web.cz.unidu.hrweb.cz.unidu.hr/datoteke/125izb/Izvedbeni_plan_nastave_Akvakultura_-s... · __________________________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 1 od 113

Sveučilište u Dubrovniku

Odjel za akvakulturu Ćira Carića 4, 20000 Dubrovnik,

tel: 020 445 862, e-mail: [email protected]

Obrazac

IZVEDBENI PLAN NASTAVE ZA AKADEMSKU

2018./2019. GODINU F04-12

Preddiplomski studij: Akvakultura

I. godina studija

Zimski semestar (I. sem.)

Br. Nastavnik Kolegij P+V+S ECTS

OBVEZNI KOLEGIJ

1. doc. dr. sc. Josip Mikuš

Maroje Burić, mag. ing. maricult.

Opća biologija 45+30+0 6

2. prof. dr. sc. Vlasta Bartulović

Stijepo Ljubimir, dipl. ing.

Biologija mora 45+30+0 6

3. izv. prof. dr. sc. Lucia Emanuele

dr. sc. Iris Dupčić Radić

Kemija mora 30+30+0 6

4. prof. dr. sc. Davor Lučić

dr. sc. Marlena Ćukteraš Fizička oceanografija 30+15+0 3

5. prof. dr. sc. Branko Glamuzina Uvod u akvakulturu 45+15+0 6

6. mr. sc. Ivana Nakić Lučić, pred. Engleski jezik I./1 30+15+0 3

7. doc. dr. sc. Aleksandar Selmanović Tjelesni odgoj 0+30+0 1

Ljetni semestar (II. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. doc. dr. sc. Ivona Milić Beran

Irena Brdar, mag. math.

Primijenjena matematika i

biometrija 30+30+0 6



Ekologija mora 30+30+0 6


doc. dr. sc. Kruno Bonačić

Uzgoj planktona 30+30+0 6

4. izv. prof. dr. sc. Lucia Emanuele

dr. sc. Iris Dupčić Radić

Osnove biokemije 30+15+0 3

5. mr. sc. Ivana Nakić Lučić Engleski jezik I./2 30+15+0 3

6. doc. dr. sc. Aleksandar Selmanović Tjelesni odgoj 0+30+0 1

IZBORNI KOLEGIJ

7. doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić Histologija 30+15+0 3



Ekologija planktona 30+15+0 3

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


II. godina studija

Zimski semestar (III. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. doc. dr. sc. Marijana Pećarević

dr. sc. Marina Brailo Šćepanović

Tehnologija u akvakulturi 30+15+15 6

2. doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Uzgoj školjkaša 45+15+0 5


Tea Crnjak, mag ing. maricult.

Biologija i uzgoj rakova 30+15+0 3

4. doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić


Fiziologija uzgajanih

organizama 45+15+0 6

5. mr. sc. Ivana Nakić Lučić Engleski jezik II./1 30+15+0 3

IZBORNI KOLEGIJ

6. prof. dr. sc. Vlasta Bartulović Primijenjena ekologija riba 30+15+0 3

7. prof. dr. sc. Vlasta Bartulović Ekologija morskih sisavaca 30+15+0 3

Ljetni semestar (IV. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. prof. dr. sc. Branko Glamuzina Trendovi u akvakulturi 30+0+0 2

2. prof. dr. sc. Branko Glamuzina


Konstrukcija akvakulturnih

postrojenja 45+15+0 5

3.

prof. dr. sc. Nada Krstulović

dr. sc. Svjetlana Bobanović-Čolić

Dolores Grilec, dipl. ing.

Primijenjena i sanitarna

mikrobiologija 30+15+0 3


Tifani Kusovac, mag. ing. maricult. Uzgoj riba 45+15+0 5

5. doc. dr. sc. Sanja Tomšić

Tifani Kusovac, mag. ing. maricult.

Biologija i uzgoj bodljikaša i

glavonožaca 30+15+0 3

6. doc. dr. sc. Sanja Tomšić


Uzgoj ostalih akvatičnih

organizama 30+15+0 3

7. prof. dr. sc. Branko Glamuzina

dr. sc. Rade Garić

Genetika u akvakulturi 30+15+0 4

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

8. mr. sc. Ivana Nakić Lučić, pred. Engleski jezik II./2 30+15+0 3

IZBORNI KOLEGIJ

9. prof. dr. sc. Vlasta Bartulović

Tifani Kusovac, mag. ing. maricult. Biologija riba u uzgoju 30+15+0 3

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


III. godina studija

Zimski semestar (V. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. izv. prof. dr. sc. Sanja Tomšić


Hrana i hranidba 60+30+0 8


Marija Vezilić, dipl. ing.

Standardi proizvodnje i

kakvoće 45+15+0 6

3. izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić

Ivana Violić, univ. spec. oec.

Osnove ekonomije 30+15+0 4

4. doc. dr. sc. Barbara Puh

mr. sc. Ivan Jelčić


Marketing

30+15+0 4

5. prof. dr. sc. Branka Milošević-Pujo Zakoni i propisi u akvakulturi 30+0+0 3

IZBORNI KOLEGIJ


dr. sc. Marija Crnčević

Problematika unosa morskih

alohtonih vrsta 30+15+0 3



Akvaristika 30+15+0 3

Ljetni semestar (VI. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. doc. dr. sc. Kruno Bonačić Mriješćenje i mrjestilište 60+30+0 8


doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić

Tifani Kusovac, mag. ing. maricult.

Bolesti akvatičnih organizama 45+15+0 6

3. izv. prof. dr. sc. Dara Ljubić

mr. sc. Ivan Jelčić


Računovodstvo i financije

30+15+0 4

4. doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Akvakultura i okoliš 30+15+15 3

5. Mentor Završni rad 30+30+0 4

IZBORNI KOLEGIJ

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

6. doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić

dr. sc. Marija Crnčević

Bioraznolikost 30+15+0 3

7. doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić Gospodarenje morskim

resursima 30+15+0 3

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

OPĆI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Opća biologija

Semestar I. (zimski)

Broj ECTS bodova 6

Status kolegija Obavezni kolegij

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Josip Mikuš

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, 20000 Dubrovnik, D25

Telefon 445-864

e-mail [email protected]

Suradnik Maroje Burić, mag. ing. maricult.

Zgrada, kabinet -

Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Cilj nastave iz kolegija Opća biologija je upoznavanje studenata s osnovnim zakonitostima

strukture i funkcioniranja živog svijeta i njegova odnosa s neživim okolišem. Kroz nastavu

kolegija studentu se omogućuje shvaćanje širokog raspona zbivanja i odnosa od

molekularne razine prometa materije i energije i prijenosa nasljednih informacija, preko

razine stanice, tkiva i organizma do populacije i svih taksonomskih kategorija živoga

svijeta, te njihova odnosa s okolišem na razini ekosustava i cijele biosfere. Te spoznaje su

preduvjet poznavanju i usvajanju gradiva drugih kolegija preddiplomskog studija

Akvakultura, posebice stručnih kolegija na višim godinama, budući da student treba, prije

upoznavanja sa specifičnim sadržajima ostatka studija, upoznati i savladati sve biološke

činjenice koje nisu uključene u sadržaje drugih kolegija. Zbog toga u kolegiju Opća

biologija student uči bitne elemente građe i funkcije stanice, osnovne fiziološke procese,

organizaciju i ustrojstvo živog svijeta u svim danas priznatim domenama i carstvima, s

naglaskom na građu i funkciju organskih sustava.

Nastava je organizirana kroz predavanja, vježbe i samostalni rad studenata putem

interaktivnih predavanja i prezentacija. Studentima su praćenje nastave i komunikacija

olakšani putem učenja na daljinu (kolegij se nalazi u sustavu učenja na daljinu DUEL

Sveučilišta u Dubrovniku).

Predavanja su obvezna, kao i vježbe koje prate teme predavanja. Studenti su obvezni

položiti pismeni kolokvij iz vježbi. Kolokvij je moguće položiti kroz četiri pismena testa na

završetku pojedinih cjelina tijekom semestra.

Ishodi učenja kolegija

Kolegij Opća biologija omogućuje studentu stjecanje temeljnih znanja potrebnih za

svladavanje gradiva stručnih kolegija.

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će poznavati osnove biologije, morfologije,

anatomije, fiziologije i reprodukcije biljnih i životinjskih organizama. Razumjet će

međusobne filogenetske veze i cjelokupnu evoluciju života. Na temelju poznavanja uloge

pojedinih skupina i njihove strukturalne i funkcijske građe, student će razumjeti složenost

živoga svijeta i ekološku povezanost i uvjetovanost svih živih bića.

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Nakon odrađenih vježbi iz praktičnog dijela kolegija student će biti sposoban samostalno

raditi u biološkom laboratoriju, služiti se mikroskopom i lupama te secirati i proučavati

građu živoga i fiksiranoga materijala.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja

Seminari i radionice

Vježbe

Samostalni zadaci

Multimedija i Internet

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:

POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA

Obvezna literatura

1. Berns, M. W. 1984. Stanice. Školska knjiga, Zagreb 159 pp.

2. Matoničkin, I., Erben, R. 2002. Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb

381 pp.

3. Denffer, D. von, Ziegler, H. 1988. Udžbenik botanike za visoke škole.

Morfologija i fiziologija. Školska

knjiga, Zagreb 595 p.

4. Magdefrau, K., Ehrendorfer, F. 1984. Botanika. Sistematika, evolucija i

geobotanika. Školska knjiga,

Zagreb 441 p.

5. Habdija, I., Primc-Habdija, B., Matoničkin, I. 1998. Beskralješnjaci.

Biologija nižih avertebrata. Školska

knjiga, Zagreb 691 pp.

6. Habdija, I., Primc-Habdija, B., Matoničkin, I. 1998. Beskralješnjaci.

Biologija viših avertebrata. Školska

knjiga, Zagreb 620 pp.

7. Habdija, I., Primc-Habdija, B., Radanović, I., Vidaković, J., Kučinić, M.,

Špoljar, M., Matoničkin, R.,

Miliša, M. 2004. Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata. Funkcionalna

građa i praktikum. Meridijani,

Samobor 399 pp.

Izborna literatura

1. Purves, K. W., Sadava, D., Orians, G. H., Craig Heller, H. 2004. Life. The

Science of Biology. Sinauer Associates 1120 pp.

2. Hickman, C. P. jr., Hickman, F. M., Kats, L. B. 2001. Laboratory studies

in integrated principles of Zoology. McGraw-Hill, New York 444 pp.

3. Lytle, Ch. F. 1998. General Zoology. Laboratory Guide. McGraw-Hill,

New York 371 pp

POPIS TEMA

NAZIV TEME Broj sati

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Red.

br. P V S

1. Biologija - znanost o životu; Biološke discipline; Metode

istraživanja u biologiji; Povijesni pregled razvoja biologije 3 2 -

2. Opća svojstva živih bića: funkcionalne i strukturalne osobine;

Organizacijske razine živoga svijeta 3 2 -

3. Život i kemija; Male i velike molekule; Pojava i razvoj života na

Zemlji 3 2 -

4.

Stanica - osnovna građevna jedinica živih bića; Prokariotska i

eukariotska stanica; Biljna i životinjska stanica -razlike u građi i

strukturi 3 2 -

5.

Struktura i građa stanice; Stanična membrana; Stanični organeli;

Osnove stanične fiziologije: Kloroplasti i fotosinteza;

Mitohondriji i stanično disanje

3 2 -

6.

Jezgra; Građa i funkcija DNK i RNK; Replikacija DNK;

Ribosomi i sinteza bjelančevina; Stanični ciklus, Mitoza i

mejoza

3 2 -

7. Osnove sistematike; Carl Linné i binarna nomenklatura; Virusi;

Pregled domena Archaea i Bacteria 3 2 -

8.

Pregled domene Eucarya: autotrofni protoktisti (podcarstvo

Phycobionta: Euglenophyta, Pyrrophyta, Chrysophyta;

Chlorophyta, Phaeophyta, Rhodophyta) 3 2 -

9.

Pregled heterotrofnih protoktista; Pregled carstva gljiva

(Mycota); Pregled carstva biljaka (Bryophyta, Pteridophyta,

Cormobionta); Biljna tkiva

3 2 -

10. Tipovi životinjskih stanica; Tkiva, organi i organski sustavi;

Pokrovni (integumentni) sustav 3 2 -

11. Potporni (skeletni) sustav; Mišićni (muskulatorni) sustav 3 2 -

12. Živčani (nervni) sustav; Probavni (digestivni) sustav 3 2 -

13. Dišni (respiracijski) sustav; Optjecajni (cirkulacijski) sustav 3 2 -

14. Hormonalni, izmetni (ekskrecijski) i rasplodni (reprodukcijski)

sustav; Embrionalni i postembrionalni razvoj 3 2 -

15. Ponašanje životinja; Taksonomski sastav životinjskog carstva. 3 2 -

UKUPNO SATI 45 30

OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Biologija mora

Semestar I

Broj ECTS bodova 6

Status kolegija obvezan

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Vlasta Bartulović

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D33

Telefon 020/445 863


Suradnik Stijepo Ljubimir, dipl. ing.

Zgrada, kabinet -

Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Cilj je upoznati studente s procesima koji su prethodili nastanku života u morima te

biologijom morskih organizama i njihovom ulogom u morskom ekosustavu. Cilj je da

studenti razumiju cjelokupnu evoluciju života. Posebna se pozornost posvećuje ulozi

pojedinih skupina u planktonskim i bentoskim zajednicama morskih ekosustava te

ekonomski važnim i zaštićenim vrstama.

Nastava je organizirana u obliku predavanja i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u

nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima te prezentacijama

relevantnih znanstvenih radova iz područja biologije mora. Predavanja su obavezna.

Vježbe prate teme predavanja. Studenti su obvezni položiti kolokvij, bilo na kraju svih

odrađenih vježbi ili prema podijeljenim cjelinama tijekom semestra. Vježbe su obvezne.


Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:

1. Objasniti osnovne ekološke pojmove.

2. Opisati uvjete u oceanima koji su prethodili nastanku života.

3. Opisati i usporediti različite skupine morskih organizama.

4. Raspravljati o prilagodbama pojedinih oblika života obzirom na staništa koja zauzimaju.

5. Identificirati ugrožene i zaštićene morske organizme.


x Predavanja


x Vježbe

x Samostalni zadaci

x Multimedija i Internet


x Konzultacije

x Laboratorij

x Terenska nastava

x Mentorski rad

x Provjere znanja


x Usmeni

x Pismeni

x Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

8. Karleskin, G., Turner, R., Small, J. 2006. Introduction to Marine Biology. Thomson

Brooks/Cole

9. Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1994. Beskralješnjaci I i II. Školska knjiga, Zagreb.

Izborna literatura

4. Viličić, D. 2002. Fitoplankton Jadranskog mora. Školska knjiga, Zagreb.

5. Viličić, D. 2003. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga, Zagreb.

6. Peres, J.M. i Gamulin-Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga,

Zagreb.

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

16. Što je biologija mora. Osnove ekologije. 3

17. Geologija oceana 3

18. Voda, valovi i morske mijene 3

19. Osnova života: molekule, stanice, evolucija i biološka

klasifikacija

3 2

20. Morski mikroorganizmi - I 3 2

21. Morski mikroorgamizmi - II 3 2

22. Mnogostanični primarni proizvođači; alge 3 4

23. Mnogostanični primarni proizvođači; morske cvjetnice, mangrove 3 2

24. Spužve, žarnjaci 3 2

25. Rebraši, plošnjaci, kolutićavci 3 4

26. Mekušci, člankonošci 3 4

27. Bodljikaši, plaštenjaci, svitkoglavci 3 4

28. Kružnouste, hrskavičnjače, koštunjače 3 2

29. Morski gmazovi i ptice 3 1

30. Morski sisavci 3 1

UKUPNO SATI 45 30


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Kemija mora

Semestar I.

Broj ECTS bodova 6

Status kolegija Obvezni studij

Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Lucia Emanuele

Zgrada, kabinet Kampus, 72

Telefon 020 446 034


Suradnik dr. sc. Iris Dupčić Radić

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje

Telefon 020 323 484


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Povijest i cilj kemijske oceanografije, Opće karakteristike cirkulacije u svjetskim oceanima,

Fizikalna svojstva vode, Slanost, klorinitet i gustoća, Glavni elementi u morskoj vodi,

Jednostavni plinovi, Soli u otopini, Ugljični dioksid, ravnoteža i raspodjela u morskoj vodi,

Hranjivi elementi (mikronutrienti), metali u tragovima i sporedni elementi u morskoj vodi,

Prirodni radioaktivni izotopi u morskoj vodi, Organska tvar u moru, Kemijske izmjene na

granicama zrak-more, sediment-vodeni stupac, Anoksija u moru, Geokemijska povijest

oceana, Hidrografske karakteristike i mikronutrijenti obalnog i otvorenog mora Južnog

Jadrana.

Na laboratorijskim vježbama studenti izvode vježbe povezane s temama predavanja.


Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:

1. Definirati i razumjeti teoretska i praktična znanja o osnovama kemije mora.

2. Izdvojiti laboratorijske vježbe.


X Predavanja


X Vježbe

X Samostalni zadaci



X Konzultacije

X Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

X Provjere znanja


Usmeni

X Pismeni

X Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

10. Pilson,M.E.Q. 1998. An introduction to the chemistry of the sea, Prentice Hall,

New Jersey

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

11. Grasshoff,K., Ehrhardt, M. i Kremling, K., 20. Methods of seawater analysis,

Verlag Chemie GmbH, D-6940 Weinheim

12. Filipović, I.i Lipanović, S. 1997. Opća i anorganska kemija 1. i 2. dio, Školska

knjiga, Zagreb

Izborna literatura

7. Riley, J.P. i Chester, R. 1971. Introduction to marine chemistry. Academic Press,

London-New York

8. Sikirica, M. 1987. Stehiometrija. Jedanaesto izdanje. Grafički zavod Hrvatske,

Zagreb

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

31. Osnove anorganske kemije 2 2

32. Osnove anorganske kemije (računski primjeri) 2 2

33. Povijest i cilj kemijske oceanografije 2 2

34. Opće karakteristike cirkulacije u svjetskim oceanima 2 2

35. Fizikalna svojstva vode, Slanost, klorinitet i gustoća 2 2

36. Glavni elementi u morskoj vodi 2 2

37. Jednostavni plinovi 2 2

38. Soli u otopini 2 2

39. Ugljični dioksid, ravnoteža i raspodjela u morskoj vodi, 2 2

40. Hranjivi elementi (mikronutrienti), metali u tragovima i

sporedni elementi u morskoj vodi, 2 2

41. Prirodni radioaktivni izotopi u morskoj vodi 2 2

42. Organska tvar u moru 2 2

43. Kemijske izmjene na granicama zrak-more, sediment-vodeni

stupac 2 2

44. Anoksija u moru 2 2

45. Geokemijska povijest oceana, Hidrografske karakteristike i

mikronutrijenti obalnog i otvorenog mora Južnog Jadrana 2 2

UKUPNO SATI 30 30


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Fizička oceanografija

Semestar I

Broj ECTS bodova 3

Status kolegija Obvezni

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Davor Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4

Telefon 099 707 7991


Suradnik dr. sc. Marlena Ćukteraš


Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Cilj kolegija je stjecanje osnovnih znanja o fizici mora prateći niz izlaganja iz deskriptivne i

dinamičke oceanografije: (1) Uvod: O oceanografiji, Povijest Zemlje i oceana, Tektonika

ploča, Morski sedimenti; (2) Oceanografija nekad i danas: Povijest istraživanja oceana,

Način istraživanja oceana; (3) Svojstva mora i oceana: Kemijski sastav morske vode,

Temperatura i raspodjela temperature, Salinitet i raspodjela saliniteta, TS dijagrami,

Termohalina svojstva, Sezonske oscilacije, Gustoća, Tlak; (4) Cirkulacija u morima i

oceanima: Vjetar i vjetrovne struje, Termohaline struje, Glavne oceanske struje i njihova

raspodjela, Slobodne oscilacije: valovi u moru (vrste i svojstva), Prisilne oscilacije: plima i

oseka; (5) Regionalna oceanografija s naglaskom na strujanje u Jadranskom moru i izmjenu

vode sa Sredozemljem; (6) Klimatske promjene; (7) Oceanografija i marikultura.


Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će razumjeti:

način mjerenja i obrade parametara koji opisuju fizikalno stanje mora

fizikalna svojstva i gibanja u moru

važnost takvih saznanja za rješavanje nekih problema današnjice (poplave,

klimatske promjene)

značaj fizikalnih svojstava mora u akvakulturi.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

13. Emery, Talley and Pickard, Descriptive Physical Oceanography. 2005.

14. Robert H. Stewart, Introduction To Physical Oceanography. Texas A & M

University. 2008.

15. M. Tomczak, An Introduction to Physical Oceanography,

http://www.es.flinders.edu.au/~mattom/IntroOc/

16. M.Zore-Armanda, M.Gačić, Oceanografija, Institut za oceanografiju i ribarstvo,

1988.1-131.

Izborna literatura

9.

On line tečajevi:

a. Mala internet škola oceanografije (http://skola.gfz.hr/projekt.htm)

b. An Introduction to Physical Oceanography

(http://www.es.flinders.edu.au/~mattom/IntroOc/)

c. Introduction to Physical Oceanography, Scripps Institute of Oceanography

(https://scripps.ucsd.edu/ )

Introduction of Physical Oceanography, University of Wales, Bangor

(http://www.bangor.ac.uk/)

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

46. Uvod u fizikalnu oceanografiju 2 1

47. Povijest oceana, tektonika ploča 2 1

48. Opća fizikalna svojstva mora i oceana 2 1

49. Efekt rotacije Zemlje, morske mijene 2 1

50. Optička svojstva mora, boja mora 2 1

51. Termohalina svojstva mora i oceana 2 1

52. Fizikalno-kemijske osobitosti Sredozemnog mora 2 1

53. Izmjene vode i kemijsko-fizikalnih svojstava među oceanskim

bazenima 2 1

54. Struktura atmosfere; Vjetar i valovi 2 1

55. Upwelling. El Niño i La Niña fenomeni 2 1

56. Klimatske oscilacije i klimatske promjene 2 1

57. Satelitska istraživanja u oceanografiji 2 1

58. Oceanografske osobitosti Jadranskog mora I 2 1

59. Oceanografske osobitosti Jadranskog mora II 2 1

60. Utjecaj fizikalnih i meteoroloških faktora na uzgajališta u moru 2 1

UKUPNO SATI 30 15


http://skola.gfz.hr/projekt.htm

http://www.es.flinders.edu.au/~mattom/IntroOc/

https://scripps.ucsd.edu/

http://www.bangor.ac.uk/

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Pohađanje nastave je obvezno (do 30% opravdanih izostanaka). Studenti su obvezni

sudjelovati na vježbama (100%). Studenti se mogu dogovoriti za konzultacije prema

potrebama. Pristup ispitu moguć nakon uredno obavljenih vježbi i položenog kolokvija iz

vježbi.

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Uvod u akvakulturu

Semestar I

Broj ECTS bodova 6


Nositelj kolegija prof. dr. sc. Branko Glamuzina


Telefon 020 445 741


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Stječe se znanje o osnovama akvakulture u svijetu, EU i Republici Hrvatskoj. Elaboriraju

se povijesni razlozi pada tradicionalnoga ribarstva, te počeci i razvoj akvakulture u svijetu.

Uspoređuje se akvakultura s tradicionalnim kopnenim agronomskim djelatnostima,

posebice modernim peradarstvom. Izučava se status akvakulture u svijetu po analizama

FAO iz 2014. godine. Detaljno se obrađuje europska, mediteranska i hrvatska akvakultura,

posebice s aspekta budećega zapošljavanja u drugim zemljama EU. Po načelu „Case

study“ se obrađuju predstavnici europske akvakulture bitni za naše studente: lubin, orada,

kamenice i dagnje, te neke druge potencijalno važne vrste. Obraditi će se i ekološki,

ekonomski i tržišni aspekti akvakulture.

Nastavni plan:

1. Definicija, ciljevi i povijest akvakulture

2. Povijest i stanje bioresursa mora; Ribarstvo i njegov recentni pad

3. Povijesni razvitak akvakulture i perspektive gospodarenja biozalihama

4. Stanje akvakulture u svijetu

5. Podjela akvakulture prema načinu uzgoja i uvjetima

6. Vrste vodenih organizama u uzgoju: ribe, školjke, rakovi i drugi vodeni organizmi

7. Primjeri uzgoja pojedinih vrsta vodenih organizama: lubin, orada, dagnja, atlantski losos,

europska kamenica, hlap, jegulja

8. Ekonomija, financije i menadžment u akvakulturi

9. Perspektive akvakulture u Republici Hrvatskoj i EU


Nakon uspješno savladanoga predmeta, studenti će moći:

1. Objasniti osnovne akvakulturne pojmove i elaborirati status akvakulture u svijetu, EU i

RH.

2. Opisati značajke i ograničenja tradicionalnoga ribarstva i razvojne aspekte moderne

akvakulture.

3. Opisati i usporediti različite akvakulturne industrije.

4. Poznavati stanje industrije i značajke proizvodnje bijele morske ribe, tune, šarana,

kamenica i dagnje kao glavnih hrvatskih akvakulturnih sektora.

5. Raspravljati o perspektivama europske i hrvatske marikulture.

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

17. Pillay, T. V. R. 1995. Aquaculture principles and practicies. Fishing News Books.

18. Pavličević, Jerko; Savić, Nebojša; Glamuzina Branko. 2014. Akvakultura i

ribarstvo: Stanje i perspektive u Bosni i Hercegovini . Mostar : Sveučilište u

Mostaru, 2014., str 247.

19. Bogut, Ivan; Horváth, Lászlό ; Adámek, Zdenĕ k; Katavić, Ivan. 2006.

Ribogojstvo / Bogut, Ivan (ur.).Osijek : Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku,

Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Splitu, 2006.

Izborna literatura

10. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata

11. Internet: www.aquamedia.org; www.fao.org i drugi

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

61. Definicija, ciljevi i povijest akvakulture 3 1

62. Povijest i stanje bioresursa mora; Ribarstvo i njegov recentni

pad 3 1

63. Povijesni razvitak akvakulture i perspektive gospodarenja

biozalihama 3 1

64. Stanje akvakulture u svijetu, Europskoj uniji i Republici

Hrvatskoj 3 1

65. Podjela akvakulture prema načinu uzgoja i uvjetima 3 1

66. Vrste vodenih organizama u uzgoju: ribe, školjke, rakovi i drugi

vodeni organizmi 3 1

67. Uzgoj morskih riba: primjeri atlantskog lososa, lubina i orade 3 1

68. Uzgoj slatkovodnih riba: primjeri šarana i kalifornijske pastrve 3 1

69. Uzgoj školjkaša: primjeri dagnje i kamenica 3 1

70. Uzgoj rakova: primjeri kozica, jastoga i hlapa 3 1

71. Uzgoj ostalih vrsta morskih organizama: morski puževi i alge 3 1

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

72. Problemi u uspješnom razvoju akvakulture u budućnosti 3 1

73. Strategije unaprjeđenja akvakulture 3 1

74. Ekonomija, financije i menadžment u akvakulturi 3 1

75. Perspektive akvakulture u Republici Hrvatskoj i EU 3 1

UKUPNO SATI 45 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Engleski jezik 1/1

Semestar Zimski

Broj ECTS bodova 3

Status kolegija obvezni

Nositelj kolegija mr. sc. Ivana Nakić Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, A 30

Telefon 445-856


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

What is aquaculture

Habitats of aquaculture

Benthos

Benthic microalgae

Meadows of Posidonia

Echinoderms


Cilj kolegija je razvijanje i unaprijeđenje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i

kompetencija na engleskom jeziku uvježbavanjem engleske terminologije vezane za aktualne

teme iz područja akvakulture. Osposobljavanje studenata za praćenje literature na engleskom

jeziku potrebne u njihovom budućem poslovnom okruženju u kojem je sposobnost

komuniciranja na stranom jeziku jedan od temeljnih preduvjeta poslovnog uspjeha.

Ishod učenja podrazumijeva, prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike,

postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja englekog jezika na razini B1.

Razumijevanje / Slušanje

B 1: Studenti mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora o poznatim

temama s kojima će se redovito susretati na poslu, u školi, u slobodno vrijeme itd. Mogu

razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili

temama od osobnog i profesionalnog interesa ako su iskazane relativno polako i

razumljivo.

Čitanje

B 1: Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili jezikom poznate

struke. Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima.

Govor & Govorna interakcija

B 1: Mogu se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz

područje na kojemu se taj jezik govori. Mogu se, bez pripreme, uključiti u razgovor o

temama koje su im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose na svakodnevni život

(npr. na obitelj, hobi, posao, putovanja i tekuće događaje).

Govor & Govorna produkcija

mailto:[email protected]

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

B 1: Mogu jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali doživljaje i događaje. Mogu

ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove. Mogu ispričati priču ili prepričati

sadržaj knjige ili filma te opisati svoje reakcije.

Pisanje

B 1: Mogu napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa.

Mogu napisati osobno pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.


x Predavanja


x Vježbe

x Samostalni zadaci



x Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

X Provjere znanja


x Usmeni

x Pismeni

x Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

20. Tekstovi iz raznih područja akvakulture i drugi interaktivni, edukativni materijali

(vizualni i audiovizualni materijali kreirani i korišteni od izvornih govornika)

prema izboru nastavnika postavljeni na Merlin.

21. Dictionary of Biology. 2008. Sixth edition. Oxford University press.

22. Oxford Advanced Learner's Dictionary

Izborna literatura

12. A Practical English Grammar

13. English Vocabulary in Use

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

76. What is aquaculture 2 1

77. The objectives of aquaculture 2 1

78. The status of aquaculture 2 1

79. Aquaculture in Croatia 2 1

80. History of aquaculture 2 1

81. Different kinds of aquaculture 2 1

82. Integrated multi-trophic aquaculture 2 1

83. Habitats of aquatic organisms 2 1

84. Benthos 2 1

85. Benthic microalgae 2 1

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

86. Meadows of Posidonia 2 1

87. Echinoderms 2 1

88. Echinoderms 2 1

89. Sea urchin 2 1

90. Sea cucumber 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Tjelesni odgoj

Semestar Zimski i ljetni

Broj ECTS bodova 1


Nositelj kolegija doc.dr.sc. Aleksandar Selmanović

Zgrada, kabinet Čira Carića 4, B29

Telefon 020 445 737


Suradnik dr.sc. Dean Kontić i Đivo Ban, prof.

Zgrada, kabinet Čira Carića 4, B29

Telefon 020 445 737

e-mail [email protected], [email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti kvalitetno održavati i nadgraditi zdravstveni

status studenata (pozitivno utjecati na antropološka obilježja). Kolegij je sastavljen

specifičnim programom kinezioloških operatora namijenjenom obučavanju studenta za

savladavanje radnih napora u budućem zanimanju te općim planom i programom 11

sportskih aktivnosti koje studenti svojevoljno odabiru. Aktivnosti su: mali nogomet,

košarka, odbojka, stolni tenis, badminton, plivanje, veslanje, jedrenje, planinarenje, aerobik

i fitnes. Redovitim pohađanjem i praćenjem dodatnih oblika nastave (teoretska predavanja,

seminari), studenti ispunjavaju obveze kolegija


Pozitivan utjecaj na antropološka obilježja studenata (antropometrijske karakteristike,

motoričke i funkcionalne sposobnosti). Stečena znanja se kontinuirano izvode u cilju

razvoja i održavanja zdravlja. Obučenost studenta koja osigurava lakše stvaranje trajnih

navika i potrebe bavljenja kineziološkim aktivnostima u svakodnevnom životu i radu.

Primjena stečenih znanja i vještina prilikom savladavanja specifičnih napora u struci te u

svakodnevnom životu i urgentnim situacijama. Kratkoročno – pozitivan utjecaj na lakše

svladavanje intelektualnog napora studenata.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Izborna literatura




__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

14. Kineziološka metodika u visokoškolskom obrazovanju (2012.) Neljak, B., Caput-

Jogunica, R. Zagreb

15. Nutrition and Diet Therapy (2000), Mahan LK, Escott-Stump S., ured., 10 izd.

Saunders Company, Philadelphia

16. Reynolds, G. (2013.). First 20 minutes. Penguin Group, NY, USA

17. A. Soldo i sur. (2013) „Ronjenje/Diving“, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u

Splitu & HOA: 288 pp.

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

91. Uvodno predavanje 0 2 0

92. Specifični kineziološki operatori I.dio 0 2 0

93. Specifični kineziološki operatori II.dio 0 2 0

94. Specifični kineziološki operatori III.dio 0 2 0

95. Specifični kineziološki operatori IV.dio 0 2 0

96. Košarka – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

97. Nogomet – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

98. Aerobik – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

99. Fitnes – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

100. Odbojka – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

101. Plivanje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

102. Veslanje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

103. Badminton – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

104. Stolni tenis – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

105. Planinarenje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

UKUPNO SATI 0 30 0


Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima prema dogovoru na uvodnom predavanju

Zdravstvena opravdanja, opravdanja aktivnih sportaša – modificirani oblik izvođenja

nastave – prema dogovoru za vrijeme konzultacija

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Primijenjena matematika i biometrija

Semestar II.

Broj ECTS bodova 6


Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Ivona Milić Beran

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, B28

Telefon 445 842


Suradnik Irena Brdar, mag. math.


Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Osnovni pojmovi matematičke logike, skupova, relacija, funkcija i operacija. Realni

brojevi. Realne funkcije. Eksponencijalna i logaritamska funkcija. Primjena navedenih

sadržaja u poslovanju, ekonomiji i akvakulturi.

Deskriptivna statistika - statistički skup, obilježje, populacija, slučajni uzorak, statistika,

grafičko i numeričko opisivanje podataka.

Vjerojatnost - slučajan pokus i slučajan događaj, definicija i osnovna svojstva

vjerojatnosti, uvjetna vjerojatnost i nezavisnost, diskretne i kontinuirane slučajne

varijable i njihove razdiobe, centralni granični teorem.

Statističko zaključivanje - točkasta procjena parametara, intervali povjerenja, testiranje

parametarskih hipoteza, neparametarski testovi, korelacija i regresija, analiza

varijance, statistička provjera kakvoće, analiza vremenskih nizova. Primjena navedenih

sadržaja u poslovanju i akvakulturi.


Kroz ovaj kolegij stječu se osnovna znanja iz područja više matematike i statistike

potrebna za razumijevanje stručnih predmeta koje studenti slušaju tijekom studija.

Nakon polaganja predmeta student će moći:

1. analizirati elementarne funkcije jedne varijable,

2. analizirati i sistematizirati utjecaj pojedinih varijabli na proučavani fenomen,

3. grafički i numerički opisati skup podataka,

4. postaviti i testirati hipoteze,

5. prepoznati praktične probleme koji se mogu riješiti uz pomoć stečenog znanja.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni Ostalo:

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Pismeni

Kolokvij


Obvezna literatura

1. T. Bradić et al.: Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb, 1998.

2. I. Šošić: Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

3. R. J. Harshbarger, J. J. Reynolds: Mathematical Applications for the Management,

Life, and Social Sciences, D. C. Heath and Company, 1996.

Izborna literatura

1. P. Woolf et al.: Statistics and Probability Primer for Computational Biologist,

Massachusetts Institute of Technology, 2004.

2. L. D. Hoffmann, G. L. Bradley: Calculus for Business, Economics, and the Social

and Life Sciences, McGraw-Hill, Inc. 1992.

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

1. Matematička logika. Skupovi. 2 2

2. Realni brojevi. 2 2

3. Funkcije, pojam i karakteristike 2 2

4. Realne funkcije. 2 2

5. Elementarne funkcije. 2 2

6. Derivacije. 2 2

7. Primjena navedenih sadržaja u poslovanju, ekonomiji i akvakuturi 2 2

8. Statistički skup, obilježje, populacija, slučajni uzorak, statistika 2 2

9. Grafičko i numerično opisivanje podataka 2 2

10. Slučajan pokus i slučajan događaj, definicija i osnovna svojstva

vjerojatnosti 2 2

11. Uvjetna vjerovatnost i nezavisnost, diskretne slučajne varijable 2 2

12. Kontinuirane slučajne varijable i njihove razdiobe 2 2

13. Točkasta procjena parametara, intervali povjerenja 2 2

14. Testiranje parametarskih hipoteza 2 2

15. Korelacija i regresija 2 2

UKUPNO SATI 30 30


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Ekologija mora

Semestar II. (ljetni)

Broj ECTS bodova 6




Telefon 445-864



Zgrada, kabinet -

Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

UVOD: Što je ekologija? Značajke poznavanja ekoloških principa u modernom svijetu.

Život i okoliš

EKOLOGIJA VRSTE: Značajke poznavanja autoekologije. Prilagodbe jedinke na abiotske

čimbenike okoliša. Biološki čimbenici okoliša.

EKOLOGIJA POPULACIJE: Struktura populacija. Dinamika populacija. Biološke

interakcije između populacija.

EKOLOGIJA ZAJEDNICA I EKOSISTEMA: Pelagijal. Pridneni ekosistemi-bentalne

stepenice. Struktura i razvitak zajednica. Trofičke razine ekosistema. Kruženje tvari kroz

ekosisteme. Biološka raznolikost.

EKOLOŠKE SPECIFIČNOSTI SREDOZEMNOG I JADRANSKOG MORA: Obalni

ekosistemi. Pelagični ekosistemi. Zagađenje. Alohtone brste. Balastne vode. Zaštičena

područja. Zaštičene vrste.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći koristiti opća i specifična znanja o

ekologiji, teoretskim osnovama, terminologiji i funkcionalnosti ekosustava u morskom

okolišu za razumijevanje. Ovladat će znanjima o primjeni ekoloških principa i načela u zaštiti

prirodnih bogatstava i važnosti održavanja biološke raznolikosti u moru. Posebna poglavlja

daju uvid u praktične pristupe studiju i iskorišćivanju mosrkih ekosustava za akvakulturu i

druge namjene, te posebnih mjera za zaštitu pojedinih obalnih ekosustava.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Obvezna literatura

23. Ricklefs and Miller: Ecology. 1999. (4. Ed.) Freeman and Co.

24. Barnes, R.S.K. & R.N. Huges 1982. An introduction to Marine Ecology,

Blackwell Science, UK, London, pp. 351.

25. Ercegović, A. 1949. Život u moru – biologijska bionomija Jadranskog mora.

HAZU, Zagreb, 412 pp.

26. Šolić, M. 2003. Osnove ekologije (interna skripta + power point prezentacije)

Uhttp://www.izor.hr/hr/nastava/osnove_ekologije/OE_prez.html

Izborna literatura

18. Begon, Harper and Townsend: Ecology: Individuals, Populations and

Communities. 1997. (3. Ed.), Blackwell Science

19. Molles: Ecology: Concepts and Applications. 2002 (2. Ed.). Mc Graw Hill

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

106. Uvod: Osnovni ekološki pojmovi i definicije: Povijesni pregled

razvoja ekologije 2 2 -

107. Značajke mora kao životnog okoliša: Fizikalno-kemijska

svojstva 2 2 -

108. Značajke mora kao životnog okoliša: Gibanja u moru: Estuariji 2 2 -

109. Pregled morskih staništa 2 2 -

110. Oblici života u moru: Pelagijal 2 2 -

111. Oblici života u moru: Bental 2 2 -

112. Hranidba morskih organizama 2 2 -

113. Abiotički ekološki čimbenici u moru 2 2 -

114. Biotički ekološki čimbenici u moru 2 2 -

115. Protok energije i kruženje tvari u moru 2 2 -

116. Ekologija populacija morskih organizama 2 2 -

117. Struktura i razvitak životnih zajednica u moru 2 2 -

118. Pregled životnih zajednica u moru 2 2 -

119. Biološka raznolikost u moru 2 2 -

120. Utjecaj čovjeka na morske ekosustave 2 2 -

UKUPNO SATI 30 30 -


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Uzgoj planktona


Broj ECTS bodova 6




Telefon 445-864


Suradnik doc. dr. sc. Kruno Bonačić


Telefon 445-898


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Osnove sistematike fitoplanktonskih i zooplanktonskih vrsta koje se koriste kao hrana za

ličinke riba, rakova i školjkaša.

