ZAPISNIK2. redovne sjednice Fakultetskoga vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu održane 23.

ožujka 2017. u Vijećnici, s početkom u 11,00 sati

PRISUTNI:dr. sc. I. Zovko Dinković, dr. sc. V. Polić, dr. sc. G. Antunović, dr. sc. Ž. Matijašević, dr. sc. T. Brlek, dr. sc. S. Jurić, dr. sc. A. Peti-Stantić, dr. sc. I. Latković, dr. sc. Z. Kovačević, dr. sc. K. Ivanković, dr. sc. Ž. Čelić, dr. sc. J. Vojvodić, dr. sc. T. Fuderer, dr. sc. M. Bertoša, dr. sc I. Raffaelli, dr. sc. M. Ježić, dr. sc. I. Andrijanić, dr. sc. E. Čaušević, dr. sc. N. Jovanović, dr. sc. I. Bratičević, dr. sc. J. Vlašić Duić, dr. sc. G. Varošanec-Škarić, dr. sc. D. Dukić, dr. sc. T. Bogdan, dr. sc. Z. Božić Blanuša, dr. sc. M. Belaj, dr. sc. S. Potkonjak, dr. sc. T. Bukovčan, dr. sc. H. Potrebica, dr. sc. M. Burić, dr. sc. D. Bagić, dr. sc. P. Rodik, dr. sc. M. Bilandžić, dr. sc. H. Jurić, dr. sc. M. Selak, dr. sc. M. Tokić, dr. sc. D. Maleš, dr. sc. M. Šagud, dr. sc. I. Prlender, dr. sc. H. Gračanin, dr. sc. M. Matijević Sokol, dr. sc. G. Hutinec, dr. sc. A. Munk, dr. sc. F. Dulibić, dr. sc. D. Šourek, dr. sc. V. Vlahović-Štetić, dr. sc. G. Kuterovac Jagodić, dr. sc. M. Tadinac, dr. sc. M. Tonković, dr. sc. V. Mateljan, dr. sc. M. Banek Zorica, dr. sc. D. Babić, dr. sc. M. Lutze-Miculinić, dr. sc. C. Magerski, dr. sc. A. Ščukanec, dr. sc. S. Roić, dr. sc. I. Peša Matracki dr. sc. N. Lanović, dr. sc. M. Polić Bobić, dr. sc. N. Ivić, A. Plićanić Mesić, I. Skender Libhard, H. Tutek, dr. sc. T. Komar, dr. sc. H. Stublić, dr. sc. I. Grgurinović, dr. sc. S. Salkičević, mr. sc. V. Radman, I. Kranjec, mr. sc. J. Gošnik (70)

Studenti: E. Asipi, L. Drakula, D. Gaščić, L. Gegić, P. Kurtović, F. Tenšek, K. Držaić, Z. Breglec, T. Miroslavić, S. Šterk, V. Drača, Z. Glavaš, M. Podboj, N. Tomašegović (14)

Studentska pravobraniteljica: A. Horvat

O. d. dekana: dr. sc. Željko Holjevac (1)O. d. prodekana za stud. programe i cjeloživotno obraz. dr. sc. Ivana Franić (1)O. d. prodekana za organizaciju i razvoj: dr. sc. Koraljka Posavec (1)O. d. prodekana za poslovanje: dr. sc. Domagoj Tončinić (1)O. d. prodekana za nastavu i studente: dr. sc. Marko Alerić (1)

Glavna tajnica: N. Stazić

ODSUTNI:dr. sc. A. Frančić, dr. sc. E. Slunjski (2)

O. d. prodekana za znanost i međunarodnu suradnju: dr. sc. Tin Turković (1)

Tajnica: I. Benaković

Sjednici predsjedava obnašatelj dužnosti dekana izv. prof. dr. sc. Željko Holjevac.

Od ukupno 92 člana Fakultetskoga vijeća sjednici je bilo nazočno 89 članova, odnosno natpolovična većina (47) potrebna za održavanje sjednice i donošenje pravovaljanih odluka.

Obnašatelj dužnosti dekana dr. sc. Željko Holjevac otvorio je 2. sjednicu Fakultetskog vijeća u akad. god. 2016/2017. i pozdravio nazočne.

2

Svečano je uručio potvrdnicu o izboru u znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u trajnom zvanju prof. dr. sc. Daliboru Blažini.

Slijedilo je utvrđivanje dnevnog reda.

Glavna tajnica predložila je sljedeću dopunu:

160.1. Raspis natječaja i imenovanje stručnoga povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana ugrofinistika (hungarologija) na Katedri za hungarologiju, Odsjeka za hungarologiju, turkologiju i judaistiku1. doc. dr. sc. Orsolya Žagar Szentesi2. izv. prof. dr. sc. Márta H. Varga (Reformatorsko sveučilište Károli Gáspár, Budimpešta)3. prof. dr. sc. Bernardina Petrović

S obzirom da uz točku 172. nije priloženo izvješće, a na sjednici nije prisutan nitko iz Povjerenstva za osiguravanje kvalitete da obrazloži točku, o. d. dekana predložio je skidanje s dnevnog reda točaka 172. i 173.

Dr. sc. N. Jovanović upozorio je Vijeće na problem vezano za kvorum. Podsjetio je da Vijeće na prošloj sjednici nije potvrdilo troje od petero obnašatelja dužnosti prodekana. Tada su se ti obnašatelji dužnosti prodekana suzdržali od glasanja na sjednici i predlaže da to isto učine i na ovoj sjednici jer isti razlozi o kojima je Vijeće dugo raspravljalo vrijede i sada.

Dr. sc. Ž. Holjevac složio se da je Vijeće tada raspravljalo i podsjetio da je on jasno rekao da Fakultetsko vijeće ne može derogirati odluku Senata kao višeg tijela, prihvatio to izjašnjavanje i rekao da će o tome izvijestiti Senat. Na sjednici Senata održanoj 14. ožujka o tome je izvijestio i nikakve posebne rasprave nije bilo osim što je konstatirano da u toj odluci piše da se obnašatelji dužnosti prodekana, kao i obnašatelj dužnosti dekana, imenuju do izbora novoga dekana. Rektor je na sjednici konstatirao među ostalim da ta odluka vrijedi i dalje do izbora novog dekana. Prema tome odluka i dalje vrijedi, svi imenovani prodekani su članovi Vijeća. Podsjetio je da on i prema Statutu Filozofskog fakulteta mora poštovati i odluke ovog vijeća i odluke Senata. Zaključio je da to danas nije neki poseban problem, tim više što jedan od prodekana nije prisutan. Kad se izabere novi dekan onda će Fakultet dobiti i nove prodekane.

Dr. sc. N. Jovanović na to je rekao da on nije tražio da se razriješe prodekani nego da je predložio da se oni prodekani izabrani Odlukom Senata koji nisu dobili povjerenje članova Vijeća suzdrže od glasanja. Prijedlog nije bio da ih Vijeće razriješi jer ono to ni ne može učiniti i da obnašatelju dužnosti dekana ne pomažu u obavljanju njegovih dužnosti nego samo da se suzdrže od glasanja.

Dr. sc. Ž. Holjevac ponovio je da su prodekani po Statutu Fakulteta punopravni članovi Vijeća i to uključuje i pravo glasa, a hoće li se oni suzdržati od glasovanja ili neće smatra da je najbolje da se oni sami o tome očituju.

Z. Breglec smatra da je ovo prilično podcjenjivanje ovoga fakultetskog vijeća jer Vijeće je zadnji put ovdje raspravljalo i glasalo i donijelo nekakve odluke. I danas će o nečemu

3

raspravljati i o nečemu glasati i donijeti nekakve odluke, a ako će nakon toga Senat ili rektor Boras reći“ ne, to ne vrijedi“ onda ne zna zašto članovi uopće tu danas sjede.

K. Držaić napomenuo je s obzirom da je o. d. dekana spomenuo Statut da prema Statutu Fakulteta prodekane na prijedlog voditelja sastavnice imenuje Fakultetsko vijeće. S obzirom da je prošli put predložio prodekane, a Fakultetsko vijeće ih nije potvrdilo, smatra da bi bilo samo korektno od njih da se suzdrže od glasanja ako se želi poštivati Statut.

Dr. sc. Ž. Holjevac naglasio je da su prodekani imenovani odlukom Senata, Fakultetsko vijeće bira i razrješuje prodekane. U ovom slučaju prodekani su imenovani odlukom Senata pa ih može razriješiti Senat koji to nije učinio.

K. Držaić ponovio je da ih Senat ne može imenovati, a dr. sc. T. Bogdan se nadovezao i rekao da nema nijedne zakonske ovlasti da Senat imenuje prodekane.

Dr. sc. Ž. Holjevac rekao je da nije čuo nikakav pravorijek od bilo kojeg nadležnog tijela koje to potvrđuje.

Dr. sc. M. Tonković postavila mu je pitanje je li tražio neki pravorijek.

Dr. sc. G. Kuterovac Jagodić napomenula je da su se s odlukama svi na Vijeću složili i pozvala da se to poštuje.

Dr. sc. Ž. Holjevac istaknuo je da je jasno rekao da će o tome izvijestiti rektora i Senat s obzirom da je to derogiranje odluke Senata, a to Fakultetsko vijeće ne može. Ponovio je da je to na Senatu učinio i Senat je ostao pri svojoj odluci.

Z. Breglec upozorila je da nije Senat ostao pri svojoj odluci jer nije bilo glasanja i naglasila da je to rektor konstatirao kao što je i sam o. d. dekana rekao.

Dr. sc. Ž. Holjevac ponovio je da je on izvijestio Senat o čemu se radi, dalje je govorio rektor i ne zna je li još netko govorio.

Nastavljena je rasprava između dr. sc. Holjevca i Z. Breglec.

Dr. sc. M. Tadinac uključila se u raspravu. Smatra da kada ovo vijeće donese neku odluku o kojoj bi onda dalje Senat trebao raspravljati, onda je pravi put da se o tome na Senatu raspravlja taj da nakon što je Vijeće donijelo neku odluku ode službeni zahtjev na Senat da se taj problem o kojem se raspravljalo uvrsti u dnevni red i da to onda bude točka dnevnog reda o kojoj se raspravlja i o kojoj se glasa. O. d. dekana je to očigledno propustio učiniti. Dr. sc. Tadinac smatra da je odluka donijeta na prošloj sjednici takve težine da je o. d. dekana kao trenutno čelnik ove institucije tu odluku pismenim putem trebao uputiti na Senat i zatražiti da se o tome tamo raspravlja. Vijeće Filozofskog fakulteta nije nešto toliko nebitno da bi njegove odluke trebale doći pod razno kao nekakvo priopćenje članovima Senata. Zaključila je da je o. d. dekana na neki način izigrao tu odluku i da je posljedica toga sad ova koju Vijeće ima.

Dr. sc. Ž. Holjevac naglasio je da se ponajprije ta odluka Senata nije mogla ovdje ni na koji način derogirati. Moglo se izglasati nepovjerenje prodekanima i trebalo je o tome izvijestiti Senat. Na zadnjoj sjednici je rekao da će to učiniti i to je i učinio.

4

Dr. sc. Z. Božić Blanuša smatra da je isto tako mogao predložiti, ako već točka nije uvrštena na dnevni red, da se to učini tamo, na licu mjesta. Smatra da je to bio dužan činiti ako poštuje odluke ovog vijeća.

Dr. sc. Ž. Holjevac ponovio je da je izvijestio Senat kao što je i ovdje zadnji puta na sjednici rekao da će izvijestiti.

Dr. sc. A. Peti-Stantić smatra da je ovo sad moralno pitanje i pitanje rasprave koja se može protegnuti ponovo u sljedećih dva sata. No izrazila je zabrinutost, i smatra da je to odgovornost o. d. dekana, što nema zapisnika prošle sjednice kako bi ga Vijeće na sjednici potvrdilo. Nadalje, podsjetila je da je na prošloj sjednici molila da se sastave i zapisnici sjednica iz rujna, listopada itd. i podsjeća ponovo na to, no ponavlja da je glavno pitanje gdje je zapisnik s prošle sjednice.

Na odgovor da tajnica Vijeća nije stigla pripremiti zapisnik s obzirom na duljinu trajanja sjednice, dr. sc. A. Peti-Stantić rekla je da onda nije trebalo biti ove sjednice. Smatra da Vijeće ima administrativni problem ako taj zapisnik s onolikim točkama od kojih su neke bile takve da se o njima stvarno raspravljalo dva-tri sata nema pred sobom i ne složi se oko toga da je ono što u njemu piše ono što je izrečeno i da ga može potvrditi. Ponovila je da je to ozbiljan administrativni problem.

Dr. sc. Ž. Holjevac naglasio je da on ovdje nije nikakav gonič robova pa da tajnice i službe natjeruje da rade ono što oni fizički ne mogu stići. Rekao je da je postavio isto pitanje i rečeno mu je u službi da ne mogu fizički stići jer je prošla sjednica bila takva da je on nakon toga tri tjedna potpisivao odluke kako su se one u službi pisale. Istaknuo je da je Fakultet u službama podkapacitiran i prema tome fizički se taj zapisnik nije mogao do danas pripremiti.

Dr. sc. A. Peti-Stantić rekla je da njoj to nije prihvatljivo, ali ako je tako postavila je pitanje misli li o. d. dekana da sa svojim autoritetom obnašatelja dužnosti dekana i čovjeka koji sjedi u Senatu već dugo, može garantirati članovima Vijeća da točke koje je Vijeće odglasalo prošli puta, a koje su mu silno važne, među ostalim pokretanje postupka za izbor novog dekana, tj. dekanice, ni na koji način ne mogu doći u pitanje ni na kojoj instanci zato što danas nije potvrđen zapisnik.

Dr. sc. Ž. Holjevac odgovorio je da ne može biti dovedeno u pitanje niti će biti jer bi onda i prošla sjednica trebala biti dovedena u pitanje budući da nije ni zapisnik od sjednice 14. srpnja verificiran. Izuzetak je jedino ovo s prodekanima jer je to odluka višega tijela.

Dr. sc. V. Vlahović Štetić uključila se u raspravu vezano za pitanje predstavnika Fakulteta u Senatu. Na prošloj sjednici ovog istog vijeća o. d. dekana rekao je da komentare i zahtjeve za opoziv treba urudžbirati u roku od osam dana i ona je to učinila. Na tom istom Vijeću rečeno je da će se na pismene komentare koje dobiju članovi Senata očitovati i da će Vijeće sve te materijale imati na ovoj sjednici. O. d. dekana je također rekao da će se na ovoj sjednici taj postupak i okončati. Međutim, niti ima materijala, niti ima točke dnevnog reda. Ako postupak ide kao postupak opoziva dekana onda Vijeće vodi taj postupak. U ime toga što se Vijeće tako sasvim jasno i konkretno dogovorilo na prošloj sjednici predložila je uvrštenje točke 3.1. Očitovanje i opoziv članova Senata, glasanje o opozivu odnosno prijedlozi za nove članove koje se isto tako moralo urudžbirati prema dogovoru na prošloj sjednici.

5

Dr. sc. V. Mateljan osvrnuo se na to što je o. d. dekana rekao da se točke s prošle sjednice ne mogu dovesti u pitanje. Međutim, upozorava da u dnevnom redu postoji točka 4. gdje se ipak točka dovodi u pitanje pa bi htio reći par riječi o tome. Kao što je poznato na prošloj sjednici su riješene točke za produljenje rada redovitim profesorima nakon 65 godina. Nakon rasprave i tajnog glasanja bez ikakve primjedbe u konačnici izglasano je kako je izglasano s nekakvim ishodom. U tom glasanju je on participirao i s ishodom koji mu se sviđa osobno, ali to ne mora javno govoriti. Sad se dovodi u pitanje jedna točka koja je riješena, jedno glasanje gdje je on osobno participirao i sad mu se želi taj tajni glas, njegovo pravo, oduzeti uvrštavanjem ove točke. Naglasio je da to ne dozvoljava i smatra da je to revizija točke. Nigdje po Statutu ni zakonu ni pravilnicima ne postoji revizija točke koja je riješena. Osim toga, u prilogu dokumenata dan je dokument dopis Inicijative za obranu dostojanstva akademskog života. Što se tiče toga dopisa istaknuo je da je to za njega osobno uvredljiv dopis, jedna obmana akademske javnosti gdje se imputira da Filozofski fakultet odnosno Vijeće uvodi delikt mišljenja što je za njega uvreda. Naglasio je da profesore i kolege različitog mišljenja uvažava. U dopisu se imputira da je delikt mišljenja, a osim toga imputira se da je neka paralelna institucija već izglasala tajno neproduljenje, a to je naprosto neistina i laž. Smatra da se obmanula akademska javnost i na to ne može pristati. Zamolio je Vijeće da ne pristaje da se ta točka opozove jer je točka riješena. Zaključno je postavio pitanje po kojem zakonu, po kojem statutu, po kojem članku se može raditi revizija točke koja je riješena, a rezultat je već na Senatu.

Dr. sc. D. Dukić ukazao je na neuvrštavanje točke u dnevni red, a radi se o dopisu od 13. ožujka kao prijedlog da se uvrsti točka na dnevni red ove sjednice Fakultetskog vijeća. Riječ je o pismu koje je o. d. dekana uputio 18. studenog na njegovu e-mail adresu i u kopiji na adrese dr. sc. Čilić Škeljo, dr. sc. Protrka Štimec i dr. sc. Šporera, a to se pismo tiče sjednice Fakultetskog vijeća koju je Vijeće samo organiziralo i koja je poslije na Senatu proglašena nelegalnom. Ističe da je prvi dio dopisa manje sporan, međutim drugi dio pisma je sporan. U dopisu stoji sljedeće: „Dužan sam vas također upozoriti da su sve aktivnosti kojima namjeravate organizirati izvanrednu sjednicu Fakultetskog vijeća, kršeći navedenu odredbu Statuta kao i Odluku Senata Sveučilišta o poništavanju izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta i studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta te o provođenju novih izbora (Klasa: 602-04/16-34/2; Urbroj: 380-020/173-16-1 od 13. rujna 2016.), ne samo protustatutarne nego i protuzakonite u smislu neovlaštenog obavljanja službene radnje (čl. 322 Kaznenog zakona) te da se morate biti spremni suočiti s pravnim posljedicama takvih nelegalnih aktivnosti.“ Radi se o upozorenju da to što se čini zapravo podliježe Kaznenom zakonu. Dr. sc. D. Dukić smatra da i to ne bi bilo sporno kad bi bilo točno. Međutim, kada se pogleda taj članak Zakona na koji se o. d. dekana poziva u tom dopisu, vidi se da se on nipošto ne odnosi na dekana nego na službene osobe koji su državni dužnosnici ili službenici u jedinici lokalne područne samouprave, zatim na vojne osobe, dužnosnike u EU itd. Dakle, vrlo lako je pogledati taj članak Zakona na koji se poziva i da se vidi da je riječ o prijetnji. Međutim, ni to ne bi bilo sporno da su to dobili samo četvero profesora kao potpisnici zahtjeva da se održi ta sjednica. Međutim, brzo se utvrdilo da je kopija tog pisma upućena većem broju kolega na Fakultetu i to je najspornije. Smatra da je pred neutvrđenim brojem članova ovog fakulteta demonstriran jedan oblik prisile i zastrašivanja. Istaknuo je da on s tim nema problema i da njega godinama nitko ne naziva i ne prijeti mu, nije član nikakvih upravnih odbora, ne vodi nacionalne projekte niti to namjerava, u najvišem je zvanju i njega se ucjenjivati ne može, ali tu su mlađi kolege, ostali kojima je kopija tog pisma poslana. Obratio se o. d. dekana i rekao da mu je valjda jasno da to podliježe prijavi Etičkom povjerenstvu i ta prijava je i podnijeta. Etičko povjerenstvo je to

6

odbilo i potpisnici su odlučili izaći s ovim problemom pred Vijeće koje ima pravo to uputiti dalje u proceduru provjere da li se radi o kršenju Etičkog kodeksa Sveučilišta. Istaknuo je da potpisnici smatraju da se o tome radi i da bi na mjestu o. d. dekana to stavio na dnevni red da se raščisti jer ovo trpanje pod tepih ništa ne rješava. Naglasio je da ovo govori zbog budućnosti Fakulteta i da se ovakva praksa na Filozofskom fakultetu više ne smije dogoditi, a oni koji su to radili moraju biti sankcionirani.

