WWF MEDPO „LIVING NERETVA“ PROJECT

PROCENA EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOG PROTOKA ZA RIJEKU VRBANJUPROTOKA ZA RIJEKU VRBANJU

ENVIRONMENTAL FLOW ASSESSMENT FOR RIVER VRBANJA

Prikaz bioloških podataka

Biological data review

Irena Zarić, dipl.biolog

Ekološke karakteristike istraživanog područja

Celokupni sliv rijeke Vrbanje nalazi se u zapadnom dijelu Bosne iHercegovine Kao najveća desna pritoka Vrbasa u njegovomsrednjem toku, Vrbanja je dugačka 85,3 km.Izvire pod planinom Vlašić, kod sela Šiprage , na visini od 1520metara. Teče pored Vrbanjca, Kotor Varoši, Zabrđa, Čelinca a ulivase u Vrbas pored Banja Luke, na visini 1356 metara niže od izvora.

Sliv Vrbanje zahvata područje koje se nalazi u umereno-kontinentalnoj zoni, a na osnovu karate ekoregija za rijeke i jezera,WFD (Aneks XI) i u zoni Dinarskog Zapadnog Balkana.

Srednji tok rijeke Vrbas, gde je i slivno područje Vrbanje,karakteriše zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Querceto-Carpinetum). Ovaj tip vegetacije pokriva znatne komplekse nabrežuljkastim, ravnim i blago nagnutim terenima. U njen florističkisastav ulaze: hrast kitnjak (Quercus petraea), obični grab (Carpinubetulus), poljski brijest (Ulmus carpinifolia), trešnje (Cerasusavium), klen (Acer campestre), gorski javor (Acer pseudoplatanus),srebrnolista lipa (Tilia argentea), velellisna lipa (Tilia platyphllos).Na malo nižim i vlažnim terenima ponekad se javlja i hrast lužnjak(Quercus robur), dok je cer (Quercus cerris) vrlo rijedak.

U ravničarskom dijelu srednjeg toka Vrbasa (prostor Banja Luke)zapažamo šume lužnjaka (Querceto-genistetum elatae), koje seprostiru na aluvijumu Vrbasa, Vrbanje i ostalih pritoka. To se možezaključiti na osnovu prirode staništa i po ostacima nekadašnješume. Rijetki su primerci hrasta lužnaka (Quercus robur), običnoggraba (Carpinus betulus), poljskog brijesta (Ulmus carpinifolia),klena (Acer campestris) i dr.

Neposredno uz obale Vrbasa i Vrbanje, u poplavnom područjurazvijene su galerijske šume vrbe i topole (Populeto-salicetum).razvijene su galerijske šume vrbe i topole (Populeto-salicetum).Ovde su stabla bijele, crne i sive topole (Salix fragilis), rakita (Salixpurpurea), bademaste vrbe (Salix triandra), brijest (Ulmus laevis),crna jova (Alnus glutinosa), bijela jova (Alnus incana), poljski jasen(Fraxinus angustifolia) i dr.

Prirodnu vegetaciju na ovom toku, koja nije pod šumom, čineprirodne livade i pašnjaci. Oranične površine su smještene nazaravnjenim područjima i blažim padinama. Područje oko Vrbanjekarakteriše poljoprivredna proizvodnja, dok se na visinskimdijelovima nalaze šumske zajednice.

Zagađenje rijeke (River polution)

U prilog poznavanju tipova i izvora zagađenja, pored industrijskih ispusta urijeku Vrbanju, moramo napomenuti i veliki uticaj naselja koji se nalaze nasamoj obali rijeke.

Značajno je opterećenje komunalnim vodama iz ovih naselja,napominjemo i uticaj ne-intenzivnog stočarstva u slivnom području rijeke.Uticaj zagađenja je posebno naglašen u periodu niskih voda.Uticaj zagađenja je posebno naglašen u periodu niskih voda.

Značajno je opretećenje mikroorganizmima fekalne kontaminacije, što semože videti iz rezultata mikrobioloških ispitivanja u periodu od 1972-1988 i2000-2008.