Ekologija i ekofiziologija fitoplanktona i zooplanktona.

Fizikalno-kemijski parametri uzgoja, metode uzgoja, osnove populacijske dinamike

planktonskih organizama.

Izbor i pripravak hranjivih medija za uzgoj fitoplanktona.

Ovisnost biokemijskog sastava hranjenih organizama o biokemijskom sastavu uzgojenog

planktona.


Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći definirati i razumjeti osnovne

pojmove o uzgoju planktonskih organizama (fitoplankton i zooplankton).


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

27. Glavić, N. 2003. Utjecaj temperature i slanosti na veličinu kolnjaka

Brachionus plicatilis O. F. Muller. Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu,

61 pp.

28. Laing, I., Hepper, B. T. 1983. A simple method for the production of

marine algae in polyethylene bags. Fish. Not., MAFF Direct. Fish. Res.

Lowestoft, 73: 1-11.

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

29. Lucas, J. S., Southgate, P., C. 2003. Aquaculture, Farming aquatic animals

and plants. Fishing news books

30. Kožul, V, Skaramuca, B. 1997. The effects of temperature stress on

populations of the rotifer Brachionus plicatilis Muller in culture. Natura

Croatica, 6 (4): 437-446.

Izborna literatura

20. Peres, J-M., Gamulin Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga.

Zagreb, 493 pp.

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

121. Uvod u uzgoj planktona 2 2 -

122. Glavne skupine algi u uzgoju; Klasifikacija mikroalgi 2 2 -

123. Proizvodnja algi: fizikalno-kemijski uvjeti 2 2 -

124. Proizvodnja algi: dinamika rasta populacije 2 2 -

125. Izoliranje i održavanje uzgojnih linija (kultura) algi 2 2 -

126. Izvori onečišćenja i obrada vode 2 2 -

127. Tehnologija uzgoja algi 2 2 -

128. Prehrambena vrijednost i primjena mikroalgi u akvakulturi 2 2 -

129. Zooplankton kao živa hrana u akvakulturi 2 2 -

130. Biologija kolnjaka s posebnim osvrtom na reprodukciju 2 2 -

131. Ekologija kolnjaka s posebnim osvrtom na masovni uzgoj 2 2 -

132. Hranidbena vrijednost kolnjaka 2 2 -

133. Biologija, ekologija i sistematika artemije 2 2 -

134. Postupak uzgoja artemije 2 2 -

135. Uzgoj ostalih skupina zooplanktona za potrebe akvakulture 2 2 -

UKUPNO SATI 30 30 -


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Osnove biokemije

Semestar II.

Broj ECTS bodova 3

Status kolegija Obvezni studija

Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Lucia Emanuele

Zgrada, kabinet Kampus, 72

Telefon 020 446 034


Suradnik dr. sc. Iris Dupčić Radić

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje

Telefon 020 323 484


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Kemija proteina, lipida i ugljikohidrata. Strukture i funkcije bioloških makromolekula.

Enzimi i koenzimi. Nukleinske kiseline i biosinteza proteina. Metabolizam i izlučivanje

dušika. β-oksidacija i biosinteza masnih kiselina. Glikoliza i glukoneogeneza. Biološke

oksidacije i ciklus limunske kiseline. Prehrana i vitamini. Steroidi, karetoneidi i hormoni.

Regulacijski mehanizmi metabolizma.

Na laboratorijskim vježbama studenti izvode vježbe povezane s temama predavanja.



1. Definirati i razumjeti teorijska i praktična znanja iz strukture i funkcije prirodnih

makromolekula, stvaranje i pohranjivanje energije, metaboličkih putova, biosinteze

i razgradnje makromolekul

2. izdvojiti laboratorijske vježbe


X predavanja


X Vježbe

X Samostalni zadaci



X Konzultacije

X Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

X Provjere znanja


Usmeni

X Pismeni

X Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

31. Karlson P. 1993. Biokemija. Školska knjiga, Zagreb

32. Stryer L. 1991. Biokemija. Školska knjiga, Zagreb

POPIS TEMA

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

136. Polimeri: osnovni pojmovi 2 1

137. Kondenzacijska polimerizacija 2 1

138. Kemija proteina 2 1

139. Kemija lipida 2 1

140. Kemija ugljikohidrata 2 1

141. Strukture i funkcije bioloških makromolekula 2 1

142. Enzimi i koenzimi 2 1

143. Nukleinske kiseline 2 1

144. biosinteza proteina 2 1

145. Metabolizam i izlučivanje dušika. 2 1

146. β-oksidacija i biosinteza masnih kiselina 2 1

147. Glikoliza i glukoneogeneza 2 1

148. Biološke oksidacije i ciklus limunske kiseline 2 1

149. Prehrana i vitamini. Steroidi, karetoneidi i hormoni 2 1

150. Regulacijski mehanizmi metabolizma 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Engleski jezik I/2

Semestar ljetni

Broj ECTS bodova 3


Nositelj kolegija Mr.sc. Ivana Nakić Lučić


Telefon 445-856


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Sea star

Ostrea edulis

The Mediterranean mussel

Lobster

Kelp

Phytoplankton

Zooplankton

The Mediterranean Sea

Pollution in the Mediterranean Sea

The Adriatic Sea


Cilj kolegija je razvijanje i unaprijeđenje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i

kompetencija na engleskom jeziku uvježbavanjem engleske terminologije vezane za aktualne

teme iz područja akvakulture. Osposobljavanje studenata za praćenje literature na engleskom

jeziku potrebne u njihovom budućem poslovnom okruženju u kojem je sposobnost

komuniciranja na stranom jeziku jedan od temeljnih preduvjeta poslovnog uspjeha.


postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja englekog jezika na razini B1.


B 1: Studenti mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora o poznatim

temama s kojima će se redovito susretati na poslu, u školi, u slobodno vrijeme itd. Mogu

razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili

temama od osobnog i

profesionalnog interesa ako su iskazane relativno polako i razumljivo.

Čitanje

B 1: Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili jezikom poznate

struke.

Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima.



__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

B 1: Mogu se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz

područje na kojemu se taj jezik govori. Mogu se, bez pripreme, uključiti u razgovor o

temama koje su im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose na svakodnevni život

(npr. na obitelj, hobi, posao, putovanja i tekuće događaje).


B 1: Mogu jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali doživljaje i događaje. Mogu

ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove. Mogu ispričati priču ili prepričati

sadržaj knjige ili filma te opisati svoje reakcije.

Pisanje

B 1: Mogu napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa.

Mogu

napisati osobno pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.


x Predavanja


x Vježbe

x Samostalni zadaci



x Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

x Provjere znanja


x Usmeni

x Pismeni

x Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura


34.

Tekstovi iz raznih područja akvakulture i drugi interaktivni, edukativni

materijali (vizualni i audiovizualni materijali kreirani i korišteni od izvornih

govornika) prema izboru nastavnika postavljeni na Merlin.


Izborna literatura



POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

151. Sea star 2 1

152. Ostrea edulis 2 1

153. Ostrea edulis 2 1

154. The Mediterranean mussel 2 1

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

155. The Mediterranean mussel 2 1

156. Lobster 2 1

157. Kelp 2 1

158. Hapalochlaena lunulata 2 1

159. Australia's marine ecosystems 2 1

160. Phytoplankton 2 1

161. Zooplankton 2 1

162. The Mediterranean sea 2 1

163. Pollution in the Mediterranean sea 2 1

164. The Adriatic sea 2 1

165. The Adriatic sea 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Histologija

Semestar II

Broj ECTS bodova 3

Status kolegija Izborni

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić


Telefon 020/445-868


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Cilj je upoznati studente s osnovnim histološkim metodama i načinima pripreme histoloških

preparata. Studenti će detaljno upoznati strukturu i funkciju stanice, vrste i građu tkiva.

Također će detaljno obraditi pojedine organe i organske sustave (komparativni prikaz).

Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim

predavanjima te prezentacijama relevantnih znanstvenih radova iz područja histologije.

Predavanja su podijeljena u tematske cjeline koje se temelje na slijedećim smjernicama: (1)

histološke metode i analiza histoloških preparata; (2) stanica i stanične strukture; (3) vrste i

građa tkiva; (4) histološka građa organa.



1. Opisati osnovne histološke metode

2. Opisati i objasniti građu i funkciju stanice.

3. Prepoznati, razlikovati i objasniti građu različitih vrsta tkiva.

4. Opisati građu pojedinih organa i organskih sustava


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

36. Junqueira, L.C. i Carneiro, J. 2005. Osnove histologije. Školska knjiga, Zagreb.

pp. 524

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

37. Genten, F., Terwinghe, E. i Danguy, A. 2009. Atlas of fish histology. Science

Publishers, Enfield, USA. pp. 219.

38. Mumford, S., Heidel, J., Smith, C., Morrison, J., MacConnell, B. i Blazer, V.

2007. Fish Histology and Histopathology Manual. USWS-NCTC. pp. 357.

39. McMillan, D.B. 2007. Fish Histology: Female Reproductive Systems. Springer,

Dordrecht, The Netherlands. pp. 598

Izborna literatura

23. Johnson, K. 1991. Histology and cell biology. Williams & Wilkins, USA. pp. 422

24. Kuehnel, W. 2003. Color Atlas of Cytology, Histology and Microscopic

Anatomy. Thieme Stuttgart, New York. pp. 543

25. Dudek, R.W. 2000. High Yield Histology. Lippincott Williams & Wilkins, USA.

pp. 232.


POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

166. Histološka tehnika i analiza histoloških preparata 2 1 0

167. Stanica 2 1 0

168. Epitelno tkivo 2 1 0

169. Vezivno tkivo: stanice i vlakna vezivnog tkiva 2 1 0

170. Masno tkivo 2 1 0

171. Potporna vezivna tkiva 2 1 0

172. Mišićno tkivo 2 1 0

173. Živčano tkivo 2 1 0

174. Krvne žile, krvne stanice 2 1 0

175. Probavni sustav 2 1 0

176. Dišni sustav 2 1 0

177. Kožni sustav 2 1 0

178. Endokrini sustav 2 1 0

179. Mokraćni sustav 2 1 0

180. Reproduktivni sustav 2 1 0

UKUPNO SATI 30 15 0


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Ekologija planktona


Broj ECTS bodova 3

Status kolegija Izborni kolegij



Telefon 445-864



Zgrada, kabinet -

Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Upoznavanje s kratkom poviješću istraživanja planktona i najpoznatijim ekspedicijama.

Opće značajke planktona. Plankton kao životni oblik (virioplankton, bakterioplankton,

fitoplankton, zooplankton). Autotrofni, heterotrofni i miksotrofni organizmi. Metode

uzorkovanja i određivanja fitoplanktona (abundancija, biomasa, primarna proizvodnja).

Taksonomija fitoplanktona. Fitoplankton u Sredozemnom i Jadranskom moru. Toksične

fitoplanktonske vrste. Pigmenti

Sistematika zooplanktona. Metode istraživanja zooplanktona. Gustoća populacije i

biomasa. Interspecijski odnosi. Prostorna i vremenska raspodjela dominantnih skupina

zooplanktona. Glavna obilježja zooplanktona u Sredozemnom i Jadranskom moru.

Fizikalni i kemijski čimbenici koji utječu na prostornu i vremensku raspodjelu planktona.

Trofički odnosi u pelagijalu. Prijenos zooplanktonata balastnim vodama.


Nakon uspješno završenog kolegija student će moći koristiti opća i specifična znanja o

ekologiji planktona, teoretskim osnovama, terminologiji i funkcionalnosti ekosustava mora.

Ovladat će znanjima o primjeni ekoloških principa i načela u zaštiti prirodnih bogatstava i

važnosti održavanja biološke raznolikosti pelagijala u moru. Posebna poglavlja daju uvid u

praktične pristupe studiju i iskorišćivanju morskih ekosustava za akvakulturu i druge

namjene.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Obvezna literatura

40. Subba Rao, D. (ed.) 2002. Pelagic Ecology Methodology. A.A.Balkema

Publishers. Lisse, Abingdon, Exton, Tokyo

41. Barnes, R.S.K. & R.N. Huges 1982. An introduction to Marine Ecology,

Blackwell Science, UK, London, pp. 351.

42. Šolić, M. i Krstulović, N. 1999. Ekologija morskog bakterioplanktona.

Institut za oceanografiju i ribarstvo

43. Viličić, D. 2002. Fitoplankton Jadranskog mora. Biologija i taksonomija.

Školska knjiga, Zagreb.

44. Viličić, D. 2003. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga,

Zagreb

Izborna literatura

27. Begon, Harper and Townsend: Ecology: Individuals, Populations and

Communities. 1997. (3. Ed.), Blackwell Science

28. Molles: Ecology: Concepts and Applications. 2002 (2. Ed.). Mc Graw Hill

29. Šolić, M. 2003. Osnove ekologije (interna skripta + power point

prezentacije)

http://www.izor.hr/hr/nastava/osnove_ekologije/OE_prez.htm

30. Kinne Otto (ed.) 1977. Marine Ecology. Jonh Wiley and Sons, London

31. Ercegović, A. 1949. Život u moru – biologijska bionomija Jadranskog

mora. HAZU, Zagreb, 412 pp.

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

181. Uvod s kratkom poviješću istraživanja planktona. 2 1 -

182. Opće značajke planktona. 2 1 -

183. Bakterioplankton. 2 1 -

184. Metode uzorkovanja i određivanja fitoplanktona. 2 1 -

185. Taksonomija fitoplanktona. 2 1 -

186. Fitoplankton u Sredozemnom i Jadranskom moru. 2 1 -

187. Toksične fitoplanktonske vrste 2 1 -

188. Sistematika zooplanktona. Metode uzorkovanja i obrade

zooplanktona. 2 1 -

189. Gustoća populacije i biomasa zooplanktona. 2 1 -

190. Interspecijski odnos zooplanktonata. 2 1 -

191. Prostorna i vremenska raspodjela dominantnih skupina zooplanktona. 2 1 -

192. Fizikalni i kemijski čimbenici koji utječu na prostornu i vremensku

raspodjelu planktona. 2 1 -

193. Glavna obilježja zooplanktona u Sredozemnom i Jadranskom moru. 2 1 -

194. Trofički odnosi u pelagijalu. 2 1 -

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

195. Prijenos zooplanktonata balastnim vodama. 2 1 -

UKUPNO SATI 30 15 -


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Tehnologija u akvakulturi

Semestar III

Broj ECTS bodova 6


Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D 28

Telefon 445-861


Suradnik dr. sc. Marina Brailo Šćepanović


Telefon 445-880


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Osnove tehnologije u akvakulturi

Povijesni pregled razvitka tehnologije

Odabir lokaliteta i vrsta za akvakulturu

Uzgojni sustavi: stacionarni, protočni, kavezni i recirkulacijski

Osnove dizajna i konstrukcije uzgojnih sustava

Održavanje optimalne kvalitete uzgojne sredine u akvakulturi

Kvaliteta vode i metode pročišćavanja

Tehnološke osnove ishrane organizama u uzgoju

Osnove tehnologije reprodukcije


Studenti će steći:

osnovna znanja o vodi kao uzgojnom mediju

osnovna znanja o održavanju optimalne kvalitete uzgojnog medija s obzirom na

vrstu uzgajanu vrstu

osnovna znanja o tehnologiji uzgoja akvatičnih organizama, uključujući odabir i

nabavu potrebne opreme

osnovna znanja o održavanju opreme u uzgojnim sustavima

samostalnost u odabiru uzgojnih sustava s obzirom na uzgajani organizam


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Obvezna literatura

45. Stickney R. (1994): Principles of aquaculture. John Willey and sons Inc. 502.

46. Timmons, M. B., Losordo, T. M. (1994): Aquaculture Water Reuse Systems:

Engineering, Design and Management. Elsevier. Amsterdam, 333.

47. Landau, M. (1992): Introduction to Aquaculture. New York, John Wiley & Sons,

Inc., 440.

48. Avault, J.W., (1998). Fundamentals of Aquaculture. A step-by-step guide to

commercial aquaculture. AVA Publishing Company Inc., 889 pp.

49. Tidwell, J. H. (2012): Aquaculture Production Systems. Oxford, Wiley-

Blackwell, 421.

Izborna literatura

32. U dogovoru s nastvnikom prema posebnim interesima studenata

33. Članci iz znanstvenih i stručnih časopisa

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

196. Osnove tehnologije u akvakulturi 3

197. Povijesni pregled razvitka tehnologije 2

198. Odabir lokaliteta za akvakulturu 2

199. Odabir vrsta za akvakulturu 2

200. Fizikalna svojstva vode, osnovni parametri uzgojne sredine 3 5

201. Osnove stacionarnog uzgojnog sustava 2 3

202. Osnove lagunarnog uzgojnog sustava 2 3

203. Osnove protočnog uzgojnog sustava 2 3

204. Osnove kaveznog uzgojnog sustava 2 3

205. Osnove recirkulacijskog uzgojnog sustava 2 3

206. Osnove mehaničke filtracije 2 5

207. Osnove biološke filtracije I 2

208. Osnove biološke filtracije II 5

209. Tehnološke osnove ishrane organizama u uzgoju 2

210. Osnove tehnologije reprodukcije 2

UKUPNO SATI 30 15 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Uzgoj školjkaša

Semestar III.

Broj ECTS bodova 5


Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić


Telefon 445787


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

1. Akvakultura školjkaša; Hrvatsko školjkarstvo ‐ pregled stanja uz osvrt na tržište

školjkaša u Europskoj Uniji

Biologija uzgajanih školjkaša

2. Temeljne značajke, klasifikacija i taksonomija školjkaša i mekušaca

3. Morfološke značajke školjkaša: vanjski izgled i unutrašnja građa

4. Disanje i prehrana školjkaša. Rast

5. Optjecajni sustav, izlučivanje i osmoregulacija. Potrošnja kisika i intezitet disanja

školjkaša

6. Ekologija školjkaša. Rasprostranjenost i čimbenici rasprostranjenosti

7. Razmnožavanje naseljavanje i novačenje školjkaša; embrionalni razvoj; ličinke

Uzgoj

8. Opće značajke uzgoja školjkaša; vrste školjkaša u akvakulturi

9. Uzgoj kamenica; tehnologija uzgoja triploidnih kamenica

10. Uzgoj dagnji

11. Uzgoj klapavica

12. Uzgoj kućica

13. Uzgoj puževa i ostalih mekušaca

14. Tehnologija uzgoja mlađi u mrjestilištima

15. Pregled najčešćih bolesti uzgajanih školjkaša

16. Obraštaj i obraštajne zajednice na ljušturama školjkaša; predatori školjkaša u uzgoju

i njihova kontrola

17. Osnove purifikacije školjkaša; Osnove standardai kakvoće, prerade i pakiranja

školjkaša

18. Procjena kapaciteta uzgajališta školjkaša na primjeru Malostonskog zaljeva


1. Steći uvid u opće značajke suvremenog uzgoja školjkaša i puževa.

2. Opisati osnovne načine i tehnologiju uzgoja u svijetu i Hrvatskoj.


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

3. Raspravljati o osnovnim problemima ove gospodarske djelatnosti (obraštaju,

predatorima, bolestima uzgajanih organizama, prekapacitiranosti uzgajališta i dr.).

4. Opisati tehnologiju proizvodnje mlađi u mrjestilištima, kao i osnovne načine purifikacije

školjkaša prigodom slanja na tržište.

