PrilagoĎeno prema brošurama bolnice Guy’s and St Thomas’ Hospital, London, Velika Britanija i London IDEAS Genetic Knowledge Park, Velika Britanija

Preveli: dr.sc. Sonja Levanat, Maja Čretnik dipl.ing., Mirela Levačić Cvok dipl.prof., dr.sc. Vesna Musani i Petar Ozretić dipl.ing. Kolovoz 2008. Ova brošura je pod pokroviteljstvom mreže EuroGentest i Europske unije - ugovor br. 512148 FP6 Network of Excellence

Ilustracije: Rebecca J Kent www.rebeccajkent.com Rebecca@rebeccajkent.com

12

X-vezano nasljeđivanje

Informacije za pacijente i obitelji

X-vezano nasljeđivanje Sljedeći tekst informira vas o značenju X-vezanog nasljeĎivanja i o tome kako se nasljeĎuju X-vezane bolesti. U razumijevanju X-vezanog nasljeđivanja pomoći će vam informacije o genima i kromosomima.

Geni i kromsomi Naša tijela građena su od milijuna stanica. Većina tih stanica sadrži kompletan set gena, kojih imamo na tisuće. Geni su zapravo setovi uputa koji kontroliraju rast i funkciju ljudskog tijela. Odgovorni su za mnoga fizička obilježja, kao što su boja očiju, krvna grupa ili visina. Slika 1: Geni, kromosomi i DNK

2

Fax. +385 1 2312-079 e-mail: predstojnik_lab@kbc-zagreb.hr http://www.kbc-zagreb.hr/ KBC Zagreb, Zavod za genetiku i bolesti metabolizma, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb Tel. +385 1 2388-318 e-mail: ibaric@rebro.mef.hr http://www.kbc-zagreb.hr/ Opća bolnica ''Sveti Duh'', Odsjek za citogenetiku, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb Tel. +385 1 3712 111 Fax. +385 1 3712 308 Klinika za dječje bolesti Zagreb, Odsjek za kliničku genetiku, Klaićeva 16, 10000 Zagreb Tel. +385 1 4600 111 Fax. +385 1 4826 053 e-mail: kdb@kdb.hr http://www.kdb.hr/ KBC Split, Klinika za dječje bolesti, Laboratorij za humanu genetiku, Spinčićeva 1, 21000 Split Tel. +385 21 556 500 Fax. +385 21 556 590 http://www.st-host.org/kbsplit/ Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za biologiju i medicinsku genetiku, Laboratorij za citogenetiku, Braće Branchetta 22, 51000 Rijeka Tel. +385 51 651 131 Fax. +385 51 678 896 e-mail: bojana@medri.hr http://www.medri.hr/

11

Ovo je samo kratak vodič o dominantnom nasljeđivanju. Više informacija moţete pronaći na: Orphanet Internetska stranica sa slobodnim pristupom koja pruža informacije o rijetkim bolestima, kliničkim pokusima, lijekovima i udrugama diljem Europe. www.orpha.net

EuroGentest Internetska stranica sa slobodnim pristupom o genetičkom testiranju i udrugama diljem Europe. www.eurogentest.org Hrvatsko društvo za humanu genetiku http://hdhg.mef.hr/ Društvo za kliničku genetiku Hrvatske http://www.klinickagenetika.org/indexeng.html Ili u vašoj lokalnoj klinici: KBC Zagreb, Zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb Tel. +385 1 2388-011

10

Geni se nalaze na nitastim strukturama koje nazivamo kromosomi. U većini stanica imamo po 46 kromosoma. Te kromosome nasljeĎujemo od roditelja, 23 od majke i 23 od oca, tako da imamo dva seta od 23 kromosoma, odnosno 23 para. Budući da su kromosomi sastavljeni od gena, nasljeđujemo i po dvije kopije svakoga gena, po jednu od svakog roditelja. Zbog toga smo vrlo često slični roditeljima. Kromosomi, a time i geni, sastavljeni su od kemijskog spoja po imenu DNK.

