Wolfgang Spiller U CRIJEVU VREBA SMRT

Napomena: prouavanja i rezultati o primjenama u ovoj knjizi bili su briljivo ispitani i prikazani po najboljem znanju i savjesti. Sve informacije nikako ne nadomjetaju meutim savjet i pomo lijenika ili ljeitelja bez visokokolske strune naobrazbe.

WOLFGANG SPILLER

U CRIJEVU VREBA SMRT

SADRAJ

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU UVOD - ZDRAVO JE CRIJEVO NAJBOLJA ZATITA CJELOKUPNA ZDRAVLJA CRIJEVO - ORGAN I NJEGOVE FUNKCIJE...

Putovi hrane Inteligencija crijeva Mozak u trbuhu Nain rada malog mozga u crijevu Enteralni ivani sustav kao klju za lijeenje poremeene probavne djelatnosti Zatita od utjecaja okolia Obrambene tvari u majinu mlijeku Zatita od crijevnih problema i alergija Znaenje crijevne flore Razvoj mikroflore naeg probavnog sustava . . Eubioza i disbioza Zadatak intestinalne flore Metabolika aktivnost crijevne flore Sinteza vitamina Detoksikacija Normalan nalaz i patoloki nalaz Znaenje pH - vrijednosti za crijevnu floru . .

5

. 9

11 15 16 21 24 26

28 29 31 32 33 34 42 47 49 50 51 52 55

CRIJEVO - POREMEAJ I OBOLJENJA TOG ORGANA

Intestinalna autointoksikacija -kad crijevo truje ovjeka Overgrowth - sindrom - kad bakterije putuju . . Naseljavanje stranih bakterija -kad se zdrava crijevna flora mora boriti Mikoze - kad gljivice nanose tetu organizmu . . Bolesti koje su povezane s poremeajem crijeva. Kronine infekcije - Alergije - Reuma - garavica - Helicobacter - opasan podstanar? - Zaepljenje - kad vie nita ne ide - Nadimanja - kad se ini da e se

trbuh raspuknuti - Proljev: kad pobjegne u gae - Kad boli trbuh Kad je crijevo ozbiljno bolesno Celijakija ili sprue - Divertikuloza ili divertikulitis - Morbus Crohn - Colitis ulcerosa - Crijevni polipi - Rak crijeva

6

METODE PREGLEDA 133 Program postavljanja dijagnoze crijeva 133 Objanjenja o mikrobiolokim ispitivanjima stolice 134 Utvrivanje organskih funkcionalnih poremeaja Elektroakupunkturom prema Vollu 138 Bioenergetska - biometrika dijagnoza krvi . . 140 Test nepodnoljivosti ivenih namirnica . . . . 146

TERAPIJA 150 Probiotika terapija - zato trebamo zdravu crijevnu floru 150 Nespecifini oblik probiotike terapije orijentiran na sredinu u crijevu 153 Nespecifino limfatiki orijentiran oblik probiotike terapije 154 Nespecifino - imunoloki oblik probiotike terapije 155 Specifino - bakterijski orjentirani oblik probiotike terapije 156 Terapija nosidima 157 Dodatne mjere u sklopu probiotike terapije . . 158 Enzimska terapija 158 - Hipoaciditet i hiperac iditet 159 - Imunostimulacija 160 - Aktiviranje metabolizma 161 - ienje crijeva kolono - hidroterapijom . . . 162

7

59

60 62

64 67 76 76 80 85 89 91 96

102 110 113 114 115 116 118 120 121 125

- Obnova sluznice - Mikroimunoterapija - Terapija vitalnim tvarima Koncept cjelovita zdravlja crijeva:

tjedan sanacije crijeva

POGOVOR

DODATAK

Adrese za daljnje informiranje Rjenik strunih pojmova O autoru Daljnja literatura

8

P R E D G O V O R PRVOM IZDANJU

Budui da sam ve dugo ekalo na knjigu poput ove, osobito me raduje da sada mogu napisati predgovor za nju. Gospodinu Spilleru uspjelo je uzorno prikazati za nae zdravlje nadasve vanu temu zdravlja crijeva, uzimajui u obzir sve bitne aspekte, tako daje ova knjiga riznica znanja za lijenike i ostale terapeute koji djeluju na podruju zdravlja, a istodobno je razumljiva za zainteresirane laike.

Iz svoga dugogodinja djelovanja kao lijenice za prirodno lijeenje znam da jo jedva ima zdravih ljudi. Nunije preduvjet za stvarno zdravlje zdravo crijevo, jer je ono odgovorno za oko sedamdeset posto naeg imunolokog sustava. Toj se temi dosada u kolskoj medicini poklanjalo premalo panje; i praktino se uope nije uzimala u obzir injenica daje prehrana od osnovnog znaenja za stanje crijeva.

A tako je oito da utjecaji dananjeg okolia - bio to na uurbani nain ivota, pogubne prehrambene navike s negativno promijenjenim, umjetno aromati-ziranim ivenim namirnicama, koje su k tomu tretirane kemikalijama ili zraenjem - ine zdravlje gotovo nedostinim idealom.

9

. . 164 . 166

. . 168

. . 170

. . 173

, . 176 . . 176 , . 178

. 184

. 185

Osnovni je preduvjet za zdravlje mojih pacijenata uvaavanje tih meusobnih povezanosti. Zbog toga je za mene odravanje zdravlja crijeva ili njegovo pravodobno i uinkovito lijeenje bilo od poetka moje djelatnosti kao lijenice vana tema kojoj sam se rano mogla posvetiti, jer sam uila od ljeitelja prirodnim metodama koji su bili iskusni na tom podruju.

Moram rei da o toj temi postoji jo daleko premalo sadrajno uvjerljive literature koja bi mogla - i na kolskomedicinskom podruju - iriti to znanje. Ova e knjiga sigurno pridonijeti tome da se popuni ta praznina, to vie to lijenici i terapeuti mogu u njoj nai veoma korisne i dobro primjenjive terapijske prijedloge.

Ono to me osobito raduje i to smatram neizmjerno vanim, to je da gospodin Spiller pripisuje tako veliko znaenje prehrani, koja bi se to veim dijelom trebala sastojati od bioloki uzgojene prijesne hrane. Bez tog temelja ne moe se nikada postii pravo zdravlje crijeva i time najbolje mogue zdravstveno stanje.

Tako mi na kraju ovog predgovora ostaje jo samo elja da ovu knjigu proita mnogo ljudi: ona daje vaan doprinos odgovorima na bitna zdravstvena pitanja.

Dr. med. Petra Bracht Frankfurt, sijenja 1993.

10

UVOD - Zdravo je crijevo najbolja zatita cjelokupnog zdravlja

Priroena je inteligencija ljudskog tijela najvii i najuzvieniji veleum; u njoj se odraava mudrost svemira.

U svakom ljudskom tijelu postoji ljekarna, a ta je ljekarna sposobna proizvesti udotvorne lijekove: sredstva za umirenje, sredstva za spavanje, supstancije za jaanje imunolokog sustava i lijekove protiv raka. Moramo samo dati mogunost toj inteligenciji da to ini."

Dr. med. Jean-Paul Pianta

Probavni su problemi u naem vremenu est razlog da se posjeti lijenika. Bilo da se radi o neugodnu i mrsku nadimanju, garavici ili proljevu ili kroninu zaepljenju, osjeaju teine u elucu ili nepodnolji-vosti hrane, oni se danas u ljudi mnogo ee javljaju. Ali tko misli da ti problemi mue samo ljude dananjeg vremena, taj se vara. Ve su Perzijanci, Indijci

11

i Egipani starih civilizacija izvjeivali o probavnim smetnjama i njihovim posljedicama. Da bi se od toga zatitili ili lijeili, sluili su se napravama za klistiran-je i probranim ajevima od ljekovita bilja. Zamisao da se crijevo redovito proiava nije dakle nova. Ljudi su ve u ono doba znali kakva vana imbenika predstavlja zdravo crijevo za zdravije i za dobro osjeanje. Crijevo koje je zagaeno tetnim tvarima moe biti uzrok mnogih tegoba. Danas se govori o naelu uzrona lanca, na ijem se poetku nalazi loa funkcija crijeva. Povezanosti izmeu zagaena crijeva i bolesti mogu se prepoznati poevi od neiste koe do raka dojke. Suvremena znanost mikrobiologije i iskustveno znanje prirodne medicine otkrivaju i dokazuju uvijek iznova te povezanosti. Tako je dakle zdravo crijevo najbolja zatita od bolesti.

Tegobe pacijenata s funkcionalnim crijevnim poremeajima (mogue i vie navoda) 1

promjena psihe / ponaanja 83% srane tegobe 3 5 % problemi s oima, uima, nosom 64% trbuni simptomi 81%

1 Izvor: Studie des Laboros Dr. Bayer, Stuttgart

12

problemi s glavom 80% nepodnosivost ivenih namirnica 58% neotpornost na infekcije 26% tegobe u podruju trbuha 48% slaba otpornost 68% problemi s koom 80%

Mnoge bi se bolesti mogle izlijeiti ili ak sprijeiti kad bi se pridavala vea vrijednost dobroj probavi. Ostanu li predugo u probavnom traktu tvari koje se trebaju izluiti, nastaju procesi vrenja i truljenja koji mogu imati kratkotrajni ili dugotrajni tetni utjecaj na zdravlje. Poremeti se crijevna flora, uzronici bolesti i crijevni otrovi mogu dospjeti u krvotok, itavu je organu crijevu nanijeta teta i oslabljena njegova obrambena funkcija. Posljedice toga mogu biti: gubitak vitalnosti, umor, depresije, ali i infekcije, upale, reuma, kone bolesti, alergije i migrene. Svi ti simptomi mogu biti povezani s nepravilnim radom crijeva. Zato pod lijeenjem uzroka pri tim simptomima i tegobama shvaam u prvom redu saniranje crijeva njihovim ienjem i detoksikacijom odnosno odstranjivanjem otrova, poslije ega moe tada slijediti obnova crijevne flore, sluznice crijeva i poboljanje enzimske probavne funkcije.

13

U kojoj se mjeri upravo sastav crijevne flore moe opisati kao normalan" ili bolestan", o tome se razilaze miljenja ak i u strunim krugovima. To mi je postalo osobito jasnim pri pripremnim radovima za ovu knjigu. Naao sam mnogo oprenih miljenja, razliite definicije i veliki broj teorija o lijeenju crijeva i odravanju njegova zdravlja, tako da je po mome miljenju krajnje vrijeme da se sredi obilje tog materijala i ovom knjigom stvori osnova koja moe biti pomo kako terapeutima tako i laicima. Kako bi zainteresirani dobili pristup pojmovima koji bi svakako mogao biti od koristi i pri itanju daljnje strune literature na tu temu.

14

Crijevo - organ i njegove funkcije

Prije nego to emo se posvetiti pravoj temi bakterijske flore u ljudskom crijevu", moramo se radi boljeg razumijevanja pozabaviti cjelokupnim probav-nim sustavom. Potrebno je poblie razmotriti upravo funkcije pojedinanih dijelova tog sloenog sustava i njihove odnose prema mikroflori, jer se inae nee moi nikada potrebno razumjeti pojmovi poput eubio-ze (zdrave crijevne flore), disbioze (bolesne crijevne flore) i simbiozna djelovanja. Postoji dovoljno primjera koji jasno pokazuju da za disbakteriju crijeva (bolesnu crijevnu floru) moe biti odgovorna loa odnosno nepravilna funkcija jetreno-unog sastava ili guterae ili eluca.

Probavni trakt poinje od eluca iz kojeg izlazi prvi dio crijeva, a crijevo zavrava anusom odnosno marom. To je sustav duljine ca. 9-11 m i ukupne povrine od oko 400 kvadratnih metara, golem organski sustav s glavnim zadatkom da hranjive tvari primljene s hranom razlae, usvaja i iskoritava, kako bi se dobila energija potrebna za ivot. Ta tvornica razgradnje sa svim svojim pomagaima i pomagaima pomaga-

15

a, osobito crijevnom florom, predstavlja na taj nain jedinstveni sustav. Pojedini e njegovi dijelovi biti prikazani na sljedeim stranama (vidi i crte na 20. strani).

Putovi hrane

Pratite jabuku na njezinu putu kroz probavni sustav. Ona prevali pritom udaljenost od oko 6,5 metara, da bi se na posljetku iskrcala na mirnom mjestacu" (u zahodu). Povrina probavna sustava iznosi oko 400 kvadratnih metara. Ona je dakle veliine gotovo kao nogometno igralite.

Prva je postaja jabuke u usnoj upljini: ona sadri zube, jezik, pljuvane lijezde ili slinovnice i limfni sustav. Zubi i jezik slue za usitnjavanje hrane, slinovnice za enzimsku razgradnju, a limfni sustav za filtriranje mikrobnih bjelanevina. Jabuka se tamo samo kratko zadrava. Tamo se jabuka zaslini odnosno pomijea sa sokom slinovnica koje dnevno proizvedu 1 do 2 litre sline to sadri prije svega enzime, elektrolite, bikarbonat i imunoloke tvari (imunoglobin A).