Odabir mesta za uzorkovanje

Odabir mesta za uzorkovanje

Rezultati istraživanja bioloških karakteristika rijeka i drugih vodenihekosistema umnogome zavise od analiziranih biljnih i životinjskihzajedenica u njima.

Uglavnom, sastav živog sveta u vodenim ekosistemima reflektujeuslove sredine koja ih okružuje, tako da su indikatori svih promenakoje proizilaze iz ljudskih aktivnosti i zagađenja.

Odabir mjesta za uzorkovanje, pored pravilnog uzorkovanjapredstavlja važan segment koji dalje vodi dobijanju reprezentanihuzoraka akvatičnih organizama, odnosno adekvatnoj procenibioloških parametara kvaliteta.

Na osnovu procene, zaključilo se da makrofite na rijeci Vrbanji nisuznačajna karakterisitka, zbog čega je akcent stavljen nauzorkovanje i analizu fitobentosa i makroinvertebrata.

Prikupljanje podataka Akvatična flora i fauna (Aquatic flora i fauna)

Prethodna istraživanja na rijeci Vrbanji obavljena su u okvirumonitorinag površinskih vodotoka u BiH i vršena su od straneHidrometeorološkog zavoda RBiH u Sarajevu. Rezultatiistraživanja dati su tekstu i prilogu 3 ovog izveštaja i u:

pojedinačnim izveštajima iz perioda 1972-1988 (FederalniHidrometeorološki zavod, Sarajevo),

pojedinačni izveštaji - Monitoring površinskih vodotoka uRepublici Srpskoj 2000 – 2008.god. (MinistrastvoRepublici Srpskoj 2000 – 2008.god. (Ministrastvopoljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske,Agencija za vode oblasnog riječnog sliva rijeke Save,Bijeljina).

EU Cards Regionalni program 2003, Pilot plan upravljanjaslivom rijeke Save- Karakterizacijski izveštaj za sliv rijekeVrbas, septembar 2007. (Ministrastvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, Agencija za vodeoblasnog riječnog sliva rijeke Save, Bijeljina).

Metodologija Dodatno uzorkovanje u okviru projekta MicrobiologyUzorkovanje za potrebe određivanja mikrobiološkog kvaliteta

ispitivanih profila obaveljeno je u tri serije terenskog rada.Uzimanje, transport i rukovanje uzorcima obavljeno u skladusa serijom standarda ISO 5667-2,3,4,6 i ISO 19 458 –Uzorkovanje za mikrobiološku analizu.

Ispitivani su ukupan broj koliformnih bakterija i broj koliformnihbakterija fekalnog porijekla prema metodi ISO 9308-2 –Određivanje koliformnih, termotolerantnih bakterija i E.coli –MPN metod/100ml.MPN metod/100ml.

PhytobentosNa rijeci Vrbanji obavljene su tri serije uzorkovanja fitobentosa.

Prvu seriju uzorkovanja karakteriše vrlo visok vodostaj na svimernim profilima (Šiprage, Obodnik, Vrbanja). Uzorci suprikupljeni samo sa dvije tačke uzorkovanja.

U drugoj i trećoj serji uzorkovanja koja je obavljena 28.04.2009. i08.05. 2009. vodostaj rijeke Vrbanje je bio adekvatan zaprikupljanje reprezentatvnog uzorka za analizu fitobentosa.Odabran je substrat odgovarajuće veličine u skladu sapreporukama ISO13946:2000 – Uzorkovanje i pre-tretmandijatomeja dna na rekama, i to duž čitavog poprečnog profila.

Makroinvertebrate (Macroinvertebrates) Uporedo sa uzorkovanjem za fizičko-hemijsku, mikrobiološku i

analizu fitobentosa, urađeno je i uzorkovanje zajednicemakroinvertebrata.

Usled vrlo visokog vodostaja na prvom uzorkovanju, urađenesu samo dve merne tačke (Šiprage i Obodnik), dok je napreostalim mjerenjima prikupljen uzorak sa svih profila.

Uzimanje uzorka makroinvertebrata obavljeno premapravilima i zahtevima ISO 7828:1985 – Uzorkovanjepravilima i zahtevima ISO 7828:1985 – Uzorkovanjemakroinvertebrata dna upotrebom ručne mreže.

