Z A P I S N I K sa 18. sjednice Gradskoga vijeća Grada Osijeka održane 29. ožujka 2019. u Velikoj vijećnici, Županijska 4, s početkom u 9,00 sati. Predsjednik dr.sc. Željko Požega otvara 18. sjednicu Gradskoga vijeća Grada Osijeka. Pozdravlja nazočne vijećnike, gradonačelnika, zamjenike gradonačelnika, predstavnike upravnih odjela i službi Grada Osijeka, predstavnike trgovačkih društava i ustanova, predstavnike nacionalnih manjina, predstavnike medija, građana i ostale nazočne. Konstatira da je temeljem predanih evidencijskih listića sjednici nazočan 31 vijećnik od ukupno 37 vijećnika, što je dovoljno za pravovaljano odlučivanje. Nazočni vijećnici: 1. Amanović Bojan 2. Babić Marin 3. Biočić Željko 4. Blagojević Milan 5. Dmitrović Nebojša 6. Galić Mario 7. Ilić Mirela 8. Kamenko Milan 9. dr.sc. Knežević Neđeljko 10. Kolombo Krunoslav 11. Kopljar Marijana 12. Kovačević Željko 13. dr.sc. Kovačić Mislav 14. Kuduz Vinko 15. mr.sc. Lovoković Danijela 16. Miloš Marinko 17. Mišević Sanja 18. Nalio Zdravko 19. Opačak Milan 20. dr.sc. Palić Mato 21. Pašuld Sanda 22. dr.sc. Požega Željko 23. Šatvar Karlo 24. mr.sc. Šerić Drago 25. Šimičić Kristijan, 26. Šojat Ivana 27. Tičinović Mirela 28. Tkalec Andrašec Mariana 29. prof.dr.sc. Tomas Srećko 30. Vlahović Mirta 31. mr.sc. Vulin Dragan Nisu nazočni vijećnici: Đapić Anto, Ham Vladimir, Nikolov Jadranka, Novokmet Vedran, Škaro Viktor i Vuka Zvonko

2

Ostali nazočni: Ivan Vrkić, gradonačelnik, Boris Piližota, zamjenik gradonačelnika, Žana Gamoš, zamjenica gradonačelnika, Željko Lončar, pročelnik Ureda Gradonačelnika, Marija Garić, pročelnica Ureda Grada, David Krmpotić, pročelnik Upravnog odjela za financije i nabavu, Dražen Alerić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo, Kornelija Mlinarević pročelnica Upravnog odjela za programe Europske unije, Ljiljana Belajdžić, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša, Siniša Gregoran, pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, prometnu i mjesnu samoupravu, Hrvoje Kučan, pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje imovinom i vlasničko-pravne odnose, Milena Kordi, voditeljica Unutarnje revizije Grada Osijeka, Tomislav Krolo, pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, Anamarija Matić Kardoš, zamjenica pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, Sanela Mihalj, pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, Davor Vić, direktor Unikoma d.o.o., Hrvoje Ostrički, direktor Ukopa d.o.o., Mario Šapina, direktor GPP-a d.o.o., Nataša Brčić, direktorica Športskih objekata d.o.o., Bojan Bodražić, direktor Zavoda za stanovanje d.o.o., Alen Vukašinović direktor Osječkog sajma d.o.o., Marija Štambuk Čabaj, ravnateljica Dječjih vrtića Osijek, Miroslav Amrein, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Osijek, Lea Mandić Porc, djelatnica Ureda Gradonačelnika, Ružica Šimić, zamjenica pročelnice Ureda Grada, Nataša Ižaković, savjetnica u Odsjeku za rad Gradskog vijeća i Gradonačelnika, Sanja Farkaš, Verica Relja, Matko Mance i Marko Budimir, djelatnici Ureda Grada. UTVRĐIVANJE DNEVNOGA REDA Uz poziv za sjednicu vijećnicima je dostavljen prijedlog dnevnog reda za tematsku raspravu, uz napomenu da će materijal dobiti naknadno i da je materijal informativnog karaktera te se o istom neće glasovati. Naknadno je dostavljen prijedlog za dopunu prijedloga dnevnog reda točkom: - „Prijedlog Odluke o odustanku od dodjele sredstava za Projekt „Izgradnje reciklažnog dvorišta Donji grad“ na lokaciji k.č.br. 9992/1 k.o. Osijek“ i - Izvješće sa sjednica radnih tijela Gradskog vijeća. Predsjednik poziva vijećnika da iznesu, ukoliko imaju prijedloge za izmjene i dopune predloženog dnevnog reda. S obzirom da nije bilo prijedloga za izmjene i dopune dnevnog reda predsjednik stavlja na glasovanje prijedlog da se predloženi dnevni red dopunom novom točkom „Prijedlog Odluke o odustanku od dodjele sredstava za Projekt „Izgradnje reciklažnog dvorišta Donji grad“ na lokaciji k.č.br. 9992/1 k.o. Osijek“ Nakon provedenog glasovanja konstatira da je prijedlog prihvaćen jednoglasno i to s 31 glasom „za“. Predsjednik stavlja na glasovanje predloženi dnevni red u cjelini s prihvaćenom dopunom. Nakon provedenog glasovanja konstatira da je jednoglasno i to s 31 glasom „za“ prihvaćen slijedeći D N E V N I R E D 1. Tematska rasprava o: 1. Stanju gospodarstva u Gradu Osijeku i pregled mjera koje se provode s ciljem poticanja razvoja poduzetništva i gospodarstva; 2. Razvojnim projektima (su)financiranim iz EU programa;

3

2. Prijedlog Odluke o odustanku od dodjele sredstava za Projekt „Izgradnje reciklažnog dvorišta Donji grad“ na lokaciji k.č.br. 9992/1 k.o. Osijek. Prelazi se na rad prema utvrđenom dnevnom redu. TOČKA 1. TEMATSKA RASPRAVA O: 1. STANJU GOSPODARSTVA U GRADU OSIJEKU I PREGLED MJERA KOJE SE PROVODE S CILJEM POTICANJA RAZVOJA PODUZETNIŠTVA I GOSPODARSTVA; 2. RAZVOJNIM PROJEKTIMA (SU)FINANCIRANIM IZ EU PROGRAMA; Potrebna obrazloženja dat će g. Tomislav Krolo, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i gđa Kornelija Mlinarević, pročelnica Upravnog odjela za projekte EU. Odbor za financije i gospodarstvo razmatrao je prijedlog za tematsku raspravu i isti primio k znanju. Predsjednik je pozvao pročelnike da daju uvodno obrazloženje. Tomislav Krolo, pročelnik, iznosi: „Danas imam čast otvoriti ovu sjednicu i raspravu svojim nastupom. Prije nego što pređemo na prezentaciju koju je predsjednik Gradskoga vijeća najavio premijerno bih vam prikazao jedan promotivni spot o gospodarstvu grada Osijeka u kojem ćemo se u budućnosti obraćati svim potencijalnim investitorima koji o gradu Osijeku malo ili ni malo ne znaju i dočarat ćemo im to vizualno kako se već može s filmom koji traje otprilike 4 minute.“ Prezentacija filma. Tomislav Krolo, pročelnik, iznosi: „Nakon premijere ovog promotivnog spota krećemo na prezentaciju. U prezentaciji u prvom dijelu iznijeti ću ključne pokazatelje trenutnog stanja osječkog gospodarstva, a u drugom dijelu fokusirat ću se na to što Grad Osijek svojim aktivnim mjerama radi da to isto stanje koje je trenutno, sutra bude bolje. Da bi mogli uopće donijeti nekakve mjere koje su efektivne trebamo prvo poznavati trenutno stanje osječkog gospodarstva, a ovo je jedan od podataka koji je nužan za definirati kakva je struktura poslovnih subjekata u Osijeku prema broju zaposlenih i onda vidimo da gotovo 50% svih subjekata se nalazi u segmentu jedna do tri zaposlena, to su mikro subjekti. Jezgra osječkog gospodarstva su mikro gospodarski subjekti. Druga stvar koju ovdje vidimo je da 99% svih subjekata spada u segment mikro, mali i srednji poduzetnici prema broju zaposlenih koji je manji od 250. Na temelju toga donosimo neke zaključke, ne bi bilo pametno da mjere radimo na pamet jer bi onda i njihov efekt bio vrlo upitan pa to ni ne radimo tako nego kada smo utvrdili kome se zapravo s mjerama obraćamo, slijedeću stvar koju moramo uzeti u obzir je da Osijek kao jedinica lokalne samouprave djeluje u okviru zakona Republike Hrvatske. Na pitanje što Grad uopće može napraviti odgovor je da Grad prema zakonu o poticanju malog gospodarstva može ovim subjektima koji su mikro, mali i srednji izaći s mjerama potpore, to i radimo. Druga stvar koja je definirana, a ovaj puta je definirana uredbom europske komisije o potporama male vrijednosti, kaže koliko mi to novaca njima možemo dati, a ta je granica 200 tisuća eura u periodu od 3 kalendarske godine. To su okviri u kojima mi moramo djelovati, okviri RH i okviri EU. Još jedna stvar koja je bitna za napomenuti, a ponovno je vezana uz mjere. U tom segmentu do 250 zaposlenih kojima su naše mjere namijenjene ovaj segment s nula zaposlenih ne može

4

se prijavljivati. Odluka Grada Osijeka je da tvrtke koje se prijavljuju na mjere moraju imati najmanje jednoga zaposlenog, pa onda praktično tih 23% tvrtki koje nemaju zaposlenih nisu zadovoljile osnovni kriterij za prijavu na bilo kakve mjere. Ovako izgleda trend gospodarstva u periodu od 2015. do 2017., naravno da podatke za 2018. još u ovom trenutku nemamo jer je prijava tek do 30.4., negdje u lipnju se očekuju podaci ali ovi pokazatelji su evidentno pozitivni, a temelje se na podacima tvrtki sa sjedištem u gradu Osijeku i ovdje se s troznamenkastim rastom posebno ističu investicije što bi rekao da treba sve nas posebno veseliti jer te investicije od 1.160.000.000,00 kuna u 2017. znače da su poslovni subjekti investirali u nekretnine, postrojenja ili opreme u dugotrajnu imovinu koja će rezultat dati tek u perspektivi u 2018., 2019. ili 2020. i taj rast od preko 100% govori da je to zapravo dobar zalog i za budućnost. Druga stvar koju bih istaknuo kao vrlo pozitivnu je izvozno-uvozna bilanca koja je pozitivna u obje godine, ali izvoz pri tome još raste brže nego uvoz. Budući da iz godišnjih financijskih izviješća nemamo podatke za 2018. ovaj podatak sam izvukao koji imamo za 2018., a to je kakva je situacija s novostvorenim i ugašenim subjektima tijekom navedene godine. Ovdje nemamo povijesnih podataka da bi stavio u kontekst, usporedio sam s drugim gradovima jer sam podatak od 890 novostvorenih subjekata što zapravo znači? Moramo ga staviti u nekakve relacije. Usporedio sam sa gradovima s kojima mislim da se trebamo uspoređivati i prema tim pokazateljima pokazuje da je poduzetnička dinamika u gradu pozitivnije izražena nego u gradovima s kojima se uspoređujemo što je naravno pozitivna stvar jer je na koncu rezultirala da je pozitivna razlika između novostvorenih subjekata poduzetnici koji su se odlučili ući tek u posao bitno veća od ovoga koji su ugasili svoje subjekte. U periodu 2016.-2018. zaposlenost prema mjestu rada u Osijeku je narasla i tu je samo bitno još napomenuti što znači zaposlenost prema mjestu rada jer postoji za zaposlenost nekoliko kriterija kako se stvari mogu mjeriti. Ova brojka od 48 tisuća zaposlenih govori da na području grada Osijeka radi toliko ljudi bez obzira da li oni imaju prebivalište u Osijeku, izvan Osijeka, izvan županije, znači netko tko radi u Konzumu u Portanovoj, a živi u Vukovaru je u ovoj brojci jer tu spadaju sve tvrtke ne samo koje imaju sjedište u Osijeku nego koje imaju registriranu poslovnicu u Osijeku i ti ljudi rade u Osijeku. Nezaposlenost u istom periodu je značajno smanjena i rekao bi da sve ovo jasno govori da se i tu trendovi mijenjaju i da moramo postati svjesni da nama ključni problem više nije nezaposlenost nego je kreiranje adekvatne radne snage za tvrtke koje posluju na području grada Osijeka, a obrazovanje je nešto što će u perspektivi doći u fokus puno više nego na pitanje kako riješiti nezaposlenost. Iz materijala koji su vam poslani i koji sadrže puno više informacija nego što ću ovdje iznijeti na prezentaciji jer smatram da nema ni potrebe prolaziti sve izdvojeno je ovo koji su najvažniji gospodarski sektori, a to je ponovno važno da kada mi kreiramo mjere da znamo prema kome ih kreiramo. Prerađivačka industrija je po svim kriterijima apsolutno najvažniji sektor u gradu Osijeku, zapošljava najviše ljudi, generira najveći prihod i u ukupnom iznosu sudjeluje sa preko 50% cjelokupnog gospodarstva grada. Trgovina na veliko, poljoprivreda i građevinarstvo prema drugim kriterijima još spadaju među najvažnije, a sektor informacije i komunikacije daleko najbrže raste i od drugih sektora i od cjelokupnog gospodarstva grada. Sada dolazimo do toga što mi radimo konkretno prema poduzetnicima da potičemo poduzetništvo i stanje gospodarstva mijenjamo na bolje. U periodu od četiri godine 30 puta je povećano ulaganje u opći program poticanja razvoja poduzetništva na području grada Osijeka. Na kraju prošle godine napravili smo detaljnu analizu kako su se dodjeljivale potpore, vidimo nešto manje od 2,4 milijuna kuna je dodijeljeno. Kada govorimo o iznosima stvari se mogu relativizirati kao i bilo što radite pa se može reći 2,4 milijuna kuna na sve poduzetnike grada, nije to baš nešto, ali je zato što oni kojima je to namijenjeno kažu da je to jako dobro, a to je ključni kriterij, znači nije ono što mi mislimo, nego što misle oni koji to koriste. U prosjeku vidimo da gotovo pola iznosa otišlo je na poduzetnike početnike i sada se tu ponovno vraćamo i na onaj broj poduzetnika početnika u Osijeku koji je veći nego u drugim gradovima i na

5

činjenicu da je pomoć najpotrebnija poduzetnicima početnicima koji nemaju izgrađeno tržište, koji nemaju još svoje kupce i njima taj iznos, a prosječna potpora u 2018. poduzetnicima početnicima bila je na razini 12 tisuća kuna jako puno znači. Mjera II. za opremu i strojeve bila je jedina od svih 7 mjera koje je namijenjeno isključivo k' dva sektora, a to su sektor prerađivačke industrije i IT iz razloga koji sam već naveo. Prerađivačka industrija je najvažniji sektor, IT je najbrži i mi smo tu sredstva fokusirali da IT nastavi rasti tim trendom, a prerađivačka industrija da se nastavi etablirati. Kada govorimo o čitavom efektu ovoga dvije su stvari zašto je ovo jako važno gradu. Prva je što ako ne bi smo ovo radili, a govorili da nam je poduzetništvo u Osijeku jako važno i da su nam poduzetnici važni onda bi poduzetnici mogli s pravom postaviti pitanje ako ste već važni pa ono „show me the money“ tko što je Tom Cruise u Jerry Maguire rekao, pokažite nam to, dajte nam sredstva, nemojte nas tapšati po ramenu, nego djelima pokažite da sudjelujte s nama. Nakon ovoga što provodimo mi zaista možemo konstatirati da smo u partnerskom odnosu s tim poduzetnicima. Druga stvar, s okruglog stola u srijedu jedan poduzetnik je na to pitanje izvanredno odgovorio, a što to njima zapravo znači, 10 ili 20 tisuća kuna? On je rekao, to mi je dolijevanje ulja na vatru i to je izuzetno bitno. Nitko od ozbiljnih poduzetnika ne očekuje da će Grad Osijek istovariti kamion novaca i reći evo sada vi radite što hoćete, ali tih 20 tisuća kuna, recimo ako je kupio stroj za 40 tisuća kuna, Grad mu to sufinancira s 20 tisuća kuna, njego to košta 20 tisuća kuna, pa ostaju mu ta sredstva da možda plati toga radnika na obučavanje nekoliko plaća dok taj stroj ne počne proizvodnju. Ocjena je, ovo je vrlo bitno i to kažu poduzetnici kojima je to namijenjeno. Na prošloj sjednici bilo je pitanja oko toga da malo detaljnije definiramo što su zapravo uvjeti tog javnog poziva i to sam istaknuo, ne mislim da trebamo ići u nekakve najsitnije detalje jel to nije predstavničko tijelo nije mjesto za to, ali ono što je ključna poruka, to su mikro mala i srednja poduzeća prema zakonu o poticanju malog poduzetništva koje imaju sjedište na području grada Osijeka, izvršili su ulaganja na području grada Osijeka, imaju najmanje jednog zaposlenog, nemaju problema s poslovanjem i na kraju ono što je jako bitno za istaknuti te potpore se dodjeljuju za pokriće izvršenog ulaganja. Vi prvo investirate, a onda dobijete dio sredstava u povratu. Oni koji ne mogu investirati kao poduzetnici ne mogu se ni prijaviti na ove mjere. Izmjene koje su napravljene za 2019. u odnosu na 2018. prošao bih neke ključne stvari budući da je mjera broj I. najznačajnija mjera u strukturi mi smo podigli i iznos sufinanciranja troškova na 75% dakle u osom slučaju ¾ troška će biti refundirano najviše do 25 tisuća kuna, bilo je 20 tisuća kuna, potpore za nabavu i ugradnju strojeva i opreme prošle godine nisu pokrivale tu nematerijalnu imovinu koja je softver, a koja svakoj tvrtki bez obzira na to čime se bavi treba, ove godine smo ponovno na temelju inputa od poduzetnika uvrstili to. Mjera broj III. dodali smo usklađivanje poslovanja s europskom uredbom o zaštiti osobnih podataka jer je to nešto što je direktiva EU, tvrtke to moraju ispoštivati, imaju neki trošak i smatram da mi onda kao Grad trebamo im pomoći da to implementiraju kada im je to već nametnuto i ne mogu dirati. Potpore tradicijskim i umjetničkim obrtima s 10 tisuća kuna na 20 tisuća kuna su podignute. Mjera broj VI. je isto važna mjera i u strukturi mislim da se nalazi nakon ove dvije izrazito najvažnije mjere po broju iskorištenosti ona je na 3. mjestu digli smo taj trošak sufinanciranja sa 8 tisuća kuna na 12 tisuća kuna i uveli smo da se može prijaviti i netko tko ide samo kao posjetitelj, a nije izlagač na neku konferenciju, želi nešto novo naučiti. Ovo je važno jer feedback ponovno od poduzetnika kaže da oni ako odu na neki međunarodni sajam i investiraju tamo neke novce dio im grad vrati, to im ne predstavlja veliki trošak, a oni tamo ugovore poslove taj prihod i plaća će biti isplaćeni u Gradu Osijeku i zato mislim da to trebamo raditi. Mjera broj VIII. Koja je potpuno nova mjera, a to su troškovi vezani uz poslovanje na internetu kao što smo tu temu posebno i ponavljali na prošloj sjednici sam to istaknuo tvrtke koje rade u Osijeku, tržište im je svijet, trebamo pomoći da naprave taj iskorak.

6

Nova mjera je poticanje zapošljavanja, ponovno ključna stvar je oko te mjere, prijaviti se mogu tvrtke koje su registrirane na području grada Osijeka i ovaj puta moraju zaposliti osobu koja ima prebivalište na području grada Osijeka jer tada i gradski proračun od toga ima koristi, a mi želimo zapravo da cijela ta priča bude zaokružena. Na potporu se mogu prijaviti i oni koji imaju minimalno jednog zaposlenoga, pitaju nas da li su to mjere za samozapošljavanje, mjere za samozapošljavanje radi Hrvatski zavod za zapošljavanje i tko želi samozapošljavanje može se javiti tamo. Ovdje se potpora dodjeljuje poslodavcu, ovo je mjera za poticanje poduzetništva, a ne u onom klasičnom smislu samo za zapošljavanje. Eko industrijska zona Nemetin, slijedeća stvar koju Grad može raditi i radi je pitanje osiguranja infrastrukture, odnosno poslovnog prostora, to se radio s poduzetničkim zonama, imamo trenutno imamo dvije u ponudi, prva je Industrijska zona Nemetin, njena prednost je izvrsna prometna povezanost i niz potencijalnih olakšica koje investitori mogu dobiti da na kraju izgrade svoj objekt i otkupe ga ili po minimalnoj cijeni ili čak potpuno besplatno. Stanje trenutno u Nemetinu je da je ugovoreno 19 od 25 parcela. Ovaj tjedan smo poduzeli radnje da otvorimo i II fazu Nemetina s dodatnih 10 parcela i Nemetin će se i dalje razvijati. Rezime je da je u ovom trenutku 72% površine pod ugovorima s investitorima. Ovako to izgleda na mapi ovo što je zeleno i svijetlozeleno je faza I, to je ono što je u natječaju, zeleno je tih 19 parcela koje su ugovorene, svjetlo je 6 parcela koje još nisu ugovorene s investitorima. Poduzetnička zona IT park, 9 parcela je ponuđeno poduzetnicima iz sektora IT, u prosincu je osnovana, također je donesen program poticaja i olakšica za tu zonu u prosincu i trenutno imamo jedan potpisani ugovor s tvrtkom MONO. Za kraj, ovo je kako nas vidi svjetska banka, jedna relevantna ekonomska organizacija koja svake godine već dugi niz godina provodi istraživanje koje se zove Doing Business ili zapravo oni snimaju lakoću poslovanja u gradovima i državama svijeta, provodi se u 190 država svijeta istom metodologijom i u Hrvatskoj izvještaj za 2018. je takav da je Osijek pozicioniran ispred Rijeke, Zagreba i Splita što je ponovno jedna od informacija koju investitori kada razmatraju gdje će doći uzimaju u obzir.“ Kornelija Mlinarević, pročelnica, iznosi: „U materijalu koji ste dobili je naznačen kontekst ulaganja sa EU sufinanciranjem jer zapravo je to najvažnije reći dvije stvari. Prvo, mi danas ne možemo financirati razvojne projekte sve one koje i kakve želimo. Postoji strateški okvir koji je RH ispregovarala, napravila, imamo dva operativna programa, konkurentnost i kohezija i učinkoviti ljudski potencijali i u biti nama je dan jedan okvir u okviru kojega mi možemo financirati ono što zapravo radimo i u gradu Osijeku. Drugo što je važno je da je okvir za sada ITU mehanizam, Integrirana teritorijalna ulaganja koja su nam na raspolaganju do 2020. po prvi put, ali ne i zadnji put jer se taj okvir i program nastavlja i u okviru kojega je urbana aglomeracija Osijek dobila gotovo 40 milijuna eura. Naravno tu nije riječ samo o gradu Osijeku kada kažemo urbana aglomeracija, tu je zapravo nas 16 općina i još dva grada Valpovo i Belišće međutim gro tih ulaganja kao što ste vidjeli već iz liste projekata koja je bila sastavni dio materijala na Vijeću se odnose na sam grad Osijek. Kriteriji po kojem su odabrani projekti koje ću danas prezentirati su zapravo ovi. To nisu projekti koji imaju lokalni uski karakter, oni se ne odnose samo na grad Osijek, čak štoviše niti na urbanu aglomeraciju za sve njih zapravo smatramo da će imati direktan i priličan utjecaj na razvoj istoka Hrvatske. Također kada razmišljamo o razvojnom učinku tu mislimo i na stvaranje uvjeta za daljnji razvoj, ali i na nova radna mjesta i na stvaranje novih vrijednosti. Prezentirani projekti su zapravo sufinancirani svi iz ITU mehanizma i to u velikom omjeru. Za sada se projekti dalje financiraju vrlo često s onih 85% gdje poneki od vas sudjeluju u programima s EU sufinanciranjem međutim sve najave idu k' tome da će se taj omjer smanjivati i naša zadnja potpora ugovor veliki koji je potpisan za rekonstrukciju osječke Tvrđe je zapravo potpora od 70%.

