WWW - E-MAIL · 418 Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 6/2017. INOZEMNA PASTVA Vierzehnheiligen: Pastoralni skup o sakramentu bolesničkog pomazanja

WWW - E-MAIL

USTANOVEProvincijska stranica: franjevci-split.hrFranjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com

SAMOSTANI - ŽUPE - MISIJEBerlin: www.hkmberlin.deBitigheim-Bissingen: hkz-bi-bi.deCrnica: zupa-crnica.netDanilo: zupa-danilo.comDarmstadt: kkg-darmstadt.deDrniš: gospa-od-ruzarija.hrDüsseldorf: hkm-duesseldorf.deEsslingen: www.hkz-es.deFrankfurt: hrzupa-frankfurt.deFreising: hkm-freising.deImotski: samostan-imotski.hrKelkheim: [email protected]: www.zupa-kljaci.comKnin: franjevacki-samostan-knin.hrKöln: hkm-koeln.deLondon: hkmlondon.orgLudwigsburg: www.hkz-ludwigsburg.deMain-Taunus: hkz-mth.deMainz: kroatische-kath-gemeinde.deMeterize: meterize.weebly.comMetković: sv-ilija-metkovic.comMiljevci: zupa-miljevci.comMünchen: hkmm.deOffenbach: misija-offenbach.homepage.t-online.dePlina-Stablina: zupastablina.comPodbablje: podbablje.comPromina: zupapromina.comRosenheim: hkmrosenheim.deSamotnjak: samotnjak.comSan Jose: croatianparish.comSindelfingen: kkg-sifi.deSinj: gospa-sinjska.hrSplit-Dobri: www.gospa-od-zdravlja.comStuttgart - Bad Cannstatt: www.hkz-badcannstatt.deStuttgart-Zentrum: kkgs.deŠibenik–Šubićevac: subicevac.hrŠibenik-Varoš: gospavangrada-sibenik.hrVancouver: heartofmary.caVinjani: vinjani.hrVrlika: zupa-vrlika.comWaiblingen: hkz-wn.deWuppertal: hkm-wuppertal.deZagreb: gospa-lurdska.hrZaostrog: samostan-zaostrog.com

OSOBNE ADRESEAjdučić, fra Nikica: [email protected], fra Ante: [email protected]čić, fra Božo: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Marko: [email protected]ć, fra Siniša: [email protected]ć, fra Luka: [email protected]šić, fra Karlo: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]šlić, fra Ante: [email protected]šlić, fra Stipe: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Šimun: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Dujo: [email protected]šnjak, fra Dinko: [email protected], fra Duje: [email protected], fra Jure: [email protected], fra Branko: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Vuk: [email protected], fra Miroslav: [email protected]čević, fra Ante: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]Čarapić, fra Nedjeljko: [email protected]Čarić, fra Boris: [email protected]Čikara, fra Damir Ćiro: [email protected]Čikara, fra Ivan: [email protected]Čirko, fra Petar: [email protected]Čovo, fra Ante: [email protected]Čovo, fra Damjan: [email protected]Čovo, fra Stjepan: [email protected]Čovo, fra Šimun: [email protected]Čugura, fra Frano: [email protected]Čugura, fra Ivan: [email protected]Ćurčija, fra Božo: [email protected]Ćurčija, fra Nikola: [email protected]Ćurković, fra Željko: [email protected]ć, fra Stojan: [email protected]š, fra Leon: [email protected], fra Frano: [email protected], fra Anđelko: [email protected] Lošo, fra Marko: [email protected], fra Stanko: [email protected]ć, fra Tomislav: [email protected]žimbeg, fra Dušan: [email protected], fra Ivica: [email protected], fra Josip: [email protected], fra Josip: [email protected]čić, fra Dalibor: [email protected], fra Stipica: [email protected], fra Vinko: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]ć, fra Bože: [email protected]ć, fra Drago: [email protected]ć, fra Jure: [email protected]ć, fra Zoran: [email protected]ć, fra Dujo: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Jozo: [email protected]ć, fra Nedjeljko: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivica: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]žoman, fra Joško: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]žanović, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]ša, fra Zoran: [email protected]ć, fra Tino: [email protected], fra Frano: [email protected]ć, fra Božo: [email protected], fra Petar: [email protected]

Lukač, fra Ivan: [email protected], fra Ivan: [email protected]š, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip Žarko: [email protected]ć, fra Žarko: [email protected]ć, fra Mirko: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected]ć, fra Ante: [email protected], fra Šimun: [email protected]ć, fra Perica: [email protected]ć, fra Mate: [email protected]ć Litre Frano: [email protected]ć Litre Slaven: [email protected] Milanović Trapo, fra Filip: [email protected]ć Trapo, fra Petar: [email protected], fra Filip: [email protected]ć, fra Miroslav: [email protected], fra Dušan: [email protected], fra Antonio: [email protected]še, fra Marko: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Stipe: [email protected] Kevo, fra Nediljko: [email protected], fra Miljenko: [email protected]šić, fra Neven: [email protected], fra Lazar: [email protected]ša, fra Ante Branko: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected], fra Jakov: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Mario: [email protected]ša, fra Josip: [email protected]žić, fra Ivan: [email protected], fra Ivan Ante: [email protected], fra Domagoj: [email protected]žić, fra Krešo: [email protected], fra Edvard: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected]šić, fra Josip: [email protected]Šabić, fra Mijo: [email protected]Šabić, fra Nediljko: [email protected]Šegota, fra Branimir: [email protected]Šilić, fra Kristijan: [email protected]Šimić, fra Josip: [email protected]Šimunac, fra Ivan: [email protected]Šimunović, fra Denis: [email protected]Šimunović, fra Jure: [email protected]Šimunović, fra Ljubomir: [email protected]Škopljanac Mačina Ivan: [email protected]Šušnjara, fra Stipe: [email protected]ć, fra Rade: [email protected]ć, fra Zvonko: [email protected]ć, fra Željko: [email protected]šević, fra Luka: [email protected]ć, fra Mate: [email protected] Toplak, fra Blaž: [email protected]čić, fra Ante: [email protected]čić, fra Ivan: [email protected]ć, fra Domagoj: [email protected]čković, fra Ante: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Marinko: [email protected]šić, fra Ante: [email protected], fra Bože: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected] Zebić, fra Jure: [email protected]Župić, fra Jozo: [email protected]

VJESNIK FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA

ISSN: 1334-8248Osnivač i izdavač:

Provincijalat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja

Trg Gaje Bulata 3, 21 000 SPLIT Tel: 021/ 348-182; Fax: 347-822;

e-mail: [email protected]

Odgovorni urednik: fra Joško Kodžoman, provincijal

Glavni urednik:fra Frano Doljanin

Tisak: Jafra-print d.o.o. SolinList izlazi dvomjesečnoNaslovna stranica: Knin

Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 6/2017. 417

IZ PROVINCIJALATARiječ o. Provincijala .......................................................................................................................... 419

IZ TAJNIŠTVANovo vodstvo Hrvatske redovničke konferencije ................................................................ 421Rim: Diplomirao fra Jerko Kolovrat .................................................................................... 421Rim: Diplomirao fra Toni Šimunović Erpušina ................................................................... 421Rim: Diplomirao fra Dejan Međugorac ............................................................................... 421Đakonsko ređenje u Splitu ................................................................................................... 421Održani regionalni sastanci .................................................................................................. 422Barcelona: Održana skupština UFME .................................................................................. 422Nova mrežna stranica studentskog bratstva u Rimu ............................................................. 422Mons. Marin Barišić – Godina majčinstva .......................................................................... 423

IZ ŽIVOTA PROVINCIJEŠubićevac: Dan zahvale za plodove zemlje ......................................................................... 425Šibenik: Rekolekcija svećenika Šibenske biskupije ............................................................ 425Podbablje: Proslava sv. Luke ............................................................................................... 426Hodočašće župljanja Dubrave u Knin ................................................................................. 427Susret odgojnih zavoda Provincije u Karinu ....................................................................... 428Šubićevac: Misijska nedjelja ............................................................................................... 429Igrane: Posveta novog oltara u crkvi Gospe od Ružarja ..................................................... 430Imotski: Smotra dječjih zborova ......................................................................................... 431Studenci: Hodočašće župljana u Mariju Bistricu ................................................................ 432Dani socijalne zauzetosti od 5. do 19. studenoga u Splitu .................................................. 432Započeli Dani socijalne zauzetosti u Splitu ........................................................................ 433Kozica: Spomen na Makarske mučenike ............................................................................ 435Trstenik: Susret bogoslova i štićenika centra Juraj Bonaći ................................................. 436Runovići: Hodočašće bl. Mariji od Propetoga .................................................................... 437Lišane: Proslavljen blagdan sv. Nikole Tavelića ................................................................. 437Zaostrog: Održane duhovne vježbe ..................................................................................... 438Šubićevac: Slavlje 10. obljetnice posvete crkve ................................................................. 438Podbablje: Obilježena 26. obljetnica stradanja Vukovara i Škabrnje ................................. 439Proslavljen blagdan Gospe od Zdravlja u Splitu ................................................................. 440Šibenik: Mediji - tema rekolekcije u studenom .................................................................. 444Hodočašće franjevačkih bogoslova u Svetu Zemlju ........................................................... 444Imotski: Regionalni sastanak .............................................................................................. 446Komemoracija za fratare-mučenike iz Cetinske krajine ..................................................... 446Vukšić: Proslavljen blagdan sv. Kate .................................................................................. 446Imotski: Predstavljanje monografije o Imoti autora fra Joze Grbavca ................................ 447Šubićevac: Uvođenje u ministrantsku službu ..................................................................... 448Đakonsko ređenje u Splitu .................................................................................................. 448Besplatne repeticije u samostanu Gospe Sinjske ................................................................ 451Turnir u malom nogometu za ministrante ........................................................................... 451Bogoslovi i štićenici centra „Juraj Bonaći“ zajedno proslavili sv. Nikolu .......................... 452Runovići: Proslava sv. Nikole biskupa u Podosoju ............................................................. 452Strmendolac: Proslava sv. Nikole ........................................................................................ 452U Sinju slavljena misa za Domovinu .................................................................................. 453Čudesna “72 sata bez kompromisa” u Sinju ....................................................................... 453Bl. Marija Propetog Isusa Petković “proslavila” 125. rođendan u Karinu .......................... 453

KAZALO


INOZEMNA PASTVAVierzehnheiligen: Pastoralni skup o sakramentu bolesničkog pomazanja .......................... 455Proslava sv. Franje u Frankfurtu ......................................................................................... 458Frankfurt: Hodočašće u Padovu, Asiz i Rim ....................................................................... 459Mainz: Proslavljena 50. obljetnica misije ........................................................................... 461Stuttgart: Šesti susret hrvatskih studenata iz Njemačke ...................................................... 464Metzingen: 20. smotra crkvenih zborova iz HKM u Njemačkoj ........................................ 465HKM London: Duhovna obnova i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara .................................. 467Predstavljanje Salezijanske osnovne škole u Hrvatskoj župi u Rosenheimu ...................... 468Ludwigsburg: Nikolinjska proslava .................................................................................... 469München: Duhovna obnova za početak došašća ................................................................. 470München: Božićna proslava i Nikolinje .............................................................................. 471Offenbac: Adventski susret mladih ...................................................................................... 472

OFS i FRAMAHodočašće Zadarsko-šibenskoga područnog bratstva OFS-a u nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića 473Makarska: Izborni kapitul OFS-a ........................................................................................ 474Mirlović-Zagora: Trajno zavjetovanje u OFS-u .................................................................. 476Split: Održana skupština područnog bratstva Frame .......................................................... 478München: Obred obećanja i primanja u Frami HKŽ München .......................................... 479Održana četvrta sjednica Područnoga vijeća OFS-a ........................................................... 479Lišane: Održan formacijski susret u OFS-u ........................................................................ 482Drniš: Slavlje zavjetovanja u OFS-u i primanja i obećanja u Frami ................................... 483Split: Proslava blagdana Sv. Elizabete Ugarske – zaštitnice OFS-a ................................... 484Trstenik: OFS „Blagovijest“ organizirao karitativnu akciju „Kruh sv. Elizabete“ ............. 486Kapitul zadarsko-šibenskog područnog bratstva OFS-a ..................................................... 487Trstenik: Održan XVII. Područni kapitul OFS-a ................................................................ 488Runovići: OFS proslavio zaštitnika ................................................................................... 491Lišane: Održan IV. susret početne formacije za članove OFS-a ......................................... 492

RAZNOIz uspomena čudesnog Gospina borca (fra Karlo Balić) ..................................................... 493Fra Miroslav Ančić dobio nagradu općine Otok ................................................................. 504Časopis „Služba Božja“ primljen u „Religious and Theological Abstracts“ ...................... 504Sisak: Fra Marko Mrše održao predavanje na XI. međunarodnom simpoziju crkvenih pravnika 504Osamstoljetna franjevačka prisutnost u Svetoj Zemlji ........................................................ 505Osijek: Fra Ivan Macut održao predavanje ......................................................................... 506Fra Žarko Maretić: „Uspomene i razmišljanja“ .................................................................. 506Sinj: Fond Gospe Sinjske objavio natječaj za studente ....................................................... 507Split: Ekumenski studijski dan “500 godina reformacije i katolička teologija” ................. 507Predstavljanje knjige: ‘Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti’, fra Joze Grbavca ......... 509U Splitu održan veliki humanitarni koncert duhovne glazbe „Najmanjima od najmanjih“ 510Mrežna stranica Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobrom ...................................................... 511Dr. fra Karlo Kosor ponovno u svom zavičaju ..................................................................... 511Split: Održan Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju ........................ 513U Splitu održan znanstveni skup „Dr.sc. Živan Bezić: teologija i pastoral“ ....................... 515Folklor u župama Gala i Grab .............................................................................................. 516

NAŠI POKOJNICI† fra Vinko Prlić .................................................................................................................. 527† fra Božo Ančić ................................................................................................................... 535† Ivan Crnčević .................................................................................................................... 544

SADRŽAJ GODIŠTA ............................................................................................................. 545

kazalo


IZ PROVINCIJALATA

RIJEČ O. PROVINCIJALA

Draga braćo!S Prvom nedjeljom došašća zakoračili

smo u radosno vrijeme pripreme za pro-slavu blagdana Isusova rođenja. Blagdan Božića iz godine u godinu proživljavamo i slavimo u novosti i neiscrpnoj svježini njegova značenja. Došašće, međutim, za nas u isto vrijeme označava i razdoblje povećane aktivnosti. Brinemo se kako urediti životne i molitvene prostore, na koji način sadržajno obogatiti ovogodiš-nju proslavu Božića i učiniti je duhovno korisnom našim vjernicima. Uza sve or-ganizacijske poslove, kao svećenicima, bilo da djelujemo u Domovini ili ino-zemstvu, na dnevnom redu nam stoje i pohodi bolesnicima, ispovijedanje vjer-nika, blagoslov obitelji i tolike druge za-daće… Draga braćo, imajući u vidu, sve te zahtjevne poslove kojima je ispunja-na vaša svakodnevnica, a u isto vrijeme znajući, da smo kao Zajednica, poprilič-no ostarjeli i da smo umorni, te da mnogi među nama nose teški križ bolesti, ovim putem, zazivajući Božji blagoslov na vas i sva vaša plemenita nastojanja, želio bih vas zamoliti da pripazite, prije svega na svoje zdravlje i da se čuvate prevelikog napora. Oko nas su naši vjernici, koji su nam u mnogočemu uvijek spremni po-moći. Zašto im to ne bismo omogućili? Ne treba se ustručavati zatražiti i zamo-liti pomoć. Ljudski je tražiti pomoć i po-magati!

Na Prvu nedjelju došašća, u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, službeno je za-počela Godina majčinstva. Splitsko-ma-karski nadbiskup Marin Barišić uputio je

Proglas vjernicima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji u pripravi za Treći nacional-ni susret katoličkih obitelji u Solinu 2018. pod geslom: „Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskog poslanja“. Potičem svu braću da iščitavajući nadbiskupov Pro-glas budu zauzeti na planu provođenja njegovih temeljnih smjernica i zamisli te tako u svojoj sredini doprinesu rasvjet-ljenju i osnaživanju temeljne uloge i zna-čenja majke i majčinstva u obitelji, Crkvi i društvu.

Kroz mjesec studeni, diljem naše Pro-vincije, održani su Regionalni sastanci na temu „Perspektive pastorala zvanja u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja“. Ovim putem zahvaljujem svoj braći koja su prisustvovala tim sa-stancima a na poseban način provincij-skom promicatelju duhovnih zvanja fra Josipu Repeši, koji je pripremao izla-ganja i predvodio misna slavlja. Hvala i provincijskom moderatoru trajne for-macije i ravnatelju Sjemeništa fra Ivici Udovičiću, kao i braći gvardijanima na gostoprimstvu. Svaki naš bratski susret događaj je pun milosti i prilika za neko novo nadahnuće, za nešto bolje i druga-čije. Potičem svu braću da nastave neu-morno raditi na polju duhovnih zvanja, jer su nam ona danas potrebnija nego ikada, ukoliko želimo nastaviti s dosa-dašnjim opsegom našeg djelovanja, kako na pastoralnom polju jednako tako i s na-stavničkim službama.

Na naslov naše Provincije zaređena su sedmorica braće. Koristim prigodu kako bi im još jednom svima iskreno čestitao


iz provincijalata

i uz Božji blagoslov poželio ustrajnost na putu prema svećeništvu. Daru novih mladih svećenika već se sada veselimo. S velikom nadom i nestrpljenjem želimo ih što prije vidjeti raspoređene na novim službama, diljem Provincije i svijeta, tamo gdje djelujemo.

Neka nam svima, draga braćo, prosla-va Isusova rođenja i svih blagdana koji slijede, bude izvor milosti i pozitivnog životnog nadahnuća. Dijelimo s onima kojima smo poslani ljubav, mir i radost života u Bogu.

Svim članovima naše Provincije, svim članovima i članicama Franjevačke mla-deži, svim članovim i članicama Franje-vačkog svjetovnog reda, svim našim do-bročiniteljima svim ljudima dobre volje, želim blagoslovljen Božić, te sretnu i uspješnu Novu 2018. godinu!

Br. 01-606/2017.Split, 14. prosinca 2017.

fra Joško Kodžomanprovincijal


IZ TAJNIŠTVAIZ TAJNIŠTVA

NOVO VODSTVO HRVATSKE REDOVNIČKE KONFERENCIJE Na plenarnoj sjednici Hrvatske redovnič-

ke konferencije, koja je održana 18. listopada 2017., izabrano je novo vodstvo:

Predsjednica: s. Ana Marija Antolović, regi-onalna poglavarica Klanjateljica Krvi Kristove Regije Zagreb

Dopredsjednik: Fr. Slavko Slišković, pro-vincijal Hrvatske dominikanske provincije Na-vještenja Blažene Djevice Marije

Članovi Vijeća: 1. s. Ksenija Leko, provincijalna glavarica

Hrvatske provincije uršulinki rimske unije2. s. Gordana Igrec, provincijalna glavarica

sestara Kćeri Božje ljubavi3. fra Ivo Martinović, provincijal Hrvatske

provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša4. o. Srećko Rimac, provincijal Hrvatske

karmelske provincije sv. Oca Josipa.

RIM: DIPLOMIRAO FRA JERKO KOLOVRAT U utorak, 7. studenoga 2017., na Papinskom

sveučilištu Antonianum u Rimu diplomirao je fra Jerko Kolovrat.

Fra Jerko je pisao diplomski rad iz dogmat-ske teologije, pod naslovom: “Interpretazio-ne della possibile diretta influenza di Dio sui

processi fisici mediante la teoria del caos de-terministico” (Interpretacija mogućeg Božjeg izravnog utjecaja na fizikalne procese pomoću teorije determinističkog kaosa), a mentor mu je bio prof. Lluís Oviedo.

RIM: DIPLOMIRAO FRA TONI ŠIMUNOVIĆ ERPUŠINA U petak, 10. studenoga 2017., na Papinskom

sveučilištu Antonianum u Rimu diplomirao je fra Toni Šimunović Erpušina. Fra Toni je pisao diplomski rad iz dogmatske teologije, pod na-slovom: “La Vergine Maria nel Magistero, nel culto e nella devozione della Chiesa. Gli apporti della Lumen Gentium, della Marialis Cultus e

la devozione alla Madonna Miracolosa di Sinj” (Djevica Marija u nauku, kultu i pobožnosti Crkve. Doprinosi dogmatske konstitucije Lu-men Gentium, apostolske pobudnice Marialis Cultus i pobožnost prema Čudotvornoj Gospi Sinjskoj), a mentor mu je bio prof. Vincenzo Battaglia.

RIM: DIPLOMIRAO FRA DEJAN MEĐUGORAC U ponedjeljak, 13. studenoga 2017., na Pa-

pinskom sveučilištu Antonianum u Rimu di-plomirao je fra Dejan Međugorac. Fra Dejan je pisao diplomski rad iz franjevačke teologije, pod naslovom: “L’albero della vita: il senso te-

ologico dell’Albero secondo San Bonaventura” (Stablo života: teološko značenje Stabla po sve-tom Bonaventuri), a mentor mu je bio prof. Jo-hannes-Baptist Freyer.

ĐAKONSKO REĐENJE U SPLITU Na svetkovinu Krista Kralja u nedjelju 26.

studenoga 2017., predvodeći euharistijsko slav-lje u prepunoj crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić za-redio je za đakone desetoricu bogoslova; • šestoricu na naslov Franjevačke provincije

Presvetog Otkupitelja: fra Franu Bosnića, fra Tonija Šimunovića Erpušinu, fra Antu Pro-

loščića, fra Dejana Međugorca, fra Milana Sladoju i fra Jerka Kolovrata;

• dvojicu na naslov Splitsko-makarske nadbi-skupije: Danka Kovačevića i Stanka Kaču-nića;

• te dvojicu na naslov Hrvatske dominikanske provincije Navještenja BDM fr. Marka Do-koza i fr. Antu Gavranovića.


iz tajništva

ODRŽANI REGIONALNI SASTANCI U organizaciji provincijskog moderatora

trajne formacije fra Ivana Udovičića održani su redoviti jesenski regionalni sastanci u franje-vačkim samostanima Imotski, Sinj, Visovac i Split-Trstenik. Sastanci su održani 22. studeno-ga (Imotski i Sinj) te 29. studenoga 2017. (Viso-vac i Split-Trstenik).

Nakon molitve Srednjeg časa predavanje na temu: “Perspektiva pastorala zvanja u Franje-vačkoj Provinciji Presvetog Otkupitelja” odr-žao je provincijski promicatelj duhovnih zvanja fra Josip Repeša. Tumačeći smjernice za pasto-ral zvanja Generalnog tajništva za formaciju i studij predavač je okupljenima predstavio inici-jativu s kojom bi se aktivnije radilo na pastoralu duhovnih zvanja u našoj zajednici.

Okupljena braća su nakon predavanja preda-vaču postavljala pitanja i prijedloge za daljnji

rad. Na sastanku su predstavljeni i termini za susrete ministranata, mladih u našim odgojnim zavodima u 2018. godini kao i organizacija no-vih susreta ministranata u svibnju 2018. godine.

Na regionalnom sastanku u Sinju je sudje-lovao i provincijal fra Joško Kodžoman koji je okupljene pozdravio.

Fra Gabrijel Jurišić je na regionalnom sastan-ku na Visovcu predstavio prijedlog inicijative da se obilježi prisutnost znamenitih franjevaca i svećenika prigodnim spomen obilježjima.

Nakon predavanja okupljena braća su su-djelovala u misnim slavljima koje je predvodio predavač na sastancima, fra Josip Repeša. Sa-stanci su završavali ručkom ili večerom u brat-skom okružju.

BARCELONA: ODRŽANA SKUPŠTINA UFME Od 23. do 28. listopada 2017. održana je u

Barceloni 13. radna skupština Reda manje bra-će Europe (UFME). Skupština UFME, na kojoj su sudjelovali provincijali i tajnici konferen-cija Europe. Na skupštini je bio i provincijal fra Joško Kodžoman kao i drugi provincijali iz JKPMOFM i tajnik konferencije fra Robert Bahčič. Tema skupštine je „Fenomen migracije i migranata danas u Europi“.

Na početku održavanja skupštine sve pri-sutne članove pozdravio je fr. Sabino Iannuzzi, predsjednik UFME. Nakon što je progovorio nekoliko riječi o gradu Barceloni, osvrnuo se na temu skupštine o migraciji i migrantima danas u Europi. Podsjetio je zatim na četiri glagola koja je upotrijebio papa Franjo 21. veljače 2017. kao i na deklaraciju koja je potpisana u New Yorku o migraciji i migrantima. Potom je spomenuo kako je 21. – 23. rujna 2017. u Rimu održan skupština odgovornih za pastoral migranata na

razini biskupske konferencije Europe (CCEE).Fra Sabino je najavio kako će, nakon nje-

gova govora, o migraciji i migrantima govoriti španjolski politički Josep Antoni Duirai o druš-tvenoj i političkoj situaciji u svezi migranata, a popodne istoga dana nekoliko riječi će na temu o migrantima uputiti i generalni tajnik španjol-skog karitasa Sebastian Mora Rosado.

U utorak, 24. listopada, članovima skupštine obratio se mons. Jose R. Carballo, tajnik kon-gregacije CIVCSVA, a u srijedu, 25. listopada, mons. Ruben Tierrablanca, apostolski vikar u Instanbulu. Istoga dana popodne govorili su predsjednici konferencija. U četvrtak i petak (26. i 27. listopada) govor je bio o vlastitosti-ma UFME kao i o pastoralu mladih o čemu je progovorila Ana Fruk, članica međunarodnog vijeća OFS-a.

Na kraju su doneseni zaključci skupštine.

NOVA MREŽNA STRANICA STUDENTSKOG BRATSTVA U RIMU Na početku akademske godine 2017./2018.

u rad je puštena nova mrežna stranica brat-stva „Beato Gabriele M. Allegra, OFM“, koje

okuplja franjevačke studente u Rimu. Stranica donosi osnovne podatke, koji su podijeljeni u nekoliko kategorija: Zavod, Odgovorne osobe,


Studenti, Vijesti i Multimedija. Ovdje ćemo dati kratki pregled sadržaja same stranice, s nagla-skom na hrvatske studente.

Središnje franjevačko učilište Antonianum nalazi se u srcu Rima, između dviju velikih pa-pinskih bazilika - Sv. Ivana Lateranskog (San Giovanni in Laterano) i Sv. Marije Velike (San-ta Maria Maggiore). To papinsko sveučilište okuplja i dvije velike zajednice, sastavljene od studenata i profesora. To su praktično dva franjevačka bratstva s vlastitim ustrojem, koja izravno ovisne o Generalnom ministru OFM. Bratstvo koje okuplja profesore nosi naziv „Collegio internazionale sant’Antonio“ (Među-narodni zavod sv. Ante). U akademskoj godini 2017./18. ovo bratstvo broji 62 člana, iz raznih država svijeta. Među njima je najviše Talijana, a fra Josip Percan je jedni Hrvat u spomenutom bratstvu. Član je zagrebačke provincije,a obna-ša službu predsjednika Međunarodne skotistič-ke komisije.

Bratstvo studenata „Beato Gabrielle M. Alle-gra, OFM“ nazvano je po talijanskom fratru, ro-dom sa Sicilije, koji je utemeljio biblijski studij u Hong Kongu i prvi preveo Bibliju na kineski jezik. U novoj akademskoj godini bratstvo broji 80 članova, koji dolaze iz 42 različite jedinice Reda, predstavljaju 32 nacije i studiraju iz 23 različita područja na 12 sveučilišta. Kako je već spomenuto, bratstvo izravno ovisi o General-nom ministru. Ovom kućom studija koordinira Generalno tajništvo za formaciju i studije (fra Cesare Vaiani i fra Siniša Balajić).

Rektor studenata je poljski franjevac Wi-tosław Jerzy Sztyk, a vice-rektor je Meksika-

nac fra Angel José Flores Guerrero. Kako bi se ostvarilošto veće zajedništvo, studenti su orga-nizirani u 6 grupa, u tzv. mala bratstva. Jedno od tih bratstava je i „La Verna“, poznato kao hr-vatsko bratstvo. Broji 12 članova. Ovdje ćemo navesti osnovne podatke studenata iz Hrvatske.

1. Fra Božo Saraf je član Hrvatske franje-vačke provincije sv. Ćirila i Metoda (Zagreb). Rođen je 30. 9. 1990. god., studira patrologiju na institutu Augustinianum.

2. Fra Franjo Vuk je član zagrebačke pro-vincije. Rođen je 12. 3. 1983. god., studira fra-njevačku formaciju na Antonijanumu.

3. Fra Šimun Markulin je član Franjevač-ke provincije Presvetog Otkupitelja (Split). Ro-đen je 15. 12. 1987. god., studira moralnu teolo-giju na Alfonsijanskoj akademiji.

4. Fra Ivan Režić je član splitske provinci-je. Rođen je 1. 4. 1978. god., studira duhovnost na Antonijanumu.

5. Fra Ivan Vuletić je član splitske provin-cije. Rođen je 23. 7. 1987. god., studira crkvenu povijest na Sveučilištu Gregoriana.

Adresa bratstva: Fraternità La Verna, Via Merulana 124/B, 00185 Roma, Italia. Broj tele-fona: (+39) 0670373726. Mnoge crkvene usta-nove i organizacije šalju svoja izdanja na nave-denu adresu, za što su im rimski studenti veoma zahvalni.

Mrežna stranica www.allegraroma.it dono-si novosti na tjednoj razini, a posjetitelji mogu pratiti događanja i na službenoj Facebook stra-nici „Fraternità Beato Gabriele M. Allegra OFM - CISA“. Sve objave su na talijanskom jeziku.

GODINA MAJČINSTVAProglas svim vjernicima u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji

u pripravi za Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Solinu 2018.,pod geslom: „Očinstvo i majčinstvo: dva lica roditeljskog poslanja“

Braći svećenicima,Redovnicima i redovnicama,Majkama i očevima,Svim kršćanskim vjernicima.

Draga braćo i sestre!1. Obitelj kao temelj ljudske zajednice i ču-

varica kršćanskih vrijednosti odlučujuća je za budućnost naše domovine i Crkve. Drugi va-tikanski sabor kaže: “Spas osobe te ljudskog i

iz tajništva


kršćanskog društva usko je povezan sa sretnim stanjem u bračnoj i obiteljskoj zajednici.“ (GS, 47)

Zbog sve većih izazova i suočavanja s rod-nom ideologijom, radikalnim feminizmom, čestim rastavama braka i mentalitetom koji je zatvoren daru života, mnogi se s pravom pita-ju kakva će biti sutrašnjica naših obitelji? Ipak, brojne kršćanske obitelji velikodušno obnašaju svoje poslanje u Crkvi i društvu, i tako proročki djeluju u današnjemu svijetu. Crkva i društvo, osobito danas, trebaju živo svjedočanstvo majki i očeva, žena i muževa, koji će ohrabriti nove i mlade obitelji da još snažnije i odvažnije žive sakrament Božje ljubavi.

U tom nastojanju približavamo se i Trećem nacionalnom susretu hrvatskih katoličkih obite-lji koji će se održati u Solinu 2018. godine pod geslom: „Očinstvo i majčinstvo - dva lica rodi-teljskog poslanja“. Kroz pripravu za ovaj važan događaj, u protekloj godini dublje smo razmi-šljali o poslanju naših očeva u obitelji, Crkvi i društvu, a ovim došašćem ulazimo u godinu posvećenu majci i majčinstvu.

2. Majčinstvo je duhovno i tjelesno življenje ljubavi, izvor novoga života. Nažalost, sve je više onih koji se boje odgovoriti na poziv maj-činstva. Papa Franjo u svojoj postsinodalnoj apostolskoj pobudnici „Radost ljubavi“ upozo-rava da smanjenje majčinske prisutnosti u druš-tvu predstavlja „ozbiljnu opasnost“. Umjesto herojske opredijeljenosti, izgrađene na Božjim temeljima i posebnosti žene da daruje život, često se prednost daje obrazovanju, napretku u poslovnom sektoru ili postizanju nekih drugih ciljeva koji bi uz majčinstvo bili teže ostvarivi.

Mediji i virtualni svijet, politika i razne udru-ge nameću neku svoju viziju majčinstva, ali i model žene besprijekornog tjelesnog izgleda koja uživa u nesputanoj slobodi bez braka i ob-veza.

3. U današnje vrijeme dezorijentacije potreb-no je tražiti svjetlo i snagu za majke kako bi bile blagoslov za naš svijet. Na tom tragu sjetimo se kako je Bog zamislio ženu i majku. Bog je ženu odjenuo snagom i dostojanstvom da svo-jim životom može očitovati istinsku veličinu ženstvenosti. Istinska ženstvenost ne vodi bit-

ku s idejom savršenstva koju nameće moderni mentalitet, i ne dopušta da drugi određuju nje-zin identitet. Nije joj cilj objavljivanje slike o sebi na društvenim mrežama jer je njena prava slika i vrijednost čvrsto ukorijenjena u planu Stvoritelja. Istinska ženstvenost odiše blagošću i nježnošću, osjećajnošću i intuicijom. O tom govori i papa Franjo kada podsjeća žene na po-trebu da se koriste svojim „ženskim genijem“, koji je danas toliko potrebit Crkvi i društvu.

4. Drage majke, budite svjesne da ste upra-vo vi prve prenositeljice vjere - te najljepše ba-štine koju možete predati svojoj djeci. Istina je da danas nije lako pomiriti dužnosti zaposlene žene, supruge i majke. Zbog toga je potrebno da svi zajedno, i Crkva i društvo, još više vrednuju majku i ženu čija je uloga opterećena, ali i ne-zamjenjiva.

Božja zamisao majčinstva ima svoj najsavr-šeniji model u Mariji. Razmišljamo li o Isusovu odrastanju, uočit ćemo da Marija sve više po-staje vjernica, a sve manje samo Isusova majka i odgojiteljica. U Mariji svaka majka vidi uzor i nalazi ohrabrenje za svoj odnos prema Bogu i obitelji, Crkvi i društvu.

5. Draga braćo i sestre, ovim došašćem za-počinjemo novu crkvenu godinu i ulazimo u go-dinu posvećenu majčinstvu. Sve vas pozivam: svećenike, redovnike i redovnice, sve kršćanske vjernike, a posebno vas majke i očevi, da se osobnom i obiteljskom molitvom, zajedničkim liturgijskim slavljima te ostalim prigodnim pro-gramima koji će biti posvećeni temi majčinstva, uključite u župni i nadbiskupijski pastoralni hod „Godine majčinstva“ u pripravi za Treći nacio-nalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, u Soli-nu 15. i 16. rujna 2018. godine.

Neka sve naše obitelji, domove i domovinu prati zagovor Blažene Djevice Marije koja je u nazaretskoj obitelji postala trajnim uzorom maj-činstva te na sve vas zazivam Božji blagoslov!

Vaš brat i nadbiskup,Marin Barišić, splitsko-makarski

nadbiskup i metropolitU Splitu, na Prvu nedjelju Došašća,

3. prosinca 2017. godine.

iz tajništva


IZ ŽIVOTA PROVINCIJE

ŠUBIĆEVAC: DAN ZAHVALE ZA PLODOVE ZEMLJE Ulaznom pjesmom župnog zbora „Sv. Ante“,

na dan 15. listopada 2017. započelo je misno slavlje na kojem smo zahvalili našem nebeskom Ocu na svim dobročinstvima, na daru života, na kruhu koji je izvor životne i duhovne snage, ali i na svim plodovima zemlje nastali marljivim ra-dom na našim njivama, voćnjacima, vinogradi-ma i vrtovima. Tim plodovima ukrašen je i stol Gospodnji oko kojeg smo se okupili.

Naša dječica, važnost zajedništva posvjedo-čila su prigodnim recitalom o nastanku kruha, o važnosti rada svih koji sudjeluju u njegovu stva-ranju, od sijača koji je položio sjeme na njivu do pekara koji je zamijesio i ispekao kruh koji blagujemo u našim obiteljima.

Recital je bio popraćen i prigodnim crtežima koji su nastali radom vrijednih ručica djece oku-pljene na likovno – kreativnog radionici u našoj župi koju vode prof. Stela Čuturić i umirovljena odgojiteljica Ana Ljubica.

Misno slavlje predslavio je fra Mario Rad-man, župnik i gvardijan, kojem su djeca uz

molitvu prinijela darove – križ, zemlju, kruh, hostije, vodu, vino… Svećenik je u homiliji, na jednostavan način, dječici okupljenoj u velikom broju, približio prispodobu iz Evanđeoskog od-lomka o svadbi i svadbenom ruhu. Naše svadbe-no ruho naša je bijela krsna haljinica koju smo krštenjem pozvani očuvati od nečistoće grijeha kako bi bili dostojni svadbene gozbe. Roditelji su pozvani odgajati svoju djecu u duhu vjere, u duhu Evanđelja, biti uvijek raspoloživi sa svo-jom djecom odazvati se pozivu na gozbu Božju, odazvati se pozivu postati bolji, činiti dobra dje-la. A ako bijelu haljinicu – našu dušu uprljamo čistimo je, ispiremo je svetom ispovijedi. Bog ljubi bezgraničnom ljubavlju, Bog prašta a na nama je truditi se biti bolji, izbjegavati zlo, tru-diti seočuvati čistoću naše bijele krsne haljinice.

I ovaj put dječji zbor „Ljiljani“ i župni zbor „Sv. Ante“, sa svojim voditeljicama Nikoli-nom Gović i Tinom Banovac, pjesmama koje su odjekivale cijelom crkvom pokazali su da u njihovim srcima gori plamen ljubavi za našeg Gospodina.

ŠIBENIK: REKOLEKCIJA SVEĆENIKA ŠIBENSKE BISKUPIJE Rekolekcija svećenika Šibenske biskupije

održana je u srijedu 18. listopada u zgradi Sje-meništa u Šibeniku. Meditaciju i rekolekciju na temu “Pastir dobri poznaje ovce svoje” predvo-dio je profesor psihologije na filozofsko – teo-loškom institutu Družbe Isusove u Zagrebu o.

Mijo Nikić. Ljudska zajednica ako želi funkcio-nirati treba imati vođu i lidera. Često puta uspjeh zajednice ovisi o uspješnosti i zrelosti vođe ili pastira, kazao je otac Nikić. Poglavar kao pastir trebao bi poznavati pravo stanje njemu povjere-nih duša, otkriti njihove želje i motive kako bi


iz života provincije

im što bolje mogao pomoći. Svećenik bi trebao svoje stado voditi iz oduševljenja, istaknuo je između ostalog pater Mijo Nikić.

Šibenski biskup Tomislav Rogić svećenike je upoznao sa pastoralnim promjenama u Šiben-skoj biskupiji. Don Božo Škember razriješen je dužnosti ekonoma biskupije i ravnatelja Kato-ličkog školskog centra. Te dvije službe preuzeo

je biskupov tajnik don Roko Glasnović koji će pastoralno skrbiti i o otočnim župa Žirije i Ka-prije. Generalni vikar Šibenske biskupije mons. Mariko Mlakić razriješen je službe upravitelja župe Grebaštica, a don Roko Glasnović službe upravitelja župe Jadrtovac. Te dvije župe pre-uzeo je svećenik Vrhbosanske nabiskupije dr. don Mato Drljo. (sibenska-biskupija.hr)

PODBABLJE: PROSLAVA SV. LUKE Svetkovina sv. Luke, nebeskog zaštitnika

župe i općine Podbablje, na posebno svečan na-čin obilježena je u srijedu, 18. listopada 2017., u svečevom svetištu na Kamenmostu gdje je svečanu svetu misu predvodio i propovijedao predvodio župnik u Vinjanima fra Josip Sušić.

Mnoštvo vjernika pristiglih iz cijele Imotske krajine i svih naselja prostrane župe Podbablje još od jutarnjih sati ispunilo je dvorište podbap-ske župne crkve posvećene sv. Luki, najstarije župne crkve u Imotskoj krajini koja se prvi put spominje davne 1562. godine, a koja je od 1987.godine proglašena Spomenikom kulture Repu-blike Hrvatske. Prvu blagdansku misu u 8 sati u mjesnoj crkvi predvodio je župnik fra Nedjeljko Čarapić.

Središnje euharistijsko slavlje kojem je pret-hodila procesija sa župnim barjacima i kipom podbapskog zaštitnika sv. Luke koja se proteza-la kroz crkveno dvorište, državnom cestom do vanjskog oltara u groblju, predvodio je vinjan-ski župnik fra Josip Sušić uz suslavlje imotskog

gvardijana i župnika fra Kristiana Stipanovića, bivšeg podbapskog župnika fra Vinka Gudelja sada župnika u Prološcu, fra Zorana Jonjića, žu-pnika u Studencima, fra Zorana Kutleše, imot-skog župnog i samostanskog vikara te domaćih svećenika župnika fra Nedjeljka Čarapića i fra Josipa Grbavca te don Petra Čondića, zaštitnika župe Poljica koja pripada općini Podbablje, a tijekom mise koristili su se zavjetna plitica, ci-borij i kalež, dar vjernika Imotske krajine svojoj zaštitnici Gospi od Anđela u prigodi 300. obljet-nice oslobođenja Imotske krajine od Turaka.

U svojoj nadahnutoj homiliji ovogodišnji propovjednik istaknuo je važnost evanđelista Luke koji u svome evanđelju posebno lijepo opisuje Isusovo rođenje i djetinjstvo te s poseb-nim poštovanjem opisuje Djevicu Mariju. Pred velikim brojem vjernika sabranih u crkvenom dvorištu kasnije je naglasio: “ Evanđeoski tekst kojeg smo danas čuli poručuje nam potrebu mo-litve za radnike na njivi Gospodnjoj. Radnici o kojima govori Isus jesu misionari Božjeg kra-



ljevstva koje je on sam pozvao i slao ih dva po dva pred sobom u svaki grad i svako selo kamo je kanio doći. Mi kršćani danas smo misionari i vjesnici Božjeg kraljevstva u ovom svijetu u kojem živimo. Mi svojim životom izgovaramo tu lijepu riječ spasenja i baš to je dar koji nam je Isus dao primanjem Duha Svetoga”.

Ovogodišnji propovjednik fra Josip Sušić kasnije je svoju propovijed zaključio riječima: “Pozvani smo da se probudimo pred napadima vukova ovoga svijeta i svojom blagošću uma-njimo njihov bijes. Mi današnji vjesnici kra-ljevstva Božjega u ovome svijetu svojim mirom umanjimo njihov nemir, svojom ljubavlju nji-hovu mržnju, svojom dobrotom njihovu zloću, svojim opraštanjem njihove povrede, svojom pravdom njihovu nepravdu. Pozvani smo da svojim pogledom mijenjamo njihov pogled i posvjedočimo im Onoga koji nas šalje među njih kako bi u nama prepoznali brata, čovjeka i snagu Božju koja je sposobna promijeniti svako pa i najtvrđe srce”.

Na kraju svete mise, za vrijeme kojeg je pjevao Mješoviti pjevački zbor župe Podba-blje uz orguljašku pratnju Marele Vrljić, svima je zahvalio župnik fra Nedjeljko Čarapić ista-knuvši radost zbog današnje proslave sv. Luke, podabapskog zaštitnika naglasivši kako vjerni puk Imotske krajine današnjeg sveca na ovom mjestu slavi najmanje 455 godina još od vreme-na Turaka. Uoči misnog blagoslova župnik je uručio zahvalnice za nesebičnu pomoć pastoral-nih potreba u župi Podbablje. Praćeni velikim pljeskom nazočnih vjernika iz ruku župnika Ča-rapića prigodne zahvalnice dobili su splitsko-dalmatinski dožupan Ante Šošić i donedavni župan Zlatko Ževrnja zbog nesebične pomoći župi Podbablje svih proteklih godina. Uspo-

redno time valja spomenuti i neizbježnu pomoć županije Splitsko-dalmatinske općini Podbablje koja je od svih jedinica lokalne samouprave na području ove županije u protekloj godinu dobila najveći iznos sredstava.

Zahvalnicu je na kraju sv. mise dobio i done-davni načelnik Mario Ujević, koji zbog poslov-nih obveza nije moga nazočiti misnom slavlju, kao zahvalu za svu pomoć koju je ovoj drev-noj župi pružio tijekom četiri posljednje godine svoga mandata.

Blagdansko slavlje završeno je večernjom svetom misom i blagoslovom djece.

Župljani Podbablja za svetkovinu svoga zaštitnika pripremali su se misama trodnevni-cama koje su predvodili: župnik fra Nedjeljko Čarapić, fra Zoran Kutleša, župni i samostanski vikar u Imotskom te fra Vinko Gudelj, župnik u Prološcu. Tih dana uz ostale župljane svoju duhovnu obnovu imali su ovogodišnji prvopri-česnici, krizmanici i njihovi roditelji. Povodom blagdana sv. Luke općina Podbablje obilježi-la je svoj dan prigodnim polaganjem vijenaca ispred spomenika prvom hrvatskom predsjedni-ku dr. Franji Tuđmanu te spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata iz općine Pod-bablje. Uz izaslanstvo općine Podbablje i Split-sko-dalmatinske županije vijence su položili i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a odrješenje je udijelio župnik fra Nedjelj-ko Čarapić.

Nakon toga uslijedila je svečana sjednica Općinskog vijeća općine Podbablje kojoj su osim vijećnika nazočili i načelnici okolnih op-ćina zajedno sa gradonačelnikom Imotskog Iva-nom Budalićem te dožupanom Antom Šošićem.

HODOČAŠĆE ŽUPLJANJA DUBRAVE U KNIN U subotu dana 21. listopada 2017. godine 44

župljana župe Dubrava, uglavnom djeca i mla-di, bili su sa svojim župnikom fra Žarkom Ma-retićem na “molitveno-obrazovnom” hodočašću u Knin. Za vrijeme hodočašća bilo je molitve i pjesme kao i upoznavanja sa slavnom poviješću kraljevskog grada Knina.

Svetu misu u samostanskoj crkvi sv. Ante

predvodio je fra Žarko, a nakon svete mise bio je obilazak velebne kninske tvrđave, a zatim je na programu bila zajednička molitva za naše branitelje kod spomenika na željezničkom ko-lodvoru. Iza ručka gvardijan fra Marko Duran kratko je pokazao novu crkvu HVKZ u Kninu kao i staru u Biskupiji. Fra Marko je upoznao župljane Dubrave s poviješću crkve sv. Marije



iz god. 1938. i prošlošću cijeloga područja oko crkve gdje je boravio slavni kralj Zvonimir kao i drugi hrvatski knezovi i kraljevi.

Na povratku smo pohodili Crkvu i grobnicu Ivana Meštrovića u Otavicama. Vrijeme je bilo

idealno i svi su bili veoma sretni da su obišli hrvatske lokalitete i upoznali barem dio hrvat-ske povijesti. Zajednički je zaključak da djecu i mlade ne treba voditi na skupa i daleka puto-vanja do Španjolske dok im vlastita domovina ostaje nepoznata.

SUSRET ODGOJNIH ZAVODA PROVINCIJE U KARINU

U subotu 21. listopada 2017., u samostanu Svete Marije Bezgrješne u Karinu, održan je tradicionalni susret odgojnih zavoda Franjevač-ke provincije Presvetog Otkupitelja. Na susretu su sudjelovali odgajanici i njihovi odgojitelji iz odgojnih zavoda Provincije: sjemeništa u Sinju, postulature iz Imotskog, novicijata s Visovca i klerikata iz Splita i Zagreba. Nakon dolaska i osvježenja u samostanskoj blagovaonici pro-gram je nastavljen u crkvi, po predviđenom ras-

poredu: predstavljanjem zavoda i pozdravom domaćina, gvardijana fra Petra Klarića, koji nas je upoznao s bogatom i burnom poviješću karinskog samostana u kojem franjevci žive od daleke 1429. godine. Osobito je teško razdoblje za samostan bilo za vrijeme Domovinskog rata kad je sve kulturno blago iz njega pokradeno, a samostan do temelja srušen. Zahvaljujući na poseban način Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja samostan je u cijelosti obnovljen i opet, kao i nekada, stoji prelijep na ušću Kariš-nice.

Nakon predstavljanja zavoda i upoznavanja bliže i daljnje prošlosti samostana bilo je slav-lje svete mise koje je predvodio mnogopošto-vani otac provincijal fra Joško Kodžoman, a u koncelebraciji su još bili magistar bogoslova fra Ivica Jurić, domagistar fra Domagoj Volarević, meštar novaka fra Jure Šimunović, magistar postulanata fra Kristijan Stipanović, ravnatelj sjemeništa fra Ivan Udovičić, zamjenik ravna-telja sjemeništa fra Nedjeljko Jukić, povjerenik



za duhovna zvanja u Provinciji fra Josip Repeša i gvardijan fra Petar Klarić. Na misi su još pri-sustvovali fra Ante Branko Periša i domagistar novaka fra Stojan Damjanović te đakon fra Ivan Marija Đuzel.

U prigodnoj homiliji mnogopoštovani otac Provincijal je istaknuo važnost ovakvih susreta u kojima se kao članovi iste zajednice među-sobno bolje upoznajemo i obogaćujemo. Po-taknut primjerom sv. Pavla iz misnih čitanja pozvao je braću da strpljivo grade zajedništvo koje izgrađuje i otvara nove, prikladne putove svjedočenja evanđelja i izgradnje Božjeg naro-da. Također je pozvao prisutnu mladu braću da poput sv. Pavla budu ljudi koji gaje duh širine, otvorenosti, duh koji u cjelini sagledava život u svoj njegovoj kompleksnosti te omogućuje uvi-jek novi susret s drugim i drugačijim koji obo-gaćuje. Govoreći o darovima kojima nas je sve Gospodin podario otac Provincijal je naglasio, s jedne strane, važnost prepoznavanja i razvijanja vlastitog dara kao i zamke upadanja u besplod-na uspoređivanja s drugim koja obeshrabruju i sputavaju vlastiti razvoj, s druge strane.

Nakon svetog misnog slavlja slijedio je za-jednički ručak i druženje za bratskim stolom, a nešto kasnije i tradicionalna nogometna utakmi-ca na malonogometnom terenu u centru Karina između provincijskih zavoda, osobito između bogoslova i sjemeništaraca. Sjemeništarci su ovaj put bili bolji pa im od srca čestitamo!

Nakon sportskog druženja krenuli smo pre-ma Bribiru gdje nas je fra Ante Branko Periša, akademski slikar i profesor likovne kulture na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, upo-znao s doista bogatom poviješću tog važnog ar-heološkog lokaliteta. Tako smo saznali da je do dolaska Rimljana Bribir bio utvrđena liburnska gradina čiji se ostaci u obliku začuđujuće veli-kih megalitskih bedema još mogu vidjeti na za-padnoj strani Bribirske glavice. U prvom stolje-ću glavica je od strane Rimljana opasana jakim zidanim bedemima i stekla je status municipija (Municipium Varvariae).

Rimsko je doba na glavici ostavilo jako bo-gate tragove materijalne kulture, poput ostataka antičkih zgrada, fortifikacija, nalaza keramike, oruđa, novca i stakla koje je osobito zaslugom fra Luje Marune, oca hrvatske arheologije, a ka-snije i Stjepana Gunjače, poznatog arheologa, otkriveno i uvršteno u zaštićeno kulturno blago kojim se s pravom ponosimo . Inače, arheološki lokalitet Bribirska glavica spomenik je kulture najviše kategorije. Zbog svog ogromnog zna-čaja naziva se i „Hrvatskom Trojom“, kako ju je nazvao fra Lujo Marun 1908. godine. Nakon razgledavanja osobito najnovijih iskapanja koja su otkrila ostatke starokršćanske rotonde ispod današnje crkve Sv. Joakima i Ane kratko smo se okrijepili te autobusom krenuli natrag svojim samostanima. Od srca zahvaljujemo gvardijanu fra Petru Klariću na gostoprimstvu.

ŠUBIĆEVAC: MISIJSKA NEDJELJA Svi članovi Crkve, svi mi krštenici, a po-

sebno oni koji vode vjernički narod pozvani su na djelo evangelizacije, na djelo naviješta-nja Evanđelja. Upravo zadaća svećenika je da narod potaknu, ne samo na prikupljanje priloga za misije, nego prvenstveno da potiču duše da svim srcem prikazuju Bogu molitve i djela po-kore za evangelizaciju svijeta, ali i da sami budu misionari.

Vodeći se tom zadaćom, fra Mario Radman je kroz ovu 29. nedjelju kroz godinu, misijsku ne-djelju koja je slavljena 22. listopada 2017., na svetim misama, uz pomoć svojih suradnika i djece, nastojao potaknuti vjernike, a posebno one najmanje, na razmišljanje o životu plemena

dalekih zemalja u kojima hrabri i Duhom Sve-tim nadahnuti misionari, često žrtvujući svoj ži-vot, Krista donose tim narodima.

Na samom početku svete mise, prigodnim recitalom, popraćen fotografijama djece Afrike, najmanji naše župe podsjetili su nas da treba-mo cijeniti i zahvaljivati na svemu onome što imamo jer hranu, vodu, odjeću, lijekove, knjige, crkvu… sve to neki samo sanjaju.

U propovijedi svoje svjedočanstvo o 13 go-dina misionarskog života u Africi iznio je fra Stojan Damjanović koji danas živi na Visovcu. Za vrijeme boravka u DR Kongu (nekad Zair), fra Stanko i ostali misionari, morali su se bo-



riti protiv gladi, bolesti, praznovjerja, vračanja, opće zaostalosti, rata. Ipak, uz Božju pomoć uspjeli su svojim strpljivim i predanim djelo-vanjem pripraviti velik broj tamošnjih pleme-na za kršćanstvo, pripremiti ih da odbace svoje poganske običaje i da postanu krštenici. Svojim životom bili su primjer mnogim mladima pa su u misiji odgojili stotinu afričkih misionara koji danas djeluju u Africi, a mnogi od njih su danas u službi i u europskim zemljama. Svoje svjedo-čanstvo završio je, na šaljiv način ispričanom zgodom iz svog života kad je sigurnu smrt u Africi izbjegao zahvaljujući nogometu.

Djeca su, nakon pozdrava koji je fra Stanko izrekao na jeziku jednog od plemena, uputila našem nebeskom Ocu molitve za sve misionare, njihovo djelo služenja i naviještanja Kristova Evanđelja svim narodima svijeta. A nakon svete mise, dramska grupa, izvela je igrokaz o važ-nosti pomaganja potrebitima, gladnima, žedni-ma … i poručili nam da pomažući jedni druge svjedočimo Božju ljubav i dobrotu i time čini-mo upravo ono na što nas upućuje Gospodin naš Isus Krist riječima: „Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!` (Mt 25,40)

Slavlje svete mise, skladnim pjevanjem, uve-ličali su zborovi „Sv. Ante“ i dječji zbor „Lji-ljani“ koji je otpjevao i pjesmu „Isuse, volim te“ na jeziku jednog od mnogobrojnih plemena Afrike.

Prostor ispred stola Gospodnjeg, kojeg su uredili župnik, voditeljice likovno – kreativne radionice i članice Frame, predstavljao je selo Afričkog plemena kako bi uistinu sve bilo u duhu misijske nedjelje.

Hvale vrijedna je i pokrenuta akcija priku-pljanja jednog novčića dnevno za djecu Afrike kojom naše najmanje učimo ljubavi i osjećaju darivanja onima kojima je pomoć najpotrebnija. Prikupljena sredstva za Božić uputit ćemo po-trebitima u misijama.

Ministranti na izlazu iz crkve dijelili su pa-piriće s imenima misionara koji po čitavom svi-jetu, iz ljubavi prema Bogu i čovjeku, osvajaju duše za Krista. Svaki vjernik pozvan je se raspita za misionara čije ime je dobio, moli da mu dragi Bog udijeli snage i ustrajnosti na njegovom po-svećenom misijskom putu.Na takvo djelovanje misionare potiče ljubav za Boga i čovjeka, kako bi za Krista pridobili što više duša.

IGRANE: POSVETA NOVOG OLTARA U CRKVI GOSPE OD RUŽARJA

Tijekom ove godine, zalaganjem župnika fra Ante Buljana i doprinosom župljana i Turističke zajednice, u crkvi Gospe od Ružarja u Igrani-ma postavljen je novi glavni oltar, ambon i oltar svetoga Ante. Radove su izveli gospodin Luka Markić i njegov sin Ante sa svojim suradnicima iz Doca Donjega.

U nedjelju 22. listopada 2017., mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, u pratnji svoga tajnika don Gabrijela i župnika fra Ante, posvetio je novi oltar u crkvi Gospe od Ružarija u župi Igrane. Slavlje je započelo procesijom u kojoj su bili ministranti, svećenici i o. Nadbi-skup koji je u svom pozdravu najprije pozdra-vio župnika fra Antu i sve nazočne vjernike te je podsjetio na daleku i bogatu vjersku povijest župe Igrane, o kojoj svjedoče crkvica sv. Spasa iz 9. st.; Sv. Mihovila iz 12. st. i Gospa od Ru-

žarja iz 1752. godine, a posebno se osvrnuo na simboliku zvonika i oltara. Uz ove kamene gra-đevine, naglasio je da je važno ono što nosimo u srcu.

U propovijedi je o. Nadbiskup progovorio o Isusovim riječima “dajte caru carevo, a Bogu božje” i naglasio kako Crkva ne može biti odi-jeljena od društva u kojem živi i zakona koji ju obvezuju te mora dati i daje državi ono što joj pripada, ali se ne smije dogoditi da se u potpu-nosti udaljimo od Boga i zaboravimo Bogu pre-dati ono što je najvrijednije, a to je naše srce, jer nam ga je sam Bog dao i po ljubavi koja se u čovjeku nalazi znamo kome pripadamo. Sto-ga je potrebno poštivati zakone, ali i dati Bogu ono što je njegovo.

Nakon propovijedi don Gabrijel je predmo-lio litanije Svih Svetih nakon čega je o. Nadbi-



skup izmolio posvetnu molitvu i posvetio oltar. Ovo je bio poseban doživljaj za mnoge župljane koji su bili na misi, jer je gotovo svima bio prvi put da sudjeluju u ovom obredu. Na kraju mise župnik je zahvalio najprije Bogu na ovom do-gađaju i lijepom danu, a zatim i ocu nadbiskupu na njegovom posjetu, ministrantima, pjevačima i svim vjernicima koji su prisustvovali obredu.

Prije samog blagoslova o. Nadbiskup je još jednom zahvalio župniku na radu i uređenosti crkve i okoliša i podsjetio da je sve to ništavno ako nema Igranaca i ako vjera, oltar i crkva nisu u srcu. S osmijehom na licu i radošću u srcu otišli su svi svojim kućama, a Nadbiskup i su-radnici kod župnika na okrepu.

IMOTSKI: SMOTRA DJEČJIH ZBOROVA U Franjevačkom samostanu sv. Franje u

Imotskom u subotu 28. listopada 2017. održana je smotra dječjih zborova imotskoga samostan-skog okružja. U smotri je sudjelovalo oko 330 djece iz dječjih zborova Imotskog, Lovreća, Podbablja, Poljica, Prološca, Runovića, Stude-naca, Vinjana i Zmijavaca, u pratnji svojih vo-ditelja i župnika.

Susret je počeo u 10 sati u crkvi sv. Franje pripremom za svetu ispovijed, što je održao fra Frano Laco, župnik Zmijavaca. Nakon toga dje-ca su imala prigodu za ispovijed, a za vrijeme ispovijedanja molila se krunica koju je animira-la s. Terezina Bašić.

U 10:45 počelo je euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar Imotskog, uz koncelebraciju fra Frane Lace, fra Nedjeljka Čarapića, župnika

Podbablja, i fra Josipa Sušića, župnika Vinjana.Nakon svete mise svaki je zbor nastupio za-

sebno te otpjevao jednu pjesmu u čast Blažene Djevice Marije. Redom su nastupili zbor iz Po-ljica s pjesmom „Kraljice mira“, zbor iz Zmija-vaca s pjesmom „Samo je jedna Marija“, zbor iz Runovića s pjesmom „Majko ljubežljiva“, zbor iz Imotskog s pjesmom „Zdravo, Djevo čista“, zbor iz Studenaca s pjesmom „Slavna žena“, zbor iz Prološca s pjesmom „Zrakama sunca“, zbor iz Lovreća s pjesmom„Evo nas pred to-bom, Marijo“, zbor iz Podbalja s pjesmom „Sa krša ovog“ te zbor iz Vinjana s pjesmom „Zdra-vo budi, Marijo“. Na kraju su svi zborovi zajed-no otpjevali pjesmu „Marijo, o Marijo“.

Susret je završen ručkom ispod samostan-skog cedra.



STUDENCI: HODOČAŠĆE ŽUPLJANA U MARIJU BISTRICU Župljani župe sv. Ilije proroka u Studenci-

ma zajedno sa župnikom fra Zoranom Jonjićem su nakon sudjelovanja u molitvenoj inicijativi „Iskra milosrđa“, kojom su se pridružili brojnim vjernicima u moljenju krunice Božjeg milosrđa na trgovima, hodočastili i u Mariju Bistricu po-vodom Četvrtog nacionalnog susreta štovatelja Božjega milosrđa.

Svečano misno slavlje 21. listopada 2017. predvodio je sisački biskup Vlado Košić. U koncelebraciji su sudjelovala dvadeset i dva svećenika iz raznih dijelova Hrvatske, koji su sa svojim vjernicima prispjeli na susret. Pjevanje je predvodio Zbor „AS” župe bl. Alojzija Ste-pinca iz Kutinske Slatine, a poslužitelji oltara bili su brojni ministranti župa u Trnovčici i Ku-tinskoj Slatini.

Kako se Susret održao na uočnicu spomen-dana sv. Ivana Pavla II. biskup se prisjetio sve-toga pape i njegova drugog pohoda Hrvatskoj, 1998., kada je blaženim proglasio Alojzija Ste-pinca, koji se „nije bojao reći istinu, premda su i tada našeg svetog Blaženika blatili i krivo optuživali kao i danas kad očekujemo završetak tog procesa proglašenja svetim i radujemo se njegovoj pobjedi.” Pri tom se biskup Košić pri-

sjetio utjecaje pape u širenju štovanja Božjega milosrđa. Biskup je pozvao živjeti bît milosrđa: „pokazivati milosrđe prema našim bližnjima i dapače prednjačiti u tome. To znači znati opra-štati našim ukućanima, našim susjedima i svima koji nas povrijede, znati sve gledati Božjim oči-ma sućuti i milosrdne ljubavi”.

Nakon misnog slavlja uslijedilo je štova-nje relikvija sv. Ivana Pavla II. i sv. Faustine Kowalske a zatim je održan križni put bistrič-kom kalvarijom. Župa Studenci je imala milost predmoliti dvanaestu postaju čiji je tekst čitao maturant Mate Šakić.

Na kraju susreta za sve hodočasnike prika-zana je kazališna predstava „Faustina. Božje je ime Milosrđe” fra Ivana Lotara OFM Conv., u izvedbi Radnika Milosrdnog Isusa iz Pule.

O. Andrzej Wośko, dehonijanac, ispred Ko-ordinacije štovatelja Božjega milosrđa, organi-zatora susreta, a čija je tajnica naša Studenčan-ka Jelena Vuković, pozvao je na jubilarni - Peti nacionalni susret koji će se održati 20. listopada 2018. u Mariji Bistrici i njime će se obilježiti 80. obljetnica smrti sv. Faustine Kowalske i 25. obljetnica njezina proglašenja blaženom.

DANI SOCIJALNE ZAUZETOSTI OD 5. DO 19. STUDENOGA U SPLITU

Dani socijalne zauzetosti održat će se od 5. do 19 studenoga u Splitu, a na njima će se pro-micati svijest o potrebi pomaganja siromašnima i bit će predstavljena inicijativa za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju, to jest slobodnu nedjelju, koji će se zauzimati za smanjenje rada nedjeljom, najavili su u četvrtak 2. studenoga čelnici Franjevačkog instituta za kulturu mira i Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije.

“Tijekom dva tjedna Dana socijalne zau-zetosti želimo napraviti vidljivim ono što nije dovoljno vidljivo jer postoji dosta grupa i inici-jativa koje se bave socijalnom problematikom, a nisu vidljive”, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira dr. fra Ante Vučković.

Dani socijalne zauzetosti održavaju se prvi put, a nakana je da se oni održavaju svake go-dine, rekao je dr. Vučković, dodajući kako se festivalom socijalne zauzetosti, koji ima kr-šćansku provenijenciju, želi uspostaviti bolja povezanost sa sličnim inicijativama u hrvat-skom društvu koje nisu kršćanske nadahnu-tosti i ne dolaze iz kršćanskog kruga, ali dola-ze iz ljudske potrebe da se pomogne ljudima. “Po našem sudu, nema dovoljno bistre osjetlji-vosti u Katoličkoj Crkvi za socijalnu problema-tiku pa smo to htjeli izvući van da se ta osjetlji-vost poveća”, istaknuo je dr. Vučković.

Potpredsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Božo Vuleta rekao je kako se tom manifestacijom želi utjecati na tijekove u



društvu u smislu donošenja zakona te da je vrlo važna inicijativa o osnivanju Hrvatskog saveza za nedjelju o kojem će se raspravljati na okru-glom stolu 15. studenoga u sklopu Dana socijal-ne zauzetosti.

“Na tom okruglom stolu želimo okupiti sve one koji žele podržati inicijativu za osnivanje hrvatskog saveza za nedjelju u tom smislu da se barem u velikoj mjeri smanji rad nedjeljom, da se ne mora raditi ono što nije potrebno”, rekao je Vuleta.

Po njegovim riječima, sve veće sindikalne središnjice u Hrvatskoj izrazile su spremnost da budu članice Hrvatskog saveza za nedjelju te će na okruglome stolu sudjelovati i predstavnici sindikata.”Odlučili smo da na ovaj okrugli stol ne pozivamo političare jer bi u tom slučaju skup dobio drukčije konotacije i ne želimo ga optere-titi, ali ćemo na različite načine informirati poli-tičare i druge koji donose odluke, a uputit ćemo im i apele”, objasnio je Vuleta.

Najavio je da će na okruglome stolu o inici-jativi za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju biti prikazan i dokumentarni film “Sedmi dan” redatelja Borisa Orešića, a u radu okrugloga sto-la sudjelovat će i predstavnici Austrijskog save-za za nedjelju i Austrijske katoličke socijalne akademije te predstavnici sindikata iz Austrije.

Vuleta je također najavio da će se u sklopu Dana socijalne zauzetosti 17. studenoga održati okrugli stol “Demografija, rad i obitelj”. Pritom je istaknuo kako je demografija gorući problem hrvatskog društva te da nema strategije za de-mografsku revitalizaciju Hrvatske.

Rekao je kako će tijekom dvotjedne mani-festacije vjeroučitelji predstavljati dvije brošure koje je objavio Franjevački institut za kulturu

mira pod naslovom “Kockanje - prepoznavanje i liječenje” i “Zamke i opasnosti u čudesnom svijetu medija”, a teme kojima se one bave, do-dao je, “prava su pošast u našem društvu”.

Ravnateljica Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije Vlatka Topalović najavila je da će se u sklopu Dana socijalne zauzetosti 11. stude-noga održati humanitarni koncert duhovne glaz-be pod nazivom “Najmanjima od najmanjih”, a prikupljeni novac bit će namijenjen za deset si-romašnih obitelji koje imaju djecu s teškoćama u razvoju.

“Na ovim ćemo danima također govoriti o obiteljima koje su pogođene nasiljem, bolešću, siromaštvom, osamljenošću, neshvaćenošću, ugroženošću”, rekla je Topalović.

Dane socijalne zauzetosti, kako je najavlje-no, otvorit će splitsko-makarski nadbiskup Ma-rin Barišić, koji će 5. studenoga u splitskoj crkvi Gospe od Zdravlja slaviti misu, a zatvaranje će također biti u toj crkvi 19. studenoga na misi koju će predvoditi dr. Vučković.

Vuleta je istaknuo kako je 19. studenoga, kada će se zatvoriti ta manifestacija, znako-vit datum jer će se tog dana prvi put obilježiti Svjetski dan siromašnih koji je proglasio papa Franjo.

“Svjetskim danom siromašnih želi se izraziti dimenzija osobnosti da ne govorimo isključivo o siromaštvu kao problemu, nego o siromasima, i da na te ljude gledamo kao na ravnopravne, a ne manje vrijedne. Silno je važno izgraditi tu svijest i Crkva radi na tome, a mi ćemo na Dani-ma socijalne zauzetosti promovirati tu svijest”, istaknuo je Vuleta. (IKA)

ZAPOČELI DANI SOCIJALNE ZAUZETOSTI U SPLITU U organizaciji Franjevačkoga instituta za

kulturu mira, Caritasa Nadbiskupije Split te ne-koliko drugih udruga kršćanske provenijencije u nedjelju, 5. studenoga 2017., započeli su Dani socijalne zauzetosti koji će trajati do 19. stude-noga.

Manifestacija je otvorena euharistijskim slavljem koje je u crkvi Gospe od Zdravlja u

Splitu predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, ravnateljem Franje-vačkog instituta dr. fra Antom Vučkovićem i njegovim zamjenikom fra Božom Vuletom. Na početku je nazočne pozdravio župnik fra Ante Udovičić.



„Milosni dani su pred nama koji nas stav-ljaju pred ispit koliko sebe možemo vidjeti kao odgovorne osobe u Crkvi i društvu i koliko vi-dimo čovjeka u potrebi. Svatko od nas u tom programu ima svoje mjesto i ulogu, poziv i po-slanje“, kazao je nadbiskup Barišić uvodeći u misno slavlje. U kontekstu evanđeoskoga teksta koji donosi Isusov govor mnoštvu i učenici-ma o ponašanju farizeja i carinika, nadbiskup je progovorio o licemjerju i lažnoj pobožnosti. Isus nije govorio učenicima kako su farizeji i pi-smoznanci gori od njih, da bi se oni naslađivali njihovim slabostima, već zato da bi ih opome-nuo, da uče na njihovom primjeru. Ne treba u drugima gledati farizeje i pismoznance, nego u samome sebi. U svima nama čuči njihov duh i napast lažne pobožnosti, dvoličnosti i licemjer-ja, kazao je nadbiskup te dodao: i nama djela često nisu u skladu s riječima. Riječi mogu biti ispravne, ali djela ne prate uvijek riječi. No, Isus veli: „Obdržavajte što govore, ali ne ravnajte se po njihovim djelima“. U tom je svjetlu nadbi-skup naglasio da Gospodinu najviše smeta lice-mjerje i lažna pobožnost.

Svrstavši kršćane u tri kategorije: oni nomi-nalni na papiru, novi tzv. „normalni“ kršćani koji se zalažu za abortus i rodnu ideologiju te grešni kršćani koji su svjesni svojih slabosti ali se trude na tom putu rasta u vjeri, kazao je da ovim trećima vjera ne služi za nadmoć nad dru-gima, za titule, pozdrave, prva mjesta i ugled nego da bi osnaženi njome savladali slabosti

ili pak podnijeli životne poteškoće te bili blizu čovjeku u potrebi. U tom je surječju pozvao na-zočne da svoj pogled usmjere u Krista u kojega jedinoga nije bilo raskoraka između riječi i dje-la, jer ono što je govorio to je i živio.

Budući da će u sklopu brojnih aktivnosti Dana socijalne zauzetosti biti predstavljena ini-cijativa za osnivanje Hrvatskog saveza za ne-djelju, to jest neradnu nedjelju, nadbiskup je naglasio kako je „zbog radne nedjelje obiteljski stol siromašniji jer za njim najčešće nedostaje majka. Neka nam ovi Dani socijalne zauzetosti budu svima milosni kako bismo u njima prona-lazili put izlaska iz opasnosti licemjerja i hipo-krizije koje treba nadići osobno i zajednički.“

Na kraju mise nazočnima se obratio ravna-telj Franjevačkog instituta za kulturu mira dr. fra Ante Vučković naglasivši da Dane socijalne zauzetosti trebamo iskoristiti kako bismo bili više socijalno osjetljivi, „kako bismo smanjili razliku između onoga što govorimo i onoga što činimo, najprije mi u Crkvi pa onda mi vjernici. Također, da se povežemo s ljudima dobre vo-lje koji su spremni od svoga dati i pomoći jedni drugima da možemo učiniti svijet solidarnijim“. Nakon mise u pinakoteci Gospe od Zdravlja otvorena je izložba dječjih likovnih radova.