2 Napomena: nogometno je igralite veliine 105 m x 70 m. U usporedbi s tim imaju plua kontaktnu povrinu ca. 100 m2, koa ca. 2 m2.

16

Koliina sline ovisna je o izgledu hrane, njezinu mirisu, i naravno o teku. Ve prireena jela ugodna mirisa potiu pojaano nakupljanje sline u ustima. Tko temeljito provae i snano zaslini hranu, uinio je ve dobar posao pripreme za probavu u elucu i crijevu i uinio dobru uslugu svom eluano-crijevnom traktu. Briljivo provakana hrana lake se probavlja i bolje rastvara.

Kad se jabuka proguta, klizne pravo kroz jednjak, prije nego to dospije u eludac. Jednjak (ezofagus) ima duljinu od ca. 25 centimetara i predstavlja miinu cijev prekrivenu sluznicom. On slui za prijenos smjese usitnjene hrane do eluca.

Sljedea je postaja jabuke eludac. To je organ koji prethodi pravom probavnom traktu; on sakuplja u sebi smjesu usitnjene pojedene hrane i stvara posebni probavni sok: dvije litre solne kiseline dnevno, pomijeane s enzimima. eluani je sok dakle kiseo. Njegova pH - vrijednost iznosi izmeu 1,2 i 2. Time predstavlja eludac kiselinsku branu za mikroorganizme i neka je vrsta kemijskog unitavatelja gotovo svih uljeza. eludac po pravilu prerauje odnosno probavlja pet sati smjesu usitnjene pojedene hrane. On za to proizvodi pepsin (enzim koji pomae probavi bjelanevina), solnu kiselinu, sluz i intrinzini faktor, bez kojega se ne moe primati i iskoritavati vitamin Bi 2 . U elucu se dakle hrana uini slobodnom od klica bo-

17

lesti i dalje razgrauje. Dok se u usnoj upljini dogaa pretprobava ugljikohidrata, u elucu se razgrauje bjelanevina. Od one jabuke nije vie mnogo ostalo. eluani mii vratar puta uvijek hranu samo malo pomalo da prijee u tanko crijevo.

Fino usklaenim pokretima probave odlazi ona dalje kroz tanko crijevo duljine pet metara, koje je razdijeljeno u tri dijela: dvanaesnik - tato crijevo -vito crijevo (duodenum - jejunum - ileum). Vrijeme prolaska kroz tanko crijevo iznosi samo nekoliko sati. Tanko je crijevo glavno pretovarno mjesto primljenih hranjivih tvari. Njegova je unutarnja povrina opremljena s vie prijenosnih sustava i specijalizirana za to da hranjive tvari propusti u tijelo. Pri tome pomae nekoliko probavnih sokova: pola litre ui 3 koja osobito razgrauje masti, oko dvije litre soka guterae4

koji sadri nebrojene enzime za razgradnju spojeva eera i bjelanevina, te dvije litre soka tankog crijeva koji se uglavnom brine za neutralizaciju eluane sol-ne kiseline. Sve to skupa razgrauje hranu u tankom

3 u (probavni sekret to se kroz uni izvodni kanal izluuje u tanko crijevo) nosi u sebi kao vaan sastavni dio unu kiselinu, osim toga uno bojilo i male koliine kolesterola.

4 Sok probavne lijezde guterae ili pankreasa (koji se kroz glavnu izvodnu cijev izlijeva u tanko crijevo) sadri izmeu ostaloga enzime koji razgrauju bjelanevine, masti i ugljikohidrate, te enzime koji razgrauju nukleinsku kiselinu.

18

crijevu u niskomolekularne supstancije, da bi one zatim pomou crijevnih resica mogle biti unijete u krvotok i limfni put.

Probavni sustav proizvodi prema tome osam litara tekuine dnevno, plus oko dvije litre to ih unesete jedenjem i pijenjem. To ini zajedno deset litara tekuine dnevno u trbuhu, od kojih meutim jo samo pola litre dospije u posljednju postaju, debelo crijevo.

Kad su zavreni bitni tijekovi probave, prispije sada ve prilino neprepoznatljiva jabuka u debelo crijevo. Tamo se ostatak, prije svega neprobavljive vlaknaste tvari, dalje zgunjava i uz davanje vode tijelu priprema za izluivanje iz tijela, da bi nakon 12-24 sata nestao u vodenom vrtlogu zahodske koljke. I debelo je crijevo podijeljeno u nekoliko dijelova: slijepo crijevo - uzlazno debelo crijevo - popreno debelo crijevo - silazno debelo crijevo - zadnje crijevo (Coe-cum - colon ascendens - colon descendens - rectum).

19

P r o b a v n i s o k o v i Inteligencija crijeva

Da bi na organizam iskoristio primljenu harnu i titio se od moguih prodiruih uzronika bolesti i stranih bjelanevina, slui se svojim inteligentnim organskim sustavima.

Smrt vreba u crijevu" ili Crijevo, izvor tvoje ivotne snage" ili Na mozak je u trbuhu", tri su citata koji s razliitih gledita istiu znaenje crijeva i tvari to ih ono sadri. Smrt vreba u crijevu zato to nepovoljne biokemijske reakcije stvaraju veliki broj veoma otrovnih supstancija koje mogu znatno opteretiti jetru i cjelokupni organizam. Prvi citat potjee od jednog ljeitelja empiriara od prije vie od 100 godina, koji je ve tada spoznao da su mnoge bolesti povezane s bolesnim" crijevom. Zaepljenje, proljevi, upale, irevi, divertikuli (zaobljene izboine u crijevu), slabost enzima, loa probava, smanjena peristaltika (gibanje) crijeva i disbioze sve do gljivina oboljenja, to su smetnje koje mogu same po sebi nanijeti takvu tetu organizmu da on moe ozbiljno oboljeti. Tko ne zna za nelagodno osjeanje i neistu kou krupnih pora pri zaepljenju? Ili za uestalo nepodnoenje ivenih namirnica pri gljivinu oboljenju? Tko ne zna za katkada smrtonosni proteinski ok pri zata-jenju vlastitog crijevnog imunolokog sustava? Koji

21

bi jo cjelovito orijentirani terapeut danas provodio lijeenje alergije bez saniranja crijeva?

Formulacija Smrt vreba u crijevu" moda je malo pretjerana, ali kome je poznato pritajeno trovanje tijela otrovima to se stvaraju u bolesnu crijevu, taj zna da to trovanje s vremenom bezuvjetno vodi u smrt, jer tijelo vie nije u stanju neutralizirati te otrove. Ono to se strunim medicinskim jezikom naziva intestinal-na auto intoksikacija" mora se gledati kao najei uzroni princip bolesti. Koji imbenici dovode do takva samotrovanja pokazat e sljedea objanjenja.

Crijevo je zbog toga izvor nae ivotne snage, jer neoteeni imunoloki sustav u sluznici crijeva titi od viestrukih oboljenja. Pogledamo li drugi citat, tu vidimo klju za ozdravljenje tijela. Zdravo crijevo jami dobro osjeanje, otpornost, optimalnu detoksika-ciju i odlian metabolizam.

Da bi se udovoljilo svim tim zahtjevima nije dovoljno baviti se iskljuivo crijevnom bakterijskom florom, ve se mora uzeti u obzir itav probavni sustav sa svim njegovim funkcijama.

K tomu se treba rei da probavni trakt ovjeka predstavlja najveu povrinu kontakta s vanjskim svijetom. Kontaminacija (oneienje) tijelu stranim supstancijama i u mnogo sluajeva tvarima to znatno oteuju organizam, dobiva u dananje vrijeme sve vee znaenje i daje toj temi neku drugu dimenziju.

22

Dok je do prije 50 godina u prvom redu pogreni nain prehrane nanosio tetu naem probavnom traktu i sluznici, danas na probavni sustav kontaminira i oteuje veliki broj kemijsko-sintetskih tvari. Dodatne tvari u tvorniki proizvedenim ivenim namirnicama, insekticidi, pesticidi, fungicidi, teki metali i druge supstancije, lijekovi i ostale tvari, stavljaju nas tu uvijek iznova pred velike zadatke. Tko ozbiljno razmilja o svemu tome, nee se uditi da danas u Njemakoj vie od 25 milijuna ljudi pati od alergija, jer im je poremeena funkcija crijeva.

Procjenjujemo da irom svijeta 500 milijuna ljudi izravno ili neizravno obolijevaju, jer su putem pro-bavna trakta akutno ili kronino zatrovani sintetskim supstancijama. Srediti poremeenu floru moe tu biti samo popratna terapeutska mjera.

Kako osjetljivo reagira crijevna flora na te vanjske utjecaje pokazalo je istraivanje SANTA. Onje otkrio da se ve samo nakon unoenja u tijelo aroma za peenje i dodataka za ukuhavanje voa i povra, snize normalne koli-bakterije sa 134 na 4 vrste.

SANTO, RUSCH i KOLB uspjeli su pokusima dokazati da penicilin u otopini od 1:10 milijuna u roku kratka vremena uzrokuje izrodivanje normalnih crijevnih bakterija. A to li tek mogu uiniti pesticidi? Kad ujemo na primjer da je danas najei uzrok smrti u djece rak, znai daje uistinu krajnje vrijeme da

23

se kritiki ispitaju uvrijeeni nazori i rasvijetle mnoge stvari i meusobne povezanosti u medicini i drutvu.

Nemarom i oholou ne moe se danas vie nita pokrenuti u pozitivnu pravcu. Zastraujue je kakvo se malo znaenje pridaje u medicini crijevnoj flori. Zato ne udi da laboratorije za istraivanje ljudske crijevne flore vode veterinari, a ne humani medicinari. Pritom se zaboravlja da je ovjek tijekom evolucije (razvoja) morao ui u simbiozu (tijesni suivot) s mikroorganizmima, ako je elio uope preivjeti. Ta simbioza izmeu ovjeka i mikroorganizama to ive u njemu, jedan je od bitnih imbenika za zdravlje i dobro osjeanje.

O mozgu u trbuhu" govori se zato to probavni trakt posjeduje vlastitu, njemu svojstvenu ivanu inteligenciju" kojom provodi mnogostruke programe transporta i ienja.

Mozak u trbuhu

Je li vam to poznato? Imate ispit i dobijete proljev. Ili ste zaljubljeni i imate leptirie u trbuhu". Tada vas moda nee iznenaditi da se u crijevu nalazi druga po veliini skupina ivaca. Tamo je u crijevnim stjenka-ma mreasto isprepleteno 100 milijuna ivanih stanica, vie nego to ih ima u kraljenikoj modini.

24

Crijevo raspolae dakle golemom vlastitom uklop-nom centralom, koja osim toga radi jo i neovisno o mozgu. Razlog za to nalazi se u povijesti razvitka ivih bia i ovjeka. U pradavna vremena posjedovale su ivotinje samo jedan ivani sustav u tijelu. S daljnjim razvojem u vie ivotinje postao je potrebnim kompleksan mozak, i tako se razvio drugi ivani sustav, mozak. Budui da su potomci razvijenijih ivih bia morali poslije roenja biti sposobni jesti i probavljati, ostavila je priroda prvi mozak" u trbuhu. Crijevni je ivani sustav ostao ouvan kao samostalni sustav. Taj ivani sustav moe zahvaljujui svojoj sloenosti potpuno samostalno djelovati, gibati se i osjeati. Ta se okolnost mora uzeti u obzir pri nekim funkcionalnim crijevnim poremeajima. Za pojedine zadatke postoje specijalizirane ivane stanice.

Tako postoji program transporta za harnu. ivane stanice u sluznici crijeva mogu osjetiti gdje se hrana upravo nalazi. Tada se pred komadom hrane crijevna cijev rairi, zatim se mii stegne. Tako se hrana komad po komad pomie dalje.

Poslije jela aktivira ivani sustav program spremanja i ienja. Pritom poinje u gornjem tankom crijevu valovito gibanje koje potiskuje ostatak hrane ili opasne bakterije u debelo crijevo. To je kao da crijevo samo sebe mie. Takvo ienje treba zatiti od

25

toga da se u tankom crijevu ne ugnijezde bakterije koje bi inae tamo izazvale bolesti.

Zatim postoji jo i program uzbune u suradnji s tjelesnom obranom; one su specijalizirane za to da prepoznaju to je u tijelu strano. One izluuju glasni-ke" tvari. A budui da se obrambene stanice i ivane stanice nalaze posve blizu jedne drugima, tako prima vijest i ivana stanica. Ona brzo odgovara i daje zapovijed: uzbuna. Najprije se u unutranjost crijeva puta vie tekuine, nepoeljne se bakterije i strane bjelanevine razrjeuju. K tomu ivane stanice pojaavaju gibanje miia. Sve se to dogaa da bi uljez bre ieznuo. Vie tekuine u crijevu i pojaano gibanje crijeva - to je proljev, u ovom sluaju uinkovit zatitni mehanizam. Ovdje smo saznali mnogo o najnovijim istraivakim spoznajama znanosti, a tu se osobito istaknuo dr. GERSHON sa svojom knjigom Der kluge Bauch".