Dr. sc. E. Čaušević osvrnuo se na ono o čemu je govorio dr. sc. V. Mateljan. Podsjetio je da je bilo slučajeva ranije kada je Vijeće revidiralo svoju odluku te da je na Vijeću odluka hoće li točku staviti na dnevni red. Nadalje se osvrnuo na ono što ga posebice zasmetalo u obraćanju dr. sc. Mateljana. Naime, uvjet da netko bude izabran je prvo da odsjek ima potrebu, drugo da se radi o kandidatu koji je izvrstan i treće da ispunjava uvjete. To su tri jedina kriterija koja se traže. Odsjek je dao svoje mišljenje. O izvrsnosti dr. sc. Ježića u struci ne može se dvojiti, a i činjenica je da je dr. sc. Ježić imao veliku ulogu i u reakreditaciji ovog fakulteta i u dovođenju znanstvenika u Hrvatsku. Dakle, kriteriji za produljenje su višestruko ispunjeni. S obzirom na to postavlja pitanje dr. sc. Mateljanu po kojim kriterijima mu radni odnos nije produljen.

Dr. sc. V. Mateljan odgovorio je da kod izbora nakon 65 godina postoji procedura. Prvo ide odsjek, zatim ide Povjerenstvo, nakon toga Fakultetsko vijeće. Može proći na Povjerenstvu, može na odsjeku i na Povjerenstvu, ali ne mora na Fakultetskom vijeću. A na pitanje po kojem kriteriju odgovorio je da postoji institut tajnog glasanja i kad on ima svoje mišljenje i tajno ga izrazi nije ga dužan govoriti. Nadalje, naglasio je da dr. sc. Ježiću nitko ne brani rad. On kao vanjski suradnik može i dalje surađivati te da nitko dr. sc. Ježiću ne spočitava njegov rad. Fakultetsko vijeće nije protiv njegovog znanstvenog rada i njegovog lika i dijela, ali svatko ima pravo na svoje mišljenje i zato je glasanje tajno, zato postoji institut tajnog glasanja i nije se dužan izjašnjavati. Istaknuo je da je on glasao po svom nahođenju i da ljudi na Fakultetu nisu idioti koji nemaju svoje mišljenje. Kriteriji postoje, ali postoji tajno glasanje i u kontekstu se gleda stvari, ukupan doprinos Fakultetu. Ne može se imputirati na mišljenje, a to radi onaj dopis gdje se imputira na delikt mišljenja. Naglasio je da on ima pravo misliti, glasati, itd., to je njegovo mišljenje. Proceduralno je bilo besprijekorno, izvršeno po proceduri, bez prigovora, točka je završila. Ako se ponovo uvrsti, uvrštava se ista točka koja je već na Senatu i zanima ga po kojoj točki se radi revizija točke koja je prošla i već proslijeđena na Senat.

Dr. sc. E. Čaušević slaže se da svatko ima o tome mišljenje, ali njegova dvojba je samo ako netko ispunjava kriterije kako netko može glasati protiv i istaknuo da on nikada ne bi mogao bez obzira kakav odnos ima prema njemu, kakav stav ima, ne bi mogao kao čovjek koji se bavi ovom strukom i radi četrdeset i više godina u ovoj struci glasati protiv. Zaključio je da njega ne zanima je li dr. sc. Mateljan glasao protiv ili negativno glasao, nego samo činjenica iz kojih razloga se netko odluči da nešto ne prihvati, a da su akademski kriteriji koji se traže u izboru ispunjeni.

Dr. sc. T. Bukovčan podržala je sve navedene predložene izmjene dnevnog reda i iz razloga što su tri-četiri točke već odrađene na prošloj sjednici. Istaknula je da je procedura u potpunosti ovdje odrađena i bilo bi vrlo neozbiljno, ili eventualno i čudno, da Fakultetsko vijeće ima problem sa svojim vlastitim odlukama. Smatra da je stvar načelna i stvar procedure, sve ostalo je sasvim druga stvar. Mišljenja je da bi Vijeće napravilo jako čudan presedan da sad samo sebi ide provjeravati procedure, a od četiri spomenute izmjene tri su u potpunosti bile zadnji put riješene. Nastavno na te četiri izmjene, dala je prijedlog a tiče se

7

točke 7. odnosno Strategije razvoja Fakulteta. Naime, smatra da je strategija razvoja Fakulteta koja je uvrštena u dnevni red kao točka 7. zapravo jedan veliki, opsežan dokument koji određuje i razvojne smjerove i razvoj Filozofskog fakulteta u sljedećih pet godina. Pet godina je jako puno i to je ozbiljan dokument koji Fakultet do sada nije imao i time mu je ozbiljnost vjerojatno veća. Budući da o. d. dekana sam cijelo vrijeme naglašava privremenu prirodu trenutne uprave onda je jako čudi što Vijeće danas zapravo donosi neki dokument koji bi trebao opisivati sljedećih pet godina. Naglasila je da joj je poznato da se radi o reakreditacijskoj obvezi međutim ona ističe u proljeće 2018. Prema tome Fakultet ima još godinu dana, a ova strategija koja je sad na dnevnom redu je ionako čekala godinu dana i ništa se neće desiti još mjesec ili dva.

Dr. sc. Ž. Holjevac zamolio je da s obzirom da je izneseno nekoliko stvari da se ne skače s teme na temu i da se ide po redu. Što se tiče postavljenog pitanja članova Senata potvrdio je da se prošli puta o tome raspravljalo, Vijeće je pokrenulo postupak i zaključeno je da će se postupak provesti prema postupku razrješenja dekana što znači unutar 60 dana.

Dr. sc. M. Tadinac obratila se dr. sc. Holjevcu i upozorila ga da se obvezao i da je ovo razlog zašto je problem da Vijeće nema zapisnik.

Dr. sc. N. Jovanović nadovezao se i rekao da je ožujak bio spomenut kao mjesec u kojem će se to provesti.

Dr. sc. M. Tadinac dodala je da su zato i zadani oni datumi koji su zadani, do kojih je sve trebalo urudžbirati da bi to bilo na ovoj sjednici.

Dr. sc. Ž. Holjevac nastavio je da je činjenica da je Vijeće na prošloj sjednici dogovorilo da postupak ide po postupku za razrješenje dekana. Tako je uostalom bilo i tumačenje pravne službe Sveučilišta. I činjenica je da je rečeno da bi se u roku od tjedan dana nakon sjednice trebalo urudžbirati primjedbe. Dr. sc. Vlahović-Štetić jedina je koja je potpisujući se individualno u ime Odsjeka urudžbirala primjedbe, nikakve druge primjedbe nisu došle. Što se tiče tih primjedbi odnosno prijedloga dr. sc. Vlahović-Štetić, odnosno Odsjeka za psihologiju, može reći da je to skup nekoliko točaka koje se kolektivno odnose na članove Senata iz reda predstavnika Filozofskog fakulteta.

Dr. sc. N. Jovanović prekinuo ga je i postavio pitanje razgovara li se sad već o točci. Ako je tako onda predlaže da se prvo izglasa dnevni red.

Dr. sc. Ž. Holjevac postavio je pitanje može li on nešto reći na sve rečeno.

Dr. sc. N. Jovanović odgovorio je potvrdno, ali smatra da o. d. dekana već raspravlja o meritumu stvari.

Dr. sc. Ž. Holjevac nije se složio i istaknuo da on ima pravo reći što misli, a onda će Vijeće odlučiti što uvrštava u dnevni red.

Nastao je žamor.

Dr. sc. N. Jovanović postavio je pitanje gdje postoji pravilo da bi se razriješili predstavnici Senata da mora biti izneseno više od jedne primjedbe jer se o. d. dekana sada poziva na to pravilo. Također, postavio je pitanje gdje postoji pravilo da ako dekan ne dobije više od

8

jedne primjedbe on ne mora staviti točku na dnevni red. Komentirao je da mu se čini da nitko nema prava pred o. d. dekanom Podsjetio je da je dr. sc. Šporer sam podnio prijavu protiv o. d. dekana Etičkom povjerenstvu i možda zato nema pravo da njegova točka bude uvrštena na dnevni red. Dr. sc. Jovanović zaključio je da mu se ne sviđa to što se čini da nitko nema nikakvih prava pred dekanom.

Dr. sc. Ž. Holjevac odgovorio je dr. sc. N. Jovanoviću da mu sad postavlja pitanje i brani mu da odgovori na to pitanje.

Dr. sc. N. Jovanović se ispričao zbog toga.

Dr. sc, Ž. Holjevac zamolio je da ako svima daje riječ da se onda i njemu dopusti da kaže što ima reći, a onda će Vijeće odlučivati hoće li točku uvrstiti ili neće. Došao je jedan prijedlog, a ne tvrdi niti je rekao da je trebalo doći deset prijedloga. U tom prijedlogu se govori o tome da su članovi radili ovo ili nisu radili ono, imena se rijetko spominju, tu i tamo se spomene neko ime. Nije mogao dobiti na to pisana i druga očitovanja onih kojih se to tiče jer je svatko tražio gdje je on u tim točkama. Zaključio je da su to trebale biti individualizirane primjedbe da svakome može dati njegove primjedbe jer u Senatu ima nekoliko predstavnika.

Nastao je žamor.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić rekla je da se primjedbe odnose na sve predstavnike.

Dr. sc. G. Kuterovac Jagodić postavila je pitanje dr. sc. Ž. Holjevcu zašto se on nije očitovao jer se primjedbe odnose i na njega.

Dr. sc. Ž. Holjevac rekao je da se on spominje na jednom mjestu. Zamolio je da mu se dopusti da kaže što ima reći. Ako se Vijeće dogovorilo da to ide po postupku za razrješenje dekana onda po Statutu vrijede i za razrješenje članova Senata oni razlozi koji vrijede za razrješenje dekana. U ovom podnesku nije vidio da su se ti razlozi analizirali. Naglasio je da predstavnici na Senatu ne nastupaju kao kolektivno tijelo nego kao pojedinci i da je trebalo dati individualizirane primjedbe. Smatra da ima još vremena da se to učini, a osim toga na zadnjem Senatu je rektor kazao da će na sjednici Senata u travnju, dakle za mjesec dana, biti raspisani redovni izbori za članove Senata. Zaključio je da prema tome nema nikakva razloga da Vijeće ne pričeka još tih tjedan dana da ne radi dvaput isti posao.

Nastao je žamor.

Dr. sc. M. Tadinac rekla je da se ti izbori raspisuju za članove koji stupaju na dužnost 1.10., a do tada ima još šest mjeseci.

Dr. sc. Ž. Holjevac odgovorio je da će Vijeće onda izabrati nove članove pa će za mjesec dana opet te iste ponovo birati.

Čuje se glasno „može“.

Dr. sc. T. Bogdan napomenuo je da kod prijevremenih studentskih izbora to o. d. dekana nije smetalo.

9

Dr. sc. Ž. Matijašević smatra da ovo što je o. d. dekana sada rekao ne odgovara onome što je ona čula prošli puta na Vijeću u vezi prije svega imenovanja novih članova Senata jer se radi o dvije stvari. To su ona mjesta koja su ispražnjena umirovljenjem dr. sc. Vlatka Previšića i ostavkom dr. sc. Jadranke Lasić Lazić, a druga stvar je opoziv. Nadalje, istaknula je da je problem što nema zapisnika prošle sjednice jer je o. d. dekana tada rekao da odsjeci provedu rasprave i da dostave svoje prijedloge za članove Senata o kojima će se na ovoj sjednici glasati. Odsjek za komparativnu književnost proveo je tu raspravu i nije odlučio kandidirati nikoga s Odsjeka, međutim smatra da je dovoljno da je došao jedan prijedlog o kojem bi rado glasali. Naglasila je da se uopće nije radilo o tome da treba stići prijedlog sa svakog odsjeka i da svaki odsjek želi kandidirati nekoga i zaista ne vidi po kojoj logici sad o. d. dekana govori jer je ovo što danas govori u suprotnosti s onim što je govorio prošli put.

Dr. sc. Ž. Holjevac rekao je da nije u suprotnosti jer nije tada rekao da svaki odsjek treba dati kandidata nego da daju kandidate oni odsjeci koji žele.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić uključila se u raspravu i rekla da će rado odmah odgovoriti na primjedbe. Istaknula je da primjedbe potpisala u osobno ime, ne u ime Odsjeka jer su tražene osobne primjedbe. Nadalje, svih šest točaka koje su navedene u dopisu, a u koje Vijeće sad nema uvid odnose se na sve predstavnike Filozofskog fakulteta koji su bili na pojedinim sjednicama. Nadalje, ako se o. d. dekana poziva na to da se postupak opoziva vodi kao postupak opoziva dekana onda to znači da Vijeće vodi taj postupak. Što se tiče toga da u Statutu stoji po kojim točkama se može opozvati dekan, istaknula je da članovi Senata nemaju ovlasti dekana pa je to vrlo neobično i čudno, a osim toga nisu niti birani s programom kako se bira dekana nego su birani poimence bez programa i onda ih Vijeće tako i bez njihovih očitovanja, ako nisu stigla, može i opozvati.

Dr. sc. Ž. Holjevac rekao je da se Vijeće prošli puta izričito dogovorilo da će se oni kojih se to tiče očitovati.

Nastao je žamor.

Čuje se glasno „nismo“ i „ako žele i ako uspiju“.

N. Tomašegović vezano za raspravu na prošloj sjednici, pozvao je dekana da o ovim prethodnim točkama ili pusti zvučnu snimku ili da da Vijeću stenogram ako ga ima. Naime, on je izričito postavio pitanje na zadnjem Vijeću odnosno dao prijedlog da se Vijeće glasanjem obaveže da će se na ovoj sjednici riješiti ova točka sa senatorima. Na to je o. d. dekana odgovorio da nema potrebe za to, da je on jedan od tih kojih se to tiče i da će to biti riješeno na ovoj sjednici. To je isto pitanje ponovio kasnije dr. sc. Šporer i to mu je isto odgovoreno. Ali to čak nije ni bitno u ovoj situaciji zato što o. d. dekana sam svojim dijelima daje vrijednost svojim riječima nego je bitno ono što piše u Statutu, a to je da ako se ide po tom postupku razrješenja dekana da Vijeće vodi postupak, a ne o. d. dekana. Obratio se o. d. dekana i rekao mu da on nema nikakvo pravo određivati kako će Vijeće voditi taj postupak i da ponovno kao i njegov prethodnik, kojem je cijelo vrijeme vjerno služio, sada ponavlja isti njegov postupak kada je njega Vijeće razrješavalo. Smatra da o. d. dekana ponovno uzurpira ovlasti ovoga vijeća, članovi uprave sjede i šute, a jedna članica će biti kandidat za dekana. Rekao je o. d. dekana da je napravio potpunu smijuriju od ovoga vijeća i da ponižava članove Vijeće i vrijeđa im inteligenciju.

10

Dr. sc. N. Jovanović upozorio je da po svemu sudeći obnašatelj dužnosti dekana ima uvid u dokumente u koje nije imao uvid nitko iz Vijeća. Na osnovi toga uvida obnašatelj dužnosti dekana je donio zaključak da ne želi uvrstiti nešto i uskratio Vijeću mogućnost da samo o tome odlučuje. Mišljenja je da to nije u skladu sa Statutom.

Dr. sc. M. Tadinac naglasila je da Vijeće vodi postupak što znači da ovo vijeće treba izabrati jednu osobu koja će voditi tu točku i provesti taj postupak. Rok od 60 dana je, kako je glavna tajnica na sjednici u srpnju upozorila, jedan instruktivni rok. Istaknula je da postoje i razna druga tumačenja što znači tih 60 dana. Taj postupak se mora okončati unutar 60 dana kad se jednom započne. Unutar tog postupka oni koji su prozvani, koje se želi opozvati, trebaju dobiti priliku da se očituju. Oni se ne moraju nužno očitovati da bi se tome glasalo. Ako oni svoja očitovanja nisu dostavili ili se ne žele ovdje očitovati usmeno, smatra se da su otklonili mogućnost da se očituju i može se pristupiti glasanju. Po tome se drvilo i detaljno to utvrdilo kada se radilo o razrješenju dekana Previšića. Zamolila je o. d. dekana da poštuje kad je Vijeće pristalo na to da se ponaša u ovom slučaju prema postupku razrješenja dekana, što nema puno veze sa zdravim razumom, ali takvo je tumačenje, da se onda drži uistinu tog postupka. Pozvala je da se dopusti da se izabere osoba koja će tu točku voditi da se taj postupak provede kao što je na prošloj sjednici dogovoreno.

Dr. sc. Ž. Holjevac podsjetio je da sjednica još uvijek na točci utvrđivanja dnevnog reda.

Dr. sc. M. Tadinac ponovila je da je prijedlog u tome da se unese ta točka i da se onda odredi tko će tu točku voditi.

N. Stazić upozorila je da se ovdje ne radi o razrješenju dekana da bi netko drugi vodio postupak.

Nastala je buka.

Dr. sc. M. Tadinac postavila je pitanje je li prošli o. d. dekana mahao papirom sa Sveučilišta da se postupak provodi identično postupku razrješenja dekana. Smatra da ako je identično onda je identično i ne može se onda malo vaditi ono što se sviđa pa tako je, a ono što se upravi ne sviđa onda tako nije. Smatra da ako je Vijeće prihvatilo taj postupak onda se ide po tom postupku.

Dr. sc. Ž. Holjevac istaknuo je da nema nikakva problema da se ide po tom postupku ako Vijeće odluči da će tu točku uvrstiti u dnevni red.

E. Asipi podsjetio je da je akademik Ježić jasno prošli put rekao da je njega Vijeće izabralo i on će dati da ga Vijeće razriješi. Prema tome, znao je da je trebao dati izvještaj i ako nije predao Vijeće glasuje.

Dr. sc. M. Ježić rekao je da ne povlači što je rekao i da osobno ima odgovor i spreman ga je reći ako se točka uvrsti u dnevni red.