Slika 2: 23 para kromosoma složenih po veličini; kromosom 1 je najveći. Zadnja dva kromosoma su spolni kromosomi. Kromosomi (Slika 2) označeni brojevima od 1 do 22 izgledaju jednako u muškaraca i žena, i nazivaju se autosomi. Kromosomski par 23 razlikuje se u muškaraca i žena i ti se kromosomi nazivaju spolni kromosomi. Postoje dvije vrste

3

spolnih kromosoma, jedan se naziva kromosom X, a drugi kromosom Y. Žene obično imaju dva kromosoma X (XX). Žena nasljeĎuje jedan kromosom X od majke a drugi od oca. Muškarci obično imaju jedan kromosom X i jedan kromosom Y (XY). Muškarac nasljeĎuje kromosom X od majke, a kromosom Y od oca. Slika 2, dakle, prikazuje kromosome muškarca jer je zadnji par kromosoma XY. Ponekad postoji promjena (mutacija) u jednoj kopiji gena koja sprečava njegov normalan rad. Ovakva promjena može uzrokovati gensku bolest jer gen ne šalje ispravne podatke tijelu. X-vezana genska bolest uzrokovana je promjenom u genu na X kromosomu.

Što je X-vezano recesivno nasljeđivanje? Kromosom X ima mnogo gena koji su važni za rast i razvoj. Kromosom Y puno je manji i ima nekoliko gena. Žene imaju dva kromosoma X (XX) i u slučaju da se jedan promijeni, normalan gen drugoga kromosoma X može nadoknaditi promijenjenu kopiju. Ako se ovo dogodi, žena je najčešće zdravi nositelj X-vezane bolesti. Biti nositelj znači da niste bolesni, ali nosite promijenjenu kopiju gena. U nekim slučajevima žene pokazuju male znakove bolesti.

4

Nekim je ljudima teško govoriti o genskoj bolesti drugim članovima obitelji. Mogli bi se brinuti da će time uzrokovati napetost u obitelji. U nekim obiteljima ljudi su izgubili kontakt s rođacima i smatraju da će ga teško obnoviti. Medicinski genetičari imaju iskustva s takvim obiteljima i mogu vam ponuditi pomoć pri razgovoru s drugim članovima obitelji.

Važno za zapamtiti Žene nositeljice imaju vjerojatnost 50% prijenosa

promijenjenoga gena. Ako sin naslijedi promijenjeni gen od majke, bit će bolestan. Ako kći naslijedi promijenjeni gen, bit će nositeljica, kao i majka.

Muškarac koji ima X-vezanu recesivnu bolest uvijek će prenijeti promijenjeni gen na kćer, koja će tad biti nositeljica. MeĎutim, ako on ima X-vezanu dominantnu bolest, kći će mu biti bolesna. Muškarac nikad neće prenijeti promijenjeni gen na sina.

Promijenjeni gen nije nešto čime se možete zaraziti od drugih. Npr. oboljeli i dalje mogu biti darivatelji krvi.

Osobe često osjećaju krivnju zbog pojave genske bolesti u obitelji. Važno je zapamtiti da nitko nije odgovoran za to i da nitko nije mogao uzrokovati da do toga doĎe.

Osobe često osjećaju krivnju zbog pojave genske bolesti u obitelji. Važno je zapamtiti da nitko nije odgovoran za to i da nitko nije mogao uzrokovati da do toga doĎe.

9

Ako muškarac koji ima X-vezanu bolest ima sina, njegov sin neće nikad naslijediti promijenjeni gen na kromosomu X. To se događa jer muškarci uvijek prenose Y kromosom na sinove (ako bi prenijeli kromosom X, imali bi kćer).

Što ako je dijete prva osoba u obitelji s bolešću? Ponekad dijete s X-vezanom genskom bolesti može biti prva oboljela osoba u obitelji. To se može dogoditi ako se nova promjena u genu dogodi prvi put u jajnoj stanici ili spermiju koji stvaraju dijete. Ako se to dogodi, nijedan od roditelja tog djeteta nije nositelj. Mala je vjerojatnost da će im i drugo dijete oboljeti. MeĎutim, oboljelo dijete sad ima promijenjen gen i može ga prenijeti na svoje dijete.