5. Steći uvid u suvremeno stanje i probleme hrvatskog školjkarstva temeljenog na dugoj

pozitivnoj tradiciji uzgoja europske plosnate kamenice i mediteranske dagnje.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

50. Merlin- sustav za e-učenje

http://moodle.srce.hr/2016-2017/course/view.php?id=14142

51. Gosling, E. 2004. Bivalve molluscs. Biology, Ecology and culture. Fishing New

Books.

52. Spencer, B. E. 2002. Molluscan shellfish farming. Fishing New Books.

53. Gosling, E. 1992. Developments in aquaculture and fisheries science, Vol. 25,

The mussel Mytilus: Ecology, Physiology, Genetics and Culture. Elsevier,

Amsterdam‐London‐New York‐Tokio.

Izborna literatura

34. Bratoš A.( 2003). Purifikacija školjkaša. Ribarstvo 62 (1): 33 - 42

35. Pećarević, M, Bratoš, A (2004). Standardi kakvoće, prerada i pakiranje kamenica.

Naše more 51(1-2): 69-73

36. Bratoš A., Bolotin J., Peharda M., Njire J. (2002). Seasonal distribution of the

oyster Ostrea edulis (Linnaeus, 1758) larvae in the Bay of Mali Ston, Adriatic

sea. Journal of Shellfish Research 21:763-767.

37. Ministarstvo poljoprivrede Uprava ribarstva Akvakultura

http://www.mps.hr/ribarstvo/default.aspx?id=14

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

211.

Uvod

Akvakultura školjkaša; Hrvatsko školjkarstvo ‐ pregled stanja uz

osvrt na tržište školjkaša u Europskoj Uniji

3 0 0

212. Biologija uzgajanih školjkaša

Temeljne značajke, klasifikacija i taksonomija školjkaša i

mekušaca 3 1 0

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Morfološke značajke školjkaša: vanjski izgled i unutrašnja građa

213.

Biologija uzgajanih školjkaša

Disanje i prehrana školjkaša. Rast

Optjecajni sustav, izlučivanje i osmoregulacija. Potrošnja

kisika i intezitet disanja školjkaša

3 0 0


Ekologija školjkaša. Rasprostranjenost i čimbenici

rasprostranjenosti 3 1 0


Razmnožavanje naseljavanje i novačenje školjkaša;

embrionalni razvoj; ličinke 3 1 0

216.

Opće značajke uzgoja školjkaša; vrste školjkaša u

akvakulturi

3 0 0

217. Uzgoj kamenica; tehnologija uzgoja triploidnih kamenica 3 6 0

218. Uzgoj dagnji 3 4 0

219. Uzgoj klapavica 3 0 0

220. Uzgoj kućica 3 0 0

221. Uzgoj puževa i ostalih mekušaca

Tehnologija uzgoja mlađi u mrjestilištima 3 0 0

222. Pregled najčešćih bolesti uzgajanih školjkaša 3 0 0

223. Obraštaj i obraštajne zajednice na ljušturama školjkaša;

predatori školjkaša u uzgoju i njihova kontrola 3 2 0

224. Osnove purifikacije školjkaša; Osnove standarda i kakvoće,

prerade i pakiranja školjkaša 3 0 0

225. Procjena kapaciteta uzgajališta školjkaša na primjeru

Malostonskog zaljeva 3 0 0

UKUPNO SATI 45 15 0


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Biologija i uzgoj rakova

Semestar III.

Broj ECTS bodova 3



Zgrada, kabinet Sveučilište u Dubrovniku, Ćira Carića 4, kabinet D28

Telefon 020445861


Suradnik Tea Crnjak, mag ing. maricult.

Zgrada, kabinet -

Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

U uvodnim predavanjima obrađuju se osnovna obilježja skupine člankonožaca

(Arthropoda), sistematska podjela unutar skupine te zasebno razred rakova (Crustacea).

Objašnjava se evolucijski postanak skupine te ekološke i fiziološke osobitosti skupine

rakova. Detaljno se prolazi anatomija rakova te organski sustavi i fiziologija skupine s

posebnim osvrtom na specifičnosti skupine (pigmenti i izmjena boja, apozicijski i

superpozicijski vid, osmoregulacijai sl.). Usvajaju se znanja o presvlačenju i razmožavanju

rakova te se pobliže upoznaje životni ciklus rakova. Obrađuju se načini odabira vrsta i

mjesta pogodnih za uzgoj rakova, različite tehnike uzgoja rakova te novosti u tehnologiji

uzgoja rakova. Raspravlja se i o utjecaju uzgajališta rakova na okoliš te mogućnostima

uzgoja rakova u Hrvatskoj.


Studenti će znati objasniti i povezati osnovne pojmove iz sistematike, biologije i ekologije

rakova važne za razumijevanje položaja rakova i njihovog funkcioniranja u ekosustavu.

Moći će navesti tehnike uzgoja rakova, te usporediti razne metode uzgoja i procjeniti

optimalnu vrstu i metodu uzgoja za pojedino područje. Prikupiti će najvažnije informacije o

mogućnostima i tehnikama uzgoja rakova te novim tehnologijama u ovom području.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Obvezna literatura

54. Matoničkin, I. 1981. Beskralješnjaci: biologija viših avertebrata. Školska knjiga,

Zagreb.

55. Wickins, J.F., Lee, D.O. 2002. Crustacean Farming: Ranching and Culture, 2nd

Edition. Wiley Blackwell, Hoboken, New Jersey, US.

Izborna literatura

38. New, M.B., Valenti, W.C., Tidwell, J.H., D'Abramo, L.R., Kutty, M.N. (Eds)

2009. Freshwaterprawns, biologyand farming. Wiley Blackwell, Hoboken, New

Jersey, US.

39. Noviji znanstveni radovi iz područja kolegija

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

226. Arthropoda – osnovna obilježja i sistematska podjela skupine

člankonožaca 2 0 0

227. Vanjska građa rakova, dijelovi tijela, usporedna anatomija 2 5 0

228. Unutarnja građa rakova, organski sustavi, usporedna fiziologija 2 5 0

229. Razmnožavanje, ishrana, presvlačenje i bolesti dekapodnih

rakova 2 0 0

230. Životni ciklus rakova, usporedna ekologija 2 2 0

231. Uzgoj rakova - načela i tipovi uzgoja 2 0 0

232. Odabir vrste i mjesta pogodnih za uzgoj rakova 2 0 0

233. Kvantitativna usporedba vrsta u uzgoju 2 0 0

234. Matični stok, fekunditet, proizvodnja mlađi, ličinački stadiji 2 3 0

235. Ekstenzivni uzgoj rakova i poluintenzivni uzgoj rakova 2 0 0

236. Intenzivni uzgoj rakova 2 0 0

237. Superintenzivni uzgoj rakova 2 0 0

238. RAS sustavi za uzgoj 2 0 0

239. „Biofloc“ tehnologija uzgoja 2 0 0

240. Rasprava i priprema za ispit 2 0 0

UKUPNO SATI 30 15 0


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Fiziologija uzgajanih organizama

Semestar III.

Broj ECTS bodova 6




Telefon 020/445 868




Telefon 020/445 898


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Cilj kolegija je objasniti osnove fizioloških načela i glavne fiziološke osobine iskorištavanih

vrsta, posebice riba i mekušaca. Predavanja su podijeljena u tematske cjeline a temelje se na

slijedećim smjernicama: (1) osnovne fizikalno-kemijske i biološke značajke uzgojne sredine,

(2) interakcija vodeni organizam – vodena sredina, (3) fiziologija uzgajanih morskih

organizama, (4) metabolizam, (5) hormonska ravnoteža, (6) hranidbeni zahtjevi i

iskoristivost hrane, (7) energetska bilanca, (8) modeliranje rasta, (9) stres i postupanje u

uzgoju.



- objasniti osnove fizioloških načela

- opisati fiziološke principe funkcioniranja odabranih uzgajanih organizama

- opisati povezanost uzgojne sredini s uzgajanim organizmom

- povezati teorijska znanja o fiziologiji morskih organizama i njihovom uzgoju


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

56. Alday-Sanz, V. (2010): The Shrimp Book. Independent Publishers Group. pp. 920

Evans, D.H., Claiborne, J.B. (2005): The Physiology of Fishes, Third Edition. CRC

Press. pp. 616.

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

57. Gosling, E. (2003): Bivalve Molluscs: Biology, Ecology and Culture. Fishing News

Books, Blackwell Publishing, UK.

58. Lucu, Č. (2012). Fiziologija prilagodbe životinja u vodenom okolišu. Profil. 244

pp.

59. Prosser, C. L. (ed.) ( 1991): Comparative Animal Physiology, part 2 -

Environmental and Metabolic Animal Physiology. Willey & Sons, 581 pp.

60. Randall, D., Burggren, W., French, K. (2001) Eckert Animal Physiology.

Mechanisms and adaptation. 723 pp.

Izborna literatura

40. U dogovoru s nastavnikom, a prema posebnim interesima studenata

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

241. Uvodno predavanje – biološke molekule 3 0 0

242. Enzimi 3 0 0

243. Stanični metabolizam 3 0 0

244. Građa membrane – pasivni i aktivni transport 3 0 0

245. Ionski kanali i kanali za vodu 3 0 0

246. Osmoregulacija 3 0 0

247. Neuroni i živčani sustav 3 1 0

248. Osjetilni sustav 3 1 0

249. Mišićni sustav 3 1 0

250. Srce i optjecajni sustav 3 2 0

251. Dišni sustav 3 2 0

252. Probava i metabolizam 3 2 0

253. Hormoni i hormonske regulacije 3 2 0

254. Prilagodbe disanja 3 2 0

255. Temperaturne prilagodbe 3 2 0

UKUPNO SATI 45 15 0


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Engleski jezik II./1

Semestar zimski

Broj ECTS bodova 3


Nositelj kolegija Ivana Nakić Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, A30

Telefon 445-856


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Pufferfish

Sharks

Cetacean

Effects of ocean pollution

Anxiety in fish

European seabass

Gilthead seabream


Cilj kolegija je razvijanje i usvajanje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i

kompetencija na engleskom jeziku s posebnim naglaskom na upoznavanju studenata sa

stručnom terminologijom iz područja akvakulture.


postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja engleskog jezika na razini B2.


B 2: Mogu razumjeti duže govore i predavanja te pratiti čak i složenu argumentaciju ako im

je tema barem donekle poznata.

Čitanje

B 2: Mogu čitati članke i izvještaje koji obrađuju probleme iz područja struke.


B 2: Mogu komunicirati dovoljno tečno i spontano, što omogućuje normalnu interakciju s

izvornim govornikom. Mogu aktivno sudjelovati u raspravama unutar poznatih situacija

obrazlažući svoja stajališta.


B 2: Mogu jasno i podrobno govoriti o mnogim temama vezanim uz područje osobnoga

interesa.

Mogu objasniti svoja stajališta o nekoj aktualnoj temi navodeći prednosti i nedostatke

raznih pristupa.

Pisanje

B 2: Mogu napisati jasan, podroban tekst o velikom broju tema. Mogu napisati sastav ili

izvještaj prenoseći informaciju ili navodeći razloge za ili protiv određenog stajališta. Mogu


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

napisati pismo u kojemu jasno izražavaju značenje koje osobno pridaju određenim

događajima i iskustvima.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura


62. Tekstovi iz raznih područja akvakulture i drugi interaktivni, edukativni materijali

(vizualni i audiovizualni materijali kreirani i korišteni od izvornih govornika)

prema izboru nastavnika postavljeni na Merlin.


Izborna literatura



POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

256. Pufferfish 2 1

257. Sharks 2 1

258. Sharks 2 1

259. Cetacean 2 1

260. Cetacean 2 1

261. Effects of ocean pollution 2 1

262. Anxiety of fish 2 1

263. Ocean acidity is dissolving shells of tiny snails 2 1

264. European seabass 2 1

265. European seabass 2 1

266. Gilthead seabream 2 1

267. Gilthead seabream 2 1

268. Tuna 2 1

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

269. Tuna 2 1

270. Yellowtail 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Primijenjena ekologija riba

Semestar III

Broj ECTS bodova 3

Status kolegija izborni



Telefon 020/445 863


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Cilj je upoznati studente sa svijetom riba, koji čini fascinantno bogatstvo i složenost; uputiti ih na

taksonomsko obilje i evolucijske promjene, mnoštvo različitih staništa i odnosa, posebnih primjera

životnih oblika i strategija, morfoloških i fizioloških prilagodbi te ponašanja. Ipak, osnovni je cilj

pomoći studentima u razvijanju vještina za kritičko razumijevanje tema iz ekologije riba kao i učiniti

ih sposobnima da raspravljaju o temama iz tog područja.

Nastava je organizirana u obliku predavanja i vježbi. Vježbe prate teme predavanja.

Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će:

1. Poznavati osnovne ekološke kategorije vodene sredine i osnovnu taksonomsku podjelu riba s

glavnim obilježjima.

2. Moći povezati osnovna biotička i abiotička obilježja morske sredine s posebnom životnom

formom. 3. Poznavati trofičke kategorije, osnovne ekološke hipoteze vezane uz problematiku, znati

objasniti iste na primjerima.

4. Poznavati osnovu zoogeografije riba, razlikovati osnovne zoogeografske regije i najvažnije

provincije istih. Moći će povezati osnovnu raspodjelu vrsta i svjetske oceane.

5. Poznavati osnovu reprodukcije riba te njihove različite reproduktivne strategije.

6. Moći opisati osnove ponašanja riba.

7. Moći odijeliti osnovna priobalna staništa, njihove značajke i strukturu ihtiozajednica istih.

8. Student će moći stečena ekološka znanja primijeniti u praksi, postaviti mjere razumnog korištenje

resursa (ribarstvo i akvakultura).


x Predavanja


x Vježbe

x Samostalni zadaci



x Konzultacije

x Laboratorij

x Terenska nastava

x Mentorski rad

x Provjere znanja


x Usmeni

x Pismeni

Ostalo:

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

x Kolokvij


Obvezna literatura

64. Diana, J.S., 2003. Biology and ecology of fishes. Cooper Publishing Group, 496p.

65. Jardas, I., 1996. Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga, Zagreb, 533p

Izborna literatura

43. Moyle, P.B. and Cech, J.J.Jr, 1996. Fishes. An introduction to ichthyology. Prentice Hall,

New Jersey, 589p.

44. Znanstveni radovi prema interesima studenata

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

271. Životni prostor riba. 1 1

272. Povijest i evolucija riba. 1 1

273. Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na ribe. 2 1

274. Proizvodnja i kruženje tvari kroz morske ekosustave. 1 1

275. Hranidbene mreže. 2 1

276. Razmnožavanje riba. 2 1

277. Ličinački i nedorasli stadiji riba. 2 1

278. Prostorni i vremenski oblici novačenja. 1 1

279. Životni oblici riba. 1 1

280. Organizacija zajednice i ponašanje riba. 1 1

281. Socijalno ponašanje riba. 2 1

282. Staništa. Priobalna staništa. 5 1

283. Posebna staništa. 3 1

284. Zoogeografija morskih riba. 4 1

285. Ribarstvo i akvakultura. Razumno gospodarenje. 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Ekologija morskih sisavaca

Semestar III

Broj ECTS bodova 3


Nositelj kolegija prof.dr.sc. Vlasta Bartulović


Telefon 020/445 863


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija Cilj je upoznati studente s općim značajkama morskih sisavaca: njihovom evolucijom, sistematikom,

anatomijom, fiziologijom te životnim ciklusom.

Također, studenti će se upoznati s društvenom organizacijom i ponašanjem morskih sisavaca,

odnosom čovjeka i morskih sisavaca te zaštitom ugroženih vrsta. Studenti će biti upoznati s vrstama

sisavaca koji stalno ili povremeno nastanjuju Jadran.

Nastava je organizirana u obliku predavanja i vježbi koje su koncipirane u obliku studentskih

seminara te prate teme predavanja.

Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:

1. Opisati evoluciju morskih sisavaca.

2. Identificirati i klasificirati morske sisavce.

3. Objasniti anatomiju, fiziologiju i životni ciklus morskih sisavaca.

4. Opisati način prehrane i geografsku rasprostranjenost pojedinih skupina.

5. Raspravljati o društvenoj organizaciji među morskim sisavcima, njihovom životnom ciklusu te

odnosu čovjeka i morskih sisavaca

6. Raspravljati o ugroženosti te mjerama i načinu zaštite morskih sisavaca.


x Predavanja

x Seminari i radionice

x Vježbe

x Samostalni zadaci



x Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

x Mentorski rad

x Provjere znanja


x Usmeni

x Pismeni

x Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura 66. E.C.M. Parsons, 2012, An Introduction to Marine Mammal Biology and Conservation 1st

Edition; Jones & Bartlett Learning; 1 edition

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Izborna literatura

45. Evans, P.G.H. 1987. The natural history of whales and dolphins. Facts on file publications.

46. Riedman, M. 1990. The Pinnipeds. Seals, Sea Lions and Walruses. University of California

Press


POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

286. Evolucija morskih sisavaca 2 1

287. Klasifikacija i raznolikost morskih sisavaca 2 1

288. Adaptacija na morski okoliš 2 1

289. Podvodni zvukovi 2 1

290. Ekologija i status polarnih medvjeda 2 1

291. Ekologija i status morskih vidri 2 1

292. Ekologija i status sirena 2 1

293. Ekologija i status perajara 2 1

294. Ekologija i status kitova usana 2 1

295. Ekologija i status kitova zubana 2 1

296. Delphinidae: oceanski dupini 2 1

297. Ljudi i morski sisavci 2 1

298. Ugroženost kitova i perajara 2 1

299. Zaštita morskih sisavaca 2 1

300. Morski sisavci u Jadranu 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Trendovi u akvakulturi

Semestar IV.

Broj ECTS bodova 2




Telefon 020 445 741


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Uvod: akvakultura u svjetlu aktualnih svjetskih trendova.

Stanje i otvorena pitanja daljnjih usmjerenja.

Trendovski mehanizmi i kategorije – mlađ, hrana, hranidba, bolesti legislativa, preferencije

u ishrani, tržišna

konkurentnost i istraživački pravci.

Trendovi unapređenja metoda i tehnika proizvodnje u marikulturi.

Noviji postupci u uzgojnoj praksi – polikultura, integrirana akvakultura, recirkupacijski

uzgoj i pučinksi kavezni uzgoj. Dobrobit uzgajanih organizama.

Sljedivost, sigurnost prehrane i zaštita zdravlja potrošača.

Unapređenje preventivnih i kurativnih metoda u akvakulturi.

Potencijali, trendovi i razvojna ograničenja proizvodnje bivalvia.

Standardi proizvodnje i zaštite zdravlja potrošača u EU. – propisi, procedure, zahtjevi.

Kontrola zdravstvenih uvjeta. Primjeri iz prakse.

Utjecaj klimatskih promjena na akvakulturnu industriju.

Noviji trendovi u organskoj proizvodnji.

Znanstveno istraživački i razvojni pravci akvakulture.



Objasniti osnovne pojmove o najnovijim trendovima u akvakulturi s posebnim obzirom na

marikulturu.

Definirati razvojne trendove unapređenja metoda i tehnika proizvodnje, te usklađivanja

interesa

marikulture s drugim korisnicima prostora. Objasniti i definirati sinergijsku kompatibilnost.

Razumijeti i izbjeći negativne posljedice ovoga sektora po prirodni okoliš i druge korisnike.

Razumijeti novije EU standarde proizvoda akvakulture, napose uvjete, zahtjeve, procedure

zaštite zdravlja potrošača, te najnovije trendove organske proizvodnje. Razumijeti i

primijeniti temeljne, znanstveno utemeljene principe u praksi, respektirajući pritom

specifične okolnosti u kojoj se ona provodi.


Predavanja Konzultacije

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Vježbe

Samostalni zadaci



Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

67. Pillay, T. V. R. 1995. Aquaculture principles and practicies. Fishing News Books.

68. Pavličević, Jerko; Savić, Nebojša; Glamuzina Branko. 2014. Akvakultura i

ribarstvo: Stanje i perspektive u Bosni i Hercegovini . Mostar : Sveučilište u

Mostaru, 2014., str 247.