Dani socijalne zauzetosti održavaju se prvi put, a nakana je da se održavaju svake godine. Cjelovit program Dana može se naći na internet stranici Franjevačkog instituta za kulturu mira (http://franjevacki-institut.hr/). (www.smn.hr)



KOZICA: SPOMEN NA MAKARSKE MUČENIKE U petak 3. studenoga 2017. godine u Kozici

sv. misom i molitvom na grobu spomenuli smo se Makarskih mučenika, četvorice svećenika - don Nike Delića, don Marka Devčića, fra Do-minika Šulente i fra Frane Borića te četvorice svjetovnjaka - Srećka Bušelića, Ante Kržanića, Bože Deura i Vjekoslava Morauca.

Nakon što su u listopadu 1944. godine ko-munisti zauzeli Makarsku, počela su uhićenja i smaknuća svih onih koji su po njihovu mi-šljenju bili nepodobni za njihovu vlast. Stari “Pržun” svake se noći tajno praznio kako bi se našlo mjesta za nove “neprijatelje”. Zatočeni-ke su trpali u kamione i vozili na samo njima znane lokacije gdje su ih ubijali. Začudo, jednu grupu od tridesetak muškaraca i pet-šest žena izveli su iz zatvora po danu i to izjutra oko 9 sati 2. studenoga 1944. godine. Svi su bili jed-nom rukom vezani žicom za jedan dugi konop. Kazali su im da ih vode u Imotski na Vojni sud. Tako vezane po kiši i hladnoći pješice su ih iz Makarske preko Staze doveli u Kozici te ih str-pali u jednu konobu. Iz te grupe u noći s 3. na 4. studenoga izdvojili su gore navedene svećenike i svjetovnjake. Odveli su ih na groblje, gdje su im priopćili da će ih strijeljati. Osuđenici su od njih zatražili da im dopuste da se ispovjede. Uz

dosta natezanja, ispunili su im tu posljednju že-lju.

Nakon što su se ispovjedili, komunisti su im naredili “da se svuku do donje odjeće...zazvavši Boga i Gospu u pomoć i prekrstivši se, pali su mrtvi po grobu...”

Sv. misu s početkom u 16 sati predvodio je don Pavao Banić, makarski župnik i dekan Ma-karskog dekanata. S njim su suslavili fra Ante Čovo, makarski gvardijan, fra Vinko Prlić, žu-pnik Staševice i dekan Biokovskog dekanata, don Ljubo Erceg, profesor, svećenik u miru, don Ivan Turić, bivši župnik Župe i Rašćana, svećenik u miru, fra Marko Bitanga, župnik Kozice, fra Frano Botica, časni brat i tridesetak vjernika, rodbine i štovatelja Makarskih muče-nika. U homiliji don Pavao je biranim riječima progovorio o strašnom zločinu koji se ovdje do-godio prije 73 godine. Kakvog su pomračenog uma, kazao je don Pavao, morali biti ti ljudi koji su iz Makarske preko Biokova, pješice po kiši i hladnoći, vezane žicom doveli u Kozicu nevine ljude te ih strijeljali. Tih komunističkih zlikova-ca, koji za svoja zlodjela nikada nisu dogova-rali, danas se ne spominjemo. Spominjemo se njihovih žrtava, naših mučenika koji su ubijeni u Kozici i u Zagvozdu. Za njih i s njima prika-



zujemo ovu svetu misu...Došli smo ovdje, na-glasio je don Pavao, slušati i slaviti Riječ Božju koja nam poručuje: Neka se ne uznemiruje srce vaše! Vjerujte u Boga i u mene vjerujte...

Na kraju sv. mise mjesni župnik fra Marko Bitanga pozdravio je sve prisutne i zahvalio se svima. Netko je rekao, kazao je fra Marko, da je ovaj naš vrgorski podbijokovski kraj proklet zbog zločina koji su se kroz povijest u njemu dogodili, da zato ljudi bježe odavde, da je zato opustošio. Ja ne mislim tako, kazao je fra Mar-ko. Ovo su sveta mjesta jer su zalivena nevinom mučeničkom krvlju. Ljudi će se ovdje vraćati, dolaziti i hodočastiti, ako se budemo spominja-ti naših mučenika. Njihova nevina prolivena krv bit će za nas izvor blagoslova.

U našim nevoljama i potrebama obraćajmo im se i tražimo njihov zagovor, jer oni su kod Boga. Makarski mučenici, molite za nas!

*****Fra Ivan Glibotić o tom događaju u Župnoj kronici piše:“... habiti fratarski darovani su kozičkim

djevojkama - i ja sam mogao vidjeti suknje od habita na njima. Ovo strijeljanje obavljeno je početkom mjeseca studenoga iste godine 1944. -oko dvadeset dana prije moga dolaska. Strije-ljani su u groblju kod ulaza s lijeve strane i po-kopani svi u prvi grob do vrata - ulaza u groblje s lijeve strane.

Kad sam ja došao, još je bilo mnogo krvi po grobu i oko ulaza, a krv je tekla niz zid groblja do ulaza i Konzul je morao to klačiti i prikriva-ti. Da se uvjerim, da su tu pokopani, ja sam sa

Konzulom, remetom pošao na groblje i skupa smo otvorili grob te pogledali. Bio je skoro pre-pun. Bačeni su na glavu - svi u donjoj odjeći i bječvama.

Mogao sam im taknuti noge. Doznao sam od najsigurnije osobe i apsolutno pouzdanog vre-la slijedeće: Dovedeni su pješke, po kiši vezani žicom iz Makarske, preko Staze i zatvoreni u jednu konobu u Katića komšiluku (Ražinova). Tu su ostali nekoliko dana i jedne noći pove-deni navodno u tzv. prekomandu - drugi zatvor. Kad su ih vodili oputinom prema crkvi, Božo Deur, koji je bio nekad žandar u Kozici i znao položaj, rekao je: Braćo, vode nas na groblje. Imali su biti bačeni u neku jamu na brdu prema Poljicima, ali su bili protivni kozički pratioci - i po njihovoj inicijativi, dovedeni su na groblje.

Tu im je saopćeno da će biti strijeljani i oni su zatražili da se mogu ispovjediti. Neke ženske - borci bili su tom protivni, ali predstavnik N. O. Kozica oštro je tražio da se usliši njihova zadnja želja i oni su pušteni u mrtvačnicu, gdje su se is-povjedili i javili se, kad su bili gotovi. Naređeno im je, da se svuku do donje odjeće, a onda je o.

Šulenta, gvardijan Makarskog samostana održao par riječi pobude i oproštaja i žrtvama i ubojicama, istaknuvši da su nevini i pravedni, i zamolivši Boga i Gospu u pomoć i prekrstivši se, pali su mrtvi po grobu i odmah bili bačeni u grob, a “Konzul” remeta i grobar imao je sto muka da nekako pokrije obilnu krv, koja se je pokazivala dugo - sve do konca godine, a i ka-snije na tom mjestu. Bilo je dosta odgrnuti malo pijeska, da se ukaže krv. (Pokoj im vječni!)”

TRSTENIK: SUSRET BOGOSLOVA I ŠTIĆENIKA CENTRA JURAJ BONAĆI

U petak, 10. studenoga 2017., slavila se sveta misa u crkvi Presvetog Otkupitelja na Trsteniku sa štićenicima iz centra za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonaći“ (Firule). Sv. misu je predslavio magistar bogoslova fra Ivica Jurić, koji je u pro-povijedi sudionicima slavlja uputio nekoliko prigodnih riječi.

Sa štićenicima Centra na misi su sudjelovali i bogoslovi koji su animirali pjevanje, a u orga-nizaciji cjelokupnog susreta pomogla je bogo-slovska karitativna sekcija.

Nakon svete mise održan je zajednički do-mjenak štićenika i franjevačkih bogoslova.



RUNOVIĆI: HODOČAŠĆE BL. MARIJI OD PROPETOGA Vjernici iz župe Runovići, njih 45, predvo-

đeni župnikom fra Mladenom u subotu, 11. stu-denoga 2017., hodočastili su Bl. Mariji od Pro-petoga Petković u Blato na otoku Korčuli. Pošli su ujutro oko 4:30 sati te su u Blato stigli oko 9:35 sati gdje ih je pred župnom crkvom Svih Svetih dočekala č. s. Janja Jurman te ih uvela u crkvu.

Nakon kratke molitve pred Presvetim oltar-skim Sakramentom pozdravio ih je mjesni žu-pnik o. don Željko Kovačević te ih upoznao sa poviješću blatske župne crkve. Pokazao im je nedavno restauriranu oltarnu sliku Svih Svetih, zatim raspelo na pobočnom oltaru pred kojim je Marija Petković kao djevojka klečala i molila te u lađi crkve oltar na kojem se nalaze relikvije Sv. Vicence, mučenice, zaštitnice Blata što su runovićki hodočasnici pogledali, a oko oltara Sv. Vicence obilazili su u tišini i molitvi.

Po izlasku iz crkve s. Janja povela ih je do rodne kuće Blaženice na kojoj su mogli vidjeti spomen ploču na kojoj se nalaze osnovni podat-ci iz Blaženičina života. Od Blaženičine rodne kuće povela ih je do samostana časnih sestara kćeri milosrđa te ih uvela u samostanski muzej gdje je postulantica Lana Pecotić upoznala ho-dočasnike se predmetima i slikama koji govore o životu i poslanju Bl. Marije Propetoga, ute-meljiteljice hrvatske družbe „kćeri milosrđa“. Iz muzeja s. Janja uvela je hodočasnike u kape-lu gdje počiva tijelo Blaženice te im govorila o kapeli koja je uređena neposredno pred prijenos tijela Blaženice iz Rima u Hrvatsku u njezino rodno Blato 1998. godine, zatim o družbi časnih sestara kćeri milosrđa te o njihovoj prisutnosti i djelovanju u Hrvatskoj, Italiji, Argentini, Ura-gvaju, Paragvaju i Čileu. Nakon izlaganja č. s. Janje hodočasnici su u tišini i molitvi obišli oko

sarkofaga u kojem počiva tijelo Blaženice. Neki su na sarkofagu ostavili slike svoje djece te ih tako preporučili zagovoru Bl. Marije Propeto-ga. Mogli su vidjeti u ampulici njezinu krv te su iskazali štovanje njezinoj relikviji koja se nalazi na oltaru.

U 11:30 sati u kapeli samostana sudjelovali su u slavlju sv. mise koju je slavio i propovije-dao župnik fra Mladen. U propovijedi je rekao kako je Bl. Mariju od Propetoga, koja je želje-la služiti Kristu raspetomu služeći siromasima i potrebnima, uistinu vodio i nadahnjivao Duh Božji i doveo je do krajeva svijeta, do Južne Amerike.

Za razliku od bogatog mladića iz evanđelja po Mateju, o kojem su slušali, kojemu je Krist rekao da sve proda i podijeli siromasima, onda pođe za njim pa će imati blago na nebu, a mla-dić je otišao od Krista žalostan jer je imao veliki imetak (usp. Mt, 19, 16 – 20), Blaženica je čuv-ši Kristov poziv u rodnom Blatu ostavila očevu baštinu i na putu nasljedovanja Krista nadvlada-la sve prepreke te odlučno išla za njim.

Na kraju misnog slavlja župnik fra Mladen predmolio je molitvu Bl. Mariji Propetoga te su ispjevali pjesmu „Zdravo Djevo“. Poslije mi-snog blagoslova i otpusta č. s. Janja i postulan-tica Lana ispjevale su pjesmu Blaženici „Biseru iz malog Blata…“ .

Poslije mise hodočasnici su se u samostanu okrijepili hranom, a časne sestre su ih počastile kolačima, čajem, kavom i sokom. Oko 14 sati krenuli su natrag u Runoviće zahvalivši se ča-snim sestrama Ziti Vuletić i Janji Jurman na li-jepom i ugodnom dočeku te časnoj sestri Oliviji Kocijan što je dvije starije župljanke prevezla od autobusa do samostana i natrag.

LIŠANE: PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. NIKOLE TAVELIĆA Svečanom procesijom i euharistijskim slav-

ljem u župi Sv. Nikole Tavelića u Lišanima,14. studenog 2017., uz sudjelovanje mnoštvo vjer-nika iz župe i okolnih mjesta, proslavljen je ne-beski zaštitnik sv. Nikola Tavelić. Misno slavlje predvodio je don Marinko Mlakić, generalni vi-kar Šibenske biskupije, a koncelebrirali su žu-

pnik fra Luka Banić i petnaest svećenika među kojima je bilo više njih koji su rodom iz Lišana.

Sv. Nikola mučenik živa je slika svoga hr-vatskog naroda koji kroz mnoga stoljeća svoje povijesti živi mučenički radi svoje vjere, gažen i mrcvaren, bacan u tamnice raznih europskih i svjetskih sudišta, tjeran sa svojih ognjišta u rop-



stva i tuđine. A i danas je obezvrijeđen. Na ža-lost ne samo od tuđina nego i od svojih vlastitih sinova, kojima dade povjerenje, a oni ga bolno izdaše i dopustiše da bezočni svijet, u svojoj po-hlepi uvijek žedan tuđe nesreće i bijede, ponov-no muči, obezvrjeđuje, sudi i tamniči njegove sinove, istinske rodoljube, vojnike i generale,

samo zato jer su se odvažno stavili da brane ‘’krst časni i slobodu zlatnu’’. Mučeništvo je uvijek bilo i sjeme novog života. Sv. Nikola je za nas uzor na putu života. On, zauzeti apostol Crkve i crkvenog jedinstva, postao je svojom mučeničkom smrću i moćni nebeski zaštitnik svoga naroda čiji je na zemlji bio apostol, rekao je na kraju don Marinko Mlakić.

Za vrijeme slavlja mješoviti župni crkveni zbor pjevao je liturgijske skladbe na prepo-znatljivom napjevu župe Lišane Ostrovičke. Na završetku slavlja u crkvi župnik fra Luka Banić zahvalio je propovjedniku, svećenici-ma, zboru i svim vjernicima koji su sudjelovali u proslavi nebeskog zaštitnika župe sv. Niko-le Tavelića. Nakon svete mise, prema običaju, vjernici su na groblju molili i zapali svijeće za svoje pokojne.

ZAOSTROG: ODRŽANE DUHOVNE VJEŽBE U Zaostrogu su održane duhovne vježbe od

5. do 10. studenoga 2017. god. na kojima su su-djelovali: fra Branko Brnas, fra Marko Babić, fra Bone Bilić, fra Ante Buljan, fra Niko Gla-vinić, fra Mario Jurišić, fra Andrija Nikić, fra Ivica Omazić, fra Kristijan Perković, fra Vinko Prlić, fra Marko Prpa i voditelj fra Ante Marić, franjevac iz Mostara.

Duhovne vježbe započete su zazivom Duha Svetoga, a završene euharistijskim slavljem i na kraju pjevanjem Tebe Boga hvalimo. Uz sva-kodnevno slavljenje Euharistije s nagovorom prema liturgijskom sadržaju dana, obavljali smo pobožnosti: Klanjanje, Križni put i Krunicu.

Fra Ante Marić je u razmatranjima upored-no razradio biblijske tekstove (priče) sa spisima (najljepšim pričama) sv. Franje.

Prvi dan u razmatranjima Knjigu brojeva, 22 – 24 (kolokvijalno, Bileamova magarica), a po-slije podne Vita prima, Toma Čelanski 60., 61 i 79; Drugi dan II. Knjiga Makabejaca 7, 24 i da-lje i poslije podne Vita prima, T. Čelanski, 94., 95. i 96; Treći dan Psalam 137 (136) i poslije podne Asiški zbornik ili Peruđinska legenda 61.

Četvrti dan Propovjednik 12, 3 i dalje do kra-ja a poslije podne iz Diktiranih spisa sv. Franje, Zgode bl. Franje i njegovih drugova XVIII, 14 – 23. Peti dan Lk 15, 11-32 – Izgubljeni sin, a poslije podne Hvaljen budi Gospodine moj sa svim stvorenjima svojim – Canticum sollis.

Sudionici duhovnih vježbi zadnjeg su dana radosno zapjevali i zahvalili fra Branku na brat-skom gostoprimstvu te radosno otputovali u svoja boravišta.

ŠUBIĆEVAC: SLAVLJE 10. OBLJETNICE POSVETE CRKVE Višegodišnja težnja vjernika Šubićevca i svih

župnika župe Sv. Ante Padovanskog za izgrad-nju novog doma Božjeg ostvaren je prije deset godina, na dan 15. studenog, posvetom oltara i blagoslovom crkve i samostana. U toj borbi za izgradnju nove crkve svoj veliki doprinos dao je i fra Mate Gverić koji je, na dan posvete15.

studenog 2017., s ostalom braćom svećenicima koncelebrirao svečanoj sv. misi zahvalnici koju je predslavio gvardijan i župnik fra Mario Rad-man.

Proslava obljetnice započela je procesijom i blagoslovom novog kipa Gospe Lurdske, su-zaštitnice župe, koji je nabavljen nesebičnim



prilozima župljana. U ime cijele župne zajedni-ce fra Mario je uputio molitve našoj Nebeskoj Majci da i dalje bdije nad nama i potiče nas na ljubav prema Njenom Sinu kako bi postali istin-ski apostoli Kristove ljubavi.

S pravom smo ponosni na našu crkvu, ali naše misli ne bi trebali zaustaviti na crkvi kao građevini, naše misli bi trebali usmjeriti na pri-pravljanje jednog drugog hrama – na pripravlja-nje našeg srca da postane dostojan hram Božji. Jer, navodi župnik u svojoj homiliji, Isus nauča-va da je prebivalište Božje na zemlji, da je nje-gov hram na zemlji ljudsko srce koje je prihva-tilo njegovu riječ. Dakle, da je novi Božji hram čovjek, čovjek koji pripada Božjoj obitelji – Cr-kvi kojoj od Uskrslog Krista uvijek – napose po Euharistiji – dolazi život. Veliki je dar pripadati toj Božjoj obitelji – Crkvi koja živi u konkretnoj župnoj zajednici. Veliki je dar imati i osjećati se članom župne zajednice, ali trebamo se iskre-no propitivati: je li dovoljno i s koliko ljubavi doprinosimo izgradnji svoje župe; koliko svojih darova, vremena i drugoga darujem svojoj župi; činim li to nesebično kao doprinos zajedništvu bez očekivanja vlastite promocije, koristi; ili je većini među nama župa tek „uslužni servis“… Jesmo li kršćani samo onaj sat vremena tjedno dok smo u crkvi, a po izlazu iz crkve smo samo dio mase?

Sva ova pitanja postavljena povodom obi-lježavanja desete obljetnice posvete naše cr-kve, nastavlja župnik u svojoj homiliji, pred nas stavljaju potrebu novih odluka i nastojanja,

ustrajne molitve Gospodinu za umnažanju vjere u nama, otvaranja vodstvu Duha Svetoga da po-tiče u nama oduševljenje i žar početaka Crkve i ove župe.

Svoju homiliju, pozivajući braću i sestre na veću vjernost Evanđelju kroz nadolazeće vri-jeme došašća, fra Mario je završio citatom iz knjige „Zagrli život“:„Ako ti je stalo do Crkve, budi ti Crkva koja ide ususret. I ne odustaj od Crkve svoje, ne dijeli se od nje. Budi ti onaj, ona po kome će Evanđelje prolaziti svijetom. Budi ti čovjek, žena obiteljskog mentaliteta. Budi ti svima poslužitelj. Budi ti onaj, ona koji će odra-žavati Božju prisutnost, Božju malenost. Budi ti kruh koji se lomi i razdaje. Budi ti žarke i po-stojane vjere. Budi ti blaga i ponizna srca. Ti, ti učini sve što je do tebe, da Isus, kad ponovno dođe, nađe vjere, nađe srce ljudsko, srce brat-sko, za zemlji, u Crkvi“.

Misno slavlje animirali su naši zborovi „Lji-ljani“ i „Sv. Ante“ uz stručno vodstvo Nikoline Gović i Tine Banovac.

Nakon misnog slavlja župnik je svima če-stitao obljetnicu i zahvalio svojoj braći koja su okupljeni oko stola Gospodnjeg uzveličali ovo misno slavlje. Zahvalio je ministrantima, vo-diteljicama i članovima zborova i svima ovima koji svojim radom doprinose izgradnji i napre-dovanju ove župne zajednice te je sve pozvao na nastavak druženja za bratskim stolom uz okrjepu koju su pripremili članovi Frame i FSR-a i vrijedne domaćice naše župe.

PODBABLJE: OBILJEŽENA 26. OBLJETNICA STRADANJA VUKOVARA I ŠKABRNJE

Paljenjem svijeća, svečanom svetom misom i zajedničkim odrješenjem ispred mjesne crkve u subotu, 18. studenoga 2017., u župi Podbablje tužno je obilježena 26. obljetnica stradanja Vu-kovara i Škabrnje.

Mnoštvo vjernika sabranih u molitvi poisto-vjetilo se sa svim žrtvama Vukovara- hrvatskog grada heroja i malog ravnokotarskog mjesta- Škabrnje. Svečano misno slavlje za sve nevino stradale i za sve poginule i preminule branitelje među kojima je i šesnaest mladića iz ove župe



koji su svoje živote utkali u oltar domovine, predvodio je župnik fra Nedjeljko Čarapić, a za vrijeme mise pjevao je Mješoviti zbor župe Podbablje uz orguljašku pratnju Marele Vrljić.

U svojoj ovogodišnjoj propovijedi župnik je kazao: “Zlo koje je pokazalo svu svoju moć u tom herojskom gradu ne smije zatamniti sli-ku istine, ne smije ugušiti istinu, ne smije nas tuđe zlo zahvatiti. Praštamo, ali ne zaboravlja-mo. Kršćani moraju praštati ali stati na stranu istine. Oproštenje ima svoj „mehanizam djelo-vanja”. Da bi čovjek mogao oprostiti, najprije treba otkriti vlastitu vrijednost. Oproštenje čini slobodnim onoga koji oprašta, a ne onoga tko

je počinio zločin. Oproštenje nam govori koliko smo doista vrijedni, veliki, mudri, Bogu vjerni. Zato dok se prisjećamo stradanja hrvatskog he-rojskog grada Vukovara, mi opraštamo jer nas Krist tomu uči, jer je On oprostio onima koji su ga mučili i ubili. A samo veliki ljudi mogu opro-stiti”, a svoju propovijed zaključio je riječima: “Istina se nikada neće sakriti, a svjetlost se ni-kada neće ugasiti jer Bog je onaj koji vodi narod svoj, Bog neka nam bude oslonac u životu”.

Na kraju svete mise ispred mjesne crkve na Trgu dr. Franje Tuđmana župnik je izmolio odr-ješenje za sve žrtve Domovinskog rata te nazoč-nim vjernicima udijelio misni blagoslov.

PROSLAVLJEN BLAGDAN GOSPE OD ZDRAVLJA U SPLITU Predslavielj mons. Marin Barišić„Danas na blagdan Gospe od Zdravlja nosi-

mo u sebi zahvale i prošnje za sebe i svoje naj-milije, za naš narod i domovinu. Molimo Majku Mariju da nas ohrabri u našim tjelesnim poteš-koćama i duhovnim krizama, da nam učvrsti vjeru i povjerenje u Gospodina“, kazao je split-sko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvo-deći euharistijsko slavlje na blagdan Gospe od Zdravlja u utorak, 21. studenoga 2017., u crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu.

U koncelebraciji je bio provincijal franje-vačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Još-

ko Kodžoman, gvardijan i župnik samostana te brojni župnici okolnih župa. Prije početka misnoga slavlja pozdravnu riječ uputio je gvar-dijan samostana fra Jakov Begonja pozdravivši sve nazočne osobito predstavnike županijske i gradske vlasti, župana Splitsko-dalmatinske žu-panije Blaženka Bobana, dožupana Luku Brči-ća i Dragana Brtana, savjetnika gradonačelnika za dobro upravljanje i socijalne politike te pred-stavnike drugih institucija.

Nadbiskup Barišić je u svojoj propovijedi u duhu pročitanoga evanđeoskog teksta progo-vorio o Sv. Obitelji i hramu u Jeruzalemu ali i



o poteškoćama s kojima se susreću suvremene obitelji: nedostatak poštovanja i strpljivosti, zajedničke molitve i razgovora. „Obitelj je još uvijek temeljna zajednica. Vjerujemo da je naši sabornici neće poniziti nego vrednovati i gledati kao temelj našega naroda. Iako je to važno ne rješava se pitanje obitelji u Saboru nego se živi na terenu“, naglasio je nadbiskup.

Kada je Isus imao dvanaest godina, Josip i Marija su zajedno s njim, kao i svake godine, išli u Jeruzalem o blagdanu Pashe. Međutim, Isus se izgubio, a Josip i Marija pronašli su ga nakon tri dana u hramu. Majka mu se s poštova-njem obratila pitanjem: „Sinko, zašto si nam to učinio? Otac tvoj i ja zabrinuti smo te tražili.“ U tom je svjetlu nadbiskup Barišić nazočnima podcrtao dvije važne stvari: način na koji je Marija postavila Isusu pitanje i činjenicu da su ga Josip i ona zajedno tražili. „Veoma je važno kako postavljamo pitanja jedni drugima, s vi-kom, diktatom i naredbom ili s poštovanjem? Pitanje treba uvažavati drugoga i otvarati ga di-jalogu“, naglasio je mons. Barišić te nastavio: „Marija i Josip zajedno su tražili Isusa, a mi smo postali individualci i u svojoj obitelji. Ne-dostaje nam zajedništva, ne dijelimo poteškoće i radosti. Koliki su od vas izgubili djecu i pro-nalaze ih u ‘hramu’ svoga doma pred tabletom i različitim ekranima koji utječu na nesanicu i lošu koncentraciju?“, istaknuo je nadbiskup te

dodao da iako rastemo u nesavršenim obitelji-ma možemo rasti u dobi, mudrosti i milosti.

„Djeca trebaju oba roditelja i oca i majku. I otac i majka imaju svoju nezamjenjivu ulogu u odgoju djece te odsutnost jednoga od njih ostav-lja velike posljedice u životu djeteta“, kazao je nadbiskup dodavši da su različiti razlozi odsut-nosti roditelja u obitelji, najčešće oca ali da naj-više dijete pogađa rastava i ostavljenost. Pozvao je nazočne da više uključe Boga u svoju obitelj i odnose, da budu strpljivi jedni prema drugima i pristupaju s više razumijevanja jedni drugima, da naprave most između vjere i života, molitve i rada, nedjelje i radnoga tjedna. Na kraju pro-povijedi zamolio je Gospu od zdravlja da pomo-gne obiteljima gajiti zdrave odnose.

Na kraju misnoga slavlja riječ pozdrava i zahvale nadbiskupu, i svima koji su pridonijeli ljepoti slavlja uputio je župnik fra Ante Udovi-čić naglasivši kako Crkva kao građevina ima i eshatonsko značenje. „Da bismo ušli u kuću Božju treba prijeći prag, znamen prijelaza iz svijeta ranjenoga grijehom u svijet novog života u koji su pozvani svi ljudi. Vidljiva crkva simbol je očinske kuće prema kojoj Božji narod putuje i gdje će Otac otrti ‘svaku suzu s očiju’. Ona je i kuća svekolike djece Božje, koja je otvorena i spremna primiti ih. U ovom prijelazu iz svijeta ranjenog grijehom u svijet novog života potreb-na je poslušnost vjere – biti podložan Božjoj ri-



ječi. Djevica Marija je najsavršenije ostvarenje poslušnosti vjere, stoga je molimo da nam bude i Odgajateljica u poslušnosti vjere“, kazao je župnik Udovičić.

Za vrijeme mise pjevao mješoviti župni zbor pod ravnanjem fra Stipice Grgata i s. Zorislave. Tijekom cijeloga su jutra brojni hodočasnici po-sjećivali omiljenu splitsku crkvu da bi izmolili od Gospe zdravlje za sebe i svoje najbliže, upa-lili svijeću, pomirili se s Bogom u sakramen-tu pomirenja te se osnažili u euharistiji tijelom Kristovim. (www.smn.hr)

Večernje slavlje predvodio o. ProvincijalPrije početka sv. mise okupljene je vjernike

pozdravio fra Jakov Begonja, gvardijan i ču-var Gospina Svetišta. Posebnu je radost izrazio zbog činjenice da rijeka pobožnih vjernika Gra-da Splita i okolice nije prestala teći čitavi dan. Time je Grad Split, naglasio je o. gvardijan, još jednom dokazao koliko voli svoju Gospu. Po-zdravivši braću u koncelebraciji, o. župnika i Vikara Provincije fra Antu Udovičića, te bivšeg župnika fra Antu Vugdeliju, o. gvardijan je za-molio o. Provincijala da započne sveto misno slavlje.

Uvodeći u sv. misu o. Provincijal je naglasio da se kao Provincija, Samostan i Župa, posebno želimo zahvaliti svim našim brojnim dobročini-teljima i podupirateljima sveukupnog pastoral-nog, kulturnog i humanitarnog rada. Impresivno mnoštvo vjernika, koji su se tijekom cjelodnev-nog slavljenja svetkovine Prikazanja Blažene Djevice Marije – Gospe od Zdravlja, izmjenji-vali u našoj crkvi, dokazuje da Grad Split i broj-ni hodočasnici iz drugih mjesta itekako poštu-ju, cijene i ne zaboravljaju sve one milosti koje su postigli Gospinim posredstvom kod Boga. Zbog te smo činjenice, kao duhovni čuvari Gos-pina Svetišta sretni i ponosni. Nastavljajući svoj uvodni govor, o. Provincijal je posebno zahvalio braći svećenicima-ispovjednicima, kako onim domaćima iz Samostana, tako i svoj braći koja su pristigla iz drugih franjevačkih samostana, s Trstenika, iz Omiša, iz Sinja, te brojnih okolnih župa. Oni su, rekao je o. Provincijal, podnijeli ponajveći organizacijski teret tog cjelodnevnog slavlja. Crkva Gospe od Zdravlja, odavno je u

Gradu Splitu prepoznata kao ispovjedaonica u kojoj u svako doba dana naši vjernici mogu pristupiti sakramentu pomirenja. O. Provincijal je pozvao okupljeno mnoštvo vjernika da se u skrušenosti srca uteku nepresušnom izvoru mi-losti Božje i moćnom zagoru Čudotvorne Gos-pe od Zdravlja.

Prigodna su čitanja navijestila dvojica fra-njevačkih bogoslova, a evanđeoski odlomak o. gvardijan.

Svoju propovijed o. Provincijal je započeo pitanjem:“ Kako je moguće da su okolnosti samog rođenja BDM, a onda i predmet našeg slavlja, Njezino prikazanje u Hramu, pa i godi-ne odrastanja pod okriljem svojih roditelja, Ane i Joakima, ostale potpuno prešućene i nezabi-lježene u kanonskim knjigama Svetog pisma? Podatke o Prikazanju Blažene Djevice Marije u Hramu, nalazimo tek u apokrifnom spisu pod nazivom Protoevanđelje sv. Jakova. Ima puno sporednijih likova, čiji bi život mogli, na teme-lju dostupnih podataka iz Biblije, bolje i s ve-ćom sigurnošću rekonstruirati.“ Kršćanski su vjernici htjeli ipak saznati više o životu Majke njihova Spasitelja, što je golicalo njihovu ljud-sku maštu i stvorilo preduvjete za brojne opise i izvještaje, koje uvijek treba iščitavati s velikim oprezom. „Vjerujem“, naglasio je o. Provinci-jal, „da je Bog, kao nadahnitelj svetih pisaca, imao dobar razlog da Njoj, koju je u svojoj bo-žanskoj Providnosti predvidio za Majku svoga Jedinorođenca, osigura miran i neometan život i odrastanje. Povjerio ju je dobrim i bogoboja-znim ljudima, majci Ani i ocu Joakimu, koji su se od samog početka znali radovati daru Njezi-na života. Marijini su roditelji bili svjesni da im je dijete Bog darovao i da samo Njemu mogu zahvaljivati što im se ispunila životna želja za potomstvom. Taj su dar djeteta čuvali kao naj-vrednije blago svoga života.“ „Iako oboje u vi-sokim životnim godinama, možda i umorni od života“, nastavio je o. Provincijal, „ Joakim i Ana odgojili su svoje dijete zadivljujuće dobro i uspješno, makar pritom nisu imali nikakvih mo-dernih pomagala, odgojnih metoda, zakonskih regulativa (…) kojima se osigurava i pospješuje zdrav, siguran i uspješan razvoj djece i mladih. Jedina odgojna metoda koja im je bila pri ruci,



jest vlastito životno iskustvo i nadasve ljubav, koju su prenosili na svoje dijete. To je dijete, čitavi život, raslo u zdravom ozračju ljubavi i nježnosti svojih roditelja i zbog toga je izraslo u osobu kojoj se do danas divimo, pa i moli-mo. Primjer Marijina života, njezina ljudskog i vjerničkog odrastanja, i nama je danas poticaj i razlog da se zapitamo, zbog čega smo mi da-nas kao odgajatelji i učitelji često neuspješni?! Valjda jer nam u svim našim nastojanjima pone-stane one prave i iskrene ljubavi, a na njezino je mjesto zasjednu rutina i površnost.“ U nastavku propovijedi, o. Provincijal se osvrnuo na neke goruće probleme današnjeg hrvatskog društva, kao što su neviđeni egzodus mahom mladih lju-di i obitelji, zatvorenost životu što se odražava kroz izrazito negativnu stopu nataliteta i de-mografske pokazatelje koji nas sve s razlogom plaše i zabrinjavaju. Pozvao je sve nazočne, da se kao Marijina duhovna djeca, dobro zamisle nad tom stvarnošću koju i sami kreiraju, ali i da u Njezinom životnom primjeru pronađu snagu za nužni zaokret i promjenu te iste stvarnosti. Samo zajedničkim zauzimanjem i osobnim do-prinosom, naglasio je o. Provincijal, možemo ovoj bogomdanoj zemlji i njezinim stanovnici-ma vratiti ponos, dostojanstvo i novu bolju per-spektivu za život i opstanak.

Na koncu sv. Mise, župnik fra Ante Udovičić je zahvalio brojnim pojedincima i skupinama na velikoj pomoći u organizaciji cijelo dnevnog slavlja. Posebnu zahvalu uputio je brojnim ispo-vjednicima i propovijednicima.

*************Proslava svetkovine čudotvorne Gospe od ZdravljaNa dan Svetkovine, u utorak 21. studenoga

2017., kako smo najavili u župnim obavije-stima, plakatima, prigodnoj knjižici, kao i na webice, otvorili smo crkvu i samostan u 5,30 sati. Od tada smo u crkvi slavili dvanaest mi-snih slavlja i započeli cjelodnevno pojedinačno ispovijedanje naših hodočasnika do 21 sat u pri-zemlju samostana.

Bilo je uistinu promatrati neobičan prizor kada su naši vjernici, u redu jedan po jedan, do-

stojanstveno prilazili ispovjedaonicama. Svaki vjernik, nakon ispovijedi, dobio je Gospinu sli-čicu s molitvom kao uspomenu. Samostanska obitelj, uz pripomoć braće s Trstenika, župnika katedralnoga dekanata i župnika samostansko-ga okružja kao i braće iz obližnjih samostana, uspjela je ispovjediti sve hodočasnike. Uistinu, i danas se pokazalo da je franjevačko marijan-sko svetište na Dobromu «ispovjedaonica grada Splita i okolice».

Od prve mise u 6 sati do zadnje u 20,30 sati tekla je «hodočasnička rijeka» prema svetištu Čudotvorne Gospe od Zdravlja. Lijepo vrijeme pogodovalo je i za «staro i mlado» da se dođu pomoliti Dobroj Majci na Dobromu.

Prvu misu u 6 sati predslavio je gvardijan Svetišta fra Jakov Begonja, u 7 sati urednik lista Marija fra Petar Lubina, u 8 sati župnik fra Ante Udovičić, u 9 sati fra Ante Jurić, u 10 sati eko-nom Provincije fra Josip Gotovac.

U 11 sati svečano misno slavlje predslavio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. U koncelebraciji su sudjelovali: provincijal Fra-njevačko provincije Presvetoga Otkupitelja fra Joško Kodžoman, gvardijan fra Jakov Begonja, župnik fra Ante Udovičić, župnici splitskih de-kanata. Među vjernicima su bili i župan Split-sko-dalmatinske županije Blaženko Boban, do-župan Luka Brčića i savjetnik Dragan Brtan.

Nadbiskup je u homiliji naglasio kako da-nas «nosimo u sebi zahvale i prošnje za sebe i svoje najmilije, za naš narod i domovinu», i da smo došli moliti Gospu «da nas ohrabri u našim tjelesnim poteškoćama i duhovnim krizama, da nam učvrsti vjeru i povjerenje u Gospodina». Zatim se osvrnuo na poteškoće koje nas terete na koje nailaze kršćanske obitelji. Za vrijeme mise pjevao je župni zbor pod ravnanjem mo. fra Stipice Grgata i s. Zorislave Radić.

Redovnička obitelj je svoje goste nakon mise u 13 sati počastila objedom u samostanskoj bla-govaonici.

Poslije podne misu za bolesnike i starije oso-be u 15 sati predslavio je fra Josip Čugura, u 16 sati misu i blagoslov djece župni vikar fra Ante Bešlić, misu za obitelj fra Perica Maslać i misu za mlade fra Josip Repeša.



Misu za dobročinitelje u 19 sati predslavio je provincijal Franjevačke provincije Presve-toga Otkupitelja fra Joško Kodžoman koji je u homiliji pozvao vjernike da čuvamo kršćanske vrijednosti u današnjem svijetu, osobito u obite-lji koju moćnici ovoga svijeta žele uništiti preko raznih deklaracija.

I na kraju, u 20,30 sati, župnik fra Ante Udo-vičić predslavio je misu zahvalnicu.

Uistinu, i ove godine vjernici su pokazali da je Svetkovina Čudotvorne Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu duhovna obnova za Grad i okolicu.

ŠIBENIK: MEDIJI - TEMA REKOLEKCIJE U STUDENOM Redovita mjesečna rekolekcija svećenika Ši-

benske biskupije održana je u srijedu, 22. stu-denog 2017., u zgradi „Sjemeništa“ u Šibeniku. Na temu „Mediji i Crkva. Susret u različitosti govorio je Pročelnik Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta vlč. prof. dr. Jerko Valković. Prije samog izlaganja imao je i meditaciju koja je održana u sklopu molitve Srednjeg časa.

Uvodeći u temu rekolekcije vlč. Valković na-glasio je kako mediji ne donose stvarnost nego sliku stvarnosti. Upravo u tome velika je moć manipulacije u medijima. Novinari, urednici, snimatelji mogu selektirati i prikazati samo je-dan aspekt stvarnosti, onaj koji oni žele

Crkva sama ne stvara sliku o sebi već je stvaraju oni koji stoje iza medija. Kad govore o Crkvi prvi je kriterij medijima uobičajena me-dijska logika da i „loša vijest je dobra vijest“. Prikazivanje Crkve i općenito vjerske temati-ke isto tako podliježe kriterijima jer Crkva nije izdvojeni dio društva koji bi stajao nasuprot ili pored javnosti. Medije će u životu Crkve za-nimati najviše ono što je konfliktno, pogotovo ako je prisutno unutar crkvene hijerarhije. Po-zornost će privlačiti i različiti sukobi ili barem nesuglasice u odnosima pojedinac – hijerarhi-ja ili između vjerskih institucija, zatim delikti, skandali i sl. Velik je interes medija za sve što

je povezano s okultnim ili ne spada u katego-riju ‘redovitog’ događanja. Stoga i ne čudi da će ‘nadnaravne’ pojave, ozdravljenja i općenito teme koje iskaču izvan uobičajenog zauzimati udarne termine, kazao je prof. Valković.

Medije ne zanima svakodnevno življenje vjere i argumentirana rasprava o vjerskim tema-ma. Isto tako, u medijskim izvješćima i opće-nito govoru o vjerskim temama mogu se uočiti ideološki utjecaji odnosno predrasude prema svemu onome što je vjersko a sve se to danas odvija u kontekstu širenja relativizma”, rekao je prof. Valković.

Naglasio je kako Crkva u Hrvatskoj mora ra-zvijati odnose s javnošću i prilagođavati se no-vim okolnostima, a svećenici trebaju biti otvo-reniji i koristiti se modernom tehnologijom za komunikaciju. Istaknuo je nužnost djelovanja na župnoj razini. Pomoću naprimjer župnih li-stića i emisija na lokalnim radijskim postajama, može se jako dobro doprijeti do vjernika i pro-mijeniti lice Crkve.

Vlč. Valković je zaključio kako Crkva ima jednu veliku prednost pred medijima, a to je da ona svakodnevno i direktno, u zajedničkim susretima, preko svojih biskupa i svećenika ko-municira s javnosti i vjernicima. (www.siben-ska-biskupija.hr)

HODOČAŠĆE FRANJEVAČKIH BOGOSLOVA U SVETU ZEMLJU Od 14. do 21. studenog 2017. dvanaestorica

bogoslova (fra Frano Bosnić, fra Marko Đerek, fra Ivan Đuzel, fra Jerko Kolovrat, fra Dejan Međugorac, fra Ante Prološčić, fra Kristian Ra-das, fra Milan Sladoja, fra Darijo Sinković, fra Toni Šimunović Erpušina, fra Željko Štrbac, fra Dražan Tadić) zajedno s njihovim magistrom

fra Ivicom Jurićem pridružili su se hodočašću u Svetu Zemlju koje organizira agencija Ihtis. Franjevački bogoslovi susreli su se i s fra Josi-pom Cvitkovićem koji je na službi u Svetoj Ze-mlji. U samostanu sv. Spasitelja u Jeruzalemu vrši službu ekonoma i domagistra bogoslova. Na hodočašću je sudjelovalo oko 200 ljudi po-



dijeljenih u četiri grupe od kojih je svaka imala svojeg vodiča. Vodič grupe u kojoj su se nalazi-li bogoslovi bio je fra Miroslav Modrić, župnik Prugova, a ujedno i autor knjige „Sveta Zemlja Isusova domovina, studijski vodič“.

Program hodočašća:14. 11. 2017. - Okupljanje u zračnoj luci u Splitu te dolazak u Tel Aviv u popodnevnim sa-tima. Odlazak prema Nazaretu i smještaj u ho-tel.15. 11. 2017. - Nazaret: bazilika Navještenja, crkva Sv. Josipa i Sv. Obitelji, Gospin izvor; Kana Galilejska; Brdo Tabor: bazilika Preobra-ženja16.11.2017. - Brdo blaženstava; Genezaret-sko jezero; Tabgha: crkva Petrovog prvenstva i crkva Umnažanja kruhova; Kafarnaum17. 11. 2017. - Betlehem: bazilika i spilja Isusova rođenja, crkva Sv. Katarine, spilja sv. Jeronima, spilja mlijeka te Pastirsko polje; Ain

Karim: crkva Marijinog pohođenja i crkva sv. Ivana Krstitelja18. 11. 2017. - Jeruzalem: bazilika Uskrsnu-ća, jeruzalemske četvrti, Kustodija Svete Ze-mlje, Maslinska gora, mjesto Isusova uzašašća, crkva Očenaša, kapelica Dominus Flevit, crkva Gospina groba, Getsemanski vrt i bazilika Isu-sove agonije19. 11. 2017. - Judejska pustinja; Rijeka Jor-dan; Kumran (Mrtvomorski spisi); Mrtvo more; Pustinja Negev 20. 11. 2017. - Jeruzalem: Židovska četvrt, Zid plača, Stjepanova vrata, crkva Sv. Ane, ka-pelica Bičevanja, kapelica Osude, križni put ulicama Jeruzalema, crkva i samostan Sv. Spa-sitelja, crkva Gospinog usnućate Dvorana Po-sljednje večere21. 11. 2017. - Emaus: crkva BDM od Save-za; Povratak u Split u večernjim satima.



IMOTSKI: REGIONALNI SASTANAK U Franjevačkom samostanu sv. Frane u

Imotskom u srijedu, 22. studenoga 2017., odr-žan je jesenski regionalni sastanak. Sastanak je počeo u 9:30 molitvom Srednjeg časa. Nakon toga provincijski moderator trajne formacije fra Ivan Udovičić pozdravio je prisutnu braću, a za-tim je fra Josip Repeša, provincijski promicatelj duhovnih zvanja, održao predavanje o perspek-tivama pastorala zvanja u našoj Provinciji. Po-

slije predavanja uslijedila je rasprava.U 11:30 u crkvi sv. Frane bilo je euharistij-

sko slavlje koje je predvodio fra Josip, uz kon-celebraciju imotskog gvardijana fra Kristiana Stipanovića, fra Ivana Udovičića i još deveto-rice svećenika. Sastanak je završen ručkom u samostanskom blagovalištu u 12:30 sati.

KOMEMORACIJA ZA FRATARE-MUČENIKE IZ CETINSKE KRAJINE U petak, 24. studenoga 2017., Franjevač-

ki samostan Gospe Sinjske komemoracijom je obilježio mučeničku smrt 20 fratara Cetinske krajine, koji su život izgubili za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća (1942.-1948.). U crkvi Gospe Sinjske za pokoj njihovih duša slavljena je misa u 18.00 sati, a euharistijskim slavljem predsjedao je fra Petar Klapež, gvardijan i upra-vitelj Svetišta.

Koncelebrirali su fratri iz samostana i iz sa-mostanskog okružja Liturgijsko pjevanje ani-mirao je pjevački zbor. U slavlju su sudjelovali članovi župnih zajednica, kao i bliža i daljnja rodbina ubijenih fratara.

Svi fratri za čiji smo pokoj molili žrtve su partizanskoga i komunističkoga progona, odno-sno diktature proleterijata, osim fra Rafe Kalini-

ća, kojeg su ubile njemačke okupacijske vojne postrojbe. Dvojica fratara - fra Nikola Šabić i fra Bože Vugdelija - žrtve su Križnoga puta, a druga dvojica žrtve su ljubavi i posljedica ratnih operacija, a to su fra Krsto Bazo i fra Anselmo Kovačić. Oni su prinijeli vlastiti život iz ljubavi prema Kristu i Crkvi, što u potpunosti odgovara definiciji mučenika, a kako to tumači papa Be-nedikt XVI.

Sinjski franjevci su u samostanskom klau-stru postavili brončane reljefe cetinskih muče-nika, kao i spomen-ploču na kojoj su sljedećim generacijama na trajan spomen predana njihova imena.

Više o njima možete pročitati u knjizi fra Stjepana Čove “Franjevci žrtve Drugoga svjet-skog rata i poraća u Cetinskoj krajini”.

VUKŠIĆ: PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. KATE Euharistijskim slavljem 25. studenog 2017.

godine u Vukšiću, koji pripada župi sv. Miho-vila Lišane, uz sudjelovanje vjernika iz župe i okolnih mjesta, proslavljen je blagdan svete Kate, koja je nebeska zaštitnica Vukšića. Misno slavlje predvodio je fra Jakov Begonja gvardi-jan Gospe od zdravlja u Splitu, a u koncelebra-ciji je bio župnik fra Luka Banić.

„Draga braćo i sestre, trebate biti čvrsto uko-rijenjeni u Crkvi Kristovoj i ne dopustite da vas išta odjeli od Isusa Krista, budite svjesni da nad vama uvijek bdije majka Marija. Tada će te biti sigurni za svoju budućnost, svoj ispravan stav prema životu. Razumljivo tu nam najviše tre-ba pomoć naših roditelja, zato roditelji molite Boga, da vam dade duh mudrosti,duh jakosti.

Molite da odgajate svoju djecu da bili postoja-ni na putu koji vodi u vječni život, putu Krista, putu evanđelja i putu nauka svete matere Crkve. Ovo bi bile poruke današnje svetice i mučenice sv. Kate, ovdje nama u selu Vukšiću i cijelom hrvatskom narodu“, rekao je na kraju fra Jakov Begonja.

Poseban pečat dao je crkveni mješoviti zbor iz Vukšića koji je svojim čuvenim tradicional-nim pučkim pjevanjem “Vukšićke mise” odu-ševio fra Jakova Begonju, nazočne svećenike i vjernike. Na završetku slavlja u crkvi župnik fra Luka Banić zahvalio je fra Jakovu Begonji, zboru, kao i svim vjernicima koji su sudjelovali u proslavi nebeske zaštitnice Vukšića - sv. Kate



U Vukšiću se nalazila kapela sv. Kate, spo-menik kulture, izgrađena početkom 18. stolje-ća. U Domovinskom ratu srpski pobunjenici su je do temelja minirali i odnijeli su oba zvona a kapela nije obnovljena niti dan danas. Nova cr-kva sv. Kate, izgrađena je 1987. u blizini stare crkve sv. Kate koja je postala premalena. I ona je do temelja srušena u Domovinskom ratu. Od

stare crkve ostao je zvonik u obliku preslice kao trajni spomen velikog zločina. Na njezinim te-meljima podignuta je nova crkva sa zvonikom 2005. godine. Poslije završetka mise, cijeli vjernički puk ispred crkve iz duše je zapjevao vukšićku himnu “Sveta Kate visoka zvonika, Vukšiću si i ponos i dika”.

IMOTSKI: PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE O IMOTI AUTORA FRA JOZE GRBAVCA

U crkvi sv. Frane u Imotskom u subotu 25. studenoga u 19 sati održano je predstavljanje monografije „Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti“ autora mr. fra Joze Grbavca. Ova vri-jedna monografija izdana je povodom proslave 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Turaka te je njezino predstavljanje bilo završni događaj u proslavi toga velikog jubileja.

Na početku predstavljanja prisutne je po-zdravio dr. Ante Žužul, predsjednik Nadzornog odbora Školske knjige, izdavača monografije. O knjizi su govorili prof. dr. Slobodan Prosperov Novak i autor. Program je vodila urednica knji-

ge Miroslava Vučić. Odlomke iz knjige čitao je glumac Milan Štrljić, a glazbenim su točkama program obogatili Roko Mustapić i Rahela Uje-vić uz sviračku pratnju Anamarije Milićević.

Govoreći o knjizi prof. Prosperov Novak istaknuo je da je fra Jozo vješto spojio znan-stveni i popularni stil pisanja učinivši tako mo-nografiju o Imoti pristupačnom velikom krugu čitatelja. Fra Jozo je prisutnima objasnio kako je došlo do stvaranja knjige te je na kraju zahva-lio svima koji su mu pomogli da monografija o Imoti ugleda svjetlo dana.



ŠUBIĆEVAC: UVOĐENJE U MINISTRANTSKU SLUŽBU Na svetkovinu Krista Kralja, 26. studenoga

2017., na dan kad su u Splitu zaređena desetorica đakona, u župi Sv. Ante u Šibeniku na Šubićevcu proslavljeno je svečano uvođenje osam dječaka i jedne djevojčica u službu poslužitelja oltara.

Nakon ulazne procesije i čitanja njihovih imena novi ministranti su, držeći nove mini-strantske haljine, svečano potvrdili svoju spre-mnost za služenje kod Kristovog oltara. Župnik je blagoslovio haljine i dok se crkvom širio glas naših tića – dječjeg zbora „Ljiljani“ ministranti su obukli svoje haljine. Sve haljine izradile su vrijedne ruke naše župljanke Ane Ljubice koja je svoj, Bogom dan, talent stavila u službu svoje župne zajednice.

U svojoj homiliji župnik fra Mario Radman upozorio je da ne smijemo zaboraviti da pored Kristovog Kraljevstva postoji i još jedno kra-ljevstvo – ono Sotonino koje nas poziva da mu se pridružimo. Zlo se predstavlja kao pravo rje-šenje naših problema, kao sredstvo za uspješ-no postizanje ciljeva. Sotonino kraljevstvo za-robljava i uništava. Cilj mu je uništiti sve ono plemenito i božansko u čovjeku.

Izabrati Isusa Krista za svoga Kralja znači pokazati da smo Kristovi podanici, da Krista slijedimo, da Krist upravlja našim mislima, ri-

ječima i djelima i time omogućimo da Kristovo kraljevstvo zasja u svoj svojoj ljepoti. Neka nas njegova ljepota očara, oduševi, osvoji da ovaj svijet po nama postane ljepše mjesto, sretnije za čovjeka, pravednije za obespravljene, radosnije za tužne i darežljivije za one koji su u oskudici. Neka Kristova kraljevska vlast obuhvati naša srca, a njegova ljubav, preko nas, dotakne srca naših bližnjih.

Nakon homilije ministranti su, praćeni bud-nim okom njihovog voditelja, dugogodišnjeg ministranta Ante Alduka, svečano prinoseći na oltar prinosne darove –misal, kalež, korporal, patenu, palu, kadionik, lađicu… - čitavoj zajed-nici predstavili liturgijske predmete koje koriste u svojoj ministrantskoj službi.

Svojim svečanim ali i ozbiljnim ponašanjem pokazali su da su svjesni preuzete odgovornosti i da su dostojni službe u koju su primljeni.

Prije blagoslova župnik je potaknuo vjernike na molitvu za sve ministrante ali i za duhovna zvanja jer se često upravo i prva razmišljanja o svećenič-kom i redovničkom pozivu rađaju ministirajući.

Čestitke i prigodne darove ministranti su pri-mili po završetku svete mise na domjenku koji je upriličen.

ĐAKONSKO REĐENJE U SPLITU Na svetkovinu Krista Kralja u nedjelju 26.

studenoga 2017., predvodeći euharistijsko slav-lje u prepunoj crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić za-redio je za đakone desetoricu bogoslova; dvo-jicu na naslov Splitsko-makarske nadbiskupije: Danka Kovačevića i Stanka Kačunića; šestoricu na naslov Franjevačke provincije Presvetog Ot-kupitelja: fra Franu Bosnića, fra Tonija Šimuno-vića Erpušinu, fra Antu Prološčića, fra Dejana Međugorca, fra Milana Sladoju i fra Jerka Ko-lovrata; te dvojicu na naslov Hrvatske domini-kanske provincije Navještenja BDM fr. Marka Dokoza i fr. Antu Gavranovića.

„Svetkovinom Krista Kralja svega stvoreno-ga završavamo liturgijsku godinu, a ona je na najljepši mogući način obogaćena vama dragi

kandidati, i ovim đakonskim ređenjem. Krist želi biti kralj naših srdaca, a vi ste, dragi kan-didati, to prepoznali“, kazao je nadbiskup na početku misnog slavlja te pozdravio braću sve-ćenike, odgojitelje i profesore, župnike rodnih župa ređenika i župa gdjevrše đakonski prakti-kum, bogoslove, sjemeništarce i časne sestre, a posebno roditelje, obitelj i prijatelje ređenika, kao i sav vjernički puk.

U slavlju su sudjelovali brojni svećenici na čelu s nadbiskupom Barišićem, provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, provincijalom Hr-vatske dominikanske provincije Navještenja BDM fr. Slavkom Sliškovićem. generalnim vi-karom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslavom Vidovićem te rektorom Centralnog



bogoslovnog sjemeništa u Splitu don Jurom Bjelišem, domagistrom bogoslova u Franjevač-kom klerikatu fra Domagojem Volarevićem i bivšim magistrom dominikanskih bogoslova fr. Ivom Plenkovićem koji su pred nadbiskupom zajamčili da su kandidati prema sudu Crkve pri-kladni za đakonsku službu.

„Krist Kralj doista je vrijedan svog naslova. Po njemu je sve stvoreno i jedini je, ne preli-staoknjigu koja se zove čovjek, nego je proži-vio svaku stranicu,i cjelovito obuhvatio život svakog od nas. On doista pozna čovjeka i ima zanimljive kriterije po kojima nas gleda, a to su služenje i ljubav. On je bio Bog s nama te njego-



vo služenje i ljubav nam trebaju biti mjera svih propisa i zakona“, kazao je nadbiskup u homi-liji te pojasnio da se upravo po tim kriterijima otkriva identitet đakona koji bi trebao gladnoga nahraniti, žednoga napojiti, stranca primiti, bo-lesnog i pritvorenog pohoditi. Ta ljubav prema bližnjemu, koja se rađa iz ljubavi prema Bogu, trebala bi biti osobna karta Crkve i svakog vjer-nika. „Posebnu pažnju obratimo na Isusove rije-či ‘što god ne učiniste jednomu od ovih najma-njih, ni meni ne učiniste’. Ovaj grijeh propusta često zanemarujemo i upravo to je veliki pro-blem našeg vremena. Zatvorili smo se u svoju sebičnost, egoizam, u svoju računicu i postali smo slijepi, gluhi i lijeni za druge. Mi njihove patnje, nevolje i potrebe uopće ne primjećuje-mo“, istaknuo je nadbiskup i nadodao da upravo đakoni svojim životom mogu posvjedočiti da su i oni nekada bili gluhi i slijepi za druge no da je Krist promijenio njihove živote i upravo zbog toga danas žele biti sve svima. To je veliko bo-gatstvo i radosna vijest, da Gospodin može za-grijati naše srce, otvoriti oči i uši te nas učiniti, učiniti nas znakom svog kraljevanja. „Vi ste naš dar i blagoslov. Mnogu gladni i napušteni če-kaju na vas, stoga pristupite ređenju otvorena i radosna srca. Neka polaganje ruku apostolskog nasljednika u vama snagom Duha razradi ovu novost i obnovi vas da budete sakrament Kri-stove ljubavi koja jedina kraljuje, a sve je drugo prolazno“, zaključio je nadbiskup.

Nakon homilije nadbiskup je polaganjem ruku i posvetnom molitvom kandidatima podi-jelio sakrament svetoga reda đakonata. Potom su novozaređeni đakoni obukli službenu litur-gijsku odjeću: štolu, koja je znak dostojanstva i vlasti, i dalmatiku, simbol spasenja, radosti i pravednosti. Na kraju obreda, đakoni su primi-li evanđelistar iz nadbiskupovih ruku te s njim izmijenili cjelov mira, a potom su pristupili slu-ženju kod oltara.

Na samom kraju misnog slavlja okupljenima se obratio provincijal fra Joško Kodžoman koji je izrazio radost zbog ovogodišnjeg velikom broja ređenika. Zahvalio je svima koji su ih pra-tili na putu odrastanja, a đakonima je zaželio da u mjestima u kojima će vršiti svoje đakon-ske praktikume unesu osvježenje i nadu. Svo-

ju čestitku i zahvale izrekao je i provincijal fr. Slavko Slišković. Đakonima je zaželio potpunu usklađenost vjere i djelovanja kako bi širili i ži-vjeli Božje kraljevstvo već na zemlji.

Misno slavlje, koje je završilo himnom „Tebe Boga hvalimo“ i nadbiskupovim blagoslovom, svojim je pjevanjem uveličao Mješoviti zbor Gospe od Zdravlja pod ravnanjem mo fra Sti-pice Grgata.

Stanko Kačunić, sin Domagoja i Danijele r. Cvitković, rođen je 22. travnja 1993. u Splitu. Rodna župa mu je Svih Svetih, Putišići- Donji Dolac, a pastoralni praktikum vrši u župi Gospe od Milosrđa na Žnjanu u Splitu.

Danko Kovačević sin je Milana Ratimira i pok. Grozdane, rođen 26. lipnja 1980. u Splitu. Iz župe je Gospe od Milosrđa na Žnjanu u Spli-tu, a pastoralni praktikum vrši u župi sv. Petra u Splitu.

Frano Bosnić, sin pok. Branka i Senke r. Despotušić, rođen je 24. srpnja 1990. u Splitu. Porijeklom je iz župe sv. Vicencija u Blatu na Korčuli, a pastoralni praktikum vrši u župi Gos-pe od Zdravlja u Splitu.

Jerko Kolovrat sin je Miljenka i Antonije r. Rebić, rođen 20. svibnja 1991. u Imotskom. Rodna župa mu je sv. Franjo Asiški - Imotski, a pastoralni praktikum vrši u župi Gospe van grada u Šibeniku.

Dejan Međugorac, sin pok. Stipe i Ankice r. Štrbac, rođen je 25. srpnja 1991. u Zenici. Iz župe je sv. Ante Padovanskog u Kninu, a pasto-ralni praktikum vrši u župi sv. Ante u Drnišu.

Ante Prološčić, sin Ivana i Marte r. Parać, ro-đen je 22. listopada 1987 u Splitu.Župa mu je Uznesenja BDM na Klisu, a pastoralni prakti-kum vrši u župi sv. Ilije u Metkoviću.

Milan Sladoja sin je Mihovila i Dragice r. Žigo, rođen 12. siječnja 1986. u Sinju. Rodna župa mu je Čudotvorne Gospe Sinjske - Sinj, a pastoralni praktikum vrši u župi sv. Ante Pado-vanskog, na Šubićevcu u Šibeniku.

Toni Šimunović Erpušina, sin Milana i Anke r. Ajdučić, rođen je 14. siječnja 1994. u Sinju. Iz župe je sv. Luke u Otoku, a pastoralni prak-tikum vrši u župi Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju.



Anto Gavranović sin je Ivice i Mirja-ne rođ. Radić, rođen 30. listopada 1992.u Uskoplju(BiH).Župa mu je Uznesenja BDM na Pagu. Đakonski praktikum obavljat će u župi Gospe od Ružarija u Splitu.

Marko Dokoza sin Jose i Ivane rođ. Žilić, rođen je 21.svibnja.1992. u Zadru. Župa mu je Uznesenja BDM – Belafuža, Zadar, anakon đakonskog ređenja nastavlja studij u Fribourgu. (www.smn.hr)

BESPLATNE REPETICIJE U SAMOSTANU GOSPE SINJSKE Župa Gospe Sinjske pokreće projekt besplat-

nih repeticija za učenike osnovnih i srednjih škola s teritorija župe. Repeticije će se održava-ti u samostanskim prostorijama, i to iz 7 pred-meta: matematika, fizika, engleski jezik, kemija, hrvatski jezik (čitanje), biologija i tehnički.

Dana 25. studenoga 2017. god. upućen je javni poziv svim nastavnicima da sudjeluju u projektu besplatnih repeticija. U srijedu, 29. studenoga 2017., župnik fra Perica Maslać odr-žao je u župnom uredu sastanak sa stručnim volonterima, koji su rado pristali darovati svoje vrijeme i znanje. Dogovorena je metodologija rada, a osnovna nakana cijeloga projekta je da se besplatnim repeticijama za učenike - bez ob-zira na materijalno stanje - omogući stjecanje dodatnih znanja i vještina. I na taj način sigurno

ulažemo u budućnost Sinja i Cetinske krajine. Svi oni koji nam mogu pomoći na tom putu, uvijek su dobrodošli.

Repeticije započinju u utorak, 5. prosinca 2017., a završetak je predviđen početkom lipnja 2018. god. Roditelji preuzimaju odgovornost i brinu da njihova djeca redovito pohađaju repe-ticije, što će izjaviti i u pisanom obliku. Struč-nim suradnicima javno ćemo zahvaliti u lipnju 2018., kada će im biti uručene i prigodne za-hvalnice.

Sav naš rad i nastojanja povjeravamo nebe-skom zagovoru Gospe Sinjske.

Koordinator projekta: fra Perica Maslać, žu-pnik i samostanski vikar

TURNIR U MALOM NOGOMETU ZA MINISTRANTE U SINJU U Župi Gospe Sinjske postoji oko 130 mini-

stranata u šest ministrantskih zajednica, koje povremeno okupljamo na zajedničko druženje. Rado organiziramo druženja djece i mladih, kako bismo kod njih doprinijeli ispravnom ra-zvoju socijalnog identiteta, a što je od velike važnosti za budućnost Crkve i društva općenito. Na to nas potiče i Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.) u dokumentu „Gaudium et spes“, gdje se govori o odgoju za integralnu kulturu te se pre-poručuje da se „slobodno vrijeme upotrijebi za odmor, za jačanje duševnog i tjelesnog zdrav-lja“, što se osobito postiže „sportskim vježbama i priredbama koje pomažu da se očuva psihička ravnoteža i da se uspostave bratski odnosi među ljudima“.

Na prvu nedjelju došašća, 3. prosinca 2017., u školskoj dvorani OŠ Ivana Lovrića organizi-rali smo malonogometni turnir za mlade poslu-žitelje oltara. Sudjelovali su ministranti iz Br-naza, Čitluka-Jasenskog, Glavica, Karakašice,

Lučana i Sinja. Utakmice su se igrale po sistemu 5+1, a vrijeme odigravanja je bilo po 10 minuta.

Turnir u malom nogometu donio je sve ono što nogomet čini lijepim i primamljivim: sjajne poteze, dječju radost, navijanje, zanimljive i ne-izvjesne utakmice do samog kraja te međusobno druženje i upoznavanje. Na kraju turnira najviše razloga za radost imali su ministranti iz Brnaza koji su osvojili prvo mjesto na turniru s 9 bodo-va. Ministranti iz Sinja osvojili su drugo mjesto s istim brojem bodova, ali lošijom gol-razlikom (-1). Treće mjesto pripalo je ministrantima iz Čitluka-Jasenskog koji su osvojili 8 bodova.

Nakon zadnje utakmice, u kojoj se odluči-vao prvak, prve tri momčadi dobile su pehare i priznanja. S ministrantima su bili fra Perica Maslać, župnik, fra Filip Budić, fra Antonio Mravak i fra Lukica Vojković. Zahvaljujemo organizatorima, svim sudionicima turnira, tre-nerima, sucima te ravnatelju OŠ Ivana Lovrića.



BOGOSLOVI I ŠTIĆENICI CENTRA „JURAJ BONAĆI“ ZAJEDNO PROSLAVILI SV. NIKOLU

U samostanu O. fra Ante Antića u utorak, 6. prosinca 2017., bogoslovi i korisnici centra za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonaći“ proslavili su blagdan sv. Nikole. Svetu misu je predvodio fra Bože Vuleta, duhovnik bogoslova. Nakon misnog slavlja i zajedničkog fotografiranja, or-

ganiziran je domjenak za sve sudionike susre-ta. Zajedničko druženje kroz razgovor i pjesmu razveselilo je sve okupljene. U jednom trenut-ku pridružio im se i sveti Nikola. Sudionici su svoju radost pokazali širokim osmjesima, a sv. Nikola im je za osmjehe uzvratio darovima.

RUNOVIĆI: PROSLAVA SV. NIKOLE BISKUPA U PODOSOJU

Vjernici u župi Runovići rado se utječu sv. Nikoli biskupu, posebno da njih i njihovu djecu čuva na putovima i cestama.

U jugozapadnom brdovitom dijelu župe Ru-novići, u mjestu Podosoje nalazi se područna crkva Sv. Nikole, biskupa. U Podosoju živi do pedesetak mještana, a prije nekih pedeset godi-na živjelo ih je do četiristo i pedeset. Stanovnici Podosoja razišli su se širom Lijepe Naše i svi-jeta, a dio njih preselio je u pripoljski dio župe, u Runoviće.

Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika Podosoja okupi se lijep broj župljana te hodo-časnika iz susjednih župa - Zmijavaca, Slivna, Podbablja i Poljica. Ove godine na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca 2017. u 10:30 sati, procesiju i sv. misu predvodio je fra Josip Repeša, provin-cijski promicatelj duhovnih zvanja i provincij-ski duhovni asistent za franjevačku mladež sa boravištem u Sinju. Uz fra Josipa u slavlju sv. mise suslavili su župnik fra Mladen i fra Marko Babić. Prije slavlja sv. mise fra Josip i fra Mar-ko te fra Frano Laco, župnik Zmijavaca ispovi-jedali su vjernike.

U propovijedi predvoditelj misnog slavlja istaknuo je važnost dara i darovanja koji se usko povezuju sa djelovanjem sv. Nikole biskupa. No, darovanje nije posebnost samo nekih sve-taca, nego je i poslanje svakog kršćanina kojeg Bog poziva na savršenost darivanja. Svi smo djeca Božja i jedni prema drugima trebamo biti poput Sv. Nikole, dobri i milosrdni kao što je i Otac nebeski dobar i milosrdan prema nama svima.

Kip Sv. Nikole u procesiji nosili su Mate Bu-ljan, Frane Buljan, Ante Jukić i Jurica Dragović, a barjak Sv. Nikole Josip Puljiz. Preko sv. mise pjevali su članovi mješovitog župnog zbora pod pratnjom gđe. Marije (Maje) Biočić.

Na kraju misnog slavlja župnik je zahvalio Gospodinu Bogu za ovogodišnju proslavu sv. Nikole, za sunčano vrijeme, čestitao stanovni-cima Podosoja njihova zaštitnika te zahvalio predvoditelju misnog slavlja fra Josipu Repeši i svima koji su pridonijeli proslavi blagdana Sv. Nikole, a fra Josip je blagoslovio automobile i vozila.

STRMENDOLAC: PROSLAVA SV. NIKOLE Blagdan nebeskog zaštitnika sv. Nikole bi-

skupa, 6. prosinca 2017., vjernici su proslavi-li u filijali Strmendolac, župa Ugljane, gdje je područna crkvica Sv. Nikole Biskupa, sagrađe-na davne 1767. godine. Proslava je započela je trodnevnicom koju je predvodio i na misi pro-povijedao fra Josip Repeša, provincijski promi-catelj duhovnih zvanja. Svaki dan su vjernici Strmendoca i okolice imali prigodu za ispovi-

jed. Propovjednik je tijekom trodnevnice pro-povijedao o tri vrijednosti kršćanskog života: dar(ovanje), zahvalnost i blagoslov.

Na sam blagdan sv. Nikole biskupa misno slavlje u 8 sati predvodio je don Franko Prnjak, župnik župe u Košutama. Svečanu svetu misu i procesiju u 10.30 sati predvodio je fra Ante Akrap, profesor na KBF-u u Splitu koji je pri-sutne vjernike i hodočasnike pozvao na gorljivu



pobožnost sv. Nikoli koja se korisnom već po-kazala u proteklih 250 godina koliko je crkvica postoji.

Na kraju svetog misnog slavlja okupljene je pozdravio fra Nediljko Tabak, župnik župe

Ugljane. Zahvalio je svim svećenicima koji su predvodili trodnevnicu i propovijedali na dan svetkovine sv. Nikole biskupa.

Preko mise svih dana proslave pjevali su čla-novi područnog župnog zbora iz Strmendolca.

U SINJU SLAVLJENA MISA ZA DOMOVINU U nedjelju, 10. prosinca 2017., župna zajed-

nica Gospe Sinjske molila je za našu domovi-nu Hrvatsku. Sinjski župnik fra Perica Maslać predsjedao je euharistijskim slavljem “pro Pa-tria” u crkvi Gospe Sinjske u 10 sati, a konce-lebrirao je fra Gabrijel H. Jurišić. Liturgijskim pjevanjem animirao je mješoviti pjevački zbor.

Za vrijeme misnoga slavlja okupljeni vjerni-ci osobito su molili za hrvatske branitelje, žive i preminule, čija je žrtva u temeljima moderne

i neovisne Republike Hrvatske. Danas se spo-minjemo i smrti dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika, koji je i sam posjetio Svetište Gospe Sinjske i na koljenima molio pred Njezinim milosnim likom. Pred Božje lice uzdižemo molitvu i za tragično preminulog ge-nerala Slobodana Praljka, čiju dušu izručujemo Očevom milosrđu. Neka nam živi jedina i vječ-na Hrvatska!

ČUDESNA «72 SATA BEZ KOMPROMISA» U SINJU Riječima se teško može opisati dobrota, po-

žrtvovnost, predanje i ljubavi volontera u pro-jektu „72 sata bez kompromisa“. Ostajemo bez teksta imajući na umu mlade ljude, koji su bez imalo straha i susprezanja pohrlili u ovaj za-datak. U projektu „72 sata bez kompromisa“ u Sinju je odrađeno 17 akcija u vremenu od 12.-14. listopada 2017., a sudjelovalo je preko 170 volontera. Posebno iznenađenje bila su djeca i mještani koji su dolazili samovoljno i nudili po-moć našim volonterima.

Ovogodišnji projekt, drugi po redu u Sinju, najavili smo humanitarnim koncertom duhovne glazbe pod geslom „UZ PISME ZVUK POMO-ZIMO STUDENTSKI PUK“. Novac prikupljen od ulaznica doniran je u Fond Gospe Sinjske za studente slabijeg imovinskog stanja. Prikuplje-no je 3.000,00 kuna.

Sponzori i donatori: Franjevački samostan Gospe Sinjske, Župa Gospe Sinjske, Grad Sinj i gradonačelnica Kristina Križanac, Općina Hr-vace i donačelnik Jakov Titlić, Hit radio i mrež-na stranica Ferata, C-mont Sinj d.o.o., Baumit Croatia d.o.o., JUB d.o.o., Grafoplex d.o.o., Dukat d.d., Blaškan d.o.o., Obrt Enigma Sinj, Kaufland, Ribola d.o.o.,Tommy d.o.o., Club The Best Sinj, Autoškola Semafor Sinj, Obrt Lepušina Sinj, Hotel „Alkar“, Konoba „Ispod ure“, Pizzeria „Fantasia“, Pizzeria „Malo mi-sto“, Restoran „Venecia“, Restoran „Vreba“, Fast food „Nata“, Fast food „Oppy“, Fast food „Popaj“, Fast food „Kod Ante“, Pekara „Klas Velić“, Mala Bubamara.