Uzorak je odmah po dolasku u laboratoriju sortiran i obrađenu skladu sa zahtevima metode za obradu makroinvertebrata(Standard methods, 21st edition, 2005, 10500 A, C i D, APHA-WEF-AWWA). Identifikacija taksona obavljena premadostupnim ključevima za determinaciju

Rezultati Ekologija rijeka (River ecology)

Rasprostranjenost organskih vrsta, gustina njihovih populacija iprostorni raspored životnih zajednica u kojima se javljaju vrlo suneravnomerni. Uzrok tome su ne samo istorijski, nego isti tako iekološki faktori, čije kombinacije variraju od mjesta do mjesta.

Stanište je ekološki pojam i on je pre svega okarakterisanodređenom kombinacijom ekoloških faktora u čitavom svomprostranstvu., ali isto tako i većom ili manjom ravnomernošću uprostranstvu., ali isto tako i većom ili manjom ravnomernošću upogledu njihove veličine i ritma njihovih vremenskih kolebanja. Timese pojedini biotopu razlikuju jedan od drugog.

Oni se razlikuju i po tome što svaki od njih naseljava posebnakombinacija biljnih i životinjskih vrsta, posebnom životnomzajednicom kojoj odgovara kompleks životnih uslova ostvarenih unjemu.

U Bosni i Hercegovini, kao područje izražnog biološkogdiveziteta ne postoji lista ugroženih staništa. Stoga bi naosnovu Nacionalne klasifikacije staništa Republike Hrvatske,na rijeci Vrbanji možda mogli da izdvojimo sledeće tipovehabitata:

Gornji i srednji tokovi turbulentnih vodotoka kakva jeVrbanja na uzvodnim profilima (zona epiritrona imetaritrona)metaritrona)

Donji tokovi turbulentnih vodotoka, nizvodni profiliVrbanje prema ušću u Vrbas (zona hiporitrona)

U ravničarskom dijelu srednjeg toka Vrbasa (prostor BanjaLuke) zapažamo šume lužnjaka (Querceto-genistetum elatae),koje se prostiru na aluvijumu Vrbasa, Vrbanje i ostalih pritoka.

Neposredno uz obale Vrbasa i Vrbanje, u poplavnom područjurazvijene su galerijske šume vrbe i topole (Populeto-salicetum).

IhtiofaunaRibe su isključivo vodeni organizmi. Nezamenljiva su karika u

lancima ishrane vodenih ekosistema i jedan od najboljihpokazatelja stanja vodenih ekoistema.

Ribe kao organizmi zahtevaju određenu kombinaciju uslovasredine koja ih okružuje, tako da reaguju na promenutemperature vode, kretanje vode, brzinu toka, tip podloge,svetlost, koncentraciju soli, koncentraciju rastvorenih gasovasvetlost, koncentraciju soli, koncentraciju rastvorenih gasovau vodi.

Potrebe za određenom kombinacijom spoljašnjih faktora nisuuvek iste kod riba. Menjaju se sa uzrastom i aktivnošću.

Red Podred Familija Rod Vrsta

Clupeiformes Salmonoidei Salmonidae SalmoSalmo trutta m. fario – potočna pastrmkaRutilus pigus virgo,

Fauna slatkovodnih riba RS, odnosno BiH je vrlo interesnatnai bogata i nedovoljno proučena. Na prostoru celokupne RS iBiH, registrovano je i lovi se ukupno 9 vrsta salmonidnih i 49vrsta ciprinidnih vrsta riba.

RutilusRutilus pigus virgo,

plotica

LeuciscusLeuciscus cephalus,

klijenCypriniformes Cyprinoidei Cyprinidae

ChondrostomaChondrostoma nasus, škobalj

Perciformes Cottoidei Cottidae Cottus Cottus gobio

Na osnovu podataka dobijenih iz Karakterizacijskog izveštaja zarijeku Vrbas i podataka Ribolovačkih udruženja može se reći dasrednji tok rijeke Vrbas, odnosno slivno područje rijeke Vrbanjekarakteriše salmonoidni-ciprinidni sastav zajednice riba.