7

Integriraju se s drugim razvojnim projektima gradske uprave, gradskog sustava i drugima, ovdje ne smijemo zaboraviti da naše velike gradske tvrtke neke već odavno, a neke sada već provode niz projekata sufinanciranih iz EU vode u tim svojim projektima koji je i prvi započeo čim smo postali članica EU. GPP d.o.o. koji će tek provoditi velike projekte koji će u konačnici vrijediti onih 100 milijuna eura i Unikom d.o.o. koji je cijeli sustav odvajanja otpada i bazirao na korištenju EU sredstava ali imamo naravno i ostale Tržnica d.o.o., Športski objekti d.o.o. koji su sada prošli na prekograničnoj suradnji s Srbijom, znači nastojimo iskorištavati tu mogućnost i za sve tvrtke gdje se ukaže prilika. Ovi projekti integriraju infrastrukturu, ovdje govorimo o rekonstrukcijama, izgradnjama, ali i sadržajima koji idu uz njih te ti isti projekti omogućuju kombinaciju javne i privatne inicijative. Vidjet će te da se to odnosi zapravo na sve naše projekte te će uz tu infrastrukturnu komponentu sami sadržaji koji će biti u njima omogućiti održivost i nadogradnju daljnjih tih projekata. IT park koji je već spomenut je zapravo naš strateški projekt urbane aglomeracije koji se proteže na preko 26 tisuća kvadrata i koji institucionalno ovaj put kao Grad stajemo iza jednoga zapravo najpropulzivnijeg sektora u gradu kojim je najveći izazov i pitanje prostora ali i pitanje adekvatne razine osposobljavanja. Za ovih 10 parcela već je potpisan prvi ugovor, mi svakako računamo i vjerujemo i imamo sve indicije da ćemo taj projekt u cijelosti realizirati u smislu svih prodajnih parcela ali isto tako i u smislu izgradnje centralne zgrade gdje je interesantno zapravo da od početka do kraja prijave ovoga projekta se dogodilo to da od nekakvih prvotnih 2,5 tisuće kvadrata potrebe za najmom manjih IT tvrtki koje se neprekidno razvijaju mi smo došli gotovo do 5 tisuća kvadrata. Tako je i vrijednost tog projekta rasla. Naši projekti unazad dvije godine mi smo prvo računali i za IT park da će nam biti dovoljno možda 2 milijuna eura, to se sada popelo na 4 milijuna eura najmanje. Isto tako je i riječ o gospodarskom centru, to su projekti koji su definitivno bazirani na činjenicama na potrebama, zahtjevima tržišta će biti projektirani upravo i sukladno tim potrebama. Ono što je jako važno reći, taj projekt ne rješava samo infrastrukturu, mi o njemu planiramo u centralnoj zgradi IT akademije o kojoj govorimo već nekoliko godina i koju ćemo također financirati iz sredstava ITU-a. Program edukacije, stručnog usavršavanja i svih potrebnih edukacija radi stjecanja upravo tih potrebnih znanja i vještina s kojima IT sektor je u biti u priličnoj potrebi. Što se gospodarskog centra tiče govorit ću samo o I. fazi, s Osječko-baranjskom županijom u I. fazi imamo projekt koji je vrijedan 30 milijuna kuna i koji je trenutno u projektiranju, koji se nalazi na „S“ cesti, lokacija i koja se zapravo naslanja na potrebu izgradnje adekvatne sajamske i kongresne infrastrukture i u toj I. fazi ako taj projekt u projektiranju predviđa i II. i III. fazu u kojoj je Županija jako zainteresirana raditi i neke druge sadržaje mi zapravo na sadašnjih 7 velikih sajamskih priredbi želimo nadograditi sve ono što se pojavljuje kao nišni sajmovi, kao specifični sajmovi grada Osijeka, događaj koji već radimo ali koji bi uz višu razinu produkcije i prezentacije zapravo mogli bitno rasti. Što se tiče Centra za posjetitelje o njemu ste dosta vidjeli u medijima protekli mjesec, to je jedna regionalna prijemna infrastruktura kojom mi rješavamo jedan veliki problem. Naime, već nekoliko puta sam govorila o tome da bez obzira na sustav e-vizitora cijeli ovaj turistički rast grada Osijeka koji u konstanti broji preko 10% godišnje u noćenjima, a znamo da su posjete onda i nešto više mi nemamo zapravo zabilježen na način da zaista znamo tko su naši gosti pogotovo kada je riječ o ciklo turistima, oni se nigdje ne broje, mi ne znamo odakle oni dolaze, kamo idu, što ih zapravo zanima, što posjećuju u gradu i iz potrebe usustavljivanje tog cijelog turističkog prijema i prezentiranja sve naše ponude je došlo do ideje ovog centra. On je vrijednosti oko 15 milijuna kuna u I. fazi i on će se zapravo nalaziti na ovoj vrlo zapuštenoj i neiskorištenoj površini kod GPP-a d.o.o. gdje se sada parkira. U narednoj fazi vidjet ćete to u slijedećim slajdovima to je projekt koji rješava i parkiranje, dio problema parkiranja Tvrđe i oko Tvrđe s oko 340 parkirališnih mjesta, ali ovdje računamo i kao III. fazu. Projektiranje predviđa III. faze i postojeći prostor stare munjare i Remize GPP-a d.o.o. jer je sada već potpuno izvjesno da u naredne tri godine će GPP d.o.o. biti izmješten na lokaciju Zeleno polje s

8

Remizom i da nama zapravo ostaje jedan novi prostor, star i zapušten, ali novi prostor u smislu oslobođenog prostora za nove gospodarske i turističke sadržaje. Inače što će biti u centru za posjetitelje samo da podsjetim, informacijski, prezentacijski prostor, parkiralište za autobuse i vozila, mi smo zapravo svjedoci da se autobusi koji dovoze goste parkiraju na nekoliko lokacija u gradu i njih je prilično nemoguće samim time potpuno precizno evidentirati. Trgovački dio za lokalne, regionalne, nacionalne proizvode, obavezno, sanitarni čvor, turističke agencije koje će predstavljati ne samo ponudu Tvrđe, grada, negdje ovdje mislimo zaista na prezentaciju svih turističkih atrakcija istoka Hrvatske. Infrastrukturu i usluge za ciklo turiste što nam je jako važno jer je zapravo taj EuroVelo 6 najdulja biciklistička staza Europe. Od četiri EuroVela mi zapravo kao Slavonija i Baranja imamo sreću da dva važna EuroVela prolaze kroz naše područje. Znaju se podaci o tim turistima i načinu kako oni putuju, razmišljaju i kako troše prema tome tu imamo zaista na osnovi istraživanja i potreba cijelu tu infrastrukturu i planiramo te na kraju i prostor za turističke vodiče. O razvoju unapređenja osječke Tvrđe smo također dosta slušali, projekt je vrijedan preko 90 milijuna kuna od čega 65 milijuna kuna gotovo potpore EU, mi smo započeli s njim, do kraja 2022. će projekt biti gotovo. Riječ je o revitalizaciji brownfield lokacije, znači financiranje ITU, specifični cilj brownfield na površini više od 30 tisuća kvadrata i ta rekonstrukcija i dogradnja obuhvaća sanitarnu oborinsku kanalizaciju, distribucijsku telekomunikacijsku kanalizaciju, elektro-energetsku kabelsku kanalizaciju, javnu rasvjetu i na kraju u konačnici rekonstrukciju ulica, pješačkih površina i trgova, odnosno nova popločenja. Ovaj projekt smatramo uvjetom za sva daljnja ulaganja u Tvrđi, a bit će ih dovoljno. Istovremeno radimo i na projektu za koji ćemo u srpnju ove godine imati gotovu projektnu dokumentaciju građevinske dozvole, projektiranje pet lokacija koje su u vlasništvu grada Osijeka, donja oružarnica gdje po svemu sudeći Ministarstvo kulture i prihvaća prijedloge Muzeja Slavonije, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije za preseljenje Muzeja Slavonije, investiranjem u njegovo proširenje, adekvatan smještaj tog Muzeja regionalnog značaja u okviru Projekta Slavonija, Bosendorferova 2, za one koji ne znaju ona je vrlo nalik u biti jednoj manjoj Vegi u ulici koja ima originalnu kaldrmu gdje sada namjene za koju se već zna i da će biti riječ o ateljeima, ali svakako i o ugostiteljstvu i smještaju u vidu Boutique hotela. VIII. bastion i vodotoranj je projekt koji mi želimo slijedeći prijaviti na EU sufinanciranje jer bi time završavanjem trga i pekare zajedno s ovim projektom zapravo završili rekonstrukciju jednog velikog dijela Tvrđe gdje se predviđaju kulturni i ugostiteljski sadržaji, nišni mali muzeji, izložbeni prostori kao i umjetničke i zanatske radionice. Krunska utvrda ili Kronenberg, utvrda na lijevoj obali Drave gdje je Barutana, amfiteatar, rekonstrukcija toga prostora gdje se planira i kamp, odmorište s Ministarstvom turizma, parkiralište i naravno dio za kulturu i zabavu i parkiralište na dvije etaže, montažno-čelične konstrukcije na leđima Centra za posjetitelje. Biciklističke staze i e-mobilnost, to je projekt koji je u okviru ITU-a, a temeljni kriterij su bile dnevne migracije međutim vidjet ćete da taj projekt itekako ima utjecaja i na planove turizma i mi smo se tu uklopili u master plan ciklo turizma Osječko-baranjske županije. Znači 40,51 kilometar biciklističkih staza kroz ITU financiranje od čega za Grad Osijek gotovo 4 milijuna kuna i to za rekonstrukciju Biljske ceste, odnosno biciklističke staze uz Biljsku cestu isto tako za biciklističku stazu prema Tenji s tim da naravno i Bilje ide u rekonstrukciju svoga dijela staze. Osim toga imamo investiciju e-mobilnost, ovdje se projekt u potpunosti integrira s projektima GPP-a d.o.o. gdje nabavljamo samo uslužne stanice za bicikle, obične i električne gdje ćemo naravno dio projekta programska podrška, vozila za redistribuciju, stalci za bicikle i gdje smatramo da će GPP d.o.o. upravljanjem ovog projekta donijeti sebi i novi dio prihoda. Ono što je definitivno također jako važno o čemu se nije do sada puno govorilo u okviru ITU-a samim tim što je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava tek od ove godine vrlo konkretno s nama o ovome razgovara mi imamo tri specifična cilja u kojem ima dosta novaca, vi sada ne vidite ali ovdje u ovom zadnjem je 4,5 milijuna kuna. Mi smo za sada sigurni što želimo raditi

9

u ovoj X. u okviru nje definitivno ide IT akademija i u okviru specifičnog cilja VIII. Isto takva stručna usavršavanja i posebni oblici edukacije vezano za ekološku proizvodnju i bio ekonomiju. U području ovog specifičnog cilja IX.i1 i IX4.2 mi za sada znamo samo, ne tiče se direktno gospodarstva, ali se tiče itekako kvalitete života građana grada Osijeka da ćemo u okviru ITU novca moći isfinancirati socijalni plan i također dio mjera za zapošljavanje i samozapošljavanje. Zašto govorim o ovome? Npr. kada govorimo o IT parku iz jednih novaca se financira cijela infrastruktura i iz sasvim drugih nadležnosti također se financira sadržaj koji ide u taj prostor. Nastojala sam nekako izraziti učinke za projekte o kojima govorim, za neke od tih projekata to je jednostavno jer imamo žive tvrtke, pokazatelje, njihove prihode, broj zaposlenih i slično tako kada je riječ o IT parku zapravo zaustavila sam se na sadašnjim podacima, mi naravno kako te firme rastu svojom progresijom i kako mi zapravo ni ne znamo koliko bi mogle rasti da mogu zapošljavati kako žele, koliko žele pod očekivane učinke sam stavila ono za što smatramo da je više nego sigurno. Očekivani broj zaposlenih u IT parku kada sve bude na svom mjestu je sigurno 1200 ljudi. Što se tiče gospodarskog centra na temelju sadašnjih sajamskih i kongresnih manifestacija također su podaci poznati. Međutim kada govorimo o infrastrukturi Tvrđe i projektima koji se tiču turizma i samog tog nedostatka velikog broja podataka koji nam trebaju mi smo se oslonili na sve moguće podatke do kojih je moguće doći tako da uz ove poznate pokazatelje poput broja posjetitelja, registrirane poraste, koliki broj ljudi koji posjeti Osijek posjećuje Tvrđu mi to svako 80% ljudi u najmanju ruku. Obzirom na neke studije izvedivosti od kojih su neke sada već pomalo zastarjele ali neke su trenutno u izradi mi zapravo tu prilično točno već baratamo podacima na koji rast možemo računati. Kada govorimo o Centru za posjetitelje spomenula sam autobuse npr. vrlo konzervativno mi možemo prebrojati 550 autobusa godišnje u gradu Osijeku, e sada uz infrastrukturu koja planski prezentira turističku ponudu istoka Hrvatske i uz sve usluge i pakete koji se nude smatramo da možemo računati na rast od najmanje 10%. Biciklističke staze i e-mobilnost ovdje sam zapravo stavila u nekakav odnos i kontekst ono što ima grad Osijek sa svojim kilometrima biciklističkih staza, brojem bicikala, opravdavajući time one projekte biciklističkih staza ali e-mobilnosti, ali isto tako stavljajući to u kontekst turizma, razvoja turizma jer se zna zapravo da EU ima 60 milijuna aktivnih biciklista da aktivni biciklisti itekako istražuju nove lokacije i novu ponudu i mi ćemo posebnu pozornost zapravo posvetiti toj strukturi turista jer oni troše više nego uobičajeni turisti. Osim ovih učinaka samo bih kratko pokazala da zapravo EU financiranje i druga financiranja toga tipa u proračunu grada Osijeka čine sve značajniji dio, time se financiranje, odnosno time se proračun Grada Osijeka ne smanjuje u dijelu da mi išta time smanjujemo, međutim veći dio projekata koji bi smo ionako željeli financirati i koje smatramo potrebnima imamo priliku i imat ćemo nadamo se i veću priliku zapravo financirati bespovratnim sredstvima. Udio tekućih kapitalnih pomoći i fondova za sufinanciranja oko 17% na razini ove godine s tim da moramo reći da Grad Osijek naravno da koristi i sve druge dostupne izvore financiranja. Ovdje smo govorili o ITU radi projekata ali ne zaboravimo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vrtića, škola, sve ono što radimo i u prekograničnoj suradnji s drugim ministarstvima, Ministarstvom turizma, manje ulaganje u područje male turističke infrastrukture, to se sve broji u ovu stavku ali isto tako i udio plaće iz EU projekata u ukupnim troškovima plaće koji iz godine u godinu raste. Kada govorimo o EU sufinanciranju radi dinamike projekata i radi svega onoga što ste vidjeli u materijalu da kreće sredinom pa do kraja ove godine mi već sada vidimo da u 2020. će udio EU sufinanciranja biti sigurno na 25% u odnosu na iznos gradskog proračuna.“ Žana Gamoš, zamjenica gradonačelnika, iznosi: „Vjerujem da ste nestrpljivi dati svoj doprinos kroz kvalitetnu, konstruktivnu, pozitivnu raspravu na ovako iznimno i važnu temu kao

10

što je gospodarstvo grada Osijeka, a za budućnost našeg grada. Dopustite mi par riječi i osvrta na izlaganje pročelnice Mlinarević i pročelnika Krole. Naime, prezentaciju koju smo danas vidjeli prezentacija predstavlja presjek trenutnog stanja gospodarstva u gradu Osijeku gdje nismo išli u daleku povijest nego smo krenuli od 2015. i dali presjek 2015. do 2017. Ono što nam je želja i što ćemo nastaviti dalje činiti, a to je najmanje jedna tematska sjednica našega gradskoga vijeća Grada Osijeka koncem ljeta ili početkom jeseni kada ćemo na jednak način prolaziti godinu kroz godinu i pratiti rast poduzetništva na prostoru grada Osijeka. Ono što iz današnje prezentacije možemo vidjeti i iz pokazatelja koje smo prikazali da je u Osijeku u periodu 2015.-2017. iz komunikacije s našim poduzetnicima ali i kroz punjenje našeg gradskog proračuna vidimo pozitivan poduzetnički, gospodarski trend u gradu Osijeku. Taj trend nastavljen je i u 2018., a za sada vidimo da ćemo tako nastaviti i u tekućoj 2019. Proračun Grada Osijeka u zadnje dvije godine vidljivo je kako se gospodarski rast generira kroz rast povećanja proračuna Grada Osijeka s osnove prireza i poreza na dohodak naših Osječanki i Osječana. Dobili ste današnji Glas Slavonije, voljela bih da pogledate i da pročitate tekst i dio koji se odnosi na okrugli stol koji smo održali prekjučer s uspješnim osječkim poduzetnicima. To je prava slika našega grada, to je prava slika poduzetništva u gradu Osijeku. Kratko ću samo ponoviti zaključke koje smo zajedno donijeli na iznimno ugodnoj i pozitivnoj raspravi koja se održala prekjučer na okruglom stolu. Ono najvažnije Osijek je grad ugodnog života, Osijek je grad ugodnog življenja, Osijek je grad pozitivne poduzetničke klime, svjesni smo nedostataka. Jedan od nedostataka je ne postojanje kvalificirane radne snage, krenut ćemo lobirati i u tom smjeru da popravimo tu sliku. Kada je riječ o mjerama Grada Osijeka raspravu bih uokvirila u jednu poruku, poruku koju su uspješni poduzetnici Osječani prenijeli svima onima koji se možda dvoume ili su nesigurni, a ta je usudite se, pokrenite vlastiti posao u gradu Osijeku, ohrabrite se, a Grad Osijek je tu kroz svoj program poticaja i olakšica za poduzetnike pomoći u onim prvim danima, pomoći poduzetnicima početnicima za kupovinu strojeva, Grad Osijek je tu da vam pomogne da izrastete od mikro, malih, srednje, a jednog dana možda i u velike. Samo ću još reći, dakle rast prihoda, odnosno rast proračuna Grada Osijeka s osnove prihoda od poreza i prireza na dohodak mjerimo rast od 7 milijuna kuna. Upravo je taj iznos od 7 milijuna kuna ponovno kroz naše mjere vraćen poduzetnicima grada Osijeka. Kada je riječ o zapošljivosti u našem gradu evo jedne konkretne. Samo jedna mjera iz našeg programa, a to je nova mjera u koju smo i u koju ćemo prenijeti poduzetnicima 4,5 milijuna kuna, nova mjera za potpore u zapošljavanju donijet će procjenjujemo oko 100-tine novih radnih mjesta. Infrastrukturni projekti koji su sufinancirani iz fondova EU svojom realizacijom donijet će 100-tine novih radnih mjesta. Ono što svakako želim ponoviti, a što možda često ne ponavljamo, evo danas smo ponovno čuli, po izvještaju svjetske banke Osijek se nalazi na visokom 2. mjestu po lakoći poslovanja. U prilog tome ide da je grad Osijek pri vrhu u razlici ugašenih i novoosnovanih poslovnih subjekata na području grada Osijeka, u protekloj godini 451 Osječanin, odnosno Osječanka je imala hrabrosti više pokrenuti svoj posao u našem gradu. U gradu Osijeku bilježimo i rast povećanja prosječne plaće. Ono što bih voljela i naravno pozivam sve vas budući da je ovdje riječ o budućnosti našega grada, o budućnosti naše djece, a to je da što žurnije zajedno definiramo gdje želimo vidjeti naš grad za 5 ili 10 godina, 2025., 2030., pa i dalje, da zajedno svi vi gradski vijećnici čija je dužnost je časna, ali i obveze da se uključite u kreiranje jasnih ciljeva gdje želimo vidjeti naš grad za 5 ili 10 godina, naravno sve u suradnji s našim poduzetnicima s pozitivnim iskustvima u gradu Osijeku. Ta strategija i ciljevi ne mora biti strategija od par stotina stranica, može biti puno kraća ali da je sa jasnim i mjerljivim parametrima u kom smjeru idemo i gdje će u fokusu biti dvije stvari, jedna je praćenje broja porasta zaposlenih na području grada Osijeka, ali i promjene u obrazovnoj strukturi u gradu Osijeku. Naravno kao grad i dalje ćemo nastaviti pomagati postojećim poslovnim subjektima, poduzetnicima koji djeluju na području grada Osijeka i kroz naše mjere olakšavati im

11

poslovanje, omogućiti da zaposle nekog novog, da kupe neki novi stroj, da prošire svoje tržište, da povećaju svoj izvoz. Na koncu prije nego što krenemo u raspravu htjela bih reći da je ovo prva tematska sjednica na temu gospodarstva Grada Osijeka koja sve nas treba potaknuti da zajedno uložimo više napora u kreiranje kvalitetnih rješenja koja će donijeti boljoj gospodarskoj budućnosti našega grada, ali i boljoj budućnosti naše djece jer svi mi ovdje danas prisutni upravo na ovaj dan mi smo odgovorni kako će naš grad izgledati za 5 ili 10 godina. I danas i u buduće kada je riječ o temi gospodarstvo grada Osijeka trebalo bi biti tako svejedno da li sjedimo s lijeve ili desne strane u ovoj vijećnici trebamo svi jednako voljeti svoj grad i trebamo imati jedan cilj, a to je iz ove vijećnice jednako kao što su i poduzetnici koji se bore na tržištu u srijedu na okruglom stolu poslali pozitivnu sliku o našem gradu, ja vjerujem da ćemo svi mi danas ovdje nazočni isto učiniti i iz ove vijećnice. Hvala.“ Predsjednik otvara raspravu. Željko Kovačević, vijećnik, iznosi: „Pridružujem se ovim konstatacijama koje je zamjenica gradonačelnika iznijela zaista kada je ova tema u pitanju ne bi trebalo biti sporno tko s koje strane sijedi i zaista dobre želje ne odričem nikome i zaista mislim kada svi govorimo o gospodarstvu grada Osijeka da želimo gradu Osijeku, građanima Osijeka zaista najbolje. Ono što je isto ključno da se s ove sjednice pošalje jedna poruka zaista da grad Osijek neće ići naprijed dok jedne dvije bitne skupine ljudi, a to su političari, a s druge strane poduzetnici koji su često stigmatizirani u društvu ne daju svoj praktični veliki maksimum. Često je percepcija o politici da je to zla ovca i gore od matere i da to ne može gore nego što je, da su poduzetnici ljudi koji na temelju nekih privatizacijskih aktivnosti eto nisu baš na razini zadatka, kažem da su to dvije ključne skupine ljudi u ovome gradu i rekao bih u državi RH od kojih čekamo i možemo očekivati temelje njihovih aktivnosti napredak. Ono što mi ovdje nikako ne smijemo, ne smijemo se lagati, ne smijemo se zavaravati krivim podacima, ne smijemo iskrivljavati postojeću sliku stvari, tu se slažem u onom ako je u perspektivi da se ove sjednice održavaju kontinuirano jeste da imamo jednu sliku koja je metodološki mjerljiva, koja je usklađena tako da sve te podatke u konačnici možemo pratiti i o njima donositi kvalitetan sud. U ovom materijalu koji ste nam danas prezentirali, a koji se tiče poticanja poduzetništva na žalost nemamo baš najbolje mišljenje, ali o tome ću se osvrnuti kasnije u drugome dijelu. Mislimo da on metodološki ne pokazuje pravu sliku stvari i stanja u gospodarstvu, da ti podaci dobrim dijelom nisu mjerljivi i ne znam zašto ste se bazirali samo od 2015. Nije bilo nikakvog razloga da u nekakvoj perspektivi grad Osijek ima podatke o svojim aktivnostima u poduzetništvu i od prije 20 i više godina, pa eto bolja bi slika bila u statističkom i metodološkom smislu da ste i to prezentirali. O mjerama u materijalima nije bilo riječi uopće tako da su ti materijali u svome imenu loši, odnosno netočni, međutim pročelnik za gospodarstvo je obrazložio mjere o kojima je u dobrom dijelu bilo riječi i na prošloj sjednici Gradskoga vijeća koju smo zajedno usvojili poticanjem mjera u poduzetništvu. Sve to podržavamo, nije ništa sporno, podržavamo trend da se u gospodarstvu u poticanje gospodarstva ulaže početnih 200 tisuća kuna u zadnje vrijeme, pa eto došli smo do 7 milijuna kuna, mislim onaj tko je imalo dobronamjeran tu činjenicu ne može osporiti i gdje god to upotrijebimo na bilo koju od tih mjera, bilo kojeg poticanja sektora poduzetništva dobro smo napravili i kamo sreće da možemo govoriti o 70 milijuna kuna. Pročelnik je postavio pitanje što mi zapravo ovdje u okviru kompetencija i ovlasti grada Osijeka zapravo možemo, zapravo koji su realni dosezi kada mi govorimo o poduzetništvu i koje su mogućnosti što grad može, pa znači moramo se držati u okviru svojih zakonskih ovlasti koje su definirali kompetencije i ovlasti jedinica lokalne samouprave. Prije svega Grad Osijek ima i svaka jedinica lokalne samouprave ima kompetencije u određivanju komunalnih naknada i oko

12

opterećenja komunalnih usluga. Znači, jednokratno povećanje komunalne usluge od 20% nikako ne bih nazvao dobrim signalom za poduzetnike i o tome smo dosta pričali i to smo kritizirali. Isto tako što se tiče i ovih ostalih komunalnih cijena koje se tiču i života građana grada Osijeka, rekao bih i ostalih trgovačkih subjekata nikako. Kao što potičemo mjeru povećanja subvencioniranja poduzetništva za 7 milijuna kuna koja je ove godine narasla u zadnje četiri godine isto tako ne možemo nikako podržati i mjeru gdje Grad Osijek kontinuirano, kroz više godina mandata ove gradske uprave potiče, odnosno subvencionira trgovačka poduzeća u iznosu od preko 50 milijuna kuna. Znači ne vidimo pozitivne trendove u smanjenju tih subvencija. To je ono što je Grad Osijek na potezu, tamo ima zaista otvorene ruke. Grad Osijek apsolutno kontrolira skupštinu, Grad Osijek, znači imenuje članove nadzornog odbora, Grad Osijek imenuje upravu, znači sve instrumente provođenja poslovne politike su u rukama Grada Osijeka i zaista s te strane ne možemo apsolutno nikako biti zadovoljni. Ono što se Grad hvali, odnosno gradska uprava se hvali da je smanjila broj zaposlenih, a da su proračunski korisnici, a ja bih rekao vrlo jasno i otvoreno da su to zaposlenici u gradskim poduzećima Grada Osijeka, da se taj broj zaposlenih povećava i da s tim i ne možemo biti zadovoljni, gospodarenjem u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada. Ta trgovačka društva su dio ukupne slike gospodarstva i to je ono u čemu Grad Osijek ima najviše prostora za napredovanje. Ono što isto Grad Osijek može i svaka jedinica lokalne samouprave može, zapravo poticati jedno pozitivno prijateljsko, poduzetničko okruženje, može poticati takvu klima koja je pogodna za ulaganja, može razvijati poduzetničke zone, može lobirati poslovne subjekte, partnere i koliko ste u tome uspjeli evo u ovim materijalima nas pokušavate uvjeriti da činite na tom pitanju maksimum, moj je dojam da ne možemo biti zadovoljni ni s popunjenosti gospodarskih zona, a ni s novim privrednim subjektima u gradu Osijeku. Pozitivno je, jasno, IT park, to je nešto što se dugo godina razvija, ono o čemu pričamo, međutim još nismo došli u situaciju da vidimo konkretne mjere koje bi pokazale da idemo u realizaciju te poslovne zone IT parka. Drugi dio tematske sjednice koji je prezentirala pročelnica Mlinarević, da, HDZ grada Osijeka je bio vrlo kritičan prema realizaciji projekata koje smo imali prilike vidjeti u sazivu ovoga gradskoga vijeća. Opet ću podsjetiti, koncem 2017. grad Osijek je tek donio strategiju za ITU, Integrirana teritorijalna ulaganja, a zapravo je strategija početni dokument temeljem kojim razvijamo sve one kasnije korake koji su na tragu razvijanja, odnosno poticanja EU projekata. Od projektiranja, projektne dokumentacije, do raspisivanja javnog poziva, do ugovaranja, a na koncu do realizacije i tu smo bili jako kritični. Da smo bili na žalost u pravu pokazuje i proračun za 2018. koji je s prvotnih 590 milijuna kuna narastao na 620 milijuna kuna, a onda na kraju na koncu prošle godine rebalansom proračuna smo došli na 530 milijuna kuna. Iz prezentacije pročelnice vidljivo je da je udio EU projekata u tom proračunu bio 4,74%, ako se sada ne varam, odnosno preko 4,5% što zapravo nije dobro. Novim proračunom za 2019., a prije svega koji je na prihodovnoj strani računao na EU projekte imamo plan 692 milijuna kuna realizirati ove godine. Prema riječima, prema prezentaciji je vidljivo da je tamo preko 17% se odnosi na sredstva potpisana iz EU, odnosno EU projekata. Iz materijala koji ste nam dali hvalite se, odnosno konstatirate da ste raspisivali sve javne pozive, da ste dosta toga ugovorili evo i mi smo zbog toga zadovoljni i nismo kritizirali zbog toga jer uživamo sada zato da mi sada vas dovodimo u nekakvu situaciju pa jesmo vam rekli da ne znate…, ne, interes HDZ-a grada Osijeka je da se ti projekti realiziraju. Međutim daleki je put od ugovaranja, odnosno raspisivanja javnog poziva do same realizacije. Nadamo se da ćemo na koncu kada budemo raspravljali koncem ove godine konstatirati da su zaista EU projekti u proračunu Grada Osijeka realizirani u tom iznosu kako ste ih i nominirali. Što se tiče ovog proračunskog razdoblja, operativnog 2014.-2020. zapravo ovo je i krajnji trenutak za raspisivanje svih tih poziva, mi kasnije više to praktično nemamo ni vremena, rekao bih da je 2019. zadnja godina. U realizaciji tih projekata možemo računati da će nam EU