N a i n rada malog m o z g a u crijevu 5

Enteralni (crijevni) ivani sustav ovjeka sastoji se od oko 100 milijuna ivanih stanica kojima je

5 Izvor: Prof. dr. Peter Holzer, Institut fur Experimentelle und Klinische Pharmakologie der Karl-Franzens-Universitat Graz. Weitere Informationen finden sie unter www.meduni-graz.at. /pharma/ ph-allg. Html.

26

proet itav gastrointestinalni trakt, te crijevna muskulatura i crijevna sluznica.

Enteralni neuroni stvaraju visokospecijalizirane uklopne i regulacijske krugove koji omoguavaju da se programiraju i odvijaju sloeni probavni procesi.

Osobito je kompliciran proces gibanja, peristaltika koja otprema sadraj crijeva dalje u jednom pravcu. Peristaltiko se gibanje pokrene kad smjesa hrane pomijeana s probavnim sokom rastegne crijevnu stjenku. To rastezanje zamjeuju neuroni osjetljivi na napetost to pritom nastaje, i oni aktiviraju specifine ivane putove po visoko organiziranom uklopnom planu poiva peristaltika na vremenski i prostorno tono ureenom slijedu kontrakcija (stezanja) i labavljenja crijevne muskulature.

Komunikacijski i upravljaki procesi u enteral-nom ivanom sustavu dogaa se oslobaanjem tvari prijenosnika, pri emu su acetilikoni, supstancija P i duini monoksid (NO) bili osobito istraeni i razjanjeni u njihovoj funkciji. Za svaki od tih transmitera postoje razliiti receptori, tako da djelovanja transmitera mogu biti razliite snage i uinkovitosti, ovisno o opremljenosti komunicirajuih neurona receptorima.

Tona analiza transmitera enteralnog ivanog sustava i njihovih mehanizama djelovanja nije od velika znaenja samo za razumijevanje regulacije probave,

27

ve i za precizno utvrivanje mjesta udara lijekovima pri poremeenoj probavi.

Enteralni ivani sus tav k a o klju za lijeenje poremeene probavne dje latnost i

Iako enteralni ivani sustav nije sam po sebi sklon poremeajima, u posljednje se vrijeme pokazalo da mnogi patoloki poremeaji probave poivaju na oslabljenosti crijevnog ivanog sustava. Opa narkoza i operacije u podruju trbuha mogu uzrokovati tromost odnosno zamrlost crijeva (postoperativni ileus) za to je odgovoran poremeaj enteralnog peristalti-kog programa. Crijevni je zastoj esta nepoeljna nu-spojava lijekova protiv boli i umirujuih sredstava (osobito opijata), jer te supstancije ne djeluju samo na veliki mozak u glavi, ve i na mali mozak u crijevu.

Enteralni neuroni upravljaju osim crijevnom motorikom jo i opskrbom probavnim sokom. Nekontrolirana sekrecija elektrolita i vode u crijevnu upljinu dovodi do proljeva, kao to je na primjer sluaj pri bakterijskoj crijevnoj infekciji. Proljeve to se javljaju pri koleri izaziva prekomjerna stimulacija sekretno uinkovitih ivanih putova.

Iz tih se primjera vidi da se mnogi probavni poremeaji mogu pripisati disftinkciji enteralnog ivanog sustava.

28

Zatita od utjecaja okolia

Crijevo sa svojom povrinom od preko 400 kvadratnih metara predstavlja po povrini jedan od najveih sustava naeg organizma. Tako velika kontaktna povrina mora se dobro tititi od utjecaja okolia i hrane, kako strane tvari i mogui uzronici bolesti to se unesu s hranom, ne bi mogli nakoditi tijelu.

Da bi crijevo moglo uspjeno vriti tu funkciju razvilo se u na najvei imunoloki organ. Oko 80% imunoloka sustava pripada probavnu traktu. Odranju tog sloenog sustava pridonose mnogi mehanizmi. Oni se dijele na specifini i nespecifini obrambeni sustav.

Nespecifinim komponentama pripadaju:

- crij evna flora u udublj enj ima crij evne stj en-ke

- izluine crijevnih lijezda - kiseli uvjeti u elucu - miino gibanje - filtracij sko dj elovanj e j etre - enzimi - una kiselina u soku - prirodna antitijela - crijevna sluz

29

Specifini obrambeni sustav ine:

- limfociti, poseban oblik leukocita - plazma stanice; one proizvode vanu

obrambenu tvar - fekalni imunoglobulin A - fagociti - stanice koj e prodiru" strana tij e-

la i bakterije - peyerove ploe, vaan imunoloki organ u

sluznici - limfni vorovi

Budui da ovjek poslije roenja jo ne posjeduje izgraen obrambeni sustav probavnog trakta, uredila je priroda tako da su u majinu mlijeku sadrane sve vane obrambene tvari. Ono sadri enzime, fagocite, limfocite i imunoglobulin A. Ta je hrana osim toga sterilno zapakirana". Na povrini jabuke nalazi se naprotiv mnotvo klica koje su u stanju unititi tako nedirnuti imunoloki sustav kao to je u posve mala djeteta.

Ljudi su se dugo vremena udili zato dojena djeca rjee pate od infektivnih bolesti i alergija nego ona koja nisu dojena. ezdesetih se godina uspjelo dokazati da majino mlijeko sadri u velikoj mjeri imunoglobulin tipa A. Taj imunoglobulin A prelazi granicu eluca i stvara imunoloku zatitu na povrini crijeva.

30

Majka daje osim toga djetetu putem svoga mlijeka i fagocite, te limfocite. To su stanice koje se mogu boriti protiv svake vrste uzronika bolesti. K tomu su imunoglobulin A (skraeno IgA) i fagociti u stanju drati alergene iz hrane podalje od crijevne stjenke. Djeca koja se hrane gotovim pripravcima ne izvlae korist od takve prehrane. Ona su naprotiv osjetljiva na infektivne bolesti, sklonija alergijama i u njih se nedostatno izgrauje taj IgA zatitni film na crijevnoj stjenci.

Obrambene tvari u majinu mlijeku6

Odmah nakon roenja prima dojeno dijete od majke s majinim mlijekom gotove obrambene tvari protiv uzronika bolesti u njegovu okoliu, i tako je zatieno od mnogih infekcija. Osim toga pomau masne kiseline i odreeni glikoproteini (bjelanevin-ski spojevi) iz majina mlijeka pouzdano pri imunolokoj obrani. Najnovija istraivanja daju naslutiti da posebni proteini (lactadherin) vezanjem na viruse mogu znatno smanjiti mogunost infekcije ro-

6 Izvor: www.lifeline.de - Gesundheit im Internet.

3 1

ta-virusima. Rota-virusi uzrokuju u djece elua-no-crijevne upale i u vezi s tim proljev.

Zatita od crijevnih problema i alergija

S privikavanjem na krutu hranu - to je u dojene djece potrebno od esta mjeseca ivota (u dojene djece hranjene boicom jedan do dva mjeseca ranije), raste malo pomalo broj drugih vrsta bakterija8 u crijevnoj flori: nakon prijelaza na mijeanu hranu dogaa se naseljavanje debela crijeva razliitim mikroorganizmima, stoje tipino stanje u odraslih. Da bi se sprijeili crijevni problemi i istodobno se rizik od alergije sveo na najmanju moguu mjeru, trebalo bi se u program prehrane uvesti probiotiko bebi-mlijeko. Stalnim unoenjem probiotikih bifido-bakterija s hranom ostaje u djejem crijevu ouvana bifido-flora i time njezino zatitno djelovanje.

7 Vidi i poglavlje Naseljavanje stranih bakterija - kad se zdrava crijevna flora mora boriti".

8 Daljnje informacije o zdravoj prehrani beba - i u vezi sa spreavanjem alergija -, nai ete u knjizi Naturiiche nahrung flu-mem Baby" ute Schain-Emmerich i Ralfa Molla. NaturaViva Verlag GmbH.

32

Znaenje crijevne flore

Iako u naem probavnom sustavu prebiva preko 400 razliitih vrsta bakterija i tamo posjedujemo brojano vie mikroorganizama nego vlastitih stanica, iako bez tih bakterija ne bismo uope bili sposobni za ivot i na bi imunoloki sustav u roku nekoliko sati posve smalaksao, ipak kolska medicina jedva da poklanja pozornost tim mikroorganizmima. Ta se tema dugo vremena posve zanemarivala - danas se za nju sve vie zanimaju terapeuti koji misle cjelovito. Empirijska zapaanja s njihova terapijskog podruja dobivaju tek polako znanstveno priznanje. Danas postoji ve obilje pisanih radova o crijevnoj flori, ali ih malo dospije u iru javnost. Pojmovi poput disbioze poznati su dodue mnogim pacijentima, ali veoma malo njih tono razumije to se time misli.

ak i u strunim krugovima postoje razliita shvaanja i do danas zapravo nitko ne zna kako treba izgledati normalna" crijevna flora, a kako ona bolesna". Nitko ne moe tono rei o emu se zapravo radi pri sanaciji crijeva, stoje kod nje vano da bi uistinu bila uspjena.

33

Razvoj mikroflore naeg probavnog sustava

Danas vlada podudarnost miljenja o razvoju mik-roflore u probavnu traktu ovjeka. To nije uvijek bilo tako. Jo su se u ezdesetih godina vodile estoke rasprave u vezi s tim. CREMER (1960.) i KANDLER (1969.) bili su jo uvjereni u nevanost crijevnih bakterija. LUCEY (1963.) je ak dokazao da je mogue ivotinje sa sterilnim crijevom odrati na ivotu kroz vie narataja.

Nasuprot tome dokazali su radovi GLIMSTEDTA da ivotinje uzgojene bez bakterija preive najvie 90 dana.

Kao sigurno vai meutim da je crijevo novoroeneta sterilno. Naseljavanje mikroorganizama dogaa se ili tijekom prolaska kroz poroajni kanal ili tek malo nakon roenja pri sisanju na majinim grudima. Kad zavri to naseljavanje crijeva, tamo prebiva ca. 400 vrsta mikroorganizama. ini se da se naseljavanje dogaa po odreenoj shemi i da odstupanja od nje imaju znatne posljedice na prirast mikroba.

Po FLASCHENTRAGERU naseljavaju se prve poslije roenja okrugle bakterije eschericha, koje meutim uskoro potisnu bifido bakterije, kasnije entero-koki i najzad koli bakterije. SEEGER (1971.) smatra

34

da se u djece hranjene na boicu najprije nasele en-terokoki i razne vrste koli bakterija, koje stvaraju dakle drugaije stanje crijevne flore.

Ovdje u uputiti na djelo prof. dr. med. MAYERA (ravnatelja Sveuiline djeje klinike Homburg/Saar) i gospoe dr. med. BUCHHOLZ (glavne lijenice Djeje klinike okruene bolnice Merzig/Saar) iz 1970. godine, koje se bavi uincima takozvanih industrijskih proizvedenih gotovih hrana na crijevnu floru dojeneta. Autori objanjavaju u svom djelu da djeca hranjena majinim mlijekom imaju u svom crijevu tamo posvuda vladajuu bifido-floru, dok djeca hranjena na boicu kriju u svom crijevu preteno ko-li-aerogenu-koka floru. Poslije hranjenja dojenadi gotovim hranama Humana 0, Humana I, Humana II, Multival, Nan, Aponti, Pomil, Alete FL, Alete I, Alete II, Pelargon, Hippon, Honigmilch, Milumil i Eldon bilo je u pregledanih beba ustanovljeno daje ivotno nuna bifido-flora bila znatno oslabljena u korist flore koja uvjetuje poveanu neotpornost na infekcije. Drugim rijeima: Bifidna flora crijeva dojeneta posjeduje u izvjesnom opsegu koeu snagu koja spreava naseljavanje koli bakterija to izazivaju dispepsiju" (citat MAYER/KESCHAWARZI).