Planom za monitoring i projekat definisanja referentnih profila uRS u 2006.god. analiziran je sastav ribljeg fonda na uzvodnimprofilima rijeke Vrbanje.

U okviru salmonidnih vrsta izdvajamo potpočnu pastrmku(Sallmo trutta m.fario), dok ciprinide predstavljaju: peš (Cottusgobio), škobalj (Chondrostoma nasus), klijen (Leuciscuscephalus), mrena (Barbus barbus), plotica (Rutilus pigus virgo).

Navedene vrste borave na područjima sa kamenitim dnom gdjeima virova i brzaka sa čistom i bistrom vodom koja je bogatakiseonikom.

FAMILIJA SALMONIDAE - PASTRMKE

POTOČNA PASTRMKA (SALMO TRUTTA M. FARIO, LINNAEUS, 1978.)Potočna pastrmka je slatkovodna, potočna formamorske pastrmke Salmo trutta. Potočnapastrmka naseljava planinske vodotoke (potoke,rječice, i, mnogo rjeđe, rijeke), koje odlikujehladna, bistra i čista voda bogata kiseonikom i saslabo izraženim oscilacijama temperature.Naseljava dijelove potoka - rijeka pri dnu i velikevirove na teško pristupačnim terenima.

Kod potočne pastrmke je u doba mrijesta (novembar, decembar, a rjeđe oktobar ilijanuar). Ikra se odlaže na kamenitom dnu, sa brzim tokom vode.

Ova vrsta se u periodu mrijesta karakterizira tzv. mrijesnim migracijama kada jedinke izdonjih dijelova (nizvodnijih) ili akumulacionih jezera (kad imaju slobodan prolaz) kreću uanadromne migracije do mjesta bliže izvorištima. Mrijeste se na pogodnom pjeskovito-šljunkovitom ili kamenitom dnu sa izraženim strujanjem vode, tj. brzim tokom rijeke.

Ženke odlažu ikru na dubini vode od oko 0,5 m. Nakon završenog mriješćenja ribemigriraju nizvodno (katadromne migracije) na mjesta svog obitavanja.Potočna pastrmka se hrani faunom dna tekućice, u prvom redu larvama raznih vrstainsekata i predstavnicima ostalih skupina vodenih beskičmenjaka, manjim ribama pa čak ivlastitom mlađi.

FAMILIJA CIPRINIDAE -ŠARANI

PLOTICA (RUTILUS PIGUS VIRGO, HECKEL, 1952)

Voli brzo tekuće, čiste vode bogate zelenim biljem, gdje živi u većim jatima.Jata su nerijetko pomješana sa jatima škobalja. Često se zadržava pri površinivode. Izuzetak su kamene obale sa kojih pase alge. Hrani se biljnom hranom,insektima, larvama i crvićima.

KLIJEN (LEUCISCUS CEPHALUS, CEPHALUS, LINNAEUS, 1758.)

Uprkos klijenovoj velikoj sposobnostiprilagođavanja, on ipak najradije naseljavaprilagođavanja, on ipak najradije naseljavatekuće vode sa tvrdom podlogom, gde odlažeikru. Klijen se hrani i životinjskom i biljnomhranom. Hrane se zooplanktonom i vodenimbiljkama (rani stadijumi razvića) insektima, sitnimrakovima, žabama.

PEŠ (COTTUS GOBIO) Peš je srodnik čikovima, pa i dijeli isto stanište sa kamenim čikovom. Najviše voli brzo tekuće vode u kojima se krije iza kamenja, u gustoj travi dna ili u korjenju priobalnog bilja. Hrani se krupnijim insektima i njihovim larvama kao i raznim riječnim račićima.