13

dozvoliti da deklariramo nekakvom M+2 pretpostavljam, neke su moje informacije do 2022. ono što ne budemo uspjeli realizirati realizirat ćemo iz svojih vlastitih sredstava. te sve projekte vidim da se na neki drugačiji način ekipiralo i da ste doveli nekakve nove ljude, nadam se da su svi ti projekti u takvoj fazi da ćemo kada budemo govorilo realizaciji tih projekata za 2019. konstatirati da je to i realizirano. Ja vam govorim da je to iskreni interes HDZ-a grada Osijeka, realizirajte te projekte, pa mi se veselimo i poduzetničkoj IT zoni, mi se veselimo i rekonstrukciji osječke Tvrđe, mi se veselimo i svim tim biciklističkim staza, pa na neki način su to i naši projekti, pa nemamo mi ništa kada bi došli u poziciji, a doći ćemo sigurno u to nema sumnje, u poziciju vlasti i jasno da je to ono na što ćemo i mi inzistirati, a to je razvoj poduzetništva i to je razvoj poduzetničkih zona odnosno razvoj infrastrukture u gradu Osijeku, a koja se bazira prije svega na onome što imamo vezano za osječku Tvrđu i druge potencijale. Ono što bih htio reći vezano za ove materijale kada sam rekao da su metodološki neusklađeni, htio bih reći prije svega slijedeće. Ako se uspoređujemo u jednom segmentu s mjerljivim gradovima u RH Bjelovaru, Koprivnici, ne znam, koga ste sve naveli onda se moramo i mjeriti i u ostalim segmentima. Prije svega rekao bih po osnivanju, odnosno omjeru novoosnovanih i ugašenih poslovnih subjekata taj podatak govori sve i ništa rekao bih, praktično krajnja realizacija, krajnja mjerljivost svih tih aktivnosti je zapravo udio u kompletnom podizanju odnosno o prihodovanju. Ako mjerimo taj segment onda uporedio bih grad Osijek i po ostalim segmentima, a to je rast broja zaposlenih kako je to pročelnik rekao u onome dijelu u odnosu na zadnje dvije godine i smanjenja broja nezaposlenih. Po tim karakteristikama kada bi se mjerili s ostalim gradovima koje ste komparirali u ovome ne stojimo dobro, a ne stojimo dobro ni kada je prema rezultatima koje ima OBŽ kao cjelina. OBŽ ima veći broj pada nezaposlenosti od grada Osijeka, a zapravo grad Osijek bi trebao biti onaj koji potiče taj kompletan razvoj, odnosno trebao bi biti lokomotiva tog ukupnog razvoja. Ono što me ubolo u oko još jedan podatak ovdje kada sam gledao te sve podatke po onome što je pročelnik rekao kaže 2000 novozaposlenih je u gradu Osijeku, ne znam 46 tisuća, a pad broja nezaposlenih u gradu Osijeku je 1900, znači 1000 novozaposlenih, a ne znam gdje su oni ljudi koji više nisu nezaposleni u gradu Osijeku gdje su oni sada? Prema toj jednostavnoj matematici nedostaje nam oko 1000 ljudi. Znači to su nekakve naše polazne osnove, to su nekakva mjerila, to je nešto prema čemu bi trebali gledati kada mjerimo te podatke i kada se upoređujemo s nekim drugim. Mjeriti od 2015. isto s nekakve statističko-metodološke strane po meni nije ispravno. Jednostavno trebali smo uzeti dulje razdoblje kako sam to već spomenuo za uporedbu tih podataka kako bi dobili jednu cjelovitu sliku o stanju u gradu Osijeku. Mi pružamo ruku, Vlada RH kroz sve ono što čini, moram u tom kontekstu napomenuti i pozitivne mjere koje imamo od strane Vlade RH nakon ne znam koliko godina imamo suficit u državnom proračunu, nakon ne znam koliko godina smanjili smo zaduženost centralne države za značajni dio. Nakon dužeg vremenskog perioda izašli smo u kreditnom smislu rejtinga „smeća“ tzv. kako smo to prije bili tretirani i uvršteni smo u prihvatljive za investiranje, to su sve mjere koje i gradu Osijeku daje nadu da će na valu svih tih pozitivnih promjena i uz našu sinergiju situacija i u gradu Osijeku u konačnici i u perspektivi biti bolja. Ne uživamo u iznošenju loših podataka, podaci koje ste nam prezentirali su metodološki neusklađeni, nisu mjerljivi, odnose se na kratki vremenski period i ne pružaju jasnu sliku stanja gospodarstva u gradu Osijeku. HDZ će u gradu Osijeku kao i do sada biti konstruktivna oporba i sve ono što predložite mi ćemo podržati u interesu grada Osijeka i građana grada Osijeka i podizanju općenito poduzetničke klime. Ovi sadašnji podaci i trenutno stanje nije ohrabrujuće i mi vam pružamo ruku da sve to skupa u idućem vremenskom razdoblju popravimo. Hvala lijepa.“ Milan Blagojević, vijećnik, iznosi: „Započeti ću s onim s čime je pročelnik Krolo zapravo završio, a to je poslovanje u gradu Osijeku. Po ovom segmentu grad Osijek kao što smo vidjeli izrazito dobro stoji i to je upravo onaj zadatak što omogućuje gradska uprava, a to je da svi

14

zainteresirani za poslovanje u gradu mogu to činiti što jednostavnije, što brže otvarati svoje firme. Možemo se iz ovoga što smo čuli i pročitali u materijalu koji smo dobili u svakom slučaju trebamo biti zadovoljni s činjenicom, odnosno omjerom novostvorenih poslovnih subjekata na području grada. Kolega je ranije sad prije mene rekao da taj podatak zapravo govori sve, ali isto tako i ništa. Zanima me kakvog bi on mišljenja bio recimo da smo u tom trendu negativni, znači da tu ne stojimo dobro, da imamo manje novootvorenih subjekata, no što imamo zatvorenih, znači da smo tu u minusu, ali mi nismo, mi smo tu u plusu i to je u svakom slučaju dobar pokazatelj. Isto tako dobra je pokazatelj, to smo nešto spominjali na zadnjoj sjednici da je grad Osijek prvi grad u Hrvatskoj što se tiče po privlačenja sredstava iz EU fondova što znači da ova gradska uprava i svi djelatnici gradske uprave čine apsolutno sve da za svaki uloženi euro u ovaj grad iz europskih fondova dobijemo dodatna 3 ili 4 dodatna eura, pa tako u gradu Osijeku to se broji u desecima i stotinama milijuna. Što se tiče poticanja samog poduzetništva štio je zadatak samog grada Osijeka tu svidimo u ovom razdoblju u kojem govorimo da porast 30 puta. Ako se ne varam čuo sam negdje podatak da se zapravo svi poduzetnici koji se javljaju na natječaju da dobiju sredstva od grada ga u konačnici i dobiju, znači da se ne događa situacija da imamo više prijavljenih nego što je osiguranost sredstava. Kada se govori o poticanju poduzetništva na području grada po izvještaju koji smo vidjeli vidimo da 99% poslovnih subjekata na području grada spada u onu kategoriju koja nije veliki poslovni subjekt. To su oni poslovni subjekti koje može financijski podupirati grad. Onaj 1% velikih subjekata s više od 250 zaposlenih bi trebala poticati država. Kao što vidimo u Osijeku ne stojimo dobro po pitanju velikih subjekata, imamo ih samo 16, 1% poslovnih subjekata koji bi trebala podupirat država i 99% onih koje podupire grad. U tom omjeru vidite da grad odrađuje dobar dio posla baš u toj činjenici da 99% subjekata ima manje od 250 zaposlenih, odnosno onih koji se oslanjaju na potpore koje pruža grad. Kolega je prije mene isto spomenuo da je omjer zaposlenih i nezaposlenih takav da imamo tisuću manje evidentiranih nezaposlenih nego što imamo novozaposlenih. Taj podatak je vrlo jednostavno objasniti. Imamo 1000 novo stvorenih radnih mjesta i 2 tisuće manje nezaposlenih, to znači da se tisuću zaposlenih ljudi zaposlilo na postojeća radna mjesta, da su neki ljudi možda otišli u mirovinu, ne vidim problem oko toga. U svakom slučaju pozdravljam činjenicu da imamo gotovo tisuću novostvorenih radnih mjesta u gradu Osijeku. Kada se uspoređujemo s drugim gradovima u većini segmenata stojimo poprilično dobro. Tamo gdje bi još trebao određeni napredak je po prosječnoj plaći, ne stojimo loše ako se ne varam, prosječna plaća u Osijeku je oko 5,5 tisuća kuna kada gledamo globalno po županijama tu isto tako ne stojimo loše. Uglavnom od 2015. do danas vide se veliki iskoraci u samom gospodarstvu grada Osijeka što je za svaku pohvalu da li je dovoljno ne znam vidjet ćemo podatke za 2018. i 2019. ali u svakom slučaju trendovi su poprilično zadovoljavajući. Hvala.“ Bojan Amanović, vijećnik, iznosi: „Osvrnut ću se samo na par stvari do kojih zaključaka sam došao čitajući materijale i u suradnji s kolegama ono što meni se ističe je da grad Osijek se profilira kao dobar partner. Kao dobar partner svojim sugrađanima, poduzetnicima u gradu Osijeku kao dobar partner s županijom, s državom i svim ostalim zainteresiranim subjektima koji žele investirati u grad Osijek. Također zamjenica gradonačelnika je spomenula jednu strategiju što smatram da je vrlo bitno da ta strategija bude jasna, da vidimo gdje ćemo biti za 5 ili za 10 godina, također je dotaknut dio s obrazovanjem jer znamo da situacija u obrazovanju i upisima učenika u srednje škole pa i na fakultete ne odgovara potrebama u gradu Osijeku. Gradonačelnik je nekoliko puta u svojim izlaganjima ovdje istaknuo da radovi su tu, imamo ideju, imamo projekte ali nema radne snage. Upravo tom strategijom koja treba biti jasna, orijentirana na budućnost ključna stvar treba biti obrazovanje, trebamo u gradu Osijeku stvoriti kadar koji će određivati i nositi gospodarstvo i poduzetništvo u samom gradu. Meni je kao što neke kolega kada ovdje izađu počnu s nije mi jasno, i nije nam jasno, tako ću ja ovdje reći sada

15

meni nije jasno da se iz ovako pozitivnih pokazatelja, pozitivnih trendova pokušava prikazati nešto negativno. Nemam iskustva govora na ovakvom mjestu, uživam uvijek slušati g. Kovačevića ovdje ali pozitivno prikazati kao negativno meni nema smisla. Svi pokazatelji i u ovim materijalima i ono što se u gradu radi su isključivo pozitivni pa se nadam da će se tako i nastaviti i ono što se često spominje kao konstruktivna oporba vjerujem da svi imamo jednak interes i takav interes da se gospodarstvu u gradu Osijeku pokreće i ide naprijed ali onda taj dio konstruktivan neka zaista bude konstruktivan i neka ovo što smo čuli neka ostane pozitivno prikazano kako u stvari i je. Svi znamo ovdje da to može i bolje, trenutačno u danim okolnostima situacija je takva i dobra je i osobno i vjerujem da kolege s ove strane kao gradonačelnik i zamjenici nećemo dozvoliti da se ta pozitivna slika pretvori u nešto negativno. Još jednom se nadam da će ta strategija biti jasna, orijentirana na obrazovanje kako bi poduzetništvo i gospodarstvo u gradu Osijeku nastavilo ovim pozitivnim trendom pa čak i bolje. Zahvaljujem.“ Ivana Šojat, vijećnica, iznosi: „Obraćam se svima vama kao nemušta književnica, nimalo vješta politici kako mi neki rekoše. Tema svakog gospodarstva je promet, povezanost, na žalost grad Osijek ako takav iako sam nemušta znam ne može utjecati na činjenicu da je autoput Osijek-Zagreb višestruko skuplji od autoputa od recimo Zagreba do Hamburga, a to utječe na povezanost. Grad Osijek može isključivo lobiranjem utjecati na Hrvatske željeznice, odnosno Ministarstvo prometa i veza da poboljša željezničku infrastrukturu, da Slavoncima konačno da bolje vagone i vlakove od onih kojima putujemo, često putujem vlakom pa znamo da to nalikuje na početak 20. stoljeća, a ne 21., da se doista prijeđe s riječi na djela. Znam također da je Osijek postotno manjinski vlasnik zračne luke Osijek tako da ne može u tolikoj mjeri utjecati u stanje njezina poslovanja, međutim mene frapira činjenica da je osječka Zračna luka jedina zračna luka koja sa središtem grada ili barem s autobusnim kolodvorom nije povezana redovitom linijom tako da je i putnicima ali i osoblju zračne luke jer nigdje ne piše da čovjek koji je zaposlen u Zračnoj luci mora imati svoj osobni prijevoz, jednostavno je ponekad gotovo nemoguće doći do zračne luke osim taxijem koji je iznimno skup. Pitajte taxi mislim da dođe od 150 do 200 kuna u jednom smjeru i to si ljudi ne mogu većinski priuštiti. To je iznimno važno, a kada smo već kod zračne luke meni je na pamet pala činjenica da Klisa kao mjesni odbor koji je sastavni dio grada Osijeka poput Sarvaša recimo Tenje ili Josipovca nema nikakvu vezu ako se ne varam, a vi me pobijete jako bih voljela da me netko pobije nema redovitu liniju gradskog prijevoza. Djeca iz Klise koja dolaze u školu u Osijek se snalaze drugim autobusnim prijevoznicima, a recimo Čepin koji nije sastavni dio grada Osijeka ima čak dvije linije koje voze redovito pa bih evo tu Osijek može utjecati pa bih pozvala da se malo više pobrinemo o stanovnicima Klise prema znam da čak ima i stranka koje ondje ne idu raditi predizborne kampanje budući da znaju unaprijed da će ih izgubiti, ali i stanovnici Klise su stanovnici grada Osijeka pa pozivam samo obični autobus, ništa na tračnicama ne tražim. Pozivam gradonačelnika da zavapi pred vladajućima u Vladi RH da bude malo milostiviji prema gradu Osijeku jer razvoj industrije i doseljavanje postoje trendovi u Europi da ljudi sve više vole živjeti izvan samog centra grada. Izvan centra grada je jako teško živjeti s obzirom na iznimno lošu infrastrukturu prometnu, idemo malo pritisnuti Vladu da Osijek ne bude kako sam ja jednom ne baš pristojno na facebook u svojoj objavi napisala „Osijek se nažalost pretvorio u prometni čmar svemira“, nemojte se ljutiti ali sramotno je da Osijek kojeg kilometarski od Zagreba dijeli tek nešto oko 280 kilometara da vi HŽ-om putujete brzim vlakom oko 5 sati, onim manje brzim, valjda usporenim vlakom putujete oko 6 sati, autobusa nemate ispod 4 sata, onaj koji odlazi u Kutinu usput putuje čak 4,5 sata, ljudi koji imaju problema s venama kao recimo ja izlaze van s potpuno oduzetim nogama. Isto tako ako poželite ići zrakoplovom onda se morate domišljati jer ja nemam automobil, ja dosita nisam političarka pa nemam automobil, imam bicikl želim li letjeti zrakoplovom opet imam problem jer moram ili nekoga moljakati da

16

me odveze do zračne luke ili iskeširati novaca koliko dođe jedna zrakoplovna karta do Zagreba. Tu postoji način i druga stvar što se tiče turizma u gradu Osijeku mislim da se apsolutno imamo s čime pohvaliti, Osijek je predivan grad i što se toče zelenila koje su nam naši preci ostavili u naslijeđe, ali i što se tiče građevina i povijesti, samo bih htjela pozvati na malo veću koordinaciju, ne znam tko se time bavi u gradu i ima li itko ingerencije nad tim, malo bolju koordinaciju s vodičima turističkim u gradu. Naime sam imala sreću ili nesreću da sam jednom uskočila budući da je nedostajao netko tko govori francuski, a došli su turisti iz Belgije i Francuske tako sam više prevodila ono što je turistički vodič govorio, mene je frapiralo što se pokazuje turistima u gradu Osijeku. Turiste se provelo pa su se pokazivala pročelja oštećena u ratu, to je sada već druga priča, mislim da su se ta pročelja odavno trebala obnoviti, govorilo se o tome, pokazivala se Belgijancima koji u svom glavnom parku u Bruxellesu imaju 100-tinjak gnijezda roda se pokazivalo ono gnijezdo na bivšem IPK, onda ih se povelo u Tvrđu, pa se recimo u crkvi Sv. Križa ljudima govorilo o progonu Židova '41. što je strašno, naravno dižem glas protiv toga ali ne govori se o crkvi Sv. Križa o progonu Židova, ono što mi je bilo frapantno je da nitko ne vodi turiste u Muzej Slavonije, niti u Arheološki muzej, a to bi se svakako trebalo napraviti i mislim da bi se trebalo ujednačiti priča što želimo da ljudi znaju o Osijeku i da se požele ponovno vratiti. Mislim da Osijek ne treba igrati na kartu mučenika, gle stradao sam u ratu, niti na kartu nekakvih zlotvora koji su kolektivno slali ljude na Tenjsku mitnicu prije slanja u Auschwitz, dakle mislim da trebamo općenito izgraditi jednu lijepu i pozitivnu sliku jer Osijek ima sve temelje za to i doista pokazuje gospodarski rast i mislim da je Osijek sve bolje mjesto za financijska i poslovna ulaganja samo da riješimo taj promet i da malo turističku ponudu, odnosno turističke vodiče dovedemo u red da im usuglasimo priče jer pobogu imamo toliko toga za reći ako već ne igdje drugdje onda na europskoj aveniji sa svom onom secesijom i neoklasicizmom i s tvrđom koja je stvarno jedan biser baroka u srcu grada Osijeka. Hvala.“ prof.dr.sc. Srećko Tomas, vijećnik, iznosi: „Bilo mi je jako fino vidjeti onaj podatak da je Osijek drugi iza Varaždina u hrvatskoj po ajde da kažem poduzetničkoj klimi, po privlačenju, odnosno poslovanju, no ne znam nekako po onome što se vidi u poduzetničkim zonama to se ne reflektira, odnosno ne izgleda da je tako. E sada postavlja se pitanje u čemu je problem? Znam da grad kao temeljna jedinica, samouprava ne može učiniti sve i ne može učiniti jako puno ali neke stvari se ipak mogu učiniti za poboljšanje poduzetničke zone. Naime, ponovno bih se osvrnuo na komunalne naknade o kojima sam govorio i na onoj sjednici kada su usvajane cijene i koeficijenti zona i ukazao bih na to da mi imamo u našoj drugoj zoni za prostore koji su namijenjeni za poslovne djelatnosti , za proizvodne djelatnosti koeficijent zone za 30% veći nego za neproizvodne djelatnosti, a da u III. zoni taj koeficijent je čak 43,65 veći za proizvodne djelatnosti nego za neproizvodne djelatnosti. Pokušao sam malo negdje istraživati pa sam recimo našao da u Zadru u svim zonama imaju isti koeficijent zone, znači nemaju veći koeficijent zone za proizvodne djelatnosti, u Splitu isto tako, a što se tiče zona koja ima najmanji koeficijent u Zadru je 0,50, u Splitu 0,23, a kod nas u Osijeku je u III. zoni 0,79 čak. Mislim da time ne šaljemo dobru poruku za poduzetnike, za investitore jer mislim da ne želim ovdje reći da ništa nije dobro, ovo u zadnje tri godine ima određenih pomaka i to je činjenica, ne mogu to opovrgnuti ali po broju zaposlenih recimo 2011. u Osijeku je bilo negdje oko 51 tisuća zaposlenih, sada imamo 48 tisuća zaposlenih. Još uvijek nismo dostigli 2011. i mislim da bi trebali malo jedan snažniji zaokret u načinu privlačenja poduzetnika, investitora u popravljanju te poduzetničke klime, a mislim da visina komunalnih naknada je jedna od tih kojom bi mogli, ne kažem da je to jedina mjera, dobre su mjere i poticaja koje smo donijeli ali smatram da ove mjere, odnosno cijene komunalne naknade, komunalnih doprinosa ne privlače dovoljno investitore i poduzetnike u grad Osijek jer mislim da bi nam trebao u Osijeku snažniji zaokret da napravimo, a onda kasnije se može razmišljati i o većim komunalnim naknadama. U ovom trenutku meni se čini da bi time možda mogli učiniti nešto više u privlačenju i stvaranju još

17

bolje gospodarske slike u Osijeku, ne opovrgavam ove pozitivne trendove u zadnje tri godine što ste prikazali ali broj zaposlenih još uvijek nije dostigao onaj broj od 2011. ili 2012. i mislim da to trebamo čim prije težiti tome i ostvarivati to i kroz smanjenje cijene komunalnih naknada i komunalnog doprinosa. Što se tiče broja nezaposlenih tu je rečeno da se smanjuje, da istina, to stoji, no mislim da je tu pretežiti dio zbog iseljavanja jer od 2010. imali smo u Osijeku 102.620 broj glasača, a 2018. na mjesnim izborima 19.534, dakle samo glasača je 12 tisuća manje, a to je dovoljan pokazatelj koliko ljudi je iseljavalo iz Osijeka i zato mislim da nam treba jedan snažniji zaokret i u načinu razmišljanja i privlačenja ljudi i poduzetnika i investitora da se to ostvaruje brže u Osijeku nego što je to sada. Hvala lijepa.“ Milan Blagojević, vijećnik, iznosi: „U svakom slučaju se mogu složiti s uvaženim kolegom da u svakom slučaju možemo učiniti još više što se tiče privlačenja poduzetnika. Što se tiče komunalne naknade za poslovne prostore i poticanje poduzetništva u svakom slučaju smatram da je za samog poduzetnika koji želi npr. u I. zoni se baviti određenom djelatnošću je daleko važniji segment najam poslovnog prostora, cijena troška najma poslovnog prostora nego što je iznos komunalne naknade koji nije velika stavka u proračunu kada krećete u nekakav posao. Često spominjemo da u centru grada imamo hrpu poslovnih prostora koji i dan-danas zjape prazni, ali kada govorimo o toj I. zoni praktički svi osim jednog poslovnog prostora koji su u gradskom vlasništvu su u najmu, oni su u funkciji po izrazito pristupačnim cijenama za poslovne subjekte po kojima oni obavljaju svoju djelatnost. Sve ove prazne poslovne prostore koje vidite u centru grada su ili u manjem dijelu u privatnom vlasništvu ili većinom u državnom vlasništvu. Država tu treba napraviti, ne kritiziram državu, dobronamjerno govorim, da treba napraviti iskorak da te poslovne prostore učini dostupnima po izrazito povoljnim cijenama za poduzetnike, to je u svakom slučaju hoćete li plaćati 1000, 5 ili 10 tisuća kuna za najam poslovnog prostora je daleko veća stavka od toga hoćete li plaćati 30 ili 33 kune za komunalnu naknadu. Hvala.“ prof.dr.sc. Srećko Tomas, vijećnik, iznosi: „Dakle, kolega je govorio o komunalnoj naknadi u I. zoni, a ja sam uglavnom govorio o komunalnoj naknadi u III. zoni i da bi trebalo smanjiti komunalnu naknadu i komunalni doprinos za izgradnju novih proizvodnih objekata, a ne za najam. U tome je razlika. Dakle, ne govorim o najmu nego o izgradnji novih proizvodnih objekata i komunalna naknada za te objekte da bi je trebalo smanjivati, o tome sam diskutirao.“ Kristijan Šimičić, vijećnik, iznosi: „Mislim kao poduzetnik prije svega, a onda i gradski vijećnik da je svaka pozitivna stvar, svaka kuna koju se omogući poduzetnicima da je mogu koristiti za svoje poslovanje kao i svaka kuna proistekla iz EU projekata dobrodošla za grad i mislim da nitko tu ne može govoriti u bilo kakvom negativnom smislu, uvijek možemo govoriti je li moglo bolje, ali na žalost uvijek može i lošije. Htio bih se usmjeriti na nekoliko stvari po pitanju prije svega turizma. Grad Osijek ima više od 70 kruzera koji dolaze već nekoliko godina u Osijek zajedno sa svim turistima iz cijele Europe pa i šire, međutim mi još uvijek nedovoljno iskorištavamo potencijal svih tih ljudi koji i žele sigurno potrošiti nešto svog novca, a zapravo mi vrlo malo kroz sadržaj dajemo i zapravo ona trakavica ili sapunica po pitanju turističke zajednice grada Osijeka i izbora čelnog čovjeka se dalje nastavlja na relaciji grada Osijeka i ministarstva što je pomalo i neozbiljno prema svemu onome što se događa i svim turistima koji dolaze i dolazit će. Približava se ljeto, kruzeri i dalje dolaze u gradu se puno stvari događa, s jedne strane se trudimo da nešto napravimo, a s druge strane očigledno ta komunikacija i taj odnos ne funkcionira. Mi na žalost što nije odgovornost, najmanje grada Osijeka i dalje i Zagreba u Osijek i nazad putujemo najsporijim vlakom praktički u Hrvatskoj. Mislim da je to sramotno i to je prije svega odgovornost onih koji vode državu, a ovdje imamo političke opcije koje i na tom planu mogu nešto poduzeti, međutim tu se ništa ne događa. Kompletan promet se