Dr. sc. I. Peša Matracki postavila je pitanje što se tiče glasovanja za ovu točku o senatorima, sudjeluju li u glasovanju studenti jer koliko je njoj poznato ne sudjeluju.

Dr. sc. M. Tadinac odgovorila je da je to za glasanje o izboru i zamolila da se Vijeće drži ovog postupka.

11

Dr. sc. I. Peša Matracki smatra da to ne može biti i da je to što se uvodi pravni kaos. Ako studenti nemaju pravo glasovati za izbor senatora nemaju pravo ni za opoziv.

Dr. sc. M. Tadinac napomenula je da su ove senatore oni izabrali i da je cijelo Vijeće glasalo kad su se birali ovi senatori.

Dr. sc. Ž. Holjevac rekao je da to nije točno jer u Statutu Sveučilišta piše da članove Senata biraju znanstveno-nastavna zvanja.

Dr. sc. M. Tadinac potvrdila je, ali podsjetila da se Vijeće tada toga nije držalo i cijelo Vijeće je biralo.

Nastao je žamor.

Dr. sc. Ž. Holjevac zaključio je da je to onda kršenje i odredbe Statuta Sveučilišta.

Dr. sc. N. Ivić na to mu je rekao da to kaže rektoru Borasu koji mu daje zapovijedi.

Nastao je žamor.

Dr. sc. M. Ježić mišljenja je da se Vijeće ne mora bojati kakva će biti odluka o članovima Senata jer je osigurana većina u ovom vijeću i bolje je da je odluka uistinu zakonita. Prvo, u dopisu pravnice sa Sveučilišta nije stajalo da je to identičan nego analogan postupak. Međutim, svejedno se može dogovoriti tko će voditi tu točku, ali nema razloga da je ne vodi dekan. Međutim, ima razloga da se provede zakonito. Osim toga, ako je istina da je prošli put glasovalo cijelo Vijeće o članovima Senata onda su glasovala i sva znanstveno-nastavna zvanja i nitko ili gotovo nitko nije bio protiv te nema razloga stavljati to u pitanje. Ako se sada želi razriješiti i da ne bude razloga da se to stavi u pitanje na nijednom višem tijelu neka se to učini po propisima Statuta.

Dr. sc. M. Tadinac istaknula je da propisa nema i da ne postoje.

Dr. sc. M. Ježić podsjetio je da je upravo citiran propis da o članovima Senata glasuju znanstveno-nastavna zvanja.

N. Stazić citirala je odredbe Statuta Sveučilišta o Senatu i njegovom sastavu. U stavku 5 stoji: (5) Članove Senata biraju neposrednim izborima zaposlenici izabrani u znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja kroz stručna vijeća sastavnica na način da se osigura ravnomjerna zastupljenost sastavnica u Senatu.

Nastao je žamor.

K. Držaić upozorio je da se sada ne raspravlja o toj točci nego o dnevnom redu, a on i ostali studenti o dnevnom redu imaju pravo glasa.

Dr. sc. Ž. Holjevac zaključio je da nema potrebe više dalje raspravljati o točci o opozivu i izboru članova Senata i predložio da se utvrdi točan naziv točke. Postavio je pitanje može li glasiti Postupak razrješenja i izbora članova Senata.

12

Čuje se „može“.

Dr. sc. M. Ježić upozorio je da točka ne bi smjela glasiti kao da se ishod prejudicira.

Dr. sc. M. Tadinac smatra da treba biti postupak izbora bez obzira ako se dosadašnje članove ne razriješi jer ih ima samo pola. Mora se nekoga izabrati umjesto bivšeg dekana Previšića, a dr. sc. Jovanović i dr. sc. Lasić Lazić dali su ostavke.

Dr. sc. Ž. Holjevac predložio je da se onda uvrste dvije točke.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić istaknula je da je to bio njen prijedlog, i to točke 3.1. i 3.2. zato što su po važnosti to točke koje trebaju ići nakon izlaganja dekanskih programa.

Dr. sc. Ž. Holjevac mišljenja je da su u prvom bloku sve točke jednako važne i da mogu ići bilo gdje u prvom dijelu dnevnog reda. Predložio je da se uvrste kao točke 7.1. Postupak razrješenja članova Senata i 7.2. Postupak izbora članova Senata.

Pokušao je staviti takav prijedlog na glasanje, ali dio članova Vijeća se usprotivio glasanju pojedinačno o točkama.

Dr. sc. M. Tadinac rekla je da je to presedan i da Vijeće nije nikad tako radilo. Izneseni su uvijek svi prijedlozi za uključivanje i skidanje točaka i glasa se o dnevnom redu.

Dr. sc. M. Ježić smatra da se mora glasati o svakoj točci.

Nastao je žamor.

Dr. sc. Ž. Holjevac predložio je, s obzirom na raspravu oko svake predložene dopune i izmjene dnevnog reda, da se glasa o svakoj točci pojedinačno i predložio da se glasa o dopunama 7.1. i 7.2.

Čuje se „ne, ne“ i prijedlog da se glasa o načinu utvrđivanja dnevnog reda.

N. Tomašegović upozorio je da se glasa o prijedlogu dnevnoga reda.

Dr. sc. M. Ježić postavio je pitanje može li se glasati o dnevnom redu ako se ne zna koje su točke prihvaćene u dnevni red.

Dr. sc. T. Bogdan konstatirao je da će postojati jedan prijedlog dnevnog reda, ovaj koji su članovi dobili, i drugi prijedlog dnevnog reda s predloženim izmjenama. To će biti dvije varijante dnevnog reda o kojima će se glasati, tako je bilo i prošli put na prošloj sjednici.

Nastavljena je rasprava o načinu utvrđivanja dnevnog reda u kojoj su sudjelovali dr. sc. M. Ježić, dr. sc. A. Peti-Stantić, dr. sc. Ž. Holjevac i dr. sc. V. Mateljan.

Dr. sc. T. Bogdan pozvao je da se rasprava vrati na prijedlog dr. sc. Jovanovića na početku sjednice, a to je da se vidi tko glasa i što je s vršiteljima dužnosti prodekana.

Dr. sc. Ž. Holjevac zaključio je da je konstatirano da je Odluka Senata važeća.

13

Čuje se „nismo ništa konstatirali.“

Dr. sc. T. Bogdan postavio mu je pitanje o kakvoj odluci Senata govori jer niti je rasprava provedena na Senatu, rektor se usmeno kratko izjasnio, niti je donesena službena odluka Senata. Posljednja pravovaljana odluka o tome donesena je na ovom vijeću prošli mjesec kada je o. d. dekana sam nakon rasprave predložio svoj prodekanski tim Vijeću na verifikaciju. Vijeće je dva vršitelja dužnosti prodekana verificiralo, tri nije i to je jedina važeća odluka do danas.

Dr. sc. Ž. Holjevac ponovio je da je jasno rekao na prošloj sjednici da to ne znači derogiranje odluke Senata niti to ovo vijeće može.

Dr. sc. T. Bogdan upozorio je da je to odluka ovog fakultetskog vijeća koje je jedino ovlašteno za izbor i razrješenje prodekana.

Dr. sc. A. Peti-Stantić smatra da je današnji glavni zadatak Vijeća da čuje izlaganja budućih kandidatica za dekanicu, da raspravi o tome i da glasa o tome, a Vijeće se strahovito iscrpljuje na sitnicama i postavila pitanje Vijeću želi li stvarno da se danas ne dođe do točke izlaganja programa.

Dr. sc. Ž. Holjevac složio se s dr. sc. Peti-Stantić kao i dr. sc. I. Peša Matracki koja smatra da treba riješiti ono što je bitno, a to je danas predstavljanje programa i glasovanje o programima te se obratila članovima Vijeća i zaključila da ionako imaju većinu i da je to svima jasno.

Nastala je buka i čuje se pitanje „tko to mi?“.

Dr. sc. I. Peša Matracki odgovorila je da se zna na koga misli i da imaju očitu većinu i da joj nije jasno čega se boje zbog dva glasa više ili manje. Pozvala je da se ide na rješavanje bitnih stvari i zamolila da se prestane s tom agonijom.

Dr. sc. D. Bagić apelirao je da se ne komplicira stvari. Što se tiče prodekana mišljenja je da je formulacija dr. sc. Jovanovića bila jasna, poziva se na njihovu savjest itd., oni će odlučiti o tom pitanju. Nema potrebe da Vijeće sljedećih sat vremena raspravlja o tome. Nadalje, napomenuo je da da je bila praksa pojedinačnog glasovanja o prijedlozima izmjena dnevnog reda i smatra da je komplicirano da se sad ustroje dvije verzije dnevnog reda pa da se glasa. Predložio je da se krene dalje i da se ne troši vrijeme i energija.

Dr. sc. Ž. Holjevac složio se i rekao da upravo to on predlaže, da se ide točku po točku.

K. Držaić osvrnuo se na prijedlog koji je iznesen ranije da se skine točka 4. Smatra da je javno glasanje o toj točci krajnje neprimjereno. Vijeće je prošli put o toj točci odlučivalo tajnim glasanjem i da se sada opet pojedinačno ide javno glasati o svakoj točci to bi bilo u potpunoj suprotnosti s procedurom koja je provedena prošli puta. Zaključio je da ne može biti glasanje točku po točku koje bi bilo javno, može se glasati samo u kompletu.

Dr. sc. Ž. Holjevac napomenuo je da je ovo utvrđivanje dnevnog reda.

Dr. sc. M. Tadinac smatra da je K. Držaić u pravu te da je ovo jedan opasan presedan. Od Vijeća se zahtijeva da stavi na reviziju odluku donesenu tajnim glasanjem. Prijedlog je

14

stavljen na glasanje, znači bila su dva moguća ishoda, da bude prihvaćen, da bude odbijen. Prijedlog je odbijen. Sada se od Vijeća zahtijeva da se glasanje ponovi. To znači jednu čak ni ne naročito suptilnu poruku da se od Vijeća sada očekuje da taj prijedlog prihvati jer zašto bi se inače tražilo reviziju ako je ona odluka prošli puta donesena bila dobra. Znači, dopušten je samo jedan ishod da se to prihvati. Ako Vijeće uopće krene u raspravljanje o toj točci taj ishod bi se mogao promijeniti, a odluka o tome želi li Vijeće o tome raspravljati ili ne duboko je povezana s time kako su članovi prošli puta glasali, a glasali su tajno. Ovo je sada traženje od ljudi da se o nečemu o čemu su se tajno izjasnili sada kroz glasanje tobože o dnevnom redu izjasne javno i to nije bezazleno.

Dr. sc. Ž. Holjevac podsjetio je da se dnevni red uvijek utvrđivao javnim glasovanjem.

Dr. sc. M. Tadinac na to je rekla da u dnevnom redu nikad nisu bili zahtjevi da Vijeće revidira vlastite točke, odluke s prošlih sjednica donesene tajno.

Studentica indologije zamolila je dopuštenje da se obrati Vijeću.

Nastao je žamor.

Studentica se predstavila kao predstavnica 5. godine indologije i rekla da je došla ne tražiti od Vijeća da revidira svoje odluke, nego zamoliti da još jednom razmisli o odluci koju je donijelo jer ona direktno pogađa studente indologije. Studenti koji su potpisali pismo koje su sastavili i uputili Vijeću smatraju da je nastava dr. sc. Ježića potrebna.

Nastala je buka.

Dr. sc. M. Tadinac upozorila je studenticu da Vijeće sada govori o dnevnom redu.

Dr. sc. Ž. Čelić zamolila je da se dopusti studentici da kaže što želi reći.

N. Tomašegović upozorio je da studentica nije članica Vijeća i da je zaobišla Studentski zbor i studentske predstavnike u Fakultetskom vijeću.

Nastavljena je buka.

Dr. sc. Ž. Čelić obratila se studentima i rekla im da ako su kolegijalni onda će je poslušati.

N. Tomašegović postavio je pitanje gdje su procedure.

Dr. sc. Ž. Čelić zamolila je da se prestane s procedurama i da puste kolegicu studenticu da dovrši.

Nastavljena je rasprava između dr. sc. Ž. Čelić i N. Tomašegovića.

Dr. sc. Ž. Holjevac dao je riječ studentici indologije.

Studentica indologije zamolila je Vijeće da se točka 4. prihvati. Napomenula je da nije imala namjeru implicirati da to mora biti nekakav javni apel, dokument kojim se to radi nego samo zamoliti Vijeće da uzme u obzir mišljenje studenata i da se prema tome odluči još jednom na glasovanje jer smatra da je ta odluka strateška za studente, a to ne smatra samo

15

ona. Ispričala se Vijeću ako smatraju da je uzurpirala rad na bilo koji način ili nešto slično jer joj nije to bila namjera. Namjera je bila samo zamoliti i apelirati na to da je dr. sc. Ježić studentima indologije izuzetno potreban.

Dr. sc. I. Andrijanić nadovezao se i rekao da je Odsjek želio nastupiti prema Vijeću prijateljski i moliti da ih sasluša. U toj točci bi zapravo htjeli iznijeti argumente i razloge zašto stvarno Odsjek treba dr. sc. Ježića da ostane i to je zapravo molba. Na Vijeću je da li želi to revidirati ili ne, ali Odsjek bi volio da točka ostane u dnevnom redu kako bi mogli reći točno što se dogodilo i što se tražilo i to mole prijateljski i kolegijalno. Istaknuo je da to nije ultimatum nego samo molba da se sasluša.

Dr. sc. M. Tadinac osvrnula se na to što je rekao dr. sc. Andrijanić. Točka koju je Odsjek prijateljski tražio je uvrštena u dnevni red, a Inicijativa je službeno urudžbirala niz točaka koje se nisu pojavile u dnevnom redu. Čini se da tu postoji jedna određena asimetrija u tome koje se točke prijateljske ili neprijateljske uvrštavaju ili ne. Istaknula je da razumije ovo što dr. sc. Andrijanić govori međutim u materijalima koji su ponovo došli ne vidi ništa različitoga od onoga što je Vijeće vidjelo i čulo prošli put i ne misli da se Vijeću može argumentirati nešto novo. Svi članovi Vijeća su sve pročitali, kompletno o djelatnosti profesora Ježića, potrudili se i pregledati baze podataka i vidjeti sve o njegovim mentorstvima, citiranosti itd. tako da Vijeće ne donosi odluke tek tako. Međutim, činjenica jest što je dr. sc. Mateljan rekao da je Vijeće odluku donijelo. Revizija odluke Vijeća je opasan presedan. Nadalje, osvrnula se na to što je rekao dr. sc. Čaušević kako su ljudi mogli makar i tajno glasati protiv nekoga tko ispunjava kriterije i ponovno upozorila da je normalno ići u mirovinu sa 65, a privilegija je ostati nakon 65. Za dodjeljivanje te privilegije definirani su minimalni kriteriji koje treba ispuniti. To što netko ispunjava te minimalne kriterije još uvijek ne znači da je time uvjerio sve članove Vijeća da zaista treba ostati. Nadalje, zamolila je da se prestane uvjeravati članove da ne znaju što rade, da ne znaju kako glasaju, da nisu o tome promislili. Ovo je Vijeće sastavljeno od odgovornih ljudi, odgovornih nastavnika, odgovornih studenata i implikacija da trebaju ponovo promisliti o nečemu što je odlučeno je već uvredljiva.

Dr. sc. I. Andrijanić istaknuo je da pismo koje je Odsjek uputio, a koje je cijeli Odsjek sastavljao ima nekakve oštre formulacije, a on je zapravo mislio pomirljivije nastupiti i predstaviti argumente Odsjeka koji su fokusirani na potrebe koje Odsjek ima, čak ne toliko u nastavi koliko u postupku akreditacije novih studija o kojima se profesor Ježić brine i kojima bi se izmaknulo tlo pod nogama na neki način. To se tiče cijelog Fakulteta, ne samo Odsjeka. Naprosto došli bi u tešku situaciju s novim studijima koji su u procesu razvoja i koji se iz različitih razloga nisu uspjeli do sada završiti.

Dr. sc. M. Polić Bobić osvrnula se na ono što je rekao dr. sc. Mateljan. Istaknula je da mu naravno nitko ne spori pravo na mišljenje, ali kad god je ovdje neki odsjek iskazao potrebu, to je bilo verificirano na odsjeku određenim postupkom. Zatim je verificirano na dekanovom povjerenstvu i to su dvije instancije koje onda Vijeće zapravo uzima u obzir i Vijeće koje je odgovorno u akademskom smislu treba onda glasovati i uzimajući u obzir akademske kriterije. Smatra da naravno da svi mogu imati svoje mišljenje, ali članovi Vijeća ovdje imaju akademsku odgovornost prema instituciji koju tvore i Vijeće ne želi ovdje oduzeti mogućnost jednom odsjeku da dobro funkcionira jer su valjda svi za to da dobro funkcioniraju odsjeci ako su oni sami to iskazali ili će se sada svaki takav iskaz dovoditi u pitanje. Smatra da za ono što je rekao dr. sc. Mateljan o svojem mišljenju i o nečijem

16

mišljenju, a ne o akademskoj odgovornosti koje je druga kategorija, postoje neki drugi izbori, a to su politički izbori.

Dr. sc. D. Bagić smatra da se stalno miješa rasprava o meritumu i proceduri i bilo bi dobro da se prvo riješi proceduru pa meritum. Što se tiče ove rasprave smatra da Vijeće treba raspravljati o činjenici da je o. d. dekana uopće uvrstio tu točku u dnevni red. To je zapravo tema, ne meritum jer je odluka o. d. dekana da to uvrsti, a neke ne uvrsti ključ problema. Smatra da je duboko antidemokratski uvrstiti ovu točku u dnevni red jer zapravo implicira da bilo koju odluku većine manjina sad sljedeći put treba prizivat, vršit pritisak itd. da se odluka promijeni. Postavio je pitanje hoće li se dopustiti da se isto napravi kad Vijeće izabere bilo koju dekanicu. Mišljenja je da je uopće to da je to u dnevnom redu potpuno neprihvatljivo. Što se tiče argumentacije o meritumu zamolio je da se Vijeće stvarno drži akademske razine rasprave i da se ne mulja. Naime, smatra da se mulja kad se potrebe odsjeka izjednačavaju isključivo s produžetkom ugovora o radu jer to nije točno. Postoje druge mogućnosti. Akademik Ježić je akademik i može bez problema biti emeritus i odrađivati sve nastavne i akademske potrebe Odsjeka ako on to želi. Nadalje, smatra da je vrhunac akademskog licemjerja kad se mulja o argumentaciji kada se tvrdi da se u tom glasanju glasa samo o akademskoj izvrsnosti. To je netočno. Istaknuo je da bi on da se radilo o izboru u zvanje bio potpuno sklon ovome, no ovdje se ne radi o izboru u akademsko zvanje gdje doista moraju biti meritorni samo akademski kriteriji. Radno mjesto sa sobom donosi čitav niz drugih stvari kao što je sudjelovanje u upravnim tijelima. Istaknuo je da ne zna kako je kod ostalih članova Vijeća, ali naslućuje da je jedan od razloga zašto su neki glasali protiv ocjena sudjelovanja akademika Ježića u upravnim tijelima Fakulteta i Sveučilišta i postavio pitanje da li je to nerelevantna dimenzija. Ponovio je da bi da se radi o izboru u zvanje prvi bio potpisnik ovog apela, ali ovo nije izbor u zvanje i zamolio je da se ne mulja s argumentacijom.