ŠKOBALJ (CHONDROSTOMA NASUS, LINNAEUS, 1758)

Škobalj je riba koja se kreće u velikim jatima i hrani sealgama i muljem koje skida sa krupnog šljunka..Naseljava brze vode u kojima živi sa mrenom, klenom iploticom, obično sa peščanim i kamenitim dnom.Mrijesti se u plitkim kamenitim mestima. U ishraniškobalja rijeke Vrbanje najbrojniji elementi suChironomidae (0,3-45%), zatim Oligochaeta (22,82%) iGastropoda (15-86%)(O.Šenk, M.Aganović, 1968)

MRENA (BARBUS BARBUS BARBUS, LINNAEUS, 1758)Najradije se nalazi u glavnom toku rijeke, tamo gdje je dno od kamena. Tipično naseljava više i srednje tokove rijeka. Mrijesti se od maja do jula u bistroj i hladnoj vodu bogatoj kiseonikom. Ono što je karakteristično za mrenu je da u tom periodu migrira u salmonidne vode i da se u njima hrani insektima koje pronalazi na dnu ispod kamenja.

MAKROINVERTEBRATE

Bentosni makroinvertebrati (ili beskičmenjaci dna) predstavljajuživotinje koje naseljavaju sediment, odnosno žive na ili u drugimsupstratima dna slatkovodnih ekosistema.Većina vodenih staništa, naročito tekućice i vodotoci sazadovoljavajućim kvalitetom vode i stanja supstrata (dna),omogućavaju različitost zajednica beskičmenjaka dna, u kojima jeumereno uravnotežen raspored vrsta u okviru ukupnog broja prisutnihindividua.individua.Faktori sredine koji utiču na rast i razvoj makroinvertebrata potoka irijeka su svakako ph, tip susbstrata, temperatura vode, količinarastvorenog kiseonika, soli.

Promene u hidrološkom režimi rijeke utiče na mekroinvetrebrate narazličite načine. Glavni je uticaj na promene staništa zbog smanjenjačestine i inteziteta poplava, promjene brzine vode, smanjenje veličinestaništa, erozije materijala, smanjenje sadržaja kiseonika usedimentima i razni faktori koji utiču na promenu temperature vazduha ivode.

Na osnovu podataka iz prethodnih godina istraživanja faune dna možemozaključiti da se kvalitet vode kretao u granicama II klase, odnosno beta-mezosaprobne zone.

Osnovu zajednice činili su predstavnici Turbellaria, Mollusca (Gastropoda,Bivalvia), Annelida (Oligochaeta, Hirudinea), Arthropoda (Crustacea, Insecta(Trichoptera, Ephemeroptera, Plecoptera, Odonata, Coleoptera, Diptera,Hemiptera).

Kao dominantne vrste u okviru Gastropoda izdvajaju se: Amphimellaniaholandri, Bytinia tentacula, Theodoxus danubialis.holandri, Bytinia tentacula, Theodoxus danubialis.Bivalvia: Pisidium sp.;Oligochaeta Pristina sp., Stylodrilus sp., Stylaris lacustrisHirudinea: Herpobdella octaculataCrustacea: Gammarus sp. Gammarus fossarumTrichoptera: Hydropsichae sp., Hydopsichae angustipennisEphemeroptera: rod Baetis, Pothamanthus luteus, Rhytrogena semicolorataPlecoptera: Lacutra sp.Odonata: rod GomphusDiptera: Simmulium sp., Chironomus sp.

Vrednosti za indeks saprobnosti na osnovu faune dna istraživanja 1971-2008.god.

Tabela Izračunati indeks saprobnosti „S“ (Pantle-Buck, 1955) na osnovu sastava i

Godina istraživanja

1971 1972 1973 1974 1975 1976 1977 1978 1979 1980 1981 1982 1983 1984 2007 2008

Indeks Saprobnosti

„S“1.70 1.90 2.00 2.20 1.80 1.80 2.00 1.90 1.90 2.00 2.12 2.14 2.14 1.95 2.11 1.93

Tabela Izračunati indeks saprobnosti „S“ (Pantle-Buck, 1955) na osnovu sastava i relativne brojnosti grupa makroinvertebrata na rijeci Vrbanji, april-amj 2009.

