove oko izvođenja stručne prakse provodi voditelj stručne prakse koji u

neposrednoj komunikaciji s koordinatorima prakse u nastavnim bazama organizira, prati i nadzire urednost

realizacije praktične nastave i ljetne prakse.

Realizacija programa kliničke obuke tijekom nastave prati se i vrednuje knjižicom praktične nastave koju

potpisuju mentori nastavnih baza, a verificira predmetni nastavnik.

Način izvođenja stručne prakse uređen je Pravilnikom o stručnoj praksi i terenskoj nastavi.

2.8.1.1. Plan realizacije kliničke obuke i kliničkih vježbi

1. GODINA STUDIJA-NOVI PROGRAM Ukupan broj upisanih studenata: 110 (30 redovitih, 80 izvanrednih) Broj studenata u grupi: KL-6; PKL-4 Broj grupa:18 ( 5 redovitih; 13 izvanrednih)

Naziv kolegija

Klinička obuka KL i PKL

1. semestar 2. semestar

Broj sati Broj dana Broj sati Broj dana


(60+25) 11 110

60+50 14


(70+30) 13 110

(80+30) 14

Izborni kolegij I- Uvod u opće kliničke vještine 60

(30+30) 8 0 0

Izborni kolegij II- Intrahospitalne infekcije 0 0 60

(30+30) 8

Kliničke vježbe I 0 0 150

(120+30) 15

Ukupno 245 31 430 50

110

2. GODINA STUDIJA-STARI PROGRAM Procjenjeni broj studenata:: 148 (48 redovitih, 100 izvanrednih) Broj grupa:24 ( 8 redovitih; 16 izvanrednih)

Naziv kolegija


Broj sati Broj dana

Broj sati Broj dana


Zdravstvena njega djeteta 0 45 6

Zdravstvena njega majke i novorođenčeta 0 45 6

Kliničke vjezbe zdravstvene njege 2 0 120 15

Ukupno 45 6 255 32

3. GODINA STUDIJA-STARI PROGRAM Procjenjeni broj studenata:: 140 (40 redovitih, 100 izvanrednih) Broj grupa:23 ( 6 redovitih; 17 izvanrednih)

Naziv kolegija


Broj sati Broj dana

Broj sati Broj dana

Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama 15 2


Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 30 4 15 2


Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 30 4 30 4

Zdravstvena njega u zajednici 30 4 30 4

Ukupno 165 21 120 15

111

2.8.2. Konzultacije

Ime i prezime nastavnika Kolegij Vrijeme konzultacija

Mjesto konzultacija Telefon e-mail skype Napomena

Ksenija Matuš, pred. Filozofija i etika u sestrinstvu

Dr.sc. Rudolf Kiralj, pred. Osnove medicinske kemije i biokemije, Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu

Anita Jug Klobučić, pred. Osnove fizike, radiologije i zaštite od zračenja

Doc.dr.sc. Ivan Krešimir Lukić Anatomija

Dr. sc. Anita Lukić, pred. Fiziologija

Dr. sc. Sven Kurbel, pred. Fiziologija

Prof.dr.sc. Antun Beus Mikrobiologija s parasitologijom, Klinička medicina 1-Infektologija

Melita Mesar, pred. Osnove zdravstvene njege 1

Ksenija Eljega, pred.

Osnove zdravstvene njege 1, Osnove zdravstvene njege 2, Proces zdravstvene njege 2, Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja, Zdravstvena njega odraslih 3

Andrea Starčević, pred. Proces zdravstvene njege 1, Proces zdravstvene njege 2

Đurđica Grabovec, pred. Proces zdravstvene njege 1, Proces zdravstvene njege 2

Mr.sc. Ina Stašević, v.pred. Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo

Doc.dr.sc. Mario Ivanuša Uvod u opće kliničke vještine, Klinička medicina 1-Interna medicina, Klinička propedeutika

Ivana Jurković, pred. Strani jezik_Engleski I,II,III,IV Snježana Krznarić, pred. Strani jezik_Njemački I,II,III,IV

112

Božidar Hršak, v.pred. Informatika u zdravstvenoj njezi

Mr.sc.Tatjana Badrov, pred. Komunikacijske vještine srijeda

14:00-15:30 ured

prodekanice 043 241 201 [email protected] taba0607

Mislav Klobučić, pred. Farmakologija

Sabina Bis, pred. Osnove zdravstvene njege 2, Rehabilitacija u zdravstvenoj njezi

Izv.prof.dr.sc. Jasna Čerkez Habek

Dijetetika, Klinička medicina 5-Hitna medicina

Valentina Košćak, pred. Intrahospitalne infekcije, Zdravstvena njega odraslih 4

Mr.sc.Duška Šklebar,pred. Klinička medicina 1-Neurologija

Tajana Borlinić-Malnar,pred. Klinička medicina 1-Dermatovenerologija

Ružica Mrkonjić, pred. Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja

Sani Lukić, pred. Medicinska sociologija

Gordana Šantek Zlatar, pred. Zdravstvena njega odraslih 1, Zdravstvena njega odraslih 2

Marija Kudumija Slijepčević, pred.