Dr. sc. Ž. Holjevac zamolio je Vijeće da drži akademsku razinu. Budući da ga je dr. sc. Bagić prozvao kao onoga čija je pogreška da se točka uvrsti zamolio je za dopuštenje da objasni. Dakle, dobio je molbu Odsjeka koji je iskazao nastavne potrebe. Isto tako dobio je, i to se nalazi u materijalima, i očitovanje poslijediplomskog studija Lingvistike koji ima potrebu za profesorom Ježićem. Nadalje, dobio je i molbu studenata i potpise studenata, jednu studenticu je Vijeće i čulo. Napokon, dobio je i ovaj apel za obranu dostojanstva akademskog života koji je trenutno potpisalo 635 osoba.

F. Tenšek prekinuo je o. d. dekana i rekao da je to laička građanska inicijativa.

Dr. sc. Ž. Holjevac zamolio je da ga se ne prekida. Podsjetio je da je prošli puta Vijeće imalo jednu tešku, zamornu sjednicu i smatra da se o mnogim aspektima i posljedicama možda nije moglo dovoljno sagledati. Kad je bila rasprava o toj točci ona nije dugo trajala, ime uopće nije bilo spomenuto, točka je bila u paketu s još pet drugih predloženika, a samo jedan nije prošao. Nadalje, kad se govori o proceduri, potrebe odsjeka izglasane su jednoglasno, svi uvjeti koji se traže bili su zadovoljeni i fakultetsko povjerenstvo jednoglasno je zaključilo da su uvjeti zadovoljeni i preporučilo Fakultetskom vijeću da svi, pa i akademik Ježić, udovoljavaju propisanim uvjetima.

Dr. sc. D. Bagić postavio je pitanje znači li to da Vijeće nema slobodu odlučivanja nego radi pro forma.

17

Dr. sc. Ž. Holjevac odgovorio je da to nije točno i da se ovdje radi o tome hoće li točka dnevnog reda ostati u dnevnom redu ili neće. Ako ostane pa Vijeće po proceduri rješava tu točku, to nije nitko osporio.

Dr. sc. V. Mateljan odgovorio je dr. sc. Polić Bobić. Dopisom koji je spomenula Vijeću se spočitava da je uvelo delikt mišljenja, da se na parainstituciji već glasalo za nešto. To je politika. Smatra da se na Vijeću odlučuje akademski, nikako drukčije, a svatko ima pravo na mišljenje. Dr. sc. Bagić je spomenuo da ako postoji potreba da dr. sc. Ježić drži nastavu imat će vanjsku suradnju i stvar je riješena.

Dr. sc. G. Kuterovac Jagodić složila se s dr. sc. Bagićem i istaknula da ju jako smeta derogiranje u potpunosti bilo kakvih odluka ovog vijeća. Obratila se o. d. dekanu i rekla mu da on ne poštuje ovo vijeće, ne poštuje niti članove pojedinačno, ne poštujete kolegice i kolege koji su podnijeli svoje točke redovnim putem, a nije ih uvrstio. Dobio je drugu točku neredovnim putem i uvrstio ju. Nadalje, ovih dana od prošlog Vijeća, u raznim novinama, na raznim portalima bile su neprekidno stranice i stranice tekstova, intervjua, mišljenja, govori se jako ružno o ovom vijeću i njegovim odlukama. Zatim postoje razni drugi nelegalni pritisci. Jedan pritisak je iz medija, drugi pritisak je ovo ružno zlostavljanje i zlorabljenje studenata. Žao joj je studentice koja je danas trebala doći na sjednicu. Iako misli da studentica nije prisiljena puškom, zlorabljena je njena dobronamjernost. No to sve nema veze jer je Vijeće donijelo jednu odluku, a o. d. dekana ne poštuje Vijeće i njegove odluke. Uvrstio je nasilno tu točku u dnevni red, ignorirao redovito po svim procedurama u svim vremenskim rokovima postavljanje druge točke. Postavila je pitanje što je to ako nije pritisak da se promijeni ta odluka. Smatra da bi onda na dnevni red trebalo staviti i sve ostale točke o produljenju radnog odnosa na ponovno glasanje s obzirom na implikaciju da je Vijeće bilo umorno i donijelo tešku odluku pomračenog uma. Ili bi možda trebalo staviti na ponovno odlučivanje barem one točke koje se tiču umirovljenika i kojim je Vijeće dalo povjerenje iz jednih potreba, a sad se vidi da te potrebe možda i nisu takve jer se oni kandidiraju za neke druge funkcije koje nisu tako u tom skladu velikih potreba nezamjenjive.

K. Držaić osvrnuo se na to što je rekla dr. sc. G. Kuterovac Jagodić i istaknuo da je jedna od bitnih stvari upravo ta činjenica da su pridodani nekakvi apeli koje su potpisali studenti. Postavio je pitanje zašto su čelnici Odsjeka za indologiju tražili od studenata da se javno potpišu, a dr. sc. Andrijanić je između ostalog slao i mailove tražeći od studenata da se potpišu.

Nastao je žamor.

K. Držaić nastavio je i postavio pitanje tko bi točno na odsjeku koji je tako mali i na kojem predaju i dr. sc. Andrijanić i dr. sc. Ježić i brojni drugi profesori trebao odbiti svojeg profesora koji će mu sljedećih tri-četiri godine predavati da se potpiše. Na popisu su imena ljudi koji su se obratili Studentskom zboru i ti ljudi su se jednostavno morali potpisati. Nije im se reklo da se moraju potpisati, ali se impliciralo. Nadalje, smatra da je jedini način na koji se može provesti studentska evaluacija profesora anonimnim anketama kao što se i prošli puta tražilo. To je jedini dopustivi i prihvatljiv način za sve studentske predstavnike. Te ankete nisu dane na uvid, nije dan na uvid njihov rezultat. Mišljenja je da je svima jasno zašto nije dan njihov rezultat, a to je zato što dr. sc. Ježić jednostavno nema potporu studenata. Da ima potporu studenata u tim anketama ankete bi bile dane na uvid. Nadalje, smatra da je krajnje sramotno i nasilno instrumentalizacija studenata da oni vrše nekakav

18

pritisak bez obzira na koji način, s tim da se njima čak i lagalo da dr. sc. Ježić više ne može raditi. On može nastaviti raditi kao što se više puta čulo, ispunjavati sve svoje obveze, neće biti nikakve štete za Odsjek. Studentima se lagalo i njih se instrumentaliziralo da bi utjecali na ovo vijeće i to je nešto što se ne smije događati na Fakultetu.

Dr. sc. Ž. Holjevac istaknuo je da je i prošli puta rečeno zašto studentske ankete nisu mogle biti dane na uvid, jer to priječi i sveučilišni pravilnik.

Studentica indologije upitala je K. Držaića studira li on indologiju i postavila mu pitanje kako može zaključiti da je pročelnik slao studentima mailove ili da ih se na neki način natjeralo. Istaknula je da je osobno prije nego što je pročelnik bilo što poslao vidjela sama na internetu što je izglasano i prva se javila pročelniku. Studente nitko nije na ništa natjerao i to je isključivo bila inicijativa studenata, a ako kriteriji nisu bitni i ako su kriteriji koje je dr. sc. Ježić zadovoljio minimalni, ako su mišljenja studenata i mišljenje cijelog Odsjeka za indologiju nebitni, onda ne zna tko o tome odlučuje.

Na to su dr. sc. T. Bogdan i dr. sc. M. Tadinac odvratili da odlučuje Vijeće.

Druga je studentica indologije postavila pitanje zašto onda mišljenje studenata postoji i zašto uopće postoji mišljenje odsjeka i zašto se dalo to pravo. U tom slučaju neka se ukinu kriteriji, izjašnjavanje studenata i izjašnjavanje Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije i neka Vijeće odluči samoinicijativno.

Vijeće ju je bučno prekinulo.

Dr. sc. I. Andrijanić rekao je da je upravo zato Odsjek tražio točku jer je očito da ima dosta stvari o kojima vrijedi raspraviti, pitanja na koja treba odgovoriti, pogotovo ovo što se sad čulo o studentima što bi trebalo objasniti Vijeću da nije tako kako se čini.

F. Tenšek prekinuo ga je i rekao da ima mail koji navodno ne postoji i zamolio za riječ kako bi pročitao mail.

Dr. sc. Ž. Čelić postavila mu je pitanje s kojim pravom čita tuđe mailove.

Nastala je buka.

F. Tenšek pročitao je mail koji je dr. sc. Andrijanić uputio studentima Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije.

Nakon pročitanog maila N. Tomašegović rekao je da to mora biti prijavljeno Etičkom povjerenstvu.

Dr. sc. Ž. Čelić postavila je pitanje što u tome mora biti prijavljeno Etičkom povjerenstvu.

Opet je nastala buka.

N. Tomašegović rekao je da je to pritisak na studente i korištenje pozicije moći za pritisak na studente.

19

Dr. sc. Ž. Čelić smatra da se mailom pozivaju predstavnici studenata da kolegijalno razmisle o problemu.

Buka u Vijećnici je nastavljena.

F. Tenšek također smatra da je to za prijavu Etičkom povjerenstvu.

D. Gaščić podsjetio je na spominjanje akademske odgovornosti danas u raspravi. Smatra da svatko zna koliko ima godina i u kojem trenutku će imati 65 godina te će trebati ići u mirovinu i njegova je akademska odgovornost u tome da on pripremi ljude koji ga mogu naslijediti. Nadalje, dr. sc. Polić Bobić je spominjala nastavne potrebe. Upravo je njen odsjek prošli put izrazio nastavne potrebe za njenim ostankom, a sada se vidi da će moći biti dekanica te imati nastavne potrebe u samo 20%. Postavlja pitanje gdje je tu bila akademska odgovornost. S obzirom na raspravu o uvrštenju točke 4. podsjetio je da je Vijeće donijelo svoju odluku i na riječi bivšeg dekana dr. sc. Previšića koji je rekao da ne može ulica odlučivati.

Dr. sc. Ž. Holjevac istaknuo je da podržava stajalište da ne može ulica odlučivati i rekao da ne može on kao o. d. dekana zabraniti novinama da pišu što hoće. A što se tiče prava dekana i prodekana na sniženu nastavu to se može konzumirati i ne mora. On i kao prodekan i kao v. d. dekana drži 100% svoju nastavu.

L. Drakula istaknula je da se studentsko vijeće sastalo nakon zadnje sjednice Fakultetskog vijeća. U studentskom vijeću sjedi pet predstavnika i pet zamjenika studenata indologije. Na studentskom vijeću koje je imalo izvještaj s Fakultetskog vijeća nijedan student se nije javio i rekao da smatra da ta odluka nije bila dobra ili da su studenti trebali glasati drugačije mada se ni ne može utvrditi kako su glasali jer je bilo tajno glasovanje. Nitko se nije žalio na odluku. Činjenica da je ovaj mail poslan i činjenica da su studenti imali priliku u jednoj zatvorenoj atmosferi, gdje postoji povjerenje izjasniti svoje brige i dvojbe oko neke odluke i nitko to nije napravio govori jako puno.

Dr. sc. I. Peša Matracki složila se da to jako puno govori.

Nastao je žamor.

Dr. sc. Ž. Matijašević osvrnula se na prisutnost studenata indologije na sjednici. Smatra da je to jedan veliki presedan. Postoje odluke koje su donesene. Ako se nekome odluke ne sviđaju dozvolit će se da na Vijeće dođu ljudi koji će govoriti u njegovu korist. Po toj istoj logici ona može u budućnosti ako joj se ne svidi neka odluka Vijeća koja se tiče nje, dovesti svog odvjetnika ili bilo koga drugog. Podsjetila je da bivši dekan dr. sc. Previšić nije dozvolio prisustvovanje odvjetnice dr. sc. B. Galić nego ju je zamolio da napusti dvoranu.

Dr. sc. Ž. Holjevac odgovorio je da profesori ovdje rade i studenti studiraju za razliku od odvjetnika.

Dr. sc. Ž. Matijašević uzviknula je da nisu članovi Vijeća.

Dr. sc. Ž. Holjevac ponovio je da odvjetnici niti rade niti su studenti.

Dr. sc. Ž Matijašević ponovila je da studenti nisu članovi Vijeća.

20

Nastao je žamor.

Dr. sc. M. Polić Bobić osvrnula se na komentar studenta D. Gaščića. Istaknula je da je i kao prorektorica i kao pomoćnica ministra u popodnevnim satima obavljala svu svoju nastavu tako da ima iskustvo u tome i to će raditi i sada. Na pitanje kako je uopće došla do toga da je sa 65 godina potrebna i zašto nije nikoga odgojila objasnila je situaciju na studiju hispanistike gdje su imali jednoga kolegu koji je kao eminentni profesor lingvistike na toj katedri godinama bio sam i nije nikada uzeo nikoga kao nasljednika. Iz tog razloga na studiju stalno imaju manjak znanstveno-nastavnog kadra. Što se tiče nje, ona iza sebe ima dvije mlađe kolegice i činjenica jest da je ona mlade odgajala.

Dr. sc. G. Antunović smatra da ova posljednja diskusija pokazuje kako zapravo vijeće pogrešno postupa trenutno. Govori se o meritumu nekih točaka, nekih drugih ne. Smatra da ako Vijeće želi nešto napraviti da ima samo jedan put, a taj je da sve prijedloge koji su do sada izneseni u odnosu na dnevni red izglasa i uvrsti ili ne uvrsti u prijedlog dnevnog reda. Nakon toga glasa o prijedlogu dnevnog reda i usvaja ga. Također smatra da Vijeće treba glasati hoće li se o uvrštavanju točke 4. glasati javno ili tajno.

Dr. sc. M. Ježić uključio se u raspravu i podsjetio da se u raspravi nije čuo jedan argument koji možda mlađi članovi Vijeća ne znaju, a to je pravilo da se nikad ne prihvaća negativan ishod tajnog glasovanja ako nije bilo negativne diskusije prije toga, s pretpostavkom da se nisu dogovorili prije kako će glasovati nego da se moralo čuti zašto glasuju negativno. Nadalje, smatra da je zapanjujuće da se optužuje pročelnik odsjeka kada poziva članove odsjeka na sastanak i kada i predstavnicima studenata objašnjava zašto se saziva sastanak. Ako se objašnjenje razloga i dnevnoga reda sastanka zove pritiskom na studente to se čini nevjerojatnom manipulacijom podataka. Nadalje, svi kažu da da znaju o čem su glasovali. Samim tim što je dr. sc. Tadinac uz ostalo spomenula citiranost pokazala je da ne zna o čem se glasovalo, a i time što se ne žele saslušati studenti, ali se umjesto njih ima mišljenje kakvo oni moraju imati, također se pokazuje da se zapravo ne želi znati istina nego je dovoljno znati kako će se glasovati. Zaključio je da bi stvarno bio precedens da se bez negativne rasprave donese negativan ishod tajnoga glasovanja. Takvi su se slučajevi, stariji članovi ovoga vijeća će to znati, redovito poništavali. Precedens nije ako se točka uvrsti, precedens je ako se ne uvrsti. Napomenuo je da za vrijeme te točke neće biti prisutan i istaknuo da mu Vijeće ne čini nikakvo zlo ako mu se ne produži radni odnos. Odsjek je prosudio koliko bi mogao pomoći u formiranju studija prema planovima koji postoje i Vijeće će naškoditi jedino Odsjeku.

Dr. sc. A. Peti-Stantić slaže se s dr. sc. Antunović osim s prijedlogom da se ne glasa javno. Smatra da postoje tri mogućnosti kod glasanja i tko god nije siguran ili ima bilo kakvu dilemu neka glasa suzdržano, a Vijeće neka krene na dnevni red.

Dr. sc. V. Mateljan napomenuo je da ne stoji teza da ako nije negativno nešto raspravljeno da nije niti negativno izglasano.

Dr. sc. T. Bukovčan nadovezala se i podsjetila na glasanje u srpnju 2014. za tada buduće predloženike za dekana dr. sc. Previšića i dr. sc. Žagara. U prvom glasanju je dr. sc. Žagar dobio većinu, nakon toga se pristupilo glasanju ponovo, njegovoj potvrdi. Ta potvrda nije prošla, bilo je tajno glasanje, nikakve rasprave negativne ili pozitivne prije toga nije bilo.

21

Nastao je žamor.

Dr. sc. T. Bogdan mišljenja je da je izneseno nekoliko netočnih prikaza onoga što se odigralo o ovome što je govorio dr. sc. Ježić. Nije istina da rasprave nije bilo, ona je bila kratka, ali rasprave je bilo. Imena se nisu spominjala, ali rasprava je postojala. Čudno mu je da dr.s c. Ježić smatra da bi presedanom moralo biti neuvažavanje tobožnjeg nepisanog pravila, a s druge strane presedanom ne bi trebalo biti neuvažavanje legalno provedene procedure i uvrštavanje ove točke u dnevni red. Smatra to doista vrlo čudnim smjerom razmišljanja. Osim toga, nije se čula nijedna nova informacija, relevantna o ovome slučaju. Sve ono što je bilo potrebno u nastavi Odsjeka za indologiju i ostalih odsjeka koji se spominju i ostalih oblika studiranja na ovom fakultetu bilo je predočeno u materijalima koji su se ticali ovoga slučaja. Vijeće je u skladu sa svojim spoznajama o tim materijalima prošli put tajno glasalo, posve u skladu s procedurom. Tri kriterija koja je dr. sc. Čaušević spomenuo su doista važna. Oni su nužni, ali nisu dovoljni. Dr. sc. Čaušević nije spomenuo četvrti. Taj četvrti kriterij koji presuđuje o usvajanju takva prijedloga za produženje je natpolovična većina glasova u tajnom glasanju na Fakultetskom vijeću. To glasanje je provedeno, čisto, u skladu s procedurom, njegovi su rezultati poznati. Naglasio je da ne zna kako netko ne može vidjeti da bi ponavljanje takva glasanja, a bez prethodnoga kršenja procedure, moglo biti opasan presedan.

Dr. sc. Ž. Holjevac smatra da je rasprava iscrpljena i s obzirom na prijedloge nekih članova Vijeća predložio je da se glasa o uvrštavanju točaka u dnevni red, jednu po jednu.

Na glasanje je stavljen prijedlog za uvrštenje točke 7.1. Postupak razrješenja članova Senata.

Fakultetsko vijeće javnim je izjašnjavanjem uz 65 „za“, 8 „protiv“ i 11 „suzdržanih“ glasova uvrstilo u dnevni red točku 7.1. Postupak razrješenja članova Senata.

Na glasanje je stavljen prijedlog za uvrštenje točke 7.2. Postupak izbora članova Senata.

Fakultetsko vijeće javnim je izjašnjavanjem uz 67„za“, 6 „protiv“ i 11 „suzdržanih“ glasova uvrstilo u dnevni red točku 7.2. Postupak izbora članova Senata.

Sljedeći prijedlog je bio da se točka 4. skine s dnevnog reda.