Profil/datum 01.04.2009. 28.04.2009. 08.05.21009.Vrbanja-Vr1, Šiprage

1.93 1.70 1.91

Vrbanja, Vr-2, Obodnik

1.74 1.85 1.83

Vrbanja, Vr-3 - 2.1 2.2

Vrbanja, Vr1 – profil Šiprage

S obzirom da ovaj deo Vrbanje predstavlja gornje tokove rijeke zakoje je karakterističan turbulentan i nepravilan protok, malednevne i godišnje varijacije temperature, a podloga jestijenovita, sastavljena od krupnijeg kamenja i šljunka u nižimdelovima, zajednicu makroinvertebrata na ovom profilu čine:

Mollusca (Gastropoda),Mollusca (Gastropoda),Annelida (Oligochaeta),Arthropoda (Crustacea, Insecta(Trichoptera, Ephemeroptera, Plecoptera, Coleoptera, Diptera).Kao dominantne izdvajamo: Bythinia tentacula(Gastropoda), Hydropsichae sp., Sericostomapersonatum, Rhyacophilla sp. (Trichoiptera), Chironomussp.(Diptera).

Dijagram Procentualna zastupljenost karakterističnih grupa makroinvertebrata na rijeci Vrbanji, profil Šiprage, april-maj 2009.god.

Coleoptera; 1; 3%

Plecoptera; 4; 13%

Ephemeroptera; 11; 38%

Oligochaeta; 1; 3%

Trichoptera; 9; 30%

Gastropoda; 1; 3%

Diptera; 2; 7%

Crustacea; 1; 3%

Ostali; 7; 23%

Oligochaeta Gastropoda Crustacea Trichoptera Ephemeroptera Plecoptera Coleoptera Diptera

Vrbanja, Vr2 – profil Obodnik

Analiza uzoraka makroinvertebrata pokazuje sledeći sastav zajdenice bentosnih organizama: Mollusca (Gastropoda), Annelida (Hirudinea, Oligochaeta), Arthropoda (Insecta (Trichoptera, Ephemeroptera, Plecoptera, Diptera).

Dominiraju predstavnici Gastropoda, Trichoptera i Ephemeroptera.Zapažen je značajan antropogeni uticaj, tj. zagađenje čvrstimotpadom, koje potiče od okolnih naselja na Vrbanji.otpadom, koje potiče od okolnih naselja na Vrbanji.

Dijagram Procentualna zastupljenost karakterističnih grupa makroinvertebrata na rijeci Vrbanji, profil Obodnik, april-maj 2009.god.

Ostali; 9; 53%

Ephemeroptera; 5; 29%

Trichoptera; 5; 29%

Ostali; 9; 53%

Gastropoda; 1; 6%

Hirudinea; 1; 6%Oligochaeta; 1; 6%

Diptera; 2; 12%

Plecoptera; 2; 12%

Oligochaeta Hirudinea Gastropoda Trichoptera Ephemeroptera Plecoptera Diptera

Vrbanja – V3 – ušće

Ovaj profil je bio deo monitoringa površinskih vodotoka i uistraživanjima pre rata. Najveći dio podataka koji se tičimakroinvertebrata odnosi se na ovaj profil, gde je postojao ilimnigraf.Analizom uzoraka koje smo sakupili na ovom profilu u periodiapril- maj 2009. Možemo zaključiti da se zajednicamakroinvertebrata sastoji od Mollusca (Gastropoda),Arthropoda (Insecta (Trichoptera, Ephemeroptera, Plecoptera,Arthropoda (Insecta (Trichoptera, Ephemeroptera, Plecoptera,Odonata, Coleoptera Diptera).Dominiraju predstavnici Gastropoda (Amphimellania holandri) iHidropsichae sp. (Trichoptera).

Dijagram Procentualna zastupljenost karakterističnih grupa makroinvertebrata na rijeci Vrbanji, profil Vr3, april-maj 2009.god.