Druženje s volonterima održano je u „Dvora-ni Gospe Sinjske“ u srijedu, 13. prosinca 2017., u 19 sati i tada su podijeljene zahvalnice.

BL. MARIJA PROPETOGA ISUSA PETKOVIĆ “PROSLAVILA“ 125. ROĐENDAN U KARINU

Franjevački samostan i Župa Karin imali su veliku čast 10. prosinca 2017. dočekati i izložiti na štovanje vjernicima relikvije-moći bl. Mari-je Propetoga Isusa Petković na njezin 125. ro-đendan (1892. - 10. prosinca 2017.), a na poziv fra Petra Klarića, gvardijana i župnika. Ujutro

u 8,30 sati moćnik s moćima bl. Marije iz Blata na Korčuli donijela je s. Jasminka Gašparović u pratnji postulantkinje Lane Pecotić. Gvardi-jan je moćnik s moćima blaženice primio od s. Jasminke na ulazu u samostansku crkvu. Moći blaženice s velikom je radošću i ganućem polju-



bio i unio ih u samostansku crkvu. Svete mise, na drugu nedjelju došašća, u 9 sati u samostanu i u 10,30 u župnoj crkvi predslavio je o. Klarić. O životu i svetosti ove hrvatske blaženice govo-rila je s. Jasminka zadužena za širenje štovanja bl. Marije Petković naglašivši da je blaženica nošena snažnom vjerom i dubokim pouzdanjem u Boga hrabro kročila u naviještanje vjere i svjedočenje Božanske ljubavi djelima milosrđa siromašnoj i napuštenoj djeci,bolesnicima,starijima,kako u svojoj domovini tako i u susjednim zemljama te u misionarskom radu u zemljama Južne i Sjeverne Amerike. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je 6. lipnja 2003. blaženom u Du-brovniku. Preporučila se u molitve da bl. Marija bude što prije proglašena svetom i da se vjernici uključe u zakladu bl. Marije za pomoć i školo-vanje siromašne djece… Zahvalila je o. Klariću i Karinjanima na lijepom prijemu .

Jedno od čitanja čitala je postulantkinja-bu-duća časna sestra Lana Pecotić. Karinjani i gosti poljubili su moći bl. Marije i učinili zavjete i molitve u samostanskoj i župnoj crkvi. Mnogi su vjernici po zagovoru ove blaženice dobili uslišanja zdravlja duše i tijela. Ako po zavjetima i molitvama netko dobije uslišanje po zagovoru ove blaženice,moguće je da ono bude ključno za njezino proglašenje svetom. To bi bio veliki milosni događaj za sve nas i za hrvatski narod naglasio je o. Klarić. Zahvalio je s. Jasminki što je donijela moći bl. Marije Petković na štovanje u Karin i svim vjernicima koji su došli na mise i iskazali štovanje prema ovoj blaženici i molili za njezino proglašenje svetom.

Evo zanimljive anegdote o proslavi rođenda-na bl. Marije Propetoga Isusa Petković u Ka-rinu. o. Klarić zamolio je pastoralnu suradnicu da u trgovini kupi rođendanske svjećice koje će upaliti u crkvi prigodom 125. rođendana ove hr-vatske blaženice. Ona pita trgovkinju:”Imate li

rođendanske svjećice 1 2 5 ?” Trgovkinja odgo-vara:” Ajme, tko to slavi 125. rođendan ?” Ona odgovara:”Dođite sutra u crkvu pa ćete čuti i vidjeti.” Vjernici su došli čuti i vidjeti u samo-stansku i župnu crkvu tko to u Karinu slavi 125. rođendan.

Poslije mise iz samostanske crkve župnik je ponio moćnik s moćima bl. Marije u župnu crkvu sv. Male Terezije. U župnoj crkvi ispred oltara župnik je zapalio rođendanske svjećice ispred slike bl. Marije, koju su na rukama drža-li ministranti. Tada se osjetio trenutak ne samo radosti nego i ganuća za ovaj veliki duhovni mi-losni događaj. Župnik je kazao vjernicima kako bi mu bilo drago da taj osjećaj radosti i ganuća osjećaju cijeloga života i neka im u tome pomo-gne zagovor bl. Marije Petković.

Vjernici su imali priliku kupiti knjige i bro-šure o blaženici i tako pripomoći viceposutula-turi za njezino proglašenje svetom.

Valja još istaći kako je časna sestra Vla-dislava, vrsna sviračica u župi Zemunik,članica ove Družbe koju je utemeljila bl. Marija,a koja pastoralno djeluje u župi Zemunik, od samog utemeljenja župe Karin (1. siječnja 2000.), na poziv tadašnjeg karinskog župnika don Nikole Tokića, dolazila u Karin pomoći u uvježbava-nju župnog zbora u Karinu. Kasnije je vođenje župnog zbora preuzela karinjanka gosp. Kse-nija Mutić, koja je pohađala osnovnu glazbenu školu u Slavonskom Brodu,a koja redovito sada vodi liturgijsko pjevanje i svira u župnoj crkvi preko nedjeljnih i blagdanskih misa.

Mnogi su štovatelji bl. Marije bili u duhu i molitvi nama. Svi su bili duboko ganuti i Bogu zahvalni za ovaj duhovni milosni događaj u ad-ventu. Ovo je bila lijepa duhovna priprava za Božić. Bogu hvala.


INOZEMNA PASTVA

VIERZEHNHEILIGEN: PASTORALNI SKUP O SAKRAMENTU BOLESNIČKOG POMAZANJA

„Sakrament bolesničkog pomazanja“ - tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih sve-ćenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradni-ka iz Zapadne Europe, koji je održan od pone-djeljka 9. do četvrtka 12. listopada 2017. u Kući za daljnja usavršavanja Nadbiskupije Bamberg u Vierzehnheiligenu kod Bamberga, u organiza-ciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Fran-kfurta na Majni.

Skup je započeo u utorak 10. rujna moli-tvom i zazivom Duha Svetoga. Sudionike, kojih je bilo oko sedamdeset iz više zemalja Zapad-ne Europe (Njemačka, Švicarska, Francuska, Švedska i Austrija), pozdravio je uime organi-zatora delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Na skupu je sudjelovao i predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar, kao i delegat za hrvatsku pastvu za Francusku, zemlje Beneluxa, Veliku Britaniju i Irsku, voditelj HKM Nica u Francuskoj vlč. Stjepan Čukman.

Delegat vlč. Komadina izrazio je radost za-jedništva i međusobnog susreta u promišljanju o izazovnoj temi sakramenta bolesničkog po-mazanja. Ujedno je prenio pozdrave ravnatelja dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislava Markića koji je u to vrijeme bio na susretu hrvatskih pastoralnih djelatnika u Ka-nadi i Americi. Biskup Sudar je, prenoseći po-zdrave ravnatelja vlč. dr. Markića, u toj prilici izrazio radost sudjelovanja na tom susretu i kao svjedočanstvo domovinske Crkve da joj je stalo do Hrvata katolika u inozemstvu. „Domovin-skoj Crkvi, biskupima, svećenicima i narodu stalo je do onoga što vi radite, a to je da poma-žete da se naš svijet ne izgubi u inozemstvu u duhovnom smislu, ali i da ne prekine osjećajnu i realnu vezu s domovinom“, istaknuo je, izra-zivši zabrinutost zbog stanja u domovini i odla-skom iz nje velikog broja ljudi. Rekao je ujedno kako je dragocjena tema skupa o sakramentu bolesničkog pomazanja te je zaželio da skup dobro uspije u ozračju duhovne i međusobne povezanosti. „Svi smo mi na istom djelu Božje

ljubavi prema čovjeku i ostvarenju njegova kra-ljevstva u čovjeku.“

U prijepodnevnom dijelu skupa održana su dva predavanja. Prof. dr. Ivan Karlić s Kato-ličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje o povijesti sa-kramenta bolesničkog pomazanja i koncilskom učenju, a doc. dr. s. Valerija Kovač s istog fa-kulteta održala je predavanje o zdravlju, bolesti i ozdravljenju u Bibliji. Pritom je dr. Karlić u predavanju nastojao približiti zadanu tematiku na način da bude tumačenje i svojevrsna nado-gradnja na ono što se već zna i što se čita o tom sakramentu, bilo u samom Katekizmu, bilo u nekim drugim izvorima. „Isus Krist je ustano-vio i sakrament bolesničkog pomazanja, htijući tako pokazati da nikada nikoga ne ostavlja pre-puštena samom sebi, pa ni u bolesti, ni u smrti. Evanđelja često govore o Isusu kao iscjelitelju bolesnih. Poslavši učenike da idu propovijeda-ti, Isus im izrijekom kaže: Uime ćete moje… na nemoćnike ruke polagati i bit će im dobro. Bolesničko se pomazanje u predaji Crkve susre-će od najstarijih vremena, ali iz prvih stoljeća Crkve baš i nema mnogo izvora koji bi naširo-ko tumačili taj sakrament. Ostala su ponajviše pisana svjedočanstva o blagoslovu bolesničkog ulja. Najstariji tekst o uporabi blagoslovljenog ulja nalazi se u Traditio apostolica (218. g.) sv. Hipolita. Tu se donosi i formula blagoslova ulja, koja ističe oralnu uporabu ulja te ozdravljenje i okrepu kao učinke pomazanja. Sredinom IV. st. nastao je spis koji govori o biskupovu blagoslo-vu ulja, a odnosi se na sve bolesti te uključuje i duhovne učinke milosti: oproštenja grijeha i istjerivanje demona, dakle cjelovito ozdrav-ljenje. O takvim duhovnim učincima pisali su nešto ranije Origen te Ivan Zlatousti, Grgur Nazijanski i Ćiril Aleksandrijski. U VI. st. Ce-zarije iz Arlesa (južna Francuska) također piše o sakramentu bolesničkog pomazanja; njegovi govori usmjereni su protiv magijskih pogan-skih obreda za ozdravljenje te predlaže vjerni-cima pomazanje kao spasonosni vjernički čin; kao učinke pomazanja, uz tjelesno ozdravljenje,


inozemna pastva

Cezarije ističe i opraštanje grijeha, ali samo po-mazanje ne povezuje sa smrću (skorom ili ne). U doba skolastike i velikih skolastičkih teolo-ga u sakramentu bolesničkog pomazanja više se gleda duhovni lijek kojemu pridolazi, ako je korisno za dušu, tjelesno ozdravljenje. Gotovo sva pozornost usmjerena je na oproštenje gri-jeha po ovom sakramentu, koji u tom slučaju predstavlja ‘zadnje čišćenje duše’ te se podje-ljuje samo in extremis, tj. samo umirućima, od čega i naziv sakramenta extrema unctio – po-sljednja pomast. Skolastički teolozi tumače da djelitelji tog sakramenta trebaju biti samo sve-ćenici, ne vjernici laici, a pomazuje se više čo-vjekovih osjetila (od dva do čak petnaest), jer su osjetila ‘sredstva pomoću kojih se griješi’. Tridentski sabor (1545.-1563.) dao je odgovo-re na osporavanja sakramenta bolesničkog po-mazanja od strane protestantskog pokreta koji je izričito nijekao taj sakrament, a kao razlog se navodi da ga nije ustanovio Isus Krist nego Crkva. Sabor je svečano proglasio (1551.) tekst o sakramentu posljednjeg pomazanja; naziva ga i sakrament umirućih (ili izlazećih), a rabi i pojam bolesničko pomazanje. Nauk Trident-skog sabora kao da je stoljećima zaustavio pro-mišljanja o sakramentu bolesničkog pomazanja, sve do prošlog stoljeća i tzv. liturgijske obnove (prva polovica XX. st.). Drugi vatikanski sabor govori o bolesničkom pomazanju u više svojih dokumenata; preporučuje promjenu naziva: od posljednjeg pomazanja na prikladniji naziv bo-lesničko pomazanje. Izričito se kaže da sakra-ment nije namijenjen samo umirućima, nego svim bolesnima. U duhu preporuka Drugoga vatikanskog sabora papa Pavao VI. objavio je Apostolsku konstituciju Sveto bolesničko po-mazanje (Sacram unctionem infirmorum), ko-jom se preuređuje središnji dio sakramentalnog čina bolesničkog pomazanja, te novi obrednik za slavljenje sakramenta bolesničkog pomaza-nja, Red bolesničkog pomazanja i skrbi za bole-snike“, istaknuo je.

„Da bi se govorilo o zdravlju, bolesti i ozdravljenju u Bibliji, potrebno je najprije pod-sjetiti se na nekoliko značajki biblijske antro-pologije”, rekla je doc. dr. s. Valerija Kovač i pojasnila da Biblija polazi od toga da je čovjek Božje stvorenje i da je u trajnom, dijaloškom

odnosu sa svojim Stvoriteljem, s drugim ljudi-ma i sa svim stvorenjima. „Kao Božje stvore-nje čovjek ima izvanredno dostojanstvo, jer je slika Božja, ali je istodobno prolazan i smrtan te podložan grijehu. Biblija govori o konkret-nom čovjeku i njegovim životnim situacijama, koje su satkane i od bolesti i ozdravljenja. Pre-vladavajući je pogled na te stvarnosti teološki, a ne medicinski. Bolest i zdravlje obuhvaćaju čitava čovjeka i njegove egzistencijalne odnose te posebno odnos s Bogom. Različiti su uzroci bolesti: ona može dolaziti od zlih duhova, može biti posljedica grijeha ili pak poslana od Boga. Ozdravljenje je prvenstveno Božje djelo. Isuso-va ozdravljenja nemaju svrhu samo fizički po-vratak zdravlja bolesniku, nego su znak ovoze-maljske prisutnosti eshatološkoga spasenja koje je u konačnici Božji dar. Briga za bolesne od početka je bitni dio kršćanskoga nasljedovanja Isusa Krista te se tijekom povijesti razvijala u svoje institucionalizirane oblike. Bolest i zdrav-lje su se povezivali i s čovjekovom duhovnom dimenzijom i eshatološkim spasenjem, pa se uz medicinsko liječenje jak naglasak stavljao i na crkveno-liturgijske oblike skrbi za bolesnike“, istaknula je.

U popodnevnim satima toga dana predavanje o teološko-pastoralnom razumijevanju sakra-menta bolesničkog pomazanja održao je prof. dr. Ivan Karlić u kojem je istaknuo kako je Cr-kva, kao sakrament Isusa Krista, dužna brinuti se i za bolesne, te koliko je moguće pomagati im u fizičkom, psihičkom i duhovnom smislu. „Ako je bolest ozbiljnija, kršćanin bi trebao primiti bolesničko pomazanje, sakrament koji bolesnika jača u fizičkom i duhovnom smislu. Naime, nijedna bolest nije isključivo tjelesna, nego svaku fizičku opterećenost prati i opasnost duhovne malaksalosti. Jakovljeva poslanica pokazuje kako se sakrament bolesničkog po-mazanja podjeljivao u prvoj Crkvi. Svakim sa-kramentom ostvaruje se susret Isusa Krista i čo-vjeka koji se nalazi u posebnoj situaciji, koja se može odnositi na bolest, starost, približavanje kraju životnog puta. Po sakramentu bolesnič-kog pomazanja vjernik prima milost i pomoć u borbi za zdravlje i život. Glede učinaka ovog sakramenta, ističu se plodovi posebne milosti, milost sjedinjenja bolesnika s trpećim Isusom


inozemna pastva

Kristom, okrepa i duhovno jačanje, oproštenje grijeha, priprava za smrt (prijelaz Ocu).“ U izla-ganju je nadalje govorio o materiji i formi, te djelitelju i primatelju sakramenta bolesničkog pomazanja. Osim toga, iznio je i konkretne upu-te glede primatelja sakramenta te, prema Obred-niku bolesničkog pomazanja i prema Zakoniku crkvenog prava, naveo kome se treba i može podijeliti ovaj sakrament, a kome se bolesničko pomazanje ne podjeljuje. Dr. Karlić govorio je i o ekumenskom pitanju glede sakramenta bole-sničkog pomazanja, odnosno protumačio kako reformirane Crkve i Istočna kršćanska (pravo-slavna) tradicija shvaćaju i tumače ovaj sakra-ment. Zaključujući ovaj dio govora o sakramen-tu bolesničkog pomazanja, dr. Karlić je rekao: „Iskustvo bolesti i patnje je, bez sumnje, jedno od najtežih ljudskih iskustava i bolest je veliko iskušenje za čovjeka. No, ni u trenucima boli, bolesti i trpljenja vjerujemo da nismo sami. Praksa molitve za bolesnika postojala je već u apostolsko doba. Isus je učio i poticao svoje učenike da gaje osobitu ljubav prema bolesnima i prema onima koji pate; prenio im sposobnost i zadaću da nastave širiti u njegovo ime utjehu i mir, i to – kako je Crkva prepoznala - poseb-nom milošću sakramenta bolesničkog pomaza-nja. Crkva se tijekom stoljeća trudi sakramen-tom bolesničkog pomazanja biti prava utjeha i ohrabrenje bolesnicima, odnosno želi vjerom i slavljenjem sakramenta posvjedočiti da je Isus Krist blizak svakom bolesniku. Zato je sveće-nikov pohod bolesniku i slavljenje sakramenta bolesničkog pomazanja vrlo važno; on dolazi pomoći bolesniku jer s njime dolazi i Isus Krist, koji bolesniku pruža utjehu i nadu“, istaknuo je.

U večernjim satima toga dana bilo je pokor-ničko bogoslužje, koje je pripremila doc. dr. s. Valerija Kovač. Nakon toga je slavljeno misno slavlje, koje je predvodio mons. Pero Sudar u zajedništvu s delegatom vlč. Stjepanom Ču-kmanom, vlč. Vladimirom Švendom, vodite-ljem HKM Malmö u Švedskoj, i s okupljenim svećenicima.

Predavanje o zdravlju kao najvećoj vrijed-nosti suvremenog čovjeka održala je doc. dr. s. Valerije Kovač u srijedu 11. listopada prije podne. Istaknula je kako je danas prisutna oči-

gledna briga čovjeka za svoje zdravlje, koje se nerijetko poima kao najveća vrednota u njegovu životu. „Takav apsolutizirajući pristup zdravlju odgovara predodžbama suvremenoga čovjeka o sebi i o svijetu u kojem živi. Današnji svjetona-zor se može sažeti u tri značajke: ograničenost na ovozemaljski svijet, sakralizacija sebe i ot-kriće tjelesnosti. Sukladno tome, zdravlje danas zauzima mjesto ‘ovostrane religije’, a sport i jelo kao sredstva očuvanja i postizanja zdrav-lja visoko su na cijeni te se u njima nerijetko prakticiraju ‘obredi’ slični onim religijskima. U biblijsko-kršćanskoj tradiciji zdravlje nema ap-solutnu vrijednost, ali predstavlja temeljno do-bro, za koje je odgovoran kako pojedinac tako i društvena zajednica. Kršćanski pristup zdravlju uključuje sljedeće naglaske: aktualizaciju esha-tološke dimenzije zdravlja, egzistencijalno su-očavanje s bolešću u svjetlu Kristova otajstva otkupljenja, skrb za socijalnu okolinu bolesni-ka posebno obitelj, diferenciranije promišljanje odnosa vjere i zdravlja, uvažavanje duhovne ra-zine u čovjeku kao cjelovitom biću“, istaknula je.

U popodnevnim satima organizira se studij-sko putovanje u obližnji Bamberg. organizirano je studijsko putovanje u Bamberg gdje su sudio-nici posjetili i katedralu u tom drevnom njemač-kom gradu, središtu Nadbiskupije Bamberg. Misno slavlje u srijedu 11. listopada u jutarnjim satima predvodio je mons. Pero Sudar u zajed-ništvu s dušobrižnicima u HKZ Stuttgart-cen-tar fra Mijom Šabićem i u HKŽ München fra Filipom Mimicom i s okupljenim svećenicima. Propovijedao je mons. Pero Sudar.

Predavanje o pastoralnom vidu sakramenta bolesničkog pomazanja u četvrtak 12. listopa-da održao je prof. dr. Ivan Karlić. Istaknuo je kako se s misterijem patnje suočavamo osobito u bolesti. U bolesti, vlastitoj i tuđoj, doživlja-vamo što znači trpjeti i biti ispunjen strahom i tjeskobom pred neizvjesnom budućnošću i pred smrću. Bolest je iskušenje za našu vjeru, za naše pouzdanje i za našu ljubav. Činjenica je da je u našem pastoralnom djelovanju i isku-stvu lako zamijetiti da sakrament bolesničkog pomazanja baš i nije u potpunosti shvaćen (a ni prihvaćen) kao sakrament u kojemu Isus Krist


inozemna pastva

snagom Duha Svetoga liječi i daje snagu u borbi s bolešću. Stoga su i mnogi vjernici još uvijek zatvoreni ovom sakramentu, jer i naši se vjerni-ci nerijetko ustručavaju pozvati svećenika bole-sniku, jer još uvijek prevladava ideja da nakon svećenika ubrzo dolaze pogrebnici. Zbog toga je izuzetno važno da uvijek iznova valja pou-čavati vjernike da ovaj sakrament nije nikakva „smrtna presuda” za bolesnika. U pastoralnoj se praksi zna dogoditi da bolesnikova obitelj ne želi bolesniku ni spomenuti bolesničko poma-zanje, nego traže od svećenika da on „nagovori” bolesnika da primi pomazanje, da se ispovjedi i pričesti. Ne bi trebala biti kršćanska praksa da se s bolesnikom ne razgovara o dolasku sve-ćenika i o bolesničkom pomazanju. Izgovor za to je, naprimjer, da se bolesnik „ne bi uplašio“ ili da ne bi pomislio „kako netko jedva čeka da umre“. To nisu vjernička razmišljanja. Tako mnogi ljudi boluju mjesecima i godinama bez sakramenata, bez svećenikove molitve, bez po-vezanosti s Crkvom. Nije dobro lišiti bolesnog vjernika svetih sakramenata i Božje milosti kad mu je najpotrebnija! Ako mu se daju lijekovi, medicinska njega i drugo, treba mu pružiti i mogućnost duhovne pomoći i okrepe. S druge strane, važno je također istaknuti da sakramen-ti nisu magijski čini. Oni su znakovi Božjega djelovanja i sredstva tog djelovanja. Primanje bolesničkog pomazanja ne jamči ozdravljenje. Za ozdravljenje imamo pravo moliti, imamo se pravo nadati i željeti, ali i prihvatiti volju Božju i prepustiti Bogu konačnu odluku; to je ispravan stav kršćanina koji traži i prima bolesničko po-mazanje, istaknuo je dr. Karlić.

Nakon predavanja priređen je okrugli stol tijekom kojeg, a i tijekom cijelog skupa, pre-davači su odgovarali na pitanja sudionika, a čula su se i iskustva iz hrvatskih katoličkih mi-sija i zajednica iz Zapadne Europe povezana s temom skupa. Mons. Pero Sudar i delegat vlč.

Ivica Komadina zahvalili su sudionicima skupa na svemu što čine za Hrvate katolike u Zapad-noj Europi te su ih pozvali na pastoralni skup krajem rujna sljedeće godine u Sarajevo, u Bo-snu i Hercegovinu. U toj je prilici mons. Sudar istaknuo kako je na skupu iskusio bogatstvo naše vjere, ali i zamršenost njezina življenja. „Kad je u pitanju sakrament bolesničkog poma-zanja, vrlo je indikativno da nam zdravi traže ovaj sakrament, a bolesni ga se skoro užasava-ju. To je veliki izazov. Kršćanin svoj život na zemlji shvaća kao pripravu za dostojanstvenu smrt. Bog je lijek i nama i onima kojima do-lazi“, kazao je mons. Sudar zahvalivši preda-vačima u svoje osobno ime i uime domovinske Crkve, da su nam pomogli da dublje uronimo u taj važni sakrament. „Dobrodošli u Sarajevo na susret sljedeće godine! Kao narod, i mi kao sve-ćenici, ako budemo zazirali od tog dijela naše domovine, ne možemo umrijeti u miru. Bosna i Hercegovina je odlučujući čimbenik za buduć-nost Hrvatske. Ako ne bude Hrvata u Bosni i Hercegovini ili ne budu li oni u njoj imali ni-kakve političke uloge, onda će Hrvatska koja u svojoj utrobi ima Bosnu i Hercegovinu, teško imati sigurniju budućnost. Mi od tog dijela naše domovine nemamo pravo odustati, ne samo u ime prošlosti koja je krvlju plaćena, nego u ime budućnosti hrvatskog naroda kao cjeline“, ista-knuo je mons. Sudar.

Misno slavlje u četvrtak 12. listopada pred-vodio je biskup Sudar u zajedništvu s dr. Karli-ćem, vlč. Ivicom Zrnom, dušobrižnikom u HKZ Reutlingen, HKZ Metzingen i HKZ Tübingen, i s okupljenim svećenicima. Propovijedao je dr. Karlić, a tijekom misnih slavlja pjevanje na or-guljama pratio je Ivan Ivanković, pastoralni re-ferent u HKZ Esslingen i HKZ Filderstadt.

Sudionici su ujedno dali potporu građanskoj inicijativi „Ne daj se, Cetino – Spasimo Peruću i Cetinu od termoelektrane!“

PROSLAVA SV. FRANJE U FRANKFURTU Svetkovina sv. Franje ove godine je u Hrvat-

skoj katoličkoj župi Frankfurt/M proslavljena kroz četiri dana. Uvod u proslavu sv. Franje bio je već u nedjelju, 1. 10. u crkvi sv. Ante, na misi sa djecom, gdje smo Bogu zahvalili za sve stvo-

reno. Zahvaljujući Bogu posebno za plodove zemlje, promišljali smo o Franjinoj poniznosti i ljubavi kojom se odnosio prema svemu stvo-renom.

Drugi dan, 2.10., prije večernje sv. mise u


inozemna pastva

našoj župskoj kapelici molili smo franjevač-ku krunicu, a nakon sv. mise bilo je klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, na temu:„Franjo i Isus Krist“.

Treći dan, 3.10., dan na koji je preminuo naš otac Franjo. Taj dan smo nakon večernje sv. mise u crkvi sv. Ante imali Obred preminuća sv. našeg oca Franje, gdje su sudjelovali i okolni fratri i časne sestre uz framaše i franjevačke tre-ćoredce.

Na dan same svetkovine sv. našeg oca Franje, 4.10., preko večernje sv. mise imali smo sveča-no primanje novih framaša u Framu, kao i prva obećanja onih framaša koji su već primljeni i obnovu obećanja framaša sa privremenim obe-

ćanjima. Obećanici su dobili franjevački znak tau i potpisali su se u knjigu obećanika.Nakon sv. mise i obreda primanja i obećanja, upriliče-na je mala proslava u dvorani pokraj crkve, na kojoj su sudjelovali naši framaši, franjevački trećoreci i gosti, uz svećenike i časne sestre. Dio proslave je bilo i biranje privremenog vije-ća Frame, koje će funkcionirat kao pravo vije-će (jer za vijeće Frame trebaju se birati između framaša koji imaju trajna obećanja, a takvih kod nas još nema).

Kroz ova četiri dana, željelo se vjernicima približiti sv. Franju i njegovu karizmu, koja i dan danas privlači, od najmanjih, preko mladih, zrelih pa do najstarijih.

FRANKFURT: HODOČAŠĆE U PADOVU, ASIZ I RIM Hrvatska katolička župa Frankfurt/M organi-

zirala je tradicionalno hodočašće krizmanika i njihovih roditelja u Padovu, Asiz i Rim od 11. do 16. listopada 2017. U kasnim poslijepod-nevnim satima srijede, 11. listopada oko 18 sati hodočasnici su se smjestili u dva autobusa tese predvođeni fra Kristijanom i s. Filipom, uputili iz Frankfurta prema Italiji.

Prvo odredište bila je Padova.Nakon duge noćne vožnje u osvit novog dana zakoračali smo ovim gradom nadaleko poznatom po sv.

Anti, ali i po sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću. Najprije smo se pomolili na grobu ovogsvetog hrvatskog franjevca koji se posvema stavio u službu sakramenta ispovijedi. Njegova skromna sobica i danas upućuje na uzvišenost milosrdne Božje ljubavi koja se, upravo zahvaljujući nje-mu, na mnogostruke načine očitovala u životi-ma nebrojenih pokornika koji su hrlili k njemu da zadobiju oproštenje svojih grijeha. Blizini Božjoj nastojali smo se i mi otvoriti u slavlju svete mise u ovom svetištu sv. Leopolda. Potom


inozemna pastva

smo se uputili prema bazilici sv. Ante Padovan-skog. Zadivili smo se veličanstvenoj arhitekturi koja natkriljuje tjelesne ostatke svetca koji je, zbog svoje popularnosti među pukom, nazvan i svetcemsvega svijeta. U molitvi smo pohodili njegov grob i imali trenutke za osobnu molitvu koja je bila protkana raznovrsnim nakanama ve-zanim kako za naš osobni život, tako i za živote naših obitelji i naših bližnjih. Vjera u zagovor sv. Ante i zadobivanje Božje milosti učinile su da je sv. Ante omiljen svetac među hrvatskim narodom, ali i među mnogim kršćanskim na-rodima. Nakon kratke okrepe, krenuli smo dalje prema Asizu, rodnom gradu sv. Franje i sv. Klare. Posjet Asizu započeli smo u njegovu podnožju kojim dominira velebna bazilika sv. Marije Anđeoske, koja natkriljuje malu Gos-pinu crkvicu poznatu kao Porcijunkula, a koja je u Franjinom životu imala posebno značenje. Zatim smo u Asizu obišli bazilike sv. Klare i sv. Franje te okrijepili tijelo za posljednju dionicu puta i konačni dolazak u vječni grad Rim.

U Rim smo stigli navečer, te nakon smještaja i večere u samostanskom hotelu časnih sestara, jedva dočekali konačno potražiti odmor u snu. Početna točka u obilasku Rima bila je bazilika sv. Ivana Lateranskoggdje nas je, pred spome-nikom koji prikazuje dolazak sv. Franje i nje-gove prve braće sv. ocu papi, čekao naš vodič don Ante Vidović, član banjolučke biskupije i student u Rimu. Zatim smo se uputili prema bazilici sv. Ante Padovanskog koja se nalazi u neposrednoj blizinii u njoj smo slavili svetu misu.Ova crkva nalazi se u kompleksu glavnog učilišta franjevačkog reda koji po sv. Anti nosi ime „Antonianum“ i dom je franjevaca koji iz cijeloga svijeta dolaze studirati na rimska sveu-čilišta. Dalje smo nastavili prema krstionici La-teranske bazilike, koja je, uz svoju umjetničku i povijesnu vrijednost za Hrvate značajna i zbog toga što su u njoj pohranjene kosti solinskih mučenika. Nezaobilazan je potom bio posjeti obližnjem mjestu koje čuva svete stepenice ko-jima je Isus hodao u Pilatovu dvoru, a koje su donesene u Rim i tu čašćene stoljećima. Slijedio je odmor i onda nastavak obilaska: bazilika sv. Marije Velike na rimskom brežuljku Eskvilinu, crkva sv. Petra u okovima sa Michelangelovim Mojsijem i grobom Julija Klovića, Coloseum,

Forum Romanum, Oltar domovine i, naposljet-ku, crkva Ara ceoli gdje je pokopana posljednja bosanska kraljica Katarina Kotromanić. Na kra-ju ovog dana slijedio je povratak u hotel, večera i ugodno druženje uz pjesmu.

U subotu nakon doručka krenuli smo posje-titi baziliku sv. Pavla izvan zidina, a zatim pošli prema nadaleko poznatim katakombama sv. Ka-lista gdje smo se upoznali sa mnogim detaljima vezanim za živote prvih kršćana i ostali ganuti njihovom vjerom i predanošću Bogu. Nakon ka-takombi, slijedio je obilazak Pantheona, hrama svim bogova i jednog od nezaobilaznih rimskih trgova,Piazze Navona. Slijedio je odmor za ru-čak pa obilazak crkve sv. Igancija Loyolskog te dvaju preostalih kultnih rimskih mjesta Fontane di Trevi i Piazze di Spagna. Današnji obilazak smo završili svetom misom koju smo slavili u zavodu sv. Jeronima. Misu je predvodio rektor zavoda preč. Bože Radoš.

Nedjelja, završni dan, predstavljala je vrhu-nac našeg hodočašća jer smo nazočili na sveča-noj misi kanonizacije novih svetaca, apotom i na Angelusu koje je predslavio papa Franjo na trgu pred bazilikom sv. Petra u Vatikanu. Una-toč postojećem umoru, u dušama smo se osje-ćali lijepo jer smo bili dio okupljenog mnoštva vjernika koje je „od sva četiri vjetra“ okupila pripadnost Kristu prisutnom u Petrovu nasljed-niku.Vrijeme nakon sv. mise i Angelusa bilo je slobodno i svatko od hočasnika imao je moguć-nost iskoristiti ga za sebe: za posjet bazilici, za uspon na kupolu koji omogućuje zadivljujući pogled na Rim, za kupovinu suvenira… U ve-černjim satima dogovoreno je okupljanje na trgu sv. Petra nakon čega se iz naših hodoča-sničkih grla spontano prolomila pjesma zahvale Gospodinu za ove dane u kojima smo svi do-živjeli zajedništvo i radost. Iako je ovo bio da-lek put i obilazak mnogih mjesta tražio mnogo energije, svatko od hodočasnika je osjećao da je od umora ipak jača radost proizišla iz dru-ženja kojim smo se bolje upoznali i iz svijesti da pripadamo Kristu na koga upućuju sve ove neizmjerno vrijedne crkve i spomenici koje smo ovom prilikom posjetili.


inozemna pastva

MAINZ: PROSLAVLJENA 50. OBLJETNICA MISIJE Hrvatska katolička misija Mainz proslavila

je u subotu 28. i nedjelju 29. listopada 2017. pedesetu obljetnicu postojanja i djelovanja. Središnji događaj slavlja bilo je svečano misno slavlje u nedjelju 29. listopada u crkvi sv. Bo-nifacija u Mainzu, u kojoj se Hrvati katolici iz te misije okupljanju na nedjeljno misno slavlje. Sv. misu je u punoj crkvi predvodio uime zagre-bačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, pomoćni zagrebački biskup i generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije mons. dr. Ivan Šaško, u zajedništvu s ravnateljem Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislavom Mar-kićem, delegatom za hrvatsku pastvu u Njemač-koj vlč. Ivicom Komadinom, uime Biskupije Mainz biskupskim vikarom Dietmarom Giebel-mannom, katedralnim dekanom u Mainzu Hein-zom Heckwolfom, te s dvojicom dominikanaca iz Mainza o. Diethardom Zielsom i o. Franom Prcelom, te s prof. dr. fra Antom Crnčevićem s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. U misnom slavlju sudjelovali su i veleposlanik R. Hrvatske iz Berlina dr. Gordan Grlić Radman i generalni konzul Generalnog konzulata R. Hr-vatske iz Frankfurta Vladimir Duvnjak, provin-cijska predstojnica Školskih sestara franjevaka Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije

Prečistog Srca Marijina sa sjedištem u Sarajevu s. Kata Karadža sa skupinom svojih sestara, kao i predstavnici policije gradova prijatelja Zagre-ba i Mainza.

Sve je na početku pozdravio voditelj misije fra Ante Bilić podsjetivši kako je u toj crkvi prvi voditelj misije fra Stjepan Pavić slavio prvu sv. misu za Hrvate 1. listopada 1967. godine. Od tada se svake nedjelje i blagdana, uz male preki-de, sv. misa na hrvatskom jeziku slavi upravo u ovoj crkvi. Na prvoj sv. misi koju je fra Stjepan ovdje slavio bilo je sto dvadeset četvero vjer-nika, a već na sljedećoj sv. misi bilo je sto pe-deset troje vjernika, od čega 96 muškaraca, 51 žena i četvero djece. Istaknuo je kako je mons. Giebelmann najzaslužniji za tu veliku proslavu. Pozdravio je i članove župnog vijeća, kao i čla-nove župnih vijeća tijekom svih tih godina ko-jima je zahvalio na potpori, sadašnjim i bivšim ministrantima, kao i svim vjernicima koji na ra-zne načine sudjeluju i sudjelovali su u raznim aktivnostima. „Isto tako pozdrav i dobrodošlica svim Hrvatima koji su zadnjih mjeseci i godi-na pristigli na područje misije. Neka se ugodno osjećaju kao svoji među svojima“, kazao je fra Ante Bilić.


inozemna pastva

U uvodnoj je riječi mons. Šaško prenio po-zdrave zagrebačkog nadbiskupa, kardinala Josi-pa Bozanića, koji ga je, kako je istaknuo, poslao u tu misiju, da svima prenese njegovu blizinu, čestitke i molitveno zajedništvo. „Kardinalu se pridružuju i ostali hrvatski biskupi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U širini toga hrvatskog zajedništva zahvaljujemo Gospodinu, spomi-njemo se prošlih desetljeća, živih i pokojnih vo-ditelja i članova ove zajednice, prenosimo svoju predanost, prepoznavanje Božjih darova, radost primljenih milosti, kao i potrebe, naše kušnje i tjeskobe. Posebno molimo za sve koji trpe, za bolesne, siromašne i osamljene da bismo preo-braženi Euhatistijom bili nositelji radosne vije-sti i kršćanske utjehe“, istaknuo je.

U nadahnutoj je propovijedi mons. Šaško istaknuo kako je znakovito da je jubilejsko slav-lje misije palo upravo u nedjelju koja donosi ri-ječi knjige Izlaska o ponašanju prema pridoš-licama, prema onima koji su u oskudici ili bez zaštite, a uz to i Isusov sažetak Svetoga pisma o povijesti Božje ljubavi, povijesti spasenja i mi-losrđa. Pozvani smo na tome nadahnjivati svoje ponašanje u odnosu prema drugima. U biti je taj sažetak bio u središtu života i ove hrvatske katoličke zajednice. Ovdje su hrvatski ljudi bili suočavani s puno trpljenja i dvojba, a jednako tako s velikom ljubavlju s pomoći i prihvaća-nja. I ovdje se mjesna Crkva Biskupije Mainz očitovala kao ozračje prihvaćanja da bismo i mi svjedočili da vjernik uvijek u Crkvi ima svoj dom i da je svaki čovjek poštovan u svome od Boga darovanom dostojanstvu. Prijašnji nara-štaji našega naroda oblikovani su kršćanstvom i njime prožeti. Hrvati su odlazeći iz domovi-ne sa sobom ponijeli najbitnije, a to je ljubav. I ova je zajednica u Mainzu u nevolji mnogoj prigrlila riječ s radošću Duha Svetoga. Uz sve muke koje je prošao prvi naraštaj, njihovi plo-dovi ovdje pokazuju da su živjeli snagom i ra-došću Duha Svetoga. I kad su jednom nogom bili u Njemačkoj, a drugom u Hrvatskoj, posto-jalo je nešto što je trebalo čuvati cjelovitim, a to je srce. Najviše boli kad je srce podijeljeno. Na najdubljoj razini Hrvati su čuvali nepodije-ljenost srca koje su mogli jačati upravo u Crkvi. Ostanite u Crkvi ponosni i zahvalni Bogu za dar vjere i dar Crkve bez obzira na sve naše nesa-

vršenosti, nedostojnosti, stramputice. Naša nas povijest uči da je važno ne udaljiti se od stože-ra, od iskustva zajedništva s Bogom. Sinoć me posebno dirnula okupljenost i blizina hrvatske duše u zajedništvu naraštaja i njemačkih prija-telja. Hrvatska duša nigdje ne progovara tako lijepo kao u Crkvi. Dirnuo me žar i oduševlje-nost mladih koji gaje i svjedoče nadu i ljepotu duha i kulture. Važno je uvijek imati dovoljno sućuti za druge. Javlja se i utješna slika kako u trenucima kada je teško, trčimo u zagrljaj maj-ke koja nas zakriljuje i utopljuje svojim plaštem i zagrljajem. I hrvatski su vjernici od davnine hrlili Blaženoj Djevici Mariji, Milosnoj Gospi, i ma gdje bili u njoj su nalazili toplinu doma i nadu domovine. Hrvatski su vjernici uvijek no-sili sigurnost kompasa i prijateljstva u svojim svetima, naročito u blaženom Alojziju Stepincu. Njegov lik, njegova vjernost Crkvi i domovini ostaje nadahnućem za svakoga od nas. Kao što se u njegovu životu očitovalo da Bog iz najve-ćeg trpljenja izvodi najveće milosti, i mi moli-mo da možemo ustrajati u istome duhu. Ta nam je pobožnost pomogla da u bilo kojoj našoj bi-jedi, neimaštini i ogoljenosti osjetimo da je Bog s nama i da nas ljubi, istaknuo je mons. Šaško.

U prinosu darova prineseni su svijeća, kate-kizam, cvijeće, hostije, kalež, vino, voda, Bibli-ja, kruh, klasje, školska torba i plodovi zemlje (voće).

Na kraju misnog slavlja prigodnu riječ upu-tio je biskupski vikar Giebelmann koji je izrazio zahvalnost hrvatskim sugrađanima na pomo-ći oko izgradnje Njemačke. „Vaša vjera nas je oplemenila, i na tome smo vam zahvalni. Dok vam čestitam 50. obljetnicu misije, zahvaljujem svima koji su djelovali i djeluju u vašoj misiji, poglavito časnim sestrama, bez kojih ne ide.“ Čestitku je uputio i delegat vlč. Ivica Koma-dina, posebno zahvalivši uime hrvatske pastve u Njemačkoj voditelju misije fra Anti Biliću i pastoralnoj suradnici s. Dioniziji Tomas, kao i bivšim voditeljima misije i pastoralnim surad-nicama, te svima koji su svoje živote utkali u to važno djelo naše Crkve i naroda u inozemstvu.

Na kraju je fra Ante Bilić istaknuo kako je u misnom slavlju toga dana sudjelovao 461 vjer-nik, a mons. Šaško je sve potaknuo neka i nada-


lje ostanu vjerni svojoj misiji u Mainzu. Misno slavlje uveličao je misijski mješoviti zbor pod vodstvom pastoralne suradnice s. Dionizije To-mas i orguljskom pratnjom dr. Joze Majdančića.

Večer ranije, u subotu 28. listopada, u Ludwig-Eckes-Festhalle u Nieder-Olm kod Mainza održana je prigodna akademija. Mnoš-tvo uzvanika i gostiju okupilo se na proslavi 50. obljetnice Hrvatske katoličke misije. Sve je sr-dačno pozdravio voditelj HKM Mainz fra Ante Bilić iskazavši svoju zahvalnost što su među njima zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, biskup Mainza dr. Peter Kohlgraf, biskupski vi-kar biskupije Mainz Dietmar Giebelmann, rav-natelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. vlč. Tomislav Markić, provincijska predstojni-ca s. Kata Karadža, svećenici, među kojima su bili i dominikanci o. Diethard Ziels i o. Frane Prcela. Fra Ante Bilić je također pozdravio i novog veleposlanika RH u Berlinu dr. Gordana Grlića Radmana, hrvatskog generalnog konzu-la iz Frankfurta Vladimira Duvnjaka, počasnog hrvatskog konzula u Mainzu Richarda Patzkea, gradonačelnika Mainza Michaela Eblinga te brojne predstavnike njemačkih i hrvatskih udru-ga i klubova iz Mainza i okolnih gradova. Dana, 16. kolovoza 1967. provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupljenja iz Splita dr. fra Petar Čapkun poslao je fra Stjepana Pavića u Mainz. Početkom rujna fra Stjepan je predstav-ljen generalnom vikaru biskupije Mainz mons. Ludwigu Hänleinu. Od tada djeluje hrvatska ka-tolička župa sve do danas. Svih 50 godina sla-vi se sveta misa na hrvatskom jeziku, istaknuo je fra Ante Bilić. Sve do danas ovu župu vode franjevci Franjevačke provincije Presvetog Ot-kupitelja iz Splita. Samo koju godinu kasnije u župu su došle i školske sestare franjeve Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina sa sjedištem u Sarajevu. Iz te je zajednice je i sadašnja pastoralna suradnica s. Dionizija Tomas, koja je djelovala na početku misije, a djeluje i danas. Nju je posebno pozdra-vila provincijska predstojnica s. Kata Karadža

istaknuvši koliko je toj zajednici puno doprini-jela s. Dionizija tijekom svoje dvadeset četiri godine djelovanja u Mainzu. Pomoćni biskup zagrebački dr. Ivan Šaško izrazio je svoju ra-dost što može biti s Hrvatima na svečanosti 50. obljetnice HKM Mainz te je prenio pozdrave zagrabačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bo-zanića. Hrvatska je zajednica u Mainzu poče-la živjeti u vrijeme kada je u Hrvatskoj vladao komunistički režim i kada se promicao ateistič-ki svjetonazor, oboje s teškim posljedicama za život nacije. Nakon toga je došla radost hrvat-ske slobode, Hrvatska se napokon oslobodila nositelja protuhrvatskih ideologija. Mogli smo živjeti svoju vjeru i nesebičnu ljubav prema Bogu, kazao je mons. Ivan Šaško.

Brojne goste pozdravio je i novi veleposlanik R. Hrvatske u Berlinu dr. Gordan Grlić Radman koji je kazao kako imamo malu, ali prelijepu domovinu iz koje nažalost ljudi odlaze. Treba još proći vremena da imamo i dobru vlast i do-bro gospodarstvo. Onda ćemo imati i sve ostalo. Danas ne treba za domovinu ginuti jer domovi-nu imamo, ali treba raditi za domovinu. Dobri Hrvati su oni koji plaćaju porez, šalju djecu u hrvatske škole, a ne oni koji uzimaju od države, koji koriste državu pa se onda puni Remetinec i objavljuju optužnice, kazao je veleposlanik.

Proslavi su nazočili i predstavnici policije iz gradova Mainza i Zagreba te predstavnici ra-znih udruga koji su vezani uz suradnju s gradom Zagrebom, a fra Ante Bilić je posebno pozdra-vio predsjednicu Hrvatske kulturne zajednice Mainz Katicu Vranešu i vodstvo i igrače no-gometnog kluba „Croatia“ Mainz. U kulturno-zabavnom dijelu programa nastupili su članovi misijskih folklornih skupina iz HKŽ Main Ta-unus/Hochtaunus i HKM Mainza, dok je glavni glazbeni gost večeri bio hrvatski branitelj i pje-vač Đuka Čaić. Kroz program su vodile Josipa Marić i Marina Džaja. (Tekst: Adolf Polegubić / Snimili: Dario Holenda i Adolf Polegubić)

inozemna pastva


STUTTGART: ŠESTI SUSRET HRVATSKIH STUDENATA IZ NJEMAČKE

Šesti po redu susret hrvatskih studenata iz Njemačke održan je od petka 27. do nedjelje 29. listopada 2017. u Stuttgartu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfur-ta na Majni i Hrvatskih katoličkih zajednica bl. Alojzija Stepinca i sv. Martina u Stuttgartu. Na susretu, koji je započeo u petak 27. listopada misnim slavljem u kapelici zajednica, okupilo se oko sto studenata i drugih mladih iz Njemač-ke. Misno slavlje predvodio je dušobrižnik toj zajednici fra Mijo Šabić u zajedništvu s dele-gatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom i voditeljem zajednice fra Zvonkom Tolićem. Potom je susret nastavljen u dvorani zajednica. Pozdravnu riječ uputio je fra Zvonko Tolić, koji je ujedno predstavio te zajednice.

Sve je pozdravio i delegat vlč. Ivica Koma-dina koji je podsjetio kako je peti susret odr-žan prošle godine u Berlinu, a prethodna četiri u Frankfurtu na Majni. Ujedno je studentima zaželio puno radosti u međusobnom susretu. Uvod u predavanje, koje je održao u subotu 28. listopada dao je prof. dr. Stipe Kuteša iz Zagre-ba. Nakon što je predstavljena skupina mladih iz HKZ Stuttgart zadužena za organizaciju su-sreta, predstavili su se studenti jedni drugima prema misijama i zajednicama iz kojih su pri-stigli.

Susret je nastavljen u subotu 28. listopada misnim slavljem koje je predvodio voditelj HKZ Stuttgart-centar fra Zvonko Tolić u zajedništvu s delegatom vlč. Ivicom Komadinom, dušobriž-nikom u toj zajednici fra Mijom Šabićem, vodi-teljem Hrvatske katoličke misije Ingolstadt don Matom Križićem, voditeljem HKZ Reutlingen, Merzingen i Tübingen vlč. Antom Kutlešom i dušobrižnikom u tim zajendicama vlč. Ivicom Zrnom, a na susretu je bila i pastoralna surad-nica iz tih zajednica s. Mirjam Laco. Potom je u dvorani predavanje pod nazivom „Znanost i vjera – može li znanstvenik biti vjernik?“ odr-žao dr. Kutleša. Pritom je istaknuo kako je zna-nost u današnjem svijetu jedna od najvažnijih poluga napretka i ideala boljeg životnog stan-darda. Čini se da je znanost potisnula sve druge ljudske aktivnosti, a posebno religiju i vjeru. To se osobito dobro uočava na tzv. naprednom Za-padu. Ali te „tekovine“ Zapada sve brže stižu i u Hrvatsku. No, hrvatsko je društvo još uvijek više kršćansko nego prosječno europsko iako se i kod nas sve više i sve brže događa europeizaci-ja i globalizacija koja se očituje i u religioznosti. Hrvatska je imala i neke specifičnosti. U okviru bivše države mnogi Hrvata i katolici osjećali su se kao građani drugoga reda. Religija se omalo-važavala i smatrala se „opijumom za narod“. Na-domjestak za religiju bila je znanost koja je bila

inozemna pastva


određena i uvjetovana ideologiziranom društve-nom i političkom situacijom. Sve je u društvu bilo podvrgnuto marksističkoj i komunističkoj ideologiji pa i znanost. Znanost se ipak smatra-la temeljem na koji su se komunistički ideolozi pozivali. Religija se ipak nije mogla lako elimi-nirati iz društva pa je smatrana privatnom stvari pojedinca i institucionalno je bila odvojena od države. Posebno se loše gledalo na katoličan-stvo i na Katoličku Crkvu u hrvatskom narodu. Tijekom i nakon II. Vatikanskog koncila počela je u Hrvatskoj neka vrsta sramežljivog dijaloga između marksističkih ideologa i katoličkih te-ologa. To je imalo važnog utjecaja na kasniju političku i kulturnu situaciju u Hrvatskoj, kao i na odnos znanosti i religije. Kad je Hrvatska postala neovisna država, religija je postala više javna stvar u društvu što se vidi i po tome što je u školski sustav uveden vjeronauk. Nakon 2000. godine u Hrvatskoj su na vlast došli re-formirani komunisti koji su nastoji obnoviti ko-munističku ideologiju kao i propagirati ateizam, reformirati školski odgojni i obrazovni sustav i sve to prikazati kao znanstveno utemeljeno. Do-gmatski um jednog dijela znanstvene zajednice i danas nastoji zadržati monopol nad znanstve-nom istinom. Pod utjecajem europskih i svjet-skih trendova i u Hrvatskoj su vrlo militantni postali tzv. „novi ateisti“i scijentisti koji nastu-paju u ime znanosti i ističu da je znanost jedini način spoznaje koji vodi do istine. Ta se tvrdnja osniva na metafizičkom uvjerenju, a scijentisti, paradoksalno, odbacuju svaku metafiziku. Pre-ma scijentističkom tumačenju vjera i religija su iracionalne i štetne, a metafizika je besmislena. Scijentizam sam upada u logička protuslovlja, ali ne odustaje od svojih tvrdnji. Kako se scijen-tizam ne može opravdati znanstveno, a i logički je nekonzistentan onda se on može smatrati ne-kom vrstom ideologije. No, znanost se ne smije poistovjećivati sa scijentizmom. Najveći broj

znanstvenika danas nisu scijentisti. S obzirom na to da se sve više zna o povijesti znanosti, re-ligije te o njihovu odnosu kroz povijest moguće je kritičkije gledati i znanost i religiju. U tom smislu je moguće provesti neku vrstu deideolo-gizacije i demitologizacije znanosti i pokazati da su i u znanosti postojala kriva shvaćanja te da veliki broj ljudi još i danas ima krive spozna-je o važnim znanstvenim postignućima u proš-losti te o ulozi znanosti u sadašnjosti. Najvažniji znanstveni mitovi o odnosu znanosti i religije, koji su još u velikoj mjeri prisutni i danas, su slučaj Galilei i Darwinova teorija evolucije. Glavna tvrdnja scijentista i ateista je da je re-ligija, a posebno Katolička crkva kočila razvoj i napredak znanosti. Ako se znaju činjenice da su europska sveučilišta kao glavni nositelji zna-nosti i obrazovanja stvoreni u okviru kršćan-skog, posebno katoličkog ozračja, onda će se lako pobiti ta neutemeljena tvrdnja. Također su gotovo svi znanstvenici prijašnjih razdoblja bili vjernici i to im nimalo nije smetalo da se bave najvrhunskijim znanstvenim radom. Tako je to i danas, istaknuo je dr. Kutleša.

Nakon predavanja studenti su podijeljeni u devet skupina razmišljali o pitanjima vezanima za predavanja, a potom su izvijestili do kojih su zaključaka došli, a nakon toga je bila prilika za diskusiju u kojoj su pokazali zrela razmišljanja o tim dubojim i egistencijalnim pitanjima zna-nosti i vjere. Nakon ručka studenti su posjetili grad Stuttgart, i posebno Mercedes-Benz muzej. Nakon večere, mladi se se zadržali uz pjesmu i razgovor u ugodnom druženju. Susret je završio u nedjelju 29. listopada misnim slavljem u crv-ki sv. Hedwige u Stuttgart-Möhringenu. Misno slavlje predvodio je i propovijedao fra Zvonko Tolić, koje je uveličao zbor studenata. Mladi su ujedno pozvani na susret sljedeće godine u Nje-mačkoj, a o detaljima bit će na vrijeme obavi-ješteni.

METZINGEN: 20. SMOTRA CRKVENIH ZBOROVA IZ HKM U NJEMAČKOJ

Jubilarna, 20. smotra crkvenih zborova iz hrvatskih katoličkih misija (HKM) i zajednica (HKZ) u Njemačkoj, na kojoj su nastupili zbo-rovi djece i mladih, održana je u subotu, 18. stu-

denoga 2017., u crkvi Sv. Bonifacija u Metzin-genu, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni i Hrvatske katolič-ke zajednice Sv. Nikole Tavelića iz Metzingena.

inozemna pastva


Susret je započeo svečanim misnim slavljem u punoj crkvi Sv. Bonifacija, koje je predvodio domaćin, voditelj HKZ Reutlingen, Metzingen i Tübingen vlč. Ante Kulteša u zajedništvu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komdinom, dušobrižnikom u tim zajed-nicama vlč. Ivicom Zrnomte s još sedmoricom hrvatskih biskupijskih i redovničkih svećenika, koji su došli u pratnji svojih zborova zajedno s pastoralnim suradnicama redovnicama i pasto-ralnim referentima (laicima). Misnom slavlju pribivao je i generalni kunzul Generalnog kon-zulata R. Hrvatske iz Stuttgarta Slavko Novo-kmet sa suprugom.

Sve je na početku mise pozdravio vlč. Kutleša koji je okupljene pozvao na molitvu na dan 26. obljetnice tragedije grada Vukovara, Škabrnje i mnogih drugih mjesta diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U propovijedi je vlč. Ante Kul-teša kazao kako nas današnja liturgija upućuje na proslavu bazilike dvojice velikana sv. Petra i sv. Pavla. „Na vjeronauku i na misi mogli smo upoznati velike zasluge tih dvojice apostolskih prvaka, koji su dali svoj život za Isusa Krista. Današnjim danom smo također vezani za bitne činjenice i povijesne trenutke našega hrvatskog

naroda. Za nas je na poseban način važan da-našnji dan. To je sjećanje na grad Vukovar. Dok se prisjećamo grada Vukovara, trebamo se pri-sjećati i ostalih mjesta, Škabrnje, i svih drugih mjesta diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje je naš narod i naš čovjek proživljavao teš-ke trenutke svoga opstanka. Dana 18. studenoga 1991. razrušen je grad Vukovar, narod protjeran, mnogi odvedeni u zatočeništvo, a mnogi još i danas traže svoje drage. U domovini su mnogi dali svoj život za druge, za svoje bližnje. Vuko-var je za nas Hrvate i za naš hrvatski narod naj-jasniji simbol hrvatske slobode. To uvijek tre-bamo znati. Žrtve Vukovara, Škabrnje i ostalih mjesta Hrvatske i Bosne i Hercegovine nikad ne smijemo zaboraviti. Trebamo ih dostojno pošto-vavati i za njih moliti”, kazao je vlč. Kutleša, dodavši kako smo se okupili na ovom susretu da bismo uobličili susret Krista i čovjeka kroz glazbu i pjesmu. „Želimo vam, draga djeco i mladi, da kroz pjesmu date Bogu ono najljepše, a nama koji ćemo vas slušati lijepu i duhovnu poruku. Zaslužujete veliku zahvalnost, osobito svećenika i pastoralnih suradnica (redovnica) i pastoralnih suradnika (laika) kao i voditelja va-ših zborova. To je vaša žrtva i nemojte se u tome umoriti.” Misno slavlje pjesmom i glazbom je

inozemna pastva


pratio zbor mladih HKZ Metzingen, Reutlingen i Tübingen pod vodstvom Vlatke Vukašinac.

Prije početka smotre, na kojoj je sudjelova-lo četrnaest zborova, sudionice i sudionike po-zdravili su vlč. Ante Kutleša i generalni konzul Slavko Novokmet koji su im zaželjeli puno ra-dosti i uspjeha. Potom je delegat vlč. Ivica Ko-madina prije otvorenja smotre zahvalio djeci i mladima što su se odazvali na smotru u tolikom broju, posebno roditeljima koji ih dovode i vo-diteljima zborova koji s njima vježbaju.

Svaki zbor otpjevao je po dvije duhovne skladbe, a redoslijed nastupa zborova odre-dili su izvlačenjem iz košarice vlč. Kutleša, vlč. Zrno i s. Mirjam Laco. Tako su u nastav-ku nastupili zborovi iz HKM i HKZ sljedećim

redoslijedom: Ludvigsburg, Wiesbaden, Ba-lingen-Albstadt, Darmstadt, Mainz, Frankfurt, Esslingen-Nürtingen-Filderstadt-Kirchheim, Mannheim-Mosbach, Pforzheim-Bruchsal (Mittelbaden), Karlsruhe (Mittelbaden), Ingol-stadt, Ludwigshafen am Rhein, Rüsselheim i Stuttgart-Zentrum.

Nakon smotre vlč. Kutleša, vlč. Zrno i s. Mirjam Laco predali su predstavnicima zboro-va spomenice, a delegat vlč. Komadina zasluž-nima za ostvarenje smotre uz zahvalnu riječ i prigodne darove. Program su vodili Magdalena Bekavac i Ivan Tulumović iz HKZ Reutlingen. Nakon smotre u župnoj dvorani ispod crkve za sve je priređen objed. Susret je nastavljen uz pjesmu i druženje.

HKM LONDON: DUHOVNA OBNOVA I DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA

Od 18. do 19. studenog 2017. godine u Hr-vatskoj katoličkoj misiji u Londonu održana je duhovna obnova koju je predvodio preč. Doma-goj Matošević rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke. U dvodnevnom programu u londonskoj crkvi Svetoga Srca su-

dionici obnove razmatrali su nad evanđeoskim tekstovima i nastojali sebe prepoznati u njima. Razmatranje nad Ocem milosrđa bio je izvrstan uvod za obilježavanje Hrvatskog dana sjećanja na mjesta stradanja u domovinskom ratu.

inozemna pastva


U subotu 18. studenog, iz Matejevog evanđe-lja obrađena su dva teksta: susret Isusa i gubav-ca i susret Isusa i rimskog satnika. Sudionici su otkrili kako su gubavci u Isusov vrijeme, zbog svoje smrtonosne zarazne bolesti, bili izolirani i izdvojeni iz zajednice. Zdravi su ih ljudi ima-li pravo kamenovati ukoliko bi im se pokušali približiti. No, ovaj gubavca je došao Isusu s vje-rom da ga On neće kamenovati, nego prihvatiti i ozdraviti. Tako se Isus odnosi i prema nama. On nas ne sudi nego spašava. Isto iskustvo išči-tano je iz ulomka koji govori o susretu Isusa i rimskog satnika. Iako je rimski satnik bio po-ganin i neprijatelj Židovskog naroda Isus je bio sprema doći u njegov dom i ozdraviti mu drago-ga slugu. Ali sam se satnik osjeti nedostojnim i uputi Isusu poznatu molbu: „Gospodine nisam dostojan do uniđeš pod moj krov, ali samo rijeci riječ i ozdravit će sluga moj.“ Sudionici duhov-ne obnove nastojali su se otvoriti snazi Njegove ozdravljujuće riječi.

U nedjelju 19. studenog vjernici su zastali na „legendarnim“ evanđeoskim tekstom koji go-vori o povratku izgubljenog sina i milosrdnom ocu. Iako su se sudionici najviše prepoznali u mlađem, ali i starijem sinu prepoznata je poruka da su svi vjernici pozvani biti kao Otac.

U spomen na žrtvu Vukovara, Škabrnje i drugih mjesta stradanja u Domovinskom ratu u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Londonu u ne-djelju 19. studenoga sv. misu je predslavio fra

Ljubomir Šimunović, voditelj HKM Londonu suslavlju sa preč. Domagojem Matoševićem, rektorom Hrvatskog nacionalnog svetišta Maj-ke Božje Bistričke U homiliji preč. Matošević je naglasio kao što su u prispodobi o talentima odmah počeli raditi sa povjerenim talentima tako su naši hrabri branitelji odmah i odlučno prionuli obrani domovine. Iza sv. mise održan je prigodni program. Fra Ljubomir je istaknuo kako uskrsno otajstvo rasvjetljava sve naše smr-ti. Dopire do Vukovara, Škabrnje i svih drugih mjesta i osoba Lijepe naše koji su bili ljudskom mržnjom napadnuti, poniženi, pogaženi, ranje-ni, prognani, razoreni te kako nas duboke rane naše hrvatske povijesti pozivaju na zajedništvo.

Misi i komemoraciji nazočili su vojni izasla-nik brigadir Anto Zelić, te trojica Engleza hr-vatskih branitelja predvođenih Danielom Kin-gtonom, glavnim tajnik Udruge Međunarodnih Dragovoljaca Oružanih Snaga Republike Hr-vatske i Nj. E. Igor Pokaz, hrvatski veleposla-nik u Ujedinjenoj Kraljevini, koji se obratio nazočnima istaknuvši važnost prenošenja istine o Vukovaru i Domovinskom ratu. Susretljivo-šću dr. sc. Roberta Holjevca, višeg stručnog i znanstvenog suradnika sa Instituta za povijest iz Zagreba priređena je prigodna Izložba “Vuko-var 1991.” autora dr. sc. Ante Nazora, ravnatelj Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog cen-tra Domovinskog rata.

PREDSTAVLJANJE SALEZIJANSKE OSNOVNE ŠKOLE U HRVATSKOJ ŽUPI U ROSENHEIMU

Hrvatska katolička župa u Rosenheimu u Njemačkoj 18. i 19. studenog 2017. ugostila salezijance suradnike iz Mjesnog središta Ja-run, Zagreb, koji su na poziv župnika fra Frane Čugure došli predstaviti Salezijansku osnovnu školu u Zagrebu i kampanju “Izgradimo školu zajedno!”.

Susret je započeo u pastoralnim prostorija-ma crkve sv. Kvirina, gdje je predstavljen rad Salezijanske osnovne škole. Svoje iskustvo o radu škole posvjedočili su Karmela Tomašević, ravnateljica škole, don Ante Vasilj, salezijanac i

duhovnik škole, te roditelj školske djece Hinko Ivan Sečen. Tijekom predstavljanja rada škole, salezijanci suradnici zajedno su sa salezijan-skim animatorima i mladima iz Rosenheima animirali najmlađe. Organiziravši salezijanski oratorij, kroz igre i pjesmu još su se bolje upo-znali s djecom, nasmijali i lijepo proveli.

Vrhunac subotnjeg programa bila je sveta misa i klanjanje Presvetom Oltarskom Sakra-mentu, koje je predvodio don Ante Vasilj, a glazbeno animirali članovi zbora mladih Mira-bilia Dei.

inozemna pastva


inozemna pastva

Duhovno okrijepljeni druženje sa župljani-ma nastavljeno je uz agape koje su pripremile vrijedne ruke župljana.

Nedjeljnu župnu misu u crkvi Krista Kralja (njem: Christkönigkirche) predvodio je duhov-nik don Ante Vasilj, nakon čega je nastavljeno druženje s domaćinima, župljanima hrvatske župe u Rosenheimu, koji su svojim donacijama pomogli Salezijansku osnovnu školu. Salezi-janci suradnici od srca zahvaljuju svim člano-

vima Hrvatske katoličke župe u Rosenheimu na čelu sa fra Franom Čugurom na predivnom go-stoprimstvu, riječima ohrabrenja i financijskoj potpori projekta izgradnje trajnog prostora naše škole.

Više o Salezijanskoj osnovnoj školi može-te naći na stranici škole: http://os-salezijanska.skole.hr i na Facebook stranicima škole i kam-panje “Izgradimo školu zajedno!”

LUDWIGSBURG: NIKOLINJSKA PROSLAVA Proslavu blagdana sv. Nikole biskupa orga-

nizirala je u subotu, 25. studenoga 2017., Hr-vatska katolička zajednica sv. Petra i Pavla iz Ludwigsburga. Sve je u punoj dvorani „Me-hrzwerkhalle“ u Ludwigsburg-Oßweilu po-zdravio voditelj hrvatskih katoličkih zajednica Ludwigsburg i Korntal fra Ante Maleš, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, koji je izrazio radost tako velikim brode okupljenih, među kojima je bio veliki broj djece. Nakon molitve, domovina je pozdravljena himnom „Lijepa naša“, a na po-zornici su bili istaknuti njemački, hrvatski i bar-jak Hrvatske katoličke zajednice Ludwigsburg.

Uime Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Stuttgarta sudjelovala je konzulica Lada Pleše s obitelji.

Izveden je prigodni nikolinjski program. Prvi su nastupili učenici Hrvatske dopunske na-stave pod vodstvom njihove učiteljice Danijele Zubak, koja djeluje u Ludwigsburgu i Korntalu. Inače, Hrvatska škola u Ludwigsburgu djeluje u sklopu Hrvatske nastave u Baden-Württember-gu - Koordinacija Stuttgart. Učenici su izveli tri igrokaza i dvije recitacije posvećene sv. Nikoli. Nakon njih nastupila je dječja folklorna skupi-na te zajednice „Hrvatsko sunce“ pod vodstvom Anite Bilandžija i Jakoba Petričevića. Na kraju


inozemna pastva

je nastupio i dječji zbor zajednice „Slavuji“, koji broji više od sto djece, a vodi ga Monika Peter. Na orguljama je pratila njezina kći Mathilda, a na gitarama Franjo Morgan i Ivan Maljevac. Va-lja posebno istaknuti, kako je nedavno taj zbor od osamstvo zborova u izboru Klassik Radija iz Hamburga ušao u skupinu dvadeset najuspješ-

nijih zborova, a potom glasovanjem slušatelja dospio je na prestižno sedmo mjesto. Nakon što se pojavio sv. Nikola, među djecom je nastalo pravo oduševljenje. Svu je djecu potaknuo neka i nadalje ostanu dobra, te im je podijelio prigod-ne darove. U zabavnom programu nastupio je Tamburaški sastav „Barabe“ iz Velike Gorice.

MÜNCHEN: DUHOVNA OBNOVA ZA POČETAK DOŠAŠĆA U organizaciji Hrvatske katoličke župe

München od 30. studenog do 2. prosinca 2017. u župnoj Kapeli blaženog Alojzija Stepinca u München održana je duhovna obnova na temu: “Dođi, Gospodine Isuse!” Voditelj duhovne ob-nove bio je fra Ivan Matić, svećenik franjevačke Provincije sv. Ćirila i Metoda i voditelj duhov-nih obnova u Kući susreta Tabor u Samoboru. Svaku večer vjernici su imali mogućnost za sv. ispovijed od 18 sati, kada se ujedno molila i kru-nica. Slijedio je duhovni nagovor – kateheza, a potom sv. misa. Nakon svete mise bilo je kla-njanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Na duhovnoj obnovi sudjelovao je veliki broj hrvatskih vjernika a pjevanje i sviranje na obno-vi pod ravnanjem s. Nikoline Bilić animirali su članovi crkvenog zbora i Franjevačke mladeži HKŽ München.

Na početku duhovne obnove fra Ivana je pozdravio župnik fra Boris Čarić, a svim pri-sutnim vjernicima poželio da ova duhovna ob-nova bude milosno i plodno vrijeme pred sam početak došašća u kojem će otvoriti svoja srca Isusu kako bi u svojim obiteljima u tom ozračju

radosno dočekali blagdan Božića.U uvodnoj katehezi prvog dana duhovne

obnove fra Ivan je govorio o značenju vapaja “Dođi, Gospodine Isuse!” To je vapaj koji Cr-kva zaručnica, na poseban način kroz ovo vrije-me došašća koje je pred nama, upućuje svome Gospodinu.

“Maranatha! Dođi Gospodine Isuse!” završ-ni je tekst iz Knjige Otkrivenja. Vrlo je važno da ovaj vapaj bude i naš osobni vapaj, vapaj da Isus dođe u naše srce, u našu obitelj, zajednicu, tamo gdje živimo i djelujemo. Isusov dolazak je nešto najbitnije za svakoga od nas jer On može ispuniti naše dubine, iscijeliti sve naše rane, osloboditi svakoga od nas od tereta i okova ko-jima smo sputani zbog naših slabosti i grijeha.

Drugog dana duhovne obnove tema je bila «Isus oprašta i ozdravlja». Isus nam je objavio Boga kao dobrog i milosrdnog Oca punog lju-bavi prema svima nama. On nas je stvorio iz ljubavi. Tako trebamo gledati sebe i svoj život kao i život naših bližnjih. Sakrament pomirenja je na poseban način mjesto susreta s Božjim

milosrđem koje nam pripre-ma srca za radosno slavljenje Božićnog otajstva.

Tema trećeg dana bila je: “Marija, žena došašća”. Naj-ljepši ulazak u vrijeme ad-venta je po Mariji i njenom srcu. Marija je Majka Crkve koja nas na najbolji način uvodi u otajstvo utjelovljenja Sina Božjega jer je i sama bila zahvaćena snagom i silom Duha Svetoga i upravo se u njezinu krilu, u njenoj majči-noj utrobi dogodilo utjelov-


inozemna pastva

ljenje Sina Božjega. Prvu nedjelju adventa fra Ivan Matić predvodio je euharistijska slavlja u crkvi St. Michael i St. Paul u gradu Münche-nu. U propovijedima je na temelju nedjeljnog evanđelja i čitanja istaknuo važnost “bdijenja” u našem životu jer nitko od nas ne zna ni dana ni časa kada Gospodin dolazi ili kada ćemo mi doći pred lice Božje. Potaknuo je vjernike da se ne prepuste zavodljivostima ovoga svijeta koji odbacuje Božju riječ i Božju mudrost kao i kr-šćanske vrednote. Trodnevna duhovna obnova završila je susretom fra Ivana sa Framom HKŽ München koja se redovito okuplja u župi pod

vodstvom duhovnih asistenata fra Filipa Mi-mice i fra Petra Komljenovića. Fra Ivan je na ovome susretu iznio svjedočanstvo o osnivanju i djelovanju Frame u Hrvatskoj. Njegov franje-vački put obilježen je na poseban način radom s Franjevačkom mladeži, a dugi niz godina bio je u generalnoj kuriji Reda manje braće u Rimu i generalni asistent za Franjevačku mladež i Fra-njevački svjetovni red. Osim toga bavio se glaz-bom i skladanjem, a kada je riječ o Franjevačkoj mladeži treba istaknuti da je napisao i uglazbio himnu Franjevačke mladeži “Frama”.

MÜNCHEN: BOŽIĆNA PROSLAVA I NIKOLINJE Blizina Božića i radosti Božjeg utjelovljenja

sve nas potiče na zajedništvo. Upravo je u tom duhu HKŽ München organizirala u subotu, 9. prosinca 2017. tradicionalnu Božićnu proslavu u dvorani salezijanskog centra u Münchenu. Proslava je okupila veliki broj djece i mladih sa njihovim roditeljima što je pridonijelo lije-pom osjećaju božićnog obiteljskog zajedništva. Na proslavi su, među ostalima, sudjelovali i predsjednik župskog vijeća Dinko Grgić, pot-predsjednik župskog vijeća Ante Moro, konzul RH u Münchenu Mladen Nimac i konzul BiH u Münchenu Dragan Bagarić.