Dr. sc. T. Bogdan predložio je drukčiju formulaciju. S obzirom na to da je o. d. dekana smatra pomalo nekorektno uvrstio u dnevni red, čak i s nekim sramotnim dodatnim materijalima, a istodobno s druge strane nije uvrstio neke o kojima se Vijeće dogovorilo prošli, predložio je da se glasa za formulaciju „Tko je za to da ona ostane u dnevnom redu, a ne da se izbacuje?“.

Dr. sc. Ž. Holjevac prihvatio je prijedlog.

Dr. sc. T. Bogdan ponovio je da se glasa za pitanje „Tko je za to da točka 4. ostane u dnevnom redu?“ što je dr. sc. Ž. Čelić komentirala da je to navođenje studenata da znaju kako glasati.

Dr. sc. T. Bogdan smatra da nije navođenje nego preformulacija prijedloga.

Nastavljena je rasprava između dr. sc. T. Bogdana i dr. sc. Ž. Čelić.

Na glasanje je stavljen prijedlog da točka 4. ostane u dnevnom redu.

22

Fakultetsko vijeće javnim izjašnjavanjem uz 27 „za“, 48 „protiv“ i 8 „suzdržanih“ glasova nije prihvatilo prijedlog i točka 4. skinuta je s dnevnog reda.

Fakultetsko vijeće nastavilo je raspravu o prijedlogu dopune dnevnog reda s točkom Pokretanje postupka Etičkog povjerenstva Fakulteta vezanog uz dopis obnašatelja dužnosti dekana Željka Holjevca upućenog 18. studenog 2016. Davoru Dukiću, Davidu Šporeru, Đurđici Čilić-Škeljo i Marini Protrka Štimec.

U formuliranju točke sudjelovali su dr. sc. D. Dukić, dr. sc. T. Bogdan, dr. sc. N. Jovanović i dr. sc. M. Tadinac.

Na glasanje je stavljen prijedlog za uvrštenje točke Odluka o pokretanju postupka protiv obnašatelja dužnosti dekana pred Etičkim povjerenstvom Filozofskog fakulteta.

Fakultetsko vijeće javnim je izjašnjavanjem uz 49 „za“, 22 „protiv“ i 12 „suzdržanih“ glasova uvrstilo u dnevni red točku Odluka o pokretanju postupka protiv obnašatelja dužnosti dekana pred Etičkim povjerenstvom Filozofskog fakulteta.

S obzirom da je skinuta točka 4. na prijedlog F. Tenšeka točka je uvrštena pod brojem 4.

Sljedeći prijedlog bi je da se točka 7. Strategija razvoja Fakulteta skine s dnevnog reda.Vezano za tu točku dr. sc. Ž. Holjevac osvrnuo se na to što je spomenuto u prethodnoj raspravi da privremena uprava to ne treba raditi. Podsjetio je da je riječ o reakreditacijskom imperativu gdje je to temeljni dokument za koji Fakultet ima još godinu dana da ga usvoji. Taj dokument je izradila radna skupina još u vrijeme redovne uprave dekana Previšića i ta je redovna uprava u rujnu prošle godine taj dokument poslala na raspravu po odsjecima. Privremena uprava samo je nastavila jedan ranije započeti posao. Naglasio je da osobno smatra da ako će ova točka biti skinuta s dnevnog reda da je to onda doista odgovornost Vijeća, a ne privremene uprave što se taj posao ne pokreće dalje.

Na glasanje je stavljen prijedlog za skidanje s dnevnog reda točke 7. Strategija razvoja Fakulteta.

Fakultetsko vijeće javnim izjašnjavanjem uz 51 „za“, 10 „protiv“ i 20 „suzdržanih“ glasova prihvatilo prijedlog i točka 7. Strategija razvoja Fakulteta skinuta je s dnevnog reda.

Fakultetsko vijeće javnim je izjašnjavanjem uz 5 „protiv“ i 3 „suzdržana“ glasa usvojilo dnevni red s navedenim izmjenama i dopunama.

Određena je stanka od petnaest minuta.

Ad 1. Vezano za verifikaciju zapisnika 10. sjednice Fakultetskoga vijeća održane 14. srpnja 2016. primjedbu su dali dr. sc. Mateljan i dr. sc. M. Tadinac. Članovi Vijeća nisu mailom obavješteni da je zapisnik ažuriran u skladu s primjedbama iznesenim na prošloj sjednici.

S obzirom na to predloženo je da se odgodi verifikacija zapisnika.

23

Fakultetsko vijeće prihvatilo je odgodu verifikacije zapisnika javnim izjašnjavanjem uz 5 suzdržanih glasova.

Ad 2. Dr. sc. Ž. Holjevac izvijestio je o događanjima vezano za zgradu Fonda. Od zadnje sjednice kad je izvijestio da prijeti gubitak zgrade u cijelosti nastavljeni su pregovori. Održan je tripartitni sastanak s ministrom državne imovine i s ministrom znanosti odnosno njegovim državnim tajnikom Glunčićem koji je bio na tom sastanku. Ponuđeno je rješenje koje je stiglo službenim dopisom, a na Vijeću je da odluči hoće li to prihvatiti. Pročitao je dopis i obrazložio Vijeću ponudu. Podsjetio je da je zadnji puta rekao da je Ministarstvo državne imovine otkazalo ugovor za zgradu i da za kompletno sve što Fakultet tamo koristi i ono što još nije uspio koristiti traži mjesečnu naknadu od 7 eura po m2 plus pdv. Sada je postignut dogovor koji ovo vijeće može prihvatiti i ne mora, a napomenuo je da je on u postojećoj situaciji dao načelni pristanak. Dogovor je da bi sve što koristi Odsjek za arheologiju i dalje ostalo na korištenje Odsjeku uz plaćanje naknade od jedne kune mjesečno plus pdv za cjelokupan prostor. Napomenuo je da to nje uspjeh nego spašavanje ostataka. Uz to daje se na korištenje pod istim uvjetima još 93 m2 u prizemlju i tri garažna mjesta. Fakultet gubi najveći dio prvoga kata i kompletan drugi kat koji Ministarstvo državne imovine želi kao svoj prostor. Na ovu ponudu Fakultet mora odgovoriti do 1. travnja. Napomenuo je da smatra da Fakultet nema puno izbora i zamolit će da Ministarstvo pošalje prijedlog ugovora. Također je napomenuo da je na sastanku predstavnik Ministarstva znanosti rekao da Ministarstvo ne može osigurati plaćanje naknade za prostor tako da bi da je dogovorena bilo koja druga naknada Fakultet sam morao snositi troškove.

Otvorena je rasprava.

U raspravi su sudjelovali dr. sc. H. Potrebica, dr. sc. M. Tadinac, dr. sc. M. Burić, dr. sc. P. Rodik, dr. sc. G. Kuterovac Jagodić i dr. sc. M. Polić Bobić.

Nakon rasprave zaključeno je da će o. d. dekana odgovoriti na ponudu Ministarstva i zamoliti za prijedlog novog ugovora i pokušati na sljedeću sjednicu Vijeća dati ugovor na raspravu.

Dr. sc. D. Tončinić podsjetio je članove Vijeća da su mailom primili obavijest o Izjavi o postojanju sukoba interesa. U skladu sa Zakonom o javnoj nabavi svi članovi Fakultetskog Vijeća koji su u sukobu interesa prema niže navedenim točkama mogu izjavu o tom sukobu interesa potpisati u Službi za nabavu Filozofskog fakulteta. Članovi se nalaze u sukobu interesa ako kao član ovog vijeća istovremeno obavljaju upravljačke poslove u nekom drugom gospodarskom subjektu ili ako kao član ovoga vijeća imaju više od 0,5 % dionica na temelju kojih se sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu gospodarskog subjekta.

O. d. dekana zaključio je točku.

Ad 3. Dr. sc. Ž. Holjevac otvorio je točku. Na poziv Fakultetskog vijeća pristigle su tri prijave i to prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Šetić, prof. dr. sc. Mirjane Polić Bobić i izv. prof. dr. sc. Ivane Franić.

24

O. d. dekana predložio je da se ždrijebom odluči redoslijed predstavljanja programa što je Fakultetsko vijeće prihvatilo. Ždrijebom je odlučeno da će prva izlagati prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić, druga prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić i posljednja izv. prof. dr. sc. Ivana Franić.

Dr. sc. Ž. Holjevac predložio je da predstavljanje po kandidatkinji ne bude duže od petnaest minuta s čime se Vijeće složilo. Također je predložio da, kako je bilo i ranijih godina, kad jedna kandidatkinja predstavlja program da ostale kandidatkinje nisu prisutne u Vijećnici.

Nastao je žamor.

Dr. sc. D. Bagić mišljenja je da nema smisla da kandidatkinje napuštaju dvoranu i ne razumije čemu to služi.

Dr. sc. M. Ježić objasnio je da je u načelu razlog zašto razni kandidati ili kandidatkinje za dekana ili rektora ne bivaju prisutni dok drugi izlažu da se ne bi okoristili onim što su čuli i onda je prednost biti drugi ili treći jer se možete osvrnuti na ono što su prije rekli i zloupotrijebiti to.

Prihvaćeno je objašnjenje dr. sc. Ježića.

Uslijedilo je izlaganje programa.

Prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić pozdravila je članove Vijeća i na početku izlaganja najprije rekla o svojoj odluci o kandidaturi s obzirom da se to spominjalo ranije u raspravi o dnevnom redu. Naime, kandidatura je došla na prijedlog i kao rezultat razgovora s mnogim kolegama i neposredno je potaknuta trenutnim stanjem na Fakultetu. Stvoreno je mišljenje da bi možda temeljem iskustva ona mogla u ovom trenutku ponuditi moduse nekakvog vraćanja ne na stari kolosijek nego poslužiti kao organizator uvođenja onih rješenja koja pretpostavlja sve na Fakultetu zanimaju, a jedna od stvari koja bi smatra sve trebala zanimati je život u ovoj instituciji u okvirima dobre akademske prakse. Osim toga, filologija je najveća i najbrojnija grupacija na fakultetu, a dugo nije dala dekana, a tek vrlo rijetko prodekane. S druge strane, neke discipline ili neki studiji zapravo stalno imaju prodekane i slično tako da nije loše da možda netko s filologije pokuša vidjeti što se može napraviti. Filozofski fakultet je visokoškolska znanstveno-istraživačka ustanova koja živi u okviru europskog visokoškolskog prostora. Činjenica jest da je jedna od najsloženijih pravnih osobnosti u sustavu visokog školstva u Hrvatskoj i taj okvir nije baš prednost. Međutim, uvijek je i pitanje kako je Fakultet zapravo složen u toj zajednici i što temeljem toga može proizvesti za širu akademsku zajednicu i za društvo. Naglasila je da ne razmišlja ni o kakvim smanjivanjima i reduciranjima programa niti odvajanju Fakulteta i slično nego o tome na koji način iskoristiti potencijale Fakulteta. Također je pitanje u kojem vremenskom roku se to dade napraviti. Iz iskustva zna da na početku svakog mandata izgleda da vremena za sve zamišljeno ima puno i da su primjerice tri godine jako dugačko i u tom smislu obećavajuće razdoblje. Međutim, kako mandat ide kraju pokazuje se da to nije tako te da za neke poteze koje se odluči povući, osobito ako su pravne prirode, uvijek treba vremena za artikuliranje ciljeva, treba vremena za raspravu kad se usuglase ciljevi. Smatra da bi glavni cilj Fakulteta u cjelokupnom radu trebao biti kvaliteta. To je ključna riječ i po tome ga se prepoznaje. Kvaliteta treba u instituciji biti tako iskorištena da zapravo koristi Fakultetu, da koristi kvaliteti institucije. Da bi se radilo za to moraju postojati pretpostavke, a to je jedna radna

25

prijateljska atmosfera. Temeljni element je pravni okvir koji pruža i mogućnost i sigurnost, a pretpostavka za sigurnost jest ili bi trebala biti kvaliteta. Prvi od zadataka koji bi postavila cijeloj zajednici nastavnika i studenata, a i svih stručnih službi Fakulteta, što joj se već godinama čini manjkavo je pažljiva analiza svih pravilnika i Statuta i njihovo pročišćavanje. To nije mehanički posao, zato treba najprije obaviti komparativnu analizu u ovoj ustanovi i drugih komparativnih ustanova. Treba razlučiti što je dobra akademska praksa, što nije, i treba vidjeti je li struktura u odlučivanju koja sada postoji dobra, može li biti bolja i kako se odnosi s dobrom akademskom praksom. Smatra da je prvo pitanje pravo odlučivanja na Vijeću i isto tako pravo odlučivanja na razini odsjeka. Temeljem toga je baš u zadnje vrijeme Fakultet imao dosta problema pojedinačno i kao zajednica. Stoga kad bi se taj zadatak riješilo unutar godine to bi bilo veliko postignuće i uz redovito izvršavanje svojih radnih obaveza bio bi dovoljan uspjeh. Kad se krene u taj zadatak onda se vidi da najprije treba riješiti pitanje kakav se fakultet želi. Njena vizija bi bila da je to fakultet koji nastoji na najbolji način koristiti svoje najbolje potencijale, treba ih jasno iskazati i vidjeti što s njima. Kao primjer je navela profesore emerituse i kako je njihov rad riješen u fakultetskim tijelima. Primjerice na Odsjeku za romanistiku jedan od najjačih jezikoslovaca radio je seminare na preddiplomskoj nastavi, a netom završena poslijedoktorandica predavala je na doktorskom studiju i to je paradoks iz kojeg se vidi kako se neracionalno koriste potencijali Fakulteta. To je motiv da se vidi je li to nešto što je dobro ili može biti bolje. S druge strane, na Univerzi u Ljubljani čiji profesori su doktorirali na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu, imaju uz vijeće tijelo koje se zove senat koje je sastavljeno od profesora koji promišljaju i donose odluke o politici ustanove i pravilnicima je regulirano kako se odnosi senat prema vijeću, prema upravi itd. Istaknula je da zagovara jednu situaciju gdje bi zapravo profesori na neki način mogli to iskustvo, znanje i sve ostalo na neki način profilirati u jedan sklop ideja o tome kako Fakultet zapravo može dalje i kako može možda više napredovati. U tome svjetlu zapravo isto tako treba raspravljati o pravnim aktima i u tome smislu poboljšavati ih odnosno te dvije rasprave bi trebale ići zajedno. To za sobom vuče mnoga pitanja. Isto tako i pitanje vijeća odsjeka i njihova ingerencija, reprezentiranosti odsjeka odnosno studija u višim tijelima itd. Danas je fakultet sklopljen od manje zajednica koje na svojoj razini uz neprijepornu učinkovitost u izvođenju akreditiranih nastavnih programa i sve ostale poslove opetuju mnoga rješenja koja se u svjetlu usporedbe s dobrim akademskim praksama pokazuju kao nelogična ili kontraproduktivna ako je cilj kvaliteta ili čak izvrsnost. Navela je primjer Sveučilišta u Zadru i njihovo uređenje, a na koje se Fakultet voli obrecnuti. U tom smislu bi se stvarno stanje i pravilnici trebali nekako raspraviti, modificirati itd. Nadalje, drugo pitanje od presudne važnosti je nastava koja se sada izvodi na odsjecima i tako treba i jedino može ostati, međutim u tome je ključno postaviti pitanje koliko su programi koji se nude studentima rađeni u dosluhu s općim znanjem i podacima o tržištu rada, odnosno o profilima koje ono treba danas, a ne koje je trebalo 2005. kad su prvi puta dobivene akreditacije za te programe. Pritom ne treba zaboraviti ni obrazovanje za znanost niti činjenicu da se u načelu jako puno profila koje Fakultet obrazuje zapravo ne obrazuje za nešto konkretno, ali ih obrazuje za nešto vrlo važno a to je kultura, to je obrazovanje ove države itd. Taj problem nije samo problem za Fakultet nego je problem za visoko školstvo Hrvatske i mišljenja je da Filozofski fakultet ima potencijala da takvo pitanje postavi institucionalno. Nadalje, kada je riječ o ustroju Fakulteta u užem odsječkom ili transodsječkom smislu, odsjek bi trebao biti smislena cjelina iz aspekta nastave koja se na njemu vrši, a onda po mogućnosti istraživanja koje se na njemu odvija. U tom smislu trebalo bi analizirati koliko su odsjeci cjeline u smislu korištenja svojih najboljih potencijala za primjerice sve studije koji se na njima izvode i potaknuti ih da koriste sve potencijale u najbolju moguću svrhu. Treba vidjeti tko su najbolji stručnjaci za što i u tome smislu koristiti potencijale. Trebalo bi imati već na preddiplomskim studijima zajedničke kolegije

26

za pretraživanje baze podataka, za uvod u znanstveni istraživački rad itd. što je zapravo nešto što se može osmisliti i izmijeniti zajednički, a ne svatko za sebe. To dovodi do minimalnih kriterija ispod kojih se ne bi smjelo ići u programima ni na preddiplomskoj ni u diplomskoj nastavi i stalno se vraćati naravno kvaliteti. Što se tiče poslijediplomskih studija smatra da se po poslijediplomskim studijima zapravo prvenstveno cijeni ustanova, vrhunska međunarodna suradnja odvija se na toj razini i ako bi postala dekanica možda bi najveći naglasak dala u međunarodnoj suradnji da sve ono što dozvoljava da Fakultet bude međunarodno prepoznat da se odvija čim više kroz doktorske studije. S obzirom da je isteklo vrijeme naglasila je da se nije se mogla osvrnuti na sve u programu, da je iznijela polazišta, a članovi Vijeća će svojim glasom i temeljem poznavanja šireg sustava kao i temeljem međunarodnog iskustva koje imaju kao nastavnici, reći drže li te ideje korisnima. Mišljenja je da su ideje usklađene s onim što je godinama u kojima je obavljala različite dužnosti, gostovala na stranim sveučilištima i radila na Fakultetu, prepoznala kao korisno i kao međunarodno prihvatljive obrasce. Sve ostalo će proizići iz toga, a dotle je najbolje raditi dobro ovako kao što se do sada radilo. Zahvalila je na pozornosti.

Fakultetsko vijeće pljeskom je pozdravilo izlaganje programa.