Izborna literatura


49. Internet: www.aquamedia.org; www.fao.org i drugi

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

301. Akvakultura u svjetlu aktualnih svjetskih trendova. 2 -

302. Stanje i otvorena pitanja daljnjih usmjerenja. 2 -

303. Trendovski mehanizmi i kategorije – mlađ, hrana, hranidba,

bolesti legislativa, preferencije u ishrani 2 -

304. Trendovi tržišta, konkurentnost i promjene proizvodnih značajka 2 -

305. Trendovi unapređenja metoda i tehnika proizvodnje u

akvakulturi. 2 -

306. Akvakultura u svjetlu aktualnih svjetskih trendova. 2 -

307. Noviji postupci u uzgojnoj praksi – polikultura, integrirana

akvakultura, recirkupacijski uzgoj i pučinski kavezni uzgoj. 2 -

308. Sljedivost, sigurnost prehrane i zaštita zdravlja potrošača. 2 -

309. Unapređenje preventivnih i kurativnih metoda u akvakulturi. 2 -

310. Potencijali, trendovi i razvojna ograničenja proizvodnje

školjkaša. 2 -

311. Standardi proizvodnje i zaštite zdravlja potrošača u EU. –

propisi, procedure, zahtjevi. 2 -

312. Utjecaj klimatskih promjena na akvakulturnu industriju. 2 -

313. Noviji trendovi u organskoj proizvodnji. 2 -

314. Znanstveno istraživački i razvojni pravci akvakulture. 2 -

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

315. Recentni i budući trendovi u EU i RH akvakulturi 2 -

UKUPNO SATI 30 -


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Konstrukcija akvakulturnih postrojenja

Semestar IV.

Broj ECTS bodova 5




Telefon 445-741




Telefon 445-880


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Određivanje karakteristika uzgojnog lokaliteta s obzirom na karakteristike tla i kvalitetu

vode Odabir dizajna uzgojnog sustava s obzirom na lokaciju i uzgajani organizam

Osnove dizajna i projektiranja: stacionarnog, protočnog, lagunarnog, kaveznog i

recirkulacijskog uzgojnog sustava

Osnove hidraulike

Osnovne karakteristike opreme (pumpe, filtri itd.) za akvakulturna postrojenja

Građevni materijali i energetske potrebe

Automatizacija i monitoring akvakulturnih sustava

Ekonomski aspekti akvakulturnih postrojenja


Studenti stječu:

Osnovna znanja o odabiru lokacije za uzgoj

Osnovna znanja o dizajnu i projektiranju akvakulturnih postrojenja

Osnovna znaja o odabiru opreme i konstrukciji uzgojnih sustava

Samostalnost u izboru dizajna uzgojnog sustava

Osnovna znanja o održavanju uzgojnih sustava i upravljanju

Osnovna znanja o troškovima i organizaciji poslovanja


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Obvezna literatura

69. Timmons, M. B., Losordo, T. M. (1994): Aquaculture Water Reuse Systems:

Engineering, Design and Management. Elsevier. Amsterdam, 333 pp

70. Timmons, M. B., Ebeling, J. M., Wheaton, F. W., Summerfelt, S. T., Vinci,

B. J. (2001): Recirculating Aquaculture Systems. Cayuga Aqua Ventures.

Ithaca, NY, 647 pp.

71. Wheaton, F. W. (1985): Aquaculture Engineering. Robert E. Krieger Publishing

Company Inc.

72. Van Gorder, S. (2000): Small scale aquaculture. Alternative Aquaculture Assn.

190

73. Malcolm C. M. Beveridge (2004): Cage Aquaculture Third Edition, Blackwell

Publishing Ltd

Izborna literatura

50. Lekang O.-I. 2007 Aquaculture Engineering. Oxford, Blackwell Publishing, 340



POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

316. Određivanje karakteristika uzgojnog lokaliteta s obzirom na

karakteristike tla i kvalitetu vode 3

317. Odabir dizajna uzgojnog sustava s obzirom na lokaciju i

uzgajani organizam 3

318. Osnove hidraulike 3

319. Osnove dizajna i projektiranja stacionarnog uzgojnog sustava 3 3

320. Osnove dizajna i projektiranja lagunarnog uzgojnog sustava 3 3

321. Osnove dizajna i projektiranja protočnog uzgojnog sustava I 3

322. Osnove dizajna i projektiranja protočnog uzgojnog sustava II 3 3

323. Osnove dizajna i projektiranja kaveznog uzgojnog sustava I 3

324. Osnove dizajna i projektiranja kaveznog uzgojnog sustava II 3 3

325. Osnove dizajna i projektiranja recirkulacijskog uzgojnog sustava

I 3

326. Osnove dizajna i projektiranja recirkulacijskog uzgojnog sustava

II 3 3

327. Osnovne karakteristike opreme za akvakulturna postrojenja 3

328. Građevni materijali i energetske potrebe 3

329. Automatizacija i monitoring akvakulturnih sustava 3

330. Ekonomski aspekti akvakulturnih postrojenja 3

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

UKUPNO SATI 45 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Primijenjena i sanitarna mikrobiologija

Semestar Ljetni IV. semestar

Broj ECTS bodova 3


Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nada Krstulović

Zgrada, kabinet -

Telefon 021 358259; 0992224559


Suradnik dr. sc. Svjetlana Bobanović-Čolić

Dolores Grilec, dipl. ing., str. suradnik

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail [email protected],

[email protected]

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Pregled mikroorganizama i osobine svake od skupina prokariotskih (bakterije,

cijanobakterije) i eukariotskih (heterotrofni protisti, autotrofni protisti, gljive)

mikroorganizama, te virusa. Mikroorganizmi u moru: autohtoni i alohtoni. Alohtoni

mikroorganizmi u moru predstavljaju mikrobiološko onečišćenje mora. Izvori

mikrobiološkog onečišćenja. Pregled patogenih bakterija, virusa, gljivica, protista i ostalih

parazita koji se najčešće nalaze u onečišćenim vodama. Osobine i značaj svake od tih

skupina. Preživljavanje alohtonih mikroorganizama u morskom okolišu, mehanizmi

adaptacije i preživljavanja. Čimbenici okoliša koji utječu na njihovo preživljavanje.

Akumulacija alohtonih mikroorganizama u morskim organizmima, s posebnim osvrtom na

školjkaše. Koncentriranje mikroorganizama u školjkašima i čimbenici koji utječu na brzinu

koncentriranja. Pojam i definicija indikatora, pregled indikatora fekalnog onečišćenja:

koliformne bakterije, fekalni koliformi (Escherichia coli), fekalni streptokoki, crijevni

enterokoki, anaerobne bakterije; bakteriofagi kao indikatori. Kriteriji i standardi za procjenu

kakvoće morske vode i organizama (školjkaša). Metode kvantitativnog određivanja

indikatora fekalnog onečišćenja u morskoj vodi i organizmima. Statističke metode za obradu

podataka, tumačenje i prikaz rezultata praćenja sanitarne kakvoće mora.


- Usvajanje znanja o skupinama mikroorganizama zastupljenih u morskom okolišu.

- Usvajanje znanja o mikrobiološkom onečišćenju voda (mora) i organizama, te

rizicima za ljudsko zdravlje.

- Primjena stečenih znanja u ispitivanjima sanitarne kakvoće voda (mora) i

organizama (školjkaša) iz mora.

- Osposobljenost za rješavanje praktičnih problema vezanih za sanitarnu kakvoću

voda (mora) u akvakulturi.

- Osposobljenost za organizaciju rada na uzgajalištima školjkaša u području kontrole

sanitarne kakvoće voda (mora) i organizama.

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


X Predavanja


X Vježbe

Samostalni zadaci

X Multimedija i Internet


X Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

X Pismeni

X Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

74. Krstulović, N., M. Šolić. 2006. Mikrobiologija mora (Sveučilišni udžbenik).

Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split. 317 str.

75. Duraković, S. Primijenjena mikrobiologija, Prehrambeno-tehnološki inženjering,

Zagreb. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, 1996.

Izborna literatura

53. Belkin, S. , R.R. Colwell,2006. Oceans and Health: Patogens in the marine

environment. Springer, New York. 464 p.

54. Handbook of Water and Waste water Microbiology. Eds D. Mara, N. Horan,

AcademicPress, Elsevier, London 2003. 819 p.

55. Članci u časopisima i sadržaji na internetu koji se odnose na problematiku

onečišćenja mora

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

331.

Uvodno predavanje Definicija mikrobiologije, podjela mikrobioloških disciplina s

posebnim osvrtom na mikrobiologiju zagađenih voda (sanitarna

mikrobiologija) kao primijenjenu mikrobiološku disciplinu

važnu za ljudsko zdravlje.

2 0 0

332.

Skupine mikroorganizama, zajedničke osobine i razlike

Skupine organizama koje se svrstavaju u mikroorganizme

(prokariotske, eukariotske, virusi). Zajedničke osobine svih

skupina mikroorganizama i razlike među skupinama.

2 0 0

333.

Autohtoni mikroorganizmi u vodama s posebnim osvrtom

na morski ekosustav

Raznovrsnost i uloga autohtonih mikroorganizama. Hranidbeni

odnosi unutar mikrobne zajednice: uvjeti u kojima se razvijaju

različiti tipovi hranidbenih mreža. Procesi razgradnje organske

tvari i transformacije anorganskih spojeva moru.

2 0 0

334. Alohtoni mikroorganizmi u vodama s posebnim osvrtom na

morski ekosustav 2 0 0

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Mikroorganizmi kao onečišćujuće tvari u vodama. Izvori

alohtonih mikroorganizama.

335.

Patogeni mikroorganizmi Među brojnim mikroorganizmima koji iz različitih izvora

dospiju u vodeni okoliš prisutne su i različite skupine patogenih

mikroorganizama.Pregled patogenih bakterija, virusa, gljivica,

protista i ostalih parazita koji se najčešće nalaze u zagađenim

vodama.

2 0 0

336.

Indikatorski mikroorganizmi Pojam i definicija indikatora, pregled indikatora fekalnog

onečišćenja: koliformne bakterije, fekalni koliformi

(Escherichia coli), fekalni streptokoki, crijevni enterokoki,

anaerobne bakterije; bakteriofagi kao indikatori. Obrada svake

od indikatorskih skupina.

2 6 0

337.

Kriteriji i standardi za procjenu kakvoće voda Pojam i definicija kriterija i standarda za kakvoću voda, pregled

standarda za različite tipove voda (pitka voda, rijeke, more i sl.).

Svrha utvrđivanja stupnja onečišćenja različitih tipova voda.

2 2 0

338.

Sudbina alohtonih mikroorganizama po dolasku u vodeni

okoliš Što se događa s alohtonim mikroorganizmima po dolasku u

vodeni okoliš ? Preživljavanje alohtonih mikroorganizama u

slatkovodnom i morskom okolišu, mehanizmi adaptacije i

preživljavanja.

2 0 0

339.

T90 – preživljavanje alohtonih mikroorganizama

Preživljavanje indikatorskih organizama, patogenih bakterija i

virusa. Izražavanje preživljavanja kao T90. Razlike u

preživljavanju među navedenim skupinama mikroorganizama.

2 0 0

340.

Čimbenici okoliša koji utječu na preživljavanje alohtonih

mikroorganizama Pregled čimbenika koji imaju značajnog utjecaja na njihovo

preživljavanja: sunčevo zračenje (svjetlost), temperatura,

osmotski pritisak, pH, hranjiva, teški metali, antagonističko

djelovanje drugih organizama, kombinirano djelovanje više

čimbenika.

2 0 0

341. Akumulacija alohtonih mikroorganizama u organizme koji

u tom okolišu žive 2 4 0

342. Utjecaj alohtonih mikroorganizama na sanitarnu kakvoću

organizama koji u tom okolišu žive. 2

343.

Pregled rizičnih skupina organizama za ljudsko zdravlje

Školjkaši kao konzumni organizmi najrizičnija skupina

organizama za ljudsko zdravlje. Brzina i faktor koncentriranja

alohtonih mikroorganizama u školjkašima.

2 3 0

344. Pregled čimbenika koji utječu na stopu filtracije školjkaša,

odnosno na stopu koncentriranja alohtonih mikroorganizama. 2

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Kriteriji i standardi za procjenu mikrobiološke kakvoće

školjkaša.

345. Infekcije i trovanja putem školjkaša Najčešći patogeni prenosivi putem školjkaša.

2 0 0

UKUPNO SATI 30 15 0


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Uzgoj riba

Semestar IV.

Broj ECTS bodova 5




Telefon 020/445 868


Suradnik Tifani Kusovac, mag. ing. maricult.

Zgrada, kabinet -

Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Predmetom se stječu znanja o povijesti uzgoja riba i trenutačnom stanju Hrvatske i svjetske

akvakulture. Studenti će se upoznati s uzgojem slatkovodnih vrsta riba, toplovodnim (šarani)

i salmonidnim vrstama (pastrva i losos). Detaljno će se obraditi uzgoj morskih vrsta riba s

posebnim naglaskom na tradicionalne mediteranske vrste: lubin i komarču. U skladu s

razvojem akvakulture u Hrvatskoj i u svijetu studenti će biti upoznati s uzgojem novih vrsta

kroz pregled i analize relevantnih novih znanstvenih istraživanja. Kroz predmet će se

analizirati ekonomske značajke i trenutačno tržište riba u Europi te perspektive uzgoja u

Hrvatskoj.


Nakon uspješno završenog predmeta student će poznavati povijest uzgoja riba, razloge za

akvakulturni razvoj i svjetske značajke tradicionalnoga ribarstva i moderne akvakulture, te

argumentirati razloge za budući razvoj akvakulture u svijetu i RH. Studenti će poznavati sve

aspekte uzgoja slatkovodnih riba, ciprinida i salmonida, te uzgoj morskih riba u svijetu.

Studenti će poznavati uzgoj najvažnijih mediteranskih vrsta riba: lubina i oradu, te definirati

osnovne značajke perspektiva njihova uzgoja s tehnološkog i tržišnog aspekta. Studenti će

moći analizirati ekonomske značajke i kretanje tržišta morskih riba u Europi.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

76. Pillay, T.V.R. & M.N. Kutty. 2005. Aquaculture: Principles and Practices, second

edition. Blackwell Publising UK. pp. 624.

77. Barnabe, G. 1990. Aquaculture 1 and 2. Ellis Horwood Limited

78. Pavlidis, M.A. & C.C. Mylonas. 2011. Sparidae: Biology and Aquaculture of

Gilthead Sea Bream and Other Species. Wiley-Blackwell. pp. 390

79. Bogut, I., Horváth, L., Adámek, Z. & I. Katavić. 2006. Ribogojstvo. Grafotisak,

Grude. pp. 523

80. Beveridge, M.C.M. 2004. Cage Aquaculture: Third Edition. Blackwell. pp. 368.

Izborna literatura

56. Swift, D.R. 1993. Aquaculture training manual. Second edition. Fishing News

Books, 158 pp

57. Stickney, R.R. 2000. Encyclopedia of Aquaculture. Wiley-Interscience

Publication. pp. 1063.

58. Stickney, R.R. 2005. Aquaculture: an Introductory Text. CABI Publising. pp.

265.

59. Znanstveni i stručni radovi iz časopisa

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

346. Uvodno predavanje – pregled stanja Hrvatske akvakulture 3 0 0

347. Pregled stanja uzgoja riba u svijetu 3 0 0

348. Uzgoj toplovodnih vrsta riba – šarani 3 2 0

349. Uzgoj salmonidnih vrsta riba – pastrva i losos 3 1 0

350. Uzgoj morskih vrsta riba – uvod 3 0 0

351. Uzgojne metode i objekti za uzgoj morskih vrsta riba 3 4 0

352. Kontrolirana proizvodnje mlađi 3 4 0

353. Uzgoj lubina i komarče 3 4 0

354. Uzgoj vrsta iz porodice Mugilidae 3 0 0

355. Uzgoj jegulje 3 0 0

356. Uzgoj brzorastućih vrsta – tuna 3 0 0

357. Uzgoj plosnatica 3 0 0

358. Uzgoj novih vrsta riba 3 0 0

359. Ekološki aspekti uzgoja riba i održivi uzgoj 3 0 0

360. Ekonomske i tržišne značajke uzgoja riba 3 0 0

UKUPNO SATI 45 15 0


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Biologija i uzgoj bodljikaša i glavonožaca

Semestar IV.

Broj ECTS bodova 3

Status kolegija obavezni

Nositelj kolegija izv. prof. dr.sc. SanjaTomšić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 D26

Telefon 020 44 57 67



Zgrada, kabinet -

Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Osim temeljnih bioloških ekoloških i fizioloških aspekata dviju važnih skupina morskih

organizama, bodljikaša i glavonošca, istražit će se mogućnosti akvakulturne tehnologije.

Cilj kolegija je stjecanje teorijskih i praktičnih znanja, temelja za razumijevanje i

unaprjeđenje uzgojne tehnologije bodljikaša i glavonožaca. Pristupnici će dobiti

informacije o najnovijim tehnologijama i načinima rada u mrijestilištu bodljikaša,

postignućima, mogućnostima i razvoju trendova, iz perspektive strateških trendova u

svijetu i Europi, s posebnom pažnjom na mediteranske zemlje. Studenti će stjecati znanja o

najnovijim istraživačkim dostignućima na uzgoju glavonožaca, kao i iskustva s postojećih

uzgajališta osmokračnjaka. Tijekom predavanja, analizirat će se svi aspekti različitih

životnih stadija kao temelj za primanje budućih naprednih i specijaliziranih znanja iz

područja marikulture. Obrazovni proces organiziran je kroz integrirane teme koje

obuhvaćaju abiotičke, biotičke i zootehničke čimbenike koji su u korelaciji s prostornim,

reproduktivnim i nutricionističkim aspektima uzgoja, a kako bi se utvrdila i analizirala

gospodarska perspektiva komercijalne proizvodnje pojedine vrste. Nastava se provodi u

kombinaciji predavanja s audiovizualnim alatima i laboratorijskom praksom gdje se potiče

rasprava i argumentacija. Predmet se izvodi tijekom cijelog semestra, a predavanja i

laboratorijska praksa provode se na tjednoj bazi. Sudjelovanje na predavanjima je obavezno

(ograničeni izostanci se toleriraju uz predočenje valjane isprike, ne više od 30%).

Pohađanje vježbi je obvezno bez izostanaka, a studenti su dužni izraditi seminar u PPT koji

će biti predstavljen među kolegama na kraju semestra.


Završetkom kolegija studenti stječu znanje i razumijevanje o različitim oblicima i

strategijama reproduktivnog ciklusa ježinaca i trpova, regulaciji (uloga endogenih i

egzogenih čimbenika) te reproduktivnim mogućnostima u zatočeništvu. Nadalje, pristupnici

će stjecati kompetentnost iz područja reproduktivnih strategija glavonožaca; sipe lignje i

hobotnice. Imati će mogućnost primjene stečenih znanja o ranom razvoju, embriologiji, kao

i razvoju odraslih jedinki za unaprjeđenje i manipulaciju u različitim uvjetima u

zatočeništvu. Završetkom kolegija studenti stječu mogućnosti; utvrđivanja osnovnih

reproduktivnih aspekata, prepoznavanja različitih razvojnih stadija morskih

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

beskralješnjaka, odabira i povezivanje istraživačke literature, te kombiniranja gore

navedenog u pronalasku novih vrsta zanimljivih za uvođenje u integriranu akvakulturu.


x Predavanja


x Vježbe

Samostalni zadaci



x Konzultacije

x Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

x Provjere znanja


Usmeni

x Pismeni

x Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

81. Barnabe, G. 1990. Aquaculture 1 and 2. Ellis Horwood Limited.

82. Iglesias, J., Fuentes, L. i Villanueva, R.2014. (Eds.) Cephalopod Culture,

Springer. 494p.