Na početku slavlja sve je okupljene pozdra-vio župnik fra Boris Čarić izražavajući radost okupljanja, zahvalnost u zajedništvu te usmjere-nost prema radosti Božića. Fra Boris se zahva-lio župnim skupinama koje će nastupiti u pro-gramu kao i njihovim voditeljima, svećenicima, časnim sestrama i svim djelatnicima župe. Za-hvalio se svima koji su na bilo koji način prido-nijeli organizaciji proslave: članovima župskog vijeća, odboru za proslave, darovateljima boga-te tombole kao i vrijednim domaćicama koje su za ovu prigodu pripremile kolače.

Program proslave otvorio je fra Marinko Vu-kman koji je vodio cjelovečernji program bo-žićnog slavlja.

U prvom dijelu programa dječji zbor župe Hrvatski slavuji i orkestar djece i mladih, koje je pripremala s. Nikolina Bilić, izveli su neko-liko božićnih pjesama dok su učenici Dopunske nastave u Bavarskoj recitirali božićne recitacije

i igrokaze te tako sve prisutne uveli u ozračje Božića. Nakon toga se nazočnima obratio pred-sjednik župskog vijeća Dinko Grgić, konzul RH u Münchenu Mladen Nimac i konzul BiH u Münchenu Dragan Bagarić čestitajući svima nadolazeći blagdan Božića.

Slijedio je nastup folklornih skupina djece i mladih naše župe. Folklor B kojega vode Sla-vica Tavra i Marija Vrdoljak izveo je Plesove iz okolice Bugojna - Zavrzlama i Plesove Pri-gorja; dječji folklor Bijeli golubovi u dobi 4 do 7 godina sa voditeljicom Marijom Šibenik ot-plesao je Dječji božićni splet; Folklor C (7 do 12 godina) i folklor Bijele ruže sa voditeljicama Nedom Jakić, Viktorijom Blažić i Anom Franj-ko izveli su Plesove iz Slavonije, Splitski ples i Kolo “Lika”. Na kraju je nastupila folklorna skupina mladih HKŽ München Fra Andrija Ka-čić Miošić koju vodi Ivana Pušić, Jelena Kovač i Florian Grubišin i izvela ples Zagorje.

Ovim nastupom župske skupine djece i mla-dih pokazale su kroz radost pjevanja, sviranja i plesa kako Hrvatska katolička župa München njeguje vjerski i kulturni identitet svog naroda u tuđini. Za to su ponajprije zaslužni roditelji koji se tijekom cijele godine trude dovoditi svo-ju djecu na vjeronauk, probe pjevanja, sviranja i folklora kako bi kod svoje djece razvili svijest očuvanja vjere kao i svijest očuvanja hrvatskog materinjeg jezika i bogate kulturne baštine hr-vatskog naroda.

U drugom dijelu programa nastupio je vokal-no-instrumentalni mandolinski sastav Barun iz


Svete Nedjelje pokraj Zagreba. Članovi sastava su izveli nekoliko božićnih i svjetovnih skladbi.

I ove je godine božićno slavlje imalo dobro-tvorni karakter. Cjelokupni prihod dobrotvorne tombole namijenjen je pomoći siromašnim obi-teljima s brojnom djecom u Domovini. U za-bavnom dijelu programa nastupio je band “Do-uble M” iz Stuttgarta.

Idućega dana, u nedjelju 10. prosinca, na-kon svečanog euharistijskog slavlja u crkvi St. Paul na Theresienwiese, koju je predvodio du-šobrižnik fra Filip Mimica, održano je slavlje

Nikolinja za najmlađe župljane HKŽ München. Nakon misnog blagoslova župnik fra Boris je pozvao djecu da se okupe oko oltara gdje su ne-strpljivo čekali dolazak sv. Nikole. Njegov ulaz u crkvu popratio je pjesmom dječji zbor Hrvat-ski slavuji uz pratnju orkestra. Sv. Nikola je uza zvukove zvončića došao radosno među djecu i uputio im riječi pozdrava i poticaja da u svom odrastanju uvijek nastoje živjeti poruku Božića u svojim obiteljima. Zatim je uz pomoć svojih pomoćnika podijelio oko 750 poklona dobrim i radosnim mališanima.

OFFENBACH: ADVENTSKI SUSRET MLADIHU petak, 8. prosinca 2017., na blagdan

Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije, u prostorijama Hrvatske katoličke zajednice Offenbach na Majni održan je adventski sus-ret mladih. Tema susreta bila je “Mir vam svoj dajem”. U pripremi za Božić ove zajednice posebnu pažnju zaslužuju mladi, koji su se rado odazvali ovom susretu. Na programu je bila mogućnost za sv. ispovijed.

Župnik njemačke župe Eltvile na Rajni don Robert Nandkisore održao je mladima katehezu o Isusu suputniku našega zemaljskog života i njegovu miru. Kateheza je uvela i pripremi-la mlade za središnji događaj večeri, za svetu misu, koju je predvodio don Mario Lukes, ka-pelan u njemačkoj župi u susjednom Hanau. Don Mario je u propovijedi naglasio da nema mira bez Boga, spomenuvši konkretne nemire i nerede u našem okruženju i u svijetu koji nas okružuje. Na misi je pjevao band mladih Hrvat-ske katolike zajednice Offenbach “Život” koji su predvodili Danijel Živković i Nikola Jažo.

Poslije sv. mise dvoje bivših ovisnika o drogi iz zajednice Cenacolo, koji danas žive u spome-nutom Eltville, Hrvatica Ana i Ruskinja Maria, svjedočile su o svom životu prije droge, u drogi i poslije droge i to što je vjera u Isusa Krista značila na njihovu putu uskrsnuća na novi život. Mladi su pozorno upijali svaku riječ, osjetivši se dirnutima u određenim točkama svjedočanstva.

Voditeljica susreta Katarina Suton zahvalila je svima koji su sudjelovali na ovom susretu i svima koji su doprinijeli organizaciji susreta, na čelu sa župnikom fra Tomislavom Dukićem i predsjednikom župskog vijeća Milijanom Ivankovićem.

Nakon duhovno-religioznog dijela susret je nastavljen zajedničkim druženjem uz domaće specijalitete i slastice, uz pjesmu tamburaša za-jednice uz ples sve do pola noći. Mladi su se razišli povezani u vjeri i ljubavi, vrlo zadovoljni ovim susretom.


OFS I FRAMA

HODOČAŠĆE ZADARSKO-ŠIBENSKOGA PODRUČNOG BRATSTVA OFS-A U NACIONALNO SVETIŠTE SV. NIKOLE TAVELIĆA

Zadarsko-šibensko područno bratstvo Fra-njevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Nikola Tavelić“ sa sjedištem u Zadru broji 10 mjesnih bratstava sa 141 trajno zavjetovana člana, 16 privremeno zavjetovanih i 45 članova u po-četnoj formaciji. Tri su bratstva u nastajanju, Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Ante Padovanski“, Šibenik – Šubićevac, Mjesno bratstvo „Sv. Mi-hovil“, Lišane Ostrovičke i Mjesno bratstvo OFS-a „Gospa od Anđela“, Karin. Sv. Nikola Tavelić je zaštitnik Zadarsko-šibenskog područ-nog bratstva OFS-a.

Zadarsko-šibensko područno bratstvo Fra-njevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Nikola Tavelić“ hodočastilo je, u sklopu velike devet-nice i nadolazećega blagdana prvoga hrvatskog kanoniziranog sveca, u Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića u Šibeniku, u petak, 13. listopada 2017.

Prema Zakoniku kanonskoga prava hodoča-šća su sastavni element pojma svetište: „Nazi-vom svetište označuje se crkva ili drugo sveto mjesto kamo mnogobrojni vjernici, iz osobita razloga pobožnosti, hodočaste s odobrenjem mjesnog ordinarija“ (kan. 1230). Dakle, hodo-čašće, to sveopće religiozno iskustvo, jest tipi-čan izražaj pučke pobožnosti, usko povezan sa svetištem, a čiji život tvori njegovu nezaobila-znu sastojnicu. Hodočasnik treba svetište i sve-tište treba hodočasnika.

Otkad je Isus u sebi ispunio otajstvo Hra-ma (usp. Iv 2, 22-23) i s ovoga svijeta prešao k Ocu (usp. Iv 13, 1), ispunjujući u svojoj oso-bi konačan izlazak, za učenike ne postoji više neko obvezatno hodočašće. Čitav je njihov ži-vot hodočašće prema nebeskom svetištu i sama Crkva zna da je „hodočasnica na zemlji“. Ipak je Crkva – zbog postojećega suglasja između Kristova nauka i duhovnih vrijednosti hodoča-šća – ovaj oblik pobožnosti smatrala ne samo zakonitim, već ga je tijekom stoljeća i poticala.

Dakle, bez obzira na promjene tijekom sto-ljeća, hodočašće i u našem vremenu čuva bitne oznake koje su odredile njegovu duhovnost, a to su eshatološka, pokornička, slavljenička, bogo-

štovna, apostolska i zajedničarska dimenzija (Di-rektorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji, br. 286.).

Program hodočašća Područnog bratstva OFS-a odvijao se ovim slijedom:

u 18 sati članovi Područnog OFS-a molili su krunicu potom Molitvenu devetnicu, a u 19 sati slavili su misu koju je predslavio fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije duhov-nih asistenata Zadarsko-šibenskoga područ-nog bratstva OFS-a. Koncelebrirali su fra Ivan Bradarić, OFMCon, gvardijan, fra Augustin Kordić, OFMCon, duhovni asistent Mjesnoga bratstva OFS-a „sv. Frano“, Šibenik; fra Mario Radman, OFM, (gvardijan i župnik), duhovni asistent Mjesnoga bratstva OFS-a „Sv. Ante Pa-dovanski“, Šibenik – Šubićevac (u nastajanju) i fra Damir Ćiro Ćikara, (župnik) duhovni asi-stent Mjesnoga bratstva OFS-a „Gospa Ružari-ca“, Drniš.

Za vrijeme misnog slavlja pjevao je Zbor Franjevačkoga samostana sv. Frane.

Sve prisutne članove Područnog OFS-a po-zdravio je na početku mise gvardijan fra Ivica. Fra Stipe je iznio u svojoj propovijedi, „teolo-giju mučeništva“ kao bitnu označnicu iz cje-lokupnoga života i rada sv. Nikole Tavelića, pozajmljujući misao od Drugoga vatikanskog koncila i od hrvatskoga franjevca kapucina fra Tomislava Šagi Bunića, OFMCap. Drugi vati-kanski koncil o mučeništvu govori unutar nauke o ljubavi. Koncil tvrdi da je „oznaka istinskog učenika Kristova ljubav i prema Bogu i prema bližnjemu“, pa nadovezuje: „Budući da je Isus, Sin Božji, svoju ljubav očitovao time što je svoj život položio za nas, nitko nema veće ljubavi od onoga tko položi svoj život za njega i za svoju braću“ (usp. 1 Iv 3, 16; Iv 15, 13). Koncil muče-ništvo naziva „najvećim svjedočenjem ljubavi“ (Lumen gentium, 42). To je od temeljne važ-nosti da se shvati istinska bit mučeništva. Ono proizlazi iz ljubavi, ono je iskaz i izraz najviše ljubavi prema Kristu. Često se kaže da je mu-čenik čovjek koji je dao život za svoju ideju. Ili uopće za neku veliku i vrijednu ideju. U stvari mučenik u pravom kršćanskom smislu je čovjek


ofs i frama

koji je dao život za jednu osobu, za Krista. Veli se u teologiji: za vjeru, za koju vjersku istinu, ili za koju kršćansku krepost. To se može tako reći, ali se mučeništvo ipak usidruje u onome što je rekao veliki mučenik iz početka II. stolje-ća, sv. Ignacije Antiohijski: „Da Isusa Krista do-stignem“ i „da se u Isusu Kristu nađem“. Krist je bio mučenik Božji u najčistijem i najpotpu-nijem smislu, svjedok Oca nebeskoga. Drugi mučenici se više ili manje približuju Kristu. Ipak da bismo mogli u njima vidjeti mučenike, moraju biti slobodni od fanatizma, od nepraved-nosti i od svjesnoga grešnog afirmiranja sebe ili svojih zemaljskih interesa. Male sjene koje dje-lomično mogu zamračiti njihovo svjedočanstvo ne smetaju da oni mogu biti istinski mučenici i nosioci Kristova spasenja kao svjedoci da je ljubav Božja uvijek živa i da je jača od smrti.

Bitna razlika između fanatika i mučenika jest u tome što fanatik mrzi, a mučenik ne zna za mržnju. Mučenik je uvijek mučenik iz ljubavi i s ljubavlju, pa makar kod toga postojale i sitne slabosti.

„Od nas (članova Područnog bratstva OFS-a) se možda neće tražiti mučeništvo u krvi, ali će se sigurno tražiti svjedočanstvo dosljednosti i stalnosti u izvršavanju krsnih obećanja koja smo obnovili i potvrdili zavjetovanjem u OFS-u. Snagom zavjetovanja Pravilo i primjena koju daju Generalne konstitucije moraju predstavlja-ti za svakoga od nas čvrstu točku svakodnev-noga iskustva polazeći od specifičnoga poziva i točno određenoga identiteta. Na toj osnovi treba ponovno ‘preraditi’ našu egzistenciju i pronaći projekt života (franjevačku evanđeosku korjeni-tost) i mjesto crkvenoga zajedništva (bratstvo) na kojima će biti moguće odčitati zašto i kako živjeti, ljubiti i trpjeti (Generalne konstitucije čl. 10)“, zaključno je rekao fra Stipe.

Nakon popričesne molitve prisutni članovi Područnog OFS-a obnovili su svoje zavjete, predvođeni Svemirkom Matić, OFS, područ-

nom ministrom (Obnova zavjeta, Obrednik Franjevačkoga svjetovnog reda, br. 49.).

Potom je Svemirka, područna ministra upu-tila uime Područnog vijeća i svih članova Po-dručnog Bratstva te svoje osobno ime zahvalni-cu ovim riječima: „Draga braćo i sestre, u ime Zadarsko-šibenskoga područnog bratstva OFS-a želim čestitati nadolazeći blagdan našega za-štitnika sv. Nikole Tavelića.

U želji i nastojanju budimo nositelji mira i svjesni da taj mir treba neprestano graditi. Na-stojmo tražiti putove jedinstva i bratske sloge kroz dijalog, pouzdavajući se u nazočnost bo-žanske klice koja je u čovjeku i u preobražajnu moć ljubavi i praštanja.

Pronađimo način i preuzmimo brigu za pro-širenje bratstava kao i naše franjevačke mladeži. Zajedno ih pratimo na njihovom putu ljudskog i duhovnog rasta. Ujedno želim zahvaliti braći sve-ćenicima-franjevcima za duhovnu i pastoralnu brigu u OFS-u i FRAM-i, fra Stipi Nimcu, OFM, fra Augustinu Kordiću, OFMConv, područnim duhovnim asistentima i mjesnim duhovnim asi-stentima naših mjesnih bratstava. Pozdravljam ovdje nazočne duhovne asistente fra Damira Ćiru Ćikaru, OFM i fra Maria Radmana, OFM. Hvala gvardijanu fra Ivanu Bradariću, OFMCon koji nas je pozvao prošle godine da jedan od de-vet petaka hodočastimo prigodom blagdana sv. Nikole Tavelića u njegovo svetište, ovdje u Šibe-nik. Na tom putu zajedništva cijele Franjevačke obitelji zagovarali nas kod Gospodina, sv. Nikola Tavelić, sv. Elizabeta, sv. Ljudevit, sv. Klara, sv. Franjo i draga Gospa! Mir i dobro!“

Na kraju, slavlja mise svim hodočasnicama Područnog OFS-a zahvalio je gvardijan fra Ivan i pozvao na razgledanje samostanskog muzeja te pozvao u samostansku dvoranu na agape koji su pripremili članovi Mjesnoga bratstva „Sv. Frano“, Šibenik. Sveta misa i obnova zavjeta bili su u izravnom radijskom prijenosu u pro-gramu Radio Marije.

MAKARSKA: IZBORNI KAPITUL OFS-A Izbornim kapitulom mjesnoga bratstva pred-

sjedala je Mila Šuto, OFS, područna ministra, a nazočio je i fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata.

U slijedu programa izbornoga kapitula Anka Klarić, OFS, ministra Mjesnoga bratstva OFS-a podnijela je „Izvješće“ o životu i radu istoga Bratstva za trajanja njezina mandata (2014.-


ofs i frama

2017.). Istaknula je postupno privikavanje na novi preustroj OFS-a koji je započeo u Hrvat-skoj od 2000. godine, strukturiran na međuna-rodnoj, nacionalnoj, područnoj i mjesnoj razini. Isto tako, praćenje najnovijih smjernica crkve-nog učiteljstva u svezi života i djelovanja OFS-a na svim spomenutim razinama... Sudjelovanje na kapitulima, sjednicama, skupštinama i semi-narima za trajnu formaciju na višim razinama. Vjerom u Boga i zagovorom sv. Franje Asiško-ga, Područnog vijeća OFS-a, uz pomoć braće franjevaca (OFM) u Makarskoj, Anka, mjesna ministra je uvjerena da će trenutne poteškoće biti prebrođene. Spomenula je jako bogatu po-vijest OFS-a na području Makarskog primorja [prvi spomen OFS-a u Makarskoj datira iz 1502. godine, u: Bazilije Pandžić, „Izvještaj Makar-ske biskupije u Vatikanskom arhivu“, Nova et vetera, 30(1980.), br. 1. str. 85.]. Posebno je istaknula djelovanje sluge Božjega fra Ante An-tića, koji je kao dugogodišnji magistar franje-vačkih bogoslova i profesor Franjevačke visoke bogoslovije vodio mnoge osobe, a u tri navrata bio je upravitelj (danas duhovni asistent) OFS-a (prije „Franjevački treći red“) u Makarskoj. I kad nije bio upravitelj, bio je duhovni vođa mnogim trećoredicama, među kojima su se isticale učiteljice u pučkim školama ne samo u Makarskom primorju, nego i šire (Anka Bebić, Anka Staničić i druge). S dubokim poštovanjem spomenula je još dvojicu duhovnih asistenata: pok. fra Karla Jurišića koji je bio duhovni asi-stent preko 30 godina i pok. fra Vladu Tadića, koji je zdušno radio. Fra Vlado je objavljivao i Bilten Franjevačkoga svjetovnog reda „Seraf-sko zajedništvo“ kojemu je bio i glavni urednik (prvi broj objavljen 2000.). Potom je spomenula pastoralne pohode fra Ante Babića koji je tada vršio službu područnog duhovnog asistenta. Izrekla je i zahvalnicu fratrima u samostanu na čelu s gvadijanom i duhovnim asistentom fra Antom Čovo. Uključila je u zahvalnicu i pre-minule članove OFS-a i sve one koji su ostavili duboki trag svojega ljudsko-kršćanskoga i fra-njevačkoga svjedočenja u OFS-u u Makarskoj.

Potom je područna ministra Mila održala pre-davanje „Vođenje i animacija bratstva“. Svoje predavanje ministra je temeljila na predavanju

generalnog ministra Tibora Krausera. Isto tako, dotaknula se i „Instrumentum laboris“, najno-vijega dokumenta koji također obrađuje temu „Kako upravljati redom kao što je OFS“. Isti će dokument biti raspravljen i potvrđen na Među-narodnom kapitulu (4.-11. studenoga 2017.) u Rimu. Dokument stavlja na prvo mjesto i kao prioritet „formaciju“ u OFS-u.

Fra Stipe je stavio maglasak na potrebu redo-vitih bratskih i pastoralnih pohoda kako to sa-vjetuju smjernice OFS-a. Nadalje, dotaknuo je i jednu od najznačajnijih temeljnih tema, a to je „fraternitas“ (bratstvo). Istaknuo je da poput sv. Franje, našega utemeljitelja, gradimo i izgrađu-jemo bratstvo te neprestano zahvaljujemo Bogu što nam je darovao braću i sestre.

Izborni dio kapitula započeo je zazivom Duha Svetoga i čitanjem biblijskoga teksta koji ističe Isusovo „načelo služenja braći i sestrama“ (Iv 13, 1-17). Potom je Mila, OFS, područna ministra, predsjedateljica kapitula, molila moli-tvu „Svemogući, presveti, …“

Nakon molitve uslijedio je izbor prema odredbama Generalnih Konstitucija OFS-a (GK, čl. 76-80).

Izabrani su na trogodišnji mandat 2017.–2020.:Ivana Jurišić, OFS, ministraJelena Šerka, OFS, zamjenica ministreAnka Klarić, OFS, tajnica i povjerenica za formacijuMarija Čugelj, OFS, blagajnicaČlan Vijeća OFS-a je i fra Ante Čovo, OFM, (gvardijan) duhovni asistent

Nakon izbora izabrani su potvrdili svoje fra-njevačko zvanje i svoju spremnost na služenje te zajednički izrekli molitvu „Predobri Bože, …“

Nakon potvrde svoga franjevačkog zvanja i svoje spremnosti na služenje novoizabranih fra Stipe, OFM, predsjednik Konferencije po-dručnih duhovnih asistenata, podijelio je svima blagoslov svetoga našega oca Franje (Obrednik OFS-a, str. 23.).


ofs i frama

MIRLOVIĆ-ZAGORA: TRAJNO ZAVJETOVANJE U OFS-U Slavlje trajnog zavjetovanja u Mjesnom brat-

stvu Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Ivan Pavao II.“ Mirlović-Zagora proslavljeno je na uočnicu blagdana sv. Ivana Pavla II. u subo-tu, 21. listopada 2017. u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije s početkom u 14 sati.

Zaštinik Mjesnoga bratstva OFS-a u Mirlo-vić-Zagori je sv. Ivan Pavao II. (1920. – 2005.). Blagdan sv. Ivana Pavla II. slavi se 22. listopa-da, na dan kad je održao prvu misu kao papa (izabran je za papu 16. listopada 1978.)

Misu i obred trajnog zavjetovanja je predsla-vio i propovijedao fra Stipe Nimac, OFM, pred-sjednik Konferencije područnih duhovnih asi-stenata Zadarsko-šibenskog područnog OFS-a „Sv. Nikola Tavelić“ (Zadar). Koncelebrirao je fra Ivan Čupić, OFM (župnik i definitor) duhov-ni asistent.

Trajno su se zavjetovale: Nada Matas, OFS i Gordana Nakić, OFS. Zavjete je u ime Crkve i OFS-a primila Vica Sudar, OFS, ministra, a fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije

područnih duhovnih asistenata potvrdio. Ulogu svjedoka za vrijeme trajnog zavjetovanja vršile su Janja Bulat, OFS i Marija Bulat, OFS.

Fra Stipe je u propovijedi predočio poziv i poslanje OFS-a (svjetovnog franjevca i svje-tovne franjevke), služeći se „prvim poglavljem Generalnih konstitucija OFS-a“ koje je naslov-ljeno „Franjevački svjetovni red“:

„Svi su vjernici pozvani na svetost te imaju pravo, u zajedništvu s Crkvom, slijediti vlastiti duhovni put. U Crkvi postoje mnoge duhovne obitelji s različitim karizmama. U te se obite-lji ubraja Franjevačka obitelj koja, u različitim svojim ograncima, priznaje kao oca, nadahni-telja i uzor sv. Franju Asiškog. U Franjevačkoj obitelji od samih početaka Franjevački svje-tovni red ima svoje mjesto. On je uobličen u uređenu cjelinu svih katoličkih bratstava kojih se članovi, potaknuti Duhom Svetim, zavjeto-vanjem obvezuju živjeti Evanđelje poput sv. Franje u svome svjetovnom staležu opslužujući Pravilo potvrđeno od Crkve.


ofs i frama

Snagom pripadnosti istoj duhovnoj obite-lji Sveta Stolica povjerila je pastoralnu skrb i duhovnu asistenciju Franjevačkoga svjetovnog reda Prvome franjevačkome redu i Trećemu sa-mostanskom redu (TOR). To su ‘ustanove’ ko-jima pripada ‘altius moderamen’ (više vodstvo) o kojem govori kan. 303 Zakonika kanonskoga prava.

Franjevački svjetovni red (OFS) jest u Crkvi javno društvo. Raščlanjuje se u bratstva na ra-zličitim razinama: mjesnoj, područnoj, nacio-nalnoj i međunarodnoj. Ona pojedinačno imaju pravnu osobnost u Crkvi.“ (GK, čl. 1.)

„Poziv Franjevačkoga svjetovnog reda jest specifični poziv koji prožima život i apostolski rad svojih članova. Stoga mu ne mogu pripadati oni koji su trajnom obvezom vezani uz drugu redovničku obitelj ili ustanovu posvećenoga ži-vota.

OFS je otvoren vjernicima različitih staleža. Njemu mogu pripadati: laici (muškarci i žene); svjetovni klerici (đakoni, svećenici i biskupi).“ (GK, čl. 2) „Svjetovnost jest karakteristika du-hovnosti i apostolskoga života pripadnika OFS-a. Njihova se svjetovnost, u pozivu i apostol-skome životu, ostvaruje u skladu s uvjetima pojedinog staleža: za laike: njihovim doprino-som izgradnji kraljevstva Božjega nazočnošću u vremenitim stvarnostima i vremenitim djelat-nostima; za svjetovne klerike: služenjem Božje-mu narodu, kako je njima vlastito, u zajedništvu s biskupom i prezbiterijem.

I jedni i drugi nadahnjuju se evanđeoskim opredjeljenjem sv. Franje Asiškoga obvezujući se da će nastaviti njegovo poslanje zajedno s drugim pripadnicima Franjevačke obitelji.

Poziv OFS-a jest poziv živjeti evanđelje u bratskome zajedništvu. U tu se svrhu članovi OFS-a ujedinjuju u crkvene zajednice koje se zovu bratstva.“ (GK, čl. 3.) „OFS se upravlja općim crkvenim i vlastitim pravom: Pravilom, Konstitucijama, Obrednikom i posebnim statu-tima.

Pravilo utvrđuje narav, svrhu i duh OFS-a.Konstitucije imaju za cilj: primijeniti Pra-

vilo; konkretno naznačiti: uvjete za pripadnost OFS-u, njegovu upravu, organizaciju života

bratstva i sjedište bratstva.“ (GK, čl. 4.) „Au-tentično tumačenje Pravila i Konstitucija pridr-žano je Svetoj Stolici. Za praktično tumačenje Konstitucija u cilju usklađivanja primjene na različita geografska i kulturna područja i na ra-zličite razine Reda nadležan je generalni kapitul OFS-a.

Za tumačenje posebnih točaka o kojima treba donijeti pravodobnu odluku nadležno je Predsjedništvo Međunarodnoga vijeća OFS-a (MVOFS). To tumačenje vrijedi do sljedećega generalnog kapitula.“ (GK, čl. 5.)

„Međunarodno bratstvo OFS-a ima vlastiti statut odobren od generalnog kapitula. Nacio-nalna bratstva imaju vlastite statute koje odo-brava Predsjedništvo MVOFS-a. Područna i mjesna bratstva mogu imati vlastite statute koje odobrava vijeće više razine.“ (GK, čl. 6.) „Do-kida se sve što se protivi ovim Konstitucijama.“ (GK, čl. 7.)

Fra Stipe je, na kraju, zaključio: „Nadahnju-jući se na primjeru i na spisima sv. Franje, i na-dasve milošću Duha Svetoga, neka braća svaki dan s vjerom žive veliki dar što nam ga je Krist darovao: objavu Očevu. Neka tu vjeru svjedoče pred ljudima: u obiteljskome životu; na poslu; u radosti i trpljenjima; u susretu s ljudima koji su svi braća u istome Ocu; u prisutnosti i sudjelo-vanju u društvenom životu; u bratskom odnosu sa svim stvorenjima.“ (usp. GK, čl. 12.)

Slavlju trajnog zavjetovanja nazočili su i predstavnici Mjesnih bratstava OFS-a Drniša i Krapanj-Brodarica: Kata Brakus, OFS, mini-stra i Anita Močić, OFS, područna animatorica za Framu (Mjesno bratstvo OFS-a „Gospa od Ružarija“, Drniš); Marija Marić, OFS, ministra, Marija Jaram, OFS, zamjenica ministre, Ante Labor, OFS, tajnik i Antonijo Marić, OFS (Mje-sno bratstvo OFS-a „Uzvišenje Svetoga Križa“, Krapanj-Brodarica).

Nakon slavlja Vica Sudar, ministra istaknula je, uz čestitku slavljenicama, da je slavlje traj-nih zavjeta veliki događaj za OFS u Mirlović-Zagori, te zaključila:„Zahvalna sam Bogu, Gos-pi i sv. Franji za sve milosti kojim nas darivaju. Pozvani smo i poslani da te iste darove posredu-jemo u svojoj sredini.“

Potom je Anita Močić, OFS, područna ani-


ofs i frama

matorica za Framu, uime Područnog Vijeća OFS-a i Svemirke Matić, OFS, područne mini-stre uputila svoju čestitku i naglasila u kojem god se Mjesnom bratstvu OFS-a događaju slav-lja trajnog zavjetovanja znači da taj OFS ima budućnost. Čestitam. Gospodin vam dao mir.

Fra Ivan, duhovni asistent, u svojoj čestitci i zahvalnici napomenuo je: „OFS je dar unutar Crkve i Franjevačke obitelji. Isto tako i u žu-pnoj zajednici. Njegov je poziv i poslanje ži-vjeti evanđelje po uzoru sv. Franje Asiškoga, u zajedništvu s Crkvom i u Crkvi, u svijetu i za svijet u službi Kraljevstva Božjega...

Nada i Gordana trajno zavjetovane uz za-hvalnicu Bogu, Gospi i sv. Franji gostima i svim članovima OFS-a „Sv. Ivan Pavao II.“ te fra Ivanu, duhovnom asistentu posvjedočile su da je kršćanstvo vjera svjedoka i vjera u svjedoke. Zašto su se opredijelile za služenje Bogu i čo-vjeku unutar OFS-a? – Zato jer su imale u svo-jim obiteljima „troćeredce/trećoredkinje“ koji su ostavili trajne tragove služenja u našoj župi. Svjedočenje kršćanske vjere njih i današnjih članova OFS-a te život, rad i svjedočenje vjere

našega župnika fra Ivana bili su poticaj da su se opredijelile za službu Bogu, našoj Crkvi i naše-mu narodu. Hvala. „Nastavljamo navješćujući evanđelje po uzoru sv. Franje i poput mnogih nekadašnjih i današnjih svjetovnih franjevaca i svjetovnih franjevki.“

Vijeće Mjesnoga bratstva OFS-a „Sv. Ivan Pavao II.“, Mirlović-Zagora, 2016.-2019.Vica Sudar, OFS, ministraDane Nakić, OFS, zamjenik ministreDamir Braica, OFS, tajnikStanko Sudar, OFS, blagajnikNevenka Bulat, OFS, povjerenica za formacijuMarija Bulat, OFS, animatorica za FramuFra Ivan Čupić, OFM, duhovni asistent

Poslije slavlja trajnoga zavjetovanja bio je agape u župnoj dvorani koji su priredili članovi Mjesnoga bratstva OFS-a „Sv. Ivan Pavao II.“

Proslavu blagdana Sv. Ivana Pavla II., za-štitnika Mjesnoga bratstva OFS-a Mirlović-Zagora, i slavlje trajnog zavjetovanja slikom je „zabilježila“ Anita Močić, OFS, područna ani-matorica za Framu.

SPLIT: ODRŽANA SKUPŠTINA PODRUČNOG BRATSTVA FRAME Na redovitoj jesenskoj, ujedno osmoj izbor-

noj skupštini Franjevačke mladeži iz Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva održanoj u subotu 21. listopada 2017. u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu, izabrano je novo vodstvo bratstva Franjevačke mladeži u Hrvatskoj.

Nakon pozdravnih riječi koje je pristiglim framašima uputila dosadašnja područna pred-sjednica Matea Lončar iz Frame Podbablje, započela je molitva i duhovni nagovor koji je predvodio područni duhovni asistent fra Josip Repeša, a nakon rada po grupama u koji je po-seban naglasak stavljen na povezanost mjesnih bratstva u Splitsko-dubrovačkom području te poboljšanje komunikacije između bratstava, duhovnih asistenata i OFS-a, započeo je izbor-ni dio Skupštine kojem su predsjedale članice Nacionalnog vijeća Frame: Anamarija Toma-šević, predsjednica zatim Marijana Mijatović, potpredsjednica i Dijana Krišto, nacionalna taj-nica, a potom je 26 framaša, predstavnika mje-

snih bratstava Frame, uz nazočnost duhovnih asistenata fra Josipa Repeše, fra Miljenka Vra-beca i domaćina fra Ante Bešlića izabrali novo vodstvo.

Za predsjednicu područnog bratstva izabrana je Tereza Marković iz Frame Gospe od Zdravlja u Splitu, a za njezinog zamjenika Luka Grgić iz mjesnog bratstva Frame Metković. Nova vodi-teljica formacije je Zrinka Magazinović iz Fra-me Gospe od Pojišana-Split, tajnica Tea Obši-vač iz Frame Metković te blagajnik Krešimir Ruić iz Frame Gospe od Pojišana-Split.

Skupštini je nazočila i područna ministra Franjevačkog svjetovnog reda Mila Šuto, a ci-jeli program završio je zajedničkom molitvom i blagoslovom nacionalnog duhovnoh asistenta fra Miljenka Vrabeca.

Dosadašnjem regionalnom vijeću Frame na čelu sa Mateom Lončar od srca zahvaljujemo za dosadašnji rad a novom vijeću želimo obilje blagoslova i uspjeha u radu.


ofs i frama

MUNCHEN: OBRED OBEĆANJA I PRIMANJA U FRAMI HKŽ MÜNCHEN

Središnja sveta misa za Hrvate u crkvi St. Michael bila je u nedjelju 22. listopada na poseban način ispunjena mladima koji su se okupili na eu-haristijsko slavlje prigodom primanja i obećanja u Franjevačku mladež - Framu HKŽ München. Svečanu svetu misu predvodio je župnik fra Bo-ris Čarić uz asistenciju đakona Mate Kutleše. Kroz obrede mlade su vodili njihovi duhovni asi-stenti fra Filip Mimica i fra Petar Komljenović.

U propovijedi fra Boris je istaknuo: “Danas Crkva slavi misijsku nedjelju kojom u prvi plan stavlja misionarsko svjedočansko djelovanje Crkve osobito među siromašnima i potlačenima. Upravo na današnju nedjelju sedamdesetšestero mladih naše župe žele biti primljeni u Franje-vačku mladež ili dati obećanja. Ovim činom oni žele biti misionarski kvasac u našoj zajednici nasljedujući stope serafskog oca Franje, koji je cijeli svoj život živio postavljajući pitanje Gospodinu: Što želiš da ja učinim? Odgovor s križa mu je bio: Idi popravi moju Crkvu. Upra-vo misionarsko djelovanje kao i pripadnost Fra-njevačkoj mladeži poziv je na neprestanu ob-novu svojega srca koje će uvijek biti spremno

darovati radost Kristova Evanđelja bližnjima.” Nakon propovijedi četrdesetšestero mladića i djevojaka uvedeno je u Franjevačku mladež, a tridesetero njih dalo je svoja obećanja te su time posvjedočili cijeloj župnoj zajednici kako svoju mladost žele posvetiti Kristu po uzoru na sve-tog Franju. Predsjednik Frame Petar Bagarić i župnik fra Boris predvodili su obred uvođenja i obećanja. Pjevanje na svetoj misi animirao je mješoviti župski zbor uz pratnju orkestra mladih. Poslije svete mise uslijedilo je čestitanje i zajed-ničko fotografiranje, a potom ručak i druženje. Večer uoči obreda obećanja i primanja u Fra-mu u Kapeli blaženog Alojzija Stepinca održan je duhovno-meditativni koncert pod nazivom ‘Večer slavljenja’ na kojem su nastupili gosti iz Landshuta - hrvatski glazbeni sastav mladih Quo vadis i zbor Franjevačke mladeži naše župe. Mladi su svojim nastupom i izvođenjem oduše-vili prisutne i pokazali kako se Gospodina slavi jednostavnošću izvedbe, srcem i cijelim bićem. Tijekom koncerta prikazan je i kratki film kao presjek djelovanja Frame HKŽ München.

ODRŽANA ČETVRTA SJEDNICA PODRUČNOGA VIJEĆA OFS-A U subotu, 28. listopada 2017., u dvorani

Franjevačkoga kapucinskog samostana Gospe od Pojišana održana je četvrta sjednica Vijeća OFS-a Splitsko-dubrovačkoga područnog brat-stva „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ pod pred-sjedanjem Mile Šuto, područne ministre.

Na sjednici su, uz Milu, područnu ministru, bili prisutni Ivana Lešina, područna tajnica, Ja-sna Šabić, područna blagajnica, Angela Koštro, područna povjerenica za formaciju, Dragu-tin Koštro, područni povjerenik za nazočnost i djelovanje u svijetu i područni povjerenik za komunikaciju i informiranje, Mara Ljubić, po-dručna vijećnica, Zdenka Filipović Grčić, po-dručna vijećnica, fra Stipe Nimac, OFM, pred-sjenik Konferencije područnih DA i fra Drago Vrhovac, OFMCap, područni duhovni asistent.

Radni dio sjednice započeo je misom u sve-tištu Gospe od Pojišana koju je predslavio fra

Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije područnih asistenata.

Potom je rad područnoga Vijeća nastavljen u samostanskoj dvorani. Na samom početku sjed-nice sve prisutne pozdravila je Mila, područna ministra i fra Drago Vrhovac, OFMCap, po-dručni duhovni asistent.

Ivana Lešina, područna tajnica pročitala je zapisnik treće sjednice područnoga vijeća OFS-a koja je održana u subotu, 11. ožujka 2017. u samostanu Gospe od zdravlja u Splitu. Zapisnik je jednoglasno prihvaćen.

Mila, područna ministra izvjestila je o radu Splitsko-drubrovačkoga područnog OFS-a za razdoblje od srpnja 2016. do srpnja 2017. go-dine: Osnovni statistički podaci o Područnom bratstvu OFS-a; potom o aktivnostima na naci-onalnoj razni; aktivnostima na područnoj razini; aktivnostima na mjesnoj razini, o Formaciji kao


ofs i frama

prioritetu, o odnosu i suradnji OFS-a i Frame na područnoj razini, o poteškoćama i problemima te o perspektivama u Područnom bratstvu.

Nadalje je istaknula da Splitsko–dubrovačko područno bratstvo OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ sa sjedištem u Splitu broji 24 mjesna bratstva OFS-a:

U Splitu 5 bratstava: MB „Gospa od zdravlja“, Split-Dobri; MB „Gospa od Pjišana“, Split-Pojišan; MB „Sveta Obitelj“, Split-Sukoi-šan; MB „Sv. Frane“, Split-Obala i MB „Blago-vijest“, Split-Trstenik.

U Imotskoj krajini 6 bratstava: MB “Sv. Frane Asiški“, Imotski; MB „Sv. Leopold Bog-dan Mandić“, Zmijavci; MB „Sv. Klara“, Pod-bablje; MB „Rane sv. Frane Asiškoga“, Prolo-žac; MB „Sv.Roko“, Vinjani i MB „Svi sveti Franjevačkoga reda“, Runović.

U Sinju 1 bratstvo: MB „Čudotvorna Gos-pa Sinjska“, Sinj.

Na dubrovačkom području 4 bratstva: MB „Mala Braća“, Dubrovnik; MB „Sv. Josip“, Lapad, MB “Uznesenje Blažene Djevice Mari-je“, Rožat i MB „Gospa snježna“, Cavtat.

Poluotok Pelješac 2 bratstva: MB „Gospa Delorite“, Kuna i MB „Sv.Elizabeta Ugarska“, Orebić.

Otok Korčula 2 bratstva: MB „Padre Pio“, Lumbarda i MB „Bl. Marija Propetog Isusa Pet-ković“, Blato-Vela Luka.

U Metkoviću 1 bratstvo: MB „Sv. Ilija“, Metković.

U Trogiru 1 bratstvo: MB „Sv. Elizabeta Ugarska“, Trogir-Drid

Uz obalu od Splita do Ploča 2 bratstva: MB “Gospa Karmelska“, Omiš i MB „Uznese-nje Blažene Djevice Marije“, Makarska.

Splitsko-dubrovačko područno bratsvo OFS-a (stanje 30. srpnja 2017.) broji 521 trajno za-vjetovana člana; u početnoj formaciji 35 kan-didata; s privremenim zavjetima 20 članova; priminulo je 7 članova.

Godišnje „Izvješće“ područne ministre Mile također je jednoglasno prihvaćeno.

Nakon „Izvješća“ područne ministre fra Sti-pe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije po-dručnih duhovnih asistenata održao je duhovni nagovor o temi „Dijalog u OFS-u“. Poslužio se programatskom enciklikom „Ecclesiam suam“ (1964.) pape Pavla VI. kojim putovima Katolič-ka Crkva u naše doba treba vršiti svoju zadaću i tekstom pok. fra Bonaventure Dude „Pavao VI. – Učitelj dijaloga“. Dotakao se prve točke pro-grama „Svijest koju Crkva mora imati o sebi“, potom druge točke programa koja je naslov-


ofs i frama

ljena „Obnova Crkve“ i treće točke programa „Dijalog“ koja je bila i ciljna samoga duhovnog nagovora...

Fra Stipe je istaknuo nužnost „teologije di-jaloga“. „Teologija dijaloga“ ima ishodište u samome Bogu; dijalog je upisan u samu narav religije, dijalog je naročito svojstven objavlje-noj religiji, dijalog je ucjepljen u samo biće Cr-kve. Božji dijalog s ljudskim rodom je uzor za dijalog Crkve (br. 73-79). Teološka metodolo-gija dijaloga: Dijaloški oblik koji je Bog Otac, po Isusu Kristu u Duhu Svetom, s nama otpo-čeo i uspostavio „prauzorak je svakom dijalogu Crkve i svijeta“, točnije Crkve i ljudi (ES br. 73). Stoga načela Crkvenoga dijaloga nisu samo ovozemaljska, ona su transcedentna. Psihološ-ka metodologija dijaloga: „Razgovor je dakle, jedan od načina na koji se izvršuje apostolsko poslanje; on je ujedno sredstvo za povezivanje duša“. Odatle njegova izvanredna važnost obo-gaćivanja. Trebaju ga resiti četiri značajke: ja-snoća, blagost, povjerenje, razboritost.

Najsažetije je, piše pok. fra Bonaventura Duda, Pavao VI. označio ciljeve dijaloga, „kada – kao u trotaktu – dijalog proglasuje temeljnom zadaćom i oznakom apostolske službe. On di-jalogom želi ‘najprije pristupiti ljudima da ih razumije’ – zatim ‘da im ponudi darove istine i milosti koje mu je Bog povjerio na čuvanje’ – ‘pa da ih napokon učini dionicima božanskoga otkupljenja i nade što odatle izvire’ (ES br. 71). Tako, općenito govoreći, cilj je dijaloga: ponu-da božanskih dobara što ih je od Boga Crkva primila za svijet. Taj će se opći cilj primjenjiva-ti primjereno i postupno na različitim razinama dijaloga. Pavao VI. ih naziva krugovima: prvi krug: cijelo čovječanstvo (dijalog bez granica); drugi krug: oni koji u Boga vjeruju (međureli-gijski dijalog) i treći krug: kršćani (ekumenski dijalog i dijalog u Crkvi).

Ovi ciljevi i metodologija u svezi „teologije dijaloga“ koju predlaže papa Pavao VI. svje-tovna franjevka i svjetovni franjevac uzima u svojem životu i radu kao kriterij i načelo kao i metodologiju franjevačke duhovnosti, temelje-nu na Evanđelju: fraternitas, minoritas, evange-licitas i apostolicitas, posebno „princip – brat-stvo“, zaključio je fra Stipe te zaključno citirao

misao prethodnika Pavla VI., sv. Ivana XXIII. porukom koja se temelji na uskrsnoj nadi iz nje-gova pozdravnog govora „Gaudet mater Eccle-sia“ (1962.) koji je održao na otvaranju Dugog vatikanskog koncila (1962.-1965.): prvo, nasu-prot jednom pesimističkom gledanju na buduć-nost čovječanstva, trebamo se, kao svjetovni franjevci, zalagati za jedno zdravo, pozitivno gledanje na budućnost, oslonjeni na vjeru da je Bog taj koji upravlja poviješću, a uloga je Crkve da ne sudi svijet, već svijetu pomogne koristeći svoj nauk i iskustvo. Drugo, odnosi se na nauk Crkve, treba, kao svjetovni franjevci, proučava-ti autentični nauk Crkve, koristeći se metodama istraživanja kojima se služi današnja moderna misao. Treće, krajnji je cilj Crkve, kao i svje-tovnih franjevaca, jedinstvo svih kršćana i ljudi radi postizanja mira u svijetu i jednog suživota prožetog ljubavi.

Jasna Šabić, područna blagajnica iznijela je godišnje blagajničko izvješće, razinu doprino-sa i razinu troškova te stanje do izvješća (28. 10. 2017.). Potom je Dragutin Koštro, povjere-nik za komunikaciju i informiranje ukazao da drušvena sredstva priopćavanja trebaju biti u službi evangelizacije. Osim tradicionalnih sred-stava, kao što su svjedočanstvo života, katehe-za, osobni konatakt, pučka pobožnost, liturgija i slična slavlja, uporaba medija postala je bit-na za evangelizaciju, S tim u svezi, nasušna je potreba i mrežne stranice koja bi služila komu-nikaciji unutar područnog bratstva kao i prema vani područnog bratstva, istaknuo je Dragutin. Zaključeno je da se izabere povjerenostvo, na područnoj razini, za mrežnu stranicu područnog brastva OFS-a.

Nadalje, u programu sjednice razgovara-lo se o pripremi za područni kapitul koji će se održati u subotu, 25. studenoga 2017. u Franje-vačkom samostanu Gospe od zdravlja u Splitu. Plan i program aktivnosti područnoga bratstva u 2018.; hodočašće područnog bratstva u rujnu prigodom Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, 2018. godine u Solinu, po-dručne duhovne vježbe, područni seminar za formaciju, područni kapitul u 2018. godini te usklađivanje područnog kalendara s nacional-nim kalendarom događanja u 2018. godini.


Na kraju je Mila, područna ministra zahvalila braći kapucinima, fra Žarku, gvardijanu, poseb-no fra Dragi, područnom duhovnom asistentu koji je darovao svim prisutnim članovima Vije-ća Zbornik radova „Kapucinski samostan i sve-tište Gospe od Pojišana u Splitu“ (Split 2009.), knjigu „Bokeljska priča o mladosti sv. Leopolda

iz Herceg Novog“ (Zagreb, 2012.) i „Leopol-dova uljanica“ (Zagreb 2016.). Zahvalila je i Mjesnom bratstvu OFS-a „Gospa od Pojišana“ na čelu s Dragicom Buljubašić, ministrom koji su ugostili članove područnog Vijeća OFS-a i pripremili agape poslije sjednice.

LIŠANE: ODRŽAN FORMACIJSKI SUSRET U OFS-U Zadarsko-šibensko područno bratstvo Fra-

njevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Niko-la Tavelić“, Zadar, Povjerenstvo za formaciju priredilo je u nedjelju, 29. listopada 2017., for-macijski susret za članove Mjesnoga bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Mi-hovil“, u nastajanju, u Lišanima Ostrovičkim.

Na području Zadarsko-šibenskoga područ-nog OFS-a postoje tri Mjesna bratstva u nasta-janju: Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Ante Pado-vanski“, Šibenik-Šubićevac; Mjesno bratstvo OFS-a „Gospa od Anđela“, Karin i Mjesno brat-stvo OFS-a „Sv. Mihovil“, Lišane Ostrovičke.

S područne razine sudjelovali su na for-macijskom susretu Svemirka Matić, OFS, po-

dručna ministra, Anita Močić, OFS, područna animatorica za Framu i fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata.

Formacijski susret započeo je s „Molitvom za početak bratskih susreta“ (Obrednik OFS-a, br. 2). Potom je područna ministra Svemirka po-zdravila sve prisutne članove OFS-a „Sv. Miho-vil“, u nastajanju. Riječ dobrodošlice uputio je i fra Luka Banić, (župnik) duhovni asistent.

Tema susreta bila je „Život u bratstvu OFS-a“ (Generalne konstitucije OFS-a, čl. 28-45): Opće smjernice (čl. 28-36); Ulazak u Red i for-macija (čl. 37-45); Vrijeme uvođenja (čl. 38); Primanje u Red (čl. 39); Vrijeme formacije (čl.

ofs i frama


40); Zavjetovanje ili obećanje evanđeoskog ži-vota (čl. 41-43); Trajna formacija (čl. 44) i Pro-micanje zvanja (čl. 45).

Nakon izlaganja Svemirke, područne mini-stre, fra Stipe, predsjednika Konferencije po-dručnih duhovnih asistenata i Anite, područne animatorice za Framu razvila se živa diskusija o navedenoj temi te o stanju i perspektivama OFS-a u župi sv. Mihovila u Lišanima.

Istaknuto je da navedena tema ima za cilj: kako stvoriti i formirati jedno konkretno Mje-sno bratstvo OFS-a? Na prvom mjestu i kao prioritet, u čemu su se svi sudionici složili, jest formacija, odgoj i obrazovanje u vjeri te prou-čavanje i usvajanje sadržaja Franjevačkih izvo-ra kao i Franjevačkih smjernica, ponajprije Pra-vila i Konstitucija OFS-a koji su temeljeni na Evanđelju Isusa Krista. Iskristaliziran je bitni zaključak cijeloga susreta da je nasušno potreb-no najprije osobno sebe evangelizirati da bismo mogli i druge evangelizirati. Raditi na odgoju i obrazovanju sebe i mijenjati najprije same sebe,

i kada se ja promijenim, tom promjenom mije-njam i druge s kojima živim i radim. Potrebno je računati na Božju pomoć i na pomoć svako-ga člana bratstva jer „Tko vjeruje, nikada nije sam!“ (Benedikt XVI.)

Posebno je istaknuta nužnost dijaloga koji ima svoje ishodište u Bogu. Sa svim poštova-njem, ali i sa svim marom i ljubavlju prići k lju-dima, među kojima nam je Bog dao živjeti. Prići k braći i sestrama u bratstvu OFS-a prijateljski, nastojati ih razumjeti, ponuditi im dobra Kristo-va spasenja i učiniti ih dionicima tih dobara.

Na ovom formacijskom susretu izabrana je Davorka Mamić, privremena voditeljica i Mi-rela Mamić, privremena zamjenica voditeljice koje će zajedno s fra Lukom, duhovnim asisten-tom voditi i animirati bratstvo OFS-a, u nasta-janju, do privremenih zavjeta koji će se održati početkom 2018. godine.

Formacijski susret završio je „Molitvom za završetak bratskih susreta“ (Obrednik OFS-a, br. 4.).

DRNIŠ: SLAVLJE ZAVJETOVANJA U OFS-U I PRIMANJA I OBEĆANJA U FRAMI

U župi sv. Ante u Drnišu za vrijeme svete mise u nedjelju, 12. studenog 2017., u istoi-menoj crkvi održano je slavlje zavjetovanja u OFS te primanje i obećanje u Frami. Zorka Ba-rišić položila je trajne zavjete u Franjevačkom svjetovnom redu, a Branka Mihaljević i Slavka Pletković obnovile su svoje privremene zavjete u OFS-u. Jedanaestero mladih framaša obnovilo je svoja obećanja da će živjeti evanđeoski život po uzoru na sv. Franju, a u Framu je primljena nova članica Gabrijela Tolja.

Uvod u to svečano slavlje započeo je bližom duhovnom pripravom koju je u petak, 10. stu-denoga 2017., predvodio fra Josip Repeša, pro-vincijski duhovni asistent za Framu i promica-telj duhovnih zvanja. Fra Josip je prvo održao duhovni nagovor u župnoj dvorani, a zatim je predvodio svetu misu i klanjanje pred Presve-tim. Nastojeći potaknuti članove OFS-a i Frame veću povezanost s Kristom i sv. Franjom, fra Jo-sip je pokušao razjasniti kako sva naša trpljenja i poniženja u ljudskim očima ne izgledaju tako

u Božjim očima nego upravo suprotno jer Bog to vidi kao naše ulaganje u život vječni.

U nedjelju je misno slavlje predslavio fra Ivan Lukač, a u koncelebraciji su bili župnik fra Damir Ćiro Čikara, duhovni asistent OFS-a i Frame Drniš, fra Milan Ujević, fra Frano Sa-modol, fra Petar Teskera, fra Petar Klarić i fra Mario Radman. Obrede zavjetovanja, primanja i obećanja predvodio ju župnik fra Damir. Fra Ivan je istaknuo kako je sv. misa vrhunac našeg sakramentalnog života, to je trenutak u našim životima kada možemo svoje srce otvoriti za Gospodina i predati mu sve svoje brige, molbe i zahvale.

Slavlje su animirali članovi Gospina VIS-a iz Knina a pridružili su nam se u slavljenju Gos-podina i brojna braća i sestre iz OFS-a i Frame iz Knina, Šibenik-Šubićevac, Mirlović Zagora, Lišane i Karina.

Nakon sv. mise uslijedilo je bratsko druženje uz domjenak za koji su se pobrinule sestre iz OFS-a.

ofs i frama


SPLIT: PROSLAVA BLAGDANA SV. ELIZABETE UGARSKE Mjesna bratstva Franjevačkoga svjetovnog

reda (OFS) grada Splita prvi puta ove godi-ne, zajedno su proslavila blagdan sv. Elizabe-te Ugarske (1207. – 1231.), zaštitnice OFS-a u petak, 17. studenoga 2017. u crkvi Presvetoga Otkupitelja u Splitu na Trsteniku u 19 sati.

Domaćin proslave blagdana bio je OFS „Blagovijest“, Split – Trstenik. Svake susljedne godine domaćin proslave blagdana će biti jed-no od pet bratstava OFS-a grada Splita. Mjesna bratstva OFS-a grada Splita:

Mjesno bratstvo OFS-a „Gospa od zdrav-lja“, Split – Dobri, Lukrecija Bojanić, OFS, ministra, fra Jakov Begonja,OFM, duhovni asi-stent, jurisdikcija: Franjevačka provincija Pre-svetoga Otkupitelja (OFM), Split;

Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Frano“, Split – Obala, Dina Vrcan, OFS, ministra, fra Kru-noslav Kemić, OFMConv, duhovni asistent, jurisdikcija: Hrvatska provincija sv. Jeronima Franjevaca konventualaca (OFMCon), Zagreb;

Mjesno bratstvo „Gospa od Pojišana“, Split – Pojišan, Dragica Buljubašić, OFS, mi-nistra, fra Drago Vrhovac, OFMCap, duhov-ni asistent, jurisdikcija: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića (OFMCap), Zagreb;

Mjesno bratstvo „Sveta Obitelj“, Split – Sukoišan, Anka Kovačić, OFS, ministra, fra Kristijan Kovačević, TOR, duhovni asistent, jurisdikcija: Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša sv. Jeronima (TOR), Zagreb;

Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“, Split – Trstenik, Mira Maslov, OFS, ministra, fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent, juris-dikcija: Franjevačka provincija Presvetoga Ot-kupitelja (OFM), Split.

Misu je predslavio fra Domagoj Runje, OFM, gvardijan. Koncelibrirali su fra Kruno Kemić, OFMConv, duhovni asistent i fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent. Naknadno se priključio i fra Drago Vrhovac, OFMCap, du-hovni asistent, a fra Jakov Begonja, OFM, du-hovni asistent i fra Kristijan Kovačević, TOR, duhovni asistent bili su, zbog objektivnih razlo-ga, odsutni.

Prvo čitanje čitala je Snježana Glibota Buri-ca, OFS „Blagovijest“, Split – Trstenik, Otpjev-ni psalam Mladen Knezović, OFS, OFS „Blago-vijest, Split – Trstenik, drugo čitanje: Anamarija Durdov, OFS „Gospa od Pojišana, Split – Poji-šan, a Evanđelje je navijestio fra Kruno Kemić, OFMConv, duhovni asistent OFS-a „Sv. Fra-no“, Split – Obala.

Fra Domagoj je istaknuo i aktualizirao, za naše vrijeme i današnje članove OFS-a grada Splita, bitne označnice koje su resile sv. Eliza-betu Ugarsku, zaštitnicu Franjevačkoga svje-tovnog reda. (Kraći oblik propovijedi donosimo u cjelosti):

Kad je još bio mladić sveti Antun Pustinjak jednom je ušao u crkvu upravo u trenutku kad su se čitale riječi evanđelja ‘Ako želiš biti sa-vršen, idi, prodaj što imaš i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi

ofs i frama


za mnom.’ (Mt 19,21). Iste riječi čuo je u svo-joj mladosti i Sveti Franjo Asiški i mnogi drugi sveci kojima je jedan takav doživljaj Božje rije-či označio životnu prekretnicu.

Takvo što ne nalazimo u životu Svete Eliza-bete Ugarske. Ta kći hrvatsko-ugarskoga kralja Andrije II. već kao četverogodišnja djevojčica odvedena je iz očinskoga doma da bi se odgojila za ženu tirinškoga grofa Ludovika IV. za kojeg se udala s trinaest godina i živjela u doista sret-nom, ali kratkom braku u kojem je rodila troje djece. Sveta Elizabeta Ugarska nije doživjela neki posebni događaj koji bi se mogao nazvati obraćenjem. Ona kao da je s majčinskim mlije-kom primila sjeme evanđelja koje je u njoj od djetinje dobi do kraja kratkoga zemaljskoga ži-vota (umrla je s 24 godine) rađalo stostrukim plodom. Sveci obraćenici doživjeli su trenutak kad su riječi evanđelja doživjeli ozbiljno i to im je odredilo život, a ona ih je stalno doživljavala ozbiljnom vjerom djeteta koje ima puno povje-renje u svoga nebeskoga oca.

Poznato je da su na kraljevskim i vladarskim dvorovima uvijek postojale žene dobra srca koje su ono čime su raspolagale izdašno dije-lile siromasima. No, to su redovito činile preko svojih slugu i sluškinja ne dolazeći u izravan kontakt sa siromasima. To jednostavno nije od-govaralo osobama njihova roda i društvenoga položaja. Drukčije je radila Sv. Elizabeta. Ona je u svoju kuću uvodila siromahe i gubavce. Prala ih, čistila i hranila svojima rukama dok je poniznim smješkom odgovarala na obazrive primjedbe svojih sluškinja i ostale okoline. U Pjesmi o vrsnoj ženi piše ‘Kao što sunce blista na planinama Gospodnjim, tako i ljepota vr-sne žene u urednosti kuće njezine.’ (Sir 26,16) Urednost Elizabetine kuće bila je evanđeoska urednost koja nije stavljala u red samo namje-štaj i kućno posuđe. Ona je u svojoj kući ure-đivala gubave i bolesne prepoznavajući u tim siromasima Kralja nad kraljevima koji sjedi na Prijestolju Posljednjega suda i govori: ‘Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožed-njeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni.’ (Mt 25,34-36) Tako je živjela Elizabeta čitavog svoga života,

ali se u njezinu životu ipak dogodilo nešto što bismo mogli nazvati prekretnicom. U Tiringiju su došli franjevci i ona je prvi put čula za Franju Asiškoga koji je tada još bio živ. Oduševila se saznanjem da postoji netko tko se tako hrabro odrekao bogatstva i postao siromašan da bi sli-jedio siromašnoga i poniznoga Krista. Osjetila je da ona i Sv. Franjo dišu isto. U franjevcima koji su došli u Tiringiju Elizabeta je našla du-hovne vođe i potporu, a ta mala braća su u njoj našli sestru i majku koja je promicala franjevač-ki način življenja evanđelja.

Sveta Elizabeta postala je uzor i zaštitnica Franjevačkoga svjetovnoga reda (nekada zva-nog Treći red Sv. Franje). Svojim evanđeoskim životom probila je granice koje su razdvajale ra-zličite društvene slojeve ljudi njezina vremena. Možemo reći da je probila i granice koje postoje u strukturama franjevačkih redova. Sveta Eliza-beta Ugarska promicala je djelovanje prvih čla-nova Reda manje braće. Danas je možda više potrebno da članovi Reda manje braće promiču i podupiru djelovanje Franjevačkoga svjetov-nog reda.“

Poslije propovijedi ministre Mjesnih bratsta-va OFS-a grada Splita molile su ovim slijedom „Molitvu vjernika“: Dragica Buljubašić, Lukre-cija Bojanić, Anka Kovačić, Mira Maslov, Dina Vrcan te predstavnik duhovnih asistenata fra Kruno Kemić.

Mira Maslov, OFS, ministra, domaćin prve zajedničke proslave blagdana sv. Elizabete Ugarske OFS-a izrazila je zahvalnicu ovim ri-ječima: „Draga braćo i sestre, članovi Franje-vačkoga svjetovnog reda (OFS) grada Splita, u liku svete Elizabete Ugarske, zaštitnice OFS-a vidimo kako vjera i prijateljstvo s Kristom stva-raju osjećaj pravednosti, jednakosti svih, prava drugih ljudi i stvaraju ljubav i milosrdnost. Iz te milosrdnosti rađa se također nada, sigurnost da nas Krist ljubi i da nas Kristova ljubav čeka i čini nas tako kadrima nasljedovati Krista i vidjeti Krista u drugima. Sveta nas Elizabeta poziva ponovno otkriti Krista, ljubiti ga, imati vjere i tako naći pravu pravednost i ljubav, kao i radost da ćemo jednoga dana biti uronjeni u Božju ljubav, u radost vječnosti s Bogom (usp. Benedikt XVI., Sv. Elizabeta Ugarska-svetica siromaha).

ofs i frama


U ime Vijeća i svih članova mjesnoga brat-stva OFS-a „Blagovijest“ u Splitu na Trsteniku, fra Stipe, duhovnog asistenta i svoje osobno ime, kao domaćini ovogodišnjega našeg zajedničkog slavljenja blagdana sv. Elizabete, na razini gra-da Splita, zahvaljujem Bogu za večerašnji naš susret, zahvaljujem svim franjevcima Franje-vačkoga samostana sluge Božjega o. fra Ante Antića u Splitu na Trsteniku na čelu s fra Do-magojem Runjom, OFM, za promidžbu OFS-a ne samo na Trsteniku nego i šire na području grada Splita; zahvaljujem Mjesnom bratsvu „Gospa od Pojišana“, Split – Pojišan, na čelu s Dragicom Buljubašić, ministrom i fra Dra-gom Vrhovac, OFMCap, duhovnim asistentom; Mjesnom bratstvu OFS-a „Gospa od Zdravlja“, Split-Dobri, na čelu s Lukrecijom Bojanić, mi-nistrom i fra Jakovom Begonja, OFM, duhov-nim asistentom; Mjesnom bratstvu OFS-a „Sv. Frane“, Split-Obala, na čelu s Dinom Vrcan, mi-nistrom i fra Krunom Kemić, duhovnim asisten-tom; Mjesnom bratstvu OFS-a „Sveta Obitelj“, Split-Sukoišan, na čelu s Ankom Kovačić, mi-nistrom i fra Kristijanom Kovačevićem, TOR, duhovnim asistentom.

Po zagovoru sv. Franje, našega utemeljitelja i sv. Elizabete Ugarske, zaštitnice OFS-a neka sve nas čuva i prati Bog ljubavi. Neka nam on, i nadalje, bude i biva Put, Istina i Život.

Za ovu prigodu, po prvi puta zajedničkoga slavljenja, svih pet bratstava OFS-a grada Spli-ta, tiskali smo „Molitvu sv. Elizabeti Ugarskoj – Zaštitnici Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS)“ s njezinom slikom koja prikazuje nje-zinu bitnu odliku, a to je „solidarna ljubav“ (Mt 25, 40) po kojoj u sljedeću nedjelju, 19. 11. 2017., svako bratstvo OFS-a unutar sebe, tamo

gdje živi i djeluje, organizira karitativnu akciju „Kruh sv. Elizabete“. Oba ova oblika djelovanja – zajedničko „slavljenje blagdana sv. Elizabete Ugarske“ i karitativna akcija „Kruh sv. Elizabe-te“ – neka bude naša prepoznatljiva posebnost u gradu Splitu te stvaranje tradicije OFS-a unutar splitske Crkve i splitskoga društva...“

Poslije „Riječi zahvale“ Mire, mjesne mini-stre OFS-a „Blagovijest“, članovi OFS-a grada Splita, predslavitelj i svećenici – duhovni asi-stenti zajedno su molili „Molitvu sv. Elizabeti Ugarskoj – zaštitnici OFS-a“.

Potom je gvardijan fra Domagoj svima pri-sutnima čestitao blagdan sv. Elizabete Ugarske i zaželio da dostojno i odgovorno žive i svje-doče svoj kršćanski i franjevački poziv u gradu Splitu, unutar Crkve (župne zajednice), unutar splitskoga društva i franjevačke obitelji te svo-jih obitelji....

U sklopu slavlja mise molila se i Večernja. Predmolili su franjevački bogoslovi prve godi-ne studija, fra Marko Pudar i fra Ivan Novako-vić. Isti su bogoslovi za vrijeme mise obnašali i ministrantsku službu.

Misu su pjevali, zajedno s članovima OFS-a grada Splita, franjevački bogoslovi (fra Slaven, Čeko, fra Ivan Grubišić, fra Nikola Dominis, a pratnja na orguljama bio je fra Stjepan Vugde-lija).

Agape i druženje u dvorani „Dr. fra Kar-lo Balić“ nastavljeno je poslije slavlja. Agape je pripremio domaćin, Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“, Split – Trstenik.

Slikom je događaj proslave blagdana sv. Eli-zabete Ugarske zabilježio fra Nikola Dominis.

TRSTENIK: OFS „BLAGOVIJEST“ ORGANIZIRAO KARITATIVNU AKCIJU „KRUH SV. ELIZABETE“

Hrvatsko nacionalno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda, Nacionalno vijeće, odobrilo je „Pravilnik o radu povjerenstava Nacionalnog vijeća Hrvatskoga nacionalnog bratstva Fra-njevačkoga svjetovnog reda“ (pročišćena inači-ca) u listopadu 2014. godine.

Jedno od povjerenstava (uz one za formaci-ju, za prisutnost u svijetu, za pravna i statutarna

pitanja, za ekonomska pitanja, za kominikacije, informiranje i izdavaštvo, za Franjevačku mla-dež, za obitelj, za rad s djecom) jest i „Povje-renstvo za karititavnu djelatnost“ (Pravilnik o radu povjerenstava, čl. 1.).

Prema „Pravilniku o radu povjerenstava Hr-vatskoga nacionalnog bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda“ Mjesno bratstvo Franjevačko-

ofs i frama


ga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“ organi-ziralo je u nedjelju, 19. studenoga 2017., prije i poslije misa u 7, u 9,30 i u 19 sati karitativnu akciju „Kruh sv. Elizabete“ – prikupljanje po-moći najpotrebitijima.

Sv. Elizabeta Ugarska (1207. – 1231.) zaštit-nica je Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS).

Karitativnu pomoć „Kruh sv. Elizabete“ u predvorju crkve Presvetoga Otkupitelja u Spli-tu na Trsteniku (Put iza Nove bolnice 10c) sa-kupljali su članovi Mjesnoga bratstva Franje-vačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“, Split – Trstenik.

Narod Božji koji dolazi u crkvu Presvetoga Otkupitelja u Splitu na Trsteniku darivao je hra-nu dužega roka trajanja (ulje, sol, šećer, brašno, konzerve...) i osnovne higijenske potrepštine.

Odaziv je bio vrlo velik. Malo je tko došao u Crkvu te nedjelje, a da nije ponio torbu ispu-njenu hranom i osnovnim higijenskim potrep-štinama.

Vijeće OFS-a „Blagovijest“ na čelu s Mirom Maslov, OFS, ministrom i drugim članovi isto-ga Bratstva, tom prigodom tiskali su „Molitvu sv. Elizabeti Ugarskoj – Zaštitnici Franjevačko-ga svjetovnog reda (OFS)“ s njezinom slikom koja prikazuje njezinu bitnu odliku, a to je „so-lidarna ljubav“ (Mt 25, 40) te su ih kao znak zahvalnosti darivali darovateljima karitativne akcije „Kruh sv. Elizabete“.

Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“ iskre-no zahvaljuje svima koji su sudjelovali u ovoj karitativnoj akciji „Kruh sv. Elizabete“. Sve što je prikupljeno podijelit će najsiromašnijima bez obzira na srodstvo, vjeru, naciju i političko opredijeljenje jer Mjesno bratstvo OFS-a „Bla-govijest“ djeluje, temeljeći se na vjernosti evan-đelju i vodeći se načelom „bratstvo i solidarna ljubav“ (Mt 25, 40) poput sv. Franje Asiškoga i sv. Elizabete Ugarske, ad intra (prema unutra) i ad extra (prema vani)

KAPITUL ZADARSKO-ŠIBENSKOG PODRUČNOG BRATSTVA OFS-A

U subotu, 25. studenog 2017., u Preku na otoku Ugljanu održan je jesenski kapitul fra-njevačkog svjetovnog reda zadarsko-šibenskog područnoga bratstva ”Sv. Nikola Tavelić”. Su-sret je održan u samostanu sv. Pavla Pustinjaka na otoćiću Galevcu u kojem djeluju franjevci trećoredci.

Susret je započeo euharistijskim slavljem kojeg je predvodio domaćin, istodobno jedan od područnih duhovnih asistenata fra Božo Sučić,TOR uz koncelebraciju još jednog po-dručnog duhovnog asistenta fra Augustina Kor-dića, OFMConv i provincijala provincije sv. Je-ronima fra Andrije Bilokapića OFM.

Po završetku sv. mise članovi područnog vi-jeća održali su sjednicu vijeća a potom je zapo-čeo radni dio samog kapitula na kojem su bila prisutna braća i sestre iz svih mjesnih bratstava koja aktivno djeluju na našem području kao i predstavnici bratstava u nastajanju. Okupljenu braću i sestre je pozdravila područna ministra sestra Svemirka Matić,a zatim nam je fra Au-gustin kroz duhovni nagovor pokušao dočarati

kakav bi trebao biti život svjetovnog franjevca a sve to po primjeru sv. Elizabete Ugarske zaštit-nice franjevačkog reda.

Uslijedila su zatim izvješća o radu područ-nog vijeća i bratstva u cjelini,izvješća mjesnih bratstava i kratko izvješće o djelovanju Frame na ovom području. Braća i sestre su upoznati s događanjima na nacionalnoj razini i sa plano-vima rada za sljedeću godinu kao i s temama koje pred nas stavlja povjerenstvo za trajnu formaciju članova OFS-a. Slijedeći proljetni kapitul održat će se 14. travnja 2018. godine u samostanu sv. Frane u Šibeniku. Na kraju sestra Svemirka je zahvalila ponajprije dragom Bogu a zatim i domaćinima na gostoprimstvu i bra-ći i sestrama na odazivu. Poslije ručka za kojeg se pobrinuo nas domaćin braća i sestre su imali priliku obići otočić i samostansku zbirku te se uz pomoć domaćina upoznati s poviješću na-stanka samostana. Duhovno i tjelesno okrjeplje-ni uz zahvalu i pozdrave smo se rastali i uputili svojim kućama.

ofs i frama


TRSTENIK: ODRŽAN XVII. PODRUČNI KAPITUL OFS-A XVII. kapitul Splitsko-dubrovačkoga po-

dručnog bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ odr-žan je pod predsjedanjem Mile Šuto OFS, po-dručne ministre i u nazočnosti fra Stipe Nim-ca, OFM, predsjednika Konferencije područnih duhovnih asistenata, u subotu, 25. studenoga 2017. godine u Franjevačkom samostanu sluge Božjega fra Ante Antića u Splitu na Trsteniku.

Na kapitulu su, s pravom odlučivanja, su-djelovali članovi Područnoga vijeća OFS-a, po-dručni duhovni asistenti, područni vijećnici/-ce, ministri/-e mjesnih bratstava, glasovanjem iza-brani zastupnici mjesnih bratstava, duhovni asi-stenti mjesnih bratstava, s pravom glasa (osim na izborima i u ekonomskim pitanjima);te zastupnici/-e područne Frame.

Članovi Mjesnoga bratstva OFS-a „Blago-vijest“, Split-Trstenik na čelu s Mirom Maslov, OFS, mnistrom, kao domaćini, bratski su pri-mali članove Područnog kapitula. Dobrodošli-cu im je izrazio i fra Domagoj Runje, gvardijan Franjevačkog samostana sluge Božjega fra Ante Antića ovim riječima: „Dobrodošli. Vaš je za-štitnik sv. Leopold Bogdan Mandić, i došli ste održati XVII. Područni kapitul u samostan koji nosi ime Sluge Božjega fra Ante Antića. Na-stojte u svome Franjevačkom svjetovnom redu

unutar franjevačke obitelji, Crkve i društva u kojemu živite i radite, biti svjedoci kršćanske i franjevačke duhovnosti poput njih. Neka dobri Bog blagoslovi današnji Vaš rad“.