18

prebacio na autobuse i mislim da je vrlo neozbiljno prema istočnoj Slavoniji, a osobito prema Osijeku kao centru regije da turisti iz Zagreba vjerojatno jednom kada dođu vlakom više ne planiraju doći vlakom i zaobilaze time potencijalno i sami Osijek. Tako dok se mi prebacujemo lopticama tko je mogao više, tko je mogao manje mislim da i na nacionalnoj razini koja direktno utječe na puno toga u gradu Osijeku pojedinci koji ovdje sjede, odnosno političke stranke i njihovi zastupnici u parlamentu bi mogli puno, puno više za Osijek napraviti pa onda to iskoristiti za neke političke bodove. Dapače, sve što je dobro za Osijek neka slobodno koriste. Što se tiče povećanja broja radnih mjesta, ali prije svega što se tiče povećanja broja poslovnih subjekata mislim da taj podatak koliko god se čini dobar da ni približno nije realan. Kao poduzetnika, a vjerujem da ih ovdje još ima smo svjesni zadnje 2-3 godine što je dobar potez Vlade RH imamo priliku vidjeti povećani broj otvaranja paušalnih obrta. To su jednostavniji poslovni subjekti čak i od jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću koji omogućuju da u 2-3 dana otvorite obrt i da možete do 300 tisuća kuna napraviti prometa bez PDV-a uz vrlo jednostavno poslovanje i situacija je što je opet pozitivno da veliki broj postojeće zaposlenih ljudi u grad Osijeku otvara paušalne obrte koji ulaze zapravo u ovu statistiku koja je prikazana. Imamo istovremeno zapravo jedan dobar pokazatelj koji nije realan, koji nije objektivan, ali opet bolje da je u plusu nego da je u minusu. Što se tiče broja zaposlenih, a i općenito svih ovih podataka izuzev možda podataka za povlačenje sredstava iz europskih fondova mislim da je vrlo neobjektivno, nerealno prikazati podatke zadnje 3 godine. Možda bi bilo najobjektivnije, a ovdje imamo i profesore s fakulteta koji su pisali doktorske disertacije i zna se kolika bi neka baza trebala biti da samo izviješće bude objektivno, da bude realno, a to je svakako da usporedimo recimo 2007. ili 2006. netom prije ulaska RH u recesiju, gospodarsku krizu, pa onda recimo 2010., 2011., 2012. i tek onda 2016., 2017., 2018. Mislim da bi tu onda dobili puno realniji presjek što je najbolje možda bi to čak išlo u prilog ovoj gradskoj upravi kroz neke podatke jer bi se puno objektivnije vidjelo gdje smo. Možda ne bi ovako dobro izgledalo kao kada su prikazane zadnje 3 godine, ali bi bilo svakako puno realnije. Dio ljudi se nakon ulaska RH u EU iselio, dio ljudi je napustio postojeće poslove, napustio grad, dio ljudi je zamijenio te ljude, međutim mi tu nemamo jasnu sliku što se tu događalo i gdje smo mi u nekom brojčanom smislu. Možda će puno bolji pokazatelj biti evo za nekih mjesec, mjesec i pol dana kada izađu službeni podaci od poslovanja tvrtki i njihovih prihoda i broja zaposlenih pa ćemo vidjeti što se točno događalo u 2018. i na području grada Osijeka pa i na području same županije koja je dio ove cijele priče. Što se tiče samih EU projekata kao što sam rekao svaka kuna, svaki euro koji povučemo je dobro došao, mislim da ne možemo biti nezadovoljna u potpunosti s količinom povučenih sredstava koliko vidim, koliko sam imao prilike u zadnje vrijeme komunicirati s gđom Mlinarević vidim da se radi, vidim da fali ljudi i fali stručnjaka ne samo u gradu Osijeku za iskorištavanje fondova nego evo i na području županije gdje je HDZ i HNS su na vlasti, gdje se također i vi žalite što je na žalost realnost da nema dovoljno stručnjaka, možda ni u Hrvatskoj, a osobito u istočnoj Slavoniji koji bi se mogli više uhvatiti u koštac s iskorištavanjem sredstava koji su nam na raspolaganju. Je li se moglo više, vjerojatno je, je li se moglo gore sigurno je, drago mi je da se ne moramo stidjeti u usporedbi s nekim drugim gradovima u RH koji su puno lošije iskoristili i iskorištavaju sredstva, a imaju tu prednost što su možda u boljoj poziciji poput grada Zagreba gdje imaju najveći proračun u odnosu na sve ostale gradove pa i same županije. Što se tiče samog popunjavanja industrijske zone, kažem obzirom da sam poduzetnik i pokušat ću biti sada objektivniji i realniji po pitanju činjenice da još uvijek industrijska zona, industrijske zone nisu u potpunosti popunjene mi se susrećemo s sa situacijom da je investitorima gotovo isto ono što je ponuđeno u RH ili istočnoj Hrvatskoj ponuđeno barem u najgorem slučaju barem utoliko i u Srbiji i u Bosni i Hercegovini s još dodatnim olakšicama zbog kojih poduzetnici češće izabiru te zemlje nego samu Hrvatsku. Tu je svakako i Mađarska koja je još bolje prometno povezana s ostatkom Europe i zapravo mi nekako tu vjerojatno

19

kupimo mrvice, odnosno popunjavamo koliko možemo i kako možemo. Isto kroz neko vrijeme kada je g. Krolo pročelnik, kroz odbore na kojima sudjelujem vidim da se ljudi trude, to je činjenica, kažem, opet, možda se može više, možda se moglo bolje, možda se moglo i očekujemo neke možda rezultate i evo zamjenik gradonačelnika koji je bio u Kini zapravo svaka pozitivna vijest, možda vas nećemo previše hvaliti mi iz oporbe ali svakako će nam biti iskreno drago jer sve što se napravi za grad je puno bolje. Nadam se da ovih 7 milijuna kuna neće biti konačni donji iznos koji će se i slijedećih godina usmjeravati prema poduzetnicima jer svaka kuna koja ljudima dođe sigurno kuna koja neće otići na kupovinu automobila ili kuća već će otići u poslovanje u radna mjesta u povećanje plaća ili možda za IT sektor još bitnije za zadržavanje postojeće radne snage. Samo povećanje broja zaposlenih koje u gradu Osijeku zadnjih godina koje je svakako pozitivno velikim dijelom je svakako i zahvala oporavka i prerađivačke industrije u Osijeku pa i u cijeloj Slavoniji, a svakako i rast IT sektora koji zapravo zapošljava sve ono što može zaposliti, odnosno ono što je na ponudi na tržištu radne snage jer vjerujem da bi poduzetnici u IT sektoru mogli još par sto ljudi zaposliti već u ovom trenutku samo kada bi bilo adekvatne radne snage. Oni rade sve, odnosno mi, mogu reći i kao poduzetnik radimo sve po tom pitanju, međutim grad kroz jednu pozitivu pa evo i mi u oporbi i kroz sve mjere na kojima možemo raditi trebamo sliku o gradu Osijeku prikazivati što je moguće ljepše, pokušat utjecat koliko možemo s pozitivom i kroz medije da ne budu top vijesti kada se prikažu autobusi koji odlaze, već da se pokažu autobusi koji dolaze i mladi ljudi koji se vraćaju da se po tom planu svi zajedno više potrudimo i ne mislim samo na nas gradske vijećnike i ljude koji ovdje sjede nego evo i naše kolege koji možda nisu ovdje u vijećnici i da svi zajedno malo vidimo da nije tako crno, da nije tako loše, došlo je proljeće malo više dnevnih vitamina pa bi po difoltu trebali biti svi malo vedriji, sretniji, ali mislim da ne trebamo biti toliko negativni, destruktivni svi zajedno već da trebamo vidjeti da se borimo koliko možemo i da se neke stvari, neki pozitivni koraci tu događaju. Možda da RH i Vlada RH konkretnije i više provodi mjere, odnosno provodi reforme možda bi sigurno bi i nam au gradu Osijeku bilo bolje, da se ne događaju Uljanici, Petrokemije za koje su zaslužne sve vlade i SDP-ova i HDZ-ova koje su vodile državu sigurno bi u državnom proračunu bilo više novaca, sigurno bi bilo više prostora za sve poduzetnike pa i poduzetnike grada Osijeka da imaju manje poreze što bi njima olakšalo poslovanje, olakšalo konkurentnost svih poduzetnika u gradu Osijeku međutim tu smo gdje jesmo, ne možemo se žaliti za ono što je bilo, ali možemo se svi zajedno truditi da budemo malo pozitivniji, da svatko u svojoj domeni u svom profesionalnom području u kojem radi da svoj doprinos i malo više priča pozitivno i a prozove opet s druge strane sve ono što nije dobro. Hvala.“ dr.sc. Neđeljko Knežević, vijećnik, iznosi: „Čuli smo u uvodu stanje u gospodarstvu grada Osijeka i mjere za poticanje razvoja poduzetništva i gospodarstva i naravno da to uvijek može bolje ali smo mislim svi skupa svjesni činjenice da grad radi u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, u onim zakonskim okvirima koje je moguće i vidjeli smo da iz godine u godinu se ulažu sve veći napori za razvoj poduzetništva i gospodarstva. Svi smo svjesni u ovoj dvorani da je osnova za pravi razvoj poduzetništva i gospodarstva ne samo u gradu Osijeku nego u Hrvatskoj pa će onda sigurno to doći i u grad Osijek je država i da zapravo država je ta koja treba stvoriti okvir i klimu za ulagače, pa onda ulagači neće odlaziti po nama susjednim državama gdje daleko lakše otvaraju te svoje investicije, nego će završiti u Hrvatskoj pa naravno i u Osijeku. Ovdje ispada da je najveći problem iz ovih nekoliko diskusija povećanje komunalne naknade, što je smiješno, pa nitko ne govori o povećanju cijena struje, plina, goriva koje imate periode u kojima divljaju, a taj dio sigurno nema veze s gradom Osijekom. Isto tako država kada riješi taj okvir kada stvori vezano uz cijenu rada, svi znamo da je cijena rada ne plaća, nego cijena rada, odnosno davanja koja gospodarstvenici imaju za svoje djelatnike da su

20

previsoki, zatim imamo poreze na dobit, sporost administracije u Hrvatskoj i sve skupa je to nešto što odbija investitore i onda naravno da je ovdje obuhvaćen i grad Osijek. Nešto su već kolege rekli o prometnoj povezanosti grada Osijeka, dakle mi se nalazimo kao na idealnoj poziciji, imamo HŽ, aerodrom, riječni transport, auto-cestu itd. sve osim auto-ceste ne funkcionira. Dakle auto-cesta da, aerodrom kada može naš poduzetnik, naš privrednik otići avionom u Zagreb, odradit sastanak i vratit se, kada smo putovali vlakom za 3 sata je u zagrebu ujutro, obavljali poslove i popodne se vraćali? Tko treba napraviti rekonstrukciju te pruge i uvesti te poslovne brze vlakove da bi ljudi to mogli ponovno odrađivati. Riječni transport, kolega je govorio nešto i o turizmu, da 70 kruzera godišnje, 6 mjeseci u godini rijeka Drava nije plovna od ušća i kruzeri, veliki dio kruzera, vjerojatno pola završava u Vukovaru. Tko treba riješiti korito Drave? Imamo koncesionara za luku i imamo sada ulaganje u terminal za rasute terete, znači uložit će Vlada 15 milijuna eura u terminal za rasute terete u luku koja 6 mjeseci nije u funkciji i to iz godine u godinu. Ovisimo o prirodnim pojavama jer nismo uredili, koji će koncesionar ozbiljan ući u tu luku i razvijati. Imamo čitav niz problema koji nisu u ingerenciji grada Osijeka, a siguran sam da će grad Osijek i dalje poticati ulagati, uložiti sve ono, sve napore da stvori nekakve uvjete koji će nam dovesti do novih gospodarstvenika, otvaranja, poticati gospodarstvo i razvijati ga, ali opet kažem u onim svojim okvirima, tako da mislim da je osnovni problem ne samo u Osijeku nego u cijeloj Hrvatskoj da su to mjere koje treba provesti Vlada RH.“ Željko Kovačević, vijećnik, iznosi: „Znači, ne možemo jednom biti zaslužni, a drugi put biti amnestirani, a onda treći puta uprti prst u nekog drugog da je netko drugi kriv i da eto mi ovdje baš ne možemo ništa. Mi smo ovdje uvodno počeli sjednicu s pokazateljima pročelnika da Grad Osijek čini jako puno i da čini sve da se gospodarska aktivnost poveća, ali evo čujemo da Vlada RH koči ovaj razvoj. Mi smo u izlaganju, ja sam u ime kluba rekao da imam zamjerke na taj materijal i obrazložio sam zašto to mislim. Samo ću podsjetiti na par stvari. Za vrijeme vlasti prijašnje, Milanovićeve, SDP-a nismo imali projekt auto-ceste, znači on se jednostavno preprojektirao i bio sam dionik tog preprojektiranja gdje se ta auto-cesta prebacivala na jednosmjernu auto-cestu, na običnu državnu cestu. Danas, moram vas podsjetiti da Hrvatske auto-ceste su raspisale natječaj u II. fazi gdje ćemo najvjerojatnije dobiti izvođača radova gdje će se na tome uložiti 400 milijuna kuna. Što se tiče Inter modalne luke za rasute terete tamo Vlada RH razvija projekt koji je davno započet i on je vrijedan oko 140 milijuna kuna. Nadalje, što se tiče HŽ, mi smo svjesni da je u različitim vremenima pa i vremenima vlasti SDP-a da su nekakve linije ukidane, postoji obrazloženje zašto je to napravljeno. Je li Grad Osijek išao s inicijativom u HŽ da se ta linija vrati? Ako ste išli, ako je to iz nekog razloga to odbijeno, recite nam, mi ćemo napraviti sve da se ta linija na korist građana grada Osijeka vrati i da taj segment s Vlade maknemo. Moramo uporediti i da sam bio projektant podvožnjaka ovdje na Sv. L.B. Mandića, ne možemo ići u HŽ infrastrukturu s ciljem da investira u taj objekt 50 milijuna kuna, a onda ih u drugom koraku teretit da nemamo linije vlaka, a onda u trećem koraku ne znam da li je to uopće netko pitao i da li je to uopće tražio. Neću spominjati sve ove projekte u kojima Vlada RH sudjeluje i u kojima kroz taj projekt želi potaknuti razvitak ove regije. Zato kada iznosimo podatke ako ste za nešto odgovorni budimo odgovorni, ako nismo nemojmo biti.“ prof.dr.sc. Srećko Tomas, vijećnik, iznosi: „Uvaženi kolega Knežević, kada bih htio u istom tonu diskutirati onda bi rekao da je sve smiješno što ste Vi rekli, jer Vi ste rekli da je smiješno kada govorimo o komunalnoj naknadi, a ovdje mi smo Gradsko vijeće i Grad Osijek i znam da grad ne može sve učiniti ali sam upozorio na ono što najviše grad može učiniti i to nije smiješno. Pogledajmo druge gradove i pogledajmo druge industrijske zone kako se u nekim zonama popunjava, a ovdje ipak ne tako kako bi trebalo biti. Prema tome i dalje tvrdim da se mjerom

21

smanjenja komunalnih naknada i komunalnih doprinosa može više učiniti u ostvarenju bolje poduzetničke klime i privlačenju investitora. To je moja tvrdnja i ostajem pri njoj. Hvala.“ Marijana Kopljar, vijećnica, iznosi: „Također imam repliku na ovo izlaganje. Mislim da je rasprava otišla iz jednog u drugi smjer, a ni jedno ni drugo nije poželjno. Za napomenuti je prvo kada pričamo o prometu, željeznica, konkretno, Vlada Zorana Milanovića je ukinula linije u Osijeku 2012., to je evidentno i to možete pogledati sami. Činjenica da se treba ulagati u promet i Vlada Andreja Plenkovića to i radi. Dana 1.12.2017. na sjednici u gradu Osijeku je uloženo 232 milijuna kuna u promet. Dakle, GPP d.o.o.18 milijuna kuna za nabavu 12 autobusa, 214 milijuna kuna za projekt modernizacije tramvajske infrastrukture, to je bilo prije 2 godine. Vidimo da se još ništa od te tramvajske infrastrukture nije odradilo. Imamo konkretne pomake, Vlada ne može sve, ali ona naznake, pomake, sugestije i pomoć nudi. Samim tim evidentno je da ulaganje u promet imamo. Također se moram ložiti s kolegom Kovačevićem da li je Grad Osijek imao sugestiju u što da se ulaže, da li smo mi možda tražili u tramvajsku infrastrukturu, da li smo htjeli da se ulaže u željeznice, mi moramo dati sugestiju, Vlada nama ne može reći što nama treba i u to ulagati. Također kada se spominjalo o Vladi imam osjećaj kao da ne živimo svi u istoj državi, Vlada je i u Splitu i u Osijeku, Zagrebu i Varaždinu, zašto neki dijelovi napreduju, a zašto neki stagniraju. Jednostavno moramo početi i krenuti od sebe tražiti krivca u sebi. Pogledati situaciju i jasno reći što mi trebamo napraviti kako bi se ova situacija okrenula u pozitivnom smjeru. Konkretno je ovdje bilo govora o turizmu i Ministarstvu gospodarstva da oni trebaju pričati s vodičima, da oni trebaju nama dati nekakav okvir, Osijek je sam po sebi županija turistički grad, a tko će nama nacrtati naše projekte, planove, programe, tko će nama prezentirati naš kulen ili što već vani. Međutim, Ministarstvo turizma je zaduženo i za čitavu, 21 županiju i grad Osijek i isti je okvir, ne možemo kriviti Ministarstvo turizma da se ne razvija. Međutim kada vi pogledate stranicu Grada Osijeka, turizam otvorite, imate 6 redaka, kada otvorite dalje projekti u Gradu Osijeku piše greška, stranica ne postoji, pa koga ćemo mi dovesti s ovakvom politikom, mi ne znamo sami sebe prezentirati, ne znamo marketinški odraditi ovaj dio da uopće netko, ja sam sama svjesno išlo vidjeti što to…“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „Replika vijećniku Kneževiću, spominjali ste ovo za HŽ, ono što Vam mogu reći, nisam mislio da će otići u ovom smjeru, ali ajmo reći želim da sam tu na svome polju, onda mi je lakše ovako funkcionirati kada se spominje opet ako ćemo uspoređivat jednu i drugu Vladu, ono od HŽ-a što sam ja imao kontakte s njima u Vašoj Vladi, što su napravili za grad Osijek je bilo tri puta što sam morao slati dopis jer su tri puta mijenjali upravu, za vrijeme Zorana Milanovića. Pružni prijelaz koji čekamo 30 godina na kojem je ne znam koliko ljudi poginulo tamo riješila je ova vlada i ide realizacija u ovoj godini. Isto tako Sv. L.B. Mandića, ide ove godine, HŽ infrastruktura ide to ove godine rješavati, tj. iduće, ove i slijedeće godine. Ne vidim o čemu govorite za HŽ. HŽ u ovom trenutku ima stabilnu upravu koja napokon funkcionira, a nekada se taman nešto dođe do nekog dijela projekta da se završi onda nam kažu promijenila se uprava idemo iz početka. Sjećam se da sam to razgovarao s Vašim bivšim članom, ili ne znam da li je još član g. Ambruš koji je bio zamjenik gradonačelnika jer sam njemu predlagao to i ruku na srce čovjek ne mogu ništa reći pokušao je pomoći, ali je rekao Milane ja ne mog, Vi ste se opet posvađali gore. Mi smo jedino imali onda probleme za grad Osijek, a ne dovedete neku investiciju. Nama ta 2 milijuna kuna više znači nego ne znam što tamo, a da ne pričam žila kucavica, najprometnija prometnica što će dobiti grad Osijek od toga. Mislim da ste tu u krivu što se tiče HŽ-a, ali mi je drago da se otvorila priča po pitanju dvije Vlade. Hvala.“

22

dr.sc. Neđeljko Knežević, vijećnik, iznosi: „Poštovani kolega, pa prijelaz na Petra Svačića neće potaći gospodarstvo u gradu Osijeku tako da ostajem pri onome što sam rekao da država treba stvoriti okvir kroz cijenu rada, kroz poreze na dobit, kroz spore administracije treba ih ubrzati, treba stabilizirat cijene energenata itd. čitav niz, ali nemojte se Vi naći uvrijeđeni zbog toga što spominjem Vladu RH. Ako je Zoran Milanović ukinuo liniju za Zagreb, pa neka ju ova Vlada otvori ponovno, ali nije problem linija, problem je infrastruktura, pruga koja ne može podnijeti brze vlakove, to je problem, tu treba investirati. I dalje ostajem kod ovoga da Drava šest mjeseci nije plovna itd. čitav niz mi imamo problema koje mi objektivno niti ovo vijeće, niti gradonačelnik Vrkić ne može riješiti jer ne možemo to riješiti jer je to iznad naših mogućnosti, a sve skupa bi to pridonijelo poticanju gospodarstva i razvoju gospodarstva u gradu Osijeku. I dalje ostajem kod toga da komunalna naknada sigurno nije nekakav ograničavajući faktor za razvoj i poticanje gospodarstva u Osijeku. Hvala.“ Boris Piližota, zamjenik gradonačelnika, iznosi: „Mislim da bi rasprava trebala biti u totalno drugom smjeru, ali s obzirom da je bilo sada niz stvari koje su iznesene dat ću neki svoj komentar na to. Nije pitanje koliko mi možemo izdvajati ili izdvojiti za poduzetništvo i gospodarstvo u gradu Osijeku, nego je prvo pitanje koliko mi smijemo izdvojiti. Prvo kada poduzetnik dođe u grad Osijek, a mislim da je svima nama najbitnije, a to ste i Vi rekli i to je točno 1% je onih koji su veliki poduzetnici, jedan od kriterija koji definira velikog poduzetnika je 250 zaposlenik i naravno da bih htjeli da je taj postotak viši. Međutim u kojim se mi okvirima krećemo i po čemu možemo postupati, to je zakon o poticanju malog gospodarstva i to je ono što je ingerencija jedinica lokalne samouprave. Što to znači? To značio da poduzetniku mikro, malom ili srednjem možemo maksimalno dati 200 tisuća eura kroz 3 godine jer prema europskoj direktivi taj se iznos smatra da ne narušava tržišnu konkurenciju. Za velike poduzetnike kao jedinica lokalne samouprave Grad ne može izdvojiti ništa, ne smije davati. Država prema zakonu o poticanju ulaganja više nema Agencije za investicije i konkurentnost, pripojila se Ministarstvu gospodarstva država ima mogućnost preko zakona o poticanju ulaganja davati potpore za kapitalna ulaganja svim poduzetnicima bez obzira da li se radi o mikro, malim, srednjim ili velikim i na odgovor vijećnici Marijani Kopljar mislim da ćemo se tu svi složiti da je to prvo što bi mi svi zajedno tražili da Vlada napravi i u što da usmjeri upravo u ta kapitalna ulaganja u velike investitore, u industriju koju toliko silno želimo ovdje. Bez obzira došao nama investitor i srednje veličine sa 150 zaposlenih i napravio investiciju od 20 milijuna eura ili 100 milijuna eura ono što mu mi možemo ponuditi kao jedinica lokalne samouprave, a da na računu imamo 100 milijuna eura za dati mi mu možemo dati 200 tisuća eura kroz 3 godine. Moje mišljenje je da svima nama treba biti prioritet da je to ono što želimo da se usmjere novci znači na kapitalna ulaganja i dovođenje investitora. Prvo pitanje kada bilo koji investitor dođe na pregovore je pitanje a zašto bi mi došli u Osijek? Ok, imate odličnu geostratešku poziciju, imate mogućnost plovnih puteva, imate željeznicu, imate cestovni promet, imate zračni promet, što mi dobijamo ako dođemo u Osijek što se tiče poticaja? Jer oni ne dolaze samo u Osijek, ako dolaze u ovu regiju dolaze u Srbiju, dolaze u Bosnu, dolaze u Mađarsku i sve te vlade gdje god smo mi do sada bili uvijek je vlada bila u tim i u bilo kojoj drugoj zemlji uključena u takve krupne investicije i to nije ništa loše, to je samo smjer u kojem mi trebamo ići. Ono što je i vijećnik knežević rekao na što još ne može utjecati, to je onaj zakonodavni okvir, ne možemo smanjivati PDV, ne može utjecati na skupu cijenu rada, ne na velike neto plaće, nego na velika porezna opterećenja što se tiče poreza na dohodak i s druge strane doprinosa, na to ne možemo. Za izvoznike je izuzetno bitan PDV, na to isto ne možemo. Također vezano za komunalnu naknadu i to, naravno da je uvijek bolje da je cijena manja, ali kako da reguliramo ono što je najviše, vidjet ćemo koliko će tijekom ove godine za industriju i za pravne osobe poskupjeti cijena plina, poskupjet cijena električne energije, poskupjet cijena goriva. Znamo da je u cijeni

23

goriva preko 50% iznosa su trošarine. Mi tu imamo mogućnost to sniziti, odnosno regulirati cijenu goriva i dati poticaj gospodarstvu. Mislim da rasprava treba ići u tom smjeru što svi zajednički želimo, a ja mislim da ste svi rekli da je nama potrebna velika industrija, potrebna nam je prerađivačka industrija, potrebne su tvornice za to smo mi vezani, imamo vezane ruke. Ako nije tako slobodno očekujem da svatko iznese svoje mišljenje. Hvala.“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „S obzirom da se ovdje spominje opet vraćamo se na Vladu, pa idemo dalje, Vlada govorite da treba poticati velike poduzetnike, kada budem izlagao dotaknut ću se toga, jedina prava vrijednost, mislim prava, ono što se vidi i što može donijeti to ste u redu rekli, to su veliki poduzetnici, vezane su vam, ruke da ne možete vi u njih ulagat, investirat, pomagat, ali treba reći i ovaj dio Vlada je od 2016. uvela niz mjera koje pomažu velikim poduzetnicima, a time i svima nama jel uvela je neoporezivi dio plaće sada, naj medijski eksponiranija. Mislim da je to velika pomoć za sve poduzetnike, imamo ovdje jednog velikog poduzetnika koji vam je i u materijalima, mislim da je to velika pomoć i smatram da nije baš činjenica takva kao što govorite. Ako ćemo razgovarati slušao sam danas potakao me na ovo razmišljanje g. Amanović kaže nećemo iskrivljavat ovako, pa bilo koji posao, nekad sam igrao košarku pa ne znam netko je igrao nešto drugo ili netko je neki biznis radio i prva stvar koju si stavio na papir da vidiš s čim raspolažeš što imaš, što su ti prednosti, što su ti mane. Ako nemaš centar nema što igrati s velikima. Ista takva stvar je i ovdje, mi moramo reći neke stvari koje mi vidimo na naš način da su kritične. Ako svima kažemo da je sve divno i krasno nećemo od toga ništa dobiti. Nemojte danas gledati kada budu se neke stvari govorile da su negativne, to je konstruktivno, idemo vidjeti što se može napraviti, cijelo vrijeme pričamo ali nećemo govoriti. Meni je jasno da je vama počela kampanja, da…“ Željko Kovačević, vijećnik, iznosi: „Ponavljam da je ovo tematska sjednica Gradskoga vijeća Grada Osijeka na kojoj mi pričamo što ovo gradsko vijeće, što ova gradska uprava može napraviti na tome da se gospodarska situacija u gradu Osijeku poboljša. Ne trebam biti odvjetnik Vlade RH, mi znamo vrlo dobro kako je teško nositi breme izvršne vlasti na svim razina, tu HDZ ima vrlo široko iskustvo i kada razgovaramo o ovoj temi govorim iz gradonačelnikovih cipela ma koliko to nekome izgledalo čudno. Ako ste već spomenuli to pitanje, moram vam reći da su javne financije RH politikom ove Vlade stabilizirani i tu bih stavio točku. Što god vi mislili o tome poreznom politikom i nekakvim smjerom u kojem će javne financije ići. Rekao sam neke pokazatelje koji su jasni, to su nepobitni i ako smo dobronamjerni ne možemo ih ignorirati. Znači, smanjio se javni dug, imamo suficit proračuna i izašli smo iz smeća što se tiče kreditnog rejtinga. Mislim da su to porazne osnove i da dalje od toga ne ide. Molim da se fokusiramo na to što mi konkretno očekujemo od Vlade RH, koji su naši prijedlozi konkretni, što Vlada RH može napraviti na konkretan način. Da li nekakvo fiskalno rasterećenje samo Slavonije, jel to opcija?! Možemo i to postaviti kao nekakvo pitanje da li je to uopće održivo, ali nemojmo zbrajati kruške i jabuke, ovo je sjednica Gradskoga vijeća, ovdje govorimo o mjerama koje Gradsko vijeće poduzima na poboljšanju gospodarske situacije u gradu Osijeku.“ Ivana Šojat, vijećnica, iznosi: „Meni je jako žao što sam pokrenuli ovaj politički ping-pong, čija je vlada bila bolja, čija gora, koja je više veza ukinula, koja nije vratila, budimo realni u svim upravama svih državnih, gradskih, županijskih i svih mogućih uprava sjede partijski podobni ljudi, pa nemojmo se… U Milanovićevoj vladi su sjedili Milanovićevi ljudi koji su zapošljavali na svim razinama svoje ljude, isto tako je i za HDZ, kome mi lažemo?! Meni je jako žao što sam sad tu pokrenula nešto što se u konačnici uopće ne tiče grada Osijeka i što smo išli ono čiji je tata jači, čiji će tata prebiti drugog tatu, mislim to je totalno deplasirano i bez veze. Mi smo ovdje zbog grada Osijeka, koliko je HŽ u posljednjih godina uložio u