Naseljavanje intestinalnog trakta bifido-bakterija-ma i naposljetku koli-bakterijama malo nakon roenja ima jo jedno ivotno vano znaenje za novoroe-

35

ne. Jer poslije naseljavanja crijeva koli-bakterijama poinje stvaranje vitamina K, ime se postepeno smanjuje opasnost od krvarenja u dojeneta. Djeci roenoj u sterilnim uvjetima modernih klinika ubrizgava se preventivno vitamin K odmah poslije roenja. Ta je mjera postala nunom, jer u sterilnim uvjetima to tamo vladaju i - kao to smo gore vidjeli - jo dodatno uz sterilnu hranu iz boice, ne moe vie doi do normalna razvoja crijevne flore. To je mjera koja je danas meutim opet veoma dvojbena, jer je skupina engleskih istraivaa dokazala da se injekcijama vitamina K to se daju djeci, moe u njih veoma poveati rizik obolijevanja od raka (izvjee DPA od 10. 01. 1993. - Welt am Sonntag). Spoznajama mikrobiolokih istraivanja postizane su sve bolje analize uvjeta naseljavanje a eluano-crijevnu traktu, tako da se danas moe prilino tono dati informacija o poetnom naseljavanju i razvoju normalne flore. Danas vai kao sigurno da pri poetnom naseljavanju mikro- organizama u dojeneta igra veliku ulogu majina vaginama flora, a ne tek sisanje na majinim grudima. Besprijekorna vaginalna flora majke odluuje o optimalnom razvoju normalne flore novoroeneta.

U zdravim uvjetima vaginalne flore nalaze se u prvom redu laktobacili i bifido-bakterije. Te se bakterije prenose tijekom poroaja. Daljnja se kontaminacija bakterijama dogaa u analnom podruju. Tu

36

prevladavaju prije svega enterobakterije, enterokoki i bifido-bakterije. A trei se doticaj sastoji u konom kontaktu pri dojenju, i to sa streptokokima i laktobaci-lima. Djeca roena carskim rezom, kao i kasnije ona hranjena na boicu, izloena su neizbjenoj opasnosti da se u njih razvije pogrena, nezdrava flora.

Poetno naseljavanje flore probavnog trakta

Flaschentrager (1955.)

Seeger(1973.) Schuler(1989.)

Kuglaste Streptococcus Bifido bakterije bakterije lactici ++++ Escherichia Lactobazillus Laktobacili Bifido bakterije acidophilus ++

Enterokoki Bifido bakterije Bakteroidi Koli bakterije ++

Koli bakterije Koli bakterije + Ostale Enterobakterije + Klostridiji + Eubakterije +

37

Kad je zavrena prva faza naseljavanja, ostaje flora po Schuleru nepromijenjena od poetka prihranjivanja djeteta, bez obzira na to da li se naselila normalna ili pogrena, nezdrava flora. Trea i najvanija faza naseljavanja poinje prihranjivanjem djeteta. Sada odluuje nain daljnje prehrane o razvoju crijevne flore. Hrana igra vanu ulogu, kao to se pokazalo pri istraivanju djece hranjene gotovim proizvodima. I upravo u toj fazi uine po mome miljenju roditelji i terapeuti velike, presudne pogreke.

Najvea je opasnost to prijeti djetetu u treoj fazi naseljavanja, prodor bakterija truljenja koje se u veine vrsta trebaju gledati kao mogui uzronici bolesti. Po SCHULERU moe prvi dodir s tim bakterijama dovesti ne samo do izbijanja bolesti (nekrotizirajueg enterokolitisa), ve i do smrti ako dijete nije prije bilo dojeno, te nije zatieno imuno-globulinom A to ga sadri majino mlijeko. SCHULER pie o tome: Znaenje normalne zatitne flore protiv bakterijskih infekcija ne moe se dakle nikada dovoljno visoko vrednovati - i to ne samo u dojeneta."

U treoj se fazi po pravilu razvije flora uivatelja mijeane hrane". To znai da su eludac, duodenum i jejunum relativno slobodni od bakterija, u ileumu se nalaze prvi laktobacili i enterokoki, u donjim dijelovima ileuma ima jo bifido-bakterija, bakterioda, klo-

38

stridija i drugih, u debelom se crijevu nalaze uglavnom bifido-bakterije, bakteroidi, eubakterije, klostridiji koli-bakterije i drugo.

Toan pregled bakterija probavna trakta daje nam sljedea tablica dr. SCHULERA, uzeta iz knjige ,,Physiologie und Pathologie der Intestinalflora".

Intestinalna flora uivatelja mijeane hrane

1. eludac: Helicobacter pylori (90% puanstva)

1 .a. Duodenum, jejunum: bez klica ili malo klica

2.a. Ileum: proksimalni dijelovi: laktobacili +-++ enterokoki +-++

2.b. Ileum, distalni dijelovi: laktobacili +++ enterokoki +++

2.c. Ileum, termalno podruje: laktobacili ++++ enterokoki +++ bifido-bakterije ++ - +++ bakterioidi ++ - +++ eubakterije ++ - +++ klostridiji + - ++ ostalo ++

39

3. Colon bifido-bakterije ++++ bakteroidi +++++ eubakterije ++++ klostridiji ++ anaerobni koki ++ enterokoki ++ streptokoki ++ escherichia coli ++ ostale enterobakterije +

+ = rijetko se pojavljuju ++ = redovito se pojavljuju u malom broju +++ = redovito se pojavljuju u velikom broju +++(+) = redovito se pojavljuju u veoma velikom broju

Veina radova o toj temi intestinalne flore temelji se na istraivanjima ljudi u Srednjoj Europi i Sjevernoj Americi, koji se normalno" prehranjuju. Ne postoje na alost opsena istraivanja onih ljudi koji su se godinama prehranjivali odstupajui od norme", tako na primjer makrobiotiki, vegetarijanski, vegan-ski, iskljuivo prijesnom hranom (uglavnom svjeim povrem i voem) ili na neki drugi nain. O kratkoronim dijetetskim promjenama i njihovim uincima na mikrofloru probavnog sustava imamo dovoljno informacija, dijelom iz vlastitog rada, dijelom iz

40

istraivanja drugih. Etnoloke studije pokazuju naime da flora probavnog sustava ovisi veoma mnogo o prehrambenim navikama i ivotnoj sredini. Ja se na temelju svojih spoznaja usuujem sumnjati u to da se mikroflora takozvanog uivatelja mijeane hrane moe oznaiti kao normalna. Zato emo se tijekom ove knjige mnogo baviti tim aspektom, prije svega danas poznatim tvrdnjama o normalnoj flori, nezdravoj flori i sredini u kojoj se odvija probava.

Nakon to smo prikazali crijevnu floru, zakljuimo tu temu time to emo pogledati koje bakterije ive u ostalim dijelovima probavnog trakta.

Nabrojat emo bez tumaenja najvanije vrste bakterija.

Bakterijska flora prostora usta - drijela: lactobazillus acidophilus, casei, brevis, buchne-

1 ri, plantarum, fermenti, diplostreptokoki. Glavna skupina A = patogeni streptokoki Glavna skupina B = anaerobni streptokoki Jednjak i eludac su bez bakterija Floru tankog i debelog crijeva vidi gore Perianalna flora: bakterioidi, bifido-bakterije, enterobakterije i enterokoki.

Tko razmatra mnotvo bakterija, stoje za laika poneto teko s obzirom na znanstveve oznake i tumaenja vrsta bakterija, te znaenja pojedinih vrsta za

41

ivot ovjeka, taj nee imati mnogo razumijevanja za to da se tom fenomenu poklanja u medicini tako malo panje. Tek je u oujku 1991. prof. dr. LUDVIG DEMLING nazvao crijevnu floru ovjeka zaboravljenim organom". On je zakljuio: Crijevna je flora daleko vanija nego to se dugo vremena smatralo."

Eubioza - disbioza

Kao na ostalim podrujima medicine, tako i pri istraivanju crijevne flore postoje pioniri koji su vlastitim doivljajem ili sluajnim otkriima uspjeli doi do spoznaja koje vae jo i danas. Neumorni je istraivaki duh unio mnogo svjetla u tamu. Zato se ovdje trebaju predstaviti barem trojica medicinara koji su stvorili ili iznova definirali pojam disbioze. To su prof. dr. med. ALFRED NISSLE (1874.-1965.), Dr. EDWARD BACH (1886.-1936.) i prof. dr. P.G. SEEGER (1904.-1991.).

Prof. NISSLE je u prvom svjetskom ratu zapazio da su vojnici u kojih je postojao odreeni rod ko-li-bakterija u debelu crijevu, ostali poteeni dizente-rije i drugih crijevnih infekcija. Potaknut tom spoznajom istraivao je tijekom mnogo godina meusobne povezanosti izmeu crijevne flore i bolesti i spoznao potrebu simbioze izmeu mikroorganizama i

4 2

makro-organizama na obostranu korist i 1929. po prvi put postavio pojam disbakterije koji je danas zamijenjen rijeju disbioza.

Nadalje je u svom neumornu djelovanju otkrio da je disbakterija najei uzrok slabe otpornosti, te je po prvi put provodio ciljanu imunoterapiju pripravkom to ga je sam razvio. On je k tomu ustanovio da se stanje disbakterije, ali ni eubioza kao normalno" stanje ne smije povezivati samo s kvantitativnim stanjem odreenih vrsta bakterija, jer se tu moraju ukljuiti i interakcije (uzajamni utjecaji) s organizmom -domainom.

Za nas znai eubioza stanje optimalne simbioze ivotno vanih bakterija u neporemeenoj metaboliki aktivnoj sredini na obostranu korist.

ivjeti u simbiozi znai davati i uzimati. To je nepromjenjiv zakon koji stvara temelj za zdrav ivot. Sjetite se mnogih korisnih pomagaa u plodnu tlu vaeg vrta, koji vam omoguuju da uzgojite zdrave biljke bogate vitalnim tvarima.

Disbioza je prema tome nesklad izmeu nepato-genih (koje ne izazivaju bolesti) i patogenih bakterija (koje izazivaju bolesti) kao izraz metaboliki poremeena, imunoloki oslabljena sustava.

Svaka je bolest povezana s disbiozom; disbioza uvijek uvjetuje razvoj bolesti. Disbakterija, onako kako ju je shvaao NISSE, moe biti stanje koje izazi-

43

va bolest samo u odreenim uvjetima, ali se nikada ne smije trajno trpjeti.

Ocem znanstveno utemeljene analize crijevnih bakterija i ciljana simbiozna upravljanja smatramo ED WARD A BACHA koga se danas ponovo otkriva po njegovoj cvjetnoj terapiji. Taj je visoko senzibilan lijenik i genijalan istraiva bio prije otkria svojih 38 Bachovih cvjetova" ugledan bakteriolog i homeo-pat. U okviru svojih bakteriolokih radova, kako u svojoj londonskoj praksi, tako i na sveuilitu, klasificirao je u godinama 1918.-1920. dojmljivo mnotvo organizama to se nalaze u ljudskom crijevu svrstavanjem u odreene skupine, tako stoje promatrao njihovo fermentacijsko vladanje na eer.

Naposljetku ih je rasporedio u sedam glavnih skupina 9:

1. Proteus 2. Dysenterie 3. Morgan 4. Faecalis alkaligenes 5. Coli mutabile 6. Gaertner 7. Nr. 7 Iz tih je sedam skupina razvio tada vackinu (cjepi

vo) koju je davao svojim pacijentima. Iznenaen pozitivnim uinkom svoje terapije cjepivom bacio se

9 uzeto iz knjige Edward Bach" Nore Weeks.

44

metodiki na posao. Razvio je postupak testiranja koji muje omoguio da ustanovi koje bakterije prevladavaju u crijevu dotina pacijenta, i tada davao nosode. Taj se postupak provodi jo i danas, kao to emo vidjeti kasnije. BACH je tom metodom postigao tako velik uspjeh daje svoje istraivake radove objelodanio i naao mnogo nasljedovatelja. Njega je nadalje zaokupljalo pitanje kako djeluje prehrana na crijevnu floru. Nakon opsenih studija doao je do sljedeih rezultata (citat Nora Weeks): Tijekom tog istraivanja spoznao je da su nekuhane ivene namirnice poput voa, oraha, itarica i povra najzdravija hrana, jer sniavaju koliinu otrovnih tvari to se proizvode u crijevu."

BACHOVI pisani radovi tako obiluju korisnim spoznajama da bih preporuio svakom koga to zanima da ih temeljito proui. Najvanije su publikacije: The Problem of Chronic Disease" (1927.), Cronc Disease: A Working Hypothesis" (1926), An Effective Method of Combating Intestinal Toxaemia" (1928.) i An Effective Method of Preparing Vaccines for Oral Administration" (radovi su bili objavljeni u asopisu The Medical World").