Mentalna higijena i osnove psihoterapije, Klinička medicina 4-Psihijatrija, Zdravstvena njega ovisnika

Mirna Žulec, pred. Zbrinjavanje rana, Zdravstvena njega majke i novorođenčeta, Zdrastvena njega kronično bolesnog djeteta

Karakaš Mirjana, pred. Klinička medicina 2-Pedijatrija

Izv.prof.dr.sc. Dubravko Habek Klinička medicina 2-Ginekologija i porodništvo

Goranka Rafaj, pred. Zdravstvena njega djeteta, Zdravstvena njega gerijatrijskih

mailto:[email protected]

113

bolesnika 1, Zdravstvena njega u zajednici 2

Dr.sc. Zrinka Puharić, pred. Javno zdravstvo

Mr.sc.Davorin Diklić, pred. Klinička medicina 3-Kirurgija

Dr.sc. Boris Kirin, pred. Klinička medicina 3-Kirurgija

Dr.sc.Igor Knezović, pred. Klinička medicina 3-Oftalmologija

Dr.sc.Stjepan Grabovac, pred. Klinička medicina 3-Otorinolaringologija

Marina Friščić, pred. Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 1, Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 2

Gordana Štefoković, pred. Zdravstvena njega odraslih 2, Zdravstvena njega u zajednici 1

Živko Stojčić, pred.

Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama, Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 1, Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 2

Tamara Salaj, pred.

Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 1, Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2, Zdravstvena njega onkoloških bolesnika, Zdravstvena njega ovisnika

Vesna Sertić, pred. Zdravstvena njega u zajednici 1

dr.sc. Ivan Šklebar, pred. Klinička medicina 5-Hitna medicina

Gordana Valpotić, pred.

Klinička medicina 5-Hitna medicina

mr.sc. Dalibor Čavić

Osnove istraživačkog rada u sestrinstvu

114

2.8.3. Mentorski rad sa studentima Cilj mentorskog rada sa studentima je podrška prilagodbi studenata prve godine studija radi unapređenja postignuća studenata. Mentori studentima prve godine su zaposleni nastavnici i suradnici Visoke tehničke škole te studenti viših godina. Mentor-nastavnik prvenstveno ima savjetodavnu ulogu kojom pridonosi uspješnosti studiranja studenata Visoke tehničke škole u Bjelovaru. Mentor-student je student više godine studija koji je uspješno završio svoje obveze prethodnog razdoblja.

Mentor-student pomaže studentima prve godine da se lakše snađu u prvom razdoblju studija: gdje je organizirana

studentska prehrana, kako gdje i kako učiti, kako organizirati ispitne rokove, gdje pronaći dodatne materijale,

kako se snalaziti po gradu...

Sudjelovanje u mentorskom radu sa studentima tijekom jedne akademske godine smatra se posebnim

postignućem i po završetku studija upisuje u dodatnu ispravu o studiju.

Mentor student surađuje s mentorom nastavnikom, razmjenjuju informacije, dogovaraju i organiziraju sastanke sa studentima. Zaduženja mentora-nastavnika:

upoznaje studente s organizacijom Visoke škole, službama, zgradama, akademskim ponašanjem, etičkim načelima u akademskoj zajednici, te svojom ulogom kao mentora;

informira studente o svim aktualnostima vezanim uz nastavne i stručne aktivnosti od interesa za studente (npr. pruža informacije o njihovim pravima i obvezama tijekom studija, o studijskom programu i eventualnim promjenama programa, mobilnosti, mogućnostima sudjelovanja na skupovima i slično);

savjetuje i usmjerava studente tijekom studija uvažavajući njihove akademske sposobnosti, želje, sklonosti i mogućnosti studenata, a u svrhu poboljšanja efikasnosti i uspješnosti studiranja (npr. pomaže studentima u odabiru izbornih kolegija s obzirom na sadržaj kolegija, broj ECTS bodova, vrijeme održavanja kolegija i slično);

razgovara sa studentima o njihovim poteškoćama u izvršavanju studentskih obveza i kolegijalno ih savjetuje kako te poteškoće prevladati (npr. poteškoće u praćenju nastave, u načinu učenja, u korištenju izvora znanja).