83. Hanlon RT (1987) Mariculture. In: Boyle PR (ed) Cephalopod Life Cycles Vol II

Comparative Reviews. Academic Press

84. Hanlon RT, Messenger JB (1996) Cephalopod behaviour. Cambridge University

Press, 232 pp

85. Yukio Yokota 2002. The sea Urchin : from basic biology to aquaculture.

Balkema, 239pp

86. Lawrence, J. M. 2001. Edible Sea Urchins: Biology and Ecology. Elsevier,

Amsterdam

Izborna literatura

60. Studente na izbornu literaturu i izvore s Interneta (PDF-dokumente, znanstvene

radove) usmjerava nositelj kolegija i asistent u nastavi s obzirom na zadane teme i

problematiku seminarskog rada, te užih interesa pojedinih studenata

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

361. Koljeno, bodljikaši (Echinodermata) - Taksonomska podjela 2 1

362. Razred, ježinci (Echinoidea) - Biologija i ekologija 2 1

363. Značajke gonada ježinaca- Ehinokultura: razvoj tehnologije i

važne vrste u uzgoju 2 1

364. Vrste u Jadranu – mogućnosti uzgoja hridinskog ježinca,

Paracentrotus lividus 2 1

365. Tržište – status prirodnih populacija eksploatiranih vrsta –

Trendovi u ehinokulturi 2 1

366. Razred, trpovi (Holothuroidea) - Biologija i ekologija 2 1

367. Tržište – status prirodnih populacija eksploatiranih vrsta trpova–

Trendovi u akvakulturi 2 1

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

368. Trpovi – rani razvojni stadiji -mrijestilište 2 1

369. Trpovi – cjelokupni životni ciklus u zatočeništvu 2 1

370. Razred, glavonošci (Cephalopoda) – Sistematska podjela, opće

biološke značajke 2 1

371. Osmokračnjaci – Biologija i taksonomska podjela - Svjetsko

tržište i trendovi 2 1

372. Octopodiformes - razvoj tehnologije i važne vrste u uzgoju 2 1

373. Desetokračnjaci– Sipe i Lignje - Biologija i ekologija 2 1

374. Sipe – Svjetsko tržište i trendovi – Akvakulturna tehnologija i


375. Lignje – Svjetsko tržište i trendovi – Akvakulturna tehnologija i


UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Uzgoj ostalih akvatičnih organizama

Semestar IV.

Broj ECTS bodova 3


Nositelj kolegija izv. prof. dr.sc. SanjaTomšić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 D26

Telefon 020445767




Telefon 020 445880


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Osim temeljnih aspekata ekologije i fiziologije morskih makrofita, obraditi će se i jednako

vrijedne ali manje spominjane spužve, istovremeno analizirati će se mogućnosti i trendovi

njihove akvakulturne tehnologije. Cilj kolegija je stjecanje teorijskih i praktičnih znanja tj.

kompetencija iz perspektive biotehnološkog potencijala morskih makrofita, spužava i

drugih zanimljivih beskralježnjaka. Analizirati će se primjena dosadašnjih spoznaja o

makrofitima i raznim morskim beskralježnjacima u biomedicini i farmakologiji. Studenti će

dobiti informacije o najnovijim tehnologijama i mogućnostima uzgoja makrofita, spužava i

drugih beskralježnjaka iz perspektive trendova u svijetu i Europi, a u svrhu implementacije

u zemljama Mediterana. Raspravljati će se o posljednjim dostignućima istraživanja morskih

resursa u svrhu otkrivanja novih prirodnih sastavnica sa širokom primjenom u raznim

granama biotehnologije. Kolegijem će se obuhvatiti svi aspekti različitih životnih faza

navedenih organizama kao temelj za primanje budućih naprednih i specijaliziranih znanja iz

područja marikulture. Obrazovni proces organiziran je kroz integrirane teme koje

obuhvaćaju abiotičke, biotičke i zootehničke čimbenike koji su u korelaciji s prostornim,

reproduktivnim i nutricionističkim aspektima uzgoja, a kako bi se utvrdila i analizirala

gospodarska perspektiva komercijalne proizvodnje pojedine vrste. Nastava se provodi u

kombinaciji predavanja s audiovizualnim alatima i laboratorijskom praksom gdje se potiče

rasprava i argumentacija. Predmet se izvodi tijekom cijelog semestra, a predavanja i

laboratorijska praksa provode se na tjednoj bazi. Sudjelovanje na predavanjima je obavezno

(ograničeni izostanci se toleriraju uz predočenje valjane isprike, ne više od 30%).

Pohađanje vježbi je obvezno bez izostanaka, a studenti su dužni izraditi seminar u PPT koji

će biti predstavljen među kolegama na kraju semestra


Završetkom kolegija studenti stječu znanje i razumijevanje o različitim oblicima i

strategijama uzgoja morskih makrofita i reproduktivnom ciklusu morskih spužava,

regulaciji (uloga endogenih i egzogenih faktora), reproduktivnim mogućnostima i

razmnožavanju u zatočeništvu. Nadalje, moći će primijeniti stečena znanja u područjima

ranog razvoja spužava i drugih zanimljivih morskih beskralježnjaka, prepoznati vegetativne

metode razmnožavanja kao i primjenu izmjene generacije u uzgoju makrofita, a radi

utvrđivanja optimalne tehnologije i prilagodbe na uvjete u zatočeništvu. Završetkom

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

kolegija stječu se znanja o perspektivnim morskim beskralježnjacima i bentoskim algama u

svrhu otkrivanja i proizvodnje prirodnih bioaktivnih sastavnica s biomedicinskim

potencijalom. Pristupnici će imati mogućnost; utvrđivanja osnovnih reproduktivnih

aspekata, prepoznavanja različitih razvojnih stadija morskih beskralješnjaka i makrofita,

odabira i povezivanje istraživačke literature, te kombiniranja gore navedeno u izboru novih

vrsta zanimljivih za uvođenje u akvakulturu kako za proizvodnju hrane za ljude i organizme

u uzgoju tako i za široki spektar mogućih primjena u biotehnologiji.


x Predavanja


x Vježbe

Samostalni zadaci



x Konzultacije

x Laboratorij

x Terenska nastava

Mentorski rad

x Provjere znanja


x Usmeni

Pismeni

x Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

87. Barnabe, G. 1990. Aquaculture 1 and 2. Ellis Horwood Limited.

88. Sanderson, J.C. 2009. Bioremediation using seaweed culture: Reducing the

environmental impact of sea-cage fish farming through cultivation of seaweed,

VDM Verlag

89. Lovatelli, A. and Conand, C. 2004. Advances in Sea Cucumber Aquaculture and

Management (FAO Fisheries and Aquaculture Technical Papers). 438pp.

90. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1999. Beskralješnjaci, biologija

viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb

91. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1998. Beskralješnjaci, biologija

nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb

92. Duckworth, A.R. 2009. Farming sponges to supply bioactive metabolites and bath

sponges a review. Marine Biotechnology 11: 669–679

Izborna literatura

61. Studente na izbornu literaturu i izvore s Interneta (PDF-dokumente, znanstvene



POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

376. Pregled morskih organizama u akvakulturi po biološkim

sistematskim skupinama 2 1

377. Biološko-ekološke značajke i sistematska podjela višestaničnih

primarnih proizvođača u moru (bentoski makrofiti), 2 1

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

378. Rhodophyceae - značajne vrste u akvakulturi, rast i reprodukcija

- trendovi i ekonomski važne vrste 2 1

379. Phaeophyceae - značajne vrste u akvakulturi, rast i reprodukcija

– trendovi u i ekonomski važne vrste 2 1

380. Chlorophyceae - značajne vrste u akvakulturi, rast i reprodukcija

- trendovi i ekonomski važne vrste, 2 1

381. Makrofiti u proizvodnji fikokoloidnih spojeva; Agar, Keragenan

i Alginati 2 1

382. Primjena makrofita u drugim industrijama 2 1

383. Biološko-ekološke značajke spužava 2 1

384. Uzgoj spužava i spužvarstvo 2 1

385. Biomedicinski potencijal spužava 2 1

386. Biološke značajke morskih beskralježnjaka kroz taksonomske

razrede – biomedicinski potencijal 2 1

387. Mogućnosti uzgoja biotehnološki važnih morskih

beskralježnjaka 2 1

388. Ekonomski značajne vrste trpova – biomedicinski potencijal 2 1

389. Značajne vrste plaštenjaka – biomedicinski potencijal 2 1

390. Značajne vrste mekušaca – biomedicinski potencijal 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Genetika u akvakulturi

Semestar IV.

Broj ECTS bodova 4


Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Glamuzina


Telefon 020 445 741


Suradnik Dr. sc. Rade Garić, znanstveni suradnik

Zgrada, kabinet Kneza Damjana Jude 13, Institut za more i priobalje

Telefon 020 324-792


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Cilj kolegija je stjecanje znanja iz područja opće genetike i genetike organizama u uzgoju.

Studenti će bit osposobljeni za primjenu genetičkih metoda u unaprjeđenju komercijalne

akvakulturne proizvodnje.

Nastavni plan:

1. Osnove opće genetike,

2. Osnove populacijske genetike

3. Kvalitativna i kvantitativna genetika

4. Genetička selekcija i uzgojni selekcijski programi

5. Manipulacija genomom u akvakulturi, poliploidija i hibridizacija

6. Triploidija kod lubina, orade, romba i kamenice

7. Proizvodnja tetraploidnih organizama- primjer lubin i kamenica

8. Androgeneza i ginogeneza

9. Manipulacija spolom u uzgoju

10. GMO tehnologija i primjena genetski modificiranih organizama u akvakulturi


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći izložiti znanja iz područja opće

genetike i genetike organizama u uzgoju potrebna za teorijsku razradu genetičkih projekata

.

Studenti će moći primijeniti genetičke metode u unaprjeđenju komercijalne akvakulturne

proizvodnje. Nakon uspješno završenog predmeta student će znati proizvesti triploidne

jedinke kamenice, lubina i ostalih morskih organizama. Studenti će razlikovati sve načine

unaprjeđenja uzgoja vodenih organizama, te argumentirati razloge za njihovo provođenje.

Student će znati argumentirati dobre i loše strane tehnologije genetičke modifikacije

organizama, te izložiti primjere dobre i loše prakse u akvakulturi, agronomiji i

biotehnologiji.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci

Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12



Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

93. Glamuzina,B. 2012. Genetika u akvakulturi. Interna skripta. Odjel za akvakulturu.

Sveučilište u Dubrovniku.

94. Kirpichnikov, V.S. 1981. Genetic Bases for Fish Selection. Springer-Verlag, New

York, New York, USA

95. Tave, D. 1993. Genetics for Fish Hatchery Managers, 2nd ed. Van Nostrand

Reinholf, New York, USA.

96. Tave, D. 1999. Inbreeding and brood stock management. Fish. Tech. Paper, 392.

FAO, Rome.

Izborna literatura


POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

391. Osnove opće i populacijske genetike 2 1

392. Kvalitativna i kvantitativna genetika 2 1

393. Uvod u genetička unaprjeđenja akvakulturne proizvodnje 2 1

394.

Tradicionalna genetika- genetička selekcija i uzgojni selekcijski

programi: primjeri atlantskog lososa u Norveškoj i šarana u

Hrvatskoj

2 1

395. Hibridizacije u akvakulturi-primjeri dobre prakse uzgoja

hibridnih riba 2 1

396. Manipulacija genomom u akvakulturi 2 1

397. Triploidija kod lubina- induciranje triploidije i uzgojne značajke

triploidnih jedinka 2 1

398. Triploidija kod orade i romba- induciranje triploidije i uzgojne

značajke triploida 2 1

399. Triploidija kod kamenica- induciranje triploidije i uzgojne

značajke triploida 2 1

400. Proizvodnja tetraploidnih organizama- primjer lubin i kamenica 2 1

401. Androgeneza i ginogeneza u akvakulturi 2 1

402. Manipulacija spolom u uzgoju 2 1

403. Perspektive tradicionalne genetike i genomske manipulacije u

EU i RH akvakulturi 2 1

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

404. GMO tehnologija- povijest, primjena u poljoprivredi i

stočarstvu: primjeri glavnih GMO uzgojnih kultura i organizama 2 1

405. Primjena genetički modificiranih organizama u akvakulturi-

primjeri atlantskog lososa i zebraste ribice 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Engleski jezik II/2

Semestar IV.

Broj ECTS bodova 3


Nositelj kolegija Mr.sc. Ivana Nakić Lučić


Telefon 445-856


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Grey mullet

Eels

Giant squid

Sperm whale

Cod

Salmon

Carp

Trout

Ecosystems in Antarctica

Galapagos islands ecosystem


Cilj kolegija je razvijanje i usvajanje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i

kompetencija na engleskom jeziku s posebnim naglaskom na upoznavanju studenata sa

stručnom terminologijom iz područja akvakulture.


postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja engleskog jezika na razini B2.


B 2: Mogu razumjeti duže govore i predavanja te pratiti čak i složenu argumentaciju ako im

je tema barem donekle poznata.

Čitanje

B 2: Mogu čitati članke i izvještaje koji obrađuju probleme iz područja struke.


B 2: Mogu komunicirati dovoljno tečno i spontano, što omogućuje normalnu interakciju s

izvornim govornikom. Mogu aktivno sudjelovati u raspravama unutar poznatih situacija

obrazlažući svoja stajališta.


B 2: Mogu jasno i podrobno govoriti o mnogim temama vezanim uz područje osobnoga

interesa.

Mogu objasniti svoja stajališta o nekoj aktualnoj temi navodeći prednosti i nedostatke raznih

pristupa.


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Pisanje

B 2: Mogu napisati jasan, podroban tekst o velikom broju tema. Mogu napisati sastav ili

izvještaj prenoseći informaciju ili navodeći razloge za ili protiv određenog stajališta. Mogu

napisati pismo u kojemu jasno izražavaju značenje koje osobno pridaju određenim

događajima i iskustvima.


x Predavanja


x Vježbe

x Samostalni zadaci



x Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

x Provjere znanja


x Usmeni

x Pismeni

x Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura


98. Tekstovi iz raznih područja akvakulture i drugi interaktivni, edukativni

materijali (vizualni i audiovizualni materijali kreirani i korišteni od izvornih

govornika) prema izboru nastavnika postavljeni na Merlin


Izborna literatura


64. English Vocabulary in Use.

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

406. Jellyfish 2 1

407. Grey mullet 2 1

408. Eels 2 1

409. Giant squid 2 1

410. Sperm whale 2 1

411. Sperm whale 2 1

412. Cod 2 1

413. Salmon 2 1

414. Carp 2 1

415. Carp 2 1

416. Trout 2 1

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

417. Trout 2 1

418. Antarctica ecosystem 2 1

419. Antarctica ecosystem 2 1

420. The Galapagos islands ecosystem 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Biologija riba u uzgoju

Semestar IV.

Broj ECTS bodova 3




Telefon 020/445 863



Zgrada, kabinet -

Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Studenti će se upoznati s biološkim značajkama riba koje su važne za uzgoj, posebno sa

značajkama rasta, razmnožavanja i anatomije i čimbenicima koji na njih utječu.

Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim

predavanjima te prezentacijama relevantnih znanstvenih radova iz područja biologije

uzgajanih riba. Predavanja su obavezna. Vježbe i seminari prate teme predavanja.



1. Opisati građu ribe, prepoznavati i objasniti funkciju njezinih organa i organskih sustava.

2. Opisati rane životne stadije uzgajanih riba i objasniti što sve utječe na rani razvoj.

3. Objasniti važnost prehrane u pojedinim stadijima rasta i razvoja te odabrati najpovoljniju

hranu obzirom na životni stadij.

4. Objasniti kako djeluje imunološki sustav riba te kako odgovara na stres.

5. Identificirati promjene u ponašanju uzgajanih riba.

6. Objasniti razloge i načine genetičke manipulacije kod uzgajanih riba.


x Predavanja


x Vježbe

Samostalni zadaci



x Konzultacije

x Laboratorij

x Terenska nastava

Mentorski rad

x Provjere znanja


Usmeni

x Pismeni

x Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

100. Black, K. i Pickering, A. 1998. Biology of farmed fish. Sheffield Academic Press,

Sheffield.

Izborna literatura

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

421. Anatomija riba 2 1

422. Sistematika riba 2 1

423. Razmnožavanje 2 1

424. Rani životni stadiji uzgajanih riba I 2 1

425. Rani životni stadiji uzgajanih riba II 2 1

426. Prehrana i nutricionizam u intenzivnom uzgoju riba 2 1

427. Aspekti hranidbe mastima u uzgoju riba 2 1

428. Nametnici uzgajanih riba 2 1

429. Imunološki sustav 2 1

430. Odgovor na stres uzgajanih riba 2 1

431. Ponašanje riba 2 1

432. Interakcija okoliša s uzgajanim ribama 2 1

433. Genetička manipulacija uzgajanim ribama 2 1

434. Molekularni markeri i genetički menadžment uzgajanih riba 2 1

435. Toplovodne uzgajane vrste 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Hrana i hranidba

Semestar Zimski (V.)

Broj ECTS bodova 8


Nositelj kolegija izv. prof. dr.sc. Sanja Tomšić


Telefon 020445767




Telefon 020 445898


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Glavni ciljevi predmeta su dobivanje teoretskih i praktičnih znanja, odnosno stjecanje

kompetencija iz područja nutricionizma, tehnologije formulirane hrane i hranidbe riba

tijekom životnog razvoja, odnosno kroz različite uzrasne razrede riba. Rasvijetliti će se

dostignuća, perspektive i primjena razvojnih trendova, s posebnim osvrtom na strateška

usmjerenja u svijetu i Europi, napose u zemljama Sredozemlja, kako za slatkovodne tako i

za morske vrste zanimljive za uzgoj. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama


Po završetku kolegija, studenti stječu znanja i kompetencije o različitim aspektima

nutricionizma, hrane i hranidbe riba. Moći će analizirati pozicije i trendove u zemlji i u

svijetu te primijeniti stečena znanja na postojeće slatkovodne i morske vrste u uzgoju kao i

na nove potencijalne vrste za akvakulturu. Studenti će moći definirati tehnološke postupke

proizvodnje riblje hrane, prilagođene potrebama različitih vrsta i uzgojnih stadija,

analizirati konkretne probleme nutritivne domene u praksi te ih definirati u novim

situacijama na temelju stečenih znanja i vještina iz anatomije i fiziologije probavnog

sustava, izmjene tvari i energije.


x Predavanja


x Vježbe

x Samostalni zadaci



x Konzultacije

x Laboratorij

Terenska nastava

x Mentorski rad

x Provjere znanja


x Usmeni

Pismeni

x Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

101. Athithan, S. ; Felix, N. ; Venkatasamy, N. Fish Nutrition and Feed Technology A

Teaching Manual, 2013. Daya Publishing House - A divison of - Astral

International

102. John E. Halver i Ronald W. Hardy. Fish Nutrition. 2002. Elsevier

103. Nutrient requirements of fish. 1993. Subcommittee on Fish Nutrition, National

Research Council. 114pp.

104. G. Joan Holt Larval Fish Nutrition. 2011. John Wiley & Sons, Inc.

Izborna literatura

66. Studente na izbornu literaturu i izvore s interneta (PDF-dokumente, znanstvene



POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

436. Probavni sustav 4 2

437. Fiziologija probavnog sustava 4 2

438. Rani razvojni stadiji riba 4 2

439. Hranjive tvari - masti i ugljikohidrati 4 2

440. Hranjive tvari - bjelančevine 4 2

441. Vitamini 4 2

442. Minerali 4 2

443. Krmiva i dodaci krmnim smjesama 4 2

444. Probava hranjivih tvari 4 2

445. Načela izmjene tvari i energije 4 2

446. Kavezna hranidba i okoliš 4 2

447. Hranidba toplovodnih riba 4 2

448. Hranidba kalifornijske pastrve 4 2

449. Hranidba morskih riba 4 2

450. Proizvodnja formulirane umjetne hrane 4 2

UKUPNO SATI 60 30


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Standardi proizvodnje i kakvoće

Semestar V.