Dok su NISSLE i BACH sa svojim pionirskim radovima spoznali uinke poremeene crijevne flore na ljudski organizam i pokazali naine da se opet uspostavi eubiotiko stanje i time mogli pomoi mnogim

45

kroninim bolesnicima, prof. Dr. med. SEEGER bavio se uincima disbakterije na degeneraciju stanica i time na nastanak raka. SEEGER je tijekom itava svog istraivakog ivota iao samo za jednim ciljem: otkriti uzroke raka i razviti uinkovit plan ljeenja. Terapija 1 0 koja je predstavljena u njegovoj knjizi Kerbs-Problem ohne Ausweg" ima danas znaenje putokaza u bioloku lijeenju raka i neki je terapeuti uvrtavaju u svoju bioloku metodu lijeenja raka. Tako SEEGER pie u svojoj knjizi izmeu ostaloga: Terapeutski su pokusi doveli do zakljuka da toksini produkti to ih proizvodi disbakterija kolona djeluje na nastanak raka. Disbakterija je pokreta raka i djeluju sinergistiki s ostalim karcinogenim uzrocima." Noviji radovi potvruju SEEGEROVE spoznaje. SCHULER zastupa shvaanje da su odreene vrste klostridija sposobne za steroidnu transformaciju i tako uzrono sudjeluju pri nastanku raznih vrsti raka. Ja mogu samo potvrditi ta razmiljanja. Iskustva to sam ih u svojoj praksi stekao s oboljelima od raka jasno pokazuju da pri lijeenju pacijenata koji boluju od raka postiemo nesumnjivo bolje rezultate ako saniramo crijevo. U svih oboljelih od raka koji su bili lijeeni u godinama od 1989. do danas, bila je ustanovljena srednje teka disbakterija.

10 vidi o tome i poglavlje Rak crijeva"

46

Zadatak intestinalne flore

Dugo je bilo sporno je li flora probavnog trakta korisna za ovjeka. Nakon to je meutim sve vie istraivakih radova dokazalo nunost simbionata za organizam, bilo je i sve manje rasprava o tome. Prije nego to pogledamo koje zadatke i funkcije ispunjavaju odreene bakterije, pokuat emo si predoiti to bi se dogodilo kad se poslije roenja ne bi u crijevu naselila flora. GLIMSTEDT i KLUDAS su istraili to se mijenja u organizmu sterilno uzgojenih ivotinja.

Doli su do slijedeih rezultata to u ih ovdje saeto izloiti:

1. Svaka je ivotinja dosegla ivotni vijek od samo 30-60 dana.

j 2. Sve su ivotinje bile premale tjelesne teine i veoma slabe.

\ 3. Cjelokupni se limfni sustav smanjio na % ukupne teine normalne ivotinje.

I 4. Svim su limfnim tkivima nedostajali takozvani bakterijski i reakcijski centri.

\ 5. Limfne strukture crijeva nisu vie bile makroskopski prepoznatljive.

47

6. Limfociti u krvi i tkivu bili su jako snieni.

7. Jetra je bila manje teine. 8. Gama-globuline u krvnom serumu bili su

snieni. 9. Plodnost je bila smanjena. 10. Biotin, vitamin K i B-vitamini nisu se

vie stvarali.

Opaa se da je crijevna flora usko povezana s limfnim sustavom. Detaljna promatranja potvruju da su takozvana limfna oboljenja, kao to su tonzilitis (upala krajnika), sinusitis (upala sinusa odnosno nuzdup-lja), otitis media (upala srednjeg uha), kronini bronhitis, zubna oboljenja, u uskoj vezi s limfnim sustavom crijevne stjenke i antigenim preoptereenjem tog limfnog sustava.

Ponovno uspostavljanje normalne flore i detoksi-kacija (odstranjenje otrova) limfnog sustava dovode tada do izljeenja gore navedenih bolesti. Tako se dakle saniranje crijeva i limfna terapija trebaju gledati kao meusobno povezane mjere za ozdravljenje. Pravi se zadatak crijevnih bakterija moe podijelit u tri glavne djelatnosti: metaboliku aktivnost, sintezu vitamina i detoksikaciju.

48

Metabol ika akt ivnost crijevne f lore

Hranjive tvari to ih uzimamo s hranom moraju se razgraditi da bi ih tijelo moglo primiti i iskoristiti. Organizam ima radi toga u pripravnosti mnotvo enzima koji preuzimaju taj zadatak. Ali samo to nije dovoljno, tu su potrebne i bakterije probavnog trakta. Tako na primjer bacterium saccharolytyricus i streptococcus gigantes razgrauju ugljikohidrate, poput eera, dekstrina, pektina, hemiceluloze i celuloze.

Bacterium verrucosus razgrauje na primjer bjelanevine. To znai dakle da crijevne bakterije razgrauju hranjive tvari to ih crijevni sokovi nisu razgradili. One pretvaraju za crijevo neprobavljiv supstrat u topljive spojeve. One same dobivaju pri toj razgradnji energiju i graevne tvari. Osim gore spomenutih bakterija aktivne su pri probavi jo i druge vrste bakterija.

Lactobazillus acidophilus pretvara eer u mlijenu kiselinu, od koje resorbirana L(+)- mlijena kiselina aktivira metabolizam aktivnih stanica, dok se D(-)-mlijena kiselina, to koi disanje stanica, dodue re-sorbira, ali s mokraom odmah izlui iz tijela. Bifido bakterije stvaraju prije svega fizioloku L(+)- mlijenu kiselinu i octenu kiselinu. U elucu ne probavlja, vezivna tkiva, miina vlakna, ugruci sirevine, mahunarke i enzimi crijevnih sokova, rastvaraju bakterij-

49

ski enzimi tipinog uzronika truljenja bact. putrificus. To ima dodue za posljedicu da se pojavljuju produkti truljenja, kao to su amonijak, indol, skatol, kresol, porfirin i sumporvodik, to se moe dovesti do optereenja jetre, jer te tvari moraju tamo biti pretvorene u neotrovne supstancije..

Sinteza v i tamina

Samo je zdrava crijevna flora u stanju staviti na raspolaganje vitamine vane za na organizam. To pokazuju sljedei primjeri: stvaranje vitamina K mogue je tek kad su se u crijevu naselile ko-li-bakterije. Po LIENHOPU moe anaerobno rastua bakterija Clostridium butyricum proizvesti znatne koliine vitamina pantotenske kiseline, nikotinamida, ri-boflavina i male koliine folne kiseline. Lactobacillus acidophilus, lactobacillus casei i lactobacillus fer-menti sintetiziraju vitamin Bi 2 . Koli-bakterije stvaraju vitamin Bi, pantotensku kiselinu, vitamin B 6 , vitamin H i folnu kiselinu. Enterokoki stvaraju samo vitamin B 6 . Prof. KOLLATH je ak zastupao nazor da crijevne bakterije mogu nadomjestiti funkciju unosa vitamina hranom - zanimljivo razmiljanje koje bi okonalo i raspravu oko vitamina Bi 2 u kojoj se jo uvijek zastupa shvaanje da se on mora dopremiti izvana. Detaljna ispitivanja pokazuju da se moemo

50

odrei unoenja vitamina Bi 2 hranom onda ako postoji stabilna crijevna flora.

Detoks ikaci ja (odstranjenje otrova)

Pri konzumiranju ivotinjskih ivenih namirnica nastaju u crijevu - kao to smo gore vidjeli - visoko toksini metaboliki produkti. Oni se mogu podijeliti u tri kategorije:

I Bazine supstancije: amonijak, metilamin, dimetilamin, trimetila-min, indol, skatol, triptamin, histamin, putre-scin, kadaverin. Kiseline: mlijena kiselina, octena kiselina, maslana kiselina, kapronska kiselina, jantarna kiselina, aromatine oksikiseline, fenol, o-i p-kresol, porfirin. Sumporaste tvari: sumporvodik, merkaptani. Da bi iz tih supstancija odstranilo otrove raspolae

crijevo dvama zatitnim mehanizmima: 1. fermenti-ma stanica crijevne stjenke i 2. fermentima koli-bakterije.

Budui da bakterije koje izazivaju bolesti ne posjeduju te fermente, dolazi pri disbiozi zbog prevlada-

51

vary a patogenih bakterija do samotrovanja u crijevu, koje se zatim proiri u organizmu (intestinalna autoin-toksikacija). Zdrava crijevna flora suzbija stvaranje toksina obuzdavanjem rasta patolokih bakterija.

Normalan nalaz - patoloki nalaz - nalaz stolice

Eubioza i disbioza se - kao to je ve reeno - nadasve teko definiraju, jer one nisu ovisne samo o tome postoji li previe ili premalo bakterija. Naelno vai: tko je bolestan, ima u veini sluajeva disbiozu, tko ima disbiozu, mora se meutim neizbjeno osjeati bolesno. Postoji li dakle disbiotiki nalaz, uvijek pripada prosudbi nalaza i cjelokupno stanje pacijenta.

Njegove tegobe pomau da se znaenje patolokog nalaza stolice ispravno uvrsti u cjelokupni proces bolesti. Disbiozi ustanovljenoj rutinskim pregledom pristupa se dakako uvijek profilaktikim mjerama. U literaturi postoje na alost razliita shvaanja, kad se radi o normalnu, a kad o patoloku nalazu. Vratimo se kvantitativnom odreenju vrsta bakterija, usredotoimo se na podruje normalnih vrijednosti to ih je navela udruga Gesellachaft fur Mik-robiologie und biologische Qualitatspriifung. To znai za najvanije vrste bakterija:

52

Mnogi su se autori bavili u literaturi raspravom kad je nalaz stolice patoloki. Po RUSCHU se bakterioloke dijagnoze ,,eu- i disbakterija" ne mogu vie tumaiti kao dosada u smislu da eubakterija znai zdravlje, a disbakterija bolest. Teak bolesnik moe naime imati prividnu bakteriju, dok oni zdravi, na primjer pri regenerativnoj kuri postom, mogu pokazivati znakove disbakterije, a da nisu bolesni. Vaan je naime odnos izmeu stanica crijevne stjenke i bakterijske obloge koja moe sadravati normalne bakteri-

53

je, dok su one patogene odgurnute u nutrinu crijeva. KOLB tumai tu reakciju time da naseobina visokovrijednih i antigenima siromanih simbionata na sluznici dovodi do istiskivanja onih degeneriranih i nefiziolokih bakterija, to potvruju ZABEL i SPILLER koji su s rastuim klinikim poboljanjem nakon prehrambeno-terapeutskog tretmana ustanovili pogoranje bakteriolokog nalaza stolice.

Uvijek se treba dakle pomou anamneze, prehrambenih navika i socijalne sredine ispitati kolika se vanost moe pripisati dotinom nalazu, kako bi se izbjegla pogrena tumaenja i pogrene terapije. Danas se osim toga vie ne oslanjamo samo na odreivanje flore stolice, ve promatramo i druge aspekte. Tome pripadaju prije svega vlastiti crijevni imunoloki sustav, stanje sluznice i probavni zaostaci. Zato su nalazi stolice u naoj praksi dragocjeno dijagnostiko sredstvo. Ja sam analizirao preko 30.000 nalaza.

54

Znaenje pH-vrijednosti za crijevnu floru

Pod pH-vrijednosti shvaamo sadraj vodikovih iona neke supstancije. On pokazuje kiselu, neutralnu ili alkalinu reakciju neke otopine. Tako se pH-vrijednost od 7,0 oznaava kao neutralna, vrijednost ispod toga kao kisela, a vrijednost iznad toga kao alkalina. U naem organizmu vladaju razliite pH-vrijednosti krvi 7,35 do 7,45, mokrae izmeu 4,9 i 7,8, eluana soka 1,77, a tekuine tanka crijeva 8,0. Za nas su ovdje vane uglavnom vrijednosti probav-nih sokova i pojedinih dijelova intestinuma (probavna sustava). Slina u ustima ima u dnevnu prosjeku pH-vrijednost od 6,9. Taje vrijednost veoma ovisna o tome kakva se hrana i pia konzumiraju. Tako kava, eer i mesni proizvodi alkaliziraju slinu u najkraem vremenu, dok voe i svjee povre dre slinu u kiselim uvjetima.

To znati nije ba nevano, jer uvjeti u ustima i drijelu imaju vaan utjecaj na floru usta i drijela. U lagano kiseloj sredini uspijevaju u prvom redu fizioloke bakterije poput obitelji laktobacila. U alka-linom podruju bujaju prije svega streptokoki, veoma agresivne bakterije. Oni su esto krivci za

55

oboljenja kao to su upala krajnika, upala sinusa i upala srednjeg uha.

eludac je zbog krajnje kiselih uvjeta od 1,7 pH gotovo slobodan od bakterija. Proizvodnja eluana soka ima unato tomu znaenje za floru tanka crijeva.

Kako pri hipo- ili subacilitetu (nepovoljnoj kiselosti), tako i pri hiperaciditetu (prevelikoj kiselosti) dolazi do slabljenja odnosno oteenja crijevne flore. Pri nedostatnoj sekreciji postoji po G1ASELU opasnost da koli i druge bakterije iz donjih dijelova crijeva otputuju gore u tanko crijevo. Posljedica je Over-gowth-sindrom (vidi i poglavlje Overgrowth sindrom). Pri Overgrowth-sindromu razgrauju bakterije hranu pomijeanu s probavnim sokovima uz snano stvaranje plinova. Tako dolazi do jaka nadi-manja i nelagodna osjeanja. Proizvodi li se previe eluana soka, to uzrokuje proljev, jer jaki kemijski kiselinski nadraaj sluznice izaziva ubrzanje preristal-tike tanka crijeva.

eluani sok koji prelazi u tanko crijevo posjeduje pH-vrijednost od 1,5 do 2,5, dakle je i sredina u duo-denumu ekstremno kisela. U donjem duodenumu do jejunuma mijenja se pH-vrijednost od 3,2 do 5,0, da bi u donjem dijelu ileuma i kolona do cekuma dosegla 7,0 do 8,0. U kolonu prevladava po pravilu pH-vrijednost 8,0. Ja danas sumnjam meutim u te vrijednosti naene u literaturi, jer je alkalina sredina

56

od 8,0 najbolje plodno tlo za bakterije truljenja. Mi ovdje neogranieno dijelimo shvaanje SCHULERA i SEEGERA koji smatraju normalnom za debelo crijevo pH-vrijednost od 5,5 do 6,5. One visoke navedene vrijednosti ostvaruju se vjerojatno time to se zbog uobiajene mijeane hrane ustanove preteno alkali-ni nalazi stolice, te se oni tada smatraju normalnima".