Program XVII. Područnog kapitula OFS-a odvijao se u dva dijela:

Prvi dio, Kapitularci su slavili misu u samo-stanskoj crkvi Presvetoga Otkupitelja. Misu je predslavio fra Stipe Nimac, OFM, predsjenik Konferencije područnih duhovnih asistenata. Koncelebrirao je fra Stipe Bešćić, OFM, (gvar-dijan) duhovni asistent Mjesnoga bratstva OFS-a „Gospa Karmelska“, Omiš.

Zajednički smo razmatrali pred velebnim umjetničkim djelom: Ivan Meštrović, hrvatski kipar (konfrater Franjevačke provincije preve-toga Otkupitelja), „Stigmate sv. Franje Asiš-koga“, 1946. (uprizorenje kako je sv. Franjo Asiški 17. rujna 1224. primio rane Isusove na svome tijelu na brdu La Verna, Italija), brončani reljef (odljev) 460x231 cm, ljevaonica umjetni-na Akademije likovnih umjetnosti (ALU), Za-greb 1990. Reljef se nalazi u samostanskoj crkvi Presvetoga Otkupitelja na Trsteniku u Splitu.

„La Verna predstavlja najviši uspon Franjine i franjevačke mistike. Tu je serafski otac Fra-njo 1224. godine doživio svoj najviši mistični doživljaj – suraspeće s Kristom. Tu je sv. Bo-

ofs i frama


naventura – veliki mističar, i kao iskusnik i kao teoretičar – pisao 1259. godine svoje remek-djelce Itinerarium mentis ad Deum – Putovanje (uzdizanje) duše k Bogu. Stoga La Verna ostaje i kao ideal i kao putokaz vječnim izazovom svim franjevačkim dušama, željnima Boga. Ta se fra-njevačka mistika napaja osobito na izvorima mistike križa koju je zacrtao već sv. Pavao: „S Kristom sam raspet na križ: živim, ali ne više ja, nego u meni živi Krist.“ (Gal 2, 19-20) Sv. Bonaventura je to sročio u poznatom aksiomu: „Amantem redamare – Ljubitelju (Kristu) uz-vratitit ljubavlju“.

Dakle, tajna Franje i tajna La Verne jest – Isus. Dosta budi spomenuti jedinstveni stavak Tome Čelanskoga: „Isusa je nosio u srcu... u ustima... u ušima... u rukama... u svim udovi-ma tijela.“ (1 Čel 115). Nadasve ga je „posve zaokupljala poniznost što se objavila u utjelov-ljenju, i ljubav što se očitovala u Muci. (1Čel 84) Iz te zaokupljenosti Isusom izvila se i ona žarka molitva koju je Franjo molio onih dana dok je obavljao svoj velikogospojinski post: „Gospodine... udijeli mi dvije milosti prije nego umrem: ... da za svoga života osjetim u duši i na tijelu, koliko god je to moguće, onu bol što si je ti, slatki Gospodine, podnio u vrijeme svoje pregorke Muke... i da osjetim u svome srcu... onu neizmjernu ljubav kojom si ti, Sine Božji, gorio da dragovoljno podneseš toliku muku za nas grešnike.“ (CV str. 171.) (Usp. Bonaventura Duda, Moj sv. Franjo, Konferencija provinci-jala OFM/Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda/Kršćanska sadašnjost, Brat Fra-njo, Zagreb 1990. str. 29. i 32.).

Izvor i zadatak za svakoga svjetovnog franjevca/-ku je ovaj prizor koji se dogodio na La Verni, a kojeg je uprizorio naš veliki kipar Ivan Mešrtović, konfrater Franjevačke provin-cije Presvetoga Otkupitelja (Split).

Potom se molila „Molitva vjernika“ koju je priredila Mila Šuto, OFS, područna ministra:

Uputimo molitve Gospodinu za cijelu franje-vačku obitelj.

1. Gospodine, hvala ti za ovaj radni dan po-dručnog kapitula, za prisutnu baću i sestre i za sve one koji nisu s nama. Ispuni nas svojim Svetim Duhom, pokaži nam put i smjer da spo-znamo i ostvarimo Božje nakane, u područnom i mjesnim bratstvima, molimo te.

2. Gospodine, daj snage duhovnim asisten-tima, članovima vijeća i svakom članu OFS-a kako bi opsluživali evanđelje Isusa Krista slije-deći primjer sv. Franje. Pomozi da naša franje-vačka obitelj u molitvi, radu i služenju jača vezu između Boga i bratstva. Molimo te.

3. Gospodine,molimo te za nova duhovna zvanja u franjevačkoj obitelji. Mnoga braća i sestre s trajnim zavjetima su klonula u svom po-zivu. Podigni ih i pomozi da se vrate i nastave svoj franjevački poziv. Molimo te.

4. Gospodine, u našim bratstvima ima dosta bolesnih, nemoćnih i starih koji žive svoj fra-njevački poziv s krunicom u ruci i s molitvom na usnama. Blagoslovi njihovu starost, daj im dug život, budi uz njih i one koji skrbe za njih. Molimo te.

5. Gospodine, upravljaj našim obiteljima iz kojih potječemo, bdij nad našom djecom i uku-ćanima da u miru, dobru, slozi i mudrosti sna-gom Duha Svetoga odrastaju. Molimo te.

6. Gospodine, hvala za predan rad svakog duhovnog asistenta u našim bratstvima. Ti znaš poteškoće u bratstvima gdje nema duhovnog asistenta. Pomozi i pošalji pravo rješenje.

7. Gospodine, hvala za svaki novčić što naša braća i sestre doprinose za mjesno, područno, na-cionalno i međunarodno bratstvo. Bog je taj koji nama daje, a isto tako želi da i mi budemo produ-žena ruka Njegova. Providi i onima koji nemaju sredstava za život i teško žive. Molimo te.

8. Gospodine, hvala ti za svakog preminulog člana franjevačke obitelji i naših obitelji koji su nam sačuvali i prenijeli vjeru. Budi im milosr-dan i udjeli vječnu slavu. Molimo te.

Oče, hvala ti što si čuo svaku izrečenu molbu i žariš naša srca da gorljivo živimo evanđelje i sli-jedimo stope sv. Oca Franje u ovom darovanom vremenu po Kristu Gospodinu našem. Amen.

Na kraju mise, poslije popričesne molitve, kapitularci su molili Posvetnu molitvu Bezgreš-noj, našoj pokroviteljici:

„Zdravo, gospodarice naša - presveta Kralji-ce - Bogorodice Marijo, - koja si vazda Djevi-ca,- izabrao te je presveti Otac nebeski - i po-svetio te s presvetim ljubljenim Sinom i Duhom Utješiteljem. - U tebi je bila i jest - sva punina milost i svako dobro.

ofs i frama


Evo danas pred tobom - mi djeca serafske obitelji, - slijedeći primjere - svetoga našeg Oca Franje - i drugih svetaca Reda, - tebi se, pre-slatka Majko, Bezgrešna Djevice, - i Sinu tvo-mu, Spasitelju našemu, posvećujemo - da naš serafski život - pod tvojom zaštitom i obranom iz dana u dan cvate - i da se srca naša potaknu i rasplamte za kreposniji život.

Molimo te dakle - gospodarice naša, slavna Majko Božja - nad korove anđeoske uznesena, - da milošću nebeskom napuniš posudu našeg srca. - Učini da ono blista zlatom mudrosti, - snagom ga svoje moći učvrsti, - dragim ga kamenom kreposti uresi. - Ti, blagoslovljena maslino, izlij na nas ulje milosrđa - kojim ćeš pokriti mnoštvo naših grijeha, - da zaslužimo biti uzdignuti do visine nebeske slave - i da s blaženima blaženi budemo. - A to neka nam po-dijeli Isus Krist, Sin tvoj, - koji te je nad anđeo-ske korove uzvisio, - krunom kraljevstva okru-nio - i na prijestolje vječnoga svjetla posadio. - Njemu neka je čast i slava u vijeke vjekova. Amen.“ (Serafsko cvijeće. Priručnik i molitve-nik za članove Franjevačkog svjetovnog reda (ur. fra Tadej Vojnović, OFM), Franjevačka pro-vincija sv. Ćirila i Metoda, Brat Franjo, Knjiga 10, IV. izdanje, Zagreb 2013. str. 138.-139.)

Drugi dio, kapitularci su obrađivali zadane točke dnevnoga reda.

Najprije je pročitan Zapisnik IV. sjednice Po-dručnoga vijeća OFS-a. Zapisnik je pročitala, zbog bolesti i izostanka Ivane Lešine, područne tajnice, Suzana Fjorenini, OFS, zamjenica po-dručne ministre. Zapisnik je jednoglasno usvo-jen. Potom je Mila, OFS, područna ministra iznijela Izvješće o radu Područnoga bratstva OFS-a, o odnosu Područnog OFS-a prema na-cionalnoj i mjesnoj razini od 25. rujna 2016. do 25. studenoga 2017. Izvješće je jednoglasno prihvaćeno. Potom je fra Stipe Nimac, predsje-nik Konferencije područnih duhovnih asistena-ta održao duhovni nagovor o dijalogu unutar mjesnoga bratstva OFS-a, unutar Područnoga bratstva, dijalogu Područnoga i nacionalnoga te područnoga i mjesnoih Bratstava OFS-a. Bla-gajničko izvješće za kalendarsku 2017. godinu predočila je Jasna Šabić, područna blagajnica. Izvješće je jednoglasno usvojeno.

Prestavljena su i Izvješća dvaju povjerensta-

va: povjerenstvo za komunikacije, informira-nje i izdavaštvo kojemu je područni povjerenik Dragutin Koštro, OFS i povjerenstvo za forma-ciju kojemu je područna povjerenica Angela Koštro, OFS.

Oba povjerenstva temeljila su svoja Izvješća na „Pravilniku o radu povjerenstava Nacio-nalnog vijeća Hrvatskog nacionalnog bratstva OFS-a“ (pročišćeni tekst, 2014.). Uz navedena dva povjerenstva, osjeća se potreba uspostaviti na Područnoj razini i druga povjerenstva (po-vjerenstva za pravna i statutarna pitanja, povje-renstvo za ekonomska pitanja, povjerenstvo za obitelj, povjerenstvo za rad s djecom, povjeren-stvo za karitativnu djelatnost). Povjerenstava su, prema Pravilniku, stalna radna tijela. Na-cionalno vijeće može imenovati i druga stalna radna tijela, odnosno privremena radna tijela s određenom svrhom. (čl. 1).

Istaknuto je da su uspostavljena četiri po-vjerenstva na područnoj razini OFS-a Split-sko-dubrovačkog OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ (povjerenstvo za formaciju, područna povjerenica Angela Koštro, OFS; povjerenstvo za prisutnost i djelovanje u svijetu i povjeren-stvo za komunikaciju, informiranje i izdavaš-tvo, područni povjerenik za jedno i drugo po-vjerenstvo je Dragutin Koštro, OFS i područno povjerenstvo za Franjevačku mladež, povjere-nik Mate Vukorepa, OFS) a za drugih pet treba, prema potrebama i mogućnostima, poraditi da se uspostave. Planira se što prije oformiti povje-renstvo za obitelj, potom postupno i preostala povjerenstva na područnoj razini.

Dragutin Koštro, OFS, područni povjerenik za komunikaciju, informiranje i izdavaštvo iz-vjestio je potrebu bolje komunikacije i dijalo-ga unutar područnog i mjesnog te područnog i nacionalnog OFS-a, a Angela Koštro, OFS, područna povjerenica za formaciju istaknula je potrebu temeljitije formacije na svim razinama, posebno na mjesnoj razini OFS-a. Ista je izvje-stila o radu seminara koji je održan na Nacio-nalnoj razini OFS-a u Zagrebu.

Najavljen je II. Područni seminar za formaci-ju koji će se održati zajedno za Zadarsko-šiben-sko područno bratstvo OFS-a „Sv. Nikola Tave-lić“ (Zadr) i za Splitsko-dubrovačko područno bratstvo OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić„

ofs i frama


(Split), 23. travnja 2018. u Sinju. Animatori-ca seminara i predavač bit će Danijela Rebac, OFS, nacionalna povjerenica za formaciju.

Isto tako, najavljene su i duhovne vježbe na razini područnog bratstva OFS-a na Pridžbi, otok Korčula (o datumu održavanja i voditelju duhovnih vježbi naknadno će biti obaviješteni članovi Područnog OFS-a). Hodočašće područ-nog OFS-a bit će 16. rujna 2018. U Solinu kada će biti održan III. Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji.

Na kraju veoma plodnoga rada Mila Šuto, područna ministra zahvalila je Bogu, Gospi, Fraanjevcima samostana Sluge Božjega fra

Ante Antića na čelu s fra Domagojem Runjom, gvardijanom, Mjesnome bratstvu OFS-a „Bla-govijest“ na čeku s Mirom Maslom, ministrom, svim Kapitularcima za strpljenje s porukom da sve vrijedno i dobro doživljeno na ovom po-dručnom kapitulu ponesemo u svoja Mjesna bratstva OFS-a, obitelji, župe i društvo u kojima živimo i djelujemo.

Završili smo XVII. Područni kapitul, kao što smo i započeli, s molitvom (Obrednik OFS-a, Molitva na završetku susreta, br. 4) potom je fra Stipe, OFM, predsjednik Konferencije po-dručnih duhovnih asistenata sve blagoslovio. (Obrednik OFS-a, Blagoslov, br. 18).

RUNOVIĆI: OFS PROSLAVIO ZAŠTITNIKA Na uočnicu blagdana Svih svetih Franjevač-

kog reda, u utorak, 28. studenoga 2017., mjesno bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda iz župe Gospe od Karmela - Runovići proslavilo je dan svoga zaštitnika kojeg su svojom nazočnošću uveličali ostali članovi OFS-a pristiglih iz brat-stava koja djeluju na području Imotske krajine.

Uz članove iz domaćeg bratstva OFS-a Ru-novići slavlju su se pridružili i članovi Franje-vačkog svjetovnog reda iz župa: Imotski, Pod-bablje, Proložac, Runovići, Vinjani i Zmijavci, a svečano misno slavlje u župnoj crkvi Gospe od Karmela, na kojoj su se u molitvama prisjetili i danas preminulog fra Vinka Prlića, predvodio je koordinator OFS-a Imotske krajine fra Zoran Kutleša uz suslavlje domaćeg župnika i duhov-nog asistenta OFS-a Runovići fra Mladena Pro-lića, fra Nedjeljka Čarapića, župnika Podbablja

i duhovnog asistenta OFS-a Podbablje, fra Vin-ka Gudelja, župnika Prološca i duhovnog asi-stenta u prološkom OFS-u, fra Jakova Udoviči-ća, duhovnog asistenta OFS-a Vinjani, fra Frane Lace, župnika Zmijavaca i duhovnog asistenta OFS-a Zmijavci, te fra Josipa Sušića, župnika u Vinjanima i fra Zorana Jonjića, župnika u Stu-dencima.

Čestitavši svim članovima mjesnog bratstva u Runovićima njihov dan fra Zoran je u svojoj poticajnoj homiliji istaknuo važnost štovanja Svih svetih Franjevačkog reda napomenuvši kako “danas slavimo i blagdan sv. Jakova Mar-kijskog, sveca koji je hodao i našim krajevima” istaknuvši kako je dosta svetaca na koje se mo-žemo ugledati te je sve nazočne trećeredce po-zvao na svetost te kazao da svi kao vodilju na takvom putu uzmu Evanđelje.

ofs i frama


Uvod u današnju svečanost bio je pozdravni govor runovićkog župnika fra Mladena Prolića, a potom i molitva Večernje, a uoči svete mise održana je svečanost na kojoj je župljanin Petar Ljubičić pred fra Zoranom Kutlešom i mjesnom ministrom OFS-a Runovići Ivanom Lešinom primljen u novicijat čime je za njega započe-lo vrijeme početne formacije i primanja u Red koje traje najmanje godinu dana.

Za vrijeme svete mise na kojoj je sudjelovala i Mila Šuto, područna ministra Splitsko-dubro-vačkog područnog bratstva prikupljala se milo-stinja za najpotrebnije župljane u župi Runovići, a cijeli program proslave završio je zajedničkim druženjem u župnoj kući. Ovim događajem za-vršila su ovogodišnja zajednička okupljanja čla-nova OFS-a Imotske krajine.

LIŠANE: ODRŽAN IV. SUSRET POČETNE FORMACIJE ZA ČLANOVE OFS-A

Zadarsko-šibensko područno bratstvo Fra-njevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Nikola Tavelić“, Zadar, Povjerenstvo za formaciju pri-redilo je u nedjelju, 3. prosinca 2017., IV. susret početne formacije za članove Mjesnoga bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Mi-hovil“, u nastajanju, u Lišanima Ostrovičkim.

Na području Zadarsko-šibenskoga područ-nog OFS-a postoje tri Mjesna bratstva u nastaja-nju: Mjesno bratstvo OFS-a „Gospa od Anđela“, Karin, Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Ante Pado-vanski“, Šibenik – Šubićevac i Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Mihovil“, Lišane Ostrovičke.

Za Mjesno bratstvo u nastajanju susrete za formaciju organizira viša razina: Povjerenstvo za formaciju područnog OFS-a.

S područne razine sudjelovali su na IV. su-sretu početne formacije Svemirka Matić, OFS, područna ministra, Anita Močić, OFS, područna animatorica za Framu i fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata.

Nakon Molitve područna ministra Svemirka, OFS, pozdravila je sve prisutne članove OFS-a „Sv. Mihovil“, u nastajanju. Riječ dobrodošlice uputila je u ime fra Luke Banića, OFM (župni-ka) duhovnog asistenta, koji je zbog pastoralnih obveza bio odsutan, članova OFS-a i u svoje osobno ime, Davorka Mamić, voditeljica OFS-a u nastajanju.

Svemirka Matić, OFS, područna ministra obradila je iz Generalnih Konstitucija OFS-a, čl. 46.-54.: Mjesno bratstvo, Vijeće bratstva, Službe u bratstvu, Sudjelovanje u životu brat-stva; Anita Močić, OFS, područna povjerenica za Framu predstavila je Franjevačke izvore, ur.

fra Pero Vrebec, OFM, Vijeće franjevačkih za-jednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Sara-jevo – Zagreb, 2012., uvela općenito u temu: Sv. Franjo Asiški, „Opomene“ kojih ima sveuku-pno XXVIII i obradila je XXIII. Opomenu „O poniznosti“ (Franjevački izvori, Opomene, str. 197.-205.), a Fra Stipe Nimac, OFM, predsjed-nik Konferencije područnih duhovnih asistena-ta prikazao je Statut za duhovnu i pastoralnu asistenciju Franjevačkome svjetovnom redu i obradio čl. 12.-24.: Uloga duhovnih asistenata.

Nakon izlaganja održana je „Plenarna ra-sprava“ o obrađenim temama. Potom je po-dručna ministra Svemirka, OFS izvijestila o programu Područnog kapitula Zadarsko-šiben-skoga područnog Bratstva OFS-a „Sv. Nikola Tavelić“ (sa sjedištem u Zadru) koji je održan u samostanu sv. Pavla Pustinjaka, Galevac (Ško-ljić) – Preko [Jurisdikcija: Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša sv. Jeronima (TOR), Za-greb]. Na Kapitulu je sudjelovala prvi put i Da-vorka Mamić, voditeljica OFS-a „Sv. Mihovil“ u nastajanju te istaknula da je upoznala mnogu braću i sestre iz područnog OFS-a, mnogo na-učila i stekla jako dobro iskustvo koje će na-stojati posredovati u mjesnom bratstvu OFS-a u nastajanju u Lišanima.

Područna ministra Svemirka, OFS zahvalila je na kraju susreta Bogu, Gospi, predavačima područne razine OFS-a, Aniti i fra Stipi, te fra Luki (župniku) duhovnom asistentu i Davorki, voditeljici OFS-a „Sv, Mihovil“ u nastajanju i svim članovima istoga Bratstva.

IV. susret početne formacije završio je mo-litvom i blagoslovom. Potom je bio agape koje su pripremili članovi OFS-a „Sv. Mihovil“ u na-stajanju.

ofs i frama


RAZNORAZNOIZ USPOMENA ČUDESNOG GOSPINA BORCA

U prigodi izdavanja akata mariološko-marijanskog kongresa u Hrvatskoj fra Augustin Akrap (pseudonim Ante Antunov) razgovarao s o. fra Karlom Balićem i te razgovore objavio u listu Tavelić godine 1974. (br. 2-4) i 1975. (br. 1-4). Uvod je napisao fra Augustin Akrap. Ovdje donosimo objavljene priloge prigodom 40. obljetnice smrti o. fra Karla Balića.

Hrvatski franjevac o. dr. Karlo Balić, taj ču-veni teolog-mariolog i istraživač filozofske i te-ološke misli dubokoumnog i suptilnog mislioca Ivana Duns Scota (Skota), poznatiji je u ino-zemstvu nego u domovini. O. Baliću inozem-stvo je dalo mogućnosti da u širini europske slo-bode misli iskoristi svoje naravne od Boga dane sposobnosti i da ih sve stavi u službu Kristove Crkve, napose na službu Bogomajke Marije.

Premda naša hrvatska katolička javnost nije mnogo upoznata sa životom i radom o. Balića, ipak smo nešto o njemu čuli kad se poslije mno-gogodišnjeg izbivanja iz naših strana vratio u svoju voljenu domovinu da održi u Zagrebu i Mariji Bistrici Šesti mariološki i Trinaesti me-đunarodni marijanski kongres god. 1971.

Prolazna je veličina mnogih »velikih« ljudi, ali za o. Balića možemo reći da spada među one znamenite Hrvate o kojima povijest neće moći šutjeti, ako se hoće nazivati nepristranom povi-ješću. Zatim: o. Balić po svojoj veličini i zna-čenju ne pripada samo svom rodnom kraju i franjevačkoj Provinciji Presv. Otkupitelja, nego on pripada cijelom hrvatskom narodu, njegovoj kulturi, i crkvenoj i narodnoj, i Katoličkoj Crkvi uopće.

Rođen je 1899. god. u južnoj Hrvatskoj, u selu zvanom Katuni, općina Omiš, iznad pla-vog Jadrana, u kraju gdje se rađaju junaci, legu zmije i niču čudovišni hrvatski pjesnici, u kući koja se ukorijenila ispod jedne kamene grede, odakle se pruža veličanstven pogled na vrletno Biokovo, koje nam, gledano iz daljine, pruža sliku isukane britke sablje koja je spremna re-zati oblake i oštre bure koje se spuštaju preko Imotske krajine.

Prošavši pučko školovanje u svom rodnom mjestu, gimnaziju u Franjevačkom sjemeništu u Sinju i bogoslovne nauke u Makarskoj, na Ve-liku Gospu 1923. prikazuje Bogu u Katunima svoju mladu misu. Iste godine u jesen fra Karlo se već nalazi u Belgiji na glasovitom Katolič-kom sveučilištu u Louvainu. Kako je njegovo

naukovanje i znanstveno afirmiranje dalje išlo, kazat će nam sam on u razgovoru koji slijedi.

Da bismo našim čitateljima pomogli da shva-te životno djelo o. Balića, pokušat ćemo u neko-liko riječi prikazati područje kojim se on bavio.

Već smo prije rekli da je o. Balić posvetio svoj život pronalaženju autentične misli Duns Scota, filozofa i teologa iz 13. stoljeća i mari-ologiji, teološkoj znanosti koja proučava ulogu Bl. Dj. Marije u spasenju ljudskog roda.

U Katoličkoj je Crkvi kroz duga stoljeća vla-dala filozofska i teološka misao sv. Tome Akvin-skog. Ova se misao naziva tomizam i smatralo se da je sv. Toma »službeni teolog« Katoličke Crkve. Toliko su se puta i pape izjašnjavale da u teološkoj misli uvijek treba paziti što o do-tičnom problemu misli sv. Toma. Budući da je tomizam bio dugo favoriziran u Katoličkoj Cr-kvi, misli filozofa i teologa iz 13. stoljeća Ivana Duns Scota nisu dugo vremena imale podrške u


razno

službenim crkvenim krugovima. Prema mišlje-nju mnogih vrsnih poznavalaca skotizma, filo-zofska i teološka misao Ivana Duns Scota bliža je današnjoj suvremenoj misli u Katoličkoj Cr-kvi, nego što je to tomistička misao.

Dugo je vremena prošlo od 13. stoljeća do danas pa se tako misao Duns Scotova prepisi-vanjem iskrivila. Zato se često puta znala neka tvrdnja krivo pripisivati filozofskoj i teološkoj misli Ivana Duns Scota, što on nije nikada na-pisao. Da bi se već jednom stalo na kraj toj zbr-ci pa da bi se točno znalo što je naučavao ovaj veliki mislilac i koja su to njegova prava djela, dao se na posao o. Balić s cijelom komisijom prvorazrednih stručnjaka. O tome ćemo kasnije nešto reći.

IVAN DUNS SCOT. Rodio se u obitelji Duns u Škotskoj (odatle: Scot) u Maxtonu, koji se danas zove Littledean, između godine 1263.-66. Umro je u Kölnu 1308.

Suvremenici su ga nazivali Doctor subtilis (Naučitelj istančane misli), a kasniji pisci Doctor Verbi incarnati (Naučitelj utjelovljenje Riječi) i Doctor Marianus (Marijanski naučitelj). God. 1905. otvorena je kauza za njegovu beatifikaciju.

Ivan Duns Scot napisao je mnogo filozofskih i teoloških djela, kao npr.: Opus Oxoniense, Opus Parisinese, Quaestiones subtilissimae in Metaphysicam Aristotelis, De anima, De primo principio, itd.

Budući da nas više zanima njegova teološka nego filozofska misao, izložit ćemo u par crta temelje njegove teologije.

NAUČITELJ UTJELOVLJENJA. Iz glav-ne postavke da je Bog ljubav Duns Scot izvlači mnogostruke i veoma značajne zaključke. Teo-logija je u odličnom smislu praktična znanost jer raspravlja o Bogu ne radi nekog filozofiranja ili izoštravani a pameti, nego da bismo spozna-li svoj konačni cilj. Stvaranje je čin ljubavi jer Bog, najveće Dobro, ljubeći nužno sebe, hoće postojanje drugih bića koja ga mogu slobodno ljubiti. Milost, koja se poistovjećuje s ljubavlju, leži u volji. Volja može s Božjom pomoći vršiti vrhunaravne čine. Nebesko blaženstvo sastoji se u blaženoj ljubavi prema Bogu. A ta ljubav, iako ostaje slobodna, ipak je nepokolebljiva i čvrsta. Ljubav je Božja dosegla svoj vrhunac u utjelovljenju Sina Božjega. Krist je uzorak, cen-

tar i svrha svemira u svom naravnom i svrhu-naravnom pogledu. On se nije, dakle, utjelovio jedino radi našeg otkupljenja. Krist se utjelovio iz ljubavi i ljubav je posljednji uzrok njegovih zasluga, a one su neizmjerne vrijednosti.

MARIJANSKI NAUČITELJ. Veoma važna uloga u skolastičkom teološkom sustavu pripada mariologiji. Marija je prije svega prava Majka jer je ona aktivno sudjelovala u Kristovu začeću. Krist tako ima dvostruki odnos: jedan prema bo-žanskom Ocu, a drugi prema svojoj Majci.

Duns Scot je stekao posebnu slavu i naslov Marijanskog naučitelj a zbog obrane istine bez-grešnog začeća BI. Dj. Marije. Svojom nenad-mašivom logikom on je riješio poteškoće koje su protiv ovog Marijina privilegija iznosili veli-ki teolozi trinaestog stoljeća, kao npr. sv. Toma Akvinski, sv. Bonaventura, sv. Albert, itd. Do-kazao je da se istina o bezgrešnom začeću Maj-ke Božje ne protivi istini o istočnom grijehu niti istini o potrebi otkupljenja Adamove djece. Na-učavao je da za Mariju kao najsavršenije stvore-nje treba najsavršeniji način otkupljenja, a to je značilo da je Isus unaprijed sačuvao Mariju od istočnog grijeha. To bi bilo prethodno otkuplje-nje. Postavio je princip: Si auctoritati Eccle-siae vel auctoritati Scripturae non repugnet, videtur prababile quod execellentius est attri-buere Mariae (Ako se ne protivi učenju Crkve ili Svetom pismu, čini se vjerojatnim da se to u uzvišenom smislu može reći za Mariju). Ovo su načelo Duns Scotovi učenici pojednostavnili u ono glasovito načelo: Potuit, decuit, ergo fecit! (Krist ju je mogao sačuvati od istočnog grijeha; dolikovalo je da je sačuva; onda je sigurno to i učinio!). Tako je Duns Scot postavio solidne temelje franjevačkoj marijanskoj bogoslovnoj znanosti (prema: Carlo Balić, Duns Scoto, Gio-vanni; u: Enciclopedia cattolica, Citta del Vati-cano, 1950., sv. IV.).

***************O. BALIĆ O POČECIMA SVOG ZNAN-

STVENOG RADA I O POČETNIM POTEŠ-KOĆAMA. Nekoliko dana poslije proslave svoje zlatne mise ljeti 1973. godine, koju je o. Karlo došao proslaviti u svojim rodnim Katuni-ma, pronašli smo ga na odmoru u franjevačkom samostanu na otočiću Visovcu na rijeci Krki. Bio je dosta umoran. Kad smo ga zamolili da bi


razno

nam nešto ispričao o počecima svoga znanstve-nog teološkog istraživanja, nasmiješio se ista-knuvši da on nikada nije volio govoriti o sebi. Ipak je nekako pristao da nešto kaže ne toliko o svojim uspjesima koliko o početnim poteško-ćama koje su ga pratile u njegovu mukotrpnom penjanju do glasa svjetskog učenjaka u radu na slavu Božju i Majke Marije.

- Sigurno će naše čitatelje zanimati, o. Kar-lo, kako ste došli na misao da se dadete na tako ogroman posao koji ste u svom životu izvršili. Recite nam nešto o tome.

O. Balić: Mislim da će biti dovoljno istaknu-ti jedan detalj da biste shvatili kojem sam poslu posvetio cijeli svoj život. Kad je nekih 40 uče-njaka htjelo izdati o mojoj 70. obljetnici spo-menicu, izdali su je pod naslovom Skolastika i mariologija. Upitali ste me kako sam došao na tu misao da se posvetim skolastici i mariologiji. Dobro se toga sjećam. Kad me je uprava Pro-vincije slala 1923. god. na dalji studij u Belgiju u Louvain, prije polaska reče mi moj profesor dogmatike pok. o. Petar Grabić: Ti sada odla-ziš u jednu tvrđavu tomizma. Molim te nemoj nikada zaboraviti tradicije svoga reda, nemoj zaboraviti Duns Scota. Ove riječi moga profe-sora bile su mi kao moj vade mecum. To me je progonilo kroz cijeli život.

OPREDJELJENJE ZA DUNS SCOTA. U Louvain sam došao 1923. u stotoj obljetni-ci kanonizacije sv. Tome Akvinskog. Ovdje se moglo čuti samo: solus Thoma! (jedini Toma!). Tako npr. moj profesor mariologije stalno je go-vorio o sv. Tomi, a kad bi spomenuo Duns Scota u njegovim je ustima zvučalo kao nešto nastra-no. To me je strašno vrijeđalo.

Kad su me profesori pitali što ću uzeti za doktorsku tezu, odgovorio sam: Duns Scotova mariologija. Rekoše mi da nema kritičkog izda-nja Scotovih djela, da je to sve takva mješavina da se ne zna što Scotu pripada a što mu ne pri-pada. Na to sam mladenački i sa zanosom odgo-vorio: Ja ću kritički izdati Scotova djela. Neki primjetiše: Pa, ovdje nije nikada bila prikazana jedna skotistička teza. - Ako nije nikada, može sada! odgovorio sam. Uzeo sam kao pokrovi-telje svoje doktorske teze profesora patristike Lebona, sveta čovjeka, i profesora povijesti De Meyra. Počeo sam po svijetu tražiti Scotove ru-kopise. Putovao sam po Njemačkoj, Francuskoj

i Italiji. U Münchenu sam počeo sam učiti pa-leografiju i studirati Duns Scota. Vratio sam se u Louvain i profesorima pokazao spise. Oni su bili oduševljeni mojim radom i rekoše mi da bi to trebalo odmah objavljivati u časopisu Revue d’historie ecclesiastique. To nije bio, međutim, najsretniji savjet. U toj su reviji mogli objav-ljivati svoje radove samo istaknuti učenjaci, a ne studenti kao što sam ja bio. To je moglo kod profesora izazvati zavist i neraspoloženje. Nu, ja sam im predao svoj rad Jean Duns Scot, sa vie, ses oeuvres, sa doctrine, a oni su ga počeli objavljivati u spomenutom časopisu. I odmah su se pojavile kritike, poglavito od onih koji su se bavili Scotom. Nastalo je pitanje: Tko je taj čovjek što piše o Scotu? Premda je bilo stavlje-no: Suivre (nastavit će se), nikada nije bilo na-stavljeno. Profesori mi predložiše da se taj rad ne objavljuje dalje u reviji, nego da će ga oni izdati kao zasebno djelo: Osnovat ćemo, kažu oni, jednu novu kolekciju koja će se zvati Bibli-oteque da la Revue d’histoire ecclésiastique i tvoje će djelo biti prvo djelo te kolekcije. Ostao sam izvan sebe. Mali student iz nepoznate Hr-vatske! Dadoše moj rad u tisak. Smatrajući da je to velika stvar za franjevački red, poslao sam generalu reda Maraniju da mi dade svoj blago-slov. A u to sam vrijeme bio posebno veseo i zbog toga što su neki profesori bili za to da se u Louvainu osnuje skotistički institut jer mi je bilo do istine, a ne do toga da se stalno govori: Samo Toma!

POTEŠKOĆE SA STRANE GENERALA FRANJEVAČKOG REDA. Dođoše brzo dva pisma. Jedno je bilo od generala. Misleći da se u pismu nalazi velika pohvala za moj trud i rad nisam otvorio ni jedno ni drugo nego sam pomi-slio sam u sebi: Da se ne bih uzoholio, otići ću poslije ručka pred Svetotajstvo i tamo ću pred njim otvoriti pisma. Kad sam otvorio generalovo pismo, čitam: Nuntiatum est mihi quod non in-grediris in recta via cum honore! (Javljeno mi je da ne ideš pravim putem!). Otvaram drugo pismo koje je bilo od Bertonija, francuskog definitora, a u njemu: Brate moj, prodao si se Louvainskom sveučilištu samo da bi ti dali ocjenu summa cum laude (s najvećom pohvalom: izvrsno). Poda mnom se zemlja potresla. Kamo ćeš sada, jadna majko? Moja je situacija zaista bila teška.


razno

PROFESORI NA MOJOJ STRANI. Oti-šao sam da se posavjetujem s profesorima. Pro-fesor povijesti reče mi u oči: Zar ti nisam rekao da nisi za to sposoban! Začudio sam se što to govori, a on će: Rekao sam ti da si sklon velikoj kritičnosti pa da će te tvoj red za to osuditi. .

Slegnuo sam ramenima. General piše da više ne smijem studirati, da se vratim u Provinciju. A bio sam pozvan da učinim magisterij. I sad poče borba između Louvainskog sveučilišta i gene-rala franj. reda. Profesori kažu: Mi smo Baliće-vo djelo tiskali kao njegovi profesori. Naše je pravo da dademo Imprimatur! i bez Vas jer se tako razumije kad nam netko šalje učenike. Ako ste za to da Balićevo djelo ne tiskamo, pošaljite nam osam tisuća franaka. Njegovo je djelo, nai-me, u tiskari i dosada smo toliko potrošili za sla-ganje.. Sad general meni upućuje pismo: Pođi k profesorima, uzmi rukopis i spali ga. Učinio sam kako mi je rečeno, a oni će kao u šali: Slo-bodno ti rukopis spali. On je već složen. Ako general ne da osam tisuća franaka, mi ćemo to tiskati. Javim generalu što su mi rekli profesori, a on na to napisa da se moram odmah pokupi-ti u Provinciju a da se spis ne smije izdati pod mojim imenom sub poena excommunicationis ipso facto incurrenda (pod kaznom izopćenja u koje upadam istog časa kad se pojavi djelo s mojim imenom). Ova me prijetnja nevjerojatno zastrašila jer sam u ono vrijeme bio preosjet-ljive savjesti. Kažem profesorima da odlazim u svoju Provinciju i da ne smiju staviti na spre-mljeno djelo moje ime jer ne želim biti izopćen. Oni objaviše moje djelo, imena ne staviše, nego staviše nešto još gore: Ovo je djelo sastavio neki pater Balić i budući da on nije u stanju da ga publicira, a djelo je od velike važnosti, mi ga profesori objavljujemo na svoju vlastitu odgovornost. Ja nisam znao što bih radio. I opet nasta borba između Louvainskog sveučilišta i generala. Oni su djelo objavili s dozvolom Va-tikana. Pitali su, naime, Vatikan za mišljenje, a on je odgovorio: Tiskajte ga i pošaljite u svijet! Sad su se počeli i protestantski učenjaci zani-mati za moj rad. Zanimalo ih je koji je to Balić koji je napisao djelo od istaknute važnosti, a ne može ga tiskati. I poče oko mene ta nevoljna kritika. Tako sam, dakle, počeo ulaziti u znan-stvene krugove.

— Bit će dobro da nam odmah, prije nego šio nastavite pričati o poteškoćama, spomenete razloge zbog kojih Vas je general franjevačkog reda napao i naredio da odmah krenete u svoju provinciju.

— Razlozi za napade na me bili su znan-stvene naravi. U 17. je stoljeću franjevački hi-storiograf fra Luka Wadding tiskao u Londo-nu u dvadeset svezaka Scotova djela. Kasnije je Ludovik Vivés ponovo tiskao Scotova djela u Parizu. Sve je to bilo nesavršeno, s mnogo nedostataka. Budući da se radilo o Scotovim djelima, a on je vođa franjevačke škole, trebalo je što prije kritički izdati Scotova djela. U tu je svrhu Međunarodni franjevački zavod sv. Bo-naventure u Quaracchiju kod Firenze osnovao odjel za proučavanje Scota »Sectio scotistica«. Ravnatelj toga zavoda bio je p. Longpré. Sada sam se pojavio ja, samostalan, u Louvainu i stao znanstveno proučavati Ivana Duns Scota. To ih je, valjda, šokiralo. Otuda sve moje nezgode.

— Prije ste ispričali kako se general fra-njevačkog reda žestoko usprotivio tiskanju Vašega znanstvenog rada o Duns Scotovoj nauci. Kako se riješio spor?

— Vrlo mučno i teško. Kad je spomenuto moje djelo izišlo u Louvainu, došlo je pismo iz generalne kurije franjevačkog reda iz Rima u kojemu stoji da mi gvardijan samostana u koje-mu sam stanovao ne smije dozvoliti da govorim misu i da se kroz 24 sata moram naći u grani-cama svoje provincije. Zatim: da moram prove-sti osam dana u duhovnim vježbama i da sam suspensus a divinis (zabrana svakog čina vlasti svećeničkog reda).

Bio sam poslušan kao rijetko tko, ali sam bio i skrupulozne savjesti tako da sam se ispovijedao svaki dan. Kada bih samo čuo riječ suspensus, sjetio bih se Luthera pa bih se tresao kao šibica.

Pođoh ja, dakle, malo prije ponoći iz Lou-vaina u svoju Hrvatsku, ali - žalostan. Bio je siječanj. Snijeg. Hladno. Na putovanju mi je bio suputnik jedan Talijan iz Venecije. Napisao sam pismo generalu: Reverendissime pater! Cur ostendis contra stipulam potentiam tuam? (Prečasni oče! Zašto udaraš moću svojom na slamčicu jednu?). Potpisao sam se. Ništa više. Bio sam sav u žurbi stalno gledajući na sat do-kle sam došao da ne bih još i u izopćenje upao. Zaustavio sam se u Milanu.


razno

U Milanu sam našo svoga starog prijatelja Gallija, koji je kasnije bio kandidat za generala franjevačkog reda i prijatelj našega đra fra Krste Kržanića. Sve sam mu ispričao. A on će: Poći ću Gemelliju (Gemelli je obraćenik, postao fra-njevac, istakao se kao učenjak i dugo vremena predavao na »svojem« sveučilištu Srca Isuso-va u Milanu). Gemelli je odmah skočio protiv mene: To je lažac! Tjerajte ga odavde! (Gemelli i Longpré bili su prijatelji. Longpré je malo vre-mena prije držao konferencije u Milanu pa sam ja razglašen kao nepoštenjak). Vratio se Galli od Gemellija i izvješćuje me da me Gemelli neće primiti. Počeo sam poš jače plakati. Galli je opet otišao Gemelliju da mu razjasni ovu zaver-zlamu i da ga uvjeri u moju nevinost. Gemelli me je napokon primio i obećao mi da će on poći u Rim da bi sve to generalu rastumačio jer da sam ja već bolestan čovjek (bila se pokazala neka čudna izraslina). Gemelli me dalje hrabrio da više ne mislim na ona 24 sata kad sam se morao naći u granicama provincije. Preporučilo mi je da uzmem bocu »cinzana«, da to pomalo pijem i da spavam u vlaku sve do Venecije.

Kad sam se probudio u Veneciji, gledam kako ću prispjeti intra fines provinciae (na te-ritorij provincije) kroz 24 sata. Dalje sam u vla-ku neprestano zapitkivao da li smo prispjeli u Dalmaciju. Suputnici su mi stalno govorili: Još to nije došlo. Ima još vremena do Dalmacije. Prošla su i ona 24 sata, valjda i preko 30 sati, kad sam se našao u granicama provincije. Kad sam došao u. Split, odmah sam susreo provinci-jala dra fra Petra Grabića. Divan čovjek i velik čovjek! Pozdravljam ga, a on me pita:

— Kako si ti sad ovamo prispio ?— Pa, poslao me general - odgovaram.— Kako? Jesam li ja tvoj starješina ili ni-

sam! Tko ti je platio put?— Snašao se. A sada, mnogopoštovani, ne

znam da li mogu reći sv. misu jer sam suspen-sus. Molim vas, evo, vidite moram činiti duhov-ne vježbe pa odredite tko će mi ih držati. Sve sam ovo rekao provincijalu kao malo dijete. Provincijal me pogleda i ode uza stubište. Mi-slim da je išao svom ispovjedniku o. Jukiću za savjet. Kad se o. Grabić vratio, reče mi:

— Čuješ, o tim svojim problemima s ge-neralom ne smiješ nikome ništa govoriti. Idi sada na duhovne vježbe, a ja ću odmah večeras

u Rim generalu da te stvari sredim. A ti poslije duhovnih vježbi idi u Makarsku na bogosloviju i predaji. Predavat ćeš pravo.

Poslije duhovnih vježbi otišao sam predavati na Franjevačkoj bogosloviji u Makarskoj. Ni-sam se osjećao spremnim da predajem crkveno pravo, pa sam preuzeo od o. Ante Cikojevića moralku. Nito nije bilo lako. A Grabić je otišao u Rim da moj slučaj sredi s generalom. O. Gra-biću u Rimu je rečeno da general nema ništa s onim kaznama i tjeranjima nego da su sve to oni iz Quaracchija skuhali. Ja mogu, tako je rekao general Marani, kad me volja kamo me volja.

- Znači da bez odlučnosti i ugleda o. Petra Grabića, provincijala, Vi u svom životu ne biste nastavili pravcem kojim ste bili kre-nuli niti biste postigli rezultate koji su danas nezaobilazni.

- Da je o. Grabić bio neodlučan čovjek i uskih pogleda, svi bi moji talenti koje mi je Bog dao ostali zakopani. Zato, kad sam pred par godina, iza dugog izbivanja, ponovno došao u svoju Provinciju, otišao sam na fra Petrov grob da ga poljubim. On je za me bio sve.

Mislim da će ova sličica iz ondašnjih dana ilustrirati težinu moje situacije. Fra Ante Ja-drijević, vrlo inteligentan i dobar svećenik i redovnik, rekao mi je u toj zbrci: »Brate moj, postani ti kapucin pa radi kao kapucin kad ne možeš ovako.« Ovaj mi je savjet jednom dobro došao da se malo našalim s jednim dobrim ka-pucinom. Kažem ja njemu: »Savjetovali su mi da budem vaš. Kad bih bio vaš, imao bih veliku bradu i mogao bih postati vaš general.« A kapu-cin se nije dao pa pametno dometnu: »Kao da bi bilo dosta imati veliku bradu pa da postaneš naš general!«

Kad smo već spomenuli zasluge o. Grabića u mojem slučaju, rekao bih da razboritost starje-šine znači sve. Evo, pričao mi Bruno Bulić, naš poznati umjetnik-slikar, o jednom nezgodnom slučaju što se dogodio u Španjolskoj. Trebalo je glasovitom Murillu pronaći jednog dječaka koji bi mu čistio radionicu. I našao je jednog selja-čića. Jednog dana zapane Murillu za oko jedna slika u kutu radionice. Njegova nije. Ma, tko to slika? Drugi dan gleda: slika savršenija nego ju-čer. Treći dan još savršenija. Čija je slika? Jedne se noći glasoviti umjetnik sakrio u svojoj radi-onici da bi otkrio tajnu. Najednom, oko tri sata


razno

poslije ponoći dođe onaj njegov seljačić, sluga, Sebastijan, mislim da se tako zvao, uzima kist i nastavlja slikati onu sliku. Murillo mu najozbilj-nije kaže: »Sinko moj, nije za te metla, za te je umjetnost!« I malo-pomalo, uz neke umjetniko-ve savjete, mali je počeo izrađivati velika djela. Jednom pade na pamet Sebastijanu, već poznatu umjetniku, da postane redovnik, dominikanac. Što je namislio, to i ostvario. Jednog dana upita svoga starješinu da mu kaže način kako bi po-stigao najveće savršenstvo. A starješina će mu: »Ako želiš postići najveće savršenstvo, odreci se onoga što ti je najdraže.« Njemu je najdraže bilo slikarstvo. Baci mladić kist i boje i nikada ih više nije uzeo u ruke. Naš Bruno Bulić na ovo nadovezuje: »Slabo mu je starješina savjetovao. Mogao je i slikati i biti dobar redovnik.« Tako ispane kad je starješina nerazborit.

— Sada je sigurno Vaš znanstveni rad, poslije intervencije o. Grabića u Rimu, tekao bez smetnji.

— To bi se moglo zaključiti, ali je istina sa-svim drukčija. Kad je o. Grabić iz Rima donio povoljne vijesti, nekoliko vremena iza toga sku-pio sam ono malo svojih stvari i zaputio se u En-glesku. Htio sam snimiti kodekse Scotovih djela. Snimanje mi je najviše muke zadalo jer sam bio nespretan. Ali o tome neću govoriti. Kad sam, dakle, došao u Oxford da vidim te stare kodekse i da nastavim s proučavanjem, kaže mi bibliote-kar protestant: »Ma, eno, kodeksi su kod tvoje braće. Oni ih snimaju. Idi k njima. To su ljudi iz Quaracchija.« Kad sam čuo da su iz Quaracchija, oko mene se sve okrenulo. Što ću sada?

Da ne bi došlo do sablazni, odem k njima. Našao sam ih. Ove dvojice, koje sam našao, nije više među živima. Zato mi je teško o tome uopće govoriti. Jer, znate, nisam ja bio svetac. Dalmatinac sam. Ako me tko očepi,... Nađem, dakle, Longpréa, Bog mu dao pokoj vječni! Mogli smo skladnije živjeti! Dakle, snimaju oni. Longpré šuti. A pokojni Heise, on je bio predsjednik Quaracchija, meni će: »Što si došao ovamo? Znat ćeš kad ćeš poći. Moraš odmah u Rim. Sad će ti doći brzojav i odmah moraš ostaviti Oxford i Englesku. Mi smo ovdje!« A ja, sa suzama u očima, rezignirano: »Dobro, do-bro!« Vratio sam se u London. Tu mi je stvarno predan brzojav generalova zamjenika Iglesiasa, Španjolca, koji mi je kasnije bio prijatelj. Kad

sam došao u London, ovi iz Quaracchija za mnom. Odslužio sam sv. misu. Odslužili i oni. Kad sam izišao u dvorište i njih ugledao, u meni se sve uzbunilo: »Što ste na me navalili kao bi-voli! Vi nemate ljubavi!« Oni se gotovo prepali. Neki izišli na prozor i gledaju što se to događa. »Ti moraš u Rim«, kažu oni. »Idem u Rim! Pa dobro, idem u Rim!«, kažem ja.

Zaputio sam se u Rim. U Rim sam stigao, mislim, oko jedanaest sati prije podne. Odmah sam pitao: »Smijem li reći misu?« »Smiješ!«, odvratiše. Kad sam išao posjetiti Iglesiasa, ge-neralova zamjenika, on će mi:

— Ė lei padre Balić? (Vi ste otac Balić?)— Si. Padre Balić autentico - odvratim ja.

(Da. Otac Balić osobno.)— Noi ti aspettiamo qui. (I očekivali smo te.)— Padre reverendissimo, sono a vostra dis-

posizione. (Prečasni oče, ja sam Vam na raspo-laganje.)

— E bene, questo mi piace sentire che siete a nostra disposizione. (Drago mi je da si nam na raspolaganju). E, adesso. Ė passaporto in ordi-ne? (A sada. Da li je putnica u redu?)

— Si, reverendissimo padre! Posso partire quando voglio. (Da, prečasni oče! Mogu puto-vati kad hoću.)

— E allora? Ecco, lei vada adesso in refe- torio. Mangerà quelque cosa, poi immediata-mente recto tramite in Iugoslaviam. (A onda? Eto, sada idi u blagovaonicu, nešto pojedi a za-tim neposredno najkraćim putem u Jugoslaviju.)

Teško mi je bilo. Kao da me netko rezao. Odupirao sam se. Pitao sam Iglesiasa zašto me je onda zvao u Rim kad me sad šalje navrat-nanos kući. On mi je jednostavno odgovorio da me je zato i zvao da me pošalje u Provinciju. Neka tamo ostanem pa ako bude volja starješi-na da će me oni poslati dalje na studij. A ja se digoh i ogorčeno: »Sam mi Bog može zabraniti moliti i raditi. Ne Vi!« I ja zatvorih vrata i odoh. Zvoni u blagovaonicu. Idem i ja. Drugi jedu, ja ne jedem. Neki oko mene: Duole dente forse, padre, duole dente cosa’ce? (Zašto se skanjivaš, oče? Što je?). Poslije objeda idem poljubiti Igle-siasu ruku, jer je takav običaj, a on me zagrli. »Padre Balić, padre Balić! Ma qui non è che san Francesco.« A ja vičem kao luđak: »Dove è san Franeesco? Dove è carita? Dove? (Gdje je


razno

sveti Franjo? Gdje je ljubav? Gdje?). »Matto! Matto!« (Poludio! Poludio!) skočiše oko mene, zgra- biše me pa u bolnicu. U bolnici sam ležao. Dolaze definitori, koji su me poznavali preko o. Grabića. Jedan će Španjolac: »Tu es gloria Ordinis. Tu es gloria nostra.« (Ti si slava Reda. Ti si naša slava.). »Forza, pater!« (Drž se, oče!) kažu definitori. drugi: »Avanti, pater! Avanti!« (Naprijed, oče! Naprijed!) Ovi su bili za me jer su me vidjeli s Grabićem na generalnom kapi-tulu kad smo svojim nastupom osvojili fratre. Neki mi, dakle, htjedoše dovesti liječnika. Ener-gično sam odbio riječima: Ići ću ja sam svom li-ječniku. Ipak sam morao kući. Imao sam vidjeti jedan stari kodeks u Vatikanu i pitam Iglesiasa da li bih smio vidjeti taj kodeks. A on će: »Ne! Recto tramite in Iugoslaviam!« (Najkraćim pu-tem u Jugoslaviju!). I nastavi: »Kodeksa nećeš vidjeti. Ti se moraš odreći svoje volje!« I tako mi poče davati duhovne savjete, a meni je bilo do kodeksa; neka mi Bog oprosti! Ali, kako ću ga prevariti za Firencu? Tamo moram vidjeti jedan kodeks. Pitam ja Iglesiasa: »Da li: Rec-to tramite in Dalmatiam! (Najkraćim pravcem u Dalmaciju!) znači: Firenza, Padova, Venezia, Dalmazia?« On će: »Da! Da!« — »Dobro!« ka-žem ja. Iglesias je, na moju sreću, pogriješio. Najkraći je put kući bio preko Aneone. Brodom. Kad sam dobio ovakav odgovor koji mi je odgo-varao, odmah sam telefonirao Goluboviću da mi spremi traženi kodeks jer da ću ja sutra u Firen-cu. (Golubović je bio franjevac Provincije sv. Je-ronima. Bio je to divan čovjek, poznat povjesni-čar. Izdavao je ediciju Bibliotheca biographica Terrae Sanctae). Golubović je našao taj kodeks i dočekao me u određeno vrijeme. Kad sam do-šao u biblioteku u Firencu, opazio sam jednoga člana komisije iz Quaracchija. Jadna mi majka gdje sam došao! rekoh ja u sebi. Ipak sam jedan sat proučavao kodeks i nastojao sam ga što bolje opisati. Zatim sam hitro krenuo u Padovu, Ve-neziju pa kući. Opet se o. Grabić morao za me zauzimati. Riješeno je u moju korist.

— Vi ste kasnije bili imenovani profesorom na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makar-skoj. Kako ste nastavili sa započetim znanstve-nim radom?

— O. Balić: Moji su mi profesori iz Lou-vaina neprestano pisali da ne smijem popustiti u započetom radu, da moramo nastaviti. A kako

ćeš nastaviti? U Makarskoj nije tada bilo niti električne struje. A kako ćeš znanstveno radi-ti bez svjetla kad dođu dugi zimski dani?! Bio sam zauzet i drugim svećeničkim poslovima. Trebalo je ići ispovijedati i ovdje i ondje, tre-balo je držati propovijedi u raznim mjestima; gdje je trebalo držati misije eto ti meni brzojav. Sjećam se da sam čak u Suboticu išao držati mi-sije. Ipak mi se uza sve to, nije dalo napustiti kodekse. Velika je poteškoća bila što nije bilo svjetla. Kodekse je trebalo očitavati pri dobru svjetlu. Da bib nekako doskočio nevolji, kupio sam akumulator za struju. Nekako je išlo. Sje-ćam se da sam tada objavio neke studije u Lju-bljani i u Louvainu. Tako sam nastavio pisati o Scotu, a u Louvainu sam već sastavio Theolo-giae marianae elementa. Ovo sam djelo tiskao u Šibeniku. Imala je knjiga oko 600 stranica. Djelo je tako dobro tiskano da su se mnogi ču-dili i pitali da li je moguće da je to u Šibeniku tiskano. Teško bi koja tiskara u inozemstvu tako solidno i dobro obavila posao. U to sam vrije-me bio prezaposlen. Ispovijedao sam, propo-vijedao, bio u tiskari i očitavao kodekse. Tako sam npr. u Vrgorcu propovijedao, ispovijedao i mučio se kodeksima. Sve mi je to dodijalo. Htio sam napustiti kodekse i baviti se moralkom. Imao sam, naime, zamijeniti prof. moralke o. Antu Cikojevića, koji je imao postati provinci-jal. Namjeravao sam napisati priručnik moralke prema principima franjevačke škole, ali se sve to odgađalo i odgađalo. Htjedoše me imenovati magistrom bogoslova, ali sam rekao: Onda ću ja otići u svoje selo paziti ovce! Bilo bi mi teš-ko biti magister klerika. To mi nikako nije išlo u glavu. Staviše me da pomažem pri izdavanju NOVE REVIJE. Tako sam publicirao svečani broj u prigodi obljetnice Efeškog sabora god. 1931. Zatim sam putovao Provincijom i napisao knjigu KROZ MARIJIN PERIVOJ.

Jednoga dana dođe imenovanje iz Rima. Ge-neral franjevačkog reda imenuje me profesorom dogmatike i mariologije na međunarodnom fra-njevačkom sveučilištu ANTONIANUM. Žesto-ko sam se opirao ovom imenovanju. Bilo mi je teško ostaviti Makarsku. Plakao sam kao malo dijete u parobrodu od Makarske do Splita. Ta-kav je život. To je doduše bilo ludo, ali tako je. Poslije sam bio u Rimu evo četrdeset godina pa mi nije padalo na pamet da se sasvim vratim u


razno

domovinu. Čovjek je kao jedna mala životinjica koja se priljubi uz jedno mjesto pa joj se odatle ne da.

Kad sam došao u Rim, bilo je otvaranje AN-TONIANUMA. Ovaj je kolegij sada postajao papinski. Stavilo mene da službeno otvorim novo sveučilište. A ja počeo o Scotu. Vatikan je htio da mi naučavamo tomizam. Naš general Bello, iz Venecije, priprost kao i ja iz Hrvatske, vikao je: Eviva Scoto! Vaš je magister Scoto! A njemu je kongregacija odgovorila: Nije istina! Vaš je učitelj sv. Toma! Tako je rekao Pijo XI. Ja za to nisam ništa znao. Pri otvorenju bio je prisutan kardinal prefekt kongregacije (ne može mi sada pasti na pamet ime). Uza nj je bio Ru-fini, bili su i drugi a iza njih je sjedio Maranni. Kad god bih ja spomenuo Scota, ovaj bi pote-gnuo Rufinija govoreći: Rekao sam ti ja da će ovo biti tvrđava scotizma. A ja nisam znao što se to događa, pa sam grmio o Scotu da je to naš veliki Atanazije, i ovaj i onaj. Oni su me samo gledali. Grmio sam: Scoto nije kanoniziran, on mora biti kanoniziran. Kad sam završio, dočeka me postulator Reda pa će mi: Pater, ti znaš ko-jim si putem došao, a sada nećeš znati kojim ćeš se vratiti! Ja ga gledam i pitam se: Što je ovo?

I kongregacija je vijećala što će sa mnom: da li će me potjerati iz Rima ili me pustiti na miru. Zaključili su: Nije kriv Balić nego njegov ge-neral. Franjevački general onako misli. Opome-nimo mi njega. - To je bilo doba kad nisi smio Scota ni spomenuti.

Jednoga sam dana obaviješten da je naš ge-neral pozvao da se sastanu svi koji se bave Sco-tom. Među ovima bio je i Longpré, predsjed-nik Škotistične komisije iz Quaracchija. Bio je to istraživač i veliki čovjek. Ali je mislio da se jedino on mora baviti Scotom. A ja sam sma-trao da je svima put otvoren. Došlo se na ovom sastanku i do pitanja da li će Longpré ostati ili će njegovo mjesto netko drugi zauzeti. Glaso-vali smo za nekoliko kandidata. Na generalovo nastojanje ubaciše i mene među kandidate od kojih je jedan preuzeo organiziranje rada oko Scotovih djela i bio upravitelj komisije.

Na glasovanju svi za me, osim jedne crne ku-glice. Odmah će mi general: Brate moj izabran si pa radi! A ja njemu: Težak je to posao!

Ovom je prigodom dokinuta Sectio scoti-stica. a osnovana Comissio Operibus Ioannis

Duns Scoti critice edendis - Komisija za kritič-ko izdavanje djela Ivana Duns Scota.

Tih me dana povede general u Quaracchi po rukopise Scotovih djela. Budući da nije bilo Longpréa, htio je general da i bez njega uzme-mo rukopise. Tomu sam se usprotivio. Doznali smo od jednoga redovničkog brata laika da su se petorica iz bivše komisije prije našega do-laska sastali i zaključili da uklone sav dovršeni materijal pa da ja budem prisiljen početi iz po-četka. General me ponovno poslao u Quaracchi da preuzmem kodekse. Kad sam vidio da nema svih kodeksa, i to baš onih neizdatih, nisam htio potpisati primopredaju. Potpisao sam samo za one koji su se tu nalazili. Kad je general htio prisiliti članove bivše komisije, rekao sam ge-neralu da to nema smisla jer ću ja kodekse sni-miti. Muka je bila raditi na kodeksima. Trebalo je usporediti preko 100 kodeksa i 300 drugih edicija. Nije bilo lako ni komisiju sastaviti koja će raditi na istraživanju i proučavanju. Izabrao sam 12 članova komisije iz cijeloga franjevač-kog reda, koji moraju živjeti i raditi u Rimu i 21 vanjskog člana, koji su imali živjeti i raditi u svojoj provinciji, ali je trebalo da rade ono što im ja kao predsjednik komisije povjerim.

Najvelikodušniji se za komisiju u to vrijeme pokazao provincijal naše Provincije presv Ot-kupitelja o. Petar Grabić. Tako sam prije ili ka-snije dobio za- komisiju nekoliko vrlo vrijednih članova iz naše Provincije. To su o. Stanko Ru-šelić, o. Petar Čapkun, o. Ivan Jurić, o. Serafin Raič i o. Luka Modrić. I iz nekih drugih naših provincija dobio sam pokojeg člana za dulje ili kraće vrijeme. O Gracijan Raspudić i o. Boni-cije Rupčić, iz Provincije Bezgr. začeća BI. Dj. Marije, radili su neko vrijeme u ovoj komisiji. O. Kerubin Barbarić, član Provincije sv. Ćirila Metoda, došao je u komisiju god. 1965. Član slovenske Provincije sv. križa o. Bruno Korošak bio je u poslijeratno vrijeme član ove komisije.

— Vi ste kod nas i u svijetu mnogo poznati po kongresima. Recite nam nešto o tome.

— O. Balić: Veliki dio moga života ispunili su kongresi. Tako sam god. 1935. održao sko-tistički kongres u Zagreu; drugi, više maiološ-ki, u Krakovu. Treći sam namjeravao održati u Bratislavi, ali nas je rat pomeo. Budući da sam predavao mariologiju i jer sam se marioiogijom naveliko bavio, smatrao sam da bi trebalo os-


razno

novati jednu instituciju koja bi se bavila tiska-njem marioloških studija. God. 1949. u tu svrhu osnivam Međunarodnu marijansku akademiju. Tako sam god. 1950. organizirao Prvi među-narodni mariološki i Osmi marijanski kongres u Rimu. Zatim su kronološki slijedili: drugi u Rimu, treći u Lurdu, četvrti u Santo Romingu u Južnoj Americi, peti u Lisabonu u Portugalu, a šesti, na slavu Božju, u mojoj dragoj i lijepoj domovini Hrvatskoj. Svaki je od ovih mario-loških kongresa, koji su bili znanstvene naravi, pratio i marijanski koji je bio čisto praktične naravi: javna manifestacija pobožnosti prema Majci Božjoj.

Osim mariološko-marijanskih organizirao sam i skotističke kongrese. Prvi sam međuna-rodni skotistički kongres održao u Rimu god. 1950. Drugi, u prigodi 700. obljetnice rođenja Ivana Duns Scota, u Oxfordu i Edinburgu god. 1966. Za ovaj je kongres papa Pavao VI. upu-tio pismo engleskoj hijerarhiji, pismo kakvo još nijedan gotovo papa nije napisao nešto o sv. Tomi s takvim elanom. Papino pismo ALMA PARENS jest jedan himan. Papa je posebno upozorio na Scotov pogled na ekumenizam, ateizam, itd. Ovaj sam međunarodni skotistič-ki kongres iskoristio da podignem Ivanu Duns Scotu u raznim mjestima spomenike. Podigao sam ih petnaest.

Treći međunarodni skotistički kongres na-mjeravao sam pošto-poto održati u Zagrebu. Adi kad sam pročitao u Glasu Koncila kako je Petar Šegvić rekao da je sramota što je u jed-noj od enciklopedija Leksikografskog zavoda u Zagrebu uvršten jedan članak dra Josipa Turči-novića, a drugi dra Vjekoslava Bajsića, jer da svećenici nisu kadri pisati znanstveno, to me tako uvrijedilo da sam uzeo auto-taxi i pošao k jugoslavenskom predstavniku u Vatikan i rekao mu da se u Zagrebu kongres neće održati. Zatim sam telefonirao u Beč kardinalu Königu, inače mom dobrom znancu, i rekao mu da bih u Beču održao Treći međunarodni skotistički kongres. Njemu je to bilo vrlo drago. Sastanak eminen-tnih stručnjaka iz cijeloga svijeta u Beču bit će na čast i Beču i meni, tako se izrazio kardinal König. Međunarodni skotistički kongres u Beču potpuno je uspio.

Imao bih još dodati da sam uspio osnovati Međunarodno skotističko društvo - Societas

internationalis scotistica, koje pripada četiri-ma franjevačkim redovima i svima ostalima. U ovom su društvu i protestanti.

— Veliki broj edicija iz područja mariologi-je, scotizma, veliki broj međunarodnih kongresa sve je to iziskivalo i ogromna novčana sredstva. Kako ste uspjeli pokriti sve te troškove?

— O. Balić: Kako? Ni sam ne znam kako. Izdaci su bili ogromni. Iz same mariologije iz-dao sam nekih 100 svezaka. To je velika bibli-oteka koja me je stajala do osamdeset milijuna lira. A drugi troškovi! Mogu kazati da na svijetu nema ovakva prosjaka kao što sam ja. Pitao sam u kardinala, nadbiskupa, biskupa: Dajte, braćo! Nije za mene. Za svetu stvar pitam! — I sada pitam. Netko da, netko ne da. Kad sam jednom pitao u svih američkih biskupa, samo je jedan odgovorio, ali taj je dao za sve.

— Jedno pitanje o kojemu Vam nije drago govoriti, ali ćemo ga isto postaviti. Nešto se bilo govorilo da će Vas papa imenovati kardinalom.

— To nije moj životni poziv. Kad mi je papa Pavao VI. nešto o tome govorio, jedno-stavno sam mu odvratio: Santo padre, a me ba-sta essere asinello di Maria santissima! (Sveti oče, meni je dovoljno da budem magarćić pre-svete Djevice!). Da sam mislio na kardinalsku čast, onda bih valjda i radio u drugom smjeru. Eto drugima purpur, meni to ne treba.

Spominjem samo ovaj slučaj. Kad je naš vrlo vrijedni dr. Franjo Šeper, zagrebački nadbiskup, imenovan kardinalom, graknula je Hrvatska re-vija iz inozemstva da nije trebalo da bude ime-novan nadbiskup Šeper, tobože jedan mađaron (što je smiješno tvrditi!), nego Hrvat Balić. Za mene je to bila najveća uvreda. To me je tako posjeklo da više nikada nisam htio ni čuti o kakvu kardinalstvu. Zašto preko moga imena vrijeđati naše vrijedne ljude? A ni moja narav nije za takve časti. Smatraju me žestokim. Ta-kav sam se pokazao i na Drugom vatikanskom saboru kad se radilo o mjestu Bl. Djevice Marije u ekonomiji spasenja. Ništa za to. Takva je moja narav. Kad bi me vidjeli da dolazim, rekli bi: Evo dolazi Hieronymus ex Dalmatia! (Jeronim iz Dalmacije).

— Uspjeli ste održati u Zagrebu i u Mariji Bistrici mariološki i marijanski kongres. Kakvo značenje u Vašemu životu imaju ovi kongresi?


razno

— Kongres u Zagrebu sigurno je moje naj-veće djelo. I Scoto i izdanje Scota i kongresi po raznim stranama svijeta — za mene su ništa prema Zagrebu. Znaš, ja sam Hrvat. Uvijek sam čeznuo za svojom dragom domovinom koju ni-sam vidio preko trideset godina. Dakle, kad mi nije uspjelo održati skotistički kongres, koji sam htio održati, bio sam nemiran. Zovu me u Kana-du da održim slijedeći mariološki i marijanski kongres. A gdje je moja Hrvatska?

U to sam vrijeme razgovarao u Rimu s kap-tolskim gvardijanom iz Zagreba, sada pokojnim, o. Zorislavom Lajošem. On mi kaže: »O, pa mo-glo bi se to kod nas održati!« Moglo bi se! Na meni pusta muka da li bi se to ipak moglo ili ne. Zove me Bogoslovni fakultet iz Zagreba da će mi dati doktorat honoris causa ako dođem tamo. Nije meni toliko do toga što ću primiti doktorat, nego da li će se moći održati kongresi u Zagrebu i Mariji Bistrici.

Ipak sam došao na podjeljivanje počasnih doktorata. U to je vrijeme dr. Šagi bio dekan fakulteta. Da ne bih navodio mnoge pojedino-sti, navodim samo to da mi je poslije svečanosti pristupio neki gospodin i zamolio me da bih u ponedjeljak došao u Republički sekretarijat za vjerska pitanja. Obećao sam. Došao sam u pone-djeljak u Sekretarijat za vjerska pitanja. Bilo je nešto razgovora o mom boravku u tuđini, a zatim smo prešli na razgovor o kongresima: u Zagrebu i Mariji Bistrici. S dozvolom za mariološki (tj. znanstveni gdje bi učenjaci-teolozi raspravljali o Bi. Djevici Mariji) išlo je mnogo lakše nego za marijanski (gdje bi se na izvanjski način mani-festirala pobožnost prema našoj Gospi). Ja sam uporno stao na gledištu da se mora održati uz mariološki i marijanski kongres u Mariji Bistri-ci. Tako sam svugdje držao, takav je običaj. Ili tako ili nikako.

Poslije nekih neizvjesnosti, natezanja, itd., napokon smo dobili dozvolu za održavanje i mariološkog kongresa u Zagrebu i marijanskog u Mariji Bistrici.

Kod nas se posebno u Glasu Koncila dosta pisalo o ovim kongresima. Nema smisla da o tome ponavljam. Samo bih istaknuo da je na mariološkom kongresu bilo oko 130 teologa-učenjaka iz cijelog svijeta. Odazvali su se neki protestantski i pravoslavni teolozi. A što se tiče hrvatske i jugoslavenske javnosti, i ona je bila

obavještena. Ja sam govorio preko televizije, a prof. dr. Šagi preko radija. Marijanski kongres u Mariji Bistrici bio je nezapamćeni doživljaj gdje se očitovala duboka i odana pobožnost hr-vatskog naroda iz svih krajeva naše domovine prema Bl. Djevici. Poslije ovog uspjeha ništa mi ne bi bilo teško umrijeti...

— God. 1950. papa Pijao XII. proglasio je katoličkom istinom da je Bl. Djevica Marija du-šom i tijelom uznesena na nebo. Vi ste biti član teološke komisije koja je imala zadatak osvijetli-ti ovu istinu i dokazati da je kršćanska tradicija vjerovala da je Gospa imala ovu povlasticu. Ko-liko ste Vi pridonijeli da se osvijetli ova istina?

— Naš rad u Svetom oficiju bio je sub se-creto maximo. Ni kardinali nisu znali što mi radi-mo deset godina. Nije to znao ni veliki mariolog Rossini. Nije znao nitko. U ovoj sam komisiji potrošio svoje velike životne energije. Reklo bi se: stavio sam se da pomognem Duhu Svetom - onako energično ... Ne što bi Duh Sveti bio po-treban, nego jer to zahtijeva Božja providnost.

Što sam u ovom radu mogao publicirati, to sam publicirao, a što nije publicirano - to ne smijem govoriti. To je tajna. To će se moći pu-blicirati tek onda kad svi mi sudionici umremo. Još nas ima na životu.

Rad je na ovom predmetu bio jako težak. Mi hoćemo definirati da je Bog rekao: Moja je majka uznesena na nebo dušom i tijelom. Sv. Toma kaže: U Sv. pismu nihil habetur (ništa se ne nalazi). Prva stoljeća šute. Do četvrtog sto-ljeća postaje samo legende da je umrla. Neki su teolozi tvrdili da je umrla, a neki da nije. Papa je htio definirati samo to da je dušom i tijelom uznesena na nebo, bez spomena da li je umr-la ili nije. Od legendi se ne smije ništa unositi. Ja sam savjetovao da se papa obrati na cijelu Crkvu, kao što je to učinio Pijo IX., da sazove koncil per epistolam (preko pisma), tj. da zapi-ta sve biskupe na svijetu da li oni vjeruju da je Bog objavio istinu da je njegova Majka dušom i tijelom uzeta na nebo. Ako biskupi u većini odgovore jesno, onda se učini zaključak: Eccle-sia catholica per orbem difusa in fide errare non potest. Atque Ecclesia catholica per or-bem difusa credit quod Maria sanctissima est assumpta in coelum anima et corpore (Cijela Katolička crkva ne može zabluditi. Katolička crkva na cijelom svijetu vjeruje da je presveta


razno

Djevica uzeta na nebo dušom i tijelom). Dakle: tebi je, papa, ovo dosta, a neka teolozi pitaju gdje je to Gospodin rekao. Jer to ne spada na papu, nego na teologe. Ja sam pobijedio ovom tezom. Mnogi su se u ovome razilazili. Neki su govorili da se potvrda za ovu dogmu nala-zi u izrazu »milosti puna«, drugi da se nalazi u Otkrivenju sv. Ivana, itd. Tko je što učinio za rješenje ovog pitanja, saznat ćete iza smrti svih članova koji su proučavali ovaj teški problem. Tako se doznalo, npr., o radu oko istine o bez-grešnom začeću BI. Djevice.