Dr. sc. V. Vlahović-Šetić pozdravila je članove Vijeća. Na početku izlaganja istaknula je da buduća uprava ima tri osnovna zadatka. Jedan je okončati krizu upravljanja u kojoj je Fakultet već dugo. Drugi je repozicionirati Filozofski fakultet s obzirom na njegovu ulogu u društvenim i humanističkim znanostima koja je nešto izmijenjena u odnosu na prije petnaestak ili dvadeset godina, a Fakultet mora paziti na svoju poziciju i u odnosu na to koja je pozicija društvenih i humanističkih znanosti u ovom trenutku u odnosu na neka druga područja. Također, mišljenja je da je važno da uprava prilagodi Filozofski fakultet promjenama u sustavu financiranja visokog obrazovanja odnosno znanosti te u sustavu kvalitete. Program počinje s otvorenim i odgovornim upravljanjem međutim to nije zato što je to najvažnija stvar nego zato što je to preduvjet za ono što su najvažnije stvari, a to su nastava i znanost. Naglasila je da se prilikom sastavljanja programa vodila dokumentima koji su bili dostupni. Jedan od tih dokumenata je i reakreditacijaodnosno izvještaj reakreditacije koji postavlja i detektira razne probleme. Posao Fakulteta je naravno da na njih odgovori, ali na način da sam kreira odgovore i kreira viziju kako želi ići dalje. Kad je riječ o upravljanju jasno je da Fakultet mora donijeti strategiju. To jest važno i Fakultet mora imati ideju kud želi ići i naravno kojim načinima želi doći do cilja. S druge strane brojne dokumente sigurno treba obnoviti, a jedan od njih je statut FF-a. Svi su svjesni da je Fakultet zbog tog statuta koji je nedorečen, nejasan, zapravo neadekvatan imao problema u posljednje vrijeme. Taj statut treba zapravo napisati iznova. Ostali dokumenti koji će se ako budem izabrana srediti u sljedećoj godini. Kad je riječ o upravljačkim strukturama valja ojačati ulogu Fakultetskog vijeća, da Vijeće aktivnije sudjeluje u upravljanju i planiranju razvoja i pri tom su nužne izvanredne tematske sjednice o važnim pitanjima. Ono što također uprava treba učiniti je da treba posjetiti odsjeke i na odsjecima čuti informacije o tome koje su potrebe i razmisliti o tome na koji način uprava može na te potrebe odgovoriti. Jedno od važnih pitanja koje se pokazalo kao izvor mnogih problema je kadrovsko pitanje. Fakultet će se u sljedećem razdoblju ove, a i naročito sljedeće akademske godine, naći u situaciji da je velik broj asistenata u poziciji da im ističu ugovori. Ljudi trebaju napredovati i kreiranje kadrovske politike mora biti otvoreno, mora biti jasno, mora biti svima jasno na koji način se ta kadrovska politika kroji. Mišljenja je da se ona treba krojiti naravno na temelju strategije i na temelju uvjeta za napredovanje, ali da se treba temeljiti i na odsječkim planovima razvoja i projekcije kadrovskih pitanja i treba se temeljiti na analizi realnih potreba. Ono što može garantirati je da će kadrovska politika biti transparentna i

27

podložna kontroli. Nadalje, u financijskom poslovanju nastavit će se s propisivanjem postojećih financijskih procedura koje je postojeća uprava započela te će ih nastojati pojednostaviti. Brinut će se naravno i o transparentnom upravljanju procesima koji imaju velik financijski i poslovni utjecaj na Fakultet. To je zgrada Fonda koja se danas spominjala i to je fakultetska kantina. Sve stvari vezane uz to bit će prezentirane Vijeću. Nadalje, istaknula je važnost brige za matičnu zgradu, a to je uređenje dvorana od D2 do D6. Nadalje, što se tiče pitanja o suradnji sa Sveučilištem, zalagat će se za suradnju s ostalim sastavnicama, za poštivanje zakonodavnog i statutarnog okvira, za transparentno upravljano Sveučilište i za raspodjelu resursa na unaprijed definiranim pravilima bez puno ad hoc odluka. Nadalje, krucijalna pitanja su pitanja studijskih programa, studenata i studiranja odnosno pitanje znanosti. Programi su neujednačeni. Postoje različiti oblici studijskih programa i ta neujednačenost nepovoljno utječe na učinkovito studiranje, na ekonomično raspolaganje nastavnim resursima i na administraciju studija. Mišljenja je da treba ići prema ujednačavanju, i u tom smislu potaknut će raspravu o tome kakve studije Fakultet želi, koje su prednosti, a koji nedostaci pojedinih studijskih modela. Ta rasprava će ići od odsjeka, preko povjerenstva za razvoj studija i naravno na Fakultetsko vijeće. Fakultetsko vijeće mora donositi takve odluke. Nadalje, još jedno pitanje koje se već godinama poteže, ali nikako da ga se raspravi je pitanje sadašnjeg razredbenog postupka. Čuju se razni glasovi nezadovoljstva, a nema analize, nisu dostupni podaci koji bi pokazivali kakav je taj razredbeni postupak. To se može napraviti, može se vidjeti kakva je korelacija između uspjeha na prijemnom ispitu i uspjeha u studiju i uprava će napraviti te analize, prezentirati ih na Vijeću koje onda može meritorno odlučivati o tome kakav klasifikacijski postupak želi. Slična su pitanja vezana i uz razredbeni na diplomskim studijima. Kad je riječ o doktorskim programima mišljenja je da se Fakultet s njima može pohvaliti. To su uglavnom dobri programi, a ono što treba poticati je njihova internacionalizacija jer Fakultet želi i strane studente na tim programima. Nadalje, postoji problem s usklađivanjem doktorskih studija. Smatra da bi trebalo ujednačiti cikluse upisa i kalendar izvedbe nastave. To će omogućiti da se bolje iskoriste resursi koji postoje na doktorskim studijima. Akreditirani poslijediplomski specijalistički studiji nisu svi aktivni, a dva su još u procesu aktivacije. Mišljenja je da ih treba snažno poduprijeti i da treba poduprijeti i ostale koji žele ostvariti specijalističke studije. To je s jedne strane znanje koje je šteta ne iskoristiti da se pomogne bivšim studentima i drugim zainteresiranima u zajednici. To je jedna dobit, a druga dobit je financijska dobit za Fakultet i od toga ne treba bježati. Pritom fakultet ima izuzetan potencijal za razne programe cjeloživotnog obrazovanja i to će se podržavati. Nadalje, što se tiče studenata i studiranja treba objediniti studentsku referadu i ISVU službu odnosno oblikovati jednu funkcionalnu bazu podataka. Pri tome treba inzistirati da se ISVU prilagodi potrebama Filozofskog fakulteta. Kad je riječ o studentskoj mobilnosti, događa se da su studenti koji odu na mobilnost zapravo penalizirani jer im se studij produžava. To treba izbjegavati jer to nije ideja bolonje i nije ideja mobilnosti. Zalagat će se za to da se uvede jedan jedinstven postupovnik o studentskoj mobilnosti koji će maksimalno smanjiti takvo produžavanje studija. Nadalje, želja joj je podržavati razne dijelove sustava koji pružaju efikasnu potporu studiranju. Centar za potporu e-učenju, Ured za studente s invaliditetom koji je dobar primjer dobre prakse ne samo na Sveučilištu nego i izvan njega, Savjetovalište i posebice, naravno, fakultetska knjižnica koja je svima važna. Također, dat će i financijsku podršku nastavi Katedre za kineziologiju koja je vrlo organizirana i vrlo raznolika i to studenti cijene. Sredstva od školarina koja se prikupljaju treba uložiti u unapređenje nastave. To znači zapravo i u unapređenje nastavnika i to su resursi kojima se obogaćuje nastava, ali i studiranje. S druge strane, dio tih sredstava treba kroz stipendije Filozofskog fakulteta vratiti studentima kao pomoć onima koji su slabijeg materijalnog statusa vodeći pritom računa naravno o uspjehu i postignuću tijekom studija. Isto tako jasno

28

će se propisati uvjete za smanjenje školarina ili jednokratne pomoći studentima. Pružat će podršku radu studentskih udruga, osigurati komunikaciju između uprave i Studentskog zbora, osnažiti ulogu studentskog pravobranitelja i ono što se čini izuzetno važnim, a to je da će podržavati studentski stručni razvoj i izvannastavnih obveza. To su sredstva za studentske projekte, odnosno društvena djelatnost u zajednici i društveno korisno učenje kroz koje studenti i izvan nastave stječu stručne kompetencije. Nadalje, postoji orijentacijski tjedan i on je odličan. Treba profesionalizirati Info centar, a predlaže i uvođenje otvorenog tjedna koji treba pomoći popularizaciji studija i disciplina koje nisu tako jako vidljive kao što neke jesu. Neke su u srednjoškolskim programima i tu imaju prednost, međutim neke discipline nisu tako vidljive potencijalnim studentima. Kroz taj otvoreni tjedan se one mogu popularizirati i kao studiji i kao struke odnosno tu se može popularizirati i znanstvena produkcija Fakulteta. Ova uprava jest pokrenula Centar za karijere i buduća uprava će to podržati kao i Centar za obrazovanje nastavnika. Smatra da u budućnosti to trebaju biti centri koji se mogu projektno financirati, financirati od vlastite djelatnosti pa čak kroz to i donositi dobit fakultetu koja će se onda moći iskoristiti za ostale djelatnosti. U reakreditaciji je spomenuto da treba održavati komunikaciju s alumnima. To je dobro zato što bi se na taj način vidjelo kako izgleda svijet rada i koje su to kompetencije koje studenti trebaju, to je dobro za studijske programe ali to je dobro i za mogućnosti studentskih praksi u našim programima. Što se tiče znanstveno-istraživačke djelatnosti, smatra da je potrebno napraviti strategiju i to je isto tražilo reakreditacijsko povjerenstvo. Tu se mora voditi računa da je riječ sve češće o financiranjima iz međunarodnih izvora i da se Fakultet mora tome okrenuti i uspostaviti konzorcije, mora biti spreman na te aktivnosti. U toj strategiji treba razmotriti ulogu doktorskih studija u kontekstu razvoja znanstveno-istraživačkog rada. Poboljšanje znanstveno-istraživačke djelatnosti treba pratiti odnosno treba potpomoći ured za znanost. Taj ured za znanost treba osposobiti kako bi sustavno pratio natječaje za projekte i osiguravao administrativnu podršku u svim koracima znanstvenih projekata. Istodobno treba postojati pravilnik i postupovnik rada za prijavu projekata i jasno određeno koje vrste projekata, na koji način i s kolikom sumom participiraju u uredu za projekte odnosno u drugim službama koje su u funkciji dobivanja projekata. Buduća uprava smatra da znanstvena i stručna produkcija Fakulteta treba biti vidljivija. Zalagat će se za to da se ojača uloga FFpress-a, da se pojača vidljivost stručnog rada nastavnika, da se intenziviraju medijski nastupi i da se na središnjoj web stranici promovira znanstveno-istraživački i stručni rad. Kad je riječ o međunarodnoj suradnji smatra da je treba usmjeravati prema duljim i čvršćim partnerstvima, s manjim brojem sveučilišta i srodnih fakulteta i kroz ta partnerstva ostvarivati strateške ciljeve Fakulteta. Kao dugogodišnji dobar primjer međunarodne suradnje navodi Zagrebačku slavističku školu i mišljenja je da treba pružati snažnu potporu organizaciji i drugih međunarodnih škola, konferencija i kolokvija. Nadalje, smatra da postoji problem s dolaznom međunarodnom mobilnošću studenata zato što nema dovoljno kolegija na stranim jezicima, posebno engleskom. Jedan direktan problem koji iz toga proizlazi, a koji ne služi na čast to je da veća i uglednija sveučilišta ne žele obnoviti ugovore jer nije ostvaren reciprocitet. Stoga je potrebno raditi nove kolegije na stranim jezicima. Smatra da treba razviti barem jedan široko postavljen interdisciplinarni program na engleskom jeziku koji bi onda mogao privući razne studente i njihove dolaznosti na Fakultet. Uz tu dolaznost vezana je uloga Croaticuma koji dobro funkcionira. Nadalje, predlaže pokretanje programa ili aktivnosti koji bi resurse Fakulteta povezali sa zajednicom. Neki su već pokrenuti, a sad su u natječajima i programi društveno korisnog učenja gdje se studente može povezati s nekim institucijama i kroz njihov rad omogućiti korist zajednici s jedne strane, a s druge strane omogućiti studentima da stječu još za vrijeme studija stručne kompetencije koje će ih onda osnažiti kad se vrate u svoju zajednicu odnosno kad diplomiraju. Također kapaciteti ovog fakulteta omogućuju da se on pretvori u

29

jedan kulturni i edukacijski centar. Buduća uprava radit će na razvijanju različitih sadržaja koji će ojačati prisutnost Fakulteta u akademskoj zajednici. U tom smislu treba poraditi na web stranicama, treba ujednačiti web stranice koje trebaju imati i englesku verziju. Također, ako dobije povjerenje Vijeća napomenula je da će otvoriti kanale komunikacije na fakultetu jer sigurno neće imati vremena da ih cenzurira. Zaključno navodi da su izneseno samo osnovne ideje o trogodišnjem razdoblju, nije navela neke rutinske poslove jer za to nema ovdje niti vremena niti potrebe. Naglasila je da ovaj fakultet ima brojne prednosti, ali je činjenica da dolazi vrijeme ograničenih materijalnih i financijskih resursa, kadrovski problemi i naravno usuglašavanje ideja kako će Fakultet ostvariti svoje strateške ciljeve. Smatra da se na sve te probleme može gledati i kao na izazov, odnosno priliku da Fakultet pokaže svoje kapacitete, a to su kapaciteti središnje nacionalne obrazovne i znanstvene institucije u području humanističkih i društvenih znanosti. Dužnost je dekanice i uprave da omoguće uvjete u kojima će Vijeće i svi djelatnici uz nada se jedan osjećaj zajedništva raditi na razvoju ovog fakulteta u duhu akademskih vrijednosti.

Fakultetsko vijeće pljeskom je pozdravilo izlaganje programa.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Franić pozdravila je članove Vijeća i zahvalila unaprijed na pozornosti. Ukratko će obrazložiti glavne smjernice iz programa rada koje su već članovi mogli pročitati i prosuditi o njima na neki način, no ističući najvažnije crte iz programa pobliže će objasniti sve što je možda ostalo nedorečeno. Najprije zahvaljuje Odsjeku za romanistiku i pročelnici dr. sc. Lanović što su dali potporu njenoj kandidaturi. Osvrnula se na razdoblje kad je imala najviše prilike konkretno raditi i s mnogima od članova Vijeća, a to je postupak reakreditacije Filozofskog fakulteta kad je u užem timu koji je radio na tom postupku vladala krilatica da je Filozofski fakultet vrhunski i svjetski. Tada su sami bili nesigurni je li to doista tako no naglasila je da i danas vjeruje da je to doista tako i zahvalila svima koji su sudjelovali u tom postupku i koji su dali svoj obol, konkretan doprinos. Također je zahvalila i svima ostalima koji jesu bilo kao nastavnici, bilo kao studenti makar i malim doprinosom, nekakvom analizom ili stavom, ili čak i glasovanjem učinili to da se dobilo od mini samoanaliza velike analize kojima se utvrdilo gdje Fakultet doista jest i što mu sve predstoji napraviti. Istaknula je da je to bio najveći profesionalni izazov s kojim se suočila, puno u tome naučila. Zahvaljujući svima, i nastavnicima, kolegama, službama, djelatnicima, pa i studentima i vanjskim suradnicima, taj postupak je doveden do kraja i to je bilo jedno veliko pospremanje i svima je poslužilo za izvlačenje nekakvih i pouka, ali i velike koristi jer se doista moglo utvrditi od razine odsjeka, katedara pa do nekih viših razina gdje se Fakultet nalazi i što mu sve predstoji. Upravljanje ovim fakultetom ne shvaća olako i mišljenja je da je to vrlo težak zadatak. Četiri godine prodekanskog iskustva poučile su je tomu da je to jedan kompleksan zadatak, velika organizacija, velik sustav, a Fakultet doista jest velik i vrhunski i svjetski zato što su vrhunski njegovi pojedinci. Drži da bi to trebalo tako ostati no da bi tim velikim izvrsnim pojedincima trebalo pomoći da u toj velikoj fakultetskoj različitosti i dalje se uspijevaju istaknuti, no trebalo bi im pomoći da to još bolje i više pokažu i da se eventualno u nekakvim skupinama mogu bolje organizirati i pokazati se u punom potencijalu. U izlaganju će se osvrnuti na strateške ciljeve i istaknuti neka svoja postignuća u dosadašnjem radu. U području upravljanja Fakultetom pri osiguravanju kvalitete smatra da je potrebno donijeti odgovarajuće opće akte za koje je utvrđeno u proteklom razdoblju da ih nema ili da bi ih trebalo razraditi sukladno pozitivnim propisima koji to nalažu. Potrebno je unaprijediti sustav osiguravanja kvalitete vodeći se smjernicama prije svega European……2015. (European Higher Education Area ili The Standards and guidelines for quality assurance in the European Higher Education Area), usvojiti strateške dokumente, prije svega strategiju razvoja Fakulteta koja je već gotova i plan istraživanja kojeg još nema jer u

30

protivnom prijeti gubitak dopusnice za znanstvenu djelatnost. Nadalje, u području studijskih programa bi trebalo osluškujući zahtjeve samih odsjeka, redefinirati ulogu i sadržaj razredbenog postupka vodeći računa o pojedinim postignućima učenika, maturanata na državnim natjecanjima, ali i u smislu redefiniranja samog prijemnog ispita pa bi to bio svakako jedan od važnijih ciljeva. Nadalje, pod reformirati studijske programe prije svega misli na integrirano izvođenje preddiplomskih i diplomskih studija, potom unaprijediti kvalitetu nastave u cjelini. Zatim međunarodno akreditirati pojedine studije čime bi se pridonijelo njihovoj prepoznatljivosti, dakle vidljivosti i konkurentnosti. U programu je navela prevoditeljske studije o čemu već postoji jedna ideja. Nadalje, potrebno je utvrditi unutarnje procedure izmjena i dopuna programa o čemu se isto napravilo prve korake, a to je da se interno putem Povjerenstva za osiguravanje kvalitete jasno znade i verificiraju promjene i izmjene programa i njihov broj, njihova kvaliteta, njihova potreba. U pogledu ciljeva koji se odnose na studente prije svega bi poradila na tome da se unaprijedi postupak priznavanja izvannastavnih aktivnosti jer do sada se tome sustavno nije prilazilo i studenti nisu uvijek bivali nagrađeni za sva postignuća koja su se događala u ljetnim školama i drugdje. Postoje razne procedure o tome na Sveučilištu i založila bi se za to da se one unaprijede ovdje na fakultetu i da se uopće inauguriraju ili ne. Nadalje, unaprijedila bi objektivnost vrednovanja studentskih postignuća. To je jedna od preporuka reakreditacijskog stručnog povjerenstva. Odsjek za anglistiku ima jako dobar primjer i po tom bi se modelu ondje gdje je to primjenjivo, moglo implementirati ondje gdje bi i studentima dalo dodanu vrijednost. Nadalje, o aktivnostima na otvaranju studentskog restorana ne treba puno govoriti ako će to unaprijediti, a sigurno hoće, kvalitetu studentskog života na Fakultetu. Bilo bi dobro nastaviti na tragu onoga što je već učinjeno i tražiti najpovoljnije rješenje za Fakultet, da dobije studentsku prehranu po povoljnim uvjetima, i za studente i za Fakultet. Što se tiče studentskih projekata već je pristojan broj studenata upućen, ali još po nekim odsjecima jednostavno ne postoji takva tradicija upućivanja, predlaganja takvih projekata, pa bi to malo više popularizirala. Povratne informacije o studentskim zahtjevima već se na neki način zapravo događaju po traženjima odsjeka i studenata, podržavaju se izborni kolegiji i gdje god se na Povjerenstvu za kvalitetu osjeti da bi dobili studentski zahtjev u velikoj većini slučajeva se tome udovolji. Nadalje, trebalo bi više poticati prijave za natječaj za dodjelu Rektorove nagrade jer to jest jedna dodana vrijednost i Fakultetu. Uvijek je to bilo nekakvo mjerilo i znak kvalitete samoga fakulteta. Nadalje, važan je snažniji kontakt s bivšim studentima, a to je i preporuka stručnog reakreditacijskog povjerenstva. Na tome valja poraditi jer Fakultet ima jako puno svojih bivših studenata koji su na važnim pozicijama i položajima i utjecajni su. Kod pisanja samoanalize utvrđeno je da Fakultet ima 28 ili 29 akademika i pitanje je može li se još neka sastavnica ili uopće fakultet i sveučilište u državi time pohvaliti. Sve su to ili profesori Fakulteta, ali i sami pročelnici odsjeka znaju koliko vrijednih i važnih bivših studenata imaju u svojim područjima. Što se tiče nastavnika, potrebno je više uključivanja nastavnika u programe mobilnosti. Po svakom natječaju dobije se od pet do osam kandidata, a to je malo. Fakultet i nastavnici mogu više baš zato da se Fakultet učini prepoznatljivim. Za one mlađe nastavnike koji bi iskazali potrebu izobrazbe za pedagoške kompetencije, a takav je interes postojao, postoji Centar za obrazovanje nastavnika. Nadalje, znanstveno-istraživačka djelatnost je samo srce ovoga fakulteta i tu postoji veliki potencijal. Potrebno je ustrojiti ured za znanost i projekte, zatim napraviti jednu sveobuhvatnu analizu znanstvenih rezultata, postignutih rezultata. Takvo što je rađeno prilikom izrade samoanalize kad se po razinama odsjeka i nije pokazala neka ujednačena produkcija. Neki odsjeci su izrazito produktivni, publiciraju puno više nego neki drugi pa bi se tom analizom došlo do uvida u to može li se negdje bolje. Nadalje, važno je omogućiti uključivanje Fakulteta u međunarodne istraživačke infrastrukture temeljem nacionalnog programa o poticanju uključivanja u