Uzme li se u obzir injenica da bifido-bakterije kao osnovna flora debela crijeva pripadaju flori kiseljenja i da bifido bakterije moraju biti sadrane u normalnu nalazu, ne mogu uvjeti u debelu crijevu biti al-kalini. Daljnji dokaz za naa prosuivanja daju SCHULEROVT radovi. On daje uvjerljivo razjanjenje pomou dva primjera.

Citiramo iz njegove knjige ,,Physiologie und Pat-hologie der Intestinalflora":

Enzimski sustavi putridne flore (trulene flore) rade najuinkovitije pri pH vrijednosti preko 6,5, dok pri niim pH-vrijednostima enzimska aktivnost znatno poputa, a ponekad ovisno o okolnostima ak posve prestane. Amonijak postoji pri pH-vrijednostima preko 6,5 pretenim dijelom u obliku slobodna amonijaka. Ako je pH-vrijednost ispod 6,0, tada postoji amonij preteno u obliku amonijevih soli teko topljivih u masti. Takvi se u masti teko topljivi spojevi loe resorbiraju i velikim dijelom izlue s fecesom."

57

Nadalje se treba znati da su odreene bakterije trulene flore u stanju kemijski tako promijeniti une kiseline, da iz toga nastanu kancerogene supstancije. Sto vie uvjeti u debelu crijevu na-ginju alkalinima, to je vea opasnost irenja trulenih bakterija s posljedicama intestinalne autointoksikacije (crijevna samotrovanja, vidi poglavlje u nastavku) i nastanak raka. Sjetimo se jo jednom: Smrt vreba u crijevu."

Crijevo - poremeaj i oboljenja tog organa

U sljedeim e potpoglavljima biti objanjena razliita oboljenja i poremeaji crijevna sustava. Na poetku bih elio meutim navesti tetne imbenike koji su suodgovorni za te tegobe.

Dugorono djeluju tetno: pogrena prehrana, osobito konzumiranje previe mesnih bjelanevina, masti i eera, uz veinom istodobni nedostatak vlaknastih tvari

Kratkorono su tetni: prije svega lijeenja antibioticima, kemoterapeuticima, kortizonom, hormonskim pripravcima (antibebi pilule) ili zraenjima.

Pogrenom se prehranom ili agresivnim terapeuti-cima nanosi teta prije svega korisnim" crijevnim bakterijama. One manje korisne ili ak tetne mogu se razmnoavati.

Posljedice poremeene crijevne flore ne ostaju ograniene samo na probavu. Otrovni metaboliki produkti to pritom nastaju mogu pogodovati pojavi raka i mikoza ili se javljaju proljevi, zaepljenja i upale crijeva.

A dospije li previe otpadnih i tetnih tvari iz crijeva u organizam, ne isti se osnovni sustav. To je takoz-

59

vana tekuina tkiva" izmeu stanica. Tu se filtrira to smije dospjeti u stanicu, tu se odvode iz stanice otpadni produkti metabolizma. Ako to ne funkcionira, spreava se doprema ivotno vanih sastojaka u stanicu, kao i otprema staninog otpada. Tada su preoptereeni organi za detoksikaciju (bubrezi, jetra). To oslabljuje metabolizam i obrambenu snagu organizma.

Oteenje i slabljenje imunoloka sustava moe imati ozbiljne posljedice. On mora koristiti svu preostalu snagu da bi obranio crijevo od uzronika bolesti i njihovih otrova. Oslabljuju i drugi obrambeni mehanizmi", kao stoje onaj protiv raka.

Intestinalna autointoksikacija -kad crijevo truje ovjeka

Pod intestinalnom autointoksikacijom shvaamo samotrovanje organizma nepovoljnim metabolikim tijekovima u crijevu. Pri postojeoj disbiozi nastaju veoma esto supstancije koje optereuju sekretorne i detoksikacijske mehanizme crijeva. One tada prelaze u krvotok i limfni tok i moraju u jetri biti osloboene otrova, da bi se zatim putem bubrega izluile.

Pri visoko toksinim metabolikim produktima to nastaju u crijevu trebamo razlikovati - kao to je spomenuto u potpoglavlju Detoksikacija" - tri kate-

60

gorije, naime bazine supstancije, kiseline i sumpora-ste tvari, sada emo na dva primjera predstaviti princip intestinalne autointoksikacije. Za to emo upotrijebiti indol i amonijak.

Indol je bakterijski produkt razgradnje aminokise-line triptofana. Indol se u normalnu sluaju u jetri oslobaa i moe se nai u mokrai samo u tragovima kao kalijeva sol indoksilsumporne kiseline. Postoji li jaka crijevna trule i zbog toga je optereena jetra, moe se u mokrai nai povieni indikan. 1987. godine proveo sam istraivanje na 237 pacijenata koji su bolovali od neurodermitisa, kako bih razjasnio povezanost izmeu procesa truljenja u crijevu i neurodermitisa. Rezultat je bio posve jasan: 73, 5% imalo ih je indikan u mokrai trstruko pozitivan, 14% dvostruko pozitivan, a 12% jednostruko pozitivan do negativnih vrijednosti.

Nakon prehrambeno-terapeutskih mjera i probio-tike terapije je rezultat kako slijedi: 7,6% bilo ih je trostruko pozitivno, 18,2 dvostruko pozitivno, a 74,2 jednostruko pozitivno do negativno.

Trulena flora, kombinirana s alkalinim uvijeti-ma spreava kvantitativno izluivanje amonijaka putem crijeva. Tako dolazi do resorpcije (upijanja) putem crijevne stijenke i time do optereenja jetre. Njoj se time nanosi znatna teta u njezinoj funkciji de-toksikacije. To se stanje naziva intestinalna autoin-

61

toksikacija". I tu mogu podastrijeti dojmljive istraivake rezultate. 312 bakteriolokih istraivanja stolice to sam ih proveo u godinama 1989.-1991. u laboratoriju za dijagnostiku mikrobiologiju u Ber-gu, dalo je u 149 sluajeva nalaz intestinalne intoksikacije resorpcijom amonijaka. To je samo 48% istraenih uzoraka stolice. Amonijak mora u jetri de-toksikacijom prijei u mokraevinu, to uvijek predstavlja znatno optereenje jetre. Stoga SCHULER s pravom trai: Reprodukcija trulene flore na apsolutni minimum preduvjet je za odranje normalna stanja flore."

Overgrowth-sindrom -kad bakterije putuju

Dok smo se dosada bavili gotovo iskljuivo pogrenim, dakle loim nasljedovanjem debela crijeva, sada bismo trebali baciti pogled na tanko crijevo. Mora se svakako rei da je mnogo tee izvriti tonu analizu tanka crijeva, jer ono nije izravno dostupno. Da bi se iz analiza stolice debela crijeva izvukli zakljuci o flori tanka crijeva, to zahtjeva dugogodinje iskustvo i dobro tumaenje nalaza, jer laktobacili su krajnje osjetljivi na sredinu gdje se nalaze, tako da

62

trpe pri transportu u epruveticama. Samo iskusni institut moe tu doi do pouzdanih podataka o stanju flore. Najee naseljavanje pogrenih odnosno stranih bakterija u tanku crijevu predstavlja takozvani Overgrowth-sindrom, to znai da bakterije debela crijeva otputuju gore u tanko crijevo i tamo najee uz snano stvaranje plinova rastvaraju ivotno vane sastojke hrane, inei ih tako neupotrebljivima za organizam. Iskusni e se dijagnostiari pri postavljanju dijagnoze Overgrowth-sindroma orijentirati kako na tipine simptome (vidi tekst u nastavku), tako i na nalaz stolice.

Kao simptomi Overgrowth-sindroma dolaze po SCHULERU u obzir sljedei:

kronino proljevasta stolica povien poloaj oita osjeaj punoe u trbuhu snano stvaranje plinova nadutost trbuha zadah iz usta (Foetor ex ore) nepodnoljivost disaharida (mlijena eera, eera, eera od eerne trske, fruktoze)

Ako uz glavni simptom kronino proljevastih stolica postoje jo najmanje dva druga simptoma, moe se sa sigurnou govoriti o Overgrowth-sindromu. Pri Overgrovvth-sindromu ne dolazi samo do snana stva-

63

ranja plinova, ve bakterije koje su doputovale iz debela crijeva napadaju vane vitalne tvari iz hrane koje tada vie nisu na raspolaganju tijelu. Cesto zapaamo pojavu Overgrowth-sindroma nakon temeljitih promjena u prehrani, na primjer pri prijelazu na prijesnu hranu (uglavnom svjee, nekuhano voe i povre), a da prethodno nije bila uklonjena disbioza i provjerena enzimska funkcija probavna sustava. Posljedice su veliki gubitak tjelesne teine do izrazite mravosti, pogoranje ve prije postojeih tegoba, limfne reakcije zbog rastue koliine otrova i zatajenja bubrega. O tome je ve pisao ameriki lijenik dr. JOHN H. TILDEN prije ca. 100 godina u svojoj knjizi Mit Toxamie fangen alle Krankheiten an". Saniranje tanka crijeva zahtijeva neto drugaiji postupak nego pri debelu crijevu. Disbioza tanka i debela crijeva, stanje koje se sve ee javlja, postavlja terapeutu opet drukije zahtjeve.

Naseljavanje stranih bakterija -kad se zdrava crijevna flora mora boriti

Pod naseljavanjem stranih bakterija u crijevu shvaamo pojavu obino patogenih bakterija kojih u

64

normalnom sluaju ili uope nema u probavnom traktu ili ih ima tek u neznatnoj koliini. Preduvjet za naseljavanje stranih bakterija uvijek je poremeena kolonizacijska rezistencija, to znai smanjena otpornost crijevne flore prema stranim bakterijama.

Taj je princip 1916. godine otkrio kao prvi prof. NISSLE: u vojnika se nije javljala dizenterija i druge crijevne zaraze ako je u crijevu postojao zdrav ekosustav. Danas su dizenterija, kolera i tifus uglavnom iskorijenjeni zahvaljujui odgovarajuim higijenskim mjerama, ali se tu i tamo javljaju infekcije salmonelom - uzrokovane pokvarenom hranom - koje jo i danas dovode do smrti u ljudi iji je organizam ve oslabljen. Dosta se esto moramo boriti s drugim tegobama, naime onima to ih izaziva kronini poremeaj mikroflore zbog stranih bakterija. Njima pripadaju prije svega klepsiella, enterobacter, pseudomonas, drugi streptokoki, aerobni stvaratelji spora, enteropa-togeno djelujui virusi i razne podvrste E. coli bakterija. Te strane bakterije uzrokuju izmeu ostaloga snana nadimanja, vodenaste stolice i kronine proljeve.

Posljednjih se godina uestalo javljaju upravo virusi i treba im posvetiti osobitu pozornost. Uz nor-walk-adeno-, calici- i corona viruse poklanja se posljednjih godina glavna panja rota-virusima, jer

65

oni uzrokuju u dojenadi i male djece proljeve nalik na riinu vodu. 1 1 Odrasle naprotiv najvie napada nor-walk virus (H. D. BREEDE).

Rizik naseljavanja stranih bakterija raste ako su reducirane anaerobne skupine bakterija, kao to su bifido bakterije i bakteroidi

Sljedei primjer bakterioloka pregleda stolice u laboratoriju za dijagnostiku mikrobiologiju ,,Dr. Schuler" treba potvrditi gore navedeno.

Pacijentica G. D. / 66 god. Dijagnoza: smanjena energija, nedostatak tjelesne

teina, nadimanja, rijetka stolica trula mirisa, bifido bakterije: laktobacili: skupina bakteroida: (saharolitiki) ostale vrste bakteroida: eubacterium aerof.: ostale eubakterije: Clostridium perf.: Clostridium cocl.:

nisu naene znatno snieni

lagano snieni nisu naene normalna lagano poviene normalna znatno poviene

11 vidi o rota-virusima u potpoglavlju Obrambene tvari u majinu mlijeku.