Odonata; 1; 6%

Coeloptera; 1; 6%

Ephemeroptera; 5; 27%

Diptera; 5; 28%

Gastropoda; 2; 11%

Trichoptera; 4; 22%

Ostali; 6; 33%

Gastropoda Trichoptera Ephemeroptera Odonata Coeloptera Diptera

Identifikacija instream ekoloških vrijednosti i druge vrednosti rijeke

Rijeka Vrbanja ne spada u zaštićena područja Republike Srpske, ali posedujeodređene ekološke vrijednosti koje nameću potrebu zaštite i očuvanja. Svipodaci koji vode ka boljem poznavanju ekologije rijeke doprinose boljojproceni svih uticaja koje bi promjena protoka, odnosno promena ekološkogstatusa mogla da ima.Izdvajamo karakterističnu floru i faunu okolnog područja.Makroinvertebrate Mollusca (Gastropoda - Bythinia tentaculata,Amphimelania hollandri), Annelida (Oligochaeta - Eiseniella tetraedra,Hirudinea - Erpobdella octoculata), Arthropoda (Crustacea (Gammarus sp.),Insecta (Trichoptera – Hydropsichae sp., Ephemeroptera – Baetis sp.,Insecta (Trichoptera – Hydropsichae sp., Ephemeroptera – Baetis sp.,Rhitrogena sp., Plecoptera (Perla sp. Perla bipunctata), Odonata (rodGomphus, Coleoptera, Diptera – Chironomus sp.).Ribe: u okviru salmonidnih vrsta izdvajamo potpočnu pastrmku (Sallmo truttam.fario), dok ciprinide predstavljaju: peš (Cottus gobio), škobalj(Chondrostoma nasus), klijen (Leuciscus cephalus), mrena (Barbus barbus),plotica (Rutilus pigus virgo).

Druge vrijednosti na Vrbanji: istorijski aspekt, rekreacija, kupanje, ribarenje –SRD “Čelinac” iz Čelinca, koji doprinose očuvanju rijeke. Međunarodna idržavna takmičenja u sportskom ribolovu.Posebne landscape vrijednosti.

Kritični parametri vezani za ekološke vrijednosti rijeke Vrbanje

Promenljivost protoka: svaka rijeka poseduje karakterističan režim protokakoji obezbeđuje opstanak svih akvatičnih zajednica u njoj i oko nje (plavnazona). Rijeka Vrbanja ima malu plavnu zonu, nema močvarnih dijelova, jer jepo prirodi brza tekućica. Karakteristično je usečnog korita, ali svejednoposeduje jedinstvenu kombinaciju biljnih i životinjskih vrsta koje su važne zaovo područje.Kvalitet vode: Prema podacima, postoji značajan uticaj niskih voda nakvalitet vode sa aspekta mikrobioloških parametara analize. U 2007. I 2008.profil Vr-3 je po svim paametrima i ciklusima ispitivanja bio u lošoj IV,odnosno V kategoriji vodotoka. Ovo se mora uzeti u obzir imajući u vodu daodnosno V kategoriji vodotoka. Ovo se mora uzeti u obzir imajući u vodu dase velika količina komunalnih voda iz domaćinstava ispušta u Vrbanju.Temperatura, količina raastvorenih gasova, prisutnost nutrijenata (P, N),teški metali.

Zahtjevi habitata: podrazumjeva hidraulička svojstva staništa (poprečnipresek, prosečnu brzinu vode, prosečnu dubinu vode od minimum 0.3 m(kritična vrijednost za ribe), brzina vode (kritična vijednost za ciljaneorganizme).

Flora i fauna karakteristična za staništa gornjih i srednjih tokova brzih rijeka.

ZAKLJUČAKU cilju bolje procene uticaja promena karakterisitika sredine,predlaže se dalje praćenje sastava i stanja ekosistema.

To podrazumjeva, dodatno prikupljanje podataka od rijeci Vrbanji,posebno o sanitarnom i drugim vrstama zagađenja, sastavuodabranih grupa akvatične flore i faune (fitobentos,makroinvertebrate, ribe), njihovu zavisnost od fizičko-hemijskih,makroinvertebrate, ribe), njihovu zavisnost od fizičko-hemijskih,hidromorfoloških parametara.

Vrbanja Šiprage, april 2009.

Vrbanja Obodnik april 2009.

Vrbanja Obodnik 28.04.2009.

Vrbanja, profil Vrbanja 28.04.2009.

HVALA NA PAŽNJI