24

infrastrukturu ne znam. Ponavljam, samo sam književnica, no međutim znam da u vlaku koji vozi od Osijeka do Vinkovaca ne možete razgovarati koliko je to bučno jer to je vlak koji…ne znam kako ga još drže na životu. Treba se temeljno promijeniti odnos prema Osječanima jer Osječani nisu građani drugog reda ove države, ali tu mislim da Grad može lobirati i razgovarati konstruktivno i poticati da se počnemo kao takvi i smatrati. Isto tako statistike, budimo realni, statistika je isto tako prostitutka da ne kažem onu riječ na k. Ako uzmemo čovjeka koji zarađuje 30 tisuća kuna mjesečno i onog nesretnika kojem sam bliža, a koji zarađuje 3 tisuće kuna mjesečno dobijemo prosjek od 16,5 tisuća kuna prosječno plaća, to je genijalno. Dakle, okrenimo se konkretnim stvarima, priznajmo ono što valja u ovim gospodarskim planovima, ono što ne valja pokušajmo zajednički popraviti i mislim da to jedino Osijeku ide u prilog. Hvala.“ Boris Piližota, zamjenik gradonačelnika, iznosi: „Vijećniče Kovačević mislim da ste vi prvi sada ste rekli i to je točno, našli smo se ovdje da raspravljamo kako mi gradski vijećnici možemo doprinijeti razvoju gospodarstva u gradu Osijeku. Mislim da ste od svih koji ste izašli Vi prvi na govornici pozvali se na Vladu i ono što Vlada radi. Opet ponavljam, ništa nije bilo negativno, vijećnica Kopljar je isto izašla i rekla da konkretno odredimo u kojem smjeru ili u kojem segmentu bi Vlada mogla pomoći. Nisam ni u jednom trenutku rekao da mi tražimo posebno rasterećenje nego samo po zakonu o poticanju ulaganja kao što Vlada radi niz velikih ulaganja koja dolaze u Hrvatsku i diljem Hrvatske po tom zakonu može postupati, a samo u kontekstu onom ako mi kao jedinica lokalne samouprave imamo potencijalne investitore takve velike da se u to uključe. Reći ću jedna primjer, a to je Lesnina, rješavamo to već duže vremena, riješit ćemo imovinsko-pravne odnose, kupit ćemo zemljište, to će biti u Osijeku među srednje budući da neće imati preko 250 zaposlenih nego inicijalno iznad 150 i ono što mi možemo dati je 200 tisuća eura. Oni su otvoreno rekli, to nama nije dovoljno za investiciju koju ćemo napraviti. Ono što smo mi u ovom trenutku napravili, što ćemo napraviti spojiti s ministarstvom gospodarstva s obzirom da AIK više ne postoji, ne funkcionira i u koliko po tom zakonu dobiju još određene benefite, odnosno poticaj investicija će doći u Osijek. Samo u tom kontekstu govorim. Što se tiče vijećnika Opačka vezano za porezna rasterećenja, to je moja struka pa mislim da o tome mogu pričat ako je krenulo 1.1. ove godine, odnosno već za plaću za 2018. koliko znam, a mislim da je dobro to da li bruto jedna plaća 28 ili 29 tisuća u tom okviru, tek iznad te plaće su ljudi dobili više novaca u nettu. Do toga iznosa 28 tisuća nikome se ni za jednu lipu plaća nije povećala.“ Bojan Amanović, vijećnik, iznosi: „S obzirom da smo sada otišli u raspravu oko Vlade RH i utjecaja na gospodarsku sliku u gradu Osijeku moja stranka sjedi u Vladi RH i niti jednom se nisam osjećao prozvanim kao za stranku što se događa na razini Vlade i smatram da smo svi zajedno ovdje detektirali probleme koji su izvan nadležnosti grada Osijeka. Osijek radi i gradska uprava sve ono što može, a ove stvari koje su se spomenule nisam shvatio kao napad nego što bi Vlada mogla napraviti kako bi i Osijek mogao dalje. Također drago mi je što je kolega Opačak spomenuo i ovu utakmicu, košarku, a mislim da na kraju svake utakmice je bitan rezultat. Ovdje smo imali brojke, brojke ne lažu, a rezultat je dobar pa tako i u košarci bez obzira ako ste imali momčad kakvu ste imali, na kraju ste pobijedili i to su ove brojke pokazale. Vijećnik Tomas je spominjao neke imaginarne podatke, mišljenje bez potkrepljenih činjenica, ovdje smo došli s prezentacijom koja je pokazala jasne brojke pa ako imate podatke takve molim vas isto iznesite točno s izvorom kao što je ovdje navedeno. Hvala.“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „Je, bitan je rezultat g. Amanoviću ali nije isto odigrati za 1. mjesto i igrat za ne ispadanje iz lige, isto je utakmica, znate, shvaćate, to je to.“

25

dr.sc. Srećko Tomas, vijećnik, iznosi: „Poštovani mladi kolega rekli ste da iznosim imaginarne podatke, ja nikada ne iznosim imaginarne podatke jer u svom iskustvu dugogodišnjem kao sveučilišni profesor sam naučio podatke pronaći. Sve ono što sam iznio su podaci sa službenih ili stranica Grada Osijeka ili sa stranica pojedinih drugih gradova ili iz Državnog izbornog povjerenstva i Gradskog izbornog povjerenstva, ako ste mislili na onaj podatak o broju birača u Osijeku, ako ste mislili na komunalne naknade i koeficijent zona, to smo mi usvojili čini mi se početkom veljače i ta činjenica evo možete pogledati da je u II. zoni u Osijeku 0,54 za stambeni prostor, 0,79 za proizvodne djelatnosti, a 0,55 za neproizvodne. Iz toga proizlazi izračunao sam toliko znam 43,6% je veći koeficijent za proizvodne nego za neproizvodne djelatnosti, to nije izmišljeni podatak, ako ste na to mislili, ne znam na što ste mislili niste ukazali. Ni jedan podatak nisam proizvoljno iznio.“ Marijana Kopljar, vijećnica, iznosi: „Imam repliku na zamjenika gradonačelnika Piližotu, pitali ste što Grad može učiniti? Možemo smanjiti komunalnu naknadu, cijenu vode, ubrzati shođenje građevinskih dozvola, možemo bolje infrastrukturno opremiti zone. Međutim nismo se došli ovdje nadmudrivati tko je što učinio, mi se nalazimo u Gradskom vijeću Grada Osijeka, nismo u saboru RH, konkretno moramo gledati što grad Osijek može napraviti po ovom pitanju. Krenula bih s logikom ako ne možemo velike poduzetnike dovući, što dalje napraviti? Grad Osijek je turistički grad, ajmo ulagati u turizam, ajmo ulagati u obrtništvo, poduzetništvo, male obrtnike i poduzetnike jer činjenica da na razini EU se potiče malo i srednje poduzetništvo, dakle da su oni radili svoje analize i da su zaključili da je to najbolji oblik da čovjek sam sebe zaposli i da se sve bazira na tim malim OPG-ima, malim obrtima i d.o.o. koji uopće ne zapošljavaju puno ljudi. Osim toga zašto ne usmjeriti svoje investicije sve u turizam, zašto uopće sada ako ne možemo dobiti iz industrije, ako je to prošlo vrijeme, ajmo napraviti neko novo vrijeme, budućnost turizam u gradu Osijeku. Slažem se s tim da treba raditi na dovlačenju velikih poduzetnika i ovo što ste napravili s Lesninom je izuzetno pozitivan korak, dakle primiti ljude, razgovarati, pokušati urgirati, pomoći, sve je to normalno, ali kažem prvenstveno bih okrenula situaciju drugačije, ajmo gledati što mi možemo, za što smo mi moćni jer iskreno mi građanima ovoga grada ne smijemo priznati da smo nemoćni, da mi ne možemo ništa učiniti, onda ne trebamo sjediti ovdje, zašto nam uopće daju naknadu i zašto da raspravljamo ako ćemo okriviti državu, vladu, ne znam što. Zahvaljujem.“ Bojan Amanović, vijećnik, iznosi: „Nisam siguran što je vijećnica Kopljar replicirala, osim što je sažela ovo što smo pričali kroz zadnjih par izlazaka, a kolegi Tomasu samo ću Vas zamoliti da ovako „mladi kolega“, to mi zvuči kao patronizacija, i dalje smo svi jednako kolege ovdje bez obzira na godine, godine ne znače mudrost. Hvala.“ Boris Piližota, zamjenik gradonačelnika, iznosi: „Samo kratak odgovor vijećnici Kopljar, slažem se s Vama, nije sabornica u gradskoj vijećnici smo, nismo se prvi pozivali na rad Vlade, nismo ništa negativno iznijeli, Vi ste pozvali isto tako da ako ima nešto i tu se može napraviti, tu se može napraviti ako se želi u tom segmentu nešto napraviti, ali ću samo još jednom povući paralelu kada smo iznijeli prvi dio podataka i vidjeli ulaganja u male i srednje i što je motor svakog gospodarstva i tu se slažem, ali onda je prva kritika imamo malo velikih, a onda nije bio naš alibi da mi ne želimo ili da bježimo od toga da ne možemo to napraviti, nego smo samo rekli na koji način možemo to napraviti i to je u istinu jedini način. U ovom trenutku Vlada HDZ-a, u nekom drugom nečija druga vlada ali to samo može se napraviti na državnoj razini uz potporu Vlade. Hvala.“

26

Marin Babić, vijećnik, iznosi: „Nakon dosadašnjih izlaganja možemo reći da je grad Osijek u istinu grad ugodnog življenja kako je kolega Šimičić primijetio trebamo slati pozitivne priče i primjere iz grada Osijeka kako bi naši potencijalni ulagači dobili pravu sliku Osijeka, a prava slika Osijeka je da je Osijek grad pozitivne poduzetničke klime. Svi smo složni da danas da imamo jednaki cilj, a to je unapređenje standarda življenja naših građana. Također zaključak današnje sjednice treba biti donošenje nove gospodarske strategije tako da točno znamo kakav Osijek želimo za 10, 15 ili 20 godina i u kojem smjeru želimo da se grad razvija, odnosno moramo odrediti konkretne ciljeve i smjerove. Činjenica da je grad u 2019. izveo određena financijska sredstva za poduzetničke potpore što je znatno više nego 2016. kada je usvojen opći program. Čitajući današnji Glas Slavonije možemo pročitati neke zaključke i zapravo cijeli razgovor s okruglog stola koji se održao prije dva dana i možemo pročitati mnogo pozitivnih poduzetničkih nekih primjera iz našega grada. Također je iz materijala vidljivo da su učinjeni mnogi konkretni koraci i da smo dobili konkretne efekte, a tu prvenstveno mislim na stopu zaposlenosti koja je zapravo jedina mjerljiva i relevantna. Zaključak nakon čitanja svih materijala koje smo dobili za današnju sjednicu može biti ukratko da pomaka ima, ali ambicije za boljim i dalje postoji. Što se tiče obrazovanja koji su mnogi ovdje spominjali možemo i u tom kontekstu pričati jer Grad Osijek je možda u 2018. najviše toga napravio, možemo pričati o dogradnji škola, dvorana, građanskom odgoju, produženom boravku itd. iskreno mi je samo žao što nemamo neke podatke za 2018. ali ne sumnjam da će i oni biti i pratiti trend koji se pokazao i u 2017. Raduje me podatak da ćemo tematske sjednice imati sada učestalije, zapravo jedan puta godišnje pa ćemo moći komentirati i uspoređivati s godinom ranije. Nadam se da ćemo od oporbe danas čuti koji konkretan prijedlog, a ne samo iznošenje podataka koje smo imali prilike pročitati u samim materijalima. Što se tiče koja je vlada više napravila za grad Osijek mogu samo reći da se mi kao HNS nećemo vraćati u prošlost, nije nam bitno tko je lijevo, a tko desno, nego isključivo da idemo samo naprijed. Hvala.“ Sanda Pašuld, vijećnica, iznosi: „Znamo da je sve u životu stvar prezentacije, pa tako smo i današnje naše druženje započeli s dvije prezentacije za koje obje možemo reći da su zapravo bile vrlo uspješne. Uspješne su već toliko što su pobudile veliki interes i zanimanje gradskih vijećnika, pa se evo već 2,5 sata bavimo što je tamo pisalo, tko je što rekao i što je zapravo čija zasluga. Međutim ono što je zajedničko objema prezentacijama je zapravo da su one obje bajkovite, one sadržavaju sebi brojne statistike, brojne podatke koje nam pokazuju da u Osijeku zapravo cvjeta cvijeće, pa onda vjerojatno ćemo nakon ovog današnjeg gradskoga vijeća i nakon medijskih natpisa preko vikenda moći očekivati da će se u nekom kraćem vremenskom periodu naši ljudi vratiti nazad, pohrliti u svoj grad gdje je zapravo gospodarstvo u punom procvatu. Ono što me zaintrigiralo u prvoj prezentaciji koju je prezentirao pročelnik Krolo je zapravo ovo referiranje na statističke podatke svjetske banke Doing Business za 2019. Mislim indikatori koji su se određivali u navedenim statističkim podacima su zapravo indikatori koji baš nemaju po našoj procjeni nekakve veze s gradom Osijekom i s poduzetničkom klimom koju grad Osijek stvara. Navedeni statistički podaci kao indikatore postavljaju postupak za otvaranje trgovačkog društva, potrebno vrijeme za otvaranje trgovačkog društva, službene troškove i plaćanje početnog temeljnog kapitala. Vezano za pokretanje poslovanja u gradu Osijeku gdje je Osijek rangiran na visoko mjesto sada opet možemo govoriti o tome tko je postavio taj vrijedan i kvalitetan okvir da bi se poslovanje u gradu Osijeku kao i u drugim gradovima u RH mogli zapravo osnažiti i rangirati na više pozicije nego one na kojima smo do sada bili. Ovdje je potpuno jasno da se tu radi o nečemu što je definirano zakonom, znamo na koji način se definirao temeljni kapital za trgovačka društva, znamo tko sudjeluje u otvaranju trgovačkih društava, znamo koji su troškovi, znamo da su javni bilježnici ti koji su doprinijeli u nekakvom svom segmentu određivanja kratkoće vremena za osnivanje trgovačkih društava pa onda

27

postavljam zapravo retoričko pitanje kako je sada došlo do toga da se grad Osijek okiti uvjetno rečeno s perjem koje zapravo nije njegovo? Ovdje smo rekli, govorit ćemo o poduzetničkoj klimi i onome što želimo napraviti na koji način želimo revitalizirati naš grad, a onda pozicioniranje, prezentacije i zapravo baziranje cijelog teksta na podacima svjetske banke Doing Business stvarno nema nikakve konkretne veze s onim što je grad Osijek napravio u ovom prethodnom razdoblju i onom što će napraviti u budućem. Hvala.“ Tomislav Krolo, pročelnik, iznosi: „Da, na prezentaciji sam u završnom slajdu istaknuo da je svjetska banka rangirala Osijek na 2. mjesto i to je bila konstatacija. Da li sam ja u toj prezentaciji rekao da je gradska uprava na čelu s gradonačelnikom zaslužna? Nisam to rekao, baš kao i što nisam rekao ni da je za sve druge rezultate koji su izneseni zaslužna gradska uprava. Koliki je udio u toga volio bih da neko na svijetu postoji metodologija da to može izmjeriti, ja ju sigurno ne znam. U toj prezentaciji iznesene su činjenice, a činjenica je da prema izviješću svjetske banke Doing Business Osijek pozicionira na 2. mjesto.“ Žana Gamoš, zamjenica gradonačelnika, iznosi: „Samo ću kratko odgovoriti, vijećnice Pašuld ako je rezultat izvještaja Doing Businessa svjetske banke, ako je tu isključivo odgovoran, zakonski okviru, napuci su jednaki za sve gradove na području RH. Po Vašoj logici onda bi svi gradovi trebali biti na istom mjestu. Onaj tko je zaslužan zašto je grad Osijek u ovom trenutku po lakoći poslovanja na 2. mjestu uvelike je tome doprinijela ova gradska uprava na čelu s gradonačelnikom g. Ivanom Vrkićem.“ Kornelija Mlinarević, pročelnica, iznosi: „Krenula bih u odgovorima od kraja. Vijećnica Pašuld koja je spomenula riječ bajkovito, konkretno sve što sam prezentirala, ne samo da nije bajkovito, nego je nešto od toga i ugovoreno i ne vidim gdje je tu bajka. Vrlo konkretni projekti s konkretnim novcima koji su im dodijeljeni, s konkretnim ljudima koji rade u njihovoj provedbi i s vrlo konkretnim učincima koje očekujemo. Znači, od bajke ni „b“. Druga stvar, nekoliko je puta rečeno kako treba ulagati u turističku infrastrukturu, ne znam da li sam bila dovoljno slikovita u svojoj prezentaciji, da li ste vi shvatili slajdove, ali grad Osijek nije nikada više ulagao u turističku infrastrukturu. Ovdje imamo projekte koji se zovu Centar za posjetitelje, Tvrđa koja nije taknuta 100 godina je samo krpana, se kompletno rekonstruira i revitalizira, vidjeli ste onih 5 projektiranja tisuće kvadrata. Osim toga imamo ulaganja uz potporu Ministarstva turizma u regionalnu vinoteku i u Copacabanu itd. Ulaganja u turističku infrastrukturu kakav nikada nisu bila u gradu i tvrdim da već kroz 5 godina da će biti ne vidljivi, nego vrlo mjerljivi pokazatelji u kvaliteti života građana i poduzetnika upravo vezano za ta turistička ulaganja. Sada kada sam već tu, ali vidim da nema vijećnika Kovačevića, moram priznati da mi je malo dojadilo odgovarat na ista pitanja. Strategija razvoja urbane aglomeracije je bila u roku. Svi ITU gradovi su imali isti rok pa tako i grad Osijek, nismo mi ništa posebno. Moram ovdje reći da zapravo uopće niti gradu niti odjelu, a meni pogotovo nije potrebna nikakva reklama, ali sve ovo što je bilo u medijima zadnje vrijeme, vidjeli ste na portalima je bilo potrebno da se pokaže da su zapravo informacije koje su neprekidno izlagane na Gradskom vijeću bile potpuno lažne. Moram reći da su informacije koje su prezentirane kao s Ministarstvom regionalnog razvoja kao izvorom bile frizirane od strane strukture koja nas istovremeno sve ovdje nije upozorila da će npr. iz razvojnog sporazuma Slavonija, Baranja i Srijem biti izuzeti svi dionici s područja grada Osijeka i urbane aglomeracije. Znači, ovdje mislim ne samo na nas nego mislim na Sveučilište, na poduzetnike itd. Znači ti jedni te isti koji su se trebali baviti time, bavili su se uspjehom, ne uspjehom zapravo Grada Osijeka, mene, odjela itd. Mislim da bi bio red sada kada su izašli brojčani egzaktni podaci da tome stanemo na kraj.

28

Vrijeme od raspisa dogovaranja je uobičajeno dugo, znači projekti nekada, a to ne ovisi o nama, to znaju svi koji se projektima bave, vi imate rok napisan 120 dana, na žalost to nekada bude i 2 godine. Jako je teško planirati s projektima, tako dinamike u proračunu realizacije nekada ne izgledaju dobro jer mi računamo na jedno, a pokaže se nešto drugo, ali isto tako moram reći da je ITU jedan odličan mehanizam gdje smo se uhodali i s ministarstvom tako da budući imamo direktne dodjele recimo raspis IT park kada ga raspišemo treba će 45 dana, mislim da je to odlično jer tako možemo planirati nabave i jako brze radove. Kada sam došla u Grad Osijek nisam naslijedila ništa od projektne dokumentacije što je bilo prijavljivano, moram se zahvaliti što me se ne tjera da stavljam svoj potpis na projekte, želje i pozdrava, političke želje i pozdrava, nego razgovaramo o projektima na način, ok, ovo smijemo i možemo raditi jer tako kažu strateški dokumenti, ajmo ipak vidjeti koji su prioriteti i kako napraviti te projekte da ne budu još jedan uteg na proračunu Grada Osijeka kada ove gradske vlasti, pročelnika, djelatnika, tamo možda više i ne bude. Hvala.“ Sanda Pašuld, vijećnica, iznosi: „Nisam željela nikoga uvrijediti time što sam rekla da se radi o bajci, ali to zaista tako je prezentirano. Ako mi vidimo i ja sam to tako osobno doživjela, ako vidimo da raste zaposlenost, ako vidimo da raste gospodarstvo, ako vidimo da se ulaže u poduzetništvo prema statističkim podacima koje nam dajete onda to je bajkovito stanje. Ne vidim što je tu sporno. Ali ako se pročelnica Kornelija uvrijedila, ispričavam se nije ništa osobno, ali jednostavno je takva prezentacija i jedne i druge prezentacije ostavila dojam na mene kao na vijećnicu. Međutim, što se tiče ovoga što zamjenica gradonačelnika Gamoš rekla, indikatori koji se odnose na pokretanje poslovanja oni jesu isti za sve, ali ne mogu iznjedriti iste podatke za sve gradove u RH iz slijedećih razloga. Mjeri se određeni uzorak u određenom vremenskom periodu na određenom materijalu i sada ako gledamo da se kod postupka za otvaranje poduzeća mjeri pred registracija, registracija, da se mjeri izbor imena, javnobilježnička nagrada u potrebnom vremenu da se mjeri koliko vremena je potrebno javnim bilježnicima i ostalim sudionicima postupka, ljudima koji rade u sudskom registru, ljudima koji su zaposleni u gruntovnici ili negdje dalje, već sve trebaju obaviti daljnje registracije, post registracije u mirovinskom, u zdravstvenom itd. radi se o mjerenju indikatora koji su usmjereni isključivo na tu stvar, na tu djelatnost. Mi ovdje ne možemo reći da smo mi visoko pozicionirani od strane svjetske banke po pokretanju poslovanja, pa o čemu pričamo? U kontekstu ovoga o čemu mi danas ovdje raspravljamo, jel to nije isti kontekst? Mi smo od RH dobili zakonski okvir u kojem se mi krećemo i naši ljudi koji rade u sudskom registru rade brzo i kvalitetno, koji rade u Fini isto tako, ljudi koji rade u ostalim pratećim službama su ljudi koji su doveli do ovakvih rezultata.“ Žana Gamoš, zamjenica gradonačelnika, iznosi: „Vijećnice Pašuld slažem se s Vama u svemu, ali da, to su Osječanke i Osječani koji rade u državnim službama u katastru, gruntovnici, na sudovima. Osječanke i Osječani koji svoj posao rade kvalitetnije, brže, bolje od svih onih u drugim gradovima u RH, ali evo jedan pokazatelj koji je ušao kao parametar gdje možemo reći da je jedino i isključivo doprinijela gradska uprava Grada Osijeka, jedan od parametara je bio vremenski rok od pokretanja zahtjeva do izdavanja rješenja o pravu građenja, Osijek je tu u samom vrhu.“ Marinko Miloš, vijećnik, iznosi: „tema današnje rasprave je je stanje u gospodarstvu grada Osijeka i kako potpomoći razvoju poduzetništva u gradu Osijeku. Ono o čemu sam mislio govoriti već je više puta ovdje izrečeno. Naravno da komunalna naknada i komunalna pristojba su elementi koji jako utječu na poslovanje poduzetnika pogotovo poduzetnika koji se bave industrijom, odnosno prerađivačkom industrijom. Znamo da oni imaju velika postrojenja, koja imaju velike objekte i koji imaju značajne troškove sa aspekta komunalne naknade i komunalne