66

Clostridium innocuum: ostali clostridiji: peptostreptokoki: enterokoki: ostali streptokoki: E. coli: Candida: Aerobni stvaratelji spora:

lagano poviena lagano poviene znatno povieni znatno snieni znatno povieni znatno sniena nije naena znatno povieni

Miljenje laboratorija: Pregledom stolice ustanovljena je dezolatna (opustoena) flora debela crijeva."

Ovdje vidimo uz znatno oslabljenu osnovnu floru (bifido bakterija streptokoka, peptostreptokoka i stvaratelja spora. Razlog zastoje pacijentica dola na lijeenje bio je dugotrajni, viegodinji gubitak energije.

Mikoze - kao gljivice nanose tetu organizmu

Moe se ve gotovo ironino rei: u medicini je poela nova era - doba mikoza". Sad kad se vie ne moramo kao nekad bojati zaraznih bolesti, napadaju nas gljivice i virusi. Crijevne gljivice, vaginalne gljivice, gljivice na nogama, na noktima, na koi, gljivice

67

u ustima, mjehuru i pluima - to su dijagnoze novog doba. Ono to se godinama isticalo kao blagodat medicinska napretka, naime upotreba antibiotika pri infekcijama, spreavanje zaea pilulama i kemo-terapija, pokazuje se danas kao prokletstvo. Tome se na alost pridruuje jo i posve nedostatna dijetetska izobrazba lijenika i ljeitelja (bez sveuiline diplome). To to gljivice i virusi mogu divljati u naem organizmu ima uzorke izvana, to je iatrogeno uvjetovano (tete izazvane lijenikim postupcima odnosno terapijom) ili je posljedica neprikladne prehrane ili oboje. Nema smisla uljepavati stvari, jer se zbog toga previe toga izlae opasnosti. Bezazlene vi-rusne i gljivine infekcije mogu se u imunoloki oslabljenom tijelu (kao pri SIDI ili raku) razvijati u smrtonosnu bolest. Neznanje vodi uvijek iznova prikazivanju nalaza bezazlenijima nego to jesu, a to esto stoji pacijentova ivota. 64% mojih bakteriolokih ispitivanja stolice pokazuje okruenost crijeva gljivicama. 14% tih pacijenata ima sustavnu mikozu, to znai okruenost drugih organa gljivicama. Mikozom su najee zahvaeni mozak, plua, bubrezi, zglobovi, vagina i mjehur. Najea je mikoza stoje nalazimo kandidijaza, uzrokovana gljivicom Candida albicans. Ne samo da se ona najee dijagnosticira, ve izaziva najozbiljnije probleme, kao to se kae u lanku asopisa Medizin Aktuell (4/91). Tamo izme-

68

u ostaloga pie: ,,U oslabljenih osoba mogu gljivice roda Candida u okviru fungemije prodrijeti na podruje zglobova i izazvati infektivni artritis. Dosada su bile kandidne artritide opaane u osoba koje su ili trpjele od neke osnovne bolesti ili je njihov imunoloki sustav bio oslabljen lijekovima. U tih su se pacijenata gljivice ili poslije kandidne sepse (okruenosti krvi gljivicama) ili poslije tranzitne fungemije (prolazne gljivine infekcije) proirile na podruju zglobova, gdje su izazvale polagani, ali napredujui destruktivni proces."

Candida albicans je veoma rairena. Porodici Candida pripadaju jo:

Candida brumptii Candida guilliermondii Candida intermedia Candida krusei Candida parapsilosis Candida psudotropicalis Candida stellatoidea Candida tropicalis Candida zeylanoide Geotrichum candidum

69

Osobito su este kandidijaze sluznica i probavna sustava.

Simptomi kandidne mikoze mogu biti:

stalni umor razdraljivost nejasne misli

slaba sposobnost koncentracije ope nezadovoljstvo silna elja za slatkim nadimanja svrbe

^ koprivnjaa (osip na koi s mjehuriima ili na-breklinama) neotpornost na infekcije depresije alergijske reakcije obloen jezik Nepodnoljivost ivenih namirnica Uestala potreba za mokrenjem

Openito svaki poremeaj imunolokog sustava sniava otpornost prema rastu gljivica. Razlozi za te poremeaje sustava su utjecaj antibiotika, anti-bebi

70

pilule, hormonski pripravci, dananja civilizacijska hrana, amalgam, 1 2 pesticidi, te stresni imbenici i duevna optereenja. Kandida se esto pojavljuje u pro-bavnu traktu i sluznicama ovjeka. Unato svojoj rairenosti ne pripada fiziolokoj flori ovjeka. Ona nema to traiti u crijevu!

Ta se gljivica pojavljuje sve ee na ginekolokom podruju kao imbenik obolijevanja. Poznato je da oko 25% svih ena stalno ili povremeno pati od va-ginalne kandidijaze i da taj postotak raste u trudnica na 40%. U tome je i glavni razlog zato novoroenad ve veoma rano prim kandidne spore, jer se pri inu raanja okrue kandidom iz majina vaginalnog podruja.

Doe li do slabljenja imunoloka sustava moe gljivica probiti sluznicu, te se krvlju i limfom iriti u organe. To stanje nazivamo organskom ili sustavnom mikozom.

12 Detaljnije informacije na temu amalgama moete nai u knjizi dr. med. Joachima Muttera Amalgam - Risiko fur die Menschen (izdano u nakladi Fit fiirs Leben u nakladi NaturaViva).

71

V

72

probavnih smetnji, konih oboljenja i drugih stanja otpornih na lijeenje, treba se meutim ipak pomiljati na bolesno naseljavanje crijevne sluznice candidom albicans, jer ako je ona naseljena u probavnom traktu, predstavlja opasnost za zdravlje cjelokupna organizma. Tada se naime uz oslabljenu otpornost mogu javiti i alergijske i toksine reakcije. Gljivice mogu biti visokopotentni agens (uzronik) i izazvati razliite vrste alergijskih reakcija. Candida albicans stvara osim toga loe alkohole koji mogu dovesti do znatna oteenja jetre. Rastu kandide osobito pogoduju izolirani ugljikohidrati poput industrijska eera, bijela brana i proizvoda od toga. Tom prehranom slabi se hranjivost a siromanom vlaknastim tvarima mijenja se pH vrijednost crijeva.

Gljivicama odgovaraju alkalini uvjeti za ivot i razmnoavanje. Svjea, prijesna hrana (uglavnom voe i povre) odbija gljivice. Osim suha voa koje se treba izbjegavati zbog njegove koncentrirane slatkoe, mogu se inae koristiti u prehrani sve biljne ivene namirnice.

Neprikladne ivene namirnice pri okruenosti gljivicama svi oblici ind. eera bijelo brano

prikladne ivene namirnice pri okruenosti gljivicama povre salate

73

imbenici koji pogoduju sustavnim mi kozama:

1. promjena vaginalne flore izazvana hormo-nalnom promjenom u trudnica ili uporabom antibebi-pilula.

2. unitenje mikrobioloke ravnotee uslijed lijeenja antibioticima.

3. lijeenje imunosupersivima, dakle lijekovima koji suzbijaju otpor, citostaticima; imunoloka slabost pri raku, SIDI, dijabetesu i drugim bolestima.

S klinikog stajalita razlikujemo temporalnu, latentnu i stalnu mikozu. Samo jedan nalaz o gljivicama esto nije dovoljan za postavljanje sigurne dijagnoze.

Ni crijevna mikoza ne znai automatski organsku mikozu. Isto tako ne mora negativan nalaz stolice dokazati da ne postoji mikoza. Samo opsena dijagnostika koja ukljuuje analizu stolice, krvi, sline i mokrae, te elektroakupunkturu po VOLLU daje sigurne, pouzdane podatke.

Pri sumnji u sustavnu mikozu trebao bi se uvijek traiti celularni imunoloki profil. Uz netaknut imunoloki sustav, fizioloku crijevnu i vaginalnu floru moe se postojanje malo kandidnih stanica smatrati gotovo bezazlenim, jer ih organizam obuzdava da se ne bi razmnoile. U sluaju akutnih, pa i kroninih

kolai, keksi slatki proizvodi od tijesta sve vrste slatkia okolada Coca Cola i ost. si. pia dijetna pia (light) alkohol sueno voe slatko voe svjei sir, vrhnje

mlijeno kiselo ukuhano povre kruh od prekrupe tjestenina od prekrupe ria, proso krumpir malo kisela voa riba malo mesa kiselo mlijeni proizvodi

Candida albicans jako pogoduje ak svakodnevni stres u naem ivotu, jer se stalnom stimulacijom nadbubrenih lijezda tijelo gotovo obasipa biolokim steroidima (hormonima), a posljedica je toga imuno-supresija (slabljenje ili zatajenje obrambena sustava). Srue li se prirodne zapreke, moe gljivica bujati i poprimiti mnogo opasniji, parazitarni gljivini oblik, te tada prodire u iva tkiva i tamo se iri. Prodirui kroz sluznicu probavna trakta istresa u krvotok metabolike otrove. Na taj nain uspijeva stanicama kandide izazvati razliite reakcije.

Simptomi su kandidne mikoze (kandidijaze) -kao to je ve gore opisano - mnogostruki: alergije, migrene, boli u zglobovima, depresije, smetenost, osjeaj nestvarnosti, gubitak libida (spolnog nagona), akutne i kronine probavne tegobe, neurodermitis, pe-

74

rioralni ekcemi, psorijaza, rozaceja (rosacea), meteo-rizam (nadutost trbuha), snano stvaranje plinova, izmjena proljeva i opstipacije (zaepljenosti, tvrde, stolice), povien oit, garavica, kolike (grevi u trbuhu), nepodnosivost ivenih namirnica.

Vidjeli smo koliko se mnotvo mikroba osjea dobro u naem tijelu i ivi u ivotno vanoj simbiozi s nama na obostranu korist. Stoga je odranje eubioze vaan preduvjet za ouvanje zdravlja naeg organizma. Slabljenje ekolokog crijevnog sustava sa svim njegovim moguim disbiotikim pojavama predstavlja uvijek opasnost za nae zdravlje. Prije ili kasnije izbaeni smo iz ravnotee i javljaju se prvi simptomi bolesti, koji mogu u najgorem sluaju, kao to smo vidjeli na primjeru kandidne mikoze, dovesti do smrti. Obino se meutim disbioze svake vrste mogu ipak uspjeno lijeiti.

S druge strane izaziva definicija normalna flora mijeane osjeaje, budui da je ona orijentirana na uvijete crijevne flore u ovjeka koji se prehranjuje mijeanom hranom. Danas znamo da takozvana mijeana hrana predstavlja oblik prehrane koji moe dovesti do bolesti i pospjeuje disbiozu. Normalna flora i patogena flora moraju se danas mjeriti drugim kriterijima. Razvoj flore u najranijoj dobi i kasnija flora odrasla ovjeka ovise o mnogim imbenicima koje u ovdje jo jednom ukratko navesti.

75

Pozitivni utjecaji Negativni utjecaji Spontani poroaj Carski rez Fizioloka vaginalna Patoloka vaginalna flora majke flora majke Dojeno dijete Dijete hranjeno na boicu Biljna hrana Civilizacijska hrana Neoptereenost Optereenost tetnim tetnim tvarima tvarima Prirodni lijekovi Kemijski lijekovi Skladna socijalna Stres, socijalni konflikti sredina Pozitivan stav Negativan stav prema ivotu prema ivotu

Bolesti koje su povezane s poremeajem crijeva

Kronine infekcije

Dopustite da vas izvijestim o neemu iz mog djetinjstva. Kao dijete sam esto patio od upale krajnika. Bronhitis i upala srednjeg uha: 2-3 puta godinje bili su pravilo. Kuni mi je lijenik veinom propisivao antibiotik i infekcije su nakon tjedan dana jenjavale.

76

Ali uvijek su se iznova i sve ee vraale. Jednom sam dobio dvije velike lice ricinusova ulja i pola dana proveo na zahodu - ali to je pomoglo. Vruica se povukla i upala krajnika bila je izlijeena. Sto se dogodilo? Ricinusovo je ulje zapravo uinilo da se crijevo ispraznilo i oslobodilo otrova. Ali kakve je to imalo veze s krajnicima? Na poetku knjige spomenuo sam uzrono lanani princip. On prikazuje povezanost izmeu loe funkcije crijeva i oboljenja u drugim organima. Taj princip objanjava zastoje mjesto nastanka mnogih bolesti upravo crijevo, a stvarni simptomi samo posljedica tih funkcionalnih poremeaja crijeva. U mene su to bili krajnici, u drugih sinusi, a neki opet imaju tegobe sa zglobovima, tako da se javljaju uzro- no lanane reakcije koje u sada navesti.