— Koja je razlika u naučavanju između sv. Tome i Scota o Mariji?

— Velika je razlika. Sv. Toma kaže da je Marija bila u pandžama đavla, tj. da je bila zače-ta u istočnom grijehu, a Scoto naučava da nije. Ovo je prvo, a odatle proizlaze mnogi drugi za-ključci. Protestanti kažu da je po ovoj Mariji-noj povlastici značilo da postoji jedno stvorenje koje ne bi imalo potrebu da bude otkupljeno. Prije protestanata ni sv. Toma nije mogao ovaj prigovor opravdati, pa ni sv. Bonaventura, ni Aleksandar Haleški. Scoto razmišlja malo sup-tilnije. On kaže: Je li veća stvar pustiti da netko padne u jamu pa ga onda iz jame izvući ili je veća spriječiti da netko u jamu uopće ne upad-ne. Mislim da je veća stvar spriječiti da netko ne upane u jamu. Isus kao Otkupitelj spriječio je da njegova Majka ne upadne u jamu, tj. saču-vao ju je od istočnoga grijeha. To je redemptio praeservativa, a naše je otkupljenje: redemptio extractiva, tj.: Gospa je bila u prvom času svoga začeća u onom stanju u kojem se mi nalazimo nakon krštenja.

— Jedan hrvatski pisac (Krleža) bio je pred par godina upitan: Što je čovjek kad je otrgnut od svoje zemlje? Odgovorio je: Nula! Što se Vas tiče, da li ste osjećali težinu otrgnuća od svoje domovine?

— Osjećao sam do neke mjere, tj. iz po-četka, ali kasnije nisam. Ipak sam stalno mislio na svoju Hrvatsku, radio sam za nju. Tako sam, npr., naložio svojim suradnicima da u svojim prezimenima bilježe glas ć našim znakom, kao što to propisuje hrvatski pravopis, a ne znakom c, kao što to neki rade. Tako smo uvijek pisali npr.: Bušelić, mj. Buselic, Balić, mj. Balic, itd. Ovakvim pisanjem naših prezimena spriječili smo da ne bi tko pomislio da smo Talijani. Svi

smo se mi u našoj komisiji u Rimu uvijek osje-ćali Hrvatima. Nikada se nismo srcem otrgnuli od svoje domovine.

— Kako Vas je primila tuđina, inozemstvo?— Primila me kao stranca-učenjaka. Kad

sam između dva rata došao u Belgiju u Louva-in, nisu ni znali za Hrvatsku, toliko smo u Au-striji i međuratnoj Jugoslaviji bili zapostavljeni, pa su me pitali: Kako tamo u Čehoslovačkoj? Dok sam im dokazao da nisam ni Čeh ni Slo-vak, trebalo je vremena. U Parizu su me pita-li: Comment va-t-il en Serbie? (Što ima nova u Srbiji?). Oni su znali za Srbiju i Srbe iz prvoga svjetskog rata, sa solunskog fronta, a za nas Hr-vate nisu znali. Bili smo pod Austrijom, »izgu-bili smo rat« pa tko bi na nas i mislio. Uvijek sam im dokazivao da sam Hrvat i naučio sam ih pomalo pameti.

Uza sve poteškoće koje sam prije spomenuo, u inozemstvu sam kroz tolike godine svoga života dobro prolazio. Mi smo franjevci jed-na obitelj pa te svatko prima kao brata u svoju zajednicu. Zajednica zaista i osjeća prema tebi kao prema bratu. Više sam puta bolje prolazio nego u svojoj provinciji. Sto puta bolje. Dođeš u provinciju i tu smo svi jednaci, što je sasvim na-ravno. U inozemstvu su mi posvećivali pažnju kao učenjaku. Posebno je ovo došlo do izražaja u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Dobro sam prolazio i kao student. Mislim da sam došao u Englesku 1926. godine. Premda sam bio student, ipak sam se drukčije predsta-vio. Htio sam se predstaviti kao student, ali mi je rečeno: Ako se predstaviš kao student, slabo ćeš proći. Pa tako kad su me pitali tko sam i odakle dolazim, odgovorio sam: Dolazim iz Louvaina, inače sam professeur de la Dalmatie (profesor iz Dalmacije). Govorio sam naime francuski. Za njih je to nešto. Uvijek su me smatrali velikim gospodinom. Ovu sam svoju »gospoštinu« mo-rao i »platiti«. Engleska je to, zemlja lordova i aristokracije. Zato sam se morao u nekim sluča-jevima dva puta dnevno brijati. Dakle, moje je ime u Engleskoj bilo: Professeur de la Dalma-tie. Na ovaj mi je način bilo sve pristupačno. Bi-blioteke sve otvorene. Tako se sjećam da sam u Cambridgeu u knjižnici našao u neredu kodekse Scotravih djela. Za dva dana sve je bilo sređeno jer dolazi »Professeur de la Dalmatie«.


razno

FRA MIROSLAV ANČIĆ DOBIO NAGRADU OPĆINE OTOK Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u

Otoku u Sinjsko-cetinskoj krajini 13. listopada 2017., u čast Dana općine koji se slavi 18. li-stopada, na blagdana sv. Luke Evanđeliste, ne-beskog zaštitnika općine Otok, uručena su op-ćinska priznanja. Plaketu općine Otok za 2017. godinu dobio je župnik župe sv. Luke ev. u Otoku fra Miroslav Ančić, koji je prije sadašnje župničke službe u Otoku bio četiri godine kape-lan. Bio je i misionar u Africi, potom je služio u Podbablju kod Imotskog, Metkoviću, Proložcu i na Braču. Fra Miroslav je vršio i službu dušo-brižnika u Vancouveru u Kanadi.

U obrazloženju o dodjeli priznanja navodi se kako se fra Miroslavu priznanje dodjeljuje

za sveukupni doprinos u razvoju općine i župe, posebno za vjerski i kulturni rad u Općini. Uoči sjednice kod spomenika Branitelj i biste prvo-ga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana prethodilo je polaganje vijenca i svijeća, a moli-tvu odrješenja predvodio je župnik Ančić.

Nakon svečane sjednice na izvorištu Ovrlje upriličeno je prigodno druženje svih sudioni-ka otočke svečanosti, koje je svojim nastupom uveličala klapa Sveti Luka iz Otoka, a navečer je priređen koncert klapa u općinskoj dvorani. Nastupile su klape Sinj, Sv. Juraj HRM i klapa KUD-a Vrilo Obrovac Sinjski. (IKA)

ČASOPIS „SLUŽBA BOŽJA“ PRIMLJEN U „RELIGIOUS AND THEOLOGICAL ABSTRACTS“

Znanstveni teološki časopis „Služba Božja“ primljen u uglednu svjetsku znanstvenu bazu „Religious and Theological Abstracts“ (Myer-stown, SAD).

Zalaganjem uredništva časopisa na čelu s glavnim i odgovornim urednikom dr. fra Iva-nom Macutom, znanstveni teološki časopis „Služba Božja“ od dana 16. listopada 2017. go-

dine primljen je u uglednu svjetsku znanstve-nu bazu„Religious and Theological Abstracts“ (Myerstown, SAD).

U toj su bazi i naši ugledni teološki časopisi Bogoslovna smotra, Obnovljeni život, Crkva u svijetu te Diacovensia, inače sve A1 časopisi po znanstvenoj izvrsnosti.

SISAK: FRA MARKO MRŠE ODRŽAO PREDAVANJE NA XI. MEĐUNARODNOM SIMPOZIJU CRKVENIH PRAVNIKA

U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sisačke biskupi-je i Hrvatskog kanonističkog društva, u hote-lu Panonija u Sisku, 13. i 14. listopada 2017. godine održan je XI. međunarodni simpozij cr-kvenih pravnika. Glavna tema bila je: “Ekume-nizam i međuvjerski dijalog. Kanonsko-pravne teme”. Na simpoziju je sudjelovao i fra Marko Mrše član naše Franjevačke provincije Presve-tog Otkupitelja koji je održao predavanje.

Simpozij je započeo u petak 13. listopada i tijekom dopodnevnog rada izložene su slije-deće teme: “Vjerska sloboda i njezine granice u Hrvatskoj do modernoga doba” (dr. sc. Ivan Milotić, Zagreb), Ekumenski dijalog u kanon-sko-pravnoj perspektivi” (biskup dr. sc. Tomo

Vukšić, Mostar); “Kanonsko pravo i međuvjer-ski dijalog (mr. sc. Ante Rako, Split); “Komuni-kacija (suzajedništvo) u svetinjama i duhovnim dobrima katolika i odijeljenih kršćana poslije Drugog vatikanskog sabora (communicatio in sacris et in spiritualibus)” (dr. sc. Velimir Blaže-vić, Banja Luka; “Primanje u puno zajedništvo Katoličke Crkve” (mr. sc. Janko Lulić, Sisak), “Kanonsko pravo i ‘unutarcrkveni ekumeni-zam’. Pitanje punog zajedništva staroobrednih latinskih zajednica” (dr. sc. Marko Petrak, Za-greb) i “Pravno-pastoralna pitanja otpada od Katoličke Crkve” (dr. sc. Šimo Ivelj, Sarajevo).

Drugoga dana rada, u subotu 14. listopada, održana su sljedeća predavanja: “Pravno-pasto-ralni osvrt i postupanje kod ženidbene zapreke


razno

različitosti vjere” (mr. sc. Ilija Marković, Rim); “Mješovite ženidbe od ‘Familiaris consortio’ do ‘Amoris laetitia’: pravno-pastoralni naglasci” (mr. sc. Jovan Vejin, Beograd); “Ženidba pravo-slavaca: primjena supstantivnoga i procesnoga prava u slučaju utvrđivanja njezine (ne)valjano-sti” (dr. sc. Ivica Ivanković Radak, Subotica); “Ženidba protestanata: primjena supstantivnoga i procesnoga prava u slučaju utvrđivanja njezine (ne)valjanosti” (dr. sc. Andrej Saje, Ljubljana) i “Ženidba nekrštenih: primjena supstantivnoga i procesnoga prava u slučaju utvrđivanja njezine (ne)valjanosti” (dr. sc. Zdenko Ilić, Đakovo).

U drugom - završnom - dijelu rada simpozija održan je okrugli stol na temu: “Multikonfesio-nalno okruženje i pravno-pastoralni izazovi”, a

na kojem su održana sljedeća predavanja: “Pri-mjena ‘ekumenskog načela’ u odgojno-obrazov-nom sustavu (Hrvatski ugovor o odgoju i kulturi, čl. I, st.2)” (mr. sc. Vanja Romlin, Stockholm); “Doprinos ‘ekumenskih društava’ u davanju odgovora na pitanja od društvenoga značenja” (dr. sc. Slavko Zec, Rijeka); “’Vademecum’ za pastoral u župi u odnosu na odijeljenu braću s istoka” (mr. sc. Ivan Rak, Varaždin); “Usposta-va ‘Katedre za dijalog s nevjerujućima’” (dr. sc. Josip Šalković i Elizabeta Mikulić, mag. theol., Zagreb); i “Pravno-pastoralna polazišta za pa-storal migranata” (dr. sc. Marko Mrše, Split). Na samom kraju simpozija uslijedila je rasprava tijekom koje su iznesena određena razjašnjenja i izneseni neki konkretni prijedlozi.

OSAMSTOLJETNA FRANJEVAČKA PRISUTNOST U SVETOJ ZEMLJI

Od 16. do 18. listopada 2017. godine u franje-vačkom samostanu Svetog Spasitelja u Jeruzale-mu održana je proslava osamstoljetne obljetnice franjevačke prisutnosti u Svetoj Zemlji.

Prije 800 godina na Duhovskom kapitulu u svetoj Mariji Porcijunkulskoj u Asizu naš se franjevački Red otvorio sveopćem misijskom poslanju Crkve. Uprava je Reda tada odlučila poslati braću po cijelome tada poznatome svi-jetu da svjedoče Evanđelje, bratstvo i mir. Tom su prilikom poslali nekoliko braće, predvođeni bratom Ilijom iz Kortone, da osnuju novu pro-vinciju “oltremare” ili „Sirija“. Dvije godine poslije i sveti je Franjo došao u Svetu Zemlju kao hodočasnik.

Rođena je želja braće da borave u svetim mjestima našega otkupljenja kako bi mogli sla-viti i zahvaljivati svemogućemu Bogu, koji se utjelovio za nas u Nazaretu, pokazujući nam Božje lice u licu djeteta u Betlehemu; koji nam se daruje u euharistiji u dvorani Posljednje Ve-čere i poučava nas međusobnoj ljubavi perući nam noge; koji nas uči kako uskladiti našu vo-lju s Očevoj voljom u Getsemaniju; koji nam pokazuje najveći stupanj ljubavi darujući svoj život za nas na Golgoti; te konačnu pobjedu nad smrću u Svetom Grobu.

Godine 1342. papa Klement VI bulama “Gratiasagimus” e “Nupercarissimae” povjera-va Franjevcima čuvanje svetih mjesta u Svetoj Zemlji.

Prigodom proslave Osamstoljetne franje-vačke prisutnosti u Svetoj Zemlji kustos Svete Zemlje fra Francesco Patton u svom je nagovo-ru naglasio da smo mi fratri jednostavno i siro-mašno sredstvo kojim se Bog služi i nastavlja svoju povijest. Mi franjevci gledamo na ovih 8 stoljeća kao objavu Božje providnosti, njego-ve vjernosti i dobrote, prema nama, skromnom sredstvu koje je izabrao.

General Reda Michael Perry je rekao da je naše služenje u Svetoj Zemlji na korist cijeloga svijeta i da je ovo dobra prilika posvijestiti Kri-stovu prisutnost među nama, njegovo milosrđe i ljubav u Svetoj Zemlji i cijelome svijetu.

Perfekt kongregacije za Istočne crkve kar-dinal Leonardo Sandri je rekao da je poslanje Kustodije Svete Zemlje darovati cijelom svijetu Kristovo blago.

Papa Franjo poslao je poruku i apostolski blagoslov te zazvao majčinsku zaštitu Blažene Djevice Marije nad sve fratre koji služe u Svetoj Zemlji.


razno

OSIJEK: FRA IVAN MACUT ODRŽAO PREDAVANJE Međunarodni interdisciplinarni znanstveni

skup pod nazivom Reformacija u Europi i nje-zini odjeci: Povodom 500. obljetnice Luthero-vih teza, dana 19. i 20. listopada 2017. godine, organiziran je od strane Filozofskog fakulteta u Osijeku, Hrvatskog instituta za povijest – Po-družnica za povijest Slavnije, Srijema i Baranje, Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te Visokog evanđeo-skog učilišta u Osijeku. Nakon što je simpozij svečano otvoren, započelo je plenarno predava-nje te se nakon njega nastavilo s ostalim preda-vanjima sudionika.

Fra Ivan je svoje izlaganje imao u drugom dijelu prvog dana popodnevnog programa, a tema je bila Luther i reformacija u očima pape Franje. U izlaganju je ponajprije na temelju do-kumenata, tekstova i prigodnih susreta i govora pape Franje u različitim ekumenskim prigoda-ma, naglašeno što je papa Franjo o reformaci-ji i Lutheru govorio, a dok je u drugom dijelu izlaganja naglasak bio na sistematskoj analizi i sintezi tim papinih stavova. Nakon završetka predavanja sudionici su imali dosta pitanja te se razvila zanimljiva i korisna rasprava o toj važ-noj temi.

FRA ŽARKO MARETIĆ: „USPOMENE I RAZMIŠLJANJA“ Knjiga „Uspomene i razmišljanja“ autora

župnika župe Dubrava fra Žarka Maretića pred-stavljena je u nedjelju, 29. listopada 2017., u sa-mostanu svetog Ante na Šubićevcu u Šibeniku. Knjigu su uz autora predstavili prof. Ivan Beka-vac – Basić i dr. Marko Radačić.

Autor čitatelja podsjeća na vremena pe-desetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća u pričama o djetinjstvu, osnovnom školovanju, srednjoškolskom obrazovanju u sinjskoj Fra-njevačkoj školi za spremanje svećenika (Sinj-ska klasična gimnazija) i boravku u školskom

internatu (sjemeništu), vremenu kad je služio JNA i dogodovštine jednog sjemeništarca u toj sredini.

Piše i o svojim iskustvima kao pastoralni rad-nik u zemlji i inozemstvu, osvrće se na suvreme-na zbivanja u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na socijalna ponašanja “velikih Hr-vata” i njihov raskorak u odnosu na etičko po-stupanje koje zahtijeva i opća i religijska etika. Ni u ovoj zbirci pripovijesti ne izostavlja franje-vačku ljubav prema svim Božjim stvorenjima, te nalazimo tekstove koji nas vežu uz okoliš,


razno

biljke i životinje s jednom toplinom koju rijetko susrećemo u literaturi. Autor je knjigu podijelio uz Uvod na još šest poglavlja: Uspomene, Vi-sovac, Bog i čovjek, Hrvatska, Ljudi i priroda, Banjevci / Dubrava. Autor knjigu preporučuje svim uzrastima od djece i mladeži do odraslih i

onih koji su zašli u staračku dob bez obzira na obrazovanje i vjersko ili nevjersko raspoloženje jer će u knjizi svatko ponešto pronaći prožeto ljubavlju prema Božjim stvorenjima, prema lju-dima koje Bog voli kao svoju djecu uz sva nji-hova lutanja i zablude.

SINJ: FOND GOSPE SINJSKE OBJAVIO NATJEČAJ ZA STUDENTE Fond Gospe Sinjske objavljuje natječaj za

ostvarivanje prava na pomoć pri studiranju za studente slabijeg imovinskog stanja u akadem-skoj godini 2017./2018. Novčana naknada od 500 kn dodijelit će se studentima koji nemaju pravo na druge stipendije, a REDOVITO STU-DIRAJU.

Ukoliko im se u međuvremenu odobri neka druga stipendija dužni su u roku 15 dana oba-vijestiti nadležne u Fondu Gospe Sinjske. U razmatranje će se uzeti samo POTPUNA DO-KUMENTACIJA. Potrebne obrasce moguće je

uzeti na samostanskoj porti, svaki radni dan od 9-18 sati. Uredno popunjene obrasce i potrebnu dokumentaciju treba dostaviti na samostansku portu. Natječaj teče od 7. studenog do 10. pro-sinca 2017. god.

I ovim putem zahvaljujemo svim dobročini-teljima koji pomažu rad Fonda Gospe Sinjske.

Fond Gospe SinjskeFratarski prolaz 4HR - 21230 Sinjtel: 021/707 010

SPLIT: EKUMENSKI STUDIJSKI DAN “500 GODINA REFORMACIJE I KATOLIČKA TEOLOGIJA”

U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fa-kulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu priređen je Ekumenski studijski dan o temi “500 godina reformacije i katolička teologija” u petak, 10. studenoga 2017. u Velikoj dvorani Katoličkoga bogoslov-nog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Nazočili su i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve splitske parohije: svećenici Milorad Đurđević i Milan Kadijević te pastor Adventističke crkve u Splitu Kristijan Mojzes.

„Reformacija je pod vodstvom Martina Luthera nastupila sa zahtjevom obnove Crkve, zahvatila osobito srednjoeuropske i nordijske zemlje te završila podjelom i odvajanjem prote-stanata od Rimokatoličke Crkve. Premda su na taj događaj nepovoljno utjecale i političke pri-like, kao i same slabosti Katoličke Crkve, ipak su značajnu ulogu u Reformaciji imala broj-na teološka pitanja koja su reformatori počeli drukčije tumačiti od dotadašnjih uvriježenih crkvenih stavova“, kazao je v. d. dekana KBF-a

u Splitu prof. dr. Anđelko Domazet. Zaželjevši dobrodošlicu nazočnima zaključio je da „ovaj studijski dan želi osvijetliti povijesne okolno-sti, teološke ideje i utjecaj koji je Reformacija imala na evropsko društvo, u svjetlu današnjih izazova s kojima se susreće ekumenski pokret i kršćanstvo u cjelini.“

Nazočnima se obratila i dr. sc. Lidija Mato-šević sa Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Za-grebu. Zahvalivši na pozivu za suorganizaciju ovoga simpozija naglasila je da joj je iznimno drago da se ova velika obljetnica Reformacije obilježava u Hrvatskoj na primjeren, ekumenski način. „Održali smo cijeli niz aktivnosti s našom Rimokatoličkom braćom, ekumenski izuzetno kvalitetnih i transparentnih u kojima smo otvo-rili i načeli neka pitanja, koja su na evropskoj razini već i prevladana. Međutim, mi ovdje mo-ramo poštovati i pratiti ritam našeg podneblja i našega naroda te se prilagoditi tempu koji ovdje može ići. To ne znači odustajati, niti namjerno usporavati nego s dozom religijskog senzibili-


razno

teta za onoga drugoga otvarati pitanja i na njih odgovarati“, poručila je dr. Matošević.

Uvodno predavanje održao je dr. sc. Ivan Macut s KBF-a u Splitu o temi „Martin Luther i 95 teza – početak reformacije“. 31. listopada 1517. godine uzima se kao službeni početak re-formacije. Tom je prigodom, prema legendarnoj predaji, Martin Luther zakucao svojih 95 teza na vrata dvorske crkve u Wittenbergu. U prvom di-jelu izlaganja dr. Macut je govorio o tome što bi bili oprosti o kojima je Luther želio raspravljati, te o njihovom nastanku i širenju. Nakon toga, riječ je o okolnostima koje su u navele Luthera da napiše svojih 95 teza, a to su bile ponajprije nerazjašnjena teološka pitanja koja su se vezala uz propovijedanje oprosta u Crkvi, te kome su teze prvenstveno bile namijenjene. Istražuje se jesu li Lutherove teze reformatorski manifest i poziv na revoluciju ili su bile poziv na teološku raspravu. Na kraju je svog izlaganja dr. Macut progovorio o destinatarimaLutherovih 95 teza i o istinskoj pokora kao središnjoj temi 95 teza i o pokori kao temelju Lutherove teologije.

Dr. sc. Marina Schumann, docentica za po-vijest na Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik, govorila je o „La-tinskom Kuranu i turskoj Biblija. Reformator-ska rješenja za osmansku prijetnju“. Svoje je izlaganje fokusirala na prevođenje kao temelj prijenosa vlastitih vjerskih iskustava. „Zbog toga imamo situaciju da se sredinom 16. stolje-ća došlo na ideju da se prevede Kuran na la-tinski u Švicarskoj u Baselu. Švicarsko gradsko vijeće bilo je protiv toga jer se bojalo da se ne bi neki preobratili. Međutim, teolozi su govori-li kako će prevedeni Kuran otkriti koliko je to jedna bezbožna knjiga“, kazala je dr. Schumann dodavši da s druge strane imamo „ideju da se Biblija prevede ne na turski ali da se tiska ćiri-ličnim pismom i prevede na hrvatski jezik te da se time obrati poturčeno stanovništvo na Bal-kanu. Vjerovalo se da će taj prevodilački posao uvesti kršćanstvo u one krajeve pa čak u nekoj smjeloj ideji srušiti Osmansko carstvo“.

Mr. sc. Taneli Ala-Opas sa Gregorijane u Rimu govorio je o temi „TheReformation as continuity? – A caseofFinland“, odnosno o kon-tinuitetu srednjovjekovnih ostataka u Finskoj

Luteranskoj crkvi koji pokazuju da se tu nije pretjerano rušilo nego se više gradilo na neka-kvoj osnovi. Trebalo nam je 500 godina da vi-dimo da nismo toliko različiti koliko se činilo nego da postoji više kontinuiteta i sličnosti nego različitosti.

Predavanje dr. sc. Domagoja Runje i dr. sc. Miljenke Grgić sa KBF-a u Splitu o temi „Sola scriptura danas“ pročitao je dr. sc. Edvard Pun-da. Osvijetljeni su razlozi Lutherovoguvodjenja ovog nacela te je na poseban nacin istaknuta njegova vaznost za danasnjeshvacanje i istra-zivanje Svetog pisma. U predavanju su nagla-sena i takodjer i dva pogresna i dva pozitivna shvacanje ovog nacela. Dr. sc. Lidija Matošević naslovila je svoje predavanje „U škripcu izme-đu ‘švermera’ i ‘papista’ Ekumenska aktualnost reformatorskog poimanja Svetog pisma“. Na-glasila je potrebu nalaženja jednoga kvalitetnog rješenja u odnosu prema Svetom pismu u okviru onoga što je Reformacija rekla kada je kazala „Sola scriptura“, a to je jedan od pet principa reformacije. Sveto pismo je tekst u kojem je pisano fiksirano svjedočanstvo prvih svjedoka Božje objave zbilje koja je kulminirala u Isu-su Kristu i to je od prvotne važnosti. Sa tim se svjedočanstvom ne može mjeriti niti jedan go-vor zajednice vjernike, odnosno Crkve iako taj govor zajednice vjernika ima svoju neprocjenji-vu važnost u naviještanju evanđelja, naglasila je dr. Matošević dodavši da se tu Luther našao u škripcu između papista i tzv. zanesenjaka.

Dr. sc. Niko Ikić s KBF-a u Sarajevu govo-rio je o temi „Suglasje i nesuglasje o euharistiji u dokumentu iz Lime 1982. godine“. Podsjetio je kako su se pojavile razlike u interpretacijama realne nazočnosti Krista u euharistiji. On je nije osporavao sadržajno ali se oštro protivio pojmu transupstancijacije, a na temelju drugih teologa pokušao je doći do svoga tumačenja Kristove nazočnosti u euharistiji poput konsupstancijaci-ja, kompanacija, impanacija i sl. Riječ je ovdje o tome što po sakramentima opravdava čovje-ka i njegov je odgovor vjera - „Sola fide“. Ona primatelja sakramenta toliko prožima i otvara Božjem milosnom djelovanju. Iz te perspektive gledano ni katolička teologija kasnijih vremena ne osporava primat milosti, milost se ovdje kroz


razno

vjeru izražava a u tom procesu se očekuje mali čovjekov doprinos.

Dr. sc. Mladen Parlov s KBF-a u Splitu go-voreći o „Mariji u misli Martina Luthera“ kazao je da se govor o BD Mariji zasigurno ne može ubrojiti u velike ili glavne teme Reformacije. Martin Luther progovara o BD Mariji unutar drugih, njemu puno važnijih teoloških tema, poput, primjerice, teme opravdanja. Njegov govor o Mariji valja razumjeti u svjetlu njego-ve teologije križa – theologiacrucis. Premda, s katoličke točke gledišta, redimenzionira Mari-

jin lik, ipak je u svom govoru o Mariji veoma pozitivan. Za njega su neupitne dogme o Ma-rijinu bogomajčinstvu te trajnom djevičanstvu. Druge dvije – o bezgrješnom začeću i uznesenju -, jer nisu potvrđene u Svetom pismu, prepušta slobodnom uvjerenju svakog vjernika. Luther dopušta i određene Marijanske blagdane, odno-sno liturgijsko štovanje BD Marije ukoliko se i u tim slavljima pozornost vjernika usmjeri na Isusa Krista te ukoliko se utemeljenost tih slav-lja može opravdati Svetim pismom.

PREDSTAVLJANJE KNJIGE: ‘POVIJEST, VJERA I KULTURNA BAŠTINA U IMOTI’, FRA JOZE GRBAVCA

U sklopu 40. međunarodnog sajma knjiga i učila Interliber, izdavačka kuća Školska knjiga je na svom izložbenom prostoru u subotu, 11. studenoga 2017., predstavila knjigu mr. fra Joze Grbavca „Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti”.

Riječ je o monografiji Imote raskošno likov-no i grafički oblikovane, s više od tri stotine fotografija povijesnih i arheoloških nalaza, do-kumenata, sačuvanoga crkvenog blaga i umjet-ničkih djela. To je svojevrsna knjiga-stećak ko-jom se obilježava 300. obljetnica oslobođenja Imote od osmanlijske vlasti.

Obraćajući se okupljenima, predsjednik Nadzornog odbora Školske knjige dr. Ante Žužul istaknuo je kako je ta izdavačka kuća na Interliberu predstavila značajne knjige. Nije riječ o komercijalnim knjigama, ali su to vrlo važni nacionalni projekti, važno nacionalno blago. Knjige su to na kojima se radi pet i više godina, a na njima radi stotinu ljudi. Prema nje-govim riječima, Školska knjiga ima nacional-nu i javnu odgovornost da na svojim krilima pronese hrvatsku kulturu, identitet. Upozorio je kako u današnjem globalizacijskom svijetu koji ima razne izazove „moramo imati svijest o sebi, moramo definirati neke pojmove u hr-vatskoj povijesti, hrvatskoj znanosti i hrvatskoj kulturi i svim vrijednostima da hrvatsku baštinu ponudimo hrvatskom narodu. To je ove godine u velikom zagrljaju Školska knjiga donijela na ovu ‘Olimpijadu knjige’ i na to smo ponosni.”

Govoreći o knjizi “Povijest, vjera i kultur-na baština u Imoti” zahvalio je autoru fra Jozi Grbavcu, te rekao kako su tu monografiju „du-govali Imotskom i svim Imoćanima koji su ra-suti po svijetu, dugovali smo to i Hrvatskoj.” Podsjetio je i na glasovitu imotsku gimnaziju u kojoj se stvarala paradigma slobode, jer “kad se šutjelo, Imotski je govorio, Imotski je grlio sve naše nade i nadanja”. Spomenuo je i kako je u čast 300. obljetnice oslobođenja Imote od Osmanlija 2. kolovoza postavljen kip Gospe od Anđela u Perivoju ispred crkve Sv. Franje, rad akademskog kipara Josipa Marinovića, koji je njegov spomen roditeljima i dar zavičaju.

Jedan od sudionika ovogodišnje proslave u Imotskome bio je i rektor Zagrebačkog sveuči-lišta dr. Damir Boras, koji je u kraćem obraća-nju okupljenima rekao kako su velike obljetnice dobar povod za knjige, “a ovo je velika knjiga i njen naslov ‘Povijest, vjera i kulturna baština’ su tri stvari koje se mogu pripisati mnogim mje-stima u okolici, ali Imotski je poseban grad”. Podsjetio je kako Imotski nakon oslobođenja od Turaka vlasti nisu ‘gladile’. Trebalo je biti jako sposoban da se ostane i opstane, „a oni su op-stali i postali su izvor hrvatstva, intelektualaca.”

Sam rad na knjizi, te sadržaj predstavio je kroz razgovor s urednicima Miroslavom Vu-čić i Deniverom Vukelićem, autor fra Jozo. Na pitanje što ga je potaklo i koliko je dugo želio objaviti takvo djelo, odgovorio je: „Rodni kraj je odsjaj božanskoga, a čovjek je njegova slika


razno

i prilika. Čovjek nalazi tu prirodu u sebi, ona je njegovo genetsko ishodište, rodni kraj posta-je simbol nas samih, naših karakternosti, naših kreativnosti. Ja sam se u imotskome kraju uko-rijenio i to me uobličio i to mi je bio uzletište. Zato sam prigodom 300. obljetnice oslobođenja od Turaka želio nešto podariti svome kraju. Po-sao je trajao dugo, šest godina dok smo došli do ovoga rezultata”. Naglasio je kako je prvotni rukopis knjige nosio naslov „Župe Imotske kra-jine”, knjiga je tako bila i zamišljena. Međutim s vremenom je rukopis nadrastao zadanu temu, te je na sugestiju dr. Joška Belamarića, mons. Jurja Kolarića i Petra Gudelja dobio sadašnji naslov. Knjiga je satkana od riječi i slika, te „nastoji popuniti praznine u povijesnom tkivu imotskoga kraja. Ona je svojevrsna nadopuna radova, studija, svih onih koji su bili ‘ledolom-ci’ na ovom području”.

Knjiga je podijeljena u tri velike cjeline. U prvoj cjelini autor govori o povijesti Imote: Imota u vrtlogu ratova i društvenih previranja od prapovijesti do danas. U drugom dijelu piše o razvoju duhovnog života u Imoti, a treći dio posvećen je svim župama, njih 24 u Imoti. Gr-bavac je naglasio kako „iako je knjiga rekapitu-lacija svega onoga što je napisano, na jednom je mjestu okupljeno i obogaćeno novim sadr-žajima i na taj način na jednome mjestu može-mo naći svojevrstan udžbenik naše zavičajno-

sti. Najveći problem činio je drugi dio knjige, a to su crkvene prilike od početka kršćanstva do danas”. Govoreći pak o trećem dijelu knjige, istaknuo je kako je svaka župa predstavljena po-vijesno, ali i suvremenom kartom. Napomenuo je kako se pri obilasku župa pronašlo osobito crkveno blago koje ima povijesnu, sakralnu, ali i umjetničku vrijednost koju nažalost mnogi žu-pnici nisu prepoznali.

Prisutne je kratko podsjetio na povijesni do-gađaj od 2. kolovoza 1717. kada je šačica vojni-ka oslobodila Imotski, a potom opisao kako su tekle pripreme, te odvijanje same ovogodišnje proslave. Nadovezujući se na proslavu, Milan Bešlić osvrnuo se na umjetnički rad Josipa Ma-rinovića, tj. na kip Gospe od Anđela. Program predstavljanja pjesmom je obogatila Klapa Imota, a kazivanjem stihova Petra Gudelja, Ve-dran Mlikota.

Predstavljanju knjige nazočili su i rektorica Sveučilišta u Zadru dr. Dijana Vican, državna tajnica Ministarstva vanjskih poslova i europ-skih integracija Zdravka Bušić, pomoćnik mi-nistrice znanosti i obrazovanja Momir Karin, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jelena Lončar, kao i drugi predstavnici znan-stvenoga, kulturnog i gospodarskog života.

Na kraju je najavljeno kako će knjiga za dva tjedna biti predstavljena u crkvi Sv. Franje u Imotskome. (Laudato TV)

U SPLITU ODRŽAN VELIKI HUMANITARNI KONCERT DUHOVNE GLAZBE „NAJMANJIMA OD NAJMANJIH“

U prepunoj dvorani sportskog centra Gripe, u subotu 11. studenog 2017. godine, održan je najveći koncert duhovne glazbe u povijesti gra-da Splita „Najmanjima od najmanjih“. Ovaj hu-manitarni koncert svojevrsni je vrhunac manife-stacije „Dani socijalne zauzetosti“, a sav prihod od prodaje ulaznica namijenjen je bolesnoj dje-ci korisnicima Caritasa Nadbiskupije Split.

Nekoliko tisuća Splićana svih generacija ve-likim odazivom opet su pokazali da, kao i uvi-jek, imaju otvoreno i velikodušno srce za one u koji su u potrebi, ali i da uživaju u duhovnoj glazbi. Za duhovni spektakl pobrinuli su se neki od najpoznatijih imena hrvatske duhovne scene: Marija Husar Rimac, Ivana Husar Mlinac, fra

Marin Karačić, sestre Palić, Alan Hržica, Božja pobjeda, Zbor Mihovil, Skac bend Split i Veri-tas aeterna. Voditeljica programa bila je Karo-lina Vidović Krišto, a za molitvenu meditaciju pobrinuo se fra Ante Vučković.

Više od dva sata izvođači i publika zajedno su pjesmom slavili Boga i tako u grad Split, Hr-vatsku i čitav svijet poslali snažno svjedočan-stvo vjere u Isusa Krista te nesebične ljubavi i neizmjerne radosti koja proizlazi iz života s Gospodinom.

Organizator koncerta, ali i cjelokupne ma-nifestacije „Dani socijalne zauzetosti“ koja se odvija po prvi put, je Franjevački institut za kulturu mira. Suorganizatori su Caritas Nadbi-


razno

skupije Split, Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije, SKAC_St i molitvena zajednica „Srca Isusova“ iz Zagreba.

„Dani socijalne zauzetosti“ odvijaju se u osam hrvatskih gradova, a zamišljeni su kao dvotjedni festival socijalne osjetljivosti, soli-darnosti i dobrote kojim se kroz čitav niz do-gađanja vjerničkoj i široj javnosti želi približiti socijalni nauk Crkve kroz konkretno djelovanje te senzibilizirati javnost za volonterski i soci-jalni rad.

Jedan od takvih projekata bio je i ovaj hu-manitarni koncert na kojem se prikupljao novac

za djecu s teškim oštećenjima središnjeg živča-nog sustava, odnosno mozga i leđne moždine, te su s obzirom na to onesposobljena samostalno izvršavati osnovne životne funkcije kao što su hodanje i govor. Prikupljenim sredstvima želi im se priskrbiti potrebna terapija te didaktička i motorna pomagala, kako bi im se olakšao sva-kodnevni život.

Ova predivna večer ispunjena pjesmom i slavljenjem samo je potvrda velikog duhovnog buđenja u Hrvatskoj stoga nema sumnje da će ovakav duhovni događaj u gradu Splitu postati tradicija. (www.smn.hr)

MREŽNA STRANICA GOSPE OD ZDRAVLJA U SPLITU NA DOBROM Samostan i Župa Gospe od Zdravlja u Spli-

tu na Dobrom dobila je početkom ovog tjedna svoju mrežnu stranicu, a izradili su je fra Josip Gotovac i fra Ante Branko Periša. Župljani kao i ostali posjetitelji od sada će informacije, po-sebno o različitim župnim aktivnostima i zajed-nicama, moći pratiti na web stranici na adresi www.gospa-od-zdravlja.com.

Stranica, za sada, ima slijedeće rubrike: na-slovnica, svetište Gospe od Zdravlja, povijest samostana i župe, fotografije, knjiga štovatelja, video+audio, kontakt. Neke od kategorija imaju i svoje podrubrike u kojima su doneseni opširni-ji sadržaji. Stranica će u budućnosti biti oboga-ćena i dodatnim rubrikama i sadržajima.

DR. FRA KARLO KOSOR PONOVNO U SVOMU ZAVIČAJU Matica hrvatska ove godine slavu 175.

obljetnice osnutka i vrlo uspješnog djelovanja. U tom visokom Matičinu jubileju, Drnišani su obilježili 35. obljetnicu smrti dr. fra Karla Ko-sora, franjevca, profesora i ravnatelja Franje-vačke klasične gimnazije u Sinju, odgojitelja, definitora, znanstvenika, filologa, povjesničara i pisca.

Znanstveni kolokvij je održan 11. XI. t. g. u Velikoj gradskoj vijećnici u Drnišu.

Poslije državne himne „Lijepa naša“, sve je pozdravio Stipe Ramljak, predsjednik Ogran-ka MH u Drnišu, i naglasio da Ogranak želi znanstveni skup posvetiti velikom sinu Drni-ša, dr. fra Karlu Kosoru, znanstveniku i piscu (1914.-1982.). Nazočne su pozdravili još i Jo-sip Begonja, gradonačelnik Drniša, i fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, kojoj je fra Karlo pri-padao.

Akademik dr. Stjepan Damjanović, pred-sjednik MH, najprije je iznio nekoliko podataka

o Matici, njezinu osnivanju i plodonosnom dje-lovanju i burnoj prošlosti (komunisti su ju do-kinuli i članove kažnjavali!) kroz proteklih 175 godina, a onda je govorio o fra Karlovu dopri-nosu hrvatskoj filologiji i lingvistici. Dr. Stipe Botica, potpredsjednik MH i sveučilišni profe-sor u Zagrebu, pokazao je tipkopis fra Karlo-ve doktorske disertacije o gramatici i trojezič-nom rječniku fra Josipa Jurina (+1801.) kao i dokumentaciju postupka za doktorat. Kako fra Karlov rukopis nije objavljen, upozorio je na tri studije objavljene u Radu HAZU (ondašnje JAZU). Fra Mirko Marić, predsjednik Ogranka MH u Sinju, sjetio se je svoga djetinjstva, kad je kao ministrant „služio“ sv. Misu fra Karlu, a kasnije mu je fra Karlo u gimnaziji predavao hrvatski jezik i književnost. Upozorio je na neke fra Karlove postupke prema ministranti-ma, sjemeništarcima i gimnazijalcima. Iz toga se moglo vidjeti da je fra Karlo bio karakteran muž, uzoran i pobožan redovnik, koji je bio ne samo izvanredan profesor, nego je iskreno volio svoje učenike i otvarao im nove horizonte. To je


bilo vrlo važno u ono „olovno doba“ borbenoga ateizma. Predložio je da se u Drnišu fra Karlu postavi spomenik i ulica nazove njegovim ime-nom. Davor Gaurina, kustos u Gradskom muze-ju u Drnišu, upozorio je na nekoliko objavljenih fra Karlovih znanstvenih članaka o povijesti grada Drniša i okolice.

Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, urednik Zbor-nika „Kačić“, upozorio je na fra Karlovu bibli-ografiju, koju se s obzirom na tematiku može podijeliti na nekoliko skupina: vjera, filologija i lingvistika, povijest književnosti, crkvena i na-cionalna povijest te neke druge teme. Posebno je govorio o fra Karlovoj knjizi „Bilješke o jeziku suvremenih hrvatskih pisaca“ (Split,1979, str. 112). Fra Vjenceslav Glibotić, profesor klasič-nih jezika na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju i urednik lista „Marija“, dogovorio se je s fra Karlom da će u „Mariji“ pisati male priloge o čistoći hrvatskoga jezika u rubrici, u počet-ku nazvanoj „Malo slovnice“ (1972.), a kasnije „Jezična zrnca“. Budući da su prilozi pobudili iznimno zanimanje čitatelja, fra Vjenceslav ih je objavio u navedenoj knjizi. Uskoro je izišlo i novo izdanje i sve je brzo rasprodano. Fra Karlo je nastavio pisati u „Mariji“ o istoj temi i plani-rali su objaviti novo prošireno izdanje. Činilo se je da je sve u redu.

Međutim, komunističke vlasti „bijahu bud-ne“. Po ondašnjim zakonima, sve više-manje ozbiljnije knjige bile su oslobođene od „poreza na promet“. Samo je „šund“ plaćao porez. Stoga su i sva izdanja lista „Marija“ bila oslobođena od toga poreza. No, kad je Ministarstvo u Zagrebu dobilo knjigu i molbu da ju oslobodi od poreza, stigao je službeni dokument u kojem piše da ta knjiga ne može biti oslobođena od poreza, nego se na nju mora platiti porez (dopis Komiteta, br. 1572/2 od 22.11.1979.). Svi koji su to doznali ostali su neugodno iznenađeni. Rješenje je pot-pisao (onda mladi) Damir Grubiša, koji je u da-našnjoj Rep. Hrvatskoj donedavno bio hrvatski veleposlanik u Italiji!

Tada se „netko sjetio“ da javnost treba „objektivno“ obavijestiti. „Vjesnik“, glavne no-vine u Hrvatskoj, donesoše (8.XI.1979.) članak „Knjige koje treba oporezovati“, potpisan ini-cijalima Š. M. (vjerojatno Meri Štajduhar). U članku tvrdi da je to „djelce“ (ne knjiga) „pri-je površno čeprkanje nego studiozno poniranje

u složenu jezičnu problematiku … tekstovi su usmjereni na separiranje nekog hrvatskog je-zika kakav u životu ne postoji, osim možda u crkvenoj upotrebi“… (pisac) „rijetko spominje imena suvremenih hrvatskih pisaca… Novo-sadski se dogovor i pravopis gotovo ne uzima u obzir, pa tako umjesto da apostrofira jezičnu bliskost naših naroda ona ide na neopravdano razdvajanje…“ Nevjerojatno! Tolike neistine i laži u tako malom tekstu može napisati samo neko piskaralo rankovićevske unitarističke ori-jentacije. Bilo bi divno, kada bi bilo moguće da Š. M. danas kaže što misli o tim svojim tvrdnja-ma i neistinama. Možda ona to i nije suasponte napisala, možda joj je naređeno, ili je morala samo potpisati… Zbilja je tužno i žalosno da tako postupa Ministarstvo i „Vjesnik“!

No, ipak se treba sjetiti da se u isto vrijeme „Nova Hrvatska“ u Londonu čudi da je Mini-starstvo tako vrijednu knjigu ubrojilo „u šund literaturu“, a da je i Božidar Kovačević u Beo-gradu o fra Karlovoj knjizi vrlo pohvalno pisao.

Fra Karlova knjiga „BiIješke...“ u onoj tami i strahu, koje su sijali „Novosadski dogovor“ i udbaška „briga“ za jezik, bila znanstvena, ozbiljna i hrabra poruka hrvatskim intelek-tualcima, koju je davno izrazio Ljudevit Gaj poznatimstihom:„Još Hrvatska ni propala, dok mi živimo“, a mi dodajmo i znanstveno radimo!

Predavač je upozorio da je fra Karlo planirao objaviti prošireno izdanje „Bilježaka“ (koje je nastavio napisati u „Mariji“), a namjeravao je objaviti i monografiju o Drnišu (dvije su trećine već tiskane), ali je jedno i drugo onemogućila iznenadna fra Karlova smrt.

Na skupu su bili, osim spomenutih, gđa Da-rija Puljić, dožupanica, Zorislav Lukić, tajnik Matice hrvatske, od naših fratara osim o. Pro-vincijala i dvojice predavača iz Sinja bili su: fra Ivan Čupić, fra Luka Delić, fra Stipe Matić, fra Jure Šimunović i fra Milan Ujević, predsjedni-ci nekih Ogranaka MH, rodbina pok. fra Karla i brojni građani. Glavni pokrovitelj bio je od-vjetnik Jakov Bačić, a supokrovitelji: Šibensko-kninska županija, Grad Drniš i Radio Drniš.

Treba se nadati da će predavanja sa skupa biti objavljena u posebnom Zborniku, koji će biti dostupan svima zainteresiranim čitateljima.

razno


SPLIT: ODRŽAN INICIJATIVNI SKUP ZA OSNIVANJE HRVATSKOG SAVEZA ZA NEDJELJU

U sklopu Dana socijalne zauzetosti Franje-vački institut za kulturu mira organizirao je Ini-cijativni skup za osnivanje Hrvatskog savez za nedjelju u srijedu, 15. studenoga 2017., u Fra-njevačkom klerikatu na Trsteniku u Splitu.

Na skupu su sudjelovale građanske udruge, sindikati, vjerske zajednice, ustanove koje pre-poznaju važnost ljudskih, obiteljskih i društve-nih vrijednosti vezanih uz slobodnu nedjelju, također i predstavnici nacionalnih saveza za nedjelju iz Austrije i Njemačke. Prigodnim pro-gramom kojemu su nazočili predstavnici Crkve, grada i županije, provincijal Franjevačke pro-vincije Presvetog otkupitelja fra Joško Kodžo-man, splitska dogradonačelnica Jelena Hrgović i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, javnost su upoznali sa stanjem tjednoga odmora u Hrvatskoj, hrvatskom pravnom regulativom tjednog odmora zaposlenika, kao i sa smjerni-cama Europske unije i s konvencijama Među-narodne organizacije rada.

Program je započeo prikazivanjem doku-mentarnog filma „Sedmi dan“ Borisa Orešića. Potom je agencija „Ipsos“ predstavila istraživa-nje o stavu hrvatskih građana o radu nedjeljom, koje pokazuje kako se gotovo svi građani slažu da je važno da obitelj nedjeljom bude zajedno te da je rad nedjeljom loš. Dvije trećine građana zagovara ograničavanje rada nedjeljom.

Pozdravnu riječ nazočnima uputio je pred-sjednik Instituta prof. dr. Ante Vučković. Pod-sjetivši da se skup održava u sklopu Dana soci-jalne zauzetosti naglasio je da se s njima htjelo otkriti koliko dobrih inicijativa imamo u druš-tvu i Crkvi, koliko je potrebno i moguće ojačati u Crkvi senzibilnost za socijalna pitanja, ohra-briti one koji mogu nešto učiniti a još se nisu odvažili, stvoriti veću osjetljivost za potrebe i potencijale koji postoje u Crkvi i društvu koje je potrebno prepoznati, ojačati i povezati. „Da nije bilo motiva nepravdi vezanih uz socijalni sta-tus ljudi u velikim trgovačkim centrima za rad nedjeljom vjerojatno se ni Dani socijalne zau-zetosti ne bi oblikovali onako kako su se obli-kovali“, istaknuo je dr. Vučković. Uime jednoga od sponzora Inicijativnog skupa „Konrad Ade-nauer Stiftunga“, Zagreb nazočnima se obratila

Anita Šakić naglasivši da je to politička zaklada Savezne Republike Njemačke koja s programi-ma i projektima pridonosi međunarodnoj surad-nji i sporazumijevanju.

Uvodnu riječ uputio je dopredsjednik Insti-tuta fra Bože Vuleta. Podsjetio je da je Franje-vački institut za kulturu mira 2003/4. godine pokrenuo peticiju za slobodnu nedjelju u kojoj se, u suradnji s drugim crkvenim i sindikalnim udruženjima, prikupilo više od 300.000 potpi-sa. No, cjelokupna inicijativa, uključujući druge neovisne inicijative sve do danas, nije dugoroč-no polučila željene ciljeve. Naprotiv, sve se više osjećaju štetne posljedice nezaštićenoga prava na nedjelju slobodnu od rada. S istim proble-mima suočavaju se i neke druge članice EU. U brojnim zemljama EU djeluju nacionalni savezi za slobodnu nedjelju koji su uključeni u Europ-ski savez za nedjelju - ESA (European Sunday Alliance). Govoreći o tome kako je stanje rada u Hrvatsko poražavajuće fra Bože je ukazao na uzroke: negativni demografski trendovi i siro-mašenje stanovništva, korupcijsko-kriminalna djela u gospodarskim i političkim sferama i sl. Ova inicijativa za sada okuplja 16 ustanova i udruga te je zajednički nastavak dobre suradnje sindikalnih središnjica i udruženja s crkvenim ustanovama i udrugama. Izrazio je nadu da će se ovoj inicijativi ubrzo poslije određenoga pro-matračkoga razdoblja pridružiti i druge ustano-ve i udruge, a posebno one koje se zauzimaju za dostojanstvo i prava žena koje su „nažalost prve i najveće žrtve svih nepravednih odnosa, a one su tri nosiva stupa obitelji i društva“.

Markus Blümel (Katholiche Sozialakademie Östereichs) govorio je o austrijskom savezu za nedjelju koji je započeo 1997. u gornjoj Austri-ji na inicijativu biskupa Maximiliana Aicherna. Taj savez obuhvaća 50 organizacija iz različitih društvenih slojeva, a podupiru ga sve kršćanske crkve. Radnicima je 52 puta u godini sigurno da će imati slobodnu nedjelju, a otprilike 10 % ih radi nedjeljom (službe koje u svim društvima moraju osiguravati stalnost javnih usluga, si-gurnosti i potreba) i za to su 100 % više plaćeni. Čak je i u turističkoj metropoli u Beču aktivan Savez za nedjelju te samo pojedine trgovine

razno


smiju raditi. Naveo je političke stranke koje bi željele ublažiti Zakon o nedjelji, pogotovo radi Beča – turističke destinacije.

Andreas Luttmer-Bensmann (Katolische Ar-beiter Bewegung, DE) iznio je njemačko isku-stvo neradne nedjelje. »Nedjelja je dar s neba », naslov je njemačkih plakata koji se bore za ne-radnu nedjelju. Katalička i evangelička Crkva ujedinile su se za njemački savez za slobodnu nedjelju. Naglasio je kako kvaliteta života i osigurana budućnost ne ovise o količini novca i imanja nego o ravnopravnoj podjeli i drža-nju mjere. Kvalitetu života podiže provedeno zajedničko vrijeme s drugima i s obitelji, vri-jeme za razgovore, muziku, igru i sl. Nedjelja je vrijeme za Boga. Mnogo njemačkih sindikata je u tom Savezu. Smatra da oni koji moraju ra-diti nedjeljom nisu dovoljno za taj rad plaćeni. Upozorio je kako Savez za nedjelju ima mnogo izazova te je poželio hrvatskom Savezu mno-go strpljivosti, upornosti, hrabrosti i zauzetosti. Kraljevstvo Božje treba naše hrabro zalaganje za dobar život.

Snježana Brajinović (Kammer für arbeiter und angestellte für Wien), govorila je o isku-stvu stranca u našim prilikama. Budući da je prošle godine radila mjesec dana u Zagrebu sa sindikatom trgovine primjetila je velike razli-ke po pitanju rada između Hrvatske i Austrije. Primjerice od ponedjeljka do subote trgovine mogu biti otvorene 72 sata, a nedjeljom samo određene trgovine mogu raditi (na željezničkom kolodvoru i sl.) ali samo s dopuštenjem grado-načelnika. Naglasila je također da radnici koji moraju raditi nedjeljom za taj su rad duplo više plaćeni i dobivaju za to slobodan dan. Pravnica Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, govorila je o problemima radnika u trgovinama koji rade nedjeljom, o nedjelji kao pravu na dan tjednog odmora, te o iskustvima STH u susretu s radnicima koji rade nedjeljom u trgovini. Kratko se osvrnula na druge EU sindi-kate i njihove zajedničke aktivnosti i inicijative.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hr-vatskih sindikata, prikazao je stanje rada u Hr-vatskoj. Iznijevši podatke o nezaposlenosti, o iseljavanju osobito mladih visokoobrazovanih ljudi (godišnje iseljava oko 2% stanovništva - 80.000, rastu broja umirovljenika, o rastu udjela nestalnih i nesigurnih poslova među zaposleni-

ma, o visokoj stopi rizika o siromaštva, o zlou-porabi studentskoga rada, o malim plaćama - mi-nimalna plaća za 2017. godinu iznosi 3.276,00 kuna bruto (2.620,80kn neto) Sever je naglasio da Hrvatska hitno treba promjene strukture po-slova što u sebi uključuje nove, suvremene teh-nologije i visoke razine znanja radnika za takve poslove i tehnologije. To će rezultirati većom dodanom vrijednosti. Uz to Hrvatska treba „se-kurizirati“ rad, radu povećati sigurnost. Treba „defleksibilizaciju“ sustava rada, orijentaciju na sigurne poslove, sigurne oblike rada, obiteljski prijateljsko radno vrijeme i porast plaća, kako minimalne tako i svih ostalih. To će povećati kupovnu moć, potražnju i potrošnju, što znači i potrebu za povećanim zapošljavanjem. Tako će se povećati i uplate u „bolesne“ sustave zdrav-stvenog i mirovinskog osiguranja koje se godiš-nje mora „krpati“ sa više nego izdašnim izno-sima sredstava iz državnog proračuna. Samo za mirovinski sustav trebat će u 2017. godini iz državnog proračuna „povući“ gotovo 16,5 milijardi kuna. Pri tome treba jasno reći „ne“ većini ovogodišnjih (godinama istih) preporuka MMF-a Hrvatskoj, zaključio je Sever.

Prof. dr. Gordan Črpić (Hrvatsko katoličko sveučilište Zagreb) govorio je o slobodnoj ne-djelji -kulturi ugroženoj u Hrvatskoj. Naglasio je kako je čovjeka današnjice možda najbolje opisao Sartre: potrošač, a njemu treba sve po-drediti. Neke institucije poput obitelji i Crkve, te instituti kao Kultura nedjelje smetnja su na tome putu. Zbog toga je racionalno od promoto-ra potrošačkog društva da se bore protiv kulture nedjelje. Slabe hrvatske institucije koje se nisu transformirale od jugoslavenskog vremena ne uspijevaju biti efikasna brana ovim nasrtajima, istaknuo je dr. Črpić dodavši da zbog toga valja tragati za alternativnim oblicima zaštite, kori-steći se totalitarno slabim institucijama koje su na raspolaganju. Zaštita kulture nedjelje spada u zaštitu civilizacijskog koda naše kulture. A to znači i prava čovjeka, socijalne zaštite ugrože-nih i svih onih vrijednosti koje je ta kultura iz-njedrila.

Europski savez za nedjelju - ESA (European Sunday Alliance) osnovan je 2011. godine i da-nas okuplja 82 člana - velike sindikate, udruge, vjerske zajednice i nacionalne mrežne saveze, kao i 19 podupiratelja - velikih udruga te 5 na-

razno


rodnih zastupnika u Europskom parlamentu (v. priloženu listu). Cilj ESA-e je zauzimanje za pravo na dostojanstvene uvjete rada, te pose-bice na dnevni, tjedni i godišnji odmor u uvje-tima dostojnim čovjeka kao integralne osobe na razini europskih integracija i posebice Eu-ropske unije. Sve to radi u skladu s temeljnim

konvencijama Međunarodne organizacije rada, Socijalne povelje Vijeća Europe kao i smjernica i Povelje temeljnih prava Europske unije o tjed-nom odmoru i slobodnoj, tj. neradnoj nedjelji za sve. Ta velika europska mreža za svoj godišnji, zajednički dan borbe izabrala je prvu nedjelju u ožujku svake godine. (www.smn.hr)

U SPLITU ODRŽAN ZNANSTVENI SKUP „DR.SC. ŽIVAN BEZIĆ: TEOLOGIJA I PASTORAL“

U prigodi 10. obljetnice smrti dr. don Živana Bezića u srijedu, 22. studenoga, 2017., Katolič-ki bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, ka-tedra za Pastoralno bogoslovlje, organizirao je znanstveni skup na temu „Dr. sc. Živan Bezić: teologija i pastoral“. Don Živanov život, rad i ostavštinu okupljenima je kroz svoja predava-nja približilo jedanaest izlagača, a njihovi ra-dovi objavljeni su u Zborniku radova kojeg su, za ovaj znanstveni skup, priredili izv.prof.dr.sc. Alojzije Čondić i prof. dr. sc. Mladen Parlov.

Uvodnu riječ u ime organizatora uputio je prof. dr. sc. Mladen Parlov koji je pojasnio kako je don Živan Bezić svoj svećenički život proveo obnašajući službe odgojitelja, župnika i profe-sora te da je sam njegov odgojno-nastavni rad zaslužio da ga se istraži i dostojno zabilježi, no činjenica da je iza njega ostao bogat teološki, pastoralni i kulturni opus, 21 knjiga i više od 300 znanstvenih radova, ne može ravnodušnim ostaviti generacije svećenika i laika na čije je živote utjecao. „Svojim predavanjima, savjeti-ma te spisima pomogao je cijelim naraštajima da dalje i bolje vide, da s njegovih leđa bace po-gled prema novim i širim teološko pastoralnim i kulturnim obzorima“. Naglasio je kako ovaj skup ne može iscrpiti svo bogatstvo misli ovog velikog teologa i pastoralca, no kako se nada da će izlaganja svima približiti njegov život i djelo.

Sve okupljene izlagače, studente, rodbinu i prijatelje don Živana Bezića pozdravio je i Veli-ki kancelar KBF-a u Splitu mons. dr. sc. Marin Barišić. Izrazio je radost što Katolički bogo-slovni fakultet ne zaboravlja ljude koji su zadu-žili ne samo tu obrazovnu ustanovu već i cijelu Nadbiskupiju i Crkvu. „Bio je čovjek reda, rada i discipline. Čovjek jasnoće, dubine i sažetosti. Njegov težak život ga je takvim definirao, po-sebno ožiljci II. svjetskog rata koji ga je duboko

obilježio. Kroz to ljudsko i vjerničko iskustvo je sazrio i nakon toga je nevjerojatno iskoristio svoje životno vrijeme“, rekao i nadbiskup i na-dodao kako će se s vremenskom distancom još bolje moći sagledati njegovo djelo te za svoj ži-vot izvući korisnu poruku.

Čestitku na organizaciji skupa izrekao je i načelnik Općine Šolta Nikola Cecić-Karuzić. Zaželio je da se ova izlaganja održe i u Groho-tama na otoku Šolti, rodnom mjestu don Živana Bezića. Simpozij je otvorio dekan KBF-a izv. prof. dr. sc. Anđelko Domazet.

Nakon prigodnih riječi uslijedilo je izlaganje prof.dr.sc. Slavka Kovačića na temu „Život-ni put don Živana Bezića“. Dr.sc. Jure Strujić predstavio je „Bibliografiju Živana Bezića“. Izv.prof.dr.sc. Alojzije Čondić priredio je rad „Glavni vidovi pastoralne teologije i pastorala Živana Bezića“, no zbog bolesti nije mogao pri-sustvovati skupu. Mr.sc. Ante Sorić govorio je o „Teološko-pastoralnom radu u recepciji Drugo-ga vatikanskog sabora“, a potom je predavanje „Bezićevo duhovno bogoslovlje“ održao prof.dr.sc. Mladen Parlov. Prvi dio skupa moderirao je prof. dr. sc. Ante Mateljan.

U drugom dijelu, nakon stanke i osvježenja, predavanje na temu „Sakramenti u poslijesabor-skoj obnovi. Uvidi don Živana Bezića“ predsta-vio je prof.dr.sc. Ante Mateljan, a „Apostolat u djelima Živana Bezića“ dr.sc. Ivica Jurić. Potom je mr.sc. Domagoj Volarević govorio o „Liturgijskom pastoralu kod Živana Bezića“, a dr.sc. Mihael Prović o „Pastoralno-katehetskom utjecaju Živana Bezića na pokoncilski odgoj mladih“. Prof.dr.sc. Ivan Bošković održao je predavanje „O nekim literarnim svojstvima Be-zićevih uspomena“, a dr.sc. Anđela Milinović-Hrga „Živan Bezić i hrvatski jezik“. Moderator drugog dijela bio je prof. dr. sc. Mladen Parlov.

razno


Don Živan Bezić, rođen 1921. godine u Gro-hotama na Šolti, svoje školovanje nastavlja u Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu, a fi-lozofsko-teološku izobrazbu u Splitu, Zagrebu i Zadru. Za svećenika je zaređen u lipnju 1945. godine, a prije toga proveo je osamnaest mjese-ci, od studenoga 1943. do kraja travnja 1945., u njemačkim koncentracijskim logorima Mautha-usen, Redl-Zipf i Dachau. Kao svećenik Split-sko-makarske nadbiskupije obnašao službe od-gojitelja, župnika i profesora. Poslijediplomski studij iz pastoralne teologije pohađao je u Za-grebu i Münchenu, gdje mu je bio profesor gla-soviti teolog Karl Rahner. Na Teologiji u Spli-

tu, uz pastoralnu teologiju, predavao je mnoge druge teološke predmete, a bavio se pedagogi-jom, psihologijom, sociologijom, književnošću, pridonoseći svojim neumornim i plodnim dje-lovanjem teološkom i humanističkom napret-ku našega naroda. Na Medicinskomu fakultetu Sveučilišta u Splitu držao je predavanja iz etike te je 1991. imenovan i članom The Academy of Sciences, sa sjedištem u New Yorku, USA. Napisao je 21 knjigu, a u raznim je časopisima objavio više od 300 znanstvenih članka. Don Živan Bezić, istaknuti poliglot eruditskoga zna-nja, svojim se opusom ubraja među najplodnije profesore splitskoga sveučilišta. (www.smn.hr)

FOLKLOR U ŽUPAMA GALA I GRABUobičajeno je da na smotrama folklora, kad

voditelj programa najavljuje pojedinu grupu, pročita godinu osnutka pojedine grupe, razlog osnivanja i članstvo u grupi. Razvidno je iz pre-gleda djelatnosti pojedinih grupa da im je os-novna uloga očuvanje tradicije svoga kraja. Ta vrsta djelatnosti bila mi je na umu pri osnivanju folklornih društava u Gali i Grabu koje sam op-služivao kao župnik. Folklor na koji sam mislio pri osnivanju jest oživljavanje i čuvanje jednog vida tradicijske kulture u selima s lijeve strane rijeke Cetine. Među ostalim, pred očima sam imao uspomene iz pedesetih i šezdesetih godi-na dvadesetog stoljeća u vrijeme božićnih dana kad su se igrala kola i pjevale muška i ženska rera. Poslije tog vremena sve je to ubrzano po-čelo nestajati..

Drago mi je, stoga, što su novooformlje-ne folklorne grupe u ova dva sela bar donekle sačuvale tu tradiciju. To zavrjeđuje i ozbiljnije prisjećanje i analizu. Poslužit ćemo se postoje-ćim kronikama.

Listajući KRONIKU župe Gala – Gljev od 19997. do 20023. i KRONIKU župe Grab od 2003. do 2017. gdje sam kao župnik to vjer-no bilježio, podatci pokazuju da je KUD župe Gala-Gljev nastupao oko 40 puta, a KUD župe Grab oko 140 puta. Nastupi su bili u različitim prigodama, a najviše za župske blagdane i op-ćinske svečanosti.

Ovoliki broj nastupa sam od sebe nameće pi-tanje koliko je tu uloženo truda, ljubavi i novca!

Odgovor može biti: sam Bog to zna. Primjera radi, KUD u Grabu vježbao je dvaput tjedno, i to u tri grupe kad su probe najčešće trajale od 17 do 20 sati. Koliko li tek truda za probe kad su dogovorena gostovanja, pa dogovori oko broja članova grupe koji putuju, njihova opre-ma, pitanje prijevoza, odlaska i povratka. Glede najmlađih članova grupe, briga roditelja da im se djeca vrate zdrava i zadovoljna, i niz drugih pitanja!

Za vrsnoću izvedaba, u prvom bih redu ista-kao gosp. prof. Branka Segovića koji je kraće vrijeme vježbao KUD župe gala, a od samog po-četka bio umjetnički voditelj KUD-a župe Grab. Ovaj priznati stručnjak za svoj vrhunski stručni rad nije tražio nikakvu plaću već samo da mu se plate putni troškovi. Ovaj devedesetšestogodiš-njak (rođen 1922.) vježbao je KUD do prošle godine, a sve plesne točke njegova su koreogra-fija. Hvala mu uime obaju KUD-ova.

Evo kronologije rada ova dva KUD-a.

razno


1997.4. 10. HAN: u Osnovnoj školi u Hanu s djecom iz Gale i Gljeva, pod vodstvom Stipe Jelinčića iz Glavica, započelo vježbanje folklora s 24 dje-ce: dvanaest dječaka i dvanaest djevojčica.

1998.23. 4. Fra Petar Gulić, voditelj Hrvatske katolič-ke misije u Münchenu, dao 1500 DM za izradu narodnih nošnji kakve su se nosile u selima s lijeve strane rijeke Cetine.29. 5. SINJ: u prigodi Dana državnosti u sinj-skom kinu, tri sinjske osnovne škole i Osnovna škola Ivana Mažuranića iz Hana, priredile aka-demiju. Hansku školu su zastupala djeca iz Gale i Gljeva i prvi put je dječja folklorna grupa iz Gale/Gljeva izvela plesnu točku „Sinjsko kolo“7. 8. SINJ: Zavjetno župno hodočašće u Sinj. Uz mnoštvo svijeta, poslije svete mise, nastu-pila je naša folklorna grupa. Uz ples, pjevala se muška i ženska rera. 10. 8. SINJ: na večeri Ogranka Matice hrvatske iz Sinja, u hotelu „Alkar“ nastupila je naša fol-klorna grupa sa „Sinjskim kolom“.1. 11. GALA: na blagdan župe „Svi sveti“, po-slije mise nastupila folklorna grupa sa „Sinj-skim kolom“.

1999.4. 4. USKRS: poslije mise u Gljevu i gali dječja folklorna grupa otplesala „Sinjsko kolo“ i za-vršno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“.24. 4. METKOVIĆ: Dječja folklorna grupa na-stupila na 15. smotri folklora „Na Neretvu mi-sečina pala“.12. 5. MUĆ: Dječja folklorna grupa nastupila u Osnovnoj školi u Muću18. 5. SINJ: Dječja folklorna grupa nastupila u Športskoj dvorani u Sinju u prigodi Dana držav-nosti.10. 6. HAN: uz Dan škole, dječja folklorna gru-pa nastupila sa „Sinjskim kolom“ i završnim kolom iz opere „Ero s onoga svijeta“.7. 8. SINJ: župno zavjetno hodočašće, a poslije svete mise nastupila dječja folklorna grupa na samostanskom dvorištu.8. 8. KOSINAC: župnik fra Duško Botica s još jedanaest kolega proslavio srebrni jubilej misništva (25. godina). Poslije ručka dječja fol-klorna grupa otplesala dva kola.18. 9. Stipe Jelinčić iz Glavica, nakon dvije godine rada, otkazao vođenje dječje folklorne grupe.

razno


2. 10. KOSINAC: dječja folklorna grupa nastu-pila pred 120 sudionika seminara „Kvalitetna škola“.8. 10. SINJ: Na smotri „Dani kruha“ na Trgu Gojka Šuška u Sinju nastupila i naša dječja fol-klorna Grupa.1. 11. GALA: poslije svete mise na blagdan svih svetih dječja folklorna grupa otplesala „Sinjsko kolo“ i završno kolu iz opere „Ero s onoga svi-jeta“.

2000.5. 3. GALA: Otac nadbiskup Ante Jurić obavio je Pastirski pohod u župi Gala-Gljev. Po povrat-ku iz Gljeva uz oltar ga je dočekalo 20 djece obučenih u narodne nošnje. Po završetku svete mise, u prepunoj crkvi, dječja folklorna grupa otplesala je dva kola.6. 4. Sašivene nošnje za starogradske splitske plesove. Materijal za nošnje kupila je župa u dućanima u Splitu i Sinju. Sašiveno osam muš-kih i osam ženskih nošnji koje su šivale Slavica Porobija ž. Franina i Ana Bošković ž. Stankova.23. 4. GALA: Uskrs. Poslije svete mise, pred mnoštvom svijeta, dječja folklorna grupa otple-sala Splitske starogradske plesove.

24. 4. GLJEV: Uskrsni ponedjeljak. Poslije sve-te mise nastupila dječja folklorna grupa.8. 6. KNIN: u prigodi promocije jedne knjige dječja folklorna grupa nastupila na tvrđavi u Kninu.10. 6. MUĆ: Dječja folklorna grupa nastupila za dan općine i dan škole.14. 7. BETINA (MURTER): Dječja folklorna grupa nastupila na Smotri folklora.8. 8. SINJ: Zavjetno župno hodočašće. Poslije svete mise nastupila je folklorna grupa sa izved-bom Splitskih starogradskih plesova.14. 10. ZAGREB: Zavičajni klub žitelja opći-ne Otok u Zagrebu organizirao godišnji skup. U sklopu cijelog programa nastupila i naša fol-klorna grupa i izvela tri kola: „Sinjsko kolo“, završno kolo iz opere „Ero s onog svijeta“ i Splitsko starogradsko kolo.1. 11. GALA: uz blagdan Svih svetih, poslije svete mise, folklorna grupa otplesala Splitske starogradske plesove.

2001.16. 4. GALA: Uskrsni ponedjeljak, poslije sve-te mise, nastupala je folklorna grupa. Župnik je na Kosincu priredio ručak za folkloraše, zbor i prijatelje. Ugostio je 80-ak osoba.

razno


29. 5. HAN: Za dan škole i Dan državnosti prvi put je nastupila mala folklorna grupa sa samo-stalnim programom.30. 5. LIVNO: Nastup starije folklorne grupe s tri kola.7. 8. SINJ: Zavjetno župno hodočašće, a poslije svete mise folklorna grupa otplesala jedno kolo.30. 9. GLJEV: u nedjelju, uz blagdan sv. Jero-nima, poslije svete mise, starija folklorna grupa otplesala dva kola.17. 10. OTOK: uz Dan općine, uoči blagdana sv. Luke, u velikoj dvorani, u sklopu programa svečane sjednice Župni zbor iz Gale otpjevao četiri pjesme, a folklorna grupa otplesala četiri kola.1. 11. GALA: uz blagdan Svih Svetih, poslije svete mise folklorna grupa otplesala dva kola.14. 12. SINJ: Ogranku Matice hrvatske u Si-nju, u povodu proslave 10. obljetnice ponovne uspostave, folklorna grupa izvela završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“.

2002.19. 3. ZMIJAVCI: uz blagdan Svetog Josipa, župni zbor pjevao svetu misu, a poslije mise Folklorna grupa otplesala dva kola.19. 3. SPLIT: na manifestaciji „Smotra stvara-laštva mladih grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske“ nastupila folklorna grupa.7. 7. GALA: na ručku za mladomisnika fra Ni-kicu Ajdučića, za goste i uzvanike folklorna grupa Otplesala tri kola.7. 8. SINJ: na zavjetnom hodočašću župe, posli-je mise. nastupila folklorna grupa.26. 10. ZAGREB: uz Dan općine Otok, posli-je svete mise, folklorna grupa u samostanskom dvorištu svetišta Gospe Lurdske otplesala dva kola.1. 11. GALA: uz blagdan Svih svetih, folklorna grupa (starijih i mlađih) otplesala dva kola.4. 12. HAN: Župnik je u dogovoru s ravnate-ljem Osnovne škole u Hanu, Matom Mihaljevi-ćem, osnovao folklornu grupu za učenike od 2. do 4. razreda koju će uvježbavati prof. Branko Šegović.