U skladu sa svojom ulogom mentori-nastavnici trebaju:

biti dobro upoznati s ključnim dokumentima važnim za obavljanje mentorskoga rada i to: Statutom Visoke tehničke škole u Bjelovaru, Pravilnikom o studiranju, Izvedbenim planom nastave za sve godine studija, Pravilnikom o završnim radovima, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti nastavnika itd;

pratiti studente i njihov rad te voditi evidenciju o sastancima sa studentima (obrazac je u prilogu ovog naputka);

u razgovorima sa studentima prikupljati informacije koje mogu unaprijediti kvalitetu studijskoga programa i njegove provedbe. Informacije mentor prenosi voditelju studija i predstavniku za kvalitetu.

Mentori su dužni prvi puta se sastati sa svojom grupom studenata u prvom mjesecu nakon početka nastave u prvom semestru I. godine studija. Nakon toga mentori trebaju organizirati skupni sastanak sa svim studentima kojima su mentori minimalno dva puta u semestru u skladu sa svojim obvezama i mogućnostima, te biti dostupni studentima za pojedinačne sastanke u vrijeme redovitih konzultacija i svakodnevno putem e-maila. Termin konzultacija mentor je dužan objaviti studentima početkom semestra.

115

Nakon sastanka sa studentima mentori zapisnik dostavljaju voditelju studija, prodekanu za nastavu i predstavniku za kvalitetu. Zapisnik sa sastanka sadrži potpisnu listu prisutnih studenata, sažetak razgovora, zaključke i prijedloge unapređenja. Mentoru u radu pomažu voditelj studija i prodekan za nastavu koji su, na zahtjev mentora-nastavnika

prisustvovati sastanku sa studentima.

Raspored studenata : studenti su podijeljeni po mentorskim grupama.

U akademskoj 2014./2015. godini studentima prve godine imenuju se mentori:

116

2.8.4. Koordinatori i mentori u nastavnim bazama-radilištima

Nastavna baza-radilište Opća bolnica Bjelovar

Koordinator nastave baze (ime i prezime)

Semestar

Naziv kolegija Broj sati Ukupno (KL+PKL)

Odjel Mentori

1. Osnove zdravstvene njege

85 (60+25)

1. Proces zdravstvene njege

100 (70+30)

1. Izborni kolegij I- Uvod u opće kliničke vještine

60 (30+30)

2. Osnove zdravstvene njege 110

60+50

2. Proces zdravstvene njege 110

(80+30)

2. Izborni kolegij II- Intrahospitalne infekcije

60 (30+30)

2. Kliničke vježbe I

150 (120+30)

3. Zdravstvena njega odraslih 45


4. Zdravstvena njega djeteta 45

4. Zdravstvena njega majke i novorođenčeta

45

4. Kliničke vježbe zdravstvene njege 2

120

5. Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama

15

5. Koordinacija i supervizija zdravstvene njege

30

5. Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika

30


5. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika

30

5. Zdravstvena njega u zajednici 30

6. Koordinacija i supervizija zdravstvene njege

15

6. Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika

15


6. Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika

30

6. Zdravstvena njega u zajednici 30

117

Napraviti tablice za ostale nastavne baze Opća bolnica Bjelovar KB Dubrava Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije Dom za starije i nemoćne osobe Bjelovar Dom zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije Opća bolnica “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica Dom za psihički bolesne odrasle osobe Bjelovar

Mentori OBBJ 1.GODINA STUDIJA SESTRINSTVA (redovni i izvanredni studij) KOLEGIJI: OSNOVE ZDR. NJEGE I i PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE I Kicivoj Jadranka; bacc.m.s. Marijan Štefoković Jasmina; bacc.m.s. Perijević Ivan; bacc.m.t.. Aušperger Tanja; bacc. m.s. Šarić Josipa; bacc.m.s. nije na novom popisu Pokos Kristina; bacc.m.s. Ivkica Čukman; bacc.m.s. 2. GODINA STUDIJA SESTRINSTVA (redovni i izvanredni studij) KOLEGIJ: ZDRAVSTVENA NJEGA ODRASLIH I – Zdr. njega internističkih bolesnika Gazić Mario; bacc.m. s. nije na novom popisu Prpić Ružica; bacc.m.s. Tijan Nikolina; bacc.m.s. 3. GODINA STUDIJA SESTRINSTVA (redovni i izvanredni studij) KOLEGIJ: ZDRAVSTVENA NJEGA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA Grčić Tanja; bacc.m.s.