31

infrastrukture, u sve ono što je digitalno i što digitalizira bilo izvore, bilo baštinu gdje ovaj fakultet ima što reći. Neki od nastavnika su već prilično upućeni u takva kretanja međutim čini se da to nije dovoljno i da potencijal postoji da to bude puno, puno znatnije i više. Što se tiče mobilnosti i međunarodne suradnje, valjalo bi potaknuti i nastavnike i studente da se više uključe, no treba temeljem uvida u iskustava studenata na fakultetu odrediti jasnije pravila priznavanja razdoblja provedenog na mobilnosti jer se vrlo često događa zaostajanje u studiju i nepriznavanje postignuća studenata na međunarodnom sveučilištu. Studenti su se na to jako žalili i stekla je dojam da oni zato izbjegavaju prijaviti se na programe mobilnosti. Nadalje, velik je broj sklopljenih ugovora na međunarodnoj suradnji i tu je Fakultet pohvaljen u reakreditaciji, međutim u preporukama povjerenstva rečeno je da to nije sustavno praćeno i da nije strateški orijentirano. I na Sveučilištu postoje već neke tendencije da se strateški pojedina suradnja usmjeri ako je ona dobra, kvalitetna, iscrpljena u dovoljnoj mjeri i smatra se kvalitetnijom i poželjnom, a ako su neki ugovori sklopljeni a zapravo nema suradnje, onda je pitanje treba li ih i dalje zadržavati. Što se tiče resursa, važno je zadržati financijsku stabilnost i urediti i suvremeni fonolaboratorij za sve studije jezika i književnosti. Postojeći fonolaboratorij nije posve prikladan iako neki odsjeci i dalje izražavaju želju da takav ostane opremljen međutim mišljenja je da treba to jasnije definirati i opremiti bolje. U zaključku je dr. sc. Franić rekla da ako za studente vrijedi pravilo da je Filozofski način života onda je za nju u proteklome razdoblju Filozofski fakultet doista bio fakultet od jutra do mraka, kako jučer tako i danas, a članovi ovoga Vijeća odlučit će hoće li moći reći da je čelništvo Filozofskog fakulteta njeno sutra. Naglasila je da budući da ni dosad nije štedjela snage ni energije ni ponajmanje vremena, za taj je izazov spremna. Posvetiti se i dalje boljitku Fakultetu provodeći zacrtane ciljeve, pozvati sve da svi rade ustrajno i uporno ne štedeći snage za to zajedničko sutra. Vidi Filozofski fakultet koji čuva svoju tradiciju, koji se njome nadahnjuje, kao mjesto na kojem se nastavnici i studenti osjećaju poštovanima i cijenjenima i kao ustanovu na koju student voli dolaziti i kojoj se uvijek vraća. Zahvalila je na pozornosti.

Fakultetsko vijeće pljeskom je pozdravilo izlaganje programa.

Nakon predstavljanja programa otvorena je rasprava. O. d. dekana zamolio je one koji žele sudjelovati u raspravi da kažu kome upućuju pitanje i da napomenu ako je pitanje upućeno svima da kandidatkinje znaju kome se upućuje.

Dr. sc. M. Tadinac zahvalila je kandidatkinjama na izloženim programima i komentirala da je program ipak u osnovi popis lijepih želja i zaključila da koliko će se tih želja ostvariti ovisi o tome koji će ljudi na tome raditi. Zamolila je kandidatkinje da predstave svoje buduće prodekanske ekipe.

Dr. sc. M. Polić Bobić odgovorila je da je još uvijek u razgovorima pa ne može reći imena budućih prodekana i napomenula da smatra da program ne može iznijeti samo pet ljudi nego cijeli Fakultet.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić odgovorila je da će Vijeću predložiti na potvrdu sljedeće prodekane: Za prodekanicu za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje doc. dr.s c. Zrinku Božić Blanuša, za prodekanicu za nastavu i studente doc. dr. sc. Tanju Bukovčan, za prodekana za znanost i međunarodnu suradnju doc. dr. sc. Dragana Bagića, za prodekana za poslovanje doc. dr. sc. Mateusza-Milana Stanojevića i za prodekana za organizaciju i razvoj prof. dr. sc. Deana Dudu.

32

Dr. sc. I. Franić odgovorila je da program doista jest samo plan, popis želja i istaknula da aktivnosti i ciljevi u njenom programu proizlaze iz četverogodišnjeg iskustva i da je nastojala to postaviti realno i održivo. Također je u razgovorima s mogućim prodekanima pa bi se suzdržala od izgovaranja bilo kojih imena, ali načelno s kim god uspije postići dogovor i energiju, spremnost, volju da se stvari promijene, vrlo rado će ga ako dobije povjerenje izabrati u svoj tim.

Dr. sc. V. Mateljan osvrnuo se na to što je dr. sc. Polić Bobić kao ogledni primjer sveučilišta dala zadarsko sveučilište i postavio pitanje s obzirom da se to sveučilište sastoji od odjela misli li da je to dobra organizacija sveučilišta.

Dr. sc. M. Polić Bobić odgovorila je da je zadarsko sveučilište spomenula u smislu izbora u zvanje jer tamo u više zvanje imaju pravo birati oni koji su u istom ili višem zvanju što je smatra dobra akademska praksa. Istaknula je da nije mislila ništa o odjelima i da je to jasno jer je više puta rekla da su odsjeci način organiziranja Filozofskog fakulteta i ono što takvi i jedino takvi mogu i ostati. Jedino smatra da bi se transodsječki kapaciteti nastavnika i znanstvenika mogli iskoristiti učinkovitije za boljitak nastave i eventualno stvaranje novih profila koje će Fakultet obrazovati u skladu s onim što se pokaže kao potreba. Zaključila je da neće komentirati aludiranje na odjele jer smatra da je očito da o tome nije govorila. Nadalje, naglasila je da čvrsto stoji kod toga da ako netko ima neko zvanje onda ga je postigao na temelju nečega i on je time kvalificiran da bude član povjerenstva, izvjestitelj, ili onoga tijela ili dijela onoga tijela koje smije glasovati za novoga koji će doći u taj viši rang. Osvrnula se na glasovanje o produljenju radnog odnosa redovitim profesorima u trajnom zvanju gdje zapravo glasuju svi i postavila pitanje jesu li svi kvalificirani za tako nešto. Mišljenja je da je dobra akademska praksa da nisu i da je to nešto što je zapravo normalno. S druge strane studenti i kolege u suradničkim zvanjima i kolege u nastavnim zvanjima itd. imaju sasvim lijep broj mogućnosti gdje za svoju grupaciju mogu relevantno glasovati.

Dr. sc. V. Mateljan rekao je da nije zadovoljan odgovorom i napomenuo da odjele nije spomenuo slučajno.

Dr. sc. A. Munk postavila je pitanje dr. sc. M. Polić Bobić i dr. sc. I. Franić jer je u njihovim programima spomenuto nešto što je bitno za zapošljivost studenata. S jedne strane dr. sc. Franić govorila je o lošoj prolaznosti. Činjenica je da je završnost jedan od bitnijih problema uopće u Hrvatskoj na razini da EU govori o tome da 41% studenata ne završava studij u Hrvatskoj. Pretpostavlja da nije poznato kako je na Filozofskom fakultetom, ali to je vrlo bitno jer tko ne završi fakultet neće se zaposliti. Što se tiče integracije Sveučilišta, o tome se govori od početka ove države, to je jedan od faktora zašto zaostaje u znanosti i to je jedan od faktora zašto je loša zapošljivost studenata. U programima dr. sc. Franić i dr. sc. Polić Bobić detektirala je nešto što se direktno odnosi na zapošljivost studenata i zamolila je da to komentiraju i elaboriraju.

Dr. sc. I. Franić zahvalila je na pitanju i naglasila da je i u programu istaknula pitanja prolaznosti i analize prolaznosti te potom pri kraju studija završnosti studija i analize završnosti. Fakultet je te analize bio dužan izraditi i podastrijeti stručnom povjerenstvu i to je bilo napravljeno ad hoc kad je to traženo. Međutim, u programu je navela da bi se zalagala za to da se takve analize rade periodično, kontinuirano, svake godine drugim riječima zato što se primjećuje da je tu nekoliko otegotnih faktora. Prije svega mogućnost da se promijene studijske grupe nakon prve i druge pa čak i treće godine. Na to se posebno osvrnula u analizi stanja gdje se to pokazalo odgovornim faktorom jer studenti onda stječu ponovno prava

33

počevši od one grupe koja je promijenjena. Dakle, ako student na trećoj godini promijeni studijsku grupu, tada ima puta dva pravo studiranja. To su tri godine plus još šest i time se ne čini uslugu studentima. U programu je navela da se ta mogućnost ostavi samo nakon prve godine gdje su i najčešće promjene grupa. Mogućnost promjene grupe je tradicija fakulteta i na tome bi ustrajala, međutim, već s druge strane Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti kod prelaska s dvopredmetnog na jednopredmetni ove godine nije dopustio da se to učini na trećoj godini jer je preveliki broj razlikovnih bodova, kolegija. Dakle, postoji i tendencija odsjeka da to skraćuju. Stoga je nastojala u programu potpuno objektivno formulirati ovaj cilj da se to svede na prvu godinu. Što se tiče završnosti, završnost na diplomskim studijima je isto jednako duga, toliko dugotrajna jer su pravila za završnosti takva da student na dvopredmetnim studijima mora završiti najčešće diplomskom radnjom, nešto manje često dodatnim diplomskim ispitima i ako su to dvije radnje onda to redovito ide izvan nominalnog trajanja studija. Izvan nominalnog trajanja studija studenti i dalje imaju sva prava, ne moraju plaćati, Fakultet u tome oduvijek izlazi u susret, ali temeljni problem se pojavljuje u činjenici da mora pisati dva rada, da to dugo traje, da su to radovi vrlo često na dvopredmetnim studijima gdje se radnja izrađuje na stranim jezicima, jezicima studija, i da to dovodi do mnogih problema oko te i takve završnosti. Baš zato ako bi se analize provele i ako bi se neka pravila pokušala utvrditi, taj bi završetak studija mogao biti puno uspješniji i vrijeme bi bilo optimalno iskorišteno za taj završetak. Nadalje, napomenula je da se zalagala za otvaranje i osnivanje Centra za karijere studenata. Taj bi centar mogao imati veliku ulogu u pripremi završenih, diplomiranih studenata za takozvani izlazak na tržište rada. On bi ih opremio svime onime što možda studijski programi ne nude ili čak ni ne trebaju nuditi. Dakle, vještine koje se mogu postići u kraćem vremenu, radionice itd. Taj centar se čini važnim elementom i sjedištem onoga što bi studente moglo uvesti na to tržište potpuno opremljene da se mogu što prije zaposliti i raditi.

Dr. sc. M. Polić Bobić istaknula je da je svjesna da je završnost veliki problem i da bi analiza izlaznosti bila potrebna najprije u funkciji toga kako zapravo bolje osmisliti završnu godinu jer ona je sasvim sigurno različito opterećena. Studenti su različito opterećeni i zapravo bi se moglo napraviti puno kad bi se pogledalo jedan dobar prosjek ili jednu dobru praksu na Fakultetu koja je u korelaciji s nekom boljom izlaznošću. Što se tiče integracije, to je jedna zaista stara tema i to zapravo priječi pravu interdisciplinarnost i multidisciplinarnost i to je zapravo jedan veliki manjak Sveučilišta u Zagrebu.

Dr. sc. I. Peša Matracki postavila je pitanje dr. sc. V. Vlahović-Štetić koja je u programu izrazila ideju da bi se dio sredstava od školarina trebao vratiti studentima. S obzirom na to da neki odsjeci loše stoje financijski i da primjerice ona sama plaća kopiranje, kotizacije, kongrese, postavlja pitanje kako to misli izvesti i je li to zapravo samo populistički čin dodvoravanja studentima.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić odgovorila je da je činjenica da se dio sredstava dobiva od Ministarstva, ali dio se dobiva i od studenata. U programu je istaknula da se ta sredstva troše na poboljšanje nastave odnosno poboljšanje studiranja, a smatra da su dva traga kojima se to treba ostvariti. Jedno je ulaganje u nastavnike pa na taj način poboljšati studiranje, a drugo je da se dio tih sredstava vrati onim studentima kojima je to najpotrebnije jer činjenica je da ima studenata koji vrlo teško žive i rade da bi mogli studirati. Postoje stipendije Sveučilišta i ne vidi razloga zašto Filozofski fakultet ne bi stao iza svojih studenata i uložio dio sredstava u to da oni mogu efikasnije studirati. Pritom to naravno znači da oni dobivanje tih sredstava moraju opravdati. Na konstataciju dr. sc. Peša Matracki da sredstava za to nema dr. sc. Vlahović-Štetić rekla je da svaki odsjek dobiva

34

sredstva koje dodjeljuje uprava i ne vidi razloga da se ta sredstva ne reinvestiraju. Istaknula je da to nisu velike sume i mišljenja je da je to jedna dobra gesta ove institucije.

Dr. sc. I. Peša Matracki postavila je sljedeće pitanje također dr. sc. V. Vlahović-Štetić. Naime, dr. sc. Vlahović-Štetić u programu pita imaju li različite diplome pokriće u bitno različitom obrazovanju te je li ta specijaliziranost diplomskih studija za studente Filozofskog fakulteta prednost ili je nedostatak. Pitanje je ima li nekakav odgovor na to pitanje ili je to ipak nešto što će saznati tijekom mandata ako bude izabrana.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić odgovorila je da činjenica jest da su diplome koje Filozofski fakultet izdaje na neki način različite i koliko se neki studijski smjerovi razlikuju za jedan, dva kolegija. Pitanje je zašto je to tako učinjeno i smatra da odsjeci trebaju vidjeti postoji li razlog za to. Smatra da moraju postojati evidentne razlike u kolegijima i da mora biti vidljivo da su to zasebni programi koji se ne prekrivaju 80%. Ako su to zasebni programi onda stvarno otvara i potrebu da to budu i posebni studijski smjerovi.

Dr. sc. I. Peša Matracki upitala je može li dati neki konkretan primjer dva programa koji se za 80% preklapaju.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić odgovorila je da u ovom trenutku nema konkretan primjer i da to trebaju razmotriti nastavnici kad dođe do reakreditacije programa.

Dr. sc. I. Peša Matracki postavila je pitanje svim kandidatkinjama vezano za vraćanje profesionalnog dostojanstva nastavnika odnosno profesora. Naime, smatra da je profesionalno dostojanstvo narušeno zbog dodvoravanja studentima i postavlja pitanje kako misle riješiti baš taj populizam prema studentima koji zapravo odlučuju i koji su zapravo odlučujući faktor u svemu. Smatra da studenti odlučuju, njihovi glasovi su presuđujući i time je uprava i svi su prisiljeni im se apsolutno dodvoravati i to stvara nevjerojatno ponižavajuću situaciju za profesore. Konkretno pitanje je u čemu i hoće li u Statutu biti promijenjeno i točno određeno za što studenti mogu glasovati. Navela je primjer izbora u zvanja te istaknula da nigdje na drugim fakultetima ne postoji da izbor u zvanja određuju studenti. Na Pravnom fakultetu niti u izboru dekana ne sudjeluju. Zanima je kako vratiti profesionalno dostojanstvo da se studenti ne smiju, ne deru, ne urliču, ne plješću kada neki profesor govori.

Dr. sc. M. Polić Bobić istaknula je da je ona zapravo već odgovorila na to pitanje i naglasila da je isto za to i tako je naglasila u svom programu, da zapravo netko tko je u nižem zvanju nije kvalificiran da bira onoga tko je u višem zvanju nego to mogu raditi oni koji su u tom zvanju ili višem.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić odgovorila je da ona to vidi razdvojeno. S jedne strane dostojanstvo nastavnika je nešto što si nastavnik gradi kroz svoj znanstveni i nastavni rad i kroz svoj odnos sa studentima koji nije odnos da su svi prijatelji, ali su svi suradnici na jednom zajedničkom poslu. Nadalje, mišljenja je da treba pledirati da se poštuje osobno dostojanstvo i nastavnika i studenata u svim mogućim situacijama, bilo nastavnim, bilo na Vijeću. Druga stvar koja nije zapravo dostojanstvo nastavnika nego su upravljačke strukture, a to su Statut Sveučilišta, statuti različitih fakulteta. Zakon propisuje kakva je zastupljenost studenata u Vijeću. Mišljenja je da kad dođe vrijeme za novi statut da se treba raspravljati o mnogim stvarima, ali mišljenja je da studenti imaju pravo glasa kad je riječ o

35

izboru nastavnika u zvanje jer nije riječ samo o tome kakav je netko znanstvenik nego je riječ i o tome kakav je nastavnik.

Dr. sc. I. Franić naglasila je da se u većini slaže s dr. sc. Vlahović-Štetić i podcrtala i dodala da akademiju shvaća kao zajedništvo nastavnika i studenata i da su u ovom suradničkom odnosno partnerskom odnosu svi upućeni na zajednički cilj o čemu je i u predstavljanju programa govorila. Naravno poštujući sve pozitivne propise o udjelu studenata u donošenju odluka, prije svega ZZDVO, Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, Statuta Sveučilišta. Kako god se ta ljestvica spušta prema fakultetu, zalaže se za to da se apsolutno poštuju pozitivni propisi i onaj omjer odnosno udio koji studenti po tome imaju.

Dr. sc. I. Peša Matracki postavila joj je pitanje kako tumači da studenti ne mogu sudjelovati na svim fakultetima u svim izborima i u svim točkama.