28. 12. OBROVAC: uz dogovor ravnatelja dvi-ju osnovnih škola, iz Hana i Obrovca, folklorna grupa otplesala dva kola.

2003.29. 9. GRAB: osnovana Folklorna grupa župe Grab25. 12. GRAB: novoosnovana grupa otplesala jedno kolo.

2004.23. 4. TRILJ: u školi je bilo županijsko natjeca-nje iz ekologije. U kulturnom programu nastu-pio „KUD župe Grab“.17. 5. GRAB: početak šivanja starih narodnih nošnji koje su se u svečanim zgodama nosile na lijevoj strani rijeke Cetine. Imena šivalja: Anka Šušnjara ž. Jurina, Marica Jaković ž. Jakovljeva, Mara Gusić ž. Mirkova, Višnja Radman-Livaja ž. Draženova, Jasna Gusić ž. Lukina, Ivanka Kutlešić-Bijader ž. Zoranova, Gordana delić ž. Martinova, Anđelka Radman-Livaja ž. Stjepa-nova, Slavica Dragušica ž. Nediljkova, Andri-jana radman-Livaja ž. Josipova, Vanja Kristić ž. Miljenkova, Marija Koprčina ž. Milenkova, Duška Gusić ž. Zlatkova, Nevenka Samardžić ž Mirkova, Vesela Jaković ž. Šimunova. Materijal za nošnje kupili smo u Trilju, Sinju i Livnu. 4. 6. MUĆ: Na Smotri folklora, prvi put je KUD župe Grab plesao „Grapsko kolo“.18. 7. RUNOVIĆI: obje folklorne grupe Župe Grab nastupile u programu.24. 7. BETINA: Najstarija grapska folklorna grupa nastupila u programu. U opremu grupe uvršteni i opanci koji su naručeni iz Ivanić Gra-da.27. 9. TRILJ: u prigodi Dana škole KUD župe Grab nastupio u kino dvorani u tri dječje fol-klorne grupe (ukupno 56 sudionika) i tri razli-čita kola.28. 9. TRILJ: Gradsko vijeće grada trilja do-dijelili župniku fra Dušku Botici nagradu „za čuvanje i promicanje folklorne baštine i rad s mladima“.3. 10. VELIĆ: uz blagdan „Rožarica“ u Veliću, dvije grupe KUD-a župe Grab otplesale dva kola.

razno


2005.27. 3. GRAB: blagdan Uskrsa, a poslije svete mise folklorna grupa otplesala završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“.8. 5. GRAB: Krizma u župi, a poslije svete mise KUD župe Grab otplesao „Grapsko kolo“, a pet žena u narodnim nošnjama pjevali žensku reru.19. 5. SPLIT: Srednja grupa KUD-a župe Grab nastupila na 33. smotri kulturno-umjetničkog stvaralaštva mladih grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske.29. 5. GRAB: Prva sveta pričest. Najstarija fol-klorna grupa poslije svete mise otplesali završ-no kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“.23. 6. GRAB: uoči blagdana mjesnog zaštitnika sv. Ivana Krstitelja, priređen kulturno-umjetnič-ki program na kojem je nastupio i KUD župe Grab.24. 6. MUĆ: Mlađa folklorna grupa nastupila na „Smotri dječjeg folklora“.30. 7. TIJARICA: KUD župe Grab nastupio s dva kola.6. 8. KAŠTEL KAMBELOVAC: KUD župe Grab nastupio na smotri folklora.21. 8. GAZ/JABUKA: na blagdan „Gospine osmine“, poslije svete mise, nastupila folklorna grupa sa završnim kolom iz opere „Ero s onoga svijeta“.27. 9. TRILJ: u prigodi blagdana Svetog Mi-hovila i Dana grada Trilja, ravnatelj osnov-ne škole u Trilju, Davor Hrgović, organizirao Malu smotru folklora. KUD župe Grab otplesao „Grapsko kolo“ i Završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“.30. 9. KUTINA: Srednja grupa KUD-a župe Grab (do 14 godina) nastupila na „Trećem festi-valu dječjeg folklora“ sudionika iz cijele Hrvat-ske i osvojila treće mjesto.2. 10. VELIĆ: uz blagdan „Rožarice“, poslije svete mise folklorna grupa otplesala završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“.7. 10. TRILJ: Osnovna škola je organizirala „Županijske dane kruha“, a naša folklorna gru-pa je nastupila s dva kola.23. 11. GRAB: Održana skupština za registraci-ju KUD-a župe Grab.

2006.20. 2. Počelo šivanje nošnji za starogradske splitske plesove. Šivalje: Anka Šušnjara ž. Juri-na, Marica Jaković ž. Jakovljeva, Mara gusić ž. Mirkova, Višnja Radman-Livaja ž. Draženova, Slavica Dragušica ž. Nediljkova i Duška Gusić ž. Zlatkova.5. 4. Završilo šivanje nošnji za starogradske split-ske plesove. Sašili 10 muških i 10 ženskih nošnji.16. 4. GRAB: Uskrs. Poslije svete mise sve tri grupe KUD-a župe Grab otplesale po jedno kolo. Mala djeca „Medo bere jagode“, srednja grupa trogirski ples „Šotić“, stariji „Starograd-ske splitske plesove“.25. 4. HORVATI KOD ZAGREBA: KUD župe Grab sudjelovao u programu u povodu 25. obljetnice njihova KUD-a.7. 6. SPLIT: KUD župe Grab nastupio na „34 smotri kulturno-umjetničkog stvaralaštva djece i mladih“. Nastupila je grupa koja je u Kutini osvojila 3. mjesto.16. 6. MUĆ: KUD župe Grab nastupio na Dječ-joj smotri folklora.14. 7. VINJANI DONJI: KUD župe Grab nastu-pio na Međunarodnoj smotri folklora“.30. 7. BRNAZE: KUD župe Grab nastupio na Brnaškom derneku.2. 8. ZAOSTROG: KUD župe Grab sudjelovao u procesiji u narodnim nošnjama na proslavi blagdana „Gospe od anđela“, a u večernjem programu nastupio s tri kola.23. 9. SPLIT: KUD župe Grab nastupio na split-skoj rivi u povodu završetka Splitskog kultur-nog ljeta.1. 10. VELIĆ: poslije svete mise KUD župe Grab nastupio sa starogradskim splitskim plesovima. 6. 10. ŠIROKI BRIJEG: Folklorna grupa nastu-pila na Smotri folklora i otplesala Starogradske splitske plesove.25. 12. GRAB: Poslije Božićne mise nastupile dvije mlađe grupe.

razno


2007.8. 4. GRAB: Sašivene nošnje za „Vrličko kolo“, a šivalje su bile: Anka Šušnjara ž. Jurina, Ma-rica Jaković ž. Jakovljeva, Mara gusić ž. Mir-kova, Slavica Dragušica ž. Nediljkova i Višnja Radman-Livaja ž. Draženova.9. 2. MÜNCHEN: KUD župe Grab u posjetu Hrvatskoj katoličkoj misiji, na poziv voditelja misije fra Tomislava Dukića. Nastupili u nedje-lju 11. 9., obučeni u tri narodne nošnje: sinjskoj, vrličkoj i staroj splitskoj, sudjelovali na sveča-noj svetoj misi i procesiji. U popodnevnom kul-turnom programu u Deutche Theatru izveli tri kola: Vrličko kolo, trogirski „Šotić“ i završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“.

8. 4. GRAB: Poslije svete mise prvi put u Gra-bu otplesali Vrličko kolo.

25. 4. TRILJ: Državno natjecanje iz talijanskog i španjolskog jezika. Na otvaranju natjecanja, u kino dvorani, starija folklorna grupa izvela starogradske splitske plesove i završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“.

29. 5. SPLIT: Najmlađa grupa, od 21. do 4. ra-zreda, nastupila na „35. smotri stvaralaštva“ Grada i Županije.

13. 6. TURJACI: u prigodi blagdana Svetog Ante, KUD župe Grab nastupio u prigodnom programu.

15. 6. KOŠUTE: KUD župe Grab nastupio s jednim kolom na manifestaciji posvete crkve.

17. 6. PLETERNICA: KUD župe Grab nastu-pio na Smotri folklora.

23. 6. GRAB: na programu uoči blagdana Sve-tog Ivana Krstitelja starija folklorna grupa izve-la Vrličko kolo“, a srednja grupa „Mali linđo“. 27. 6. ŠESTANOVAC: KUD župe Grab nastu-pio u prigodi otvaranje dionice autoceste Dugo-polje-Šestanovac.30. 7. ITALIJA: KUD župe Grab bio na turne-ji po Italiji, u odredište Termoli. 2. 8. na blag-dan „Gospe od anđela“. Domaćin don Benito Giorgetto organizirao popodne sudjelovanje u narodnim nošnjama svečanoj svetoj misi i pro-cesiji ulicama grada. 3. 8. u mjestu Riccia na-stup na Međunarodnoj smotri folklora u društvu s grupom iz Paragvaja i Zig Zagin iz Italije. 5. 8. KUD župe Grab dolazi u goste KUD-u ̀ A Pa-ranze, a istoga dana odlazi kod Moliških Hrvata u Aqua Viva gdje izvodi program.

razno


6. 8. Nastup u Termoliju s jednom grupom iz Argentine i dvije grupe iz Italije. 8. 8. mimohod ulicama Termolija u narodnim nošnjama, a isto-ga dana nastup u Asizu, na skupu Franjevačke mladeži iz Europe. Ovdje smo zastupali Hrvat-sku i izveli završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“. Programu je nazočio i naš provincijala fra Željko Tolić. 9. 8. povratak kući.18. 8. SINJ: s KUD-om iz Termolija (Italija), naš je KUD nastupio s programom u Sinju.19. 8. GAZ/JABUKA: Naš je KUD s KUD-om iz Termolija (Italija) upriličio večer folklora u prigodi Gospine osmine.27. 9. TRILJ: KUD župe Grab, u kino dvorani, organizirao smotru folklora.7. 10. VELIĆ: poslije svete mise, folklorna gru-pa otplesala jedno kolo.13. 10. OTOK: u prigodi blagdana Svetog Luke, KUD župe Grab sudjelovao na smotri folklora.25. 12. GRAB: poslije svete mise, KUD župe Grab otplesao jedno kolo. Prvi put se plesalo na novopopločanom prostoru uz crkvu.

2008. 23. 3. GRAB: Uskrs. Poslije svete mise ženska folklorna grupa otplesala „Ražanačko kolo“.

28. 5. GRAB: Sašivene nošnje za „Ražanačko kolo“, a šivale tri najrevnije šivalje: Anka Šuš-njara ž. Jurina, Marica Jaković ž. Jakovljeva i Mara Gusić ž. Mirkova.

31. 5. SPLIT: KUD župe Grab nastupio u Domu mornarice.23. 6. GRAB: uoči blagdana Sv. Ivana Krstitelja folklorna grupa otplesala jedno kolo.28. 6. OGULIN: KUD župe Grab nastupio na Međunarodnoj smotri dječjeg folklora i na Pli-tvicama.13. 7. GRAB: KUD župe Grab nastupio za vri-jem ručka na mladoj misi fra Damira Ćire Či-kare.9. 8. GREBAŠTICA: pored ostalih i nastup KUD-a župe Grab.27. 9. TRILJ: KUD župe Grab nastupio na smo-tri folklora s dva kola.

4. 10. VUGROVEC kod ZAGREBA: Na smotri folkora nastupio i KUD župe Grab.25. 10. GAZ/JABUKA: u prigodi otkrivanja kipa „Mladenci“ nastupio KUD župe Grab s dva kola.27. 12. TRILJ: u prigodi mlade mise fra Ivana Čikare, za vrijem ručka, KUD župe Grab nastu-pio s dva kola.

2009.23. 6. GRAB: KUD župe Grab nastupio u pro-gramu uoči blagdana Sv. Ivana Krstitelja.16. 8. GAZ/JABUKA: UZ BLAGDAN Osmi-ne, poslije svete mise, nastupio KUD župe Grab.5. 9. GRADACA kod Drniša: KUD župe Grab nastupio na smotri folklora.27. 9. PODI/GRAB: u kući Damira Gusića pok. Luke javila se ideja da se osnuje „Folklor ve-terana“ (oženjeni muškarci i udane žene). Ova ideja se i ostvarila.3. 10. TRILJ: za vrijeme „Mihovilskih dana“ KUD župe Grab nastupao četiri puta: 1. na otvaranju 2. na danima ribe i folklora 3. na svečanoj sjednici 4. na završetku4. 10. VELIĆ: poslije svete mise KUD župe Grab otplesao jedno kolo.6. 10. GRAB: okupili se članovi Folklora vete-rana.

2010.18. 2. GRAB: dosadašnje šivalje (krojačice): Anka šušnjara ž. Jurina, Marica Jaković ž. Ja-kovljeva, Višnja Radman-Livaja ž. Draženova i Gordana Delić ž. Martinova, za potrebe KUD-a župe Grab sašile ženske svatovske nošnje i muš-ke narodne nošnje za folklornu grupu veterana.10. 4. GRAB: Hrvatska televizija odlučila snimi-ti film o prof. Branku Šegoviću, voditelju našega folklora. Za tu prigodu su snimili „Grapsko kolo“ (plesali veterani) i „Vrličko kolo“ (plesali mlađi.25. 4. OGORJE: KUD župe Grab nastupio na smotri folklora.

razno


21. 5. METKOVIĆ: KUD župe Grab nastupio na smotri folklora „Na Neretvu misečina pala“. Nastupili su i u Opuzenu.28. 5. SPLIT: KUD župe Grab nastupio u Domu mornarice.11. 6. KOŠUTE: uz ostale, nastupio i KUD župe Grab.23. 6. GRAB: KUD župe Grab nastupio unutar programa proslave blagdana Sv. Ivana Krstitelja.10. 7. DOBROPOLJINA (otok Pašman): KUD župe Grab nastupio na smotri folklora.25. 7. OKRUG (kod T rogira): uz ostale, nastu-pio i KUD župe Grab.21. 8. GAZ/JABUKA: Udruga „mladenci“ or-ganizirala program uoči Gospine osmine. Na-stupio i KUD župe Grab.22. 8. GAZ/JABUKA: folklorna grupa veterana otplesali „Grapsko kolo“.4. 9. TRILJ: KUD župe Grab nastupio na „Puč-koj fešti“.7. 9. SUPETAR (otok Brač): u programu nastu-pila folklorna grupa veterana i mlađih.24. 9. TRILJ: na svečanoj sjednici Grada nastu-pio i KUD župe Grab.

3. 10. VELIĆ: poslije svete mise KUD župe Grab otplesao jedno kolo.25. 11. OFFENBACH: na poziv voditelja Misi-je u Offenbachu fra Petra Vučemila, KUD župe Grab, grupa veterana otplesali „Grapsko kolo“, a grupa mlađih završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“ i Starogradske splitske plesove.

2011.11. 6. NEORIĆ: KUD župe Grab na stupio na smotri folklora18. 6. SINJ: grupa veterana nastupila na Župa-nijskoj smotri folklora u Sinju.23. 6. GRAB: KUD župe Grab na stupio u pro-gramu uoči blagdana Svetog Ivana Krstitelja.25. 6. TRILJ: UZ Dan državnosti Grad Trilj priredio akademiju na kojoj je KUD župe Grab izveo Vrličko kolo.5. 7. BURSA (TURSKA): Grad Bursa s oko dva milijuna stanovnika organizirao je „50 međuna-rodnu smotru folklora“ i pozvao 50 grupa iz 50 zemalja svijeta. Jednu zemlju je mogla zastupati samo jedna grupa. Hrvatsku je zastupao KUD župe Grab. Smotra je trajala od 7. do 12 srp-nja 2011. Na put smo krenuli 5. 7. i nakon 30

razno


sati vožnje autobusom stigli u Bursu. Od pozva-nih 50 zemalja oda zvalo se njih 33 iz Europe, Južne amerike, Azije i Afrike. Uz nastupe na glavnoj pozornici tijekom četiri dana, grupe su nastupale i po raznim četvrtima grada. 11. 7. je bio svečani prijam predstavnika svih grupa kod gradonačelnika grada Burse. On je svakoj grupi poklonio po jedan ukrasni pozlaćeni tanjur, po-zlaćen 24-ero karatnim zlatom. Povratak je bio 13. 7 izjutra. Pri povratku smo svratili u Istam-bul gdje smo posjetili Aja Sofiju, Plavu džamiju i Kapeli čaršiju. Vratili smo se kući 14. 7 oko 17 sati.3. 8. SINJ: na koncertu klapa, osam djevojaka iz KUD-a župe Grab sudjelovale kao hostese.5. 8. ČAVOGLAVE: u prigodi proslave akcije „Oluja“ KUD župe Grab sudjelovao s dvije grupe.15, 8. SINJ: članovi KUD-a župe Grab dio puta u procesiji nosili sliku Gospe Sinjske.19. 8. TRILJ: u Pučkoj fešti sudjelovao i KUD župe Grab.21. 8 GAZ/JABUKA: uz blagdan Gospine osmine, poslije svete mise naša folklorna grupa nastupila s jednim kolom.27. 8. GALA: KUD župe Grab sudjelovao na Smotri folklora na Krenici.

27. 9. TRILJ: KUD župe Grab nastupio na sve-čanoj sjednici Grada.1. 10. BAJAGIĆ: mladi članovi folklora sudje-lovali u programu.2. 10. VELIĆ: UZ BLAGDAN Gospe Rožarice poslije svete mise KUD župe Grab izveo jedno kolo.25. 12. GRAB: KUD župe Grab nastupio posli-je Božićne mise.

2012.1. 6. SPLIT: KUD župe Grab nastupio na 4. kul-turno-umjetničkim igrama mladih.23. 6. GRAB: KUD župe Grab u programu uoči blagdana Svetog Ivana Krstitelja otplesao dva kola: veterani prvi put otplesali „Trogirske ple-sove“, a mladi prvi put otplesali „Starogradske sinjske Plesove“ koji su obnovljeni nakon 70 godina.7. 7. ĐAKOVO: Sudjelovali na „Đakovačkim vezovima“: u subotu 7. 7. plesali u Đakovu, a su-tradan sudjelovali u mimohodu ulicama Grada.25. 7. DICMO: u prigodi blagdana Svetog Jako-va KUD župe Grab nastupio u programu.

razno


10. 8. SINJ: Zavjetno hodočašće župe u Sinj. Poslije svete mise KUD župe Grab na sinjskoj pijaci otplesao „Starogradske sinjske plesove“.13. 8. ČAPORICE: u trodnevnici blagdana Sv. Roka nastupao i naš KUD.19. 8. GAZ/JABUKA: na blagdan Gospine osmine folklorna grupa izvela program.26. 8. TRILJ: KUD župe Grab sudjelovao na „Pučkoj fešti“.1. 9. TURANJ (kod Biograda): na Smotri fol-klora sudjelovao i naš KUD.28. 9. TRILJ: KUD župe Grab sudjelovao u programu svečane sjednice Grada.7. 10. VELIĆ: poslije svete mise KUD župe Grab nastupio sa „Starogradskim sinjskim ple-sovima“.17. 11. ĐAKOVO: KUD župe Grab nastupio na „Smotri starogradskih plesova“. Izveli „Staro-gradske sinjske plesove“. Ovaj ples s nastupa u Đakovu nalazi se i na našem DVD-u. Sutradan je cijeli KUD župe Grab u Vukovaru sudjelo-vao u mimohodu od bolnice do memorijalnog groblja.

2013. 2. 1. SATRIĆ: u programu s još nekoliko grupa nastupio i KUD župe Grab.4. 5. GRAB: Uoči krizme, poslije susreta o. nadbiskupa Marina Barišića s krizmanicima i roditeljima, folklorna grupa se slikala s nadbi-skupom i otplesala završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“.9. 6. TOLISA: folklorna grupa veterana nastu-pili u Tolisi (Bosanska Posavina).26.7. SUMARTIN. Na poziv gvardijana iz Fra-njevačkog samostana u Sumartinu, fra Dušana Džimbega, u prigodi proslave 100. obljetnice gradnje crkve, KUD župe Grab održao cjelove-černji program ispred crkve.3. 8. KNIN: KUD župe Grab nastupio na smotri folklora.27. 9. TRILJ: na svečanoj sjednici grada Trilja KUD-u župe Grab uručena povelja „ u prigodi 10. obljetnice neprekinutog rada u njegovanju tradicijske kulture“. Prije dodjele, folklorna je

grupa otplesala završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“.6. 10. VELIĆ: poslije svete mise folklorna gru-pa otplesala kolo iz „Ere s onoga svijeta“.21. 12. SVETI FILIP I JAKOV: na poziv gosto-vao KUD župe Grab, a poslije otplesanog kola iz Opere „Ero s onoga svijeta“ pljesak trajao pet minuta.

2014.19. 2. TRILJ: u Trilju se držala Vjeronaučna olimpijada Splitsko-makarske nadbiskupije“ gdje je bio nazočan i nadbiskup o. Marin Ba-rišić. Prije samog natjecanja, u kulturnom dije-lu programa KUD župe Grab otplesao završno kolo iz opere „Ero s onoga svijeta“.7.5. KAŠTEL SUĆURAC: dječja folklorna grupa nastupila na Županijskoj smotri folklora.24. 6. GRAB: u programu za blagdan Svetoga Ivana Krstitelja nastupio i KUD župe Grab.13. 7. NOVI ŠEHER (BiH): KUD župe Grab sudjelovao na smotri folklora.26. 9. TRILJ: KUD župe Grab sudjelovao na svečanoj sjednici Grada.5. 10. VELIĆ: uz blagdan Gospe Rožarice po-slije svete mise folklorna grupa otplesala jedno kolo.22. 11. ĐAKOVO: KUD župe Grab sudjelo-vao na Smotri starogradskih plesova i otplesao „Trogirske plesove.

2015.8. 5. TRILJ: na manifestaciji „Agro Arca“ KUD župe Grab, kao domaćin etno večeri, nastupio s dva kola.24. 6. GRAB: u sklopu programa za proslavu blagdana Svetog Ivana Krstitelja folklorna gru-pa otplesala dva kola.25. 7. ZEMUNIK DONJI: KUD župe Grab na-stupio na Smotri folklora.7. 8. SOLIN: pjevačice KUD-a župe Grab na-stupile na manifestaciji.30. 8. LUG-BRANKOVIĆ (kod Žepča): KUD župe Grab nastupio na Smotri folklora.

razno


25. 9. TRILJ: KUD župe Grab nastupio na sve-čanoj sjednici Grada.3. 10. BILA (kod Livna). KUD župe Grab na-stupio na Smotri folklora.4. 10. VELIĆ: uz blagdan Gospe Rožarice, na misu koju je predvodio don Ivan Marić, podri-jetlom odavde, KUD župe Grab otplesao jedno kolo.

2016.23. 4. TRILJ: KUD župe Grab nastupio u prigo-di promocije knjige branitelja iz Vukovara.3. 7. OTOK: KUD župe Grab nastupio za vrije-me ručka u čast ovogodišnjeg mladomisnika fra Duje Jukića.17. 7. TRILJ: KUD župe Grab nastupio na Puč-koj fešti.25. 9. SINJ: KUD župe Grab sudjelovao u procesiji i svetoj misi u prigodi proslave 300. obljetnice krunjenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske.28. 9. TRILJ: KUD župe Grab sudjelovao u programu u prigodi proslave Dana grada.16. 10. OTOK: u prigodi blagdana Svetog Luke KUD župe Grab nastupio na trgu u Otoku.

2017. 24. 6. GRAB: u programu u povodu blagdana Svetog Ivana Krstitelja nastupio KUD župe Grab.4. 8. TRILJ: uz proslavu akcije „Oluja“ nastu-pio i KUD župe Grab.6. 8. KOPRNO: uz blagdan Svetog Lovre nastu-pio i KUD župe Grab.14. 10. IVANIĆ GRAD: KUD župe Grab sudje-lovao u programu otvaranja „13. bučijade“.29. 10. USKOPLJE: KUD župe Grab sudjelovao na smotri folklora „XXI. Uskopaljske jeseni“.25. 11. GRUDE: u prigodi proslave 10. obljetni-ce tamošnjeg Društva i Dana grada KUD župe Grab nastupio s dva kola na smotri folklora.

Fra Duško Botica,župnik

razno


NAŠI POKOJNICI

IMOTSKI: OPROŠTAJ OD FRA VINKA PRLIĆA U petak, 1. prosinca 2017. godine, u crkvi sv.

Franje u Imotskom mons. Marin Barišić, nad-biskup i metropolit splitsko-makarski, u 14 sati služio je misu zadušnicu za redovnika-svećeni-ka fra Vinka Prlića koji je iznenada preminuo u KBC Firule u Splitu u utorak, 28. studenoga 2017., u 78. godini života, 61. redovništva i 52. svećeništva.

Na oproštaju su bili provincijal fra Joško Kodžoman, imotski gvardijan i župnik fra Kri-stian Stipanović i još 108 redovnika-svećenika.

Rodbina, vjernici, časne sestre, župljani župa u kojima je fra Vinko služio te osobni prijatelji došli su se oprostiti od fra Vinka. Pjevanje je predvodio župni zbor Imotskog pod ravnanjem Anđelka Nikolića Đule, a na orguljama je prati-

† FRA VINKO PRLIĆPredmet: Molitva za pok. fra Vinka PrlićaBr. 01-604/2017.Split, 14. prosinca 2017.

Braća koja nisu obavila molitve i slavila misu za pok. fra Vinka Prlića neka to učine što prije kako propisuje Statut Provincije: braća svećenici po jednu sv. misu, a braća klerici i neklerici križni put.U nekrologij samostana neka se upiše na dan 28. studenoga:Fra Vinko Prlić rođen je 22. srpnja 1940. u Sovićima (župa Gorica). U no-vicijat je stupio 7. srpnja 1957. na Visovcu, gdje je položio prve jednostavne

zavjete 8. srpnja 1958. godine. Svečane zavjete položio je 8. prosinca 1963. u Makarskoj. Za đakona je zaređen 13. srpnja 1966. u Makarskoj, a red prezbiterata primio je 14. srpnja 1966. u Makarskoj. Mladu misu proslavio je u župi Gorica 24. srpnja 1966. godine.Povjerene službe: Metković (1967.-1973.) – župni vikar; Sinj (1973. – 1977.) – prefekt sjemeništa; Miljevci (1977. – 1982.) – župnik; Proložac (1982. – 1991.) – župnik; Imotski (1991. – 1997.) – gvar-dijan i župnik; Zmijavci (1997. – 2006.) – župnik; Runovići (2005. – 2005.) – privremeni upravitelj župe; Staševica (2006. – 2017.) – župnik; službu definitora vršio je od 2014. do 2016.Preminuo je u KBC Firule u Splitu u utorak, 28. studenoga 2017., u 78. godini života, 61. redovniš-tva i 52. svećeništva. Misa zadušnica slavljena je u crkvi Sv. Franje u Imotskom u petak, 1. prosinca 2017., a istoga dana pokopan je na groblju Gospe od Anđela.


la s. Sofija Vuković. Sprovodne obrede, nakon završetka mise zadušnice, na groblju Gospe od Anđela u Imotskom prevodio je fra gvardijan fra Kristian Stipanović.

**************Mons. Marin Barišić na početku mise za-

dušnice i u trenutku oproštaja od pok. fra Vinka izrazio je sućut provincijalu fra Jošku, braći fra-njevcima i svećenicima, dekanima Splitsko-ma-karska nadbiskupije, svećenicima biokovskog dekanata, župljanima Staševice i župljanima župa u kojima je fra Vinko djelovao – Imotski, Metković, Miljevci, Proložac, Zmijavci, kao i članovima obitelji i rodbini. „Vjerujem da ga svi duboko nosite u srcu jer je bio draga i vri-jedna osoba. Želimo ga počastiti i pratiti u smr-ti i pratiti u puninu života koji je naviještao u svom životu. Vjerojatno proživljavamo odnose i svjesni dasmo dužnici onima od kojih se opra-štamo. Molimo Gospodina da oprosti i nama i fra Vinku“, rekao je o. Nadbiskup uvodeći u eu-haristijsko slavlje.

„Blaženi mrtvi koji umiru u Gospodinu …“ glas je koji je čuo sv. Ivan, riječi koje je Isus uputio apostolima. „Tko sluša moju riječ i vjeruje onomu koji mene posla….“ prešao

je iz smrti u život. Isusova riječ jest živa riječ, živuća, jer dolazi od izvora života, rekao je o. Nadbiskup na početku propovijedi i nastavio kako ta Riječ i vjera povezuju i nas s izvorom. Tko vjeruje dolazi iz smrti u život. Tko prihva-ća Riječ života i ljubavi, već ovdje je doživio iskustvo prelaska iz smrti u život. To potvrđuje i sv. Ivan riječima o ljubavi i život po Riječi rađa sinovstvo. Zatim je o. Nadbiskup naglasio kako se opraštamo od onoga tko je živio i propovije-dao Riječ, opraštamo se od fra Vinka kojega su zvali ‘oče Vinko’, ali prije nego je bio ‘otac’, bio je sin. Svjedočio je život već sada i ovdje. Ovaj dan, iako turoban i težak, ipak u sebi sa-drži radost i ispunjava riječ. Fra Vinko je bio čovjek riječi i od riječi, ali je ostao bez riječi. Prije nekoliko dana bio je dekanatski sastanak u Nadbiskupiji. Pitao sam ‘tko je prehlađen’, a fra Vinko je samo digao ruku i nije progovorio ni riječ. Kasnije sam ga pitao ‘što ima u deka-natu?’, a malo me je iznenadilo da je samo šu-tio. Mogli smo pretpostaviti da je bio umoran i tome slično, ali poslije ručka se dogodilo da je klonuo, rekao je o. Nadbiskup. „Dragi prijatelji, svećenici, župljani Sovića, vjerujem da ste po-nosni na fra Vinka koji je gotovo cijeli život ži-vio u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Rado su

naši pokojnici


ga prihvaćali, bio je blizak mladima i odraslima. Radio je materijalno i duhovno, nije imao gra-nica. Slušao je Riječ te svima bio i brat i sin“, istakao je mons. Barišić i zatim podsjetio kako je fra Vinko prije dvije godine slavio zlatni jubi-lej svećeništva u Sovićima. O. Nadbiskup mu je tada poslao čestitku u kojoj je naglasio kako se nikada nije štedio prožet ljubavlju prema Crkvi i domovini, kako Provincija, Splitsko-makar-ska nadbiskupija, župe mogu biti ponosne jer je svjedočio Krista umrloga i uskrsloga. Uvijek je

bio i ostao vjeran Kristu i sv. Franji. Fra Vinko je srastao s habitom i vidjeti habit značilo je vi-djeti fra Vinka, i isto tako vidjeti fra Vinka zna-čilo je vidjeti habit. O. Nadbiskup je završio u toj čestitci da mu Gospodin bude jubilej u nebu. Završavajući propovijed o. Nadbiskup je rekao „Dragi fra Vinko, svi tvoji jubileji ugrađuju se u najveći jubilej ‹blaženi koji umiru u Gospodi-nu›. Neka ti bude sretan i blagoslovljen jubilej u kući Očevoj. Počivaj u miru Božjem“.

OPROŠTAJNI GOVORI I SUĆUTIFra Vinko je bio član naše Franjevačke pro-

vincije Presvetog Otkupitelja. U ime fratara naše Provincije oproštajnu riječ uputio je pro-vincijal fra Joško Kodžoman.

Preuzvišeni o. Nadbiskupe, poštovani gene-ralni vikaru Splitsko-makarske nadbiskupije, cijenjena braćo svećenici, časne sestre, časna braćo, dragi bogoslovi, (novaci) i postulanti, tužna rodbino, prijatelji i znanci pokojnog fra Vinka Prlića!

Da je naš pokojnik poživio još koju godinu, svi bismo rekli da je navršio dobru mjeru svojih ljudskih dana i godina i možda bi nas njegov odlazak manje pogodio. Međutim, smrt nas uvi-jek zateče nespremne, bez obzira na naše ljud-ske godine. Iza svakog pokojnika, u glavama ži-vih, ostaje pomisao da je netko mogao još malo duže poživjeti. Kroz ista razmišljanja prolazimo i svi mi u ovim tužnim trenutcima, pogođeni i ožalošćeni zbog iznenadne i preuranjene smrti našeg dragog fra Vinka.

Dopustite mi, kršćanska braćo i sestre, da vas u najkraćim crtama izvijestim o tijeku njegova plodonosnog ljudskog, redovničkog i svećenič-kog života.

Fra Vinko (Marinko) Prlić rođen je 22. srp-nja 1940. godine u Sovićima, u župi Gorica i općini Grude. Sakramente kršćanske inicijacije primio je u rodnoj župi. Osnovno je školovanje fra Vinko završio u rodnim Sovićima u razdo-blju od 1947. do 1955. godine.

Franjevačku klasičnu gimnaziju pohađao je u Sinju i u Zagrebu od 1955. do 1960. U fra-njevački novicijat na Visovcu stupio je 7. srpnja

1957., gdje je 8. srpnja 1958. položio i prve jed-nostavne zavjete. Filozofsko-teološki studij po-hađao je u Makarskoj na Franjevačkoj visokoj bogosloviji od 1962. do 1967. godine. Svečane zavjete položio je pred provincijalom fra Jer-kom Lovrićem 8. prosinca 1963. Red đakonata podijelio mu je 13. srpnja 1966. u Makarskoj biskup Frane Franić, koji ga je dan poslije, tako-đer u Makarskoj, zaredio i za svećenika. Mladu misu fra Vinko je proslavio u Gorici 24. srpnja 1966.

Za života fra Vinko je vršio sljedeće redov-ničke i svećeničke službe; od 1967. do 1973. vršio je službu župnog vikara u Metkoviću. Od 1973. do 1977. fra Vinko je vršo službu prefekta u sjemeništu u Sinju, ujedno je bio član Odbora za primanje u Provinciju, te član provincijskog Odgojno-obrazovnog vijeća. Godine 1977. ime-novan je župnim vikarom u župi Miljevci. Kroz to je vrijeme bio i diškret samostana na Visov-cu. Župnikom župe Proložac postao je godine 1982. i u toj je službi ostao do 1991. Ujedno je bio član provincijskog Pastoralnog vijeća i član Svećeničkog vijeća Splitsko-makarske nadbi-skupije. Godine 1991., odlukom i na prijedlog uprave Provincije, fra Vinko je imenovan gvar-dijanom i župnikom u Imotskom. Te je službe vršio šest godina, nakon čega je 1997. imenovan župnikom Zmijavaca. U Zmijavcima će fra Vin-ko ostati punih devet godina, s tim da je 2005. godine, uz župničku službu u Zmijavcima, krat-ko vršio i službu privremenog upravitelja župe Runović. Na svoju posljednju životnu postaju, kao župnik Staševice, fra Vinko je stigao 2006. godine. U toj će službi ostati do konca svoga

naši pokojnici


ovozemaljskog života. U razdoblju od 2014. do 2016. godine fra Vinko je vršio i časnu službu definitora naše Provincije, te je ujedno obnašao i službu dekana Biokovskog dekanata.

U utorak, 28. studenoga 2017.u KBC Firule u Splitu, u 78. godini života, 61. redovništva i 52. svećeništva fra Vinko je, na žalost svih ljudi koji su ga poznavali, iznenada preminuo.

Iz ovog kratkog preleta preko njegova ži-vota, vidljivo je da je fra Vinko bio prije svega istaknuti pastoralac, ali i odgojitelj, odnosno, pratitelj mladih na putu njihova ljudskog i kr-šćanskog odrastanja i pripremanja za redovniš-tvo i svećeništvo. K tome ima jedno polje rada, koje nipošto u ovoj prigodi ne bi smjelo ostati prešućeno a to je njegova velika zauzetost na humanitarno-karitativnom planu. Ne samo da je kod ljudi znao razvijati svijest o potrebi so-lidarnosti i poticati ih da priskaču upomoć svo-jim bližnjima, fra Vinko je i sam znao zasukati rukave i prikupljati materijalnu pomoć. Stotine tona humanitarne pomoći podijeljeno je potreb-nima i preko njegovih ruku. Fra Vinko će osta-ti upamćen kao čovjek širokog srca, koji je u svojoj prepoznatljivoj velikodušnosti pomogao mnogim pojedincima, obiteljima i zajednicama, kada im je bilo najpotrebnije. Brojni pristigli brzojavi sućuti potvrđuju tu činjenicu, da je fra Vinkova smrt ražalostila mnoge ljude koji su osjetili njegovu dobrotu i zauzetost.

Stoga smo i mi, braćo i sestre, okupljeni oko oltara Gospodnjega, izrekli i otpjevali pjesmu radosti i zahvalnosti Bogu, za fra Vinkov život i tolika desetljeća njegova vjernog služenja lju-dima, Provinciji i Crkvi. Upravo danas, kada sve češće pokazujemo znakove ljudske nespo-sobnosti da se odupremo sebičnim zahtjevima i prohtjevima naše ljudske prirode, isticanje ta-kvih pozitivnih primjera i svjedočanstva je ne samo potrebno već i nužno.

Kao čovjek, kao redovnik i svećenik, fra Vin-ko se iskazao na pastoralnom, na duhovnom, na kulturnom polju. Bio je pokretač brojnih župnih glasila, a rado je podupirao pastoralne i kulturne inicijative svojih kolega.

Koliko nam god bilo nemoguće, u ovim tre-nutcima, nabrojiti i prisjetiti se svih fra Vinko-vih životnih postignuća, valja nam ipak ista-

knuti njegove muka i napore koje je podnio oko gradnje tolikih materijalnih zdanja, župnih kuća, crkava, zvonika, zidova i podzida, kapela, križeva, župnih dvorana, ali i njegovih brojnih nematerijalnih postignuća. Kao njegov poseban doprinos i postignuće istakao bih neumoran i vrlo uspješan rad na polju duhovnih zvanja. Svojim zaraznim entuzijazmom i gorljivošću u pastoralnom radu, fra Vinko je oduševio mno-ge mladiće, koji su kasnije i sami postali jed-nako dobri, uspješni i vrijedni radnici na njivi Gospodnjoj. Ne možemo, naravno, zaboraviti ni njegov uloženi trud u dijeljenju svetih sa-kramenta, poučavanju naroda Božjeg u vjeri, širenju i vrednovanju kršćanske kulture, upo-znavanje tih istih ljudi s vlastitom vjerskom, kulturnom i nacionalnom baštinom. Zbog svega učinjenog, fra Vinko je za života, od ljudi i in-stitucija, dobio brojne nagrade i priznanja, od kojih posebno izdvajamo; priznanje iz 1998. godine Red hrvatskog pletera dodijelio mu je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman; povelju zahvalnosti fra Vinko je dobio i od Izra-elske Vlade i to “za pomoć koju su izbjegli i prognani Židovi iz ratnog Sarajeva 1992. dobili u Imotskom od svećenika u samostanu”, narav-no i naroda Imotske krajine. Neki nikada neće zaboraviti dobročinstva drugih ljudi, drugi će vrlo brzo zaboraviti što je za njih dobra učinjeno u vrijeme njihove nevolje, štoviše, otvoreno će nijekati nečija dobra dijela. To je razlika izme-đu barbara i civiliziranih ljudi. Nadalje, Hrvat-ska akademija znanosti i umjetnosti iz Mostara, uručila je 2014. godine fra Vinku priznanje za njegov sveukupan ljudski i svećenički rad na polju promicanja vjere i kulture. Uz spomenuta priznanja, Grad Ploče uručio je fra Vinku 2012. godine Nagradu za životno djelo.

Nije se sigurno bilo lako naučiti drugima služiti, biti vjeran čovjeku i Bogu, biti poslu-šan svojim redovničkim i crkvenim poglavari-ma, biti malen i brat svim ljudima dobro volje. Upravo kada smo se ponadali da će se naš fra Vinko, oslobođen svih dužnosti, moći po stare dane odmoriti, negdje u samostanu, njega je Bog uzeo k sebi.

Možda ga je želio poštedjeti tog tihog umira-nja i prihvaćanja osjećaja vlastite nemoći. Naš

naši pokojnici


je fra Vinko, kako znamo, bio izrazito poduze-tan. Dočim bi jedan posao završio odmah je tra-žio nove poslove. Stalno se propitkivao, što bi se još dalo učiniti, čime i kako korisno ispuniti vrijeme koje prolazi i gazi? Poznajući ga, teš-ko bi njemu bilo prihvatiti vlastitu nemoć. On je bio takav, pun energije, elana, pun volje za životom… Uvijek u stanju pripravnosti, motor upaljen i spreman za pokret, ali i najizdržljiviji motor može zakazati ukoliko je stalno u radu.

Kao predstojnik franjevačke Zajednice, čiji je fra Vinko bio istaknuti član, u ovom sam tre-nutku ispunjen ljudskom tugom zbog našeg pri-vremenog rastanka, ali i ponosan, zbog činjeni-ce njegova plodonosnog, ljudskog, svećeničkog i redovničkog života. Zahvaljujem fra Vinku na dojmljivom svjedočanstvu, ljudske i vjerničke hrabrosti i ustrajnosti, kao i na svemu što je uči-nio a što je bilo dobro za našu Zajednicu, za naš hrvatski narod, za Crkvu Katoličku.

Hvala i vama, poštovana obitelji i rodbino pokojnog fra Vinka. Hvala vam na ovom vri-jednom sinu, s kojim ste krvno povezani i koji je već u svom roditeljskom domu usvojio jasne ljudske, kulturne i kršćanske zasade vjere i mo-rala.

On je, sa svoje strane, pronio najbolji glas o vama, o svom plemenu, s kojim se ponosio, obitelji, roditeljima i svojoj rodnoj grudi – Her-cegovini, koju je iznimno volio.

Kao takav, fra Vinko će ostati u najljepšim uspomenama prisutan u svijesti nas kolega ali, siguran sam, i svojih župljana i svih ljudi do ko-jih su ga odveli putovi Providnosti. Zbog njega ćemo, kao Zajednica i prijatelji s vama i nadalje ostati trajno povezani.

Dragi fra Vinko, hvala ti na tvojoj ljudskoj blagosti i strpljivosti, na skromnosti i predanom radu u svećeništvu i redovništvu, na požrtvov-nosti, koju si pokazivao za svoga života, za do-brobit naše Provincije, Reda, Crkve i svih ljudi u svijetu!

Počivao u miru Božjem!

*************

U ime fra Vinkovih kolega i prijatelja pri-godnu riječ uputio je fra Gabrijel Jurišić.

„Ne izabraste vi mene,nego ja izabrah vas“ (Iv 15,16) kratko je i jasno kazao Gospodin Isus Krist svojim učenicima. A jučer smo pro-slavili blagdan sv. Andrije, apostola (30.XI.), i čuli ulomak Evanđelja koji izvješćuje kako ga je Isus pozvao i on se odmah odazvao. Andrija je žurno pošao svomu bratu Šimunu (kasnijem Petru) i javio mu veselu vijest: „Našli smo Me-siju!“… „I dovde ga k Isusu“ - piše Evanđelist (Iv 1,40-42). Dakle, oba su se rado odazvala.

Slično se je dogodilo poslije Drugoga svjet-skog rata u selu Sovićima kraj Imotskoga. Gospodin je pozvao maloga Marinka i on se odazvao. Kad je došao u Franjevačko sjemeni-šte i Gimnaziju u Sinj, napisao je na svojoj bi-lježnici: „Teka za srpsko-hrvatski jezik.“ Tako je maloga Marinka naučio njegov mladi učitelj, Crnogorac. Dakle, u hrvatsko i katoličko selo, u kojemu nije bilo ni pravoslavaca ni musli-mana, komunističke vlasti poslaše „prosvjetite-lja“, skojevca, ateista, jugoslavena da hrvatsku djecu uči da je njihov materinski jezik „srpsko-hrvatski“. Takvih skojevaca, koji su na kursu od 2-3 mjeseca, dobili „diplomu učitelja“ i bili raspoređeni po Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i tako provodili planirani kulturocid, tj. ubijanje hrvatske nacionalne svijesti, hrvatske kulture i osobito hrvatskoga jezika. To je posebna vrsta genocida, za koji još nitko nije ni optužen ni osuđen, a nažalost se o tomu ne govori i ne piše.

Mali Marinko, kao mladi svećenik fra Vin-ko, nadahnut koncilskim dokumentom „Inter-mirifica“, koji raspravlja kako se treba služiti modernim sredstvima društvenoga priopćivanja u evangelizaciji, ispravno je shvatio i služio se pisanom riječju u svomu pastoralnom djelova-nju, u naviještanju Evanđelja. Zato je u svim žu-pama od Metkovića, Miljevaca, Prološca, Imot-skoga, Zmijavaca do Staševice uvijek marljivo i ustrajno uređivao svoje župske listove i na taj način širio i naviještao Kristov evanđeoski nauk, okupljao svoje vjernike u župi i one ras-pršene po Domovini i po inozemstvu. Učio ih je da poštuju svoju hrvatsku kulturnu baštinu i na poseban način svoj materinski hrvatski jezik, a ne onaj što je njega pokušao „naučiti“ onaj crnogorski „prosvjetitelj“…

naši pokojnici


No, ne smijemo zaboraviti da je objavio u više izdanja, u nekoliko tisuća primjeraka, „Vjenčić Gospe od Anđela“i„Vjenčić Gospe Lurdske.“ A da je uzorno vodio službene župske i samostanske knjige i brižljivo pisao ljetopise iliti kronike ne treba posebno isticati.

To je samo jedan dio njegova župničkoga i svećeničkog djelovanja.

Fra Vinko je bio dobar čovjek, pravi redov-nik, marljivi i radišni svećenik i župnik. Volio je sve ljude, posebno svoje župljane, a osobito svoju braću fratre.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

**********

Fra Vinko je proveo 24 godine svećeničkog života u Imotskom dekanatu. Od 1991. do 1997. bio je župnik, gvardijan i dekan u Imotskom. Oproštajni govor održao je sadašnji gvardijan i dekan fra Kristian Stipanović.

Preuzvišeni oče nadbiskupe, mnogopošto-vani oče provincijale, poštovani svećenici, re-dovnici, redovnice, poštovana rodbino pok. fra Vinka i ostala braćo i sestre u Kristu, u ime fratara imotskoga samostanskog okružja, u ime svećenika Imotskog dekanata, u ime časnih se-stara i postulanata te u ime vjernika Imotskog, Prološca i Zmijavaca opraštam se od dragog nam pokojnika.

Naš pokojni brat Vinko bio je rodom iz obli-žnjih Sovića, a, kako smo čuli, većinu svoga svećeničkog života - od 1982. do 2006. - dje-lovao je u Imotskom dekanatu: kao župnik u Prološcu, kao župnik, gvardijan i dekan u Imot-skom te kao župnik u Zmijavcima. Svi koji su ga poznavali svjedoče o njegovoj dobroj naravi,

radišnosti, susretljivosti i otvorenosti potreba-ma svih vjernika.

U Imotskom je ostavio veliki trag u teškom razdoblju početka hrvatske samostalnosti osobi-to svojim karitativnim djelovanjem. Fra Vinko je svugdje bio angažiran i u materijalnim rado-vima pa je za njegova službovanja u Imotskom, između ostalog, obnovljena crkvica Gospe od Anđela na Topani i nadograđen drugi kat samo-stana.

I nakon odlaska iz Imotskog dekanata ostao je povezan s ovim samostanom. Često je dola-zio posjetiti braću u samostanu, osobito starije i nemoćne. Rado je sudjelovao u svim materijal-nim radovima u crkvi i samostanu. Prije nekoli-ko godina samostanu je darovao sliku Posljed-nje večere.

U prošli četvrtak došao je u posjet fratrima u samostan te je donio novoga vina želeći da fratri probaju vino iz njegove konobe. Tada nitko od nas nije ni slutio da je to njegov posljednji po-sjet imotskom samostanu.

Ovom prigodom zahvaljujem svima koji su u posljednjim trenutcima njegova života bili uz fra Vinka, osobito generalnom vikaru Split-sko-makarske nadbiskupije mons. Miroslavu Vidoviću, nadbiskupovom tajniku don Gabrije-lu Kamberu i tajniku naše Provincije fra Frani Doljaninu.

Dragi fra Vinko, u ime ovoga samostana i župa u kojima si djelovao hvala ti za sve do-bro koje si učinio, kako na duhovnom, tako i na materijalnom planu. Neka ti dobri Bog bude nagrada, a mi ćemo te nositi u dragoj uspomeni.

Počivaj u miru Božjem!

**********

SUĆUTI

Fra Andrija BilokapićProvincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i IstriZadar, 30. studenoga 2017.

Dragi fra Joško, provincijalni ministre,draga braćo franjevci Provincije Presvetoga

Otkupitelja, ožalošćena rodbino i prijatelji pok. fra Vinka, iznenadila me je i ožalostila vijest da je iznenada preminuo dragi redovnik i svećenik, vrli čovjek naš fra Vinko Prlić. Njegova smrt se zbila u ovom bolnom času za sve nas.

naši pokojnici


Nedostajat će nam njegov žarki pogled, topla riječ, redovnički i svećenički zanos. Posebno je bio zauzet u dobru Crkve i našega hrvatskoga naroda. Naš fra Vinko je za sobom ostavio trag vjere kojemu su svjedoci oni u kojima je raspiri-vao ono neizrecivo i najbolje; otajstveno zajed-ništvo sa svojim Stvoriteljem. U župama gdje je djelovao ostavio je i značajan pisani trag. Otkri-vao je dobre, kao i bolne, događaje u povijesti naših mjesta. Ulagao je mnogo truda da na nji-ma gradi novu Božju kuću.

Vjerujemo da je Gospodar života i smrti pre-poznao svoje djelo u fra Vinkovoj zauzetosti za Evanđelje i Crkvu u Hrvata.

Snagom pogleda vjere, već sada dohvaćamo onu divotnu razmjenu između Boga i čovjeka koju Otkupitelj izriče u svom času: Sveti Oče hoću „da svi budu jedno kao što ti, Oče, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu“ (Iv, 17, 21).

Dragi fra Joško, braćo franjevci, poštovani svi vi koji ste ožalošćeni, ovu Spasiteljevu mo-litvu parafraziram: Sveti Oče, hoću da naš dragi fra Vinko bude jedno s Tobom, tvojim Sinom i Duhom posvetiteljem, da mu duša u Tebi nađe svoj zavičaj.

Povodom ove neočekivane smrti, svi vi oža-lošćeni, primite izraz moje sućuti.

Dragi fra Vinko, hvala ti za svaki susret koji uvijek bio obogaćenje. Neda ti Onaj kome si vjerovao bude punina tvoga postojanja.

U pashalnoj nadi!fra Andrija Bilokapić

**********

Družba sestara franjevki od BezgrješneBr. 108/2017.Šibenik, 29. studenoga 2017.Predmet: Sažalnica povodom smrti oca fra Vinka PrlićaMnogopoštovaniO. fra Joško Kodžoman, provincijalFranjevačka provincija Presvetog OtkupiteljaTrg Gaje Bulata 3HR - 21000 SPLIT

Mnogopoštovani oče Provincijale!Povodom iznenadne smrti poštovanog i dra-

gog oca fraVinka Prlića, 28. studenoga 2017., izražavam iskrenu sućut Vama i braći Franje-vačke provincije Presvetoga Otkupitelja. Pri-jelaz oca Vinka u vječni život, ostavlja trag uzornog redovnika, svećenika i neumornog du-šobrižnika u brojnim župama Vaše Provincije i naše Crkve. Njegova zauzetost na pastoralnom, odgojnom, kulturnom i sveopćem napretku po-vjerenih župa, prepoznatljiva je i rado prihvaće-na od starijih i mlađih vjernika.

Sestre naše Družbe imaju najbolje uspomene na susrete i suradnju župnika fra Vinka, poseb-no u vrijeme njegove službe u župi Miljevci. Kao bratu sv. Oca Franje, ostajemo zahvalne župniku fra Vinku, za svaku dobrohotnu riječ, iskrenu podršku, franjevačku velikodušnost i jednostavnost.

Uskrsli Gospodin kojemu je vjerno i radosno služio, neka ga milostivo primi i ispuni svojim svjetlom mirom i radošću u zajedništvu svetih.

S osobitim poštovanjem, u ime Družbe se-stara franjevki od Bezgrješne

S. Zdravka Gverićvrh. poglavarica

**********

Poštovani i uvaženi fra Joško Kodžoman,i sami teško prihvaćajući tužnu vijest o odla-

sku našega dragoga fra Vinka Prlića, izražava-mo iskrenu i duboku sućut Vama, Vašoj subraći Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, rodbini, prijateljima i znancima!

Sa svojom nas je velikodušnošću i ljubav-lju, radom i zauzimanjem, pomoći i podrškom, trajno zadužio na način da mu i hrvatska mjesta - Svetište Gospe Lurdske u Karaševu - i ljudi: župnici, svećenici i vjernici u Rumunjskoj, mi karaševski Hrvati, dugujemo trajno poštovanje, sjećanje i molitvu!

Nošeni vjerom u vječni život, pouzdani ovo-zemaljskom pamćenju: živ će nam fra Vinko ostati dok nam oko bude gledalo, srce kucalo i pamćenje služilo, svi mi živimo u nadi ulaska

naši pokojnici


u zajedničku svjetlost drugoga puta svjetlosti, koja sjedinjuje!

U ime svih vjernika karaševskih Hrvata,vlč. Marjan Tjinkul, župnik u Lupakuvlč. Petar Dobra, župnik u Klokotićuvlč. Juraj Katić, nekadašnji župnik u Karaševuvlč. Petar Rebedžila, župnik u KaraševuPetar Hategan Lupak, Klokotić, Karaševo, 29. studenoga 2017.

**********

Mjesni odbor StaševicaPovodom smrti staševičkog župnika fra Vin-

ka Prlića, našega cijenjenog duhovnog vođe, moralnog autoriteta i pravog pastira izražavamo iskrenu sućut.

Mjesni odbor Staševice

**********

Gradonačelnik Ploča Mišo KrstičevićPovodom smrti fra Vinka Prlića franjevcima

provincije i cijeloj vjerskoj zajednici Presve-tog Otkupitelja Split u ime Grada Ploča i svoje osobno ime izražavam duboku sućut. Cijenje-nog župnika sa zahvalnošću i poštovanjem sje-ćat će se Pločani. Molim Vas da uvaženoj obite-lji Prlić prenesete izraze sućuti.

Gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević

**********

Ogranak Matice hrvatske u MetkovićuRastužila nas je vijest o smrti našeg dragog

fra Vinka, člana našeg ogranka iz 1971. U na-šem gradu od 1967. do 1973., u onim teškim da-

nima, kao župni vikar ponosno je i čvrsto stajao sa svojim vjernicima. Sve što je učinio za svoga života teško je i zapisati i izreći, ali o njegovim će djelima dugo vremena biti riječi. Dragi naš fra Vinko, neka ti je laka hrvatska gruda u Gra-du na gori.

Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću

**********Iskrena sućut povodom smrti fra Vinka Prli-

ća. Iznenada nas je napustio dugogodišnji pri-jatelj. Neka ga Gospodin nagradi za sva dobra djela a nama će nedostajati njegova vedrina, čo-vjekoljublje i prijateljstvo.

Kćeri njegovih pokojnih prijatelja Zdena i Nade Jurišić, Ana i Zvonimir Krleža, malena Zdravka i Đuro Mihaljević

**********

Štovana družbo !Fra Vinka Prlića je Bog najprije, za vrijeme

ovozemaljskog života pozvao i odabrao. Fra Vinko je Božji poziv uzeo ka srcu i slijedio je onoga koji nije imao vojsku a vlada čitavim svi-jetom. Sada je Bog uvidio da je fra Vinko mno-go toga napravio što je on od njega očekivao i pozvao ga na zasluženi odmor. Štovani, znam da odlazak fra Vinka ostavlja jednu prazninu u „našoj“ zajednici, ali naša nas vjera uči da ne plačemo nego rečemo: „Bože, primi ga sebi“. Primite moju iskrenu sućut i kažimo fra Vinku, Bog i doviđenja, jer on će nas čekati gori.

Uvik u Kristu odaniIvo Aleksić

naši pokojnici


SINJ: OPROŠTAJ OD FRA BOŽE ANČIĆA U srijedu, 6. prosinca 2017. u 14 sati, u cr-

kvi Gospe Sinjske u Sinju provincijal fra Joško Kodžoman služio je misu zadušnicu za redov-nika-svećenika fra Božu Ančića koji je okrije-pljen svetim sakramentima preminuo u u KBC Križine u Splitu u ponedjeljak, 4. prosinca 2017., u 78. godini života, 62. redovništva i 53. svećeništva.

Na oproštaju su bili sinovac fra Bože Ančić, gvardijani fra Petar Klapež i fra Domagoj Runje te dekan don Stipe Ljubas i oko sto redovnika-svećenika. Rodbina, bogoslovi, sjemeništarci, časne sestre, vjernici iz Turjaka te osobni pri-jatelji došli su se također oprostiti od fra Bože.

Na početku mise o. Provincijal je pozdravio dekana, svećenike, bogoslove, novake i sjeme-ništarce te časne sestre, obitelj, rodbinu i pozna-nike pok. fra Bože Ančića. „Okupili smo se u

ovoj misnoj žrtvi kako bismo zahvalili fra Boži za dobra koja je poduzimao za života za Provin-ciju, za iseljenu Crkvu i za sav kršćanski narod. Molimo i preporučimo milosrdnom Ocu brata našega fra Božu“, rekao je na početku o. Pro-vincijal.

Pjevanje su franjevački bogoslovi pod vod-stvo mo fra Jure Župića koji je svirao na orgu-ljama. Sprovodne obrede, nakon završetka mise zadušnice, na groblju sv. Frane u Sinju prevodio je fra gvardijan fra Petar Klapež.

Oproštaj provincijala fra Joška KodžomanaKao vjernici, zakoračili smo u vrijeme doša-

šća, vrijeme bliže priprave za proslavu velikog otajstva naše vjere – tajnu Isusova rođenja. Uro-njeni u cjelovitost tog otajstva, koje uključuje

† FRA BOŽO ANČIĆPredmet: Molitva za pok. fra Božu Ančića Br. 01-605/2017.Split, 14. prosinca 2017.

Braća koja nisu obavila molitve i slavila misu za pok. fra Božu Ančića neka to učine što prije kako propisuje Statut Provincije: braća svećenici po jednu sv. misu, a braća klerici i neklerici križni put.U nekrologij samostana neka se upiše na dan 4. prosinca:Fra Božo Ančić rođen je 16. ožujka 1940. u Turjacima. U novicijat je stupio

6. srpnja 1956. na Visovcu, gdje je položio prve jednostavne zavjete 7. srpnja 1957. godine. Sve-čane zavjete položio je 8. prosinca 1963. u Makarskoj. Za đakona je zaređen 14. srpnja 1965. u Makarskoj, a red prezbiterata primio je 15. srpnja 1965. u Makarskoj. Mladu misu proslavio je u župi Turjaci 2. kolovoza 1965. godine.Povjerene službe: MZagreb (1965.–1966.) – studij; Visovac (1967.–1968.) – domeštar; La Ver-na (1968.–1970.) – domeštar; Vancouver (1970.–1972.) – župni vikar / student (1971. – 1972.); Rim-Antonianum (1972.– 1975.) – studij; San Jose (1975.–1976.) – delegat za USA; Rosenheim (1976. –1978.) – voditelj misije i studij; Köln (1978.–1982.) – voditelj misije; Split (1982.–1985.) – tajnik Provincije; Split (1985. – 1986.) – provincijalov osobni tajnik; Službu definitora vršio je od 1985.–1988.; München St. Gabriel (1986.–1988.) – redovnički poglavar i delegat; München St. Gabriel (1986.– 994.) – župni vikar; München St. Gabriel (1988.–1994.) – gvardijan; Sindelfingen (1994.–2000.) – voditelj misije; München (2000.–2003.) – voditelj misije; München (2003. –2016.) – župni vikar HKM; München St. Gabriel (2003.–2014.) – provincijski prokurator; München St. Gabriel (2016.–2017.) – ispovjednik; Split/Trstenik (2017.–2017.).Preminuo je u KBC Križine u Splitu u ponedjeljak, 4. prosinca 2017., u 78. godini života, 62. re-dovništva i 53. svećeništva. Misa zadušnica slavljena je u franjevačkoj crkvi Gospe Sinjske u Sinju u srijedu, 6. prosinca 2017., a sprovodni obredi istoga dana na gradskom groblju Sv. Frane u Sinju.

naši pokojnici


cijeli Isusov život, Njegovu smrt i Uskrsnuće, sposobni smo nešto bolje razumjeti stvarnost ljudskog života pa i smrti. U svojoj vjeri pro-nalazimo odgovore. U njoj pronalazimo utjehu. Ona nam je izvor snage u teškim životnim tre-nutcima. Isus Krist je, za sve nas, koji u Nje-ga vjerujemo, jamac vječnoga života. Života u kojem smrt ne caruje, života u kojem neće biti tužnih i bolnih rastanaka. On je mjesto počinka, kako kaže u današnjem Evanđelju, za sve koji se osjećaju umornima, shrvanima, žalosnima…

Kao ljudi vjere iščekujemo i sami svoj kraj u tihoj napetosti, nerijetko preplavljeni ljudskim sumnjama da se u svakom od nas, doista, krije nešto više od zemljanog praha. I naš je fra Božo, vjerujem, nakon tolikih godina osobnog rasta u vjeri, nakon tolikih razmišljanja o životu i smrti, nakon tolikih sprovodnih homilija, koje je, kao svećenik, i sam negdje izgovorio, prihvatio svoj sudbonosni susret s neizbježnom smrću smiren i s velikim pouzdanjem u Isusa, svoga jedinog Učitelja.

Upravo nam je Isus pokazao kako se iz ljuba-vi živi i umire, ali i biva nagrađen i proslavljen zbog vjernosti, odanosti i poslušnosti. S Isusom je Kristom u svijet ušla nepobjediva snaga. On

je položio kamen temeljac našem spasenju. Svaki je čovjek pozvan na sudjelovanje u bo-žanskoj proslavi . Stoga, svi duhovni impulsi, kojima natapamo svoje duše, vršenjem svetih čina i slaveći svečanu liturgiju riječi, pomažu nam, da se i u ovom trenutku mirnije i s više vjere oprostimo od našeg dragog pokojnika fra Bože.

Fra Božo Ančić rođen je 16. ožujka 1940. u mjestu Turjaci, od oca Petra i majke Marije r. Bilić. Osnovno je školovanje završio u razdo-blju od 1947. do 1955. u Turjacima, Makarskoj i Sinju. Franjevačku klasičnu gimnaziju pohađao je u Sinju i Zagrebu između 1955. i 1959. go-dine. U franjevački novicijat na Visovcu stupio je 6. srpnja 1956. godine. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Makarskoj i Zagrebu, gdje je i diplomirao 1966. godine. Svečane redovni-če zavjete položio je u Makarskoj 8. prosinca 1963. pred provincijalom fra Jerkom Lovrićem. Red đakonata primio je 14. srpnja 1965. u Ma-karskoj po rukama biskupa Frane Franića, koji ga je dan poslije, također u Makarskoj zaredio i za svećenika. Mladu je misu fra Božo proslavio u rodnim Turjacima dana 2. kolovoza 1965.

naši pokojnici


Za života fra Božo je vršio sljedeće redov-ničke i svećeničke službe.

Kao mladomisnik, odlukom uprave Pro-vincije, imenovan je pomoćnikom odgojitelja novaka na Visovcu (socius magistri), a potom i na La Verni u Italiji od trećeg mjeseca 1969. do kolovoza 1970. godine. Nakon četverogodiš-njeg obnašanja službe odgojitelja u novicijatu, fra Božo odlazi u Vancouver u Kanadu. Tu dje-luje kao župni pomoćnik i priprema se za studij pedagogije. Godine 1971. upisuje spomenuti studij na Sveučilištu Seattle u Americi. Uvi-djevši, zajedno s upravom Provincije, da mu taj studij ne može ponuditi željenu razinu stjecanja kompetencije u odgojnim znanostima, naprosto zbog drugačijeg ustrojstva, fra Božo se prebacu-je u Rim na Franjevačko, danas Papinsko sveu-čilište „Antonianum“, gdje postiže licencijat iz filozofije 1974. godine. Godinu prije fra Božo je postigao licencijat iz teologije na Papinskom lateranskom sveučilištu. Nakon rimske epizode, u svojstvu provincijalova delegata, fra Božo se vraća u San Jose u Ameriku, gdje ostaje godi-nu dana. Iako se moglo očekivati da će se fra Božo prije ili kasnije vratiti u Provinciju i preu-zeti neku od odgojnih službi, njegov je životni

put, uslijed nepredvidljivog razvoja događaja i pastoralnih potreba, otišao u potpuno drugom smjeru. Godine 1976. započinje najduža epizo-da njegova svećeničkog i redovničkog života i to u Njemačkoj kao misionara među našim ise-ljenicima. Dvije je godine proveo kao voditelj misije u Rosenheimu od 1976. do 1978. Nakon Rosenheima, uprava Provincije fra Božu šalje u Kӧln, gdje će ostati do 1982. godine. Iste se godine fra Božo vraća u Hrvatsku u Split na mjesto najprije tajnika Provincije, zatim osob-nog provincijalova tajnika i definitora – člana provincijske Uprave. Godine 1986. fra Božo se vraća u Njemačku u München, gdje je do 1994., u samostanu St. Gabriel, vršio službe gvardijana, župnog vikara i provincijalova de-legata za Njemačku. Hrvatsku katoličku misiju Siendelfingen, kao voditelj, preuzeo je 1994. i tu je ostao do 2000. godine. Potom je tri godine vodio Hrvatsku katoličku župu München. Na-kon toga, prešavši u samostan St. Gabriel, fra Božo je, kroz duži niz godina, obnašao službe provincijskog prokuratora, ekonoma samosta-na i župnog vikara u Hrvatskoj katoličkoj župi München. Godine 2016. biva umirovljen, te se u ljeto 2017. vraća u Hrvatsku u Split, u samo-stan na Trsteniku. Posljednje mjesece života, fra

naši pokojnici


Božo je pobolijevao i uglavnom je dane provo-dio na relaciji bolnica samostan. U ponedjeljak, 4. prosinca 2017., okrijepljen svetim sakramen-tima, u KBC Križine u Splitu, u 78. godini ži-vota, 62. redovništva i 53. svećeništva, fra Božo je preminuo.

Križ bolesti pratio je fra Božu dobar dio ži-vota, već od 1969., kada je doživio perforaciju čira na želucu, iako je on sve te svoje tegobe stoički podnosio. Nije bio od onih koji bi se izvlačili, uvijek bi poslušao i podmetnuo leđa. Svaki je poslao i zaduženje savjesno izvršavao. Nije se štedio. U puno je životnih situacija bio uključen, ne jer ih je birao ili izazivao, već iz razloga, jer su mu ljudi vjerovali i jer je bio pe-dantan i diskretan. Povjeravane su mu delikatne službe, bilo da je riječ o brizi za neka gospodar-ska pitanja Provincije, bilo da je riječ o drugim zadaćama, koje ne biste uvijek mogli povjeriti nekom drugom. Na fra Božu ste se mogli uvi-jek osloniti. Pa i onda kada je u određenim pi-tanjima imao neko svoje drugačije mišljenje ili stav, fra Božo je to znao na sebi svojstven način izreći. Uvijek bez ljutnje, obazrivo. Ja sam ga imao čast malo bolje upoznati u tim njegovim zadnjim godinama života, kada je on već toli-ko toga prošao i iskusio, u razdoblju, rekao bih, njegova polaganog i svjesnog posustajanja od stalnog nastojanja da sve ljude oko sebe stavi u red, da ih disciplinira i na neki način uozbilji pred životnim izazovima koji neprestano izra-njaju.

Uostalom, raznovrsnost službi koje je fra Božo u Provinciji obnašao, dovoljno govori i o njegovim osobnim talentima, ali i o velikom povjerenju od strane provincijskih Uprava, koje mu je tijekom njegova svećeničkog služenja ja-sno iskazivano. Pastoralna predanost u radu s vjerničkim narodom Božjim, bliskost s potreb-nima i onima koji su u raznim životnim nevo-ljama, diskretnost u pitanjima od važnosti za život i funkcioniranje Provincije, savjetodavna sposobnost, kao i kompetencija u ekonomskim i gospodarskim pitanjima, samo su neke od spo-sobnosti i osobnih kvaliteta čovjeka, od kojeg se u ovom trenutku opraštamo.

Razmišljajući o fra Boži, pomislio sam da je čeznuo za drugačijim svećeničkim životom,

bez prevelike administracije, bez papirologije, bez tih nekih „specijalnih“ zadataka koji su sa sobom nerijetko nosili i strah i neizvjesnost. Fra Božu možemo mirne duše ubrojiti u red onih naših svećenika, koji su polagali temelje orga-niziranoj duhovnoj brizi za naše iseljenike, po-sebno u Njemačkoj. Neumoran je bio u borbi za stvaranje boljih uvjeta života i rada za naše iseljenike u Njemačkoj, pa i u prekomorskim zemljama, kod nadležnih crkvenih vlasti. Znao se postaviti, pripremiti i mora se priznati da je u tom svom nastojanju imao i uspjeha. Primjer je uspješna obnova misijske zgrade u Münchenu, kao i kao i samostana St. Gabriel. Naravno da je, kao istaknuti pojedinac u tuđini, i on iskusio opasnosti i zamke koje su katoličkim svećenici-ma, u vrijeme bivše države postavljali članovi Udbe. Nema dvojbe da je i u njemu to iskustvo straha i stalne opasnosti, paraliziralo tolika na-stojanja da u sebi razvije oslobađajuću snagu Evanđelja.

Ne mogu fra Božu zamisliti u nikakvoj dru-goj životnoj ulozi, već kao redovnika i sveće-nika. Život u redovničkoj Zajednici bio je za njega ali i za nas jasan izraz njegove želje da se susretne s Bogom, da živi u Božjoj blizini, te izraz ljudske čežnje da već na zemlji isku-si prihvaćanje i mjesto rasta u ljubavi, tu među svojom braćom.

Koliko sam god tužan zbog fra Božine prera-ne smrti, jer smatram da je bio zaslužio odmor, nakon tolikih desetljeća vjernog služenja Bogu i ljudima, utoliko me tješe riječi Evanđelja koje smo čuli: „Dođite k meni svi vi, izmoreni i op-terećeni, i ja ću vas odmoriti“ (Mt 11,28) Fra Božo je čuo riječi svoga jedinoga Učitelja, Isusa Krista i nije odolio tom opojnom zovu. Siguran sam da će ga Bog primiti u prostranstva svoje svjetlosti i mir i da će konačno otpočinuti od svih poslova, planova, misli, snova…

Hvala svima koji su fra Boži bili od pomoći i na usluzi, prije svega u danima njegove bolesti. U njegovo ime od svih vas, koje je moguće bilo čime povrijedio tražim iskreno oproštenje, kako bi se pomiren sa svima mogao susresti s jedinim pravednim sudcem.

Hvala i vama, poštovana obitelji Ančić, iz koje je ponikao naš fra Božo. Budite ponosi na

naši pokojnici


tog svog sina, koji je o svojoj obitelji, o svom plemenu pronio najbolji glas.

Fra Božo je svojim životom, zadužio našu Provinciju, našu Crkvu, posebno onu iselje-nu, naš narod za čije se dobro zauzimao svim srcem. Uza sve svoje svećeničke poslove, fra Božo se dugi niz godina bavio i istraživanjem prošlosti svoga rodnog mjesta. Rezultat tog rada jest knjiga, koja je prelomljena i koja će uskoro ugledati svjetlo dana a nosi naslov „Prošlost i baština Turjaka – putovanje kroz prostor i vri-jeme“

Braćo i sestre, u susretu sa smrću naših dra-gih pokojnika, najbolje uviđamo koje bogatstvo svaki pojedinac znači za svijet i za Crkvu Bož-ju u njemu. Neka i nas milost Božja potakne u ovom trenutku na odluku da predanije živimo i radimo, te da s poštovanjem pristupamo osobi svakog čovjeka, a našem fra Boži neka udijeli zasluženi vječni počinak i mir duše, za kojim je kao čovjek tu na zemlji tragao i čeznuo.