29

pristojbe, to se ne treba nitko ljutiti. Ovdje spominjati Vladu RH koja kroz Projekt Slavonija uložila značajna sredstva i ulaže značajna sredstva u Slavoniju i Baranju samim tim i Osijek nije izuzet. Razvijaju se infrastrukturni projekti koji će danas-sutra biti temelj razvoja gospodarstva grada Osijeka. Ovdje je spomenuto terminal za rasute teret, putničko pristanište, sve to će biti danas-sutra kada bude gotovo, bit će temelj za pokretanje gospodarstva i poduzetništva u gradu Osijeku. Puno puta je rečeno ovdje u Gradskom vijeću kako je dobra suradnja Grada Osijeka i Vlade RH tako da dovoditi u pitanje nekakve projekte koje Vlada zdušno podupire i gura u naš grad mislim da nije korektno. Slijedeće što sam želio reći što Grad može učiniti? Grad značajna sredstva ulaže u razvoj poduzetničke infrastrukture od poduzetničkih zona, sve to skupa, međutim mi se moramo trgnuti i cijela gradska administracija koja ima značajne kapacitete od odjela za gospodarstvo, financije, fondove EU treba aktivnije prići traženju investitora u grad Osijek, investitora koji će donijeti značajan broj uposlenih u gradu Osijeku, jer grad Osijek je grad industrijske kulture i industrijske tradicije koji neće naprijed bez nekakvih konkretnih ulaganja u industriju, a tu mislim da svi mi skupa moramo pridonijeti tome da nađemo značajne ulagače, a kada jedna okosnica zaživi onda će i puno ovih malih mikro poduzetnika, startup naći svoje mjesto na tržištu. Poticanje poduzetnika u periodu koje se razmatra zadnje 3 godine od 200 tisuća kuna do današnjih 7 milijuna kuna naravno da je otišlo višestruko i hvala Bogu da je tako. Mislim da onaj limit od 200 tisuća eura nije nikakav ograničavajući faktor jer puno, gotovo svi mali mikro, pa čak i srednji poduzetnici će se naći u tom okviru bez obzira za koje poticajne projekte se kandidirali. Jedan podatak mi je upao u oči, a odnosi se na porast broja zaposlenih u zadnje 3 godine u periodu od 2016. do 2019. u materijalima piše da je to negdje, ne negdje nego 1041 novo uposleni od toga je samo 16 uposlenih u poljoprivredi, 160 uposlenih obrtničkih zanimanja, a meni ono što je najinteresantnije to je 882 uposlena u pravnim subjektima. Meni je tu interesantno koliko od tih uposlenih bio bi mi interesantan podatak ako netko ima koliko je od tih uposlenih u javnom sektoru, a koliko u realnom? Volio bih da to znam. Hvala.“ Tomislav Krolo, pročelnik, iznosi: „Vijećnik Miloš je jako dobro konstatirao da nemamo podatak o tome kakvo je u strukturi zaposlenih u pravnim subjektima realni sektor i ja bih isto to jako volio znati. To je podatak koji službeno dobijamo iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i oni dublju analizu od te nemaju iako bi to zaista bilo jako dobro da taj podatak imamo pa da budemo svjesni toga, ali na žalost on nije dostupan.“ Milan Blagojević, vijećnik, iznosi: „Isto što je rekao pročelnik Krolo, i ja bih zaista volio vidjeti baš tu statistiku. Ono što mi možemo saznati je koliko ih je zaposleno u gradskom sustavu, ali bi stvarno volio vidjeti statistiku koliko ih je zaposleno u državnom sustavu, to bi bilo stvarno zanimljivo za pogledat. Hvala.“ Vinko Kuduz, vijećnik, iznosi: „Do sada smo u raspravama čuli manje-više na što grad Osijek može utjecati, odnosno ne može utjecati, pa evo jedna stvar na koju mi u istinu možemo utjecati, a radi se o poduzetničkoj zoni Nemetin. Na stranu što po mome mišljenju umjesto nekakvih uspješnih poduzetničkih priča u poduzetničkoj zoni Nemetin uzgajamo korov i ambroziju, tko god mi ne vjeruje može sjesti u auto i otići pravac Nemetin i razuvjeriti me da ej to drugačije čak ni ne moramo otići do Nemetina mogli smo samo pogledati ovu video prezentaciju gdje smo dakle imali sliku iz ptičje perspektive je ta poduzetnička zona sigurno ispod 72% popunjenosti koliko se navodi u materijalima. Ako se želimo s nekim uspoređivati, odnosno povlačiti paralele, pokušajmo usporediti dakle poduzetničku zonu najvećeg grada u ovoj regiji, grada Osijeka, to smo mi s recimo poduzetničkom zonom jedne općine Antunovac. Antunovac koji je 10 puta manji od Osijeka, meni nije jasno da općina Antunovac i njezina poduzetnička zona ima razvijeniju, uspješniji i pokunjeniju zonu. Iskreno ne znam koji su razlozi, zapravo

30

volio bih znati sve razloge, ali izdvojio sam jedan razlog koji je za mene osobno najbitniji, čak neću ići predaleko ako kažem za mene najšokantniji. Ta poduzetnička zona nije kompletno infrastrukturno opremljena, ne postoji odvodnja oborinskih voda i ako ona ne postoji a ne postoji vi ne možete ishoditi građevinske dozvole da bi tamo mogli graditi. Tako da vi kao potencijalni investitor možete u poduzetničkoj zoni uzeti parcelu, ali na žalost ne možete tamo ništa graditi. To je loše. Povrh svega u ovom javnom dokumentu na 16 stranici tako je i navedeno da 101 hektar spada u veliki red zona, dakle zone kompletne infrastrukturno opremljene, odnosno da postoji odvodnja oborinskih voda. Sada ne znam što je tu posrijedi ali kako god se okrene za mene je to loše pa bi volio da mi netko to malo jače objasni. Ali ni to nije sve, 2017. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta imalo je jedan javni natječaj za razvoj infrastrukture poduzetničkih zona. U prvotnom izgledu dakle bilo je ponuđeno 76 milijuna kuna, nakon dorade dakle iznos raspoloživih bespovratnih sredstava je povećan na 274.651.000,00 kuna. Svi koji su se prijavili, koji su priložili adekvatnu i pravovaljanu projektnu dokumentaciju su dobili sredstva. Grad Osijek je ovdje mogao dobiti 10 milijuna kuna bespovratnih sredstava za odvodnju oborinskih voda, odnosno otprilike negdje 2/3 potrebnih sredstava za izgradnju istoga. Naravno pitate se tko nije dobio, ta sredstva? Radi se o Gradu Osijeku, pa me zanima da li je Grad Osijek se prijavio na taj natječaj i zašto baš mi jedini nismo imali urednu i pravovaljanu projektnu dokumentaciju? Ovim svojim šlamperajem mi ne samo da smo izgubili 10 milijuna kuna za opremanje poduzetničke zone, nego ćemo vrlo vjerojatno kada budemo htjeli taj problem sanirati, morat ćemo ponovno dići kredit. Sada dok smo sjedili i gledali video materijal dobio sam poruku od jednog računovođe gdje su poslana 2 screenshota odluka, nemam razloga ne vjerovati, pa ću samo pročitati što mi je rekla a tiče se ovih potpora, odnosno poticaja. Dakle, što je s obrtnicima, paušalcima i poticajima, odnosno potporama za njih? Po zakonu obrtnici se ne smatraju zaposlenicima nego obrtnik je fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost, dakle i on ne može sam sebi biti zaposlenik. Stoga mislim da je taj sustav potpora diskrimitoran prema obrtnicima pa bih vas molio daljnje objašnjenje vezano za to. Hvala.“ Tomislav Krolo, pročelnik, iznosi: „Dati ću odgovor na prvi dio, a to je vezano uz popunjenost u industrijskoj zoni i na potpore, a pročelnica Mlinarević će dati odgovor vezano uz projekt odvodnje. Podatak o tome da je 19 od 25 parcela ugovoreno je nešto što je činjenica jer ti ugovori postoje, nismo izmislili to, da li mi imamo neki način da damo to na javni uvid iskreno ne znam, možda će kolege znati ali u svakom slučaju postoji popis tih tvrtki s kojima su ugovori potpisani i činjenica je ona koju sam iznio da je u industrijskoj zoni 72% parcela ugovoreno. Ono što je tu bitno napomenuti je da su neki ugovori potpisani u 1. mjesecu ove godine pa ne možemo očekivati onda da vidite tamo već u ovom trenutku zgrade, neki ugovori potpisani su tijekom prošle godine sredinom, a ono što se vidi zapravo su tri poduzetnika koja su već pri kraju ili su izgradili svoje objekte, a to su Inspecto, Iver, a činjenica je da imamo 19 od 25 ugovorenih. Što se tiče potpora istaknuo sam to i istaknut ću to još jedan put, imamo tu vrlo jasan i čvrst stav na potpore Grada Osijeka ne može se prijaviti poslovni subjekt koji nema jednog zaposlenog i to će tako biti i u 2019. jer nismo spremni davati potpore onima koji nemaju zaposlene jer smatramo da se treba fokusirati na poslovne subjekte s zaposlenima i to je naš stav.“ Kornelija Mlinarević, pročelnica, iznosi: „Cijeli projekt izgradnje Industrijske zone Nemetin je zapravo trajao puno dulje od samog projekta koji je bio sufinanciran EU sredstvima i kada smo nastojali povijesno to pomalo raspetljat da vidimo kako je sve kretalo, tko je što financirao i kako je što dogovarano to je bilo gotovo pa nemoguće. Ovdje želim reći da na dokumentaciji na koju smo dobijali suglasnost javno-pravnih tijela u trenutku kada je projekt završen i kada

31

smo započeli s prodajom parcela nešto se i mijenjalo u zakonskoj regulativi, to je razlog zašto mi sa sadašnjim uvjetima zapravo ne možemo na kvalitetan način omogućiti poduzetnicima da dobiju građevinske dozvole. Projekt odvodnje je nužan uvjet i mi ćemo ga morati realizirati najvjerojatnije s ovim proračunskim sredstvima. Što se tiče projektne prijave, već sam rekla da mi, bilo bi vrlo neodgovorno da mi nismo nastojali se također u tom natječaju prijaviti, jesmo 2017. je prijava otišla u roku, 120 dana je bio rok do kada su trebale biti ocijenjene te projekte prijave, to je inače dobro poznat natječaj u Hrvatskoj koje su se sve zone natjecale. Mi smo tek u siječnju ove godine dobili odbijenicu i nije riječ o tome da je prijava bila nepotpuna, mi smo prošli korake kako se inače prolazi u tom postupku evaluacije, bila je riječ o tome da su naši indikatori nedovoljno bodovani, zašto? Zato što nismo htjeli lagati o broju novootvorenih firmi za koje mi smatramo da će se u roku od 24 mjeseca od potpisa ugovora tamo pojaviti. Naime, posljedice toga kada vi napišete indikator tipa 100, a pokaže se da imate 20 vi zapravo morate vratiti novce za ulaganja koja su vam odobrena bespovratnim sredstvima. Priča je malo ozbiljnija, na žalost taj projekt nam nije odobren tako da tih 15 milijuna kuna ćemo financirati na drugačiji način očito, ali u svakom slučaju Grad Osijek je makar pokušao.“ Vinko Kuduz, vijećnik, iznosi: „Ja sam upravo na to i ciljao dakle ako je mogao jedan Antunovac i Čepin povući novce iz toga projekta i sada ja ne znam jesu oni lagali o njihovoj popunjenosti, sumnjam ali upravo u tom smjeru sam ja išao, zašto mi nismo do sada već imali toliku popunjenost da mi ne moramo lagati u prijavi. Hvala.“ dr.sc. Mato Palić, vijećnik, iznosi: „Prvo moram izraziti svoje zadovoljstvo da se održava i još uvijek traje tematska sjednica Gradskoga vijeća Grada Osijeka s ovom temom koja je izuzetno važna, prvenstveno za naše građane, a onda i za nas koji smo izabrani da ih ovdje predstavljamo. Čuli jesmo dosta toga o formalnim ograničenjima koja stoje pred svakom zapravo jedinicom lokalne samouprave, a tako i Gradom Osijekom i koja proizlaze iz pozitivnih propisa u RH, međutim bilo bi pošteno reći da postoje i nekakva druga ograničenja, ona su stvarna, vezana su uz političke okolnosti. Nemojmo zanemariti činjenicu da jedna politička većina tvori većinu u RH, odnosno u Hrvatskom Saboru, a neka malo drugačija politička većina postoji u ovom gradskom vijeću i to treba uzeti u obzir. U jednom trenutku je na samom početku rasprava išla lijepo i konstruktivno, poslije je proradio politički refleks nije uopće bitno kod koga, na koji način i koliko dugo, sada su se stvari ajmo reći malo vratile na onaj pravi put kako to i treba biti. Mi tu jesmo radi građana i svaki od nas predstavlja sve građane grada Osijeka i one koji su ih birali i sve one druge i to je odgovornost svih gradskih vijećnika. Možda malo teoretiziram, govorim načelno, ne konkretno u gospodarstvu, ali toga svi moramo biti svjesni i svi smo mi kada smo postali gradskim vijećnicima prisegnuli i na Ustav i na ostale propise. Naravno da će vijećnici HDZ-a pozitivno i afirmativno govoriti o aktualnoj Vladi, bilo bi čudno da tako nije i to je u redu. U redu je i da vijećnici HDZ-a kada procjene da imaju određene argumente kritiziraju i gradonačelnika i odluke koje donosi ovo gradsko vijeće, ali budimo pošteni pogotovo u onom trenutku kada pozivamo jedni druge da pođemo od sebe. Mi volimo od drugih tražiti da pođu od sebe, a neki puta to sami nismo u stanju. Koliko nas ovdje koji sjedimo u ovom gradskom vijeću, ja se ekonomijom ne bavim, tema mi je sa strane da tako kažem iako su pravo i ekonomija itekako mogu biti povezani, koliko nas ovdje koji smo se javili za ovu govornicu da bi smo nešto rekli ili govorili, replicirali kolegi ili kolegici vijećniku imamo formalno-ekonomke naobrazbe? Koliko nas ovdje ima neko poduzetničko iskustvo? Mi smo univerzalni, možemo svi o svemu govoriti, ali nemojmo da onda ova prva sjednica Gradskoga vijeća koja je na ovu temu s ovim presjekom stanja koji smo čuli na način kako je to učinjeno u najboljoj vjeri onih koji su na tome radili završi na kraju s time da smo sjedili od ne znam 9 sati do ovoliko koliko je sada, da nemamo barem nekakav zaključak u kojem

32

možemo postići nekakav minimum zajedničkog konsenzusa u interesu građana koji su nas izabrali. S ovom većinom ovako, s nekom drugom u perspektivi ako se to ostvari itd. Građani će ovdje ostati, živjet u ovom gradu, neki od nas će ostati u ovoj vijećnici, neki će otići, to nije bitno. Ja sam ovdje možda vijećnik s najkraćim stažom, neki od vas ovdje sjede već dugo itd. Nismo tu da bi zato što se približavaju neki izbori, a poslije neki drugi pokazivali ovo ili ono, mi smo ovdje izabrani svi da predstavljamo one koji su nas izabrali, odnosno sve građane ovoga grada. Njima smo odgovorni, ne tome tko je sada, pa će poslije postati netko drugi šef ove ili one političke stranke itd., to treba biti smjernica u našem radu koliko je to moguće. Poći od sebe, od osobnih kompetencija, osobnog životnog iskustva, a onda iznositi zaključke itd., je gospodarstvo bitno, slažem se i za nas, a čuli smo kao što je i zamjenica Gamoš govorila u perspektivi našoj djeci, ajmo skupa probat nešto napraviti. Vi ste u poziciji obzirom na činjenicu da je HDZ na vlasti na središnjoj razini da nešto pomognete, pomozite sa svoje strane, ali nemojte razmišljati na način da time radite političke bodove nekom drugom. Ako možete učinite to, zbog građana, bolje, više, zašto ne. I gradska uprava sa svoje strane. Vraćam se na početak i time ću završiti, formalna ograničenja su jedno, a objektivno postoji politička ograničenja i o tome treba voditi računa kada se donose zaključci kada se, koliko i argumentirano i ne argumentirano kritizira rad gradske uprave itd. Hvala.“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „Vijećniče Paliću, pozorno sam vas slušao i kao kolega, ali ovako sam htio poslušati netko tko je neopterećen, tko nema kako netko zna reći političke okove ili nešto. Niti smo započeli u tom smjeru, ali meni se svelo danas ova sjednica, a Vi me razuvjerite da nije pokušali ste reći nešto da nije ovo kampanja, meni je, ja to dugo godina sam u ovome i shvaćam što se ovdje događa. Dobili smo danas i novine, znači tamo umjesto da slušamo…ono što sam Vam htio reći meni se svela ova sjednica na jedan članak tj. jedna oglas u ovim novinama, a to piše ovako „Vaša vizija, naša misija“ prema ovom djelu vijećnice. Ajde hrvatska Vlada ovom, ajde hrvatska Vlada ovo, ajde hrvatska Vlada ono, sada ste govorili nešto da nešto nismo napravili, da nešto se nije…pa Projekt Slavonija sami, ne znam da li pratite koliko je toga ovdje. Oćete od buduće nove bolnice koja ne znam ni sam koliko će koštati, luke rasutih tereta, kružnih tokova, pružnih prijelaza, više ne znam što hrvatska vlada ne daje ovdje. Ako to nije to, ja stvarno ne znam onda o čemu smo govorili, ali se svela ova sjednica danas na ovo. Svela se na ovo „Vaša vizija, naša misija“, a da nas ne pita nitko ništa. Znate koliko sam ja puta, uzmite, pregledajte snimke, koliko sam puta pozivao na dijalog, na raspravu, da me se zove nekada na sastanke? Nikada, nijednom, jednom, nikad. Neke projekte sam i zaboravio koje sam nudio, razgovarat, pomoć, mene zanima danas je bila rasprava nešto o poslovnim prostorima, mene zanima koliko je sastanaka koga, jesu nas pitali, jesu nas obavijestili, pomozite? Ja se u prošlom mandatu libio pitat bez obzira tko bio, bio je g. Ambruš, ja se nisam libio, nisam se ustručavao pitati bez obzira tko je, nisam dobio niti jedan upit pomognite nešto? Znam da vijećnik Kovačević pomaže da gradu Osijeku, da Hrvatske vode ne znam više šta…“ dr.sc. Mato Palić, vijećnik, iznosi: „Drago mi je da ste rekli da ste me pozorno slušali i to je u redu. Smisao onoga što sam govorio nije prozivanje Vlade RH za koju se sjećamo da je bila i u HNK u Osijeku, ne cijela, ali na čelu s premijerom i nekim ministrima itd., to nije bio smisao i to nije bila poruka koju sam htio poslati, možda nesvjesno jesam Vama ili još i nekim vašim kolegama koji slijede meni s lijeva. Smisao je bio da svi budemo svjesni odgovornosti koju imamo. Trenutno je ovakva konstelacija u Gradskom vijeću i ova je većina ta koja je. Vi ste vijećnik koji ste to bili ako ste ne varam i u prošlom mandatu, bili ste u nekakvoj drugoj većini, dakle, ajmo malo biti realni. Bolje je biti na ovoj strani nego na onoj, je, u poziciji si da nešto napraviš, ali si i više odgovoran. Nije smisao onoga što sam govorio da bi kritizirao Vladu koja je napravila malo, da li sam upoznat s onim što piše u Projektu Slavonija i koliko toga je još realizirano iz toga i što je i o tome bi se dalo razgovarati, ali to sada nije tema ove sjednice

33

ovoga predstavničkog tijela. Smisao onoga što sam govorio da svi budemo svjesni svoje odgovornosti. Veća je dogovornost onih koji čine većinu jel oni donose odluke, ali i vijećnici koji su isto tako izabrani, koji nisu u većini isto imaju svoju odgovornost i prema svom biračkom tijelu ako ćemo politički gledati čisto, a ako ćemo gledati šire i prema ostalim građanima u gradu Osijeku.“ Željko Kovačević, vijećnik, iznosi: „Poštovani vijećniče Palić zaista mislim ne samo na ovoj sjednici, nego na svim sjednicama mislim da izlaganja vijećnika HDZ-a ne izlaze iz jedne normalne političke komunikacije i mislim višestruko je naglašeno da govorio o interesu građana Osijeka. Ne znam volio bih reći što je to danas bilo uvredljivo od strane oporbe prema većini, u čemu je rasprava bila ne argumentirana zašto mislite da ne prihvaćamo odgovornost, stvarno moram priznati da vas tu baš nisam ono posebno shvatio. Mi smo u raspravi ukazali na manjkavost materijala. Ako je to sada nulto stanje, ako je to neko nulto očitanje, ako ćemo mi na jedan povijesni minimum gospodarskih aktivnosti u gradu Osijeku utvrditi da je sada situacija puno bolje i da nam to daje poseban razlog za optimizam, možemo i tako. Mi nismo negirali dobre trendove, mi smo samo upozorili na realno stanje, na realnu situaciju. Tako funkcionira politika, postoji vlast, postoji oporba, prebrojavalo se tek na prošlim sjednicama ovog gradskog vijeća tko, gdje, bilo je raznih istupanja, mislim da se ova komunikacija u Gradskom vijeću može ocijeniti s najvišim ocjenama i da ni u jednom trenutku nije izašla iz jedne normalne, rekao bih i ljudske i kolegijalne perspektive pa na koncu i dobar dio tih odluka, pogledajte zapisnike donosimo jednoglasno, ono što je za prihvatiti prihvatimo, ono što nije za prihvatiti ne prihvaćamo, a na ovoj jednoj temi gledajte…ovo je prvorazredno političko pitanje, gospodarstvo grada Osijeka. Bavimo se politikom, želimo pobijediti na izborima. Mi smo raspravljali u kompetenciji i ovlasti Gradskoga vijeća, nismo prelazili tu crtu i ne vidim da bi se išta i itko nakon ove sjednice trebao biti uvrijeđen mada postoji nekakva želja, rekao bih da nekako moramo uniformiranost stavova i mišljenja da bi što mogli biti jedinstvo, jedinstvo i vođenje politike u interesu građana grada Osijeka su dvije stvari. Jedinstvo, da, ne pod svaku cijenu, zapravo na argumentiranoj raspravi i na jasnim ciljevima. Ciljeve smo jasne postavili.“ Željko Biočić, vijećnik, iznosi: „Moram ipak izaći i referirat se na vijećnika Palića iz razloga toga što je direktno i indirektno, ali više direktno obratio se i rekao da svi moraju imati političku odgovornost. Politička odgovornost svih vijećnika u ovoj vijećnica tako je došlo i iz vaših usta ta politička odgovornost gdje ste direktno prozvali ovu što ste rekli lijevu stranu sada i s moje strane lijevu stranu, znači HDZ prozivajući na određene stvari da ne sudjeluju ili sudjeluju ali ne onako kako bi trebalo nego kritično, a ono što nije logično da je kritično. Koliko znam možemo pogledati sve naše sazive sjednica, svi naši prijedlozi u točci 2. kada budu prijedlozi i razgovori i pitanja su argumentirani, točni i dobri. Što se tiče ovdje iznesenih stvari normalno da smo morali reagirati vezano za Vladu RH i tu je g. gradonačelnik koji će se složiti sa mnom, samo unazad zadnjih 6 mjeseci barem tri puta ste za govornicom, javnom govornicom rekli hvala Vladi, hvala premijeru, hvala HDZ-u. I danas ćete to reći zato što je to istina, to nije uvaljivanje, to nije podvaljivanje, to nije uvlačenje da budem direktan nego je to istina i istinu treba reći, ne treba prešutjeti isto kao što smo rekli na reakcije na predstavljanje i materijale koje smo dobili. Mi nismo protiv tih materijala, ali smo ukazali na manjkavost unutar materijala. Isto tako na manjkavost razmišljanja unutar tih materijala gdje se pokazuje da naša cijela percepcija budućnosti počiva na EU fondovima i prihodima koji se mogu ostvariti kroz EU fondove i poticaje. U biti ti materijali nose i financijski 5%-7% cijelog nekog izračuna ili proračuna, što je vrlo malo. Naše gospodarstvo ne može počivati na imaginarnim i nekim kako je rekla kolegica bajkama, nisu bajke, ali ako znamo da takve stvari cvatu u oazama i momentalno Osijek postaje oaza IT sektora, ok, to je sve 5, ali te oaze čine isto kao što čini pješčana oluja, dođe, proleti, ostavi nešto pijeska. Kolika

34

je budućnost tih oaza, to je upitno. Nama jedino je pomoć gospodarstvo i mali poduzetnici, mikro. Tu trebamo graditi naše i njima dati poticaje, a ono što se može uhvatiti na turizmu i što se može uhvatiti na IT sektoru to je sve 5, ali ljudi moji budimo realni IT sektor, programiranje i ostale stvari počivaju na Internet vezi. Treba infrastrukturu unutar toga i trebamo ostati ovdje, ali ta Internet veza danas si tu, sutra si tamo, može raditi izbilo kojeg kućnog dijela. Hvala.“ Mariana Tkalec Adrašec, vijećnica, iznosi: „Nakon ovih divnih prezentacija koje smo vidjeli nadam se da svi imamo širi uvid da Grad Osijek i da se u gradu zaista stvara, da se radi. Da se radi na razvoju poduzetništva i gospodarstva putem mjera i putem razvojnih projekata koji su financirani dijelom iz EU programa. Da bi se te mjere uspješno provodile i da bi se potaknulo potencijalne ulagače što moramo učiniti, kako da mi zainteresiramo naše potencijalne ulagače na ulaganje u naš grad, kako to učiniti? Prije svega uloga države je da stvori pozitivne preduvjete kroz kvalitetne zakonske okvire, trebamo učiniti stabilan makroekonomski sustav koji je osnova za planiranje poduzetništva, koji privlači prije svega strani kapital i koji omogućuje povoljno zaduživanje. Smanjiti birokraciju, liberalizirati tržište rada, poticati privatna ulaganja, razviti prije svega tržište kapitala, uravnotežen regionalni razvoj, obrazovanje, stvoriti stručne i kvalitetne i nadasve potrebne kadrove u našem gradu. Naš grad se nalazi prije svega na međunarodnom prometnom koridoru Budimpešta-Sarajevo-Ploče, naša prometna povezanost i generalno prometna povezanost je važna za bolju gospodarsku razvijenost jer s njom se otvaraju nova radna mjesta i s njom mladi ljudi neće otići iz naše države, iz našega grada. Naš grad ima i geostrateški dobar položaj, on je blizina regionalnih tržišta, Mađarske, Srbije i Crne gore, Bosne i Hercegovine. Mi imamo zračnu i riječnu luku, tu prolazi koridor 5C, naša sveučilišta, grad Osijek je grad znanja, imamo dobru komunalnu infrastrukturu, imamo poduzetničke inkubatore. Kada ste bolje povezani s ostatkom RH vi lakše privlačite nove investitore, ulaganja, otvaraju se nova radna mjesta, prije svega na gospodarstvo utječe razvoj prometnih pravaca, to je temelj razvoja gospodarstva. Prije toga kolege koje su prije mene govorili spominjali su zračnu luku, naša zračna luka trenutno stagnira, da možemo učiniti bolje, možemo, da ćemo učiniti svi skupa i da moramo kao dobri partneri grad i država učiniti hoćemo i moramo i moramo na tome opstati i željeti to da tako i bude sve u smjeru pozitivnoga za naše građane, za naš grad, za našu državu. Željeznički promet, unazad dosta godina nema sanacije naših željezničkih pruga, to je jako stalo, mi nemamo nagibni vlak Osijek-Zagreb ili Zagreb-Osijek, prije svega vi iz Osijeka da bi došli do Zagreba trebate 4,5 sata željezničkim prometom. Da bi došli u Rijeku trebate 8 sati, da bi došli u Split treba 20 sati. Mi moramo stvoriti prije svega mrežu brzih cesta, tek naših 35% cesta ima zadovoljavajuću asfaltnu strukturu, asfaltni sloj. Država mora stvoriti povoljan okvir za razvoj gospodarstva, a što to znači? Stvoriti dobro socijalno, ekonomsko i pravno okruženje. Cijena doprinosa, naknada, poreznih davanja je također previsoka, PDV je visok, cijena energenata raste, goriva raste, cijena plina raste počevši od 1.4. ove godine, kako ćemo poticati ulaganja i zainteresirati naše ulagače? Mi svi živimo, volimo i dišemo ovaj grad, dišemo ovaj Osijek, imamo priliku napraviti skok u razvoju gospodarstva u našemu gradu i time povećati standard građana i smanjenje nezaposlenosti. Zato pohvalila bih sve sudionike, gradsku upravu koji su sudjelovali, marljivo radili, ne samo unazad ovih godina, unazad ove, dvije, prošle, ne bitno, unazad svih ovih godina što su se dali da napravimo jedan iskorak, a to je ova tematska sjednica. Ona je iskorak prema pravome put, jedan korak i pozitivan impuls našemu gospodarstvu i poduzetništvu. Zahvaljujem.“ Željko Kovačević, vijećnik, iznosi: „Poštovana kolegice u više navrata je danas u raspravi istaknuta Zračna luka, mislim da je Zračna luka jedan dobar primjer gdje praktično sve strukture vlasti po hijerarhiji izuzev mjesnog odbora participiraju, znači i u vlasničkoj strukturi, a participiraju znači u i nadzornom odboru koliko znam. Ne želim reći da je Zračna luka prije