Broj ECTS bodova 6




Telefon 445-861


Suradnik Marija Vezilić, dipl. ing.

Zgrada, kabinet Dr. Ante Šercera 4A, p.p.58, 20 001 Dubrovnik

Telefon 341-051


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Značaj proizvoda akvakulture u prehrani stanovništva, trendovi proizvodnje i konzumacije

Nutritivna vrijednost proizvoda akvakulture

Kvaliteta ‐ svježina, postmortalne promjene

Konzerviranje (definicija, postupci konzerviranja: konzerviranje niskim temperaturama,

visokim temperaturama, sušenjem, soljenjem, dimljenjem)

Sigurnost i kvaliteta proizvoda

Osnovne opasnosti (biološke, kemijske fizikalne)

Preduvjetni programi, GMP, GHP, SSOP

HACCP sustav

Sljedivost (traceability)

Ocjena kvalitete proizvoda (senzorske, biokemijske, kemijske, fizičke i mikrobiološke) i

unapređenje kvalitete

Upravljanje kvalitetom (ISO 9000, 14000, 22000), TQM

Zaštita proizvoda na tržištu,certifikacija, razvoj brenda i robnih marki

Dobrobit u farmskom uzgoju


Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti stječu:

1. Osnovna znanja o osiguranju sigurnosti i kvalitete proizvoda akvakulture

2. Sposobnost primjene i sposobnost kontrole primjene GHP i HACCP plana u

proizvodnom objektu

3. Sposobnost pretraživanja i korištenja zakonskih propisa koji reguliraju ovo

područje

4. Osnovna znanja zaštiti i certifikaciji proizvoda akvakulture

5. Osnovna znanja o upravljanju kvalitetom i mogućnostima njezinog unapređenju


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci


Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12



Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

105. Huss, H.H., Ababouch, l., Gram, L. (2003):Assessment and Management of

Seafood Safety and Quality. FAO FISHERIES TECHNICAL PAPER 444.

106. Bremner A. 2002. Safety and quality issues in Fish Processing.

Woodhead Publishing Limited, Cambridge, UK. 507 pp.

107. Huss, H.H. (1995): Quality and quality changes in fresh fish. FAO FISHERIES

TECHNICAL PAPER ‐ 348

108. Osnovni zakonski propisi koji reguliraju ovo područje na nacionalnoj i razini

EU

Izborna literatura



POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

451. Značaj proizvoda akvakulture u prehrani stanovništva 3

452. Trendovi proizvodnje i konzumacije 3

453. Nutritivna vrijednost proizvoda akvakulture 3

454. Kvaliteta ‐ svježina, postmortalne promjene 3 3

455. Konzerviranje I 5

456. Konzerviranje II 3

457.

Sigurnost i kvaliteta proizvoda (definicije, značaj, upravljanje

rizikom - nacionalni međunarodni regulatorni okviri sigurnosti i

kvalitete) 4 3

458. Osnovne opasnosti (biološke, kemijske fizikalne) 3

459. Preduvjetni programi, GMP, GHP, SSOP 3

460. HACCP sustav 3

461. Sljedivost (traceability) 3

462. Ocjena kvalitete proizvoda (senzorske, biokemijske, kemijske,

fizičke i mikrobiološke) i unapređenje kvalitete 3 3

463. Upravljanje kvalitetom (ISO 9000, 14000, 22000), TQM 3 3

464. Zaštita proizvoda na tržištu, certifikacija, razvoj brenda i robnih

marki 3

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

465. Dobrobit u farmskom uzgoju 3

UKUPNO SATI 45 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Osnove ekonomije

Semestar V.

Broj ECTS bodova 4


Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić

Zgrada, kabinet Lapadska obala 7

Telefon 445921


Suradnik Ivana Violić, univ. spec. oec.


Telefon


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Pojam ekonomije i temeljni ekonomski koncepti. Temeljna ekonomska pitanja: što,

kako i za koga proizvoditi. Ekonomski sustavi i funkcije države. Pojam i funkcije

tržišta. Ponuda i potražnja. Ponašanje potrošača i proizvođača. Koncept i analiza

troškova poslovanja. Organizacijski oblici poduzeća. Koncept poduzetništva. Mjerenje

gospodarske aktivnosti. Inflacija. Nezaposlenost. Gospodarski rast.


Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći:

1. Definirati i razumjeti makroekonomske i mikroekonomske pojmove.

2. Razumjeti poslovne i financijske kategorije.

3. Razumjeti, pratiti i evidentirati rezultate poslovanja poduzeća.

4. Razumjeti ključne elemente i funkcioniranje gospodarskog sustava.


X Predavanja


X Vježbe

Samostalni zadaci



X Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

X Mentorski rad

X Provjere znanja


Usmeni

X Pismeni

X Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

109. Uvod u ekonomiju; Đ.Benić; Školska knjiga; Zagreb, 2011

110. Osnove ekonomije, III. izdanje; N.G. Mankiw; MATE, Zagreb, 2006

111. Ekonomija, XIV izdanje; P.A. Samuelson, W.D. Nordhaus; MATE Zagreb 2011.

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

466. Uvodno predavanje 2 1

467. Mikroekonomija i makroekonomija 2 1

468. Modelski pristup u ekonomiji 2 1

469. Temeljni ekonomski subjekti i koncept rijetkosti 2 1

470. Granica proizvodnih mogućnosti 2 1

471. Temeljna ekonomska pitanja 2 1

472. Funkcije države 2 1

473. Koncept reprodukcije i tržište 2 1

474. Ponuda i potražnja 2 1

475. Koncept elastičnosti i tržišne ravnoteže 2 1

476. Poduzeće i poduzetništvo 2 1

477. Troškovi kratkog roka 2 1

478. Troškovi dugog roka 2 1

479. Mjerenje ekonomske aktivnosti i gospodarski rast 2 1

480. Inflacija i nezaposlenost 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Marketing

Semestar 5.

Broj ECTS bodova 4

Status kolegija Obvezni kolegij

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Barbara Puh

Zgrada, kabinet Lapadska obala7, kabinet E-K4

Telefon 020/445-923


Suradnik mr. sc. Ivan Jelčić, predavač

Zgrada, kabinet Ćira Carića, B29

Telefon 020/445-738


Suradnik Ivana Violić, univ. spec. oec.


Telefon


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Uvod u marketing, marketinško okruženje, razvoj poslovne orijentacije i koncepcija

marketinga, društvena odgovornost marketinga, istraživanje tržišta, marketing

informacijski sustav (MIS), ponašanje potrošača, segmentacija tržišta krajnje i poslovne

potrošnje, ciljna skupina potrošača, marketing miks, planiranje i kontrola marketinških

aktivnosti, marketing strategija, implementacija marketinških strategija, primjena

marketinga na specifične proizvode akvakulture


- Prepoznati i definirati osnovne pojmove i koncepte marketinga

- Nabrojati i opisati procese implementacije marketing koncepcije u svom poslovnom

okruženju

- Nabrojati, opisati i obrazložiti metode i tehnike istraživanja tržišta

- Analizirati različite utjecaje marketinga na ponašanje potrošača

- Analizirati probleme iz praktičnog primjera, te predložiti i obrazložiti moguća

rješenja

- Izraziti i komentirati svoj stav o tematici vezanoj za implementaciju marketing koncepcije


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Obvezna literatura

112. Previšić, J., Ozretić Došen, Đ: „Osnove marketinga“, Adverta, Zagreb, 2007.

113. Kotler, P., Wong, V., Saunders, J., Armstrong, G., Osnove marketinga, četvrto

europsko izdanje, Mate, 2007.

Izborna literatura

69. Naomi Klein: "No Logo", Flamingo, London, 2000.

70. Tim Harford: "Ekonomist na tajnom zadatku", Jesenski i Turk, Zagreb, 2006.

71. Francis Wheen: "Kako su prodavači magle zavladali svijetom", Algoritam,

Zagreb, 2005.

72. Zavišić, Ž., Osnove marketinga,Visoka poslovna škola, Zagreb, 2011.

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

481. Uvod u marketing 2 1

482. Marketinško okruženje 2 1

483. Društvena odgovornost marketinga 2 1

484. Istraživanje tržišta 2 1

485. Marketinški informacijski sustavi 2 1

486. Ponašanje potrošača 2 1

487. Segmentacija tržišta 2 1

488. Marketinški mix: Proizvod 2 1

489. Marketinški mix: Cijena 2 1

490. Marketinški mix: Promocija 2 1

491. Marketinški mix: Distribucija 2 1

492. Planiranje i kontrola marketinških aktivnosti 2 1

493. Marketinška strategija 2 1

494. Marketinška strategija 2. dio 2 1

495. Viralni marketing 2 1

UKUPNO SATI 30 15


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Zakoni i propisi u akvakulturi

Semestar V.

Broj ECTS bodova 3


Nositelj kolegija prof. dr. sc. Branka Milošević Pujo

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, B39

Telefon 020 445 733


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Morski i podmorski prostori; Pojam broda i elementi identifikacije broda; Pojam

slatkovodnog ribarstva i morskog ribarstva; Akvakultura i pretpostavke za bavljenje

akvakulturom, Koncesija o pomorskom dobru.


Student će steći znanje iz područja prava mora, zatim iz područja slatkovodnog i

morskog ribarstva i akvakulture.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

114. Branka Milošević Pujo, Pomorsko pravo, Sveučilište u Dubrovniku, 2006.

115. Zakon o slatkovodnom ribarstvu NN49/05

116. Zakon o morskom ribarstvu NN56/10

117. Pravilnik o akvakulturi 82/05

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

496. Pojam i razvoj prava mora

Donošenje zakona i konvencija 2 -

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

497. Unutrašnje morske vode

Luke, zaljevi, ušća rijeka 2 -

498. Pravni položaj broda u unutrašnjim morskim vodama

Trgovački, ratni, javni, ribarski 2 -

499. Teritorijalno more

Neškodljivi prolazak 2 -

500. Gospodarski pojas 2 -

501. Epikontinentalni pojas 2 -

502. Arhipelaške vode

Tjesnaci 2 -

503. Otvoreno more

Zona 2 -

504. Pomorsko dobro

Red na pomorskom dobru 2 -

505. Koncesija na pomorskom dobru 2 -

506. Pojam broda

Elementi identifikacije 2 -

507. Pojam slatkovodnog ribarstva prema Zakonu o

slatkovodnom ribarstvu 2 -

508. Pojam akvakulture i pretpostavke za bavljenje

akvakulturom 2 -

509. Pojam morskog ribarstva

Vrste ribarstva sukladno Zakonu o morskom ribarstvu 2 -

510. Pretpostavke za bavljenje morskim ribarstvom 2 -

UKUPNO SATI 30 -


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Problematika unosa morskih alohtonih vrsta

Semestar V.

Broj ECTS bodova 3




Telefon 020 445 861


Suradnik dr. sc. Marija Crnčević

Zgrada, kabinet JU „Rezervat Lokrum“

Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Obradit će se alohtone vrste i poteškoće koje mogu nastati njihovim unosom u nova

staništa. Upoznati će se mogući vektori introdukcije novih vrsta u morske ekosustave i

načini kako mogu umanjiti rizici od ove vrste onečošćenja morkog okoliša. Navesti će se

opasnosti za postojeće morske ekosustave i autohtone biocenoze. Obrađivati će se načini i

mjere za sprječavanja unosa novih vrsta kao i za ublažavanje utjecaja unosa alohtonih vrsta.

Učit će se o metodama procjene rizika i načinima zaštite od negativnih utjecaja, kako

ekoloških tako i gospodarskih. Također, posebna pažnja obratit će se na utjecaj unosa

alohtonih vrsta na akvakulturne djelatnosti te obraditi alohtone vrste koje su već prisutne u

Sredozemnom i Jadranskom moru.


Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će razumjeti načine unosa alohtonih vrsta u

morske ekosustave (putem akvakulturnih djelatnosti, brodskim prometom, otvaranjem

umjetnih kanala). Moći će objasniti probleme koji mogu nastati unosom nove vrste u

ekosustav te navesti moguće negativne utjecaje na ekosustave, gospodarstvo te zdravlje ljudi.

Studenti će moći objasniti načine rješavanja problematike unosa alohtonih vrsta, procjene

rizika i djelovanja s ciljem ublažavanja utjecaja kao i poteškoće u primjeni tih rješenja.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

118. Leppakoski, E., Gollasch, S., Olenin, S. 2003. Invasive Aquatic Species of Europe.

Distribution, Impacts and Management. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht,

The Netherlands.

Izborna literatura

73. Gollasch, S., Minchin, D., Rosenthal H., Voigt, M. 1999. Exotics Across the

Ocean. Case histories on introduced species: their general biology, distribution,

range expansion and impact. Logos Verlag, Berlin.

74. CIESM: Atlas of Exotic Species in the Mediterranean (www.ciesm.org/atlas)

75. Znanstveni i stručnih radovi iz ovog područja

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

511. Uvodno predavanje - alohtone vrste i morski ekosustavi 2 1 0

512. Vektori introdukcije morskih alohtonih vrsta (balastne vode) 2 1 0

513. Vektori introdukcije morskih alohtonih vrsta (obraštaj) 2 1 0

514. Vektori introdukcije morskih alohtonih vrsta (akvakultura) 2 1 0

515. Negativne posljedice unosa alohtonih vrsta (ekološke) 2 1 0

516. Negativne posljedice unosa alohtonih vrsta (gospodarske) 2 1 0

517. Utjecaj na akvakulturne djelatnosti 2 1 0

518. Procjena rizika 2 1 0

519. Monitoring ugroženih područja (luke, uzgajališta, ušća) 2 1 0

520. Mjere za sprječavanja unosa novih vrsta 2 1 0

521. Mjere za ublažavanje posljedica unosa novih vrsta 2 1 0

522. Zakonske regulative s ciljem sprječavanja širenja alohtonih vrsta 2 1 0

13. Invazivne alohtone vrste – primjeri iz svjetskih mora 2 1 0

14. Alohtone vrste u Sredozemnom i Jadranskom moru 2 1 0

15. Rasprava i ponavljanje za ispit 2 1 0

UKUPNO SATI 30 15 0


http://www.ciesm.org/atlas

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Akvaristika

Semestar V.

Broj ECTS bodova 3




Telefon 020 445 861




Telefon 020 445 898


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Obradit će se sve teme od postavljanja akvarija i potrebne opreme do održavanja akvarija.

Upoznat će se biološki procesi u akvariju s posebnim naglaskom na ciklus kruženja dušika.

Objasnit će se metode i važnost praćenja fizikalno-kemijskih parametara u akvariju kao i

prilagođavanje vrsta na uvjete u akvariju.


Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći objasniti i razumjeti osnovne

pojmove o postavljanju i održavanju akvarija te ishrani i prilagođavanju vrsta na uvjete u

akvariju. Usvojit će znanja o biološkim procesima u akvariju potrebna za uspješno

postavljanje i održavanje akvarija, kao samoodrživog zatvorenog ekosustava.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

119. Walstad, D.L. Ecology of the planted aquarium. A Practical manual and Scientific

Treatise for the Home Aquarist. Echinodorus Publishing, Chapel Hill, North

Carolina, USA.

Izborna literatura

76. Časopisi i radovi iz područja akvaristike

POPIS TEMA

NAZIV TEME Broj sati

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Red.

br. P V S

1. Uvodno predavanje – akvaristika 2 1 0

2. Oprema potrebna za pokretanje akvarija 2 1 0

3. Podloga u akvariju 2 1 0

4. Filtracija u akvariju (mehanička, kemijska) 2 1 0

5. Filtracija u akvariju (biološka) 2 1 0

6. Rasvjeta akvarija 2 1 0

7. Fizikalna svojstva akvarijske vode 2 1 0

8. Kemijska svojstva akvarijske vode 2 1 0

9. Održavanje akvarija 2 1 0

10. Prilagođavanje vrsta na uvjete u akvariju 2 1 0

11. Biljne vrste u akvariju 2 1 0

12. Neželjene alge u akvariju (vrste i načini rješavanja) 2 1 0

13. Životinjske vrste u akvariju 2 1 0

14. Ishrana organizama u akvariju 2 1 0

15. Bolesti i liječenje akvarijskih vrsta 2 1 0

UKUPNO SATI 30 15 0


__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Mriješćenje i mrjestilište

Semestar VI.

Broj ECTS bodova 8


Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kruno Bonačić


Telefon 020 445898


Suradnik

Zgrada, kabinet

Telefon

e-mail

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Kroz primjere reprezentativnih komercijalnih vrsta, te najnovijih istraživačkih trendova,

predavanja kolegija će obratiti slijedeće teme:

potreba za domestifikacijom u akvakulturi, genetika i nasljednost, opće strategije

razmnožavanja morskih organizama;

reproduktivne strategije i endokrinologija razmnožavanja riba;

održavanje i manipulacija matičnim stokovima riba;

kontrolirano mriješćenje riba i reproduktivne disfunkcije;

prirodna i umjetna oplodnja, prikupljanje jaja, karakteristike i kvaliteta jaja;

izgled, komponente i rukovođenje mrjestilištem morske ribe;

izgled, komponente i rukovođenje mrjestilištem slatkovodne ribe;

uzgoj riba od izvaljivanja do metamorfoze u mlađ (hodogram, kritične točke, uvjeti

uzgoja, rukovanje, prehrana);

uzgoj žive hrane (alge, kolnjaci, Artemia, kopepodi);

razmnožavanje dekapodnih rakova; kontrolirano mriješćenje i ličinački uzgoj;

razmnožavanje školjkaša; pregled mrjestilišta školjkaša za kamenicu, dagnju i

jakobsku kapicu;

mriješćenje glavonožaca (hobotnica i sipa) i bodljikaša (ježinci i trpovi),

dok će se vježbe baviti praktičnim upoznavanjem s načinima rukovanja, uzorkovanja i

manipuliranja matičnih stokova, embrionalnih i ličinačkih razvojnih stadija, te organizama

koji se koriste kao živa hrana. Proći će se tehnološki i rukovodstveni aspekt mrjestilišta riba

i školjkaša, uz terenske posjete istraživačkih i/ili komercijalnih pogona.

Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od

30%). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama i izraditi seminarski rad i to tekstualno i

u PPT, te ga prezentirati uz raspravu.


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta:

poznavati glavna reproduktivna obilježja, strategije i prilagodbe reprodukcije

vodenih organizama

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

moći povezati osnovna biološka, fizikalna i kemijska obilježja s tehnološkim

potrebama proizvodnje mlađi vodenih organizama, te prilagodbi ovih značajka

tehničkim i financijskim aspektima proizvodnje mlađi vodenih organizama

poznavati tehnike kontroliranog mriješćenja vodenih organizama

poznavati proces i tehnike uzgoja ranih stadija vodenih organizama kao i njihovu

prehranu

poznavati proces i tehnike uzgoja žive hrane

poznavati praktični rad u mrjestilištu vodenih organizama, s naglaskom na morska

mrjestilišta bijele ribe i kamenice

moći organizirati dnevni radni hodogram i planirati održivu godišnju proizvodnju u

multifunkcionalnom mediteranskom mrjestilištu morskih organizama


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

120. Znanstveni i stručni radovi

121. Barnabe, G. 1990. Aquaculture, Volume 1 i 2, Ellis Horwood Series in

Aquaculture and Fisheries Support. 900 pp

122. Moretti, A., Pedini Fernandez-Criado, M., Cittolin, G., and Guidastry, R. 1999.

Manual on hatchery production of seabass and gilthead seabream. Volume 1.