********Mons. Marin BarišićNadbiskup metropolit splitsko-makarskiSplit, 5, prosinca 2017.Br. 330/2017.

Poštovani gospodinFRA JOŠKO KODŽOMANProvincijal Provincije Presvetog Otkupitelja

Poštovani oče Provincijale,primio sam vijest da je subrat, pokojni fra

Božo Ančić, završio svoje ovozemaljsko hodo-čašće upravo na početku novog liturgijskog vre-mena - došašća. Najveći dio svoga svećeničkog i redovničkog života fra Božo je proveo u pasto-ralnom radu među našim ljudima u inozemstvu. Njegovog povratak u domovinu Hrvatsku bio je samo zadnja etapa puta prema konačnoj Ne-beskoj domovini. Vjerujemo da je ovim prije-lazom u kuću Oca nebeskog završilo i njegovo životno došašće jer je susreo Onoga kojega i mi u nadi čekamo.

Izražavajući svoju ljudsku i vjerničku blizi-nu Vama oče Provincijale, braći franjevcima, rodbini i prijateljima, a zahvalan pokojnom fra Boži za njegov uzoran i vjeran svećenički život, rado ću ga se sjetiti u svojim molitvama.

Počivao u miru Božjem!+ Marin BarišićNadbiskup splitsko-makarski

********

Fra Boris Čarić – MünchenMnogopoštovani oče Provincijale, poštovani svećenici, redovnici, redovnice, poštovana rodbino pok. fra Bože, braćo i sestre u Kristu,ovim putem želim se oprostiti od uistinu

dragog nam fra Bože i to u ime nadbiskupije München-Freising, kako me zamolio Msgr. Alexander Hoffmann, voditelj odjela za strane zajednice, u ime samostanske obitelji St. Ga-briel kojoj pripadaju svi mi fratri koji djeluju u Njemačkoj, u ime svih fratara, đakona, ča-snih sestara i vjernika Hrvatske katoličke župe München kao i u svoje osobno ime.

Od 53 godine svoga svećeničko-franjevač-kog djelovanja fra Božo je među Hrvatima-vjer-nicima u Njemačkoj proveo 29. godina. Bio je voditelj Hrvatskih katoličkih misija Rosenheim, Köln, Sindelfingen, te 3 godine voditelj i 13 go-dina dušobrižnik u Hrvatskoj katoličkoj misiji/župi München.

Važno je također napomenuti njegovu ulogu u preuzimanju franjevačkog samostana St. Ga-briel gdje je 8 godina bio gvardijan samostana i uz to je djelovao kao župski vikar njemačke župe St. Gabriel.

Fra Boži pripada također velika zasluga što je kao provincijski prokurator u Njemačkoj kroz 11 godina učinio nama fratrima život i dje-lovanje uvelike lakšim i jednostavnijim kroz prilagodbu crkvenim i civilnim zakonima.

Svojim djelovanje i otvorenošću fra Božo je ostavio duboki trag po čemu ćemo ga jako dobro pamtiti. Iza njega su ostali djelotvorni pastoralni planovi i projekti koji i danas ima-

naši pokojnici


ju važnu ulogu u pastoralnom djelovanju među našim vjernicima.

Njegove riječi te njegova prisutnost i blizi-na davala je svakome osjećaj blizine svećenika, franjevca i čovjeka što je izrazito važno među našim vjernicima u tuđini koji su tako prona-lazili iznova svoj vjerski i nacionalni identitet, što nije uvijek jednostavno zbog odvojenosti od Domovine.

Dragi fra Božo, hvala ti za sve dobro koje si učinio kroz svoj svećenički i redovnički život. Neka ti nebeski Otac, kojemu si posveti svoj ži-vot u služenju bratu čovjeku, bude nagrada, a nama ćeš uvijek ostati u dragoj uspomeni.

fra Boris Čarić,župnik Hrvatske katoličke župe München i provincijski prokurator za Njemačku

********

Fra Petar Gulić - župnik TurjakaPoštovani oče dekanu, mnp. o. Provincijale,

poštovana braćo svećenici, redovnici i redovni-ce, dragi bogoslovi, cijenjena rodbino našeg fra Bože, dragi vjernici!

Ispraćajući zemne ostatke našeg fra Bože na vječni počinak, uputili smo molitvu sv. mise za njegovu dušu, stoga mi dopustite da se u ime svih svećenika, časnih sestara i župljana župe sv. Ante - Turjaci, kao i u svoje osobno ime, oprostim od našeg fra Bože.

Dragi fra Bože, ljubav i odanost prema Bogu i Hrvatskom kršćanskom puku koju si ponio iz roditeljskog doma krasila te je kao redovnika, svećenika, prijatelja na svakom koraku života tvoga. Najveći dio svoga života proživio si po svijetu radeći na njivi Gospodnjoj, te i u trenut-cima iskušenja, ostao si vjeran svom Učitelju, svom franjevačkom bratstvu, svom hrvatskom narodu, a nadasve svojoj rodbini i svojim Tur-jacima, koje si neizmjerno volio, te nikada i ni-čim nisi okaljao njihovo ime. Listajući kroniku naše župe, upoznat sam da si kod svih zahvata uređenja crkve sv. Ante i njenog okolišu, putem svojih prijatelja po svijetu priskakao u pomoć financijskim darom. U zadnje vrijeme najviše si

se angažirao oko uređenja knjige povijest župe sv. Ante u Turjacima, te si se radovao da bi ista ugledala svjetlo dana povodom završetka pro-slave 330 godišnjice naše župe, koju smo pro-slavili zahvalnim, svečanim misnim slavljem prije tri dana 3. 12. 2017., no bolest te spriječi da planirano i dovedeš kraju.

Dragi fra Bože, kao mlađi subrat, danas s puno zahvalnosti stojim pred tobom svećeni-kom, prijateljem i zahvaljujem Ocu nebeskom što si bio naš, zahvaljujem ti za svu dobrotu kojom si zračio radeći s puno ljubavi, obnaša-jući dužnosti koje ti je povjerilo čelništvo na-šeg provincijskog bratstva. Hvala što si svojim predanim radom i van granica naše Hrvatske, širio dobrotu o svojoj rodnoj župi, o svojim Tur-jacima, Splitsko-Makarskoj nadbiskupiji i svo-joj domovini Hrvatskoj. Otac Nebeski neka te obilato nagradi za odanost i vjernost i molim: bdij nad nama svojim zagovorom kod Oca Ne-beskoga. Vama draga rodbino upućujem iskrenu sućut te kličem: Bez obzira na žalost rastanka, budite ponosni što je bio vaš i što postade vašim i našim zagovornikom kod Oca nebeskoga.

Pokoj vječni daruj mu Gospodine!

********

Fra Domagoj Runje - gvardijanNakon dugogodišnjeg života i rada u hrvat-

skoj inozemnoj pastvi u Njemačkoj dekretom mnp. o. Provincijala od 29. svibnja 2017. fra Božo Ančić postao je članom našega bratstva Franjevačkoga samostana Časnoga Sluge Bož-jega o. fra Ante Antića na Trsteniku u Splitu. Ti-jekom ljeta fra Božo se polako doselio i uključio u život bratstva. Premda već vidljivo narušena zdravlja fra Božo se nije predao malodušnosti. Pokazivao je veliko zanimanje za sve što se do-gađalo u našem samostanu i crkvi. Veselilo ga je kad je vidio punu crkvu naroda i radovao se svakoj aktivnosti naše franjevačke zajednice.

Svoju bolest strpljivo je podnosio i nastojao da nikomu ne bude ni na najmanji teret. Jedino kad je bol postala neizdrživa tražio je liječničku pomoć. Posljednji put bilo je to upravo na blag-dan Gospe od zdravlja 21. studenoga. U ranim

naši pokojnici


jutarnjim satima fra Božo se obratio za pomoć fra Petru Milanoviću Trapi čija je soba bila uz njegovu i koji mu je uvijek bio na usluzi. Istoga dana fra Božo je hospitaliziran u splitskoj bol-nici Križine.

Premda fra Božina dijagnoza nije bila nado-budna kad god bih ga posjetio ostavljao je do-jam da mu je sve bolje i u svim je susretima bio maksimalno srdačan i obazriv.

Fra Božo je dugo godina živio u Njemačkoj što je ostavilo traga i na njegov rječnik. Svako malo u njegovoj rečenici našla bi se pokoja nje-mačka riječ. Tako mi je u prošli četvrtak rekao: „Još ovaj wochenende bit ću u bolnici, a onda će me pustiti kući.“

Mislio sam tada da to znači povratak u samo-stan. Međutim, ima u njemačkom jeziku jedan arhaični izraz heimgehen koji doslovno znači ići kući, ali se misli na onu pravu kuću nebe-skoga Oca.

Doista, nakon što je u bolnici proboravio svoj posljednji wochenende fra Božu su pustili da ide kući svojega Oca u kojoj naš Gospodin Isus Krist svim svojim učenicima pripravlja mjesto (Iv 14,2).

Dragi fra Božo, počivaj u kući svojega Oca u miru Isusa Krista i zajedništvu Duha Svetoga. Amen.

fra Domagoj Runjegvardijan

********

Fra Ivica Erceg – Sindelfingen

(tekst je pročitao fra Petar Komljenović)

Mnogopoštovani oče Provincijale, poštovani svećenici, redovnici, redovnice, poštovana rodbino pok. fra Bože, braćo i sestre u Kristu,u ime Hrvatskih katoličkih zajednica Sindel-

fingen, Leonberg i Herrenberg želim se oprostiti od fra Bože Ančića. Fra Božo je bio voditelj Hr-vatske katoličke misije Sindelfingen od 1994.-2000. godine. Žao mi je što ne mogu prisustvo-

vati sprovodnim obredima, a drago mi je da se u ime naših Zajednica od fra Bože oprosti fra Pe-tar Komljenović – prvo duhovno zvanje iz naše Zajednice, na čiji je odaziv da postane franjevac najviše utjecao upravo fra Božo.

Prigodom proslave 35.-te obljetnice naše Misije, fra Božo je u monografiji zapisao moto svoga djelovanja: Odvažno naprijed! Zahval-no unatrag! Ljubeći oko sebe! Vjerujući prema gore! U nastavku zapisa: Išlo se kroz mučna vremena i teške godine... Ali –potpomognuti snagom Božjom – nošeni smo bili načelom „sve na veću slavu Božju“ i na dobrobit roda našeg hrvatskoga!

Dragi fra Božo, hvala ti za svako dobro koje si utkao u život i rad naših Zajednica. Vjeru-jući prema gore, nadamo se da ćeš čuti riječi Gospodinove:Valjaš fra Božo, slugo dobri i vjerni! U malome si bio vjeran, nad mnogim ću te postaviti! Uđi u radost Gospodara svoga!

Sindelfingen, 06. 12. 2017.fra Ivica Erceg,župnik Hrvatskih katoličkih zajednicaSindefingen, Leonberg i Herrenberg

********

Fra Petar Klapež – gvardijan

Mnogo poštovani oče provincijale, braćo svećenici, cijenjene časne sestre, ožalošćena rodbino, cijenjeni prijatelji i znanci od našega fra Bože.

Za fra Božu moglo bi životno geslo glasiti “Ljubavlju u pravednosti!“ To ga je geslo pra-tilo tijekom cijeloga života, i usmjerilo njegov način razmišljanja, vrednovanja, odabira, dono-šenja odluka, te predlaganja smjera pastoralno-ga djelovanja u našoj Provinciji. Bio je “prave-dan” čovjek, u duhu svetoga Josipa, te onih koji su u biblijskoj tradiciji znali slušati glas Božje-ga poziva, upućenoga ne samo njima osobno, nego i zajednicama u koje su bili poslani. Ta je pravednost bogata poniznim pristajanjem Bož-joj volji bila temelj njegove duboke ljubavi pre-ma Bogu i prema svakom čovjeku, koji je bio svjetlost, nadahnuće i snaga u službama povje-

naši pokojnici


renih od Provincije u doba u kojemu su važne društvene i političke promjene obuhvatile našu Domovinu i Europu.

Ljubav prema Bogu i Crkvi, našoj Domovini i Provinciji, i briga za život i dostojanstvo sva-koga čovjeka, od njega su učinili apostola te za-jedničke izgradnje sretne budućnosti na temelju prošlih, radosnih i bolnih iskustava Crkve i na-šeg hrvatskog naroda. U stalnom zajedništvu i duhovnoj povezanosti s Domovinskom i inoze-mnom Crkvom., velikom je mudrošću rješavao brojna pitanja i probleme u vjerskom poslanjem naše Provincije u tuzemstvu i inozemstvu.

Pouzdajući se u božansku providnost s opti-mizmom je gledao na novo tisućljeće, u koje mu je bilo dano doživjeti zajednice vjernika Hrvata u Hrvatskim Katoličkim Misijama u Njemačkoj dolaskom hrvatske slobode.

U posljednjem je razdoblju života bio izmo-ren trpljenjem, koje je podnosio mirnoga duha. I u toj je kušnji ostao svjedok pouzdanja u dobro-tu i ljubav svemogućega Boga, sve do prošlog ponedjeljka kada je blago u Gospodinu premi-nuo.

Osobno sam uvijek cijenio njegovu iskrenu dobrotu, jednostavnost, otvorenost i srdačno zauzimanje za Crkvu u Hrvatskoj i inozemnim hrvatskim katoličkim Misijama u Njemačkoj, kao i za sva zbivanja u našoj Provinciji i njego-vim rodnim Turjacima čiju je povijest priredio u svojoj pisanoj riječi u novoj knjizi „Povijest Turjaka“, koja će ovih dana izići iz tiska.

Dragi fra Božo takav ćeš ostati u mojemu sjećanju i molitvi. Neka te dobri i milosrdni Bog Otac po zagovoru naše nebeske Majke Čudo-tvorne Gospe Sinjske,kojoj si se posebno svaki dan molio i njezinu slavu pronio po cijelome svijetu nagradi vječnom Domovinom na nebe-sima!


********

Zahvala fra Bože Ančića ml.U ime naše obitelji, one u kojoj se rodio i

one za koju smo se opredijelili (fratarska), za-hvaljujem svima koji s nama dijele vjeru i nadu u uskrsnuće, a tugu zbog ljudskog gubitka. Na našoj obiteljskoj grobnici u Turjacima stoji nat-pis: „Dok ljubav plače, vjera tješi“.

Ako samo kao ljudi prihvatimo njegov od-lazak, na gubitku smo. Prihvatimo li to kao vjernici, na dobitku smo. Ta i sami vjerujemo i nadamo se susretu s Gospodinom. Njegov je advent završio, a mi smo još u iščekivanju.

Dužan sam zahvaliti svima koji su mu pomo-gli ne samo u danima bolesti nego i kroz cijeli život. Znam da su mnogi željeli i htjeli učiniti što se da učiniti. Ali, očito se ništa više nije mo-glo. Pristojnost i činjenice nalažu kazati riječi zahvale onima koji su, spletom okolnosti ili vo-ljom Božjom, svejedno, s njim proveli najviše vremena u posljednjim danima njegova života i bili mu pri ruci. Hvala medicinskom osoblju KBC Križine, a posebno smo zahvalni medicin-skoj sestri Nives Koprčina koja je bila uz njega i kad je duša krenula k Bogu na istinu. Na po-seban način izražavamo zahvalnost, kako mi to u obitelji kažemo, Nadi tetinoj i malom Luki. Nepoštenje i nepravda bi bilo ne spomenuti Božu Markovića, Božu Paškina, koji je u dale-koj Argentini. Svjedokom sam da je Bože bio Boži radost i veselje. Bili su više od prijatelja, bili u duhovna braća.

Zahvaljujem mojim fratrima u samostanu na Trsteniku i gvardijanu fra Domagoju Runji te fratrima u Sinju i gvardijanu fra Petru Klapežu.

Također zahvaljujem svima koji ste došli il iste željeli a niste mogli doći na ovaj ispraćaj.

Posebna zahvala mojoj braći iz Gardijske mehanizirane brigade i braći iz ATJ „Lučko“ koji su došli sa mnom podijeliti vjeru u uskr-snuće.

Još jednom hvala svima i preporučamo se u molitvi. On počivao, a mi živjeli u miru Bož-jem.

********

naši pokojnici


SUĆUTIRavnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvuDirectio Nationalis Operum pro Migrationibus CroatisZagreb, 4. prosinca 2017.

MnogopoštovaniFra Joško KODŽOMAN, provincijalFranjevačka provincija Presvetog OtkupiteljaTrg Gaje Bulata 3 21000 SPLIT

Bog naš jest Bog koji spašava,Gospodin od smrti izbavlja.(Ps 68,21)

Mnogopoštovani Oče,Iz katoličkih sam medija saznao da je danas

preminuo Vaš subrat fra Božo Ančić, koji je ti-jekom nepunih 78 godina života, 62 godine re-dovništva i 53 godine svećeništva značajno dje-lovao i među hrvatskim katolicima i njihovim potomcima u inozemstvu, pastoralno im služeći te se za njih nesebično dajući.

Vama i cijeloj Franjevačkoj provinciji Pre-svetog Otkupitelja izražavam kršćansku sućut, ispunjenu nadom u ponovni susret s dragim Po-kojnikom kod Gospodina u Njegovu vječnom Kraljevstvu.

Vjerujem kako će pokojni fra Božo ostati u trajnom spomenu i molitvama naših vjernika u Vancouveru, San Joseu, Rosenheimu, Kölnu, Sindelflngenu i Münchenu, kao i u svim drugim mjestima, gdje je djelovao. Osobito će ga se sa zahvalnošću sjećati oni naši prognanici i izbje-glice iz teškoga vremena Domovinskoga rata koji su potražili pomoć i spas u Njemačkoj, gdje je on u to doba djelovao kao gvardijan, župni vikar i kasnije voditelj Misije.

Pridružujući se molitvama za pokoj duše fra Bože, iskreno Vas u Gospodinu pozdravljam,

vlč. dr. Tomislav Markić,nacionalni ravnatelj

********

HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI URED U NJEMAČKOJ

Poštovani o. Provincijale, dragi fra Joško,poštovani članovi Provincije Presvetog Otkupitelja,

doznali smo tužnu vijest da je danas premi-nuo član Vaše Provincije, dugogodišnji hrvatski dušobrižnik u Njemačkoj fra Božo Ančić.

Vama osobno i svim članovima Vaše Provin-cije iskrena vjernička i svećenička sućut, uime svih djelatnika Hrvatskog dušobrižničkog ureda u Njemačkoj.

vlč. Ivica Komadina, delegat

********

Obavijest o smrti koju je delegat vlč. Ivica Komadina poslao svim pastoralnim djelatnici-ma u Njemačkoj:

Poštovane sestre i braćo u pastoralnoj službi,javljamo vam tužnu vijest da je, okrijepljen

svetim sakramentima, u KBC Križine u Splitu, u ponedjeljak, 4. prosinca, u 78. godini života, 62. redovništva i 53. svećeništva preminuo fra Božo Ančić. Misa zadušnica slavit će se u fra-njevačkoj crkvi Gospe Sinjske u Sinju u srijedu, 6. prosinca 2017. u 14 sati, a sprovodni obredi obavit će se na gradskom groblju Sv. Frane u Sinju nakon mise zadušnice.

Fra Božo Ančić rođenje 16. ožujka 1940. u Turjacima od oca Petra i majke Marije r. Bilić. Osnovnu školuje pohađao je u Turjacima, Ma-karskoj i Sinju (1947. - 1955.) a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju i Zagrebu (1955.- 1959.). Filozofsko-teološki studij pohađao je u Makarskoj (1959.-1965.). U novicijat je stupio 6. srpnja 1956. na Visovcu, gdje je položio prve jednostavne zavjete 7. srpnja 1957. godine. Sve-čane zavjete položio je 8. prosinca 1963. u Ma-karskoj. Za đakona je zaređen 14. srpnja 1965. u Makarskoj, a red prezbiterata primio je 15. srp-nja 1965. u Makarskoj. Mladu misu proslavio je u župi Turjaci 2. kolovoza 1965. godine.

naši pokojnici


Fra Božo je dugi niz godina djelovao kao misionar za hrvatske vjernike u Njemačkoj: u Rosenheimu (1976.- 1978.) - voditelj misije; u Kolnu (1978.- 1982.) - voditelj misije; u Sin-delfingenu (1994. - 2000.) - voditelj misije; u Münchenu (2000. - 2003.) - voditelj misije; u Münchenu (2003. - 2016.) - župni vikar u misiji.

Dok zahvaljujemo Bogu na svemu što je pre-ko fra Bože učinio za naše vjernike u Domovini i iseljeništvu, preporučimo ga u svojim molitva-ma.

Pokoj vječni daruj mu Gospodine!Uime svih djelatnika Hrvatskoga dužobriž-

ničkog uredaVaš vlč. Ivica Komadina, delegat

********

SESETRE KLARISE Mnp. O. Joško KodžomanProvincijal Provincije Presv. OtkupiteljaSplit

Mnogopoštovani Oče,Povodom smrti dragog nam fra Bože Ančića,

izražavamo Vama i braći iskrenu sućut!

Mi zahvalnim srcem nosimo u sjećanju fra Božu kao ispovjednika naše zajednice, prije do-sta godina.

Zato posebno molimo Gospodina za njegovu plemenitu dušu! Neka mu bude milostiv u vječ-nosti i nagrada za život posvećen Bogu i ljudi-ma, kojemu je ostao vjeran kao iskreni svećenik i franjevac!

Mir i Dobro! S. M. Dolores Mandić i sestre Klarise iz Splita ********

Štovani!Još jedan marni svećenik napušta „našu“ sre-

dinu. Fra Božo je dvije trećine ovozemaljskog života proveo van Domovine uz raseljene Hrva-te u Europi i Americi. Vratio se u Domovinu i blago zatvorio svoje umorne oči. Neka ga grije topla hrvatska gruda. Fra Božo počivaj u miru.

Štovani primite iskrenu sućut i živimo u vjeri da ćemo se u vječnosti opet sresti sa našim fra Božom.

Uvijek u Kristu odaniIvo Aleksić

† IVAN CRNČEVIĆ U utorak, 28. studenoga 2017. tiho u Gospodinu preminuo je Ivan Crnčević (1930. – 2017.), otac fra Ante Crnčevića. Od dragoga pokojnika molitvom su se oprostili u bogoslužju sprovoda u če-tvrtak 30. studenoga 2017. u 15 sati na Groblju sv. Ivana u Metkoviću. Nakon pokopa slavljena je sveta misa u župnoj crkvi sv. Ilije.

naši pokojnici


SADRŽAJ GODIŠTA

IZ PROVINCIJALATARiječ o. Provincijala ......................................................................................... 3, 147, 275, 419

IZ GENERALNE KURIJEPismo Generalnog ministra za svetkovinu sv. Klare ............................................................ 277

IZ TAJNIŠTVASplit: Održan sastanak Provincijskog definitorija ..................................................................... 5Sjednice JKPMOFM u Brezju i Zagrebu u siječnju i veljači 2017. .......................................... 5Split: Sastanak Provincijskog definitorija ............................................................................. 149 Split: Sastanak Provincijskog definitorija ............................................................................. 149 Oblačenje i zavjetovanje na Visovcu .................................................................................... 149Obljetnice svećeničkog i redovničkog slavlja ...................................................................... 150Zagreb: Susret JKPMOFM i Generalnog definitorija ........................................................... 150Hrvatska redovnička konferencija – novi naziv .................................................................... 150Split: Sastanak Provincijskog definitorija ............................................................................. 279Položili svečane zavjete ....................................................................................................... 279Obnovili jednostavne zavjete ............................................................................................... 279Diplomirali fra Ante Prološčić i fra Josip Jurić Šolto .......................................................... 279Zagreb: Fra Ivan Marija Đuzel ređen za đakona .................................................................. 279Fra Šimun Markulin imenovan članom pripremne Komisije “Under Ten” ......................... 280Kandidati u odgojnim zavodima ........................................................................................... 280Novo vodstvo Hrvatske redovničke konferencije ................................................................ 421Rim: Diplomirao fra Jerko Kolovrat .................................................................................... 421Rim: Diplomirao fra Toni Šimunović Erpušina ................................................................... 421Rim: Diplomirao fra Dejan Međugorac ............................................................................... 421Đakonsko ređenje u Splitu ................................................................................................... 421Održani regionalni sastanci .................................................................................................. 422Barcelona: Održana skupština UFME .................................................................................. 422Nova mrežna stranica studentskog bratstva u Rimu ............................................................. 422Mons. Marin Barišić – Godina majčinstva .......................................................................... 423

IZ ŽIVOTA PROVINCIJEBožićni igrokaz u Gospi od Zdravlja u Splitu ........................................................................... 7Imotski: Blagoslov novog zvona ................................................................................................ 7 Drniš: Adventski koncert u crkvi Svetog Ante ........................................................................... 8 Podbablje: Predbožićni koncert “Veselimo se Božiću”.............................................................. 8 Lišane: Duhovna obnova za proslavu Božića ............................................................................ 9 Drniš: Božićni koncert i lutrija ................................................................................................... 9 Šibenik-Varoš: Božićni koncert zborova ................................................................................. 10 Gradac Drniški: Božić u srcu .................................................................................................. 10 Split: Božićni koncert zborova i orkestra Gospe od Zdravlja ................................................. 11Podbablje: Proslava Mladenaca uz darivanje djece ............................................................... 12Šibenik-Varoš: Božićni koncert „Klapa Cima i prijatelji“ ..................................................... 13Božićni koncert u Vukšiću ..................................................................................................... 13Božićni blagdani u Siveriću ................................................................................................... 13Labin: Proslava sv. Silvestra .................................................................................................. 14Proslava blagdana Imena Isusova u Satriću ........................................................................... 15Šibenik-Varoš: Koncert KUD-a Baul Petrčane i klape Puntadura ......................................... 15Šibenik-Varoš: Proslavljen blagdan Imena Isusova ............................................................... 16Bulić: Proslava sv. Antuna pustinjaka .................................................................................... 16Relikvije bl. Marije Propetoga Isusa u župi Ugljane ............................................................. 17 Split: Proslava Svijećnice i Dana posvećenog života ............................................................. 17Imotski: Dan posvećenog života ............................................................................................ 19Šibenik-Varoš: Proslava sv. Blaža .......................................................................................... 19Šibenik-Šubićevac: Proslava Gospe Lurdske ......................................................................... 19Zagreb: Proslavljen blagdan Majke Božje Lurdske ............................................................... 20Zmijavci: Proslava Gospe Lurdske ......................................................................................... 21


Prapatnica: Proslavljeno Stepinčevo ...................................................................................... 21Proslava Stepinčeva u Splitu i Sinju ...................................................................................... 25Karin: Prvi put obilježeno rušenje karinskog samostana ....................................................... 26Imotski: Dekanatski sastanak ................................................................................................. 32Imotski: Samostanski kapitul ................................................................................................. 32Karin: Krštenje sedmog djeteta iz obitelji Stipe Ladana ......................................................... 32Rim: Postavljanje u službu akolita ......................................................................................... 33Šibenik-Varoš: Pripremni susreti mladih za Vukovar ............................................................ 34Imotski: Korizmeni petci ........................................................................................................ 34„Dani križa“ u župi Plina-Stablina ......................................................................................... 35Proslavljeno Antićevo na Trsteniku ........................................................................................ 35Prvi memorijalni malonogometni turnir „fra Ante Antić“ ...................................................... 38Zagreb: Proslavljeno ‘Antićevo’ 2017. ................................................................................... 38Knin: Izvedba “Muka Gospodina našega Isusa Krista” - 2017. ............................................. 41Korizmena duhovna obnova za svećenike koji djeluju u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji ... 41Sinj: Vikend-susret za ministrante u Sjemeništu .................................................................... 43Imotski: Duhovna obnova za prosvjetne djelatnike ............................................................... 44Izlet samostanske obitelji sa Trstenika na Prominu ................................................................ 44Proložac: Nastup Crkvenih pučkih pjevača iz Rogotina ......................................................... 44Šibenik-Varoš: Biskup Tomislav Rogić s mladima ................................................................. 45Pohod slike Gospe od Anđela župi Podbablje ......................................................................... 46Runovići: Slika Gospe od Anđela u župi ................................................................................ 47Zmijavci: Proslava Sv. Josipa.................................................................................................. 49Imotski: Proslava Sv. Josipa .................................................................................................... 50Šibenik-Varoš: Korizmeni petak i križni put ........................................................................... 50Šibenik-Varoš: Pripremni susret mladih za Vukovar .............................................................. 50Imotski: Regionalni sastanak .................................................................................................. 51Sinj: Održan sportski susret ministranata ................................................................................ 51Imotski: Križni put za mlade .................................................................................................. 52Lovreć: Pohod slike Gospe od Anđela .................................................................................... 53Pohod američkoga diplomata Christiana Wrighta Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju.. 53Šibenik-Varoš: Pripremni susret mladih za Vukovar .............................................................. 55Visovački novaci na Trsatu .................................................................................................... 55Knin: Održane Franjevačke pučke misije .............................................................................. 56Zmijavci: Blagoslov novih brončanih crkvenih vrata .......................................................... 151Rupe: Proslava sv. Jure......................................................................................................... 151Akcija Franjevačkih bogoslova i Marijinih obroka za djecu Južnog Sudana ...................... 151Podbablje: Proslava sv. Marka ............................................................................................. 152Velim: Blagoslov kapelice sv. Marka povodom 630. obljetnice prvog spomena Velima i 270. obljetnice utemeljenja župe Stankovci .................................. 152Vukovar: Bogoslovi i mladi iz samostana na Trsteniku na SHKM-u .................................. 153Stablina: ‘Dani Gospe Fatimske’ .......................................................................................... 154Hodočašće novaka u Asiz ..................................................................................................... 154Karin: Blagoslov novog groblja ........................................................................................... 156Susret sjemeništaraca u Travniku ......................................................................................... 157Sjemeništarci u župi Sv. Ante na Šubićevcu ........................................................................ 158Vepric: Svećenički dan svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije .................................... 159Proslavljen dan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu ............................ 161Split: Hod za život ................................................................................................................. 164Imotski: Održana Zlatna harfa ............................................................................................. 164Karin: Proslava sv. Paškala ................................................................................................... 164Susret novaka s Trsata s novacima na Visovcu ..................................................................... 164 Hodočašće roditelja Dječjega i Mješovitog zbora mladih Gospe od Zdravlja ...................... 166 Imotski: Susret ministranata ................................................................................................. 167Imotski: Izveden oratorij don Šime Marovića „Molitva suprotiva Turkom“ ....................... 168Split – Trstenik: Održan humanitarni koncert marijanskih napjeva ..................................... 169Imotski: Slavlje Imotske bojne ............................................................................................. 169Karin: Posjet samostanu djece dječjeg vrtića Jordanovac – Zadar ....................................... 170

sadržaj godišta


Karin: Posjet profesora Turističko-ugostiteljske škole iz Šibenika ....................................... 170Imotski: Predstavljanje vodiča „Svetište Gospe od Anđela – Imotski“ ............................... 170Bogoslovi u župi Bilice ........................................................................................................ 171Imotski: Otvaranje školskog projektnog tjedna „Dukati moga zavičaja“ ............................ 172Imotski: „Dukati moga zavičaja u slici i riči“ ....................................................................... 172Imotski: „Blago prošlosti – uskin putin, tisnin klancin“ ...................................................... 173Imotski: „Okusi, mirisi i pisma moga zavičaja“ .................................................................. 173Imotski: „Molitveni dukati moga zavičaja“ ......................................................................... 174Imotski: Dekanatski sastanak ............................................................................................... 174Lišane-Ostrovica: Proslava sv. Ante..................................................................................... 175Karin: Blagoslov kipa sv. Ante .............................................................................................. 175Karin: Proslava sv. Ante i blagoslov djece ........................................................................... 176Knin: Proslavu sv. Ante predvodio biskup Rogić ................................................................ 176U Vinjanima proslavljen blagdan sv. Ante ........................................................................... 177Proslava sv. Ante u Omišu..................................................................................................... 178Turjaci: Proslava sv. Ante u sklopu 330 godina postojanja župe ......................................... 179Karin: Održana prva tijelovska procesija od Franjevačkog samostana do župne crkve ...... 181Šubićevac: Dani sv. Ante na Šubićevcu ............................................................................... 182Karin : Održan susret dječjih crkvenih zborova .................................................................... 183Zagreb: Generalni ministar posjetio svetište Majke Božje Lurdske i grob o. Antića ........... 184Imotski: Posjet Generalnog ministra OFM .......................................................................... 184X. ministrantski hod po Vinjanima ...................................................................................... 185Posjet Generalnog ministra braći na Dobrom ....................................................................... 186Bristivica: Proslavu sv. Ivana Krstitelja predvodio biskup Rogić ........................................ 187Konjevrate: Proslava svetkovine sv. Ivana Krstitelja ............................................................ 188Split: Svećeničko ređenje 2017. ........................................................................................... 189Visovac: Posjet predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović ............................................... 191Karin: Proslava svetkovine Srca Isusova ............................................................................. 192Gračac: Proslava svetkovine sv. Ivana Krstitelja .................................................................. 192Imotski: Održan 100. zaručnički tečaj .................................................................................. 193Runovići-Sebišina: Proslava Sv. Ivana Krstitelja ................................................................. 193Čista Velika: Proslava sv. Petra ............................................................................................ 194Split: Devet svećenika proslavilo 50 godina misništva ........................................................ 194Podbablje: Blagoslovljen novi kip sv. Petra .......................................................................... 196Fra Zvonko Tolić i fra Jure Zebić proslavili 25. obljetnicu svećeništva .............................. 197Vinjani: Blagoslov novog zvona ........................................................................................... 198Imotski: Dan Provincije ....................................................................................................... 198Stručni skup permanentnog obrazovanja mlađih svećenika Splitske metropolije ............... 199Oblačenje i zavjetovanje na Visovcu ................................................................................... 201Ugljane: Proslava blagdana Marije Propetoga Isusa Petković .............................................. 202Vinjani: Blagoslov novog zvona za crkvu svete Kate .......................................................... 202 Split: Mladomisnici položili jurisdikcijski ispit i dobili ovlast trajnog ispovijedanja ......... 203Karin: Pronađen starokršćanski križ .................................................................................... 203Runovići: Blagoslov reljefa Krist raspeti i uskrsli, djela akad. kipara fra Duje Botterija .... 204Lišane: Molitvena hodnja „Koracima nade u istinu“ .......................................................... 207Runovići: Proslava Gospe od Karmela ................................................................................ 208Ugljane: Proslavljen blagdan sv. Ilije ................................................................................... 281Prugovo: Susret duhovnih zvanja ......................................................................................... 281Visoka: Fra Mario Lemo proslavio mladu misu ................................................................... 282Imotski: Postavljanje slike Gospe od Anđela u crkvu sv. Frane i koncert „Klape Gospi od Anđela“ 283Imotski: Devetnica Gospi od Anđela .................................................................................... 284Imotski: Mons. Vlado Košić predvodio slavlje .................................................................... 289Imotski: Mons. Marin Barišić predvodio uočnicu Gospe od Anđela ................................... 291Imotski: Proslavljena Gospa od Anđela ............................................................................... 295Imotski: Izložba radova u drvu fra Nediljka Brečića ........................................................... 301Mirlović: Proslava sv. Jakova ............................................................................................... 301Čista Velika: Mons. Tomislav Rogić posvetio crkvu Sv. Ane .............................................. 302Ilinski dani u župi Studenci .................................................................................................. 303

sadržaj godišta


Imotski: Proslava 26. obljetnice osnutka 115. brigade ......................................................... 305Karin: Proslava 30. obljetnice svećeništva ........................................................................... 305Sinj: Hodočašće svećenika, redovnika i redovnica iz Cetinske krajine ............................... 306Mons. Tomislav Rogić predvodio slavlje Gospe od Anđela na Visovcu ............................. 307Karin: Predstavljena knjiga fra M. Ujevića i B. Ujevića “Karinski slučaj 1971.“ ............... 309Karin: Proslava Gospe od Anđela ......................................................................................... 311Kljaci: Obilježavanje Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja 312Zmijavci: Proslava sv. Lovre ................................................................................................ 313Split: Provincijal predvodio slavlje sv. Klare ....................................................................... 313Hodočasničke mise u Svetištu Gospe Sinjske (5.-12. kolovoza 2017.) ............................... 314Mise zornice u crkvi Gospe Sinjske ..................................................................................... 315Tisuće mladih u Svetištu Gospe Sinjske .............................................................................. 316Proslava svetkovine Gospe Sinjske 2017. ............................................................................ 317Sinj: Vigilija Gospi Sinjskoj 2017. i propovijed mons. Vlade Košića ................................. 319 Sinj: Homilija mons. Marina Barišića .................................................................................. 323Večernje slavlje na svetkovinu Gospe Sinjske .................................................................... 326Sinj: Homilija provincijala fra Joška Kodžomana ............................................................... 327Visovac: Proslava Velike Gospe ............................................................................................ 331Prapatnica: Proslava Velike Gospe ....................................................................................... 332Proslavljen sv. Roko u Drnišu .............................................................................................. 333Vinjani: Proslava Svetog Roka ............................................................................................. 334Lišane: Blagoslov novih vrata .............................................................................................. 334Stankovci: Proslava Velike Gospe ........................................................................................ 335Sinj: Misa zahvalnica na Gospinu gradu .............................................................................. 335Sv. Rok: Proslava sv. Roka ................................................................................................... 336Proložac: Proslavljena Velika Gospa u Zelenoj katedrali .................................................... 337Proslavljen Dan Općine Proložac i otvorena obnovljena škola ............................................ 338Duhovne pripreme bogoslova za svečane zavjete ................................................................ 338Proslava blagdana Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Parčiću .............................................. 339Husina jama - održana komemoracija za nevine žrtve i prpovijed mons. Jure Bogdana ...... 339Zagreb: Spomen-slavlje 70. obljetnice smrti braće franjevaca zagrebačkog samostana ..... 343Priopćenje za medije Franjevačkog instituta za kulturu mira i Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja o izgradnji plinske elektrane na jezeru Peruća ................................. 347Blizna: Proslava Male Gospe ............................................................................................... 348Hodočašće Sinjana u Ramu .................................................................................................. 350Misno slavlje na blagdan Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta u Biskupiji kod Knina 350Lišane: Zaziv Duha Svetoga uz početak školske i vjeronaučne godine ............................... 351Gradac Drniški: Proslava Male Gospe ................................................................................. 352Hodočasnici iz Slovenije na Visovcu ................................................................................... 352Proložac: Obnova crkve Sv. Mihovila .................................................................................. 353Split-Trstenik: Svečani zavjeti – 2017. ................................................................................ 353Hrvace: Proslava Gospe žalosne .......................................................................................... 356Hrvace: 26. obljetnica pogibije hrvatskih redarstvenika ...................................................... 356Grab: Proslava 100. obljetnice posvete oltara ....................................................................... 357Split: 33. Redovnički dani .................................................................................................... 359Brnaze: Otkrivena spomen-ploča na kući u kojoj je ubijen i spaljen fra Rafo Kalinić ........ 360Split: ‘Dan mučenika Provincije’ ......................................................................................... 363Šubićevac: ‘Dan mučenika Provincije’ ................................................................................. 366Imotski: Dan mučenika Provincije ....................................................................................... 367Molitva za žrtve Domovinskog rata u Vukšiću .................................................................... 368Godišnji susret animatora za duhovna zvanja HBK ............................................................ 368Lišane: Proslava sv. Mihovila .............................................................................................. 368Podbablje: Svečano proslavljen sv. Mihovil ........................................................................ 369Proložac: Blagoslov brončanog kipa sv. Mihovila i proslava zaštitnika župe ..................... 369Makarska: Duhovne vježbe i zavjetovanje ........................................................................... 371Vrlika: Proslava Gospe od Ružarija ..................................................................................... 372Kijevo: Proslava sv. Mihovila i blagoslov mozaika “Krista Kralja” .................................... 372Igrane: Proslava Gospe od Ružarija ..................................................................................... 373

sadržaj godišta


Split: KBF započeo s novom ak. godinom 2017./18. .......................................................... 374Runovići: Hodočašće u Mariju Bistricu ............................................................................... 377Imotski: Proslava Sv. Franje Asiškog ................................................................................... 378Imotski: Duhovna obnova za OFS i Uočnica Sv. Franje ...................................................... 378Šubićevac: Obred preminuća i proslava sv. Franje ............................................................... 378Trstenik: Proslavljena svetkovina svetog oca Franje u klerikatu ......................................... 379Proslavljen blagdan sv. Franje Asiškog u Metkoviću ........................................................... 380Potravlje: Proslava 350. obljetnice župe i 290. slike Gospe Potravske ................................ 381Čitluk-Jasensko: Proslava sv. Franje ..................................................................................... 382Prgomet: Proslava sv. Franje u ‘Fratarskoj ogradi’ .............................................................. 384Šubićevac: Dan zahvale za plodove zemlje ......................................................................... 425Šibenik: Rekolekcija svećenika Šibenske biskupije ............................................................ 425Podbablje: Proslava sv. Luke ............................................................................................... 426Hodočašće župljanja Dubrave u Knin ................................................................................. 427Susret odgojnih zavoda Provincije u Karinu ....................................................................... 428Šubićevac: Misijska nedjelja ............................................................................................... 429Igrane: Posveta novog oltara u crkvi Gospe od Ružarja ..................................................... 430Imotski: Smotra dječjih zborova ......................................................................................... 431Studenci: Hodočašće župljana u Mariju Bistricu ................................................................ 432Dani socijalne zauzetosti od 5. do 19. studenoga u Splitu .................................................. 432Započeli Dani socijalne zauzetosti u Splitu ........................................................................ 433Kozica: Spomen na Makarske mučenike ............................................................................ 435Trstenik: Susret bogoslova i štićenika centra Juraj Bonaći ................................................. 436Runovići: Hodočašće bl. Mariji od Propetoga .................................................................... 437Lišane: Proslavljen blagdan sv. Nikole Tavelića ................................................................. 437Zaostrog: Održane duhovne vježbe ..................................................................................... 438Šubićevac: Slavlje 10. obljetnice posvete crkve ................................................................. 438Podbablje: Obilježena 26. obljetnica stradanja Vukovara i Škabrnje ................................. 439Proslavljen blagdan Gospe od Zdravlja u Splitu ................................................................. 440Šibenik: Mediji - tema rekolekcije u studenom .................................................................. 444Hodočašće franjevačkih bogoslova u Svetu Zemlju ........................................................... 444Imotski: Regionalni sastanak .............................................................................................. 446Komemoracija za fratare-mučenike iz Cetinske krajine ..................................................... 446Vukšić: Proslavljen blagdan sv. Kate .................................................................................. 446Imotski: Predstavljanje monografije o Imoti autora fra Joze Grbavca ................................ 447Šubićevac: Uvođenje u ministrantsku službu ..................................................................... 448Đakonsko ređenje u Splitu .................................................................................................. 448Besplatne repeticije u samostanu Gospe Sinjske ................................................................ 451Turnir u malom nogometu za ministrante ........................................................................... 451Bogoslovi i štićenici centra „Juraj Bonaći“ zajedno proslavili sv. Nikolu .......................... 452Runovići: Proslava sv. Nikole biskupa u Podosoju ............................................................. 452Strmendolac: Proslava sv. Nikole ........................................................................................ 452U Sinju slavljena misa za Domovinu .................................................................................. 453Čudesna “72 sata bez kompromisa” u Sinju ....................................................................... 453Bl. Marija Propetog Isusa Petković “proslavila” 125. rođendan u Karinu .......................... 453

INOZEMNA PASTVAFrankfurt: Božićni koncert ..................................................................................................... 59Božićni koncert u Sindelfingenu ............................................................................................ 60Kelkheim: Misa za mlade u znaku molitve za Domovinu ..................................................... 61Offenbach: Predstavljena inicijativa „40 dana za život“ ........................................................ 61Prve regionalne sjednice u 2017. godini hrvatskih pastoralnih djelatnika u Njemačkoj ....... 62Kelkheim: Stepinac - glasnik nade ......................................................................................... 64Hrvatska predsjednica gđa. Kolinda Grabar Kitarović na sv. misi u Münchenu ................... 65Kelkheim: Pokladno slavlje za Vukovar ................................................................................ 66Kelkheim: Raspjevana misa s mladima iz Splita ................................................................... 67Održan sastanak povjerenstva HKM London ........................................................................ 68Vlč. Tonči Matulić predvodio duhovnu obnovu u HKZ-u Bietigheim-Bissingen ................. 68

sadržaj godišta


Stjepan Prtenjača zaređen za đakona ..................................................................................... 69Kelkheim: „Pred otajstvom križa” – duhovna obnova ........................................................... 69London: Predstavljena knjiga o bl. A. Stepincu ...................................................................... 71Offenbach: „40 dana za život“ ............................................................................................... 72Wiesbaden: Održane duhovne vježbe za hrvatske svećenike i đakone ................................... 73Veliki tjedan i početak jubileja u Mainzu ............................................................................... 211Zagreb: 50. obljetnice Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu ..................... 212Događanja u misiji Ludwigsburg .......................................................................................... 220Kelkheim: Mladi na SHKM u Vukovaru ............................................................................. 221Berlin: Duhovna obnova ...................................................................................................... 222Kelkheim: Proslava Majčinog dana ..................................................................................... 223Sindelfingen: Proslavljen Majčin dan .................................................................................. 224Kelkheim: 18. tradicionalni dječji festival “Mikrofon je vaš” ............................................. 224Hodočašće HKM u Fatimu ................................................................................................... 225Marienthal: Hrvati na hodočašću u njemačkom Gospinom svetištu .................................... 225Kelkheim: Spektakularni koncert “Škole klavira i gitare” ................................................... 226Pohod mons. Vlade Košića misijama u Njemačkoj .............................................................. 227HKM Münster proslavila 50. obljetnicu postojanja ............................................................. 228Pariz: Susret hrvatskih dušobrižnika iz regije Zapadna Europa .......................................... 229Kelkheim: Proslavljeno Tijelovo i Dan župe ....................................................................... 229Proslava sv. Ante i seminar “Samo je u Bogu mir, dušo moja!” ........................................... 230Offenbach: Održan 26. hrvatski folklorni festival s 4. dječjim festivalom .......................... 232London: Misa za Domovinu i 20. obljetnica svećeničkog služenja fra Lj. Šimunovića ....... 233Sindelfingen: Odlazak časnih sestara iz HKM ..................................................................... 234Kelkheim: Izlet župnog vijeća u Barcelonu ......................................................................... 385Kelkheim: Novi ministranti i početak vjeronaučne godine .................................................. 385HKM London: Gostovanje na Hrvatskom radiju i pohod novog veleposlanika RH ........... 386Frankfurt: Održan područni ministrantski susret ................................................................. 386Kelkheim: Proslavljena Gospa Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta ..................................... 387Wuppertal: Oproštaj dosadašnjeg i uvođenje novog voditelja misije .................................. 389Kelkheim: Oproštaj dosadašnjeg i uvođenje novog župnika ............................................... 390Rosenheim: Oproštaj dosadašnjega i uvođenje novoga župnika .......................................... 391Vierzehnheiligen: Pastoralni skup o sakramentu bolesničkog pomazanja .......................... 455Proslava sv. Franje u Frankfurtu ......................................................................................... 458Frankfurt: Hodočašće u Padovu, Asiz i Rim ....................................................................... 459Mainz: Proslavljena 50. obljetnica misije ........................................................................... 461Stuttgart: Šesti susret hrvatskih studenata iz Njemačke ...................................................... 464Metzingen: 20. smotra crkvenih zborova iz HKM u Njemačkoj ........................................ 465HKM London: Duhovna obnova i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara .................................. 467Predstavljanje Salezijanske osnovne škole u Hrvatskoj župi u Rosenheimu ...................... 468Ludwigsburg: Nikolinjska proslava .................................................................................... 469München: Duhovna obnova za početak došašća ................................................................. 470München: Božićna proslava i Nikolinje .............................................................................. 471Offenbac: Adventski susret mladih ...................................................................................... 472

OFS i FRAMAŠubićevac: Primanje u OFS .................................................................................................... 75Lišane: Primanja i obećanja u Frami ...................................................................................... 76Zmijavci: Primanje u Framu .................................................................................................. 76Sinj: Sjednica Provincijskog vijeća za OFS i FRAMU ......................................................... 76Lišane: Susret OFS-a sa predstavnicima Područnog vijeća ................................................... 78Zmijavci: Izbori u mjesnom bratstvu OFS-a .......................................................................... 79Zagreb: Obećanja i 20. godišnjica Frame MBL ..................................................................... 79Stablina: Primanja i obećanja u Frami ................................................................................... 81Omiš: Izborni kapitul OFS-a ................................................................................................... 81Split: Konferencija područnih duhovnih asistenata OFS-a ..................................................... 84Imotski: Primanje u Frami ...................................................................................................... 84Gradac n/m: Obećanja franjevačke mladeži............................................................................ 85Šibenik-Varoš: Primanja i obećanja u Frami ........................................................................... 85

sadržaj godišta


Split-Dobri: Obred primanja i zavjetovanja u OFS-u ............................................................. 86Slavlje zavjetovanja u OFS-u Gospe Sinjske .......................................................................... 87Samobor: Tečaj za duhovne asistente OFS-a i Frame ............................................................. 88Mirlović: Kapitul zadarsko-šibenskog područnog bratstva OFS-a ....................................... 235 Imotski: Hodočašće Splitsko-dubrovačkog područja OFS-a ............................................... 235Zmijavci: Proslava Sv. Leopolda Mandića .......................................................................... 236Izabrano novo Vijeće u Frami Gospe Sinjske ...................................................................... 237Održana XI. skupština Zadarsko-šibenskog područnog bratstva Frame .............................. 237Sinj: Održan sportski kapitul Frame .................................................................................... 237Trstenik: Trajni i privremeni zavjeti te primanje u OFS ...................................................... 238Sinj: Izborni kapitul OFS-a .................................................................................................. 239Šubićevac: Primanja i obećanja u Frami ............................................................................... 242Šubićevac: Susret kandidata OFS-a za zavjete i primanja ................................................... 393Split: OFS na Pojišanu prigodom dolaska „Relikvija tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića“ 393Lišane: Susret članova Mjesnog bratstva OFS-a ................................................................. 394Lumbarda: Bratstvo OFS-a proslavilo zaštitnika ................................................................. 395Proložac: Susret članova OFS-a iz Imotske krajine ............................................................. 397Imotski: Obećanja u bratstvima Frame ................................................................................ 398Samobor: Održan XVII. redovni Nacionalni kapitul Hrvatskoga nacionalnog bratstva OFS-a 398Frankfurt: Osnivanje Franjevačkog svjetovnog reda ........................................................... 400 Hodočašće Zadarsko-šibenskoga područnog bratstva OFS-a u nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića .. 473Makarska: Izborni kapitul OFS-a ........................................................................................ 474Mirlović-Zagora: Trajno zavjetovanje u OFS-u .................................................................. 476Split: Održana skupština područnog bratstva Frame .......................................................... 478München: Obred obećanja i primanja u Frami HKŽ München .......................................... 479Održana četvrta sjednica Područnoga vijeća OFS-a ........................................................... 479Lišane: Održan formacijski susret u OFS-u ........................................................................ 482Drniš: Slavlje zavjetovanja u OFS-u i primanja i obećanja u Frami ................................... 483Split: Proslava blagdana Sv. Elizabete Ugarske – zaštitnice OFS-a ................................... 484Trstenik: OFS „Blagovijest“ organizirao karitativnu akciju „Kruh sv. Elizabete“ ............. 486Kapitul zadarsko-šibenskog područnog bratstva OFS-a ..................................................... 487Trstenik: Održan XVII. Područni kapitul OFS-a ................................................................ 488Runovići: OFS proslavio zaštitnika ................................................................................... 491Lišane: Održan IV. susret početne formacije za članove OFS-a ......................................... 492

RAZNOKipovi – biste – ploče – ulice – institucije u čast naših fratara ............................................... 89Nagrade i priznanja fratima ..................................................................................................... 97Način života usklađen s cjelovitom dobrobiti čovjeka i Božjega djela u prirodi .................. 104Adolf Polegubić: „Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj“ ................................................ 105 Fra Ivan Macut imenovan članom Međunarodne franjevačke komisije .............................. 106Stankovci: Franjevački samostan Karin dobio srebrnu medalju .......................................... 107Zagreb: Fra Josip Šimić gostovao na HKR-u ...................................................................... 107Natječaj za ‘’Festival Klape Gospi Sinjskoj’’ ....................................................................... 108Fra Mario Jurišić: „Smijeh je najbolji lijek“ ........................................................................ 108Fra Nikola Dominis: „U svijetu male braće“ ....................................................................... 109Zagreb: Predstavljena knjiga „Fra Petar Knežević – Gospin pjesnik i glazbenik“ .............. 109Fra Ivan Macut sudjelovao na susretu međunarodne franjevačke komisije za dijalog ........ 109Zagreb: Tiskan vodič „Franjevački samostan i župa Majke Božje Lurdske u Zagrebu“ ...... 110Facebook stranica „Gospa Sinjska“ na 45 tisuća lajkova ..................................................... 110Vraćena knjiga „Nuovo dizionario scolastico della lingua italiana“ samostanu u Karinu .... 111Franjevački bogoslovi i Marijini obroci pokrenuli akciju za pomoć djeci Južnog Sudana .. 112Fra Josip Šimić održao antićevske duhovne obnove redovnicama ....................................... 113Offenbach: Fra Tomislav Dukić priredio knjižicu „Iz smrti u život“ .................................... 243Proložac: Predstavljen „Rječnik“ fra Ivana Jukića .............................................................. 243Fra Miroslav Modrić postao vitezom reda Svetoga groba jeruzalemskoga ......................... 244Fra Ivan Macut postao član uredničkog vijeća teološkog časopisa „Carthaginensia“ ......... 244Frankfurt: Zbornik „Sakramenti i pastoral obitelji“ ............................................................. 244Franjevački himni na Trsteniku ............................................................................................ 245

sadržaj godišta


Split: Nadbiskup Barišić s organizatorima hrvatskog socijalnog tjedna .............................. 245Fra Jeronim Šetka ponovno u Zagrebu ................................................................................. 246Hrvatska radio televizija o fra Andriji Kačiću ...................................................................... 247Fra Miroslav Modrić: „Fra Vjenceslav Bilušić i Kustodija Svete Zemlje“ ......................... 247Fra Žarko Maretić: “Uspomene i razmišljanja” ................................................................... 248 Monografija Provincije „Gospodin vam dao mir“ .............................................................. 248Generalni vizitatori u drugim provincijama ......................................................................... 251Generalni vizitatori u našoj Provinciji ................................................................................. 252Fra Stjepan Čovo: „Franjevci samostana MBL u Zagrebu žrtve komunističkoga progona“ ........... 403Fra Ivan Macut: „Suvremeni ekumenski pokret – Svjetske konferencije (1910.-2013.)“ ... 405Znanstveni teološki časopis “Služba Božja” primljen u znanstvenu zbirku DOAJ ............. 405Sinj: Nagrada za životno djelo fra Eugenu Poljaku ............................................................. 405Hrvace: Fra Božo Lovrić dobio nagradu za životno djelo ................................................... 406Zagreb: Fra Jure Brkan održao predavanje na međunarodnom simpoziju ........................... 408Duhovne vježbe na Taboru ................................................................................................... 409Sestre franjevke napustile samostan Omiš ............................................................................ 409Razgovor s autorom u knjižari “Verbum” (fra Gabrijel Juršić) ........................................... 410Novi broj “Kačića” ................................................................................................................ 411Mogućnosti Facebooka ili kako dosegnuti 210 tisuća korisnika u jednom danu ................. 412Iz uspomena čudesnog Gospina borca (fra Karlo Balić) ..................................................... 493Fra Miroslav Ančić dobio nagradu općine Otok ................................................................. 504Časopis „Služba Božja“ primljen u „Religious and Theological Abstracts“ ...................... 504Sisak: Fra Marko Mrše održao predavanje na XI. međunarodnom simpoziju crkvenih pravnika 504Osamstoljetna franjevačka prisutnost u Svetoj Zemlji ........................................................ 505Osijek: Fra Ivan Macut održao predavanje ......................................................................... 506Fra Žarko Maretić: „Uspomene i razmišljanja“ .................................................................. 506Sinj: Fond Gospe Sinjske objavio natječaj za studente ....................................................... 507Split: Ekumenski studijski dan “500 godina reformacije i katolička teologija” ................. 507Predstavljanje knjige: ‘Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti’, fra Joze Grbavca ......... 509U Splitu održan veliki humanitarni koncert duhovne glazbe „Najmanjima od najmanjih“ 510Mrežna stranica Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobrom ...................................................... 511Dr. fra Karlo Kosor ponovno u svom zavičaju ..................................................................... 511Split: Održan Inicijativni skup za osnivanje Hrvatskog saveza za nedjelju ........................ 513U Splitu održan znanstveni skup „Dr.sc. Živan Bezić: teologija i pastoral“ ....................... 515Folklor u župama Gala i Grab .............................................................................................. 516

NAŠI POKOJNICI† Fra Božo Morić ................................................................................................................... 115 † Fra Karlo Jurišić ................................................................................................................ 126 † Pera Jukić .......................................................................................................................... 144† fra Luka Radman Livaja ..................................................................................................... 255† fra Jozo Zrnčić .................................................................................................................... 263† Anđa Erceg ......................................................................................................................... 272† Vinko Milanović Trapo ...................................................................................................... 272† Božo Čugura ....................................................................................................................... 272† Vjekoslav Jašić ................................................................................................................... 416† Antica Ančić ....................................................................................................................... 416† fra Bonaventura Duda ........................................................................................................ 416† fra Vinko Prlić .................................................................................................................. 527† fra Božo Ančić ................................................................................................................... 535† Ivan Crnčević .................................................................................................................... 544

SADRŽAJ GODIŠTA ............................................................................................................. 545

sadržaj godišta

DEUTSCHLAND

Iz HR: 0049 ne birati 0 od gradskog predbroja

HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI URED U NJEMAČKOJ

FRANKFURT An den Drei Steinen 42d 60435 FRANKFURT/M Tel: 069/ 95 40 480 ured Fax: 069/ 95 40 48 24 Tel: 069/ 95 404 811 stan

SAMOSTANMÜNCHEN

Franziskanerkloster St. Gabriel Versaillerstr. 20 81677 MÜNCHEN Samostan Tel/fax: 089/ 47 98 52 Župa Tel. 089/ 41 95 01 0 Centrala Tel. 089/ 41 95 01 16 Župni ured

HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE

BERLIN Feldstrasse 4 13355 BERLIN Tel: 030/ 261 15 40; 030/ 261 15 49 Fax: 030/ 262 83 97

BIETIGHEIM BISSINGEN Uhlandplatz 1; 74321 Bietigheim – Bissingen Tel: 07142/ 7739473 Fax: 07142/ 7739473

Sv. Ante Padovanski – Vahingen Enz Goethestr. 54; 71665 Vaihingen/Enz Tel: 07042/ 816870 Fax: 07042/ 5562

Sv. Ilija prorok – Illingen Eichwaldstr. 35; 75428 Illingen Tel: 07042/ 827872

DARMSTADT Feldbergstr. 32 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 89 62 66 ured Fax: 06151/ 85 15 22 Stan: Eschollbrückerstr. 13 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 39 17 865

DÜSSELDORF Van Douven Str. 8 40227 DÜSSELDORF Tel: 0211/ 78 41 21 ured Tel: 0211/ 78 44 53 stan Fax: 0211/ 8892 742

ESSLINGEN Untere Beutau 8 10 73728 ESSLINGEN Tel: 0711/ 35 58 07 Fax: 0711/ 35 57 94 Stan: Lindenstr. 93 73760 OSTFILDERN Tel: 0711/ 91274468

FRANKFURT Niedenau 27 60325 FRANKFURT/M Tel: 069/ 72 31 25 Fax: 069/ 72 33 63

FREISING Domberg 7 85354 FREISING Tel: 08161/ 73 59 Fax: 08161/ 417 57

KELKHEIM Am Kirchplatz 6 65779 KELKHEIM Tel: 06195/ 97 66 71 Fax: 06195/ 97 66 72

KÖLN Am Rinkenpfuhl 10 50676 KÖLN Tel: 0221/ 242818 Fax: 0221/ 337 78 515

LUDWIGSBURG Schorndorfer Str. 31 71638 LUDWIGSBURG Tel: 07141/ 92 69 71 Fax: 07141/ 90 38 90 Stan: Mozart str. 10 71640 Ludwigsburg Tel: 07141/ 26 79 117

MAINZ Emmeranstraße 15 55116 MAINZ Tel: 06131/ 22 94 54 Fax: 06131/ 22 94 62

MÜNCHEN Schwanthalerstr. 96/98 80336 MÜNCHEN Tel: 089/ 17 95 810 Fax: 089/ 17 95 81 11

OFFENBACH Marienstraße 38 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 845 749 Fax: 069/ 848 497 64 Stan: Schäferstraße 20 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 84 66 29

ROSENHEIM Heilig Geist Straße 46 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 34 181 Fax: 08031/ 58 98 23 Stan: Aventinstraße 16/II 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 14 686

RÜSSELSHEIM Im Kleinen Ramsee 21 65428 RÜSSELSHEIM Tel: 06142/ 1 22 70

SINDELFINGEN Bleichmühlestr. 11/2 71065 SINDELFINGEN Tel: 07031/ 87 31 33 Fax: 07031/ 87 90 75

HKZ - Herrenberg Schickhardtstr. 7 71083 Herrenberg Tel: 07032/ 201 37

HKZ - Leonberg Sveti Nikola Tavelic Marienstr. 3 71229 Leonberg Tel: 07031/ 873 133

HKZ - Sindelfingen Bleichmühlestr. 11/2 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 873 133 Fax: 07031/ 879 075 Stan: Königsbergerstr. 14 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 877 366 Mob: 0176 1040 7639

STUTTGART - ZENTRUM Heusteigstr. 18 70182 STUTTGART Tel: 0711/ 6 40 30 40 Tel: 0711/ 6 40 30 49 Fax: 0711/ 6 49 32 78 Stan: Stafflenbergstr. 46 70184 STUTTGART Tel: 0711/ 1 64 54 71

STUTT. - BAD CANNSTATT Salacher Str. 33 70327 STUTTGART Tel: 0711/ 9561919 Fax: 0711/ 9561918 Stan: Tel: 0711/ 39101993; Tel: 0711/ 39121254 Fax: 0711/ 65227945

WAIBLINGEN Marienstr. 16 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 15 2 22 Fax: 07151/ 59 9 00 Stan: Lenzhalde 18 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 98 16 104

WUPPERTAL Am Deckershäuschen 94 42111 WUPPERTAL Tel: 0202/ 30 10 89 Fax: 0202/ 30 61 45

ITALIA

Iz HR: 0039 birati 0 od gradskog predbroja

RIM Collegio ”Antonianum“ Via Merulana 124 00185 ROMA Tel: 06/ 70 373 9 centrala Fax: 06/ 70 373 614 Fax: 06/ 70 373 716 06/ 70 373 726 Hrvatsko bratstvo

SLOVENIJA

Iz HR: 00386 ne birati 0 od gradskog predbroja

LJUBLJANA Prešernov trg 4 1000 LJUBLJANA Tel: 01/ 24 29 322 Fax: 01/ 24 29 323 Tel: 01/ 24 29 300 samostan

ENGLESKA

Iz HR: pozivni 0044

LONDON 17 Boutflower Road London, SW11 1RE, UK Tel/Fax: 0/ 207 2233 530

CANADA

Iz HR: pozivni 001

VANCOUVER 3105 E. 1st Avenue VANCOUVER - B. C., V5M 1B6 Tel: 604/ 253 2089 Fax: 604/ 254 5198

USA

Iz Hrvatske pozivni broj 001

SAN JOSE 901 Lincoln Avenue S. JOSÉ, California 95126 Tel: 408/ 279 0279 Fax: 408/ 292 5868

PROVINCIJSKE USTANOVE

PROVINCIJALAT SPLIT 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 348 182; Tajnik 098 778 090 Fax: 021/ 347 822 Tel: 021/ 362 649 Ekonom 095 9005878 Fax: 021/ 348 116 E mail: [email protected]

SJEMENIŠTE SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 824 400 Tel: 021/ 826 519 Ravnatelj

GIMNAZIJA SINJ 21230 SINJ Franj. klasične gimnazije 22 Tel/Fax: 021/ 821 809 tajništvo Tel: 021/ 825 009 zbornica

POSTULATURA IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 672-529 Fax: 021/ 671 070

NOVICIJAT VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 755 Fax: 022/ 775 732

KLERIKAT SPLIT 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700 021/ 541 702

“PLANINA I MORE“ 21300 MAKARSKAFranjevački put 1 Tel: 021/ 611 256

“PANIS VITAE” 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c

“KAČIĆ” 21230 SINJ Alojzija Stepinca 1 Tel: 021/ 70 70 71 Fax: 021/ 70 70 20

“MARIJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel/Fax: 021/ 348 184

“DOBRI OTAC ANTIĆ” 10000 ZAGREB, Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 466 00 31 Fax: 01/ 464 97 93

[email protected]“FRA RAFO KALINIĆ”

21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190

“SLUŽBA BOŽJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 541 722 021/ 308 301 [email protected]

OSTALE USTANOVE

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET Udružena ustanova splitske

metropolije i Franjevačke prov. Presv. Otkupitelja 21000 SPLIT Zrinsko Frankopanska 19 Tel/Fax: 021/ 386 144

FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA 21000 SPLIT

Poljudsko šetalište 4 Tel/Fax: 021/ 381 011

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

SAMOSTANI

21260 IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 841 178 Fax: 021/ 671 070

KARIN 23452 KARIN Tel: 023/ 687 613

KNIN 22300 KNIN Zvonimirova 46 Tel: 022/ 660 160 Fax: 022/ 660 046

MAKARSKA 21300 MAKARSKA Franjevač ki put 1 Tel:: 021/ 612 259 samostan Tel: 021/ 616 681 gvardijanat Fax: 021/ 616 681 Tel/fax: 021/ 611 416

OMIŠ 21310 OMIŠ Put Skalica 16 Tel: 021/861 083; 862 355 Fax: 021/862 400

SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 70 70 10 samostan Tel: 021/ 70 70 17 gvardijanat Fax: 021/ 70 70 20

SPLIT - DOBRI 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190 Fax: 021/ 344 988

SPLIT - TRSTENIK 21000 SPLIT Put iza Nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700, 541 725 Fax: 021/ 380 315

SUMARTIN 21426 SUMARTIN Fra Andrije Dorotića 1 Tel: 021/ 648 100

ŠIBENIK 22000 ŠIBENIK Kačićeva 11 Tel/fax: 022/ 217 020

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC 22000 ŠIBENIK Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 416, 775 700 Fax: 022/ 775 732

ZAGREB 10000 ZAGREB Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 46 60 030; Tel: 01/ 46 60 032 Fax: 01/ 46 60 555

ZAOSTROG 21334 ZAOSTROG Obala hrv. rodoljuba 36 Tel: 021/ 629 200 Tel/fax: 021/ 678 059

ŽIVOGOŠĆE Porat 137, 21329 IGRANE Tel: 021/ 627 104

ŽUPE

BAĆINA - Plina Stablina BAJAGIĆ

21241 Obrovac Sinjski Tel: 021/ 839 840

BANJEVCI Banjevci 167 23 422 Stankovci Tel: 023/ 632 025

BAST - BAŠKA VODA 21320 Baška Voda Tel: 021/ 620 353

BILICE 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 311 471 Mob: 098/ 447622

BLIZNA 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 897 222

BRIST 21 330 Gradac

Tel: 021/ 629 255BRISTIVICA

Domazeti 1, 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 898 030

BRŠTANOVO 21202 Lećevica Tel: 021/ 541 720

CRIVAC 21229 Crivac Tel: 021/ 810 077

ČISTA VELIKA 22214 Čista Velika Tel: 022/ 489 080

ČVRLJEVO 22323 Unešić Tel/fax: 022/ 875 093

DANILO 22205 Perković Tel: 022/ 779 581

DRAŠNICE - IgraneDRNIŠ

22320 Drniš Kardinala Utišinovića 14 Tel/fax: 022/ 886 137

DRVENIK - samostan ZaostrogDUBRAVA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Mob: 098/ 18 74 205; 022/312 662

DUBRAVICE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

GALA 21241 Obrovac/Sinjski Tel/fax: 021/ 839 999

GRAB 21242 Grab Tel: 021/ 828 064

GRAČAC Kneza Branimira 1 23440 Gračac Tel: 023/ 773 090

GRADAC Drniški 22322 Ružić Tel: 022/ 872 781

GRADAC n/m 21330 Gradac Tel: 021/ 697 588

HRVACE 21233 Hrvace Tel: 021/ 829 222

IGRANE 21329 Igrane Tel: 021/ 627 874

IMOTSKI - samostanKADINA GLAVICA

22320 Drniš Kard. Utišinovića 14 Tel: 022/ 887 820

KARIN - samostan KIJEVO

22310 Kijevo Tel/Fax: 022/ 681 015

KLJACI 22322 Ružić Tel: 022/ 874 111

KNIN - samostanKONJEVRATE

22221 Lozovac Tel: 022/ 778 855 Mob: 091/ 530 79 66

KOZICA 21274 Kozica Tel: 021/ 609 230

KRUŠEVO 23450 Obrovac Tel: 023/ 636 411

LEĆEVICA 21202 Lećevica Tel: 021/ 250 055

LIŠANE 23303 Lišane Ostrovičke Tel: 023/ 661 015

LOVINAC - Gračac LOVREĆ 21257 Lovreć Tel: 021/ 723 255

METKOVIĆ 20350 Metković Ante Gabrića 27 Tel/Fax: 020/ 681 818

MILJEVCI 22324 Drinovci/Miljevci Tel/Fax: 022/ 882 055

MIRLOVIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 869 800

NEVEST 22323 Unešić Tel: 022/ 860 829

OGORJE 21206 Ogorje Tel: 021/ 663 106

OTOK 21238 Otok Dalmatinski Tel/Fax: 021/ 834 144

PERKOVIĆ 22205 Perković Tel: 022/ 772 333

PIRAMATOVCI 22222 Skradin Tel: 022/ 767 605

PLINA - STABLINA 20340 Ploče, p.p. 59 Tel: 020/ 679 420

PODACA - samostan ZaostrogPODBABLJE

21262 Kamenmost Tel: 021/ 848 475

POTRAVLJE 21233 Hrvace Tel: 021/ 818 555

PRGOMET - LABIN 21201 Prgomet Tel: 021/ 340 190 021/ 340 216

PRIMORSKI DOLAC 21227 Primorski Dolac Tel: 021/ 899 390

PROLOŽAC 21264 Proložac Tel: 021/ 846 025

PROMINA 22303 Oklaj Tel: 022/ 881 306

PRUGOVO 21231 Klis Tel: 021/ 253 053

RADOŠIĆ - LećevicaRUNOVIĆI

21261 Runovići Tel: 021/ 849 000

RUPE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

SINJ - samostan Tel: 021/ 823 100; 707 041

SIVERIĆ 22321 Siverić Tel: 022/ 885 416

SLIVNO 21272 Slivno Tel/fax: 021/ 855 100

SPLIT - samostan Tel/Fax: 021/ 343 586

STANKOVCI 23422 Stankovci Tel: 023/ 380 071

STAŠEVICA 20345 Staševica Tel: 020/ 695 200

STUDENCI 21265 Studenci Tel/fax: 021/ 725 506 Tel: 021/ 725 487

SUMARTIN - samostanŠIBENIK - CRNICA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 312 679 Mob: 098/ 915 12 22

ŠIBENIK - METERIZE 22000 Šibenik Trg sv. Jeronima 1 Tel: 022/ 332 043 Mob: 098/ 933 09 55

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

ŠIBENIK - VAROŠ 22000 Šibenik Fra Stjepana Zlatovića 14 Tel: 022/ 212 577 Fax: 022/ 212 305

TUČEPI Podgradac 2 21325 Tučepi Tel: 021/ 623 251

TURJACI 21230 Sinj, p.p. 76 Tel: 021/ 836 100

UGLJANE 21243 Ugljane Tel: 021/ 813 001

UNEŠIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 860 800 Mob: 091/ 516 68 25

VELIKO BRDO 21300 Makarska Franjevački put 1 Tel: 021/ 612 259

VINJANI 21260 Imotski Tel: 021/ 841 791

VRGORAC Splitska 23, 21276 Vrgorac Tel: 021/ 674 212

VRLIKA 21236 Vrlika Tel/Fax: 021/ 827 200

VRPOLJE 22300 KNIN Tomislavova 172 Tel: 022/ 662 270

ZAGREB - samostan Tel/Fax: 01/466 05 55

ZAOSTROG - samostanZAVOJANE - KozicaZLOPOLJE - OgorjeZMIJAVCI

21266 Zmijavci Tel: 021/ 840 148

ŽIVOGOŠĆE - samostan

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

Documents

WWW - E-MAIL · 418 Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 6/2017. INOZEMNA PASTVA Vierzehnheiligen: Pastoralni skup o sakramentu bolesničkog pomazanja