Prva generacija nekog poremeaja zadesi uvijek crijevo ili pojedine dijelove crijeva. Putem oteenih dijelova ili pojedinih dijelova crijeva pojaano se u organizam dostavlja histamin. A histamin je produkt razgradnje histidina, aminokiseline koja se prima s hranom, a osobito je imalo u ivotinjskim proizvodima. Istodobno drugi organi postaju takozvanim slabim organima, kao na primjer sinusi. Dostava histamina dogaa se putem limfna sustava. Taj slabi organ sinusi reagiraju tada na primjer pri vanjskim utjecajima i upale se, te se javlja sinusitis. Taj sinusitis

77

moe na limfnom putu nanijeti tetu pluima; dolazi do bronhitisa ili infektivne astme. Koliko se esto ljudi ale na to da je njihova"gripa" ili prehlada" poela kihavicom, promuklou i upalom sinusa, ali je tada otputovala od drijela do plua, da bi tamo ili iezla ili se vrsto utvrdila. Razgovarate li s ljudima koji boluju od astme, oni e vam esto rei da su skloni infekcijama u podruju glave, osobito sinusa. Sinusi ne utjeu samo na plua, ve i na crijevo (Colitis ulcerosa), mokrane putove (cistitis = upala mjehura) i trbune organe u ena (adenekstis = upala jajnika). Shvatite li taj princip, gledat ete mnoge bolesti u drugom svijetlu.

Tu lananu reakciju najee izazivaju dvije ivene namirnice: mlijeko i eer. Obje te ivene namirnice promijene crijevnu floru i otete vane imunoloke brane na sluznici crijeva. Tako dospijevaju bjelanevine iz hrane u velikoj mjeri u limfni sustav crijeva i izazivaju oslobaanje upalnih tvari. Upala moe ostati lokalna, dakle ograniena na criejvo -tada se djeca ale na boli u trbuhu ili e se putem limfna sustava proiriti dalje, te nanijeti tetu pluima i / ili limfnu sustavu glave /. Lijei li se takva upala antibioticima, to nepovoljno utjee na ve oteenu crijevnu floru, imunoloke se brane jo vie oteuju i upale se javljaju sve ee.

78

Za pedijatra je posve normalno ako dijete 7-8 puta godinje preboli infektivne bolesti (kongres pedijata-ra 1996.), ako su infekcijom zahvaeni krajnici, najee se preporua da se oni odstrane. Pritom se meutim samo odstranjuje jo jedan vani reakcijski organ, a ne uklanja se sam uzrok. Krajnici bi se uistinu trebali odstraniti samo onda kad su postali opasnim ishoditem bakterija. Tako bi se dakle 95% svih operacija krajnika moglo izbjei.

Roditelje koji dou u moju ordinaciju sa svojom djecom sklonom infekcijama savjetujem u terapiji prehranom, zatim dovedem u red crijevnu floru i bolesti prestanu. Ne uvaavate li tu zakonitost i krajnici se odstrane, proces e se premjestiti na neko drugo podruje limfna sustava. On ostaje ili ogranien na crijevo ili se odande premjesti u limfni sustav glave, a odatle na primjer u limfni sustav grudi, nastaje bronhitis ili upala plua. Tek kad je crijevo proieno i sani-rano, moe se taj proces prekinuti. Sto se prije to dogodi, to bolje! Jer kronina su oboljenja bezuvjetna posljedica ako nisu provedeni ienje i saniranje crijeva.

Upalu ne izaziva povremeno konzumiranje eera i mlijeka. Nju izaziva stalna potronja tih proizvoda bez izravnanja sa ivenim namirnicama koje sadre visok udio vlaknastih i vital-

79

I nih tvari. Tono j e dakako a pri upalama moraj u uvijek sudjelovati bakterije i virusi. Oni imaju meutim mogunost da prodru u tijelo samo onda ako je antibioticima, otrovima iz okolia i pogrenom prehranom nanijeta tolika teta fiziolokim bakterijama i sluznicama da su obrambeni mehanizmi oslabljeni i nisu vie netaknuti.

Alergije

Alergije nisu nita drugo nego oajniki poziv u pomoi generacijama pustoenja organizma", pie posve opravdano ANNE CALATIN.

25 milijuna alergiara u Njemakoj predstavljaju svakako alarmantan broj. Stopa njihova prirasta je oko 7% godinje. Kako to da upravo naa generacija ima toliko mnogo alerginih ljudi? Mi smo dakako rtve rastua oneienja okolia, a ja njega vidim kao uzronika alergija. Kako se razlikuju alergije koje na temelju priroenih sklonosti uzrokuju bolesti kao to su neurodermitis, alergijska astma, peludna hunjavica i alergije koje se stjeu nainom prehrane i ivota? Danas se ljudi nalaze u etvrtoj generaciji industrijskog doba. To je epoha koja zna dijelom rastrono skupim metodama vjeto zadirati u prirodne strukture

80

ivih organizama i tako ih mijenjati da se poremeti njihova bioloka valentnost. To moete najbolje primijetiti pri obradi ivenih namirnica. Najee su metode pasterizacija, homogenizacija, sterilizacija, mljevenje, odvajanje i dodavanje, mijenjanje i konzerviranje. Prirodna ivena - namirnica" (u pravom smislu njezina znaenja) mijenja se u prehrambenu namirnicu" koja je dodue jo jestiva, ali je znatno izgubila na vrijednosti. Radi poboljanja kakvoe" koriste se proizvoai dodatcima, zvanim E-tvari, pojaivaima okusa, emulgatorima, sredstvima protiv plijesni, umjetnim aromama, konzervansima, enzimima, antibioticima i hormonima.

Biljke koje se upotrebljavaju za proizvodnju u velikim koliinama uzgajaju se u monokulturama, to ih ini osjetljivima na bolesti i parazite. To je problem protiv kojega se bori kemijskim tvarima. Tako dospijevaju tone insekticida, pesticida, herbicida i fungici-da na polja, livade, oranice. Oni dospijevaju u ivotni krvotok, u kojemu i ovjek ima svoje mjesto. Prehrambeni lanac tla, biljke i ivotinje dosee i nas ljude.

U vezi s tim veoma su zanimljive sljedee informacije koje ine nae potroako vladanje vrijednim ozbiljna promiljanja: kruh smije sadravati do 20 dodatnih tvari, a kobasice ak 30%. 90% dodataka hrani

81

to se prerauju u njemakim prehrambenim namirnicama genski je manipulirano.

Da se podsjetimo: crijevo ima kontaktnu povrinu s okoliem od ca. 400 kvadratnih metara. Sve to s hranom i piima dospije u tijelo, dotie tu povrinu. Od nje mora biti identificirano i preraeno. Taj sustav nastanjuje oko 400 vrsti bakterija; one su veoma osjetljive na poremeaje svake vrste. Otrovi u hrani, poput sredstava za prskanje najrazliitije kemijske strukture, zlouporaba konzervansa, boja, umjetnih aroma, zubne paste, klorirane vode, sulfonamida i antibiotika, sve to uzrokuje degeneraciju normalne crijevne flore. Dokazano je da penicili u razrjeenju od 1:10 milijuna ili Mercurius cyanatus (ivin spoj) u razrjeenju od 1:2 milijuna uzrokuje za kratko vrijeme izraivanje normalne crijevne flore. U ljudi optereenih ivom iz amalgama esto se zapaa snana degeneracija crijevne flore, s estim gljivinim okruenjem cjelokupne sluznice .

Obrambene bakterije crijeva sastoje se od mnogih sustava. Najosjetljivije na oteenja izvana reagira crijevna flora, sluznica, milje u probavnu traktu. Oteena crijevna flora ne stimulira vie dovoljno imuno-

13 Daljnje informacije o opasnosti ivinih spojeva u organizmu moete proitati u knjizi dr. med. Joachima Muttera Amalgam -Risiko fur die Menschen" (izala u nakladi Fit furs Leben naklade NaturaViva Verlag GmbH).

82

globin A u plazmama stanice sluznice. Lokalni imunoloki sustav malaksa. Promijenjena sluznica i crijevna flora dovode do umnoavanja skupina tetnih bakterija ili se patogene bakterije mogu ugnijezditi u udubljenjima sluznice. Tada u crijevu zavladaju gljivice i bakterije truljenja; pH - vrijednost, koja je u normalnom sluaju u kiselom podruju, postaje alka-linom, enzimske se aktivnosti crijevnih bakterija mijenjaju i pojaano se stvaraju trulene tvari. Crijevo preplavljuju loi tetni alkoholi, sumporvodik i amonijak koji preoptereuju njegove sustave za odstranjenje otrova. Tijelo resorbira u svom oaju te tvari u krvotok i otprema u jetru. Jetra pokuava te tvari neutralizirati i razgraditi, to uvijek predstavlja dodatno optereenje normalne funkcije metabolizma jetre. Ako takvo stanje traje dulje vrijeme, oslabi funkcija jetre i u tijelu nastaju reakcije.

Vratimo se temi alergija. One se razviju iz priroene sklonosti i steenih poremeenih funkcija crijeva, jetre i obrambenih stanica u sluznici tanka crijeva. Ako se na primjer djeca ne doje, razvija se crijevna flora nepovoljno: poremeena je izgradnja vlastita crijevnog imunolokog sustava, vane obrambene brane nisu vie nedirnute, a u sluznici crijeva dolazi do najmanjih upala. Plazma stanice koje proizvode imunoglobulin A degeneriraju ba kao i obrambene stanice u sluznici tankog crijeva. Sluznica postane

83

propusnom za tetne tvari, to se moe usporediti s neispravnim filtrom.

Obrambene stanice u sluznici tankog crijeva neutraliziraju alergene koji su uli kroz crijevnu stjenku. Bjelanevine iz hrane koje u normalnom sluaju ne mogu proi kroz crijevnu stjenku, dospijevaju sada u limfni sustav i u krvotok. Poinje protureakcija tijela: ono se poinje braniti od te strane bjelanevine - posljedica toga su upalne i alergijske reakcije. Sinusi, koa i plua postaju takozvanim slabim organima. Dovoljan je mali podraaj izvana da izazove alergij-sku reakciju. Pelud izaziva peludnu hunjavicu, upalu spojnice oka i curenje nosa, ivotinjske dlake izazivaju astmu, kuna praina pogoduje nastanku kronine kihavice, a prehrambene namirnice nastanku neuro-dermitisa i ekcema. Sve je mogue, jer svaka prirodna supstancija moe postati pokretaem mnogostrukih reakcija razliitih organa. Upalna i alergijska reakcija meusobno su povezane. Stoga je razumljivo da kronine upale mogu imati alergijsku pozadinu i alergije su uvijek povezane s upalama. Tako se alergije i upalna oboljenja vide pod posve novim aspektom. Poemo li od toga da alergija moe protjecati i prikriveno, dobivaju mnoge bolesti novu dimenziju. Prikrivene su alergije uzronici bolesti koje se isprva uope ne pripisuju alergiji. Pomiljate li pri migreni ili depresiji najprije na alergiju? Da li bi vam palo na um da pri po-

84

remeajima srana ritma posjetite alergologa? Jeste li ikada mislili na to da bolesti kao kronini proljev, Morbus Crohn ili Colitis ulcerosa mogu biti alergijski uvjetovani?

Tijelu strane bakterije iz hrane, koje najee prou kroz sluznicu crijeva i uine druge organe slabima jesu: mlijeko, kokoje jaje, riba, penica, orasi i meso. Nepodnosivost je kravljeg mlijeka najea nepodno-sivost koju dijagnosticiram u svojoj ordinaciji.

Uzrok se rijetko treba traiti tamo gdje se dogaaju reakcije. Alergeni kao podraujue supstancije imaju tek drugorazredno znaenje. Organ koji se treba primarno lijeiti je crijevo, njegova crijevna flora, njegov imunoloki sustav, postojei uvjeti u njemu.

Reuma

Reumatska su oboljenja uz alergije druga po rairenosti nacionalna poast nae civilizacije. Reuma je nadreeni pojam za veliki broj upalnih oboljenja zglobova, tetiva i miia i ima uzrono mnogo slinosti s alergijskim oboljenjima. Pri alergiji je reakcijski organ uvijek neka koa"... Neurodermitis se pokazuje na vanjskoj koi, peludna hunjavica na spojnici oka i

85

nosnoj sluznici, astma na sluznici plua, a Colitis ulcerosa na sluznici crijeva. Pri reumi se bolest oituje na koi zglobova. Tu se u prvom redu odigravaju razorni upalni procesi, a kolajui imunokompleksi napadaju tkivo i time ine ljude tee pokretljivima. Posljednjih se godina opaa da sve vie mladih ljudi i djece boluje od reumatskih oboljenja. A ini se daje ta bolest postala i agresivnijom. Zadatak imunoloka sustava sastoji se u tome da on prepozna strane bjelanevine (bakterije, viruse, gljivice, alergene) koji izvana prodiru u organizam, i zatim na njih primjereno reagira. To znai, on mora prije svega razlikovati izmeu prijatelja i neprijatelja. Ako je uljez otkriven kao neprijatelj, tada stupaju odmah u akciju posebne obrambene jedinice" i unitavaju uljeze. Tu se radi o primjerenoj reakciji. Pogrena reakcija imunolokog sustava ima naprotiv za posljedicu da se vl