Rome, FAO. 1999. 194 pp

123. Helm, M., Bourne, N, Lovatelli, A. 2004. Hatchery culture of bivalves. A

practical manual. FAO Fisheries Technical Paper; No 471 Rome, FAO

124. Bromage, N. R. i Roberts R. J. 1995. Broodstock management and egg and larval

quality. Blackwell Science. 424 pp

Izborna literatura

77. Znanstveni i stručni radovi

78. Ana Bratoš Cetinić: Mriješćenje i mrjestilište. Interna skripta http://duel.unidu.hr

79. Glamuzina, B.Bartulović, V. i Tomšič, S., 2011. Reproduktivna biologija morskih

organizama. Odjel za akvakulturu. Interna skripta. Str.90.

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

523. Uvod u kolegij 4 0 0

524. Reproduktivne strategije riba 4 0 0

__________________________________________________________________________________________





Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

525. Endokrinologija razmnožavanja riba 4 0 0

526. Matični stokovi riba 4 2 0

527. Mriješćenje riba u zatočeništvu 4 2 0

528. Izgled i komponente mrjestilišta morske ribe 4 4 0

529. Standardne operacijske procedure u mrijestilištu morske ribe 4 4 0

530. Mrjestilište slatkovodne ribe 4 2 0

531. Problematika uzgoja ranih stadija riba 4 2 0

532. Uzgoj žive hrane 4 6 0

533. Razmnožavanje dekapodnih rakova 4 0 0

534. Mriješćenje i uzgoj ličinki dekapodnih rakova 4 2 0

535. Razmnožavanje školjkaša 4 0 0

536. Mrjestilište školjkaša 4 4 0

537. Mriješćenje i ugoj ličinki glavonožaca i bodljikaša 4 2 0

UKUPNO SATI 60 30 0


__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 100 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Bolesti akvatičnih organizama

Semestar VI.

Broj ECTS bodova 6




Telefon 020/445 868




Telefon 020/445 787



Zgrada, kabinet -

Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Važnost ranog otkrivanja bolesti na uzgajalištima od velikog je značaja kako bi se spriječile

velike štete koje mogu nastati zbog nemogućnosti uočavanja ranih simptoma bolesti. Studenti

će se upoznati s najčešćim bolestima uzgajanih organizma i procesima utvrđivanja

zdravstvenog stanja populacija u uzgajalištima i prirodnim staništima, kako bi se mogli što

ranije i pouzdanije otkriti uzročnici bolest. Studentima će se objasniti postupci prilikom

pregleda bolesnih jedinki te uzimanje uzoraka pravilno odabranih organizama. Studenti će se

upoznati s mjerama sprječavanja širenja bolesti na uzgajalištima. Predavanja su podijeljena

u tematske cjeline: (1) vodeni medij; (2) dijagnoza; (3) bolesti riba; (4) bolesti školjkaša; (5)

bolesti rakova; (6) terapija.


Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti stječu:

1. Osnovna znanja o biosigurnosti u akvakulturi

2. Osnovna znanja o uzrocima bolesnih stanja i načinima širenja zaraznih bolesti

3. Osnovna znanja o profilaktičkim mjerama, terapiji i primjeni lijekova u akvakulturi

4. Osnovna znanja o zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast

5. Sposobnost prepoznavanja zdravog vs. bolesnog stanja uzgajanih akvatičnih organizama

6. Sposobnost pravilnog uzorkovanja uzgajanih organizama kod sumnje na pojavu bolesti


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni Ostalo:

__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 101 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Pismeni

Kolokvij


Obvezna literatura

125. Fijan (2006): Zaštita zdravlja riba. Poljoprivredni fakultet Osijek. pp. 392.

126. Scarfe, A.D., Lee, C.S., O'Bryen, P.J. (2006): Aquaculture Biosecurity:

Prevention, Control, and Eradication of Aquatic Animal Disease. Wiley-

Blackwell. Pp. 182.

127. Sindermann, C.J. (1990): Principal Diseases of Marine Fish & Shellfish (second

edition). Academic Press.

128. MPEDA/NACA. (2003): Shrimp Health Management Extension Manual.

MPEDA, Cochin, India. Pp. 36.

Izborna literatura

80. Woo P. T. K. and Bruno, D. W. 2003. Fish Diseases and Disorders, Viral,

Bacterial and Fungal Infections. CABI Publishing, 874 p.

81. Brown, L. 1993. Aquaculture for veterinarians: fish husbandry and medicine.

Pergamon press.

82. U dogovoru s nastavnikom prema posebnim interesima studenata.

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

538. Voda kao životna sredina (osnovne karakteristike, biotički i

abiotički faktori), koncept biosigurnosti u akvakulturi 3 0 0

539. Karakteristike bolesnih stanja (uzroci, podjela, tijek, simptomi) 3 2 0

540. Epizootiologija 3 2 0

541. Imuni sustav vodenih organizama - stres i adaptacija 3 0 0

542. Virusne bolesti riba 3 1 0

543. Bakterijske bolesti riba 3 1 0

544. Gljivične bolesti riba, Bolesti riba prouzročene praživotinjama 3 1 0

545. Bolesti riba prouzročene miksozoima 3 1 0

546. Bolesti riba prouzročene crvima (helmintima) 3 1 0

547. Bolesti riba prouzročene člankonošcima (artropodama) 3 1 0

548. Bolesti riba prouzročene promjenama u okolišu 3 1 0

549. Bolesti riba izazvane neadekvatnom hranidbom, Ostale bolesti 3 1 0

550. Bolesti školjkaša 3 1 0

551. Bolesti rakova 3 1 0

552.

Terapija i primjena lijekova u akvakulturi, preveniranje bolesti

(zoohigijenske i zootehničke mjere, specifična i nespecifična

imuno profilaksa), specifičnosti zdravstvene zaštite u ovisnosti o

3 1 0

__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 102 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

tehnološkom sustavu uzgoja, vođenje propisane evidencije na

uzgajalištuu

UKUPNO SATI 45 15 0


__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 103 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Računovodstvo i financije

Semestar VI./ljetni

Broj ECTS bodova 4


Nositelj kolegija dr.sc. Dara Ljubić, izv. prof.

Zgrada, kabinet Odjel ekonomije i poslovne ekonomije, Lapadska

obala 7, Kabinet EK-1

Telefon 020/445-920


Suradnik mr.sc. Ivan Jelčić, predavač

Zgrada, kabinet Ćira Carića, B29

Telefon 020/445-738


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Definiranje i struktura računovodstva

•Računovodstveni proces

•Instrumenti računovodstva (knjigovodstvene isprave, konta, poslovne knjige, temeljni

financijski izvještaji) i

njihova primjena u teoriji i praksi

•Bilježenje karakterističnih poslovnih promjena na kontima statičkih računovodstvenih

kategorija

•Zadatci i ciljevi financiranja, Mjesto uloga i važnost poslovnih financija

•Različiti oblici financiranja poslovanja, omjeri i pravila financiranja

•Koncept vremenske vrijednosti novca, ukamaćivanje i diskontiranje

•Financiranje poslovanja emisijom vrijednosnih papira – obveznice


Nakon položenog ispita studenti bi trebali biti osposobljeni za razumijevanje osnovnih

koncepata na kojima se zasnivaju računovodstvo i poslovne financije. Trebali bi biti

sposobni:

•raspoznati poslovne događaje koji su predmet računovodstvenog praćenja,

•razumjeti i interpretirati predočene računovodstvene informacije o statičkim

računovodstvenim kategorijama

•planirati i odlučivati o angažmanu financijskih sredstava vodeći računa o optimalnoj

strukturi izvora financiranja

•upotrijebiti koncept vremenske vrijednosti novca kao temeljni koncept koji se koristi pri

vrednovanju financijskih instrumenata.


x Predavanja


x Vježbe

Samostalni zadaci



x Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

x Provjere znanja

__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 104 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Usmeni

x Pismeni

x Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

129. Dražić-Lutilsky, I. et al. (2010): Računovodstvo (red. Gulin, D. & Žager, L.), III

izm. izd., Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika i Ekonomski fakultet Zagreb, ili

prethodna izd. istih autora

130. Vidučić, Lj. (2012): Financijski menadžment, VIII nepromijenjeno izdanje,

RRiF-plus Zagreb

Izborna literatura

83. Žager, K. et al. (2007): Osnove računovodstva, računovodstvo za

neračunovođe,(red. Žager, L.), Hrvatska zajednica računovođa i financijskih

djelatnika Zagreb ili prethodna izdanja istih autora

84. Belak, V. (2014): Analiza poslovne uspješnosti, RRIF-plus Zagreb

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

553. Uvod/ Pojam, definicija i metode 2 1

554.

Uvod u strukturu računovodstva

2 1

555. Knjigovodstvene isprave, temeljni financijski izvještaji 2 1

556. Poslovne knjige, konta 2 1

557. Primjena konta u praksi uz vježbe i primjere 2 1

558. Zadaci i ciljevi financiranja 2 1

559. Mjesto, uloga i važnost poslovnih financija 2 1

560. Oblici, omjeri i pravila financiranja 2 1

561. Važnost vremenske vrijednosti novca u poslovnom

odlučivanju 2 1

562. Vremenska vrijednost novca, ukamaćivanje i diskontiranje 2 1

563. Financianje poslovanja dokapitalizacijom. Dionice 2 1

564. Financiranje poslovanja zaduživanjem. Obveznice 2 1

565. Tržišta vrijednosnih papira 2 1

566. Tržišta novca 2 1

567. Zaključak. Provjera znanja 2 1

UKUPNO SATI 30 15

__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 105 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 106 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Akvakultura i okoliš

Semestar VI.

Broj ECTS bodova 3




Telefon 445787


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Cilj kolegija je stjecanje temeljnih i primijenjenih bioloških znanja u svezi utjecaja

akvakulturnih postrojenja i uzgajališta na okoliš. Cilj je također stjecanje znanja potrebnih

za uspješno organiziranje i vođenje proizvodnje u tipičnim mediteranskim uzgajalištima u

skladu s načelima održive proizvodnje riba i školjkaša.

Utjecaji akvakulture na okoliš: fizički i kemijski, krajobrazni Analiza negativnih utjecaja

različitih postrojenja na okoliš: kavezi tune i bijele morske ribe, plutajuća uzgajališta

školjki, mrjestilišta. Akvakultura kao katalizator unošenja alohtonih vrsta i prijenosa

različitih patogena. Monitoring tipičnoga kemijskoga zagađenja i njegov utjecaj na

zajednice dna i planktona. Upravljanje uzgajalištem u cilju optimiziranja negativnih

utjecaja Uvođenje novih vrsta i mogući rizici za autohtone ekosustave i vrste


Nakon uspješno savladanog predmeta; 1. Studenti će poznavati osnovne značajke utjecaja

akvakulturnih postrojenja na morski okoliš 2. Studenti će moći povezati osnovna biološka,

fizikalna i kemijska obilježja s tehnološkim potrebama održiva akvakulturne proizvodnje s

aspekta smanjivanja negativnih utjecaja na okoliš. 4. Studenti će steći teorijska i praktična

znanja za aktivno zastupanje akvakulture kao pozitivne ruralne djelatnosti, i dobro

prezentiranje njezinih negativnih utjecaja u javnostima, te rješavanje potencijalnih konflikta

različitih korisnika morskoga okoliša.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:



__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 107 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Obvezna literatura

131. Black, D.K., 2001. Environmental Impacts of Aquaculture. Blackwell; 1 edition

(January 8, 2001). Pp 320

132. Pillay, TVR., 2004. Aquaculture and the Environment. Perendale Publishers. Pp.

189.

133. FAO (2009) Environmental impact assessment and monitoring in aquaculture.

FAO Fisheries and Aquaculture Technical Paper. No. 527. Rome, FAO. 675p

134. IUCN (2007). Guide for the Sustainable Development of Mediterranean

Aquaculture. Interaction between Aquaculture and the Environment. IUCN,

Gland, Switzerland and Malaga, Spain. 107 p

135. IZOR LabDU (2004) STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT

MARIKULTURE NA PODRUČJU AKVATORIJA MALOSTONSKOG

ZALJEVA I MALOG MORA

(STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ)

85. Wurts WA (2000) Sustainable Aquaculture in the Twenty-First Century Reviews

in Fisheries Science, 8(2): 141-150

86. MZOIP, IZOR (2012) Početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša

hrvatskog dijela Jadrana. 111p

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

568. Uvod; Značajke vodenog okoliša; Hidrologija 2 1 1

569. Kopnene vode 2 1 1

570. Morski okoliš 2 1 1

571. Interakcije akvakulture i okoliša 2 1 1

572. Uzgajališta morskih organizama – ekološki pogled 2 1 1

573. Procjene utjecaja na okoliš - Zakonski okvir i studije 2 1 1

574. Sredozemna i europska uzgajališta; Nacionalni strateški plan

razvoja akvakulture Datoteka 2 1 1

575. Utjecaj klimatskih promjena na akvakulturu 2 1 1

576. Domestifikacija uzgajanih organizama 2 1 1

577. Unos alohtonih vrsta akvakuturom 2 1 1

578. Prikupljanje jedinki iz priropdnih populacija radi uzgoja (mlađ i

juvenilne jedinke) 2 1 1

579. Hrana iz akvakulture u okolišu 2 1 1

580. Organski ispusti s uzgajališta 2 1 1

581. Patogeni i lijekovi na uzgajalištima 2 1 1

582. Multitrofička integrirana marikultura 2 1 1

__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 108 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

UKUPNO SATI 30 15 15


__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 109 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Bioraznolikost

Semestar VI.

Broj ECTS bodova 3



Zgrada, kabinet Sveučilište u Dubrovniku, Ćira Carića 4, D32

Telefon 020 445 878


Suradnik dr. sc. Marija Crnčević

Zgrada, kabinet Javna ustanova „Rezervat Lokrum“

Telefon -


OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Pojam i definicije biološke raznolikosti

Klasifikacija živih organizama

Vrste u ekosustavima

Gradijenti biološke raznolikosti

Mjerenje biološke raznolikosti

Utjecaji na biološku raznolikost

Posljedice smanjenja biološke raznolikosti

Očuvanje bioraznolikosti

Biološka raznolikost u morskim ekosustavima


Studenti se upoznaju s pojmom biološke raznolikosti, utjecajima na bioraznolikost,

posljedicama ljudskog utjacaja na smanjenje bioraznolikosti kao i s važnošću očuvanja

živog svijeta.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 110 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

136. Leveque, C., Mounolou, J.C. 2003. Biodiversity. John Wiley & Sons Ltd,

Chichester, UK.

137. Wilson E. O. 2002. The Future of Life. Alfred A. Knopf, New York, US.

138. Wilson, E.O. 1988. Biodiversity. National Academy Press, New York, US.

139. Ormond RFG, Gage JD, Angel MV (1997) Marine Biodiversity: Patterns and

Processes. Cambridge University Press p 449

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

583. Pojam i definicije biološke raznolikosti 2 1 0

584. Klasifikacija živih organizama 2 1 0

585. Vrste u ekosustavima 2 1 0

586. Gradijenti biološke raznolikosti 2 1 0

587. Mjerenje biološke raznolikosti 2 1 0

588. Utjecaji na biološku raznolikost 2 1 0

589. Posljedice smanjenja biološke raznolikosti 2 1 0

590. Očuvanje bioraznolikosti 2 1 0

591. Biološka raznolikost u morskim ekosustavima 2 1 0

592. Pelagička bioraznolikost 2 1 0

593. Bioraznolikost dubokomorskog bentosa 2 1 0

594. Bioraznolikost plitkih mora 2 1 0

595. Bioraznolikost morskih mekušaca 2 1 0

596. Funkcioniranje ekosustava u uvjetima niske raznolikosti 2 1 0

597. Razvoj marikulture i njezin utjecaj na bioraznolikost 2 1 0

UKUPNO SATI 30 15 0


__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 111 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12


Naziv kolegija Gospodarenje morskim resursima

Semestar VI.

Broj ECTS bodova 3




Telefon 020/445 868


Suradnik -

Zgrada, kabinet -

Telefon -

e-mail -

OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Cilj kolegija je upoznati studente s načinima gospodarenja morskim resursima u svrhu

osiguranja kontinuirane produktivnosti prirodnih bogatstava uz visoku razinu kvalitete

okoliša. Naglasiti važnost očuvanja i zaštite morskih područja s posebnim osvrtom na

neodgovornu i nekontroliranu ljudsku djelatnost. Predavanja su podijeljena u tematske

cjeline a temelje se na slijedećim smjernicama: (1) morski ribolov – utjecaj na morski

ekosustav; (2) gospodarenje obnovljivim i neobnovljivim bogatstva mora; (3) zaštita

morskog okoliša; (4) monitoring.



Definirati i razumjeti trofičke odnose u moru kao i prepoznavanje značajki živih bogatstava

mora kao objekata ribolova.

Definirati Russelov zakon, teorije MSY (Maksimum Sustainable Yield-Maksimalna razina

iskorištavanja) kao i pojam prelova od značaja je za usvajanje znanja i njegovu primjenu u

racionalnom gospodarenju živim bogatstvima mora.

Definiranje i prepoznavanje čimbenika koji utječu na stanje živih bogatstava. Usvajanje

znanja o stoku i njegovoj strukturi te utjecaju ribolova na morski ekosustav.

Primijeniti model optimalnog ribolova u gospodarenju resursima.

Definirati i analizirati procjenu stanja biomase riba i drugih morskih organizama.

Prepoznati značaj zaštićenih područja kao i regulacije ribolova u pojedinim ribolovnim

zonama.

Primijeniti saznanja u odgovarajućim institucijama i organizacijama koje se svojim radom

bave zaštitom živih bogatstava mora.


Predavanja


Vježbe

Samostalni zadaci



Konzultacije

Laboratorij

Terenska nastava

Mentorski rad

Provjere znanja


__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 112 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

Usmeni

Pismeni

Kolokvij

Ostalo:


Obvezna literatura

140. Whitmarsh, D. 2011. Economic Management of Marine Living Resources: A

Pratical Introduction. Routledge. pp. 160

141. Iversen, E. S. 1996. Living Marine resources. Their Utilization and Management.

Chapman & Hall. pp. 403

142. Caddy et al. 1994. Review of the state of world marine fishery resources. FAO

Fish. Tech. Pap. Rome, pp. 355.

Izborna literatura

87. Gulland, J. A. 1971. The fish resources of the ocean. Fishing News Books, Ltd.

Surrey

88. Rodrigues, A.G. 1990. Operations Research and Management in Fishing.

Springer Science+Business Media, B.V. pp. 340

89. Gezelius, S.S. & J. Raakjaer. 2008. Making Fisheries Management Work:

Implementation of Polices for Sustainable Fishing. Springer. pp. 235

90. Fogarty et al. 2014. The Sea, Volume 16: Marine Ecosystem-Based Management

(The Sea: Ideas and Observations on Progress in the Study of the Seas). Harvard

University Press. pp. 568

POPIS TEMA

Red.

br. NAZIV TEME

Broj sati

P V S

598. Uvod – temeljni pojmovi 2 0 0

599. Morsko ribarstvo – područja u moru i ribolov 2 0 0

600. Hrvatsko morsko ribarstvo – stanje i perspektive 2 0 0

601. Ribolovni alati – lovnost i selektivnost 2 3 0

602. Utjecaj ribolova na morski ekosustav 2 1 0

603. Trofički odnosi 2 0 0

604. Stok – struktura, analiza, biomasa 2 4 0

605. Pravilno gospodarenje biološkim bogatstvima mora 2 3 0

606. Obnovljiva bogatstva mora 2 1 0

607. Neobnovljiva bogatstva mora 2 0 0

608. Nafta i plin u Jadranu 2 0 0

609. Zaštićena morska područja 2 1 0

610. Morske cvjetnice u Jadranu 2 1 0

611. Aktivnosti i konflikti u obalnom prostoru 2 1 0

__________________________________________________________________________________________

2014-9 Stranica 113 od 113




Obrazac


2018./2019. GODINU F04-12

612. Morski sisavci u Jadranu- stanje i zaštita 2 0 0

UKUPNO SATI 30 15 0


Documents

web.cz.unidu.hrweb.cz.unidu.hr/datoteke/125izb/Izvedbeni_plan_nastave_Akvakultura_-s... · __________________________________________________________________________________________