Testiranje nositelja i testovi u trudnoći Postoje brojna testiranja za ljude koji imaju obiteljsku povijest X-vezane genske bolesti. Testiranje nositelja može biti dostupno za žene koje žele doznati jesu li nositeljice promijenjenoga gena. Ova informacija može biti korisna pri planiranju trudnoće. Za neke X-vezane bolesti moguće je napraviti test u trudnoći da se ustanovi ima li dijete naslijeĎenu bolest (više informacija o ovim testiranjima dostupno je u brošurama o CVS testu i amniocentezi). O ovome biste trebali diskutirati sa svojim liječnikom.

Drugi članovi obitelji Ako netko u obitelji ima X-vezanu bolest ili je nositelj, možda ćete htjeti o tome razgovarati s drugim članovima obitelji. To daje drugim ženama u obitelji priliku, ako žele, da se testiraju i vide jesu li također nositelji. Ta informacija može biti korisna pri postavljanju dijagnoze u drugih članova obitelji. To bi osobito moglo biti korisno članovima obitelji koji imaju djecu ili ih planiraju imati.

8

Muškarci imaju kromosome X i Y (XY) pa ako se jedan od gena na muškom kromosomu X promijeni, muškarac nema drugu kopiju gena kojom bi nadomjestio promijenjenu kopiju. To znači da će razviti bolest. Neki od primjera za X-vezane bolesti su hemofilija, Duchenneova mišićna distrofija i fragilni X sindrom.

X-vezano dominantno nasljeđivanje Većina X-vezanih bolesti su recesivne, vrlo rijetko se nasljeĎuju dominantnim putem. To znači da čak i ako žena naslijedi jednu normalnu i jednu promijenjenu kopiju gena, promijenjeni gen bit će dovoljan da izazove bolest. NasljeĎivanje promijenjenoga kromosoma X u muškaraca bit će dovoljno da izazove bolest, zbog toga što muškarci imaju samo jedan kromosom X. Oboljela žena ima vjerojatnost 50% (1 od 2) da će joj i djeca biti oboljela (sinovi i kćeri). Oboljeli muškarac imat će sve kćeri oboljele, ali i sinove koji su zdravi.

Kako se X-vezana recesivna bolest nasljeđuje? Ako ţena nositeljica ima sina, na njega može prenijeti ili kromosom X s normalnim genom ili kromosom X s promijenjenim genom. Prema tome, svaki sin ima vjerojatnost 50% (1 od 2) naslijediti normalni gen. Ako se ovo dogodi, neće naslijediti bolest i vjerojatnost ostaje ista za svakog sina. Ako ţena nositeljica ima kćer, na nju može prenijeti ili kromosom X s normalnim genom ili kromosom X s promijenjenim

5

genom. Prema tome, svaka kći ima 50% vjerojatnosti (1 od 2) naslijediti promijenjeni gen. Ako se ovo dogodi, kći će biti nositeljica kao i majka. TakoĎer postoji 50% vjerojatnosti (1 od 2) da će kći naslijediti normalni gen. U tom slučaju ona neće biti nositeljica i bit će potpuno zdrava. Ova vjerojatnost ostaje ista za svaku kćer.

Slika 3: Kako se X-vezana recesivna bolest prenosi preko ţenskog nositelja

Ţena nositeljica

Zdravi muškarac

Normalan gen

Promijenjen gen

Ţena nositeljica

Zdrava ţena

Zdravi muškarac

Bolesni muškarac

6

Slika 4: Kako se X-vezana recesivna bolest prenosi preko oboljelog muškarca

Ako muškarac koji ima X-vezanu bolest ima kćer, uvijek će na nju prenijeti promijenjen gen. To se dogaĎa jer muškarci imaju samo jedan kromosom X i uvijek ga prenose na kćeri. Zbog toga će sve njihove kćeri biti nositeljice. Kćeri najčešće nisu oboljele, ali postoji rizik da će imati oboljele sinove.

Bolesni muškarac

Zdrava ţena

Ţena nositeljica

Ţena nositeljica

Zdravi muškarac

Zdravi muškarac

Normalan gen

Promijenjen gen

7