35

bila katastrofalna, ne želim ni da je sada Zračna luka dobra, znamo i svi se slažemo oko toga da je tamo potreban cargo promet, da moramo tamo dovesti ozbiljne investitore, da moramo pokrenuti stvar s mrtve točke. Ukoliko ne budemo pokrenuli stvar s mrtve točke svi mi skupa zajedno ovdje velika je mogućnost i potencijalna opasnost da izgubimo zračnu luku. Po svemu sudeći većinski vlasnik RH u nekoj perspektivi ako bude predlagao nekakav drugi interes ili može smanjiti te subvencije ili možemo dovesti do nekakvog stanja tu zračnu luku da jednostavno je ugasimo. Najbolji primjerak zračne luke, svi smo u tome i grad i županija i država i šta ćemo sada s tom zračnom lukom? Sudjelovao sam tamo u projektima, kada smo modernizirali pistu, pa i to se radilo prije više godina, pa su nekakva sredstva podignuta, pa je grad prvo malo smanjio, pa je malo povećao, pa je županija povećala, ajmo konkretno. Dobar primjer, Zračna luka, ajmo to riješiti i riješit ćemo masu stvari onda. To je dobar primjer gdje svi mi koji danas govorimo o gospodarstvu grada Osijeka itekako imamo što za reći, zajedno sjesti i reći i iznijeti svoje planove, svoje poslovne vizije. Koliko znam župan je navodno u Kini je pratio put svile, a put je dovođenje investitora u zračnu luku. Hvala lijepa.“ Tomislav Krolo, pročelnik, iznosi: „Referirao bih se na nekoliko puta danas iznesen stav oko manjkavosti materijala koji ste dobili budući da je dio toga materijala ispred Upravnog odjela za gospodarstvo, pa bih samo rekao naš stav. Mislim da se tu samo radi o stavovima. Koliko znam ne postoji najbolja svjetska praksa koliko bi se unazad trebalo ići na tematskim sjednicama pričat o gospodarstvu, ja to ne mislim. Mi imamo period od 2015. do 2017., neke podatke imamo za 2018. i kada smo pripremali materijal složili smo se da je to dovoljno da pokaže trend. Nitko može imati stav da je trebalo biti 5 godina, netko može reći nije dovoljno 5, treba 10, netko može 20, netko može reći zašto od '41. ne brojimo sve, mislim to su stavovi koji su legitimni i razmišljanja. Mislim da za slijedeći put možemo dodatno promisliti ali naš stav je bio da ovo dovoljno pokazuje. Mi nismo znanstveno-istraživačka institucija i ne mislim da smo trebali ići duboko u povijest kopat što je bilo s tekstilnom industrijom prije rata itd. nego da je materijal primarno trebao poslužiti svrsi da pokaže trend što se događa s osječkim gospodarstvom i da je u tom smislu i poslužio. Što se tiče samih podataka koji su unutra, podaci takvi kakvi jesu, oni su pozitivni, ali da su i negativni svejedno bih izašao tamo, prezentirao bih podatke koji su negativni, da je to bio period krize vjerojatno bi bilo pada, konstatirali bi imamo negativne trendove, zapitali bi se što ćemo raditi s njima. Nazivati ih bajkovitim mislim da nije ozbiljno, podaci su egzaktni. To štio su dobri u ovom trenutku je dobra stvar za sve nas, ali da nisu bili dobri jednako tako bi bili prikazani jer oni su egzaktni i mi ih samo konstatiramo.“ Žana Gamoš, zamjenica gradonačelnika, iznosi: „Samo bih kratko, a upravo na tragu govora kolege Krole. Htjela bih se sada već nakon 3 ili koliko sati rasprave obratiti svima u ime moje generacije. Moja generacija Osječanki i Osječana, u ime vaših kritika o tome od kojeg do kojeg datuma je prikazan današnji materijal, ja i usudim se reći moja generacija Osječanki i Osječana ne želi potrošiti više minutu svoga života, trenutak energije razgovarati o prošlim vremenima. O tome vraćati se u povijest gospodarstva Osijeka prije 10, 15 ili 20 godina, tko je odgovoran, koja je to politika, koje je to ime i prezime koje je odgovorno za proces pretvorbe i privatizacije u Osijeku. Ne želim gubiti vrijeme i moja generacija na to. Kao što je vijećnica Šojat rekla čiji je tata jači, ne zanima me da li je odluka lijeve ili desne ili neke desete vlade, zanima me samo ono što je dobro za Osijek. Tako je svejedno tko doprinijeo, doprinijeo je našem gradu, ne želim razgovarati o tome tko je odgovoran, tko je kriv, tko je mogao više, tko nije mogao više, zašto se nije napravilo na jedna način, zašto je na drugi. Moja generacija želi razgovarati o ovom trenutku, o danas i jedino i isključivo o budućnosti. Sve vijećnike molim da to uzmu u obzir pri svakom idućem ulasku u ovu vijećnicu. Hvala.“

36

Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „Završno kada sam slušao ovo, netko je još tu spomenuo, vi ste rekli bajkovito, vidim da vas je to dirnulo, a ja ću reći ovako, danas je svanuo lijep dan, sunce je, divno je, dobili smo besplatan Glas Slavonije, Osijek samo što još ne zna postaje Monte Carlo prema ovom izvještaju, još samo da javim svojim prijateljima u ime moje generacije, u ime moje generacije koji su u Irskoj, Njemačkoj, Danskoj, Norveškoj, Bosni i Hercegovini, da im samo javim da je sve ovdje napokon dobro i da se vrate kući. Govorim u ime svoje generacije, to je '78.,'79., '80. itd. što se tiče toga. Ono o čemu sam danas htio slušao sam porezno sve, pokušao sam se uključiti, netko je spomenuo manjkavost, ja nisam spominjao manjkavost, materijal koji sam spomenuo više ni ne znam, narednih 10, 15 godina baš me briga što je bilo tada, više ne živim taj dio, ali ovaj materijal koji smo dobili možemo o njemu razgovarati. U jednom trenutku spominje se 2015. u jednom 2017. pa vam treba 2018., pa onda izvučete 2019. na jednome, a onda nemate drugih podataka, meni se ovo ne čini baš najbolji materijal, a baš sam ga pogledao. Ruku na srce moji potječu dolje iz Hercegovine, zagora i to ima jedna od ako ste gledali „Prosjake i sinove“ pa mi je to sinoć u 2 ujutro kada sam još pregledavao taj materijal jel volim si nešto pustiti pa sam si to pusti, našao sam si to i to me asociralo kada dođe Matan i kada ga pita za takuine, pa kaže ovaj vadi, vadi, vadi novac, pa kaže jel kako nemaš, nema više kaže, kako ne? Pa kaže kad naši vole samo da je debelo, da je unutra samo papir i debelo, tako i ovdje. Ovaj materijal pročelniče, znači imamo ovo što piše tu je zapravo u ovoj tablici, isto, identični podaci samo sa zarezom i dvije riječi ubačene, sve isto, da bi to na kraju isto sve dobio ovdje. Ali imamo dva papira, materijal je debel. Nisam od toga ništa dobio, pobrojane su sve stvari, ali ajmo razgovarati da vidimo što zapravo ovdje ima. Stanje u gospodarstvu, složit ćemo se svi mi da ide na bolje, ruku na srce ja da sam pisao materijal isto bih krenuo ovako iz 2015. bez obzira evo vijećnik Palić je malo smo se prije, neću reći porječkali, ali smo razmijenili mišljenje ja bi to gledao politički bez obzira, uvijek gledaš, ali gledamo i politiku, Bože mili vi se borite za svoje na svoj način, mi na svoj način, ovo što je ovdje napisano ne možemo vidjeti, iz ovoga se zapravo ne može ništa iščitati. Ovdje da mi kažete danas smo razgovarali o 251 zaposlenom, više od 250, to su te velike tvrtke koje vi ne možete kao pomagati, možemo, a može i vlada razgovarati samo se o njima razgovara, tu i tamo nešto IT sektoru što pozdravljamo, ali ono što me zanima od ovih 16 tvrtki sinoć sam si dao truda pa sam ih jer ne vidi se nigdje dali ste po pet pa sam izvlačio sve, fali mi još jedna, jednu nisam uspio locirati koja je to tvrtka, Saponia, Transcom, Žito, Drava, Sigurnost, Olimpija, Ravlić, Kandit, Karolina, Gradnja, Kotekst, Cesting, Vodovod, Unikom, GPP i fali jedna, mene zanima jesu ovdje pobrojane i gradske tvrtke? Ovdje ne mogu iz ovog materijala raščlaniti što je realni sektor,, uopće ne mogu iščitati. Nabacan je materijal koji nema nikakvu poveznicu i stoga ne možemo ništa iščitati. Mene zanima da li je ovdje GPP, Unikom, Zavod za stanovanje, Športski objekti, ne znam i ono što je još važnija stvar, u tih 16 tvrtki što je jedino krucijalna stvar koja može Gradu Osijeku donijeti neku jačinu, novo zapošljavanje i to se vidi iz ovih materijala, novo ostvarena vrijednost. Mene zanima koliko je novo ostvarena vrijednost Unikoma, GPP-a, Zavoda za stanovanje, Športskih objekata itd., da li je to tu? Ako nije materijal je friziran. Prošlu sjednicu smo razgovarali na način da mi ne možemo biti proroci što piše u ovome. A kako vidim ovo izviješće s obzirom da imam iskustva od iks godina ovdje mislim da nisu pripremale osnovne gradske službe jer tamo se zna točno početak, kraj, znači zarez gdje ćeš naći. Iz ovoga se ne može ništa vidjeti. Iz ovih se tu tvrtki 16 ne može vidjeti isto s obzirom, kažem govorio sam o načinu, govorili ste od 2015. pa na kraju ima i 2019., mi iz ovoga ne možemo iščitati koliko je zapravo od ovih tvrtki otišlo u stečaj. Pogotovo od ovih velikih. Ili u pred stečaj. Mene uglavnom zanima koliko je zapravo udio u novonastaloj vrijednosti od gradskih tvrtki? Broj zaposlenih u sektoru izdvojeni su najznačajniji sektori. Slažemo se, nitko od nas ne postoji ja sam uvjeren da ne postoji ni jedna osoba koja nešto bez obzira iz koje političke opcije da ne znam odakle da dođe, da nešto želi loše gradu Osijeku, ali imamo različita razmišljanja i

37

viđenja. Opet ću reći ja kada govorim, govorim kritički, ali nemojte kritiku shvaćati kao napade ili kao nešto, ali dajte ono nešto što sam vam rekao ili barem razmislite, razmislite, ne tražim da me prihvatite, ali barem razmislite da li ima logike u tom nečemu. Po ovome svemu je sve divno, sve je krasno, nije sve krasno, kreće se ali nije krasno. Rekao sam ako je krasno onda ću javiti svojima Mihaljeviću, Ivkoviću, Živkoviću, Škovrlju i svima njima ću javiti da se vrate nazad u grad Osijek. Građevinarstvo vidite i sami da je u padu, ako uzmete i uspoređujete, meni nije jasno zašto ste uspoređivali Mirovinski kada imate godišnjak 2018., Zavod za zapošljavanje godišnjak 2016./2017. gdje vam se sve vodi detaljno, a da ne kažem i bilten mjesečni Zavoda koji imate veljača 2019. meni nije jasno zašto ste uzimali neke podatke koji se zapravo ne može…reći ću vam zašto, zato što je bilo lakše prikazati stvari kako i na koji način vama odgovaraju ali to nemojte opet shvaćati kao kritiku nego vam kažem nešto gdje vam je puno lakše. Kampanja, frizirano je sve i žalostan sam s time, ali vidi se da se kreće, kažem da sam sam krenuo bih iz 2015. zato što je tada 2016. došla Vlada Andreja Plenkovića, Hrvatske demokratske zajednice, sam bih tako krenuo pa bi usporedio s onima, ali nije to cilj, ali ispada da je ovako. Dupli papiri i od toga ništa. Bog dao, hvala Bogu da imamo prerađivačku industriju koja stvarno ako se ikako njima može pomoći taj dio je ono samo neka ih ima jel to je nešto što nam jedino je krucijalno u gradu Osijeku i što onako donosi novu vrijednost. Na 8 stranici imate prvo imate 2015. pa sada ide 2017. opet, prihod po sektoru, ok, raste, sve je u redu, vide se pomaci, kažem jesam kritičan ali govorim i pokušavam naći još neke stvari koje možemo i poboljšati. Uspoređujući opet 2015.-2017., 2016. nema, kaže u 2015. to smo razgovarali o investicijama, kaže duplo je povećano za 106% ali su postojala nova porezna rasterećenja za velike poduzetnike, to vi dobro znate. Imate investicije, znači visina investicija samo 19 iznad 10 milijuna kuna. To je ono što vam.“ dr.s.c Željko Požega, predsjednik, iznosi: „Hvala vijećniče dao sam vam 10 minuta.“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „Dajte mi da završim, sada smo pomalo otvorili priču, zašto sada…“ dr.s.c Željko Požega, predsjednik, iznosi: „Nismo ništa otvorili, idete toliko u širinu da ćemo jako dugo…“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „dobro, ja ću se javljati još.“ dr.s.c Željko Požega, predsjednik, iznosi: „Javite se slobodno ili završite sada ili će odgovoriti pročelnik Krolo odmah, izvolite.“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „Dajte mi još 5 minuta i završit ću.“ dr.s.c Željko Požega, predsjednik, iznosi: „Ne, ne može:“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „Javit ću se ponovno.“ Tomislav Krolo, pročelnik, iznosi: „Teško je sada uopće komentirati stvari koje je vijećnik Opačak smatra da su trebale biti u materijalu. Svatko ovdje od vijećnika siguran sam da ima svoj stav što je trebalo biti, što nije trebalo biti unutra, mi smo se odlučili za ovo, iza toga stojimo i argumentirat ću zašto taj materijal izgleda točno ovako kako izgleda. On je dao pregled ključnih pokazatelja, konstatirali smo kakva je struktura poduzetnika, napravili smo sektorske analize, napravili smo analize da se usporedimo s drugim gradovima po pitanju novostvorenih

38

subjekata i ugašenih, da li pregleda zaposlenosti i nezaposlenosti pokazatelja u turizmu. Od svega onoga što postoji na svijetu od podataka, mi smo se odlučili za to. Taj materijal je mogao imati 10 stranica, mogao je imati 5000 stranica i još jednom ću ponoviti da mi nismo znanstveno-istraživačka institucija i da ne smatram da je on trebao imati još stotine podataka koje je mogao imati. Što se tiče podataka na koga se to odnosi imam jedno poslovno iskustvo iz tvrtke koja se bavi upravo poslovnim informacijama i vodeća je po tome u Europi pa mogu dati odgovor na pitanje što je obuhvaćeno? Obuhvaćeni su javno dostupni podaci o godišnjim financijskim izvješćima koja se odnose Fini što je jedini podatak koji je relevantan i dostupan. U to vam spadaju sva trgovačka društva, a budući da su i trgovačka društva u vlasništvu ili su suvlasništvu grada trgovačka društva onda i oni spadaju ovdje, ne postoji trenutno metodologija gdje se može razgraničiti da ćemo mi izdvojiti trgovačka društva iz grada pa nećemo njih staviti, pa ćemo staviti ove ostale. Cjelokupni podaci o onima koji predaju godišnja financijska izvješća su u materijalu.“ Milan Blagojević, vijećnik, iznosi: „Ovo o čemu mi danas raspravljamo zove se Stanje gospodarstva u gradu i pregled mjera koje se provode i razvojni projekti financiranu EU novcem. Cijela rasprava vijećnika Opačka je bila sličnija revidiranju napisanog izvještaja, načinu na koji je napisano nego kako je stanje u gradu. Nije iznio ni jedan prijedlog, nije pokudio niti jedan projekt i rekao niste trebali raditi to, trebali ste napraviti ovo. Niste trebali raditi taj IT park, trebali ste napraviti nešto drugo. Niste trebali obnavljati Tvrđu, trebalo se napraviti nešto drugo. Mi raspravljamo kritički o onome što stoji u ovom izvještaju na način da tumačimo brojke, nisu trebali stajati te, trebale su stajati neke druge, ali uopće ne raspravljamo o mjerama, o prijedlogu nekih drugih mjera. Ovo je smisao ove sjednice, dajemo prijedloge, konkretne prijedloge što bi gradska uprava trebala napraviti ili što je gradska uprava krivo napravila. Hvala.“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „Vijećniče Blagojević ako ćemo sada raspravljati o tome što ste vi rekli da govorimo o onome znači ili se pokudi ili po pohvali ili što god, uzet ćemo ovaj podatak 891 novo ostvareni subjekt i 440 subjekata je kao ugašenih, razlika je 451, zašto u ovom materijalu opet ću se vratiti zato što ne možemo, ljudi ne mogu iščitati iz ovoga materijala što god vi rekli, možda ste vi toliko vidoviti Milan, ja nisam vidoviti Milan koliko je zapravo od ovih subjekata oni koji odveli tvrtku stečaj i otvorili novu? Jeste li to provjeravali? Jesu to jedni te isti? Reći ću vam koji su, imaju samo pozitive, ali dajte i malo negative. Nećemo to, pa zašto mi onda ne date govoriti. To nije u redu, pokažimo stvarno stanje, stavimo osnove i onda idemo za slijedeću sjednicu koja će biti za 6 mjeseci da vidimo gdje smo i šta smo, ali moramo reći kako stvari stoje. Jeste rekli stavili bi da je najlošije stavili bi, ok, idemo dalje, tako je kako je, ali ono što je ključna stvar u ovome, sada dolazim do toga, do odgovara vijećniku Blagojeviću, zaposlenost u gradu Osijeku i o ovome treba progovoriti i ovo je ključna stvar ovdje. Tko su ljudi koji su zaposleni? Jeste se ikada zapitali tko su ljudi koji su zaposleni? Smanjilo se, sve u redu, tko su ljudi? Reći ću vam tko su ljudi koji su otišli u mirovinu, većina ljudi koji su otišli u mirovinu, rade da bi preživjeli egzistencijalno. Mladih nema i to će biti veliki problem grada Osijeka, to će biti gorući problem grada Osijeka jer radno sposobna mlada radna snaga je otišla, danas vam je vijećnik prof. Tomas rekao koliko ih je otišlo van, a što se vidi po brojevima. Mi molimo, klečimo ovdje da se počne razmišljati o uredu za demografiju, da počnemo razmišljati na koji način da vraćamo te vaše i moje prijatelje. Imamo zajedničke, o tome govorim, ali nastavit ću dalje.“ Marijana Kopljar, vijećnica, iznosi: „Referirat ću se na materijal kao materijal. Imala sam zamjerku da nisu bile prikazane mjere, međutim vi ste to otklonili, pokazali ste nam pregled

39

mjera i na tome vam hvala, sada nam je slika puno jasnija. Ono što bih predložila za budućnost da se uvede to je, mi imamo polazno stanje, to je da li mi uopće imamo polazno stanje, imamo mjere, kako te mjere utječu, koja je iduća stepenica, da li pratimo utjecaj tih mjera na gospodarstvo grada Osijeka to je prilika za budućnost da se prati to. Što se događa sa gospodarskim subjektima nakon ovih mjera? Iskreno malo sam više pratila te subjekte i činjenica je da država daje poticaj za otvaranje obrta i d.o.o., da su to ljudi koji će biti godinu dana aktivni, nakon tih godinu dana oni gledaju u taj posljednji dan dolaze i odjavljuju obrt. Bojim se da jednostavno imamo podatke koji lijepo izgledaju ali nisu takvi u stvarnosti. Već 3, 4, 5 zadnjih godina imamo podatke obrtnici-početnici, ali oni će ostati na tržištu godinu dana. Bilo bi dobro kada damo ove mjere da pratimo da u budućnost uvedemo analizu koliko je tih ostalo nakon 2, 3, 4 godine jer ako oni opstaju onda smo napravili dobar pomak, napravili smo posla. Međutim, ako mi samo dajemo novce godinu dana i država i grad i on na kraju zatvori svoj obrt mi od toga ništa nemamo. Jednostavno predlažem da se uvede sustav praćenja analize. Također da se malo bolje pogleda ti subjekti jer lijepo to zvuči imamo nove subjekte, ajmo ih raščlaniti, tko su ti novi subjekti, što njima treba konkretno, koji su njihovi problemi da jednostavno ti subjekti ostanu i nakon 2, 3, 4 godine da njihov broj naraste. Parametar nezaposlenosti pada, međutim me brine taj dio migracije, mi smo sami svjesni da je grad prazan, da je dosta ljudi iselilo, nezaposlenost na papiru jako lijepo zvuči, jako lijepo izgleda ali činjenica da Osječani ne mogu opstati u gradu. Činjenica je također da taj veliki dio nezaposlenosti čine naše imigracije, činjenica da veliki dio nezaposlenosti su na neki način frizirane brojke jer se promijenio način evidencije zapošljavanja, dakle ako se osoba ne javi, ako je bolesna briše se iz evidencije, onda se može nakon 3,4 mjeseca upisati ali mi imamo jedan lažni podatak, nemojmo se uljuljkati s lažnim podacima. Idemo pogledati istini u oči bliže, bolje pogledati te podatke u interesu svih nas jer činjenica je da su lokali prazni, da je trg prazan, da vidite odavde do Name, a brojke lijepo zvuče. Od toga nemamo koristi ni HDZ ni vlast, ni oporba, ni nitko. Jednostavno idemo napraviti jednu svoju analizu jer nam neće ni Zavod za zapošljavanje, nitko dati analizu. Mi moramo vidjeti što grad, koga potiče, kako se taj subjekt osjeća na tržištu godinu, dvije, tri nakon tih mjera, da li je uopće ostao na tržištu. Samo taj detalj bih voljela da se u buduće prati i djelatnosti me zanimaju. Mi imamo podatke koje smo izvukli od nekih institucija koje su ovlaštene za to, međutim mi sami moramo napraviti svoju analizu po djelatnostima, gdje smo mi u turizmu, trgovini, ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji. Početno stanje i pratit ga pogotovo ako će se ove sjednice u budućnosti raditi da vidimo gdje ćemo biti za pola godine, godinu, tri, pet. Samo tako možemo imati jednu hrpu svojih brojki, pravih brojki koje će biti ogledno stanje ovoga što se događa u gradu. Također dosta se u početku, od samog saziva ovoga mandata smo govorili financiranje subvencija, ono što dajemo gradskim poduzećima, kada se taj omjer podijeli na obrtnike, poduzetnike, kada budu ako ne smanjeno, najbolja bi bila opcija da 7 milijuna kuna ide za gradska poduzeća, a 50 za obrtništvo ali tek kada dostignemo razinu da smo bar na pola smo napravili neki pomak i vjerujem da će se vidjeti to u našem gradu. Također se dota pričalo o nametima, da je svejedno da je komunalna naknada manji namet od poslovnog prostora, od svega. Poduzetnik-obrtnik kada plaća njega zanima iznos cifre koju on plaća, nije mu bitno kako se zove, to je jedna uplatnica, ali je bitno da to bude niže, da on uopće nema tih nameta tako da ne mogu se složiti s činjenicom da je nebitno što on plaća, naravno da je bitno, njemu je nebitno kako se to zove, ali je bitno da on mora izvaditi novac iz džepa i platiti određena dugovanja. Zahvaljujem.“ Milan Blagojević, vijećnik, iznosi: „Kolegice s obzirom da ste se referirali na nešto o čemu sam ja ranije govorio o najmu poslovnih prostora, ja sam govorio o omjeru koliko košta najam poslovnog prostora recimo u I. zoni u privatnom vlasništvu i koliko iznosi komunalna naknada. Znači, ako najam poslovnog prostora u centru grada košta 5 tisuća kuna, 38,00 kuna komunalne

40

naknade nije nešto strašno. U tom trenutku kada sam o tome govorio zapravo apelirao na Vladu bez obzira čiju i koju Vladu i u kojem trenutku neka stranka činila tu vladu da poslovne prostore koje imamo u državnom vlasništvu stavi u funkciju gospodarstva po izrazito povoljnim uvjetima da ljudi mogu u te poslovne prostore ući. Hvala.“ Tomislav Krolo, pročelnik, iznosi: „Referirao bi se na brojke koje su iznesene u materijalu. Vi govorite da one nisu realne, već da je činjenica da kada govorimo o nezaposlenosti to da ljudi odlaze. Obrćemo stvari, činjenica je ovo, da imamo 5.337 nezaposlenih jer institucija koja se time bavi, a to je Hrvatski zavod za zapošljavanje tako kaže. Kada bi imali činjenice vi bi ovdje morali doći s popisom ljudi koji su otišli ako to nemate, onda nemate činjenice. Ne možemo brkati i reći da naše nisu činjenice, a da vi imate činjenice da su ljudi otišli. To da su ljudi otišli su spekulacije dok god nemate službeni izvještaj, a činjenice su ovo koje su iznesene u materijalu. O svemu mi ovdje možemo spekulirati zašto i kako, ali kao brojke to su činjenice jer iza njih stoje nadležne institucije, ne možemo drugačije razgovarati.“ Marijana Kopljar, vijećnica, iznosi: „Kada smo razgovarali o brojka nisam rekla da su te brojke netočne, one su točne međutim ako želimo da ova rasprava ide u konstruktivnom smjeru moramo pogledati što je iza tih brojki jer ako ćemo gledati ove brojke u izvješću onda je sve divno, krasno i uopće nemamo potrebe za tematskom sujedicom jer nezaposlenost pada, zaposlenost raste, sve je divno, krasno. Samo sam rekla u cilju bolje rasprave i poticanja stanja u poduzetništvu u gradu Osijeku jer je činjenica da je loše da moramo pogledat što je iza tih brojki jer ako će nas samo zadovoljiti da je nezaposlenost pala onda mi više nemamo o čemu pričati, onda je sve divno, krasno, plan, program, je dobar, rasprava nema smisla. I sama kada krećem od neke brojke pokušam vidjeti što je iza nje. Činjenica je da stojimo da je nezaposlenost, da uvoz raste, da nezaposlenost pada, međutim ako mi imamo volje i želje da shvatimo da imamo problem u gradu Osijeku ja bih prva krenula od tih brojki pa vidjela što se krije iza njih, što mi daje lažni podatak. To je isto kao kada izvadite krv sve sam je divno, krasno, a vas nešto boli, pa idemo dalje tražiti. To je bila moja sugestija ali ako je sve divno, krasno nema potrebe.“ prof.dr.sc. Srećko Tomas, vijećnik, iznosi: „Poštovani g. Krolo rekli ste da nema činjenica o odlasku ljudi. Iz državnog izbornog povjerenstva i Gradskog izbornog povjerenstva 2010. bilo je 102.620 glasača, 2013. je bilo 93.450, 2014. je bilo 92.983, 2017. je bilo 91.348 i 2018. je bilo na mjesnim, zadnjim izborima je bilo 90.534. Ako to nisu pokazatelji o odlasku ljudi iz Osijeka onda ne znam što je.“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „Replika pročelniku Kroli, za ovo što kažete nemamo podatke o onima koji su se odselili, meni ne trebaju ti podaci, meni je dovoljno da ja ujutro ne vidim Mackuljaka, Ivkovića, govorim konkretno kod sebe u kvartu, da ne vidim Albin Smiljana, da ne vidim Živkovića, Mihaljeviće kompletne familije, meni je to dovoljan podatak, meni drugi podaci vjerujete mi ne trebaju. Znam da će te Vi sada i znam da ste se pripremali i da ste vadili podatke iz i koliko je novo upisanih u vrtiće, znam da ste se pripremali, ali pripremali smo se i mi. Pokazat ću vam koliko je nestanak učenika u gradu Osijeku kroz školske godine, koji su otišli, ali zašto ovo govorim? Ovo su ljudi koji su otišli da upišu u 1. razred svoje dijete, da u 1. razred upišu negdje vani. Ja sam s time zgrožen. Vjerujete mi, boli me stvarno briga ovako kada gledam i sada kada se sjetim onih ljudi s kojima sam pio u Staroj Dravi kavi da njih nema ujutro, baš me briga tko je ovdje, o tome govorim, ne govorim direktno vama ali govorim općenito o ovome da nisu stvari onake, da ih trebamo postaviti, je, valja, ne valja, ali idemo ih postaviti. Ja sam tužan radi toga, tužan sam, pa znate i sami s vama sam iznimno dobar prijatelj