KOLEGIJ: ZDRAVSTVENA NJEGA PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA Salaj Tamara; bacc.m.s. Malešević Igor; bacc.m.t. Grabovac Đurđica; bacc.m.s. Dželajlija Milijana; bacc.radni terapeut

KOLEGIJ: ZDRAVSTVENA NJEGA GERIJATRIJSKIH BOLESNIKA Šola Marija; bacc.m.s. . nije na novom popisu KOLEGIJ: ZDRAVSTVENA NJEGA U ZAJEDNICI ????? Šestak Jasna; bacc.m.s. nije na novom popisu Stankić Sanja; bacc.m.s. nije na novom popisu Vukojić Maja; bacc.m.s. nije na novom popisu Ivančić Dubravka; bacc.m.s. nije na novom popisu Rajković Natalija; bacc.m.s. nije na novom popisu

1.GODINA STUDIJA SESTRINSTVA (redovni i izvanredni studij) KOLEGIJ: -OSNOVE ZDR. NJEGE II i PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE II Kristina Pokos; bacc.m.s. Ivkica Čukman; bacc.m.s.

Kicivoj Jadranka; bacc.m.s. Marijan Štefoković Jasmina; bacc.m.s. Perijević Ivan; bacc.m.t..

118

Aušperger Tanja; bacc. m.s. 2. GODINA STUDIJA SESTRINSTVA (redovni i izvanredni studij) KOLEGIJ: -ZDRAVSTVENA NJEGA ODRASLIH II (neurologija) Kicivoj Jadranka; bacc.m.s. Perjević Ivan; bacc.m.t.

Marijan Štefoković Jasmina; bacc.m.s. Aušperger Tanja; bacc. m.s.

KOLEGIJ:- ZDRAVSTVENA NJEGA DJETETA Nemet Marijana; bacc.m.s. KOLEGIJ:- ZDRAVSTVENA NJEGA MAJKE I NOVOROĐENČETA Božica Starčić; bacc.m.s. 3. GODINA STUDIJA SESTRINSTVA (redovni i izvanredni studij) KOLEGIJ: ZDRAVSTVENA NJEGA ODRASLIH III i IV; -Zdr. njega kirurških bolesnika Mlinac Lidija; bacc.m.s. Ključar Anđela; bacc.m.s. KB DUBRAVA KOLEGIJI: Osnove zdravstvene njege I i II, Proces zdr. njege I i II i Zdravstvena njega odraslih I, II, III i IV Melita Mesar;dipl. med. techn. predavač Andreja Starčević; dipl. med.techn, predavač Ružica Mrkonjić, dipl.med.techn,predavač OB KOPRIVNICA KOLEGIJI: Osnove zdr. njege I i II, Proces zdr. njege I i II, Zdr. njega I i II Gordana Šantk Zlatar;dipl.med.techn. predavač KOLEGIJI: Zdr. njega djeteta, Zdr. njega majke i novorođenčeta, Zdr. njega u zajednici Vesna Sertić; dipl.med.techn. predavač KOLEGIJI: Zdr. njega psihijatrijskih bolesnika, Zdravstvena njega odraslih III i IV Marina Friščić; dipl.med.techn. predavač Popis mentora OBBJ imenovanih u dopisu od 3.7.2014.

Vesna Pleskalt- nova Marijana Nemet Božica Puzak- nova Kristina Pokos lvkica Čukman Lidija Mlinac Anđela Ključar Tamara Salaj lgor Malešević Đurđica Grabovac Milijana Dželajlija Ružica Prpić

119

Nikolina Tijan Daliborka Vukmanić nova Zdenka Mužina- nova Tanja Aušperger Jasmina Marijan Stefoković lvica Perjević Jadranka Kicivoj Bojan Bakić- novi Božica Starčić Andrijana Premuž- nova Mirela Vranić- nova Marija Radotić- nova

Documents

ZA AKADEMSKU 2014./2015. GODINU · 2017-10-27 · Zdravstvena njega kronično bolesnog djeteta ... Zdravstvena njega djeteta 45 10 35 7 Zdravstvena njega majke i novorođenčeta 45