41

bio tu iz HNS-a ili SDP-a, ne bitno je, svatko ima svoje neko razmišljanje, nikad nije ovdje bar bilo s moje strane na osobnoj razini, nema, to nikada neće ni biti, obitelj, egzistencija, vjera to se ne dira, sve drugo ovako, onako to možemo razgovarati, ali sam tužan kada govorimo o stvarima o kojima… Stavite jednu tablicu, jednu jedinu tablicu ste stavili da nešto ne štima, a poslije kada budem izlagao ću govoriti…“ Sanda Pašuld vijećnica, iznosi: „Pročelnik Krolo je rekao da je izviješće upravo onako kako je on mislio, odnosno tim ljudi koji je radio da je onako kako bi trebalo biti. Međutim upravo u tome i je poanta i zato se i razvila ovolika rasprava zato što u tom izviješću fali jako puno toga, između ostaloga ono što iz izviješća uopće ne vidimo je zapravo kakvo je stanje s našim obrtnicima, gdje su oni u toj priči, gdje oni utječu, ne govorim o zaposlenima kod obrtnika, tu ste se dotakli jednog dijela, ali mi ovdje već ni danas ni kroz ovo izviješće, ni već duže vrijeme uopće ne govorimo o statusu, položaju i utjecaju obrtnika na gospodarstvo našeg grada, odnosno utjecaju gospodarstva na naše obrtnike. To je ono što mi danas u ovom izviješću kao ključnom, tematskom uopće nismo vidjeli niti ste se i u jednom segmentu toga dotaknuli. Iz toga razloga ono što me zapravo ključna interesira je imamo li mi kao Grad Osijek, odnosno Vi kao zaposlenici ikakvih kontakata s Udruženjem obrtnika grada Osijeka? Komunicirate li vi s njima, ako da na koji način, s kim komunicirate, što ste poduzeli po pitanju da se njima pomogne, da se očuva egzistencija i tih samozaposlenih ljudi koji imaju vlastite obrte? Hvala.“ Milan Blagojević, vijećnik, iznosi: „Kolega je spomenuo osnovnoškolce, odnosno 1. razred već ranije smo o tome govorili, ranije ove godine. Grad Osijek u Hrvatskoj u apsolutnom broju od 68 ima najveći porast novoupisane djece u osnovnu školu, u apsolutnom broju, ne u postotku, u apsolutnom broju, a Split je recimo zadnji. Druga stvar, prije pola sta sam govorio i još uvijek nismo čuli ni jedan konstruktivan, točan, prijedlog ljudi napravite to i to. Hvala.“ Marin Babić, vijećnik, iznosi: „Kolegice i kolege ne mogu se oteti dojmu da se stalno ponavljamo, imam osjećaj da smo u prva dva sata ove rasprave rekli zapravo sve štio smo pripremili, a ovo kasnije sve se nekako svodimo na politikantstvo što opet nije dobro jer ponavljamo se zapravo, stalno govorimo da to ne trebamo raditi, a konstantno to radimo. Na žalost od drveta ne vidimo šumu zato što gradimo za ovom govornicom uglavnom stvari čitamo materijale, materijale smo dobili prije tjedan dana i bio je zadatak ili obaveza da ih se kod kuće prouči, a mi dođemo ovdje za govornicu i čitamo materijale i kažemo forma je ovakva, forma je onakva. Molim vas da ovu raspravu polako privodimo kraju zato što stvarno mislim da smo u prva dva stat rasprave rekli sve što imamo, a ovo kasnije se svodi više na neke svađe i prepirke, a to zapravo stvarno nije dobro i nikako ne želimo. Hvala.“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „Da nastavimo tamo ali ujedno je i replika mom kolegi uvaženom Babiću. Samo čisto primjer o čitanju materijala. Kaže ovdje primjer bez obzira je li prebivalište radnika (govorim o zaposlenosti) Osijeku ili izvan grada zaposlene prema mjestu rada Osijek spadaju i radnici zaposleni u sjedištu osječke tvrtke ili poslovnici tvrtke koja ima sjedište izvan Osijeka, ali poslovnu jedinicu ima u Osijeku npr. trgovački lanci. E sada ako je ovaj materijal točan, a vidjeli smo danas i spot ovdje gdje ste lijepo onako pokazano je Kandit u redu, ali recite mi za Ravlić, da li je Ravlić u Petrijevcima ili Osijeku? Osijeku je sjedište, a pogon radnici rade gdje? U Petrijevcima. Govorim jesu li podaci onda točni? Nisu, nisu, vjerujete mi, malo pogledajte, promislite u stvari. Netko je tu danas spomenuo kaže narastao je broj radnika pravnih osoba s 882, mene zanima, već je netko spominjao, skicirao sam si od tih zapravo što je u privatnom, a što u javnom sektoru, to bi stvarno voljeli svi znati jer vi ste rekli da je to… Uspoređivali ste danas na jednom od ovih papira, usporedba je bila s drugim

42

gradovima Pula, Koprivnica, Bjelovar itd. i onda kaže nezaposlenost u gradu Osijeku, a vi me sada razuvjerite jel ovo frizirano ili nije frizirano, pa opet kolegi Babiću replika zašto se čita materijal i zašto skeniram svaku stvar, kaže u periodu od prosinca 2016. do prosinca 2018. ne govori se o 2017. sada odjednom nestaje ta godina broj nezaposlenih u Osijeku smanjio se za 1962 nezaposlene, odnosno 27%. Zašto niste stavili koliko je po godini? Sada ću vam reći Pula 2016./2017. pad nezaposlenosti…znači vi ste pomnožili, zbrojili dvije godine, a Pula u 2016./2017. pad zaposlenosti za 23%, u 2017./2018. pad 18,9%, Koprivnica za 27% isto razdoblje 2016./2017. i 32% u slijedećoj godini. Bjelovar 23%, 25%, a Osječko-baranjska županija 2017. pad 17% i 19%. Sada vas pitam da li je to podatak ovdje o tome da javljam ovima svojima u Irskoj da se vraćaju? Eto zato čitamo materijal. Možete se ljutit koliko god hoćete uvijek ću ga čitati i možda će nekom biti… A zašto su neki odavde i to smo provjeravali, zvao sam u Zavod jeste li igdje stavili kod ovih svih tu koji su pad nezaposlenosti koliko je njih zapravo brisano iz evidencije ili koji su na stručnom osposobljavanju? Nema podataka, nema ljudi podataka. Zato opet govorim pa dajte da stavimo stvarno stanje pa onda ćemo što se kaže tu ste kako treba, ovo nema smisla. Dotaknut ću se samo razvojnih projekata, danas je pročelnica Mlinarević pobrojala niz projekata i ja prije svega čestitam Gradu Osijeku, hvala i ministrici Žalac i možda vi te stvari i ne znate i ne trebate ni znati koliko smo i mi to gurali ali o tom potom. Nismo od onih da što se kaže peremo ruke jer je grad Osijek samim tim iskočio na 1. mjesto. Ono što mene brine Fond za zaštitu okoliša znači i energetsku učinkovitost zašto nismo još, mislim da smo pet škola nominirali za energetsku obnovu, zašto nismo više se prijavili? Nisam iz materijala vidio gdje ste se još aplicirali da li su tu bili kohezijski fondovi, nisu, u to se baš toliko ne razumijem ali ne vidim gdje ste se još…“ Marin Babić, vijećnik, iznosi: „Vijećniče Opačak nisam rekao u kontekstu čitanja materijala da ih ne trebamo čitati, nego ih ne treba čitati ovdje za govornicom, svaku rečenicu, svaki redak, svaku brojku pročitati nama svima, mislim da smo svi dovoljno pismeni, generalno pričam. Što se tiče gradova koje ste nabrajali da je smanjena stopa nezaposlenosti, smatrate da je u Osijeku stopa nezaposlenosti pala zbog iseljavanja, au drugim gradovima to nije primjer. Još jedna stvar ponovite te gradove koje ste pročitali da je pad stope nezaposlenosti niti u jednom gradu HDZ nije na vlasti.“ Milan Opačak, vijećnik, iznosi: „Hoćete mi vijećniče Babić reći koliki je naš BDP po čovjeku ovdje, a koliki je u tim gradovima? Hoćete mi reći? Druga stvar, HDZ samim tim pokazuje da je prema svima, da je doslovno prema svima pomaže gdje god se može Vi to dobro znate ovdje, sudionici ste hrvatske Vlade i ne vidim uopće da tako govorite prema nama. Ne vidim razloga zašto nije ovdje bio upisan Slavonski Brod, ne vidim zašto nisu bili upisani Vinkovci, zašto ste samo pobrojali i uspoređivali one gore koji nisu vidjeli ne znam ni rata, nego ista stvar malo kada sam ovo gledao oko fondova pročelnica Mlinarević će me ispraviti ali znam da ne može recimo Zagreb biti isto, kaže bolji smo od Zagreba, ne može Zagreb nikada povući toliko koliko mi možemo, zašto? Zato što su ti fondovi namijenjeni da bi oni koji su slabije razvijeni pokupili nešto da bi se razvili i pratili taj neki trend. Grad Zagreb nikada to neće moći ostvariti jer jednostavno je ispred sviju nas ne znam koliko godina. Shvaćate, u tome je stvar. Hvala.“ Marin Babić, vijećnik, iznosi: „Nisam pričao o Vladi RH, odnosno Vladi HDZ-a i HNS-a nego sam pričao o jedinicama lokalne samouprave, odnosno gradovima u kojima je HDZ na vlasti što čini veliku razliku, nisam pričao o Vladi nego sam pričao o jedinicama lokalne samouprave, a nabrojali ste sve gradove da je pala stopa nezaposlenosti a čini mi se da niti u jednom gradu HDZ nije na vlasti.“

43

Željko Kovačević, vijećnik, iznosi: „Izražavam svoje zadovoljstvo što je bez predstavnika medija vrlo živa rasprava i ljudi žele iznijeti svoje stavove, mislim da smo dobar dio tih argumenata iscrpili i jednostavno u ovom trenutku rasprava isto apeliram i na Klub zastupnika HDZ-a da damo riječ na kraju g. gradonačelniku i da ovu točku dnevnog reda privedemo kraju. Ali kada sam već došao za govornicu, oko mjera…“ Ivan Vrkić, gradonačelnik, iznosi: „Možda da se malo našalim grubo i da kažem Opačku i Žani da Vi imate prednost da možete svoju generaciju pozvat, moji su na onim mjestima odakle ih ne mogu tražiti da se vrate, pa ste u prednosti, ali u tome i je smisao i svrha danas da razgovaramo upravo zbog onih koji se trebaju vratiti i zbog onih koji ovdje žive i mislim da nam treba strpljenja, međusobnog uvažavanja jer jedino tako možemo očekivati da učinimo pomake za bolji život u našem gradu. Za razliku od vas ja ću reći ako smo danas govorili o tome da smo učinili neke pomake učinili smo ih tako što smo zajedno sinergijski svi koji sudjelujemo u tom javnom životu od politika, stranaka, do poduzetnik svi zajedno pripomogli u tome da ponešto poboljšamo krvnu sliku grada Osijeka. Ono što bih htio samo intervenirati jer bi htio sintetizirati samo da podsjetim nikada nisam koristio, profesor sam filozofije, a nikada je nisam koristio za ovim mjestom i reći ću slijedeće, da smo mi u naše vrijeme neki su se odgajali na Marksovoj dijalektici, a ja sam na Hegelovoj. Danas smo pokazali bez obzira što to možda ružno zvuči da ima teze, antiteze i sinteze, a to znači da čvrsto svatko brani svoj stav i to je legitimno da kroz dijalog na ovaj način međusobno pripomognemo svi sebi da bi smo stvorili bolju situaciju u kojoj živimo. No ono što nije dobro, a to se usudim reći ne zato što sam gradonačelnik, nego imam više političkog iskustva, a to je loše ako neke teze zašiljimo, zaoštrimo ili pojačamo glasovno pojačamo i onda se kaže hvalite se, samo hvalite se, cvijeće je bajkovito, nitko to danas nije rekao u ime službenoga dijela predstavnika Grada Osijeka. Nitko od njih nije išao govoriti prvo da ističe da je nešto počinio sam, drugo da smo mi učinili nešto kao gradska uprava, mogli smo samo učiniti ovdje sam danas čuo jednu krasnu riječ, a to je zapravo da svi trebamo biti i željeti da smo dobri partneri. Žao mi je ako jednu dobru gestu, a mi smo se trudili, dakle, trudili se, mislim da smo čak i bili hrabri, nismo mi nepametni pa nismo očekivali da ćemo mi danas ovakav dijalog voditi, na žalost on je puno, bit će puno gori dojam nego što su odnosi između nas, a to ću vam objasniti. Često pravim greške pred svojim partnerima, pa hvalim HDZ, ne pravim greške, nego hvalim jer čini za grad, ali isto tako očekujem od HDZ-a da ne kaže da je netko danas iskrvio ili namjerno uzeo neke podatke, falsificirao ih da bi poboljšao situaciju. Pa za Boga pa vi mislite da je netko idiot? Pa tko bi sebi dozvolio da nešto izmišlja i sutra ide na izbore, pa svatko od nas dolazi na provjeru na onaj glasački listić na kraju. Nikada nisam rekao da naši ljudi u gradu bolje žive, nikada to neću ni reći, sve ću činiti da ljudi žive bolje, ali nisam siguran hoću li tu povratnu informaciju dobiti od ljudi jer oni su ti koji presuđuju, ne ni mi koji smo ovdje danas. Na nama je obveza da stvorimo te uvjete, na nama je obveza da radimo na tome da pronađemo zajednička rješenja i zato govorim da i s HDZ-om i s Županijom i sa svojim partnerima, pa svi smo na istoj trasi i zato mi je žao ponekad da u zanosu potreba stranačkog dokazivanja recimo prednost dobije Antunovac nad Osijekom, a čovjek živi u Osijeku, radi u gradskom sustavu i priča protiv svoga sustava umjesto da dođe u upravu i pita što je to bilo toga dana i je li Grad u toj zoni nešto napravio ili nije, to je primjer kako se mladi ne trebaju ponašati, i to nije dobro za naše međusobno povjerenje, uvažavanje i međusobne odnose. Istovremeno kada kaže g. prof. moj prijatelj Tomas za one elemente oko zona ja razmišljam i hvala mu što ističe nešto što bi moglo pripomoći, hvala mu. Kao što sam čuo i niz drugih dobrih prijedloga, razloga da se razgovara, ali tražiti da surađujemo na način da se nekoga optužuje pa onda se kaže to se ne odnosi osobno, e to je farizejstvo. Tako ne možemo međusobno zajedno surađivati, možemo samo ako svi zajedno otvoreno i hrabro kažemo, mi smo bili hrabri jer znam u kakvoj smo

44

situaciji, teškoj smo situaciji da tu temu otvorimo, da danas ovdje razgovaramo nitko s namjerom da nešto hvali, nego samo zato da stvorimo mogućnost da razmijenimo mišljenja i ovo su bile samo teze uvodne koje ste dobili, a onda potkrijepljene s jedne strane s činjenicama i sa pripremljenom prezentacijom iz koje ste trebali dobiti dodatne informacije i još uz to ne da vam podvaljujemo, nego da vam donesemo Glas Slavonije, jutros sam se u 4 sata ustao da pročitam jer nisam dobio informaciju od mojih suradnika jer smo bili u pripremama i poslovima kakav je bio okrugli stol gdje sam vidio što kažu ljudi koji su glavni reper za našu današnju raspravu, jesu li zadovoljni s onim, oni su bili pametniji od nas jer su nam rekli koje su slabe točke, koje su dobre točke, što treba zamijeniti, što ne treba zamijeniti, a to je samo znak da smo dobili partnere, da smo i mi danas položili ispit bez obzira na različitosti, bez obzira na primjedbe jer uvijek mislim da je daleko važnije da se hvatamo za ruke, a ne za vrat jer jedino tako možemo napraviti posao u korist naših građana. Bez obzira što je ovo danas bio veliki eksperiment, bez obzira što smo u nevrijeme o ovome razgovarali, trebali smo pričekati pa dobiti i 2018. ali išli smo jer naprosto mislimo da više nije imalo smisla, da ispadne da nešto izbjegavamo, iznesemo ono što imamo pa nitko nije zaboga ni mislio da trebamo iznijeti sve ili dati sve odgovore danas, pa zato i je rasprava da čujemo međusobno, razmijenimo mišljenja i da vidimo u čemu se slažemo, a u čemu se ne slažemo.- Ništa ni više ni manje nije bio cilj nego da to zajednički razmotrimo, provjerimo, razgovaramo i potvrdimo se kao partneri. Tema nije, zapamtite to, to nije predmet našega interesa svih zajedno, odnos između većine i manjine, odnos između HDZ-a i ostalih stranaka, to nije predmet ovoga skupa, ovo je ozbiljan prostor Gradskoga vijeća gdje se ozbiljno raspravlja strateški o najvažnijim pitanjima, a gospodarstvo, razvoj, parametri do kojih smo došli…čitam jutros u 4 sata kako jedan gospodin sjajno u jednoj analizi reklo bi se da je doktor znanosti, a nije nego je predsjednik Gradskoga vijeća HDZ-a nas uvjerava eto pa što oni uzimaju podatke iz Fine, pa nećemo iz NASSE, nije ovo astrofizika, odakle ćemo uzeti nego ako nećemo uzeti iz Fine. Dakle, podatke koji su relevantni, koji je javni servis koji pokazuje što od toga ili druga stvar. Znate što smo mogli pa to se do sada radilo, uzmete, naručite nekog genijalca koji ništa drugo ne radi nego uzima lovu za studije opravdanosti od 300 do 500 tisuća kuna i onda ti oni to pripreme, mi čitamo, pročitamo i bacimo, ovo su radili moji ljudi, naši ljudi koji su u svakodnevnom doticaju posla i znate što sam shvatio, da smo mi zajedno odrastali sa svojim partnerima i sa mukama koje su oni prolazili preuzimajući hrabrost na sebe da otvore neke od poslova, da daju otkaze na mjestima gdje su mogli kao neki naši uhljebi uživati i ništa ne raditi, koji to potvrđuju kroz to kako se odnose prema sustavu koji ima daje plaće umjesto toga bili su hrabri, uzeli su život i posao u svoje ruke i od toga žive, pa njima se treba diviti, njima se treba zahvaljivat, ne nama. Nikada nisam preuzimao na sebe kao što nisam preuzimao, imam svoje partnere kojima se ne zahvaljujem, a zahvaljujem se Plenkoviću, pa jesam normalan? Nisam. Zašto to radim? Zato što je to istina, pa dajte i vi se tako ponašajte. Ako je nešto dobro, recite dobro je, ako nije recite nije dobro zašto samo naši valjaju, a vaši ne valjaju ili sjajne stvari koje su ovdje prošle to su vaše ideje, a one koje nisu, koje su ošle su naše ideje, pa nemojmo tako razgovarat, pa nitko nije budala, nitko nije nepismen. Ajmo razgovarati otvoreno, brutalno, jasno gledajući se u oči. Što nam je cilj? Imamo neke pomake, ne kažem ni da su dobri, ni da su loši, ali imamo ozbiljne pomake kako će to završiti ako budemo neozbiljni, neodgovorni, ne budemo… pa pitam vas tko je u državi, ja ne znam ali ako netko zna neka mi kaže koje je gradsko vijeće imalo tematsku sjednicu o razvoju gospodarstva u Hrvatskoj? Mi smo to napravili, ja sam se usudio biti hrabar bez obzira kako vi to ocijenili ili ne i znam da smo na roštilju i u opravu ste i rešetajte nas jer ste u toj poziciji. U drugoj poziciji pa izvrsno surađujem s vijećnikom Kovačevićem jer bez Hrvatskih voda i kad je on donio 55 milijuna kuna, a mi 2 milijuna kuna javno sam mu se zahvalio. Pa to je model odnosa, obostrani, a ne ja njemu zahvaljivat, on meni ne zahvaljivat ili ćemo svi zajedno imati pristojnost koja nam je bitna da bismo međusobno kroz uvažavanje očekivali neke napretke i neke razvoje.

45

Da vam ne držim predavanje, zahvaljujem vam se, jedino što molim i u buduće, a samo zato što sam od vas stariji ajmo živjeti od realnih odnosa, to ste i vi tražili nemojmo od konstrukcija, nemojmo od riječi koje nismo izrekli pa ih onda navući pa onda s njima polemizirati, kažete nam nešto što nismo rekli pa onda bi trebali o tome raspravljati, ispadamo smiješni, neozbiljni, neodgovorni, a nismo. Puno smo ozbiljniji, odgovorniji, a dokaz je da smo na dobrom tragu da počnemo raditi prave poslove. To možemo samo zajedno ako svi zajedno priznajemo koliko smo dobri, koliko smo loši i koliko smo spremni zajedno raditi velike stvari. Ne možemo jedni bez drugih, a zajedno možemo sve. Hvala.“ Predsjednik zaključuje raspravu. TOČKA 2. PRIJEDLOG ODLUKE O ODUSTANKU OD DODJELE SREDSTAVA ZA PROJEKT „IZGRADNJE RECIKLAŽNOG DVORIŠTA DONJI GRAD“ NA LOKACIJI K.Č.BR. 9992/1 K.O. OSIJEK; Gradonačelnik je utvrdio navedeni Prijedlog Odluke te isti dostavio Gradskome vijeću Grada Osijeka na razmatranje i donošenje. Potrebna obrazloženja dat će gđa Ljiljana Belajdžić, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša. Odbor za statutarno-pravna pitanja, Odbor za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša i Odbor za financije i gospodarstvo razmatrali su navedeni prijedlog i nisu imali primjedbi. Za riječ se javio gradonačelnik Ivan Vrkić. Ivan Vrkić, gradonačelnik, iznosi: „Ova je tema logičan nastavak prethodne točke dnevnoga reda. Mi smo je stavili bez obzira što je bila tematska gospodarstvo zbog toga što smo se našli u situaciji da imamo problem s reciklažnim dvorištem u Donjem gradu koje je smješteno na poziciji koja je kontra zdrave gospodarske pameti i naprosto tražim od vas suglasnost jer nisam mogao sam tu odluku odnijeti jer se radi o investiciji od 4 milijuna kuna za koju smo mi dobili sredstva, suglasnost Ministarstva ali zbog toga da zaštitimo tvrtke koje su tamo prehrambena industrija, da se ne nađemo u situaciji zbog odlaganja otpada u tom prostoru da bi ta tvrtka na tržištu imala problema tražim da se povučemo s te pozicije, nađemo drugu, u dobrom smo odnosu i razgovoru s nadležnim ministarstvom koje razumije našu situaciju i one koji su nam na tu okolnost ukazali da danas donesemo odluku kojom ćemo to promijeniti i naći lokaciju i ostati pri tome da na novoj lokaciji to odradimo. Molio bih ako mogu apelirati da jednoglasno donesemo tu odluku. Hvala.“ Predsjednik otvara raspravu. Željko Kovačević, vijećnik, iznosi: „Oko ove točke i oko ovoga pitanja gradonačelniče što se tiče HDZ-a nema dvojbe, mi ćemo podržati odustajanje od reciklažnog dvorišta. Nismo s time oduševljeni, apsolutno gurali smo jednu investiciju od projektne dokumentacije do nominiranja kroz ti koraka u tako visoku fazu i mene ikada smo bili na nadležnom Odboru i o tome raspravljali zanimalo me što se moglo prevenirati i to pitam opet u ovom postupku da ne ponavljamo istu grešku, ako je u Prostornom planu, ako imamo projektnu dokumentaciju, ako smo je nominirali tako visoko došli očito ta tvrtka nije bila u upravnom postupku koji je bio se

46

pitala za suglasnost kao susjed ili bilo što, ali što se dogodilo u toj komunikaciju da je to na krivome mjestu napravljeno i da smo mi sada u situaciji da propuštamo ta 3 milijuna kuna, moram to istaknuti i da smo u jednoj vrlo nezahvalnoj situaciji, nezavidnoj rekao bih, moramo razviti novi projekt, moramo ponovno aplicirati, nominirati, ne znam kakva će biti situacija i što će biti s tim. Što je krenulo krivo i da to više ne ponavljamo, to me zanima.“ Predsjednik zaključuje raspravu. Stavlja na glasovanje Prijedlog Odluke o odustanku od dodjele sredstava za Projekt „Izgradnje reciklažnog dvorišta Donji grad“ na lokaciji k.č.br. 9992/1 k.o. Osijek. Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Odluka o odustanku od dodjele sredstava za Projekt „Izgradnje reciklažnog dvorišta Donji grad“ na lokaciji k.č.br. 9992/1 k.o. Osijek usvojena jednoglasno s 23 glasa te je Gradsko vijeće donijelo O D L U K U o odustanku od dodjele sredstava za Projekt „Izgradnje reciklažnog dvorišta Donji grad“ na lokaciji k.č.br. 9992/1 k.o. Osijek (Odluka o odustanku od dodjele sredstava za Projekt „Izgradnje reciklažnog dvorišta Donji grad“ na lokaciji k.č.br. 9992/1 k.o. Osijek prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio) KLASA: 402-07/18-01/17 URBROJ: 2158/01-01-19-21 Predsjednik zaključuje 18. sjednicu Gradskoga vijeća Grada Osijeka u 13,20 sati. Pročelnica Ureda Grada Predsjednik Gradskoga vijeća Marija Garić, dipl.iur., v.r. dr.sc. Željko Požega, v.r.