Dr. sc. I. Franić odgovorila je da je o tome svaka sastavnica na Sveučilištu ovlaštena u svojem statutu to odrediti. Podsjetila je da je govorila o potrebi donošenja općih akata i ako ovo vijeće prilikom donošenja općih akata bude išlo ususret studentima i njihovoj participaciji sukladno pozitivnim propisima, uvijek će biti za to, počevši od toga da su nastavnici i studenti partneri u tom odnosu.

Dr. sc. N. Ivić osvrnuo se na tvrdnju dr. sc. M. Polić Bobić da je dobra akademska praksa da se glasa po rangovima. Istaknuo je da postoje iskustva u kojima fakulteti rade drugačije i nema nikakve dokazane korelacije između kvalitete fakulteta i znanstvenoga rada i glasanja po rangovima. Prema tome, dovodi u pitanje seriju pridjeva „najbolji način koristiti najbolje potencijale, dobra akademska praksa“ koji su zapravo smatra prilično prazne riječi. Čak i primjer zadarskog sveučilišta zapravo govori protiv jer zadarsko sveučilište nije tako dobro. Nadalje, postavio je pitanje vezano za osnivanje povjerenstva analognom senatu ljubljanskog sveučilišta čije bi ingerencije bile u predlaganju tema znanstvenog istraživanja. Pitanje dr. sc. Polić Bobić je nije li to predlaganje tema u općenitom neskladu s nečim što je pitanje sveučilišta, a to je sloboda znanstvenoga istraživanja.

Dr. sc. M. Polić Bobić zamolila ga je za podatke na koje se oslanja kad kaže da je nešto ovako ili onako.

Dr. sc. N. Ivić na to je odgovorio da je rekao da izjednačiti dobru akademsku praksu s glasanjem po rangu nije dokazano jer neki univerziteti i sveučilišta rade drugačije i uspješni su. S obzirom na to postavlja pitanje po kojim pokazateljima je uspješnost univerziteta ili fakulteta ili neke takve institucije direktno povezana s glasanjem po rangovima.

Dr. sc. M. Polić Bobić odgovorila je da je sve dobro dok ne dođe do ovakvih situacija kakva je trenutno na Fakultetu, a to se na današnjoj sjednici vidjelo. Međutim, ima različitih fakulteta koji imaju različitu praksu. Nešto se može smatrati dobrom praksom, nešto se može smatrati manje dobrom praksom. Njeno mišljenje je da je dobra praksa ona praksa upravo gdje se primjenjuje model koji je spomenula i za koji bi se zalagala kada bi bila izabrana za dekanicu. To je primjer ljubljanskog senata odnosno senata kao modela. Razmišljajući o tome gdje Fakultet ima neki jaki potencijal, veliko iskustvo u svemu, u nastavi, u gledanju kako rade drugi, u znanstvenom istraživanju itd., došla je do spoznaje da je dobro nekako organizirati takvo jedno društvo u okviru fakulteta koje bi onda moglo imati neke ingerencije koje bi bile unijete u statut. Kao primjer kako bi Fakultet mogao biti bolji

36

podsjetila je na prijavljivanje za projekte MZOŠ-a 2006. Tada je prioritet za istraživanje bio hrvatski identitet i tada je bilo jako puno malih projekata s ovoga fakulteta. Bilo bi zgodno pogledati koliko je tih projekata urodilo nekim rezultatom, a koliko bi bilo korisnije da se eventualno na Fakultetu naprosto jednom inicijativom organiziralo za to i za mnoge druge stvari. Smatra da je potrebno jedno tijelo koje bi moglo pomoći da se prepozna i objedini i možda bolje radi ono što je sada parcelirano, što možda nije u dobroj mjeri prepoznato kao jedna jača mogućnost od one koja je iskazana do sada. Isto tako, takvo jedno tijelo moglo bi stalno razmišljati i raspravljati o programima i takvo bi tijelo moglo temeljem svoga iskustva davati i savjete o programima.

Dr. sc. G. Varošanec-Škarić postavila je pitanje dr. sc. V. Vlahović-Štetić vezano za to što je rekla da će se zalagati za napuštanje prakse da se sredstva koja se dodjeljuju na Sveučilištu dodjeljuju za vrlo kratak rok. Postavila je pitanje kakva je njena ideja kako će se Fakultet boriti za to da se može dugoročno početi živjeti i planirati život na fakultetima i u odnosu na novake, doktorande i postdoktorande. Drugo pitanje vezano je uz razredbeni postupak. Budući da i dr. sc. Vlahović-Štetić donekle smatra da razredbeni postupak možda treba revidirati, uputila joj je pitanje zna li koliko košta ovakav sustav razredbenoga postupka, kad će se napokon početi uvažavati rezultati matura i kakvo je njeno mišljenje kako bi to trebalo biti. Isto pitanje upućuje i dr. sc. Franić. Dr. sc. Polić Bobić uputila je pitanje vezano za doktorske studije, što misli na koji način bi trebalo promijeniti i ne bi li doktorski studiji trebali imati kontinuitet te i ima li plan kako bi se to riješilo.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić odgovorila je da kad je riječ o Sveučilištu, da su svi svjesni da se događa da se govori da se troše sredstva prije nego li se uopće zna jesu li sredstva dobivena i to je jedna apsolutno suluda situacija. Smatra da se treba poduzeti korake na Sveučilištu, ljudi s Fakulteta se trebaju u sveučilišnim strukturama zalagati da se to promijeni. Naglasila je da je mišljenja da je to praksa koja ne odgovara niti drugim institucijama i da Fakultet neće biti usamljen u politici da se konačno napravi projekte ili da se osmisli zajedno kako financirati znanstvenu djelatnost na Sveučilištu od projekata koji se dobivaju iz Ministarstva, a mijenjani su za višegodišnje financiranje. Što se tiče pitanja kako osmisliti, mišljenja je da je dobro da su to sredstva koja može dobiti puno ljudi i da su to projekti od tri godine, a ne da je projekt počeo u devetom mjesecu, a završio u dvanaestom. To bi se trebalo postići zalaganjem na Sveučilištu, lobiranjem kod drugih koji su uključeni u Sveučilište da se pokuša napraviti nešto zajednički. Nadalje, vezano za razredbeni ispit, ISVU uredu su dostupni podaci i oni su voljni napraviti razna analize. Podaci kakva je uspješnost vezana uz razredbeni ispit se mogu napraviti. Pri tome takve rezultate treba napraviti pojedinačno po odsjecima jer moguće je da ovaj prijemni ispit djeluje na jedan način na jednom odsjeku, a na drugi način na nekom drugom odsjeku. Kad odsjeci budu imali podatke o tome kakva je fuzija tog ispita, je li on uopće ili nije ili koliko je u korelaciji s uspješnosti na studiju, onda odsjek može te podatke razmotriti i doći ovdje na raspravu na vijeću i to na jednom izvanrednom vijeću gdje bi se raspravljalo hoće li Fakultet mijenjati taj prijemni ispit, da li on zadovoljava odsjeke i ima li on neke možda dodatne aspekte koje treba ispitati jer svi jako govore o motivaciji studenata.

Dr. sc. I. Franić odgovorila je na pitanje vezano za financiranje. Istaknula je da je njeno iskustvo 2012/2013. i 2013/2014. kada je bio prvi programski ugovor vrlo pozitivno iskustvo iz onoga što se prema posebnim ciljevima povlačilo za nastavnu djelatnost. Mnogi odsjeci su se prijavljivali na takve aktivnosti i bilo je vrlo različitih radionica, studentskih mentorstava, aktivnosti samih studenata, kupnje različite nastavne opreme, izdavanje udžbenika. To su bila namjenska sredstva za nastavne potrebe i odsjeci su jako pozitivno na

37

to reagirali. Zalagala bi se za to da se model i dalje primjenjuje onime što Fakultet dobije u ukupnoj masi novaca, a dobije tu masu koja nije mala. Ta svota je zadnjih godinu dvije prilično izdašna, gotovo 8 ili do 10 milijuna kuna se dobije i na razini Fakulteta se to dade bolje razdijeliti i odvojiti za nastavne potrebe odsjeka jer je taj odjek bio jako dobar. Što se tiče znanosti, u tri navrata bila je predsjednica Povjerenstva za humanističke znanosti za dodjelu potpora, imenovana od Vijeća DH područja. Zalagala se za to da se od prve godine kada je humanističko područje dobilo samo 700 tisuća kuna, humanističko područje digne na gotovo više od milijun i 700 tisuća u zadnjoj tranši koja je išla prije godinu-dvije. I tada doista jest bilo vrlo teško u tim godinama se izboriti za bolji status i društvenih i humanističkih znanosti jer su se uglavnom na Sveučilištu tada preferirale tehničke, prirodne znanosti i drugi. Humanističko područje nije tada bilo prepoznato, pogotovo nije bilo prepoznato jer nije moglo ništa uvjerljivije dati od primjerice monografije, knjige ili nekog okruglog stola. Puno je bilo “relevantnije“ prijaviti nekakve reagense, baze podataka i štošta, licencije za istraživačke softvere, što su druga područja obilato koristila. U idućim godinama zahvaljujući puno boljem pozicioniranju na Sveučilištu humanistika je dobila puno, puno više i rezultati su bili prilično osjetni. Osjetilo se da se puno više radi, producira, pogotovo pisanje knjiga i različitih studija, međutim to i dalje nije dovoljno i mišljenja je da treba krenuti i postaviti plan tako da to bude na dulje razdoblje jer nešto jako puno u pola godine ili godinu ili par mjeseci koliko su najčešće rokovi se doista ne može izraditi. Što se tiče razredbenog postupka, napisala je i predložila u programu da se analiziraju podaci i da se zapravo vidi ta korelacija koliko je to dodana vrijednost, što se dobije, koga se zapravo dobije i je li to pridonosi uspjehu studiranja. Analize o redoslijedu prioriteta, odnosno o redoslijedu izbora studenata pojedinih studijskih programa su već rađene 2012/2013. pred reakreditaciju. Tad se pokazalo i tadašnji pročelnici pa i svi članovi odsjeka tada su mogli vidjeti gdje po prilici njihovi studiji pripadaju, u koji rang izbora pojedinih skupina studenata pa su primjerice tada neki filološki odsjeci izrazili velike kritike prema tome da dobivaju studente odnosno maturante strukovnih škola i tad su uočili veliki problem i shvatili da zapravo ne mogu dobro pripremiti te studente za studij. To nije ništa neobično jer se studenti PMF-a ne pripremaju primjerice dobro za matematiku pa je tamo praksa da se uvode takozvani mostni kolegiji, premosnice do onog znanja matematike koja je potrebna za početak studija. Nedavno je jedan odsjek na Fakultetu iskazao da bi rado uveo jedan pripremni kolegij da bi studenti uopće mogli krenuti sa studiranjem. To su motivi zašto je potrebna analiza razredbenog postupka, zašto je potrebno praćenje redoslijeda prioriteta i izbora studenata. Primjerice Odsjek za anglistiku bio je izrazito nezadovoljan razinom državne mature s kojom studenti dolaze jer to nije bilo dovoljno za start na studiju anglistike i zato je uveden dodatni razredbeni, a još su neki odsjeci izrazili želju da se to uvede. Međutim, naglašava da Fakultet shvaća jedinstveno u politici razredbenog postupka i vrlo je važno da se tu ostane koliko je to moguće jedinstven bez obzira na različitosti, jer ako se negdje naruši ta ravnoteža to onda više neće biti konzistentna politika razredbenog postupka koja postoji. Zaključila je da je za uvažavanje različitosti kao što je primjerice Odsjek za anglistiku tražio svoj poseban i ciljani predispit, ali ne bi bila za nekakvo potpuno narušavanje redoslijeda i dosadašnje konzistentnosti. Dan kad se održava razredbeni ispit nešto je što zapravo mobilizira cijelu ustanovu i kolektiv i cijeli Fakultet radi na istom cilju.

Dr. sc. M. Polić Bobić odgovorila je na pitanje o doktorskim studijima. Zaista misli da su doktorski studiji zapravo ono po čemu se najviše zapravo i evaluira jedna ustanova. U tome smislu založila bi se za to da se međunarodna suradnja Fakulteta razvija upravo čim jače i više kroz te studije, da se dobiva na te studije predavače koji su u određenom području zapravo međunarodno prepoznati. Zato treba isto tako studente pripremiti da mogu zaista slušati i odgovarati i pisati zadaće za takve nastavnike na engleskom jeziku. Nadalje, slaže se

38

da je teško izvesti to da doktorski studiji trebaju imati kontinuitet u postojećoj situaciji. Doktorski studij mora biti kompetitivan i mora biti zanimljiv onima izvana, a ne samo novacima na fakultetu i čim on bude zanimljiviji ljudima izvana i u smislu izvan akademske zajednice, uže ili šire, i unutar države, time će se zapravo dobiti više na ovome fakultetu. On će dobiti više na svojoj prepoznatljivosti i na snazi. Student na doktorskom studiju trebao bi biti student sa svim pravima. Fakultet mora imati izvrsne nastavnike, izvrsne studente, poboljšavati sustav itd. i zato je naravno potreban i novac. Doktorski studij bi se morao oslanjati u jako dobroj mjeri na ono znanje koje je proizvedeno na Fakultetu jer će jedino tako imati kompetitivne, a ne rutinske doktorske studije. I isto tako morao bi se oslanjati ako ima goste, bili oni predavači iz Hrvatske ili iz inozemstva, na prepoznatljivosti tih ljudi kao „proizvođača“ nekoga znanja. Isto tako na doktorskim studijima preteže više nastava nego mentorski i znanstveni istraživački rad. Velik izazov doktorskih studija je kako uopće uključiti studenta izvana u nastavu i studiranje. Primjerice vanjski student koji nije novak na Fakultetu, a na doktorskom je studiju iz književnosti nema pristup međubibliotečnoj posudbi na temelju školarine koju je uplatio. To su sitnice koje govore jako puno o onome što je mentalni sklop na Fakultetu koji se zapravo samo stavlja u pogon kad Fakultet i organizira i izvodi doktorske studije. U tom smislu se može jako puno dodati i doktorskim studijima i preko njih učiniti ustanovu znanstveno i visokoškolski prepoznatu.

Dr. sc. M. Ježić postavio je pitanje dr. sc. Vlahović-Štetić i dr. sc. Franić. Dr. sc. Vlahović-Štetić spominjući programe studija spomenula je da se oni trebaju izraditi kroz proceduru koja polazi od odsjeka, kroz Povjerenstvo za razvoj studija i naravno Vijeće na kraju odlučuje o tim programima kakvi bi se tada izradili. Povjerenstvo za razvoj studija na ovom fakultetu je radilo nekoliko godina i izradilo programe oko kojih je postignut konsenzus svih odsjeka i svih centara. Jedan od glavnih motiva je tada bio da se prvo pomogne studentima da ako 90% studenata, a to je statistika tada čak i više od toga pokazivala, koji uspješno prolaze, želi nastaviti diplomski studij nakon preddiplomskoga da se onda omogući integrirano izvođenje preddiplomskoga i diplomskoga studija. Ali integrirano izvođenje je zapravo značilo da onaj tko zadovolji sve uvjete za upis u višu godinu ne mora se više zadržavati time da mora postići diplomu pa onda polagati razredbeni ispit na diplomskom studiju. Međutim, dr. sc. Vlahović-Štetić spomenula je razredbeni ispit na diplomskome studiju. Dr. sc. M. Ježić dojma je da ako se pogledaju sveučilišta u Hrvatskoj svi studiji koji drže do sebe nastojali su postići upravo to da im se dopusti integrirano izvođenje studija. Oni koji nisu sigurni u sebe ti su dopustili da im se nametne podjela na preddiplomski i diplomski, pogotovo da se ne govori još o opcijama 3+2 i 4+1. Većina studija na Fakultetu su kombinacije studija i u tim kombinacijama studija vrlo se malo može toga obaviti u tri godine. S druge strane studenti imaju otežani prelazak na diplomski studij i uvijek postoji ona opasnost koja je prošli put čak otklonjena blokadom ovog fakulteta da Ministarstvo nametne plaćanje. Naravno, plaćanje ako je na 3+2 još je gore nego ako je studij 4+1, a najbolje je imati 0+5. Taj prijedlog koji je išao s ovog fakulteta nije prošao, niti došao čak na pravu proceduru na Sveučilištu. Dobiven je jedan dopis sa Sveučilišta da to zbog nečeg proturječi zakonima. Nakon konzultiranja s pravnicima ustanovljeno je da je taj dopis protuzakonit i Vijeće je jednoglasno, odnosno s dva-tri suzdržana, nijednim glasom protiv, usvojilo pravno mišljenje pravnika koje je Fakultet konzultirao. U onom trenu se to nije dalo ostvariti što je bila jedna vrst nasilja nad Filozofskim fakultetom sa strane Sveučilišta. Sada postoje uvjeti da se to ostvari. Postavio je pitanje dr. sc. Vlahović-Štetić hoće li se zalagati za integrirano izvođenje preddiplomskih i diplomskih studija i za onakve prijedloge koji se mogu ažurirati, kakve je tada Povjerenstvo za razvoj studija izradilo, koji su vodili računa i o tome, o nizu stvari, ali i o tome da studenti ne budu kao što su uvođenjem bolonjske reforme bili odjednom opterećeni ogromnim brojem ispita u pojedinom ispitnom roku. Broj ispita je

39

bio reguliran i moralo se ostaviti određen dio bodova po ECTS-u za izborne predmete radi poticanja interdisciplinarnosti i nekih modula koji su se predviđali. Dakle, pitanja su hoće li se zalagati za uvođenje integriranih studija, da li se u tom slučaju ukida razredbeni za diplomske studije i da li će se voditi računa o prijedlogu koji je Povjerenstvo bilo izradilo i s kojim su se zapravo složili svi odsjeci i centri svojevremeno, a ako se danas nešto i na njemu modificira, to je izvrsna osnova s koje se može poći.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić odgovorila je da je povratna informacija sa Sveučilišta bila takva kako je iznio dr. sc. Ježić. Ono što je Sveučilište tada prigovorilo je da se ne mogu davati diplome nakon treće godine jer to nije sukladno sa zakonom u smislu ili je studij integrirani ili 3+2 i da se ne može imati studij 3+2 ili 4+1, a da se daje neka izlaznost nakon prvog stupnja. Točno je da je ona s jednog odsjeka koji je jednopredmetni i vjerojatno ima druge poglede na to i spremni su ići na integrirani studij i s tim ima iskustva, ali nikako ne bi željela da svoje iskustvo te integriranosti nameće Fakultetu. Činjenica jest da se 2010. na Fakultetu tako razmišljalo i da se većina oko toga složila. Međutim, prošlo je sedam godina i na sve to treba podsjetiti i ljude po odsjecima i naravno Vijeće. Treba raspraviti misle li svi danas da je integrirani studij bolji zbog svih stvari koje je spomenuo dr. sc. Ježić, a to je zapravo skraćivanje vremena studija. Što se tiče diplomskog ispita odnosno prijemnog ispita za diplomski studij, onda ga naravno nema jer integrirani studij nema prijemni ispit. Međutim, pitanje je vide li to odsjeci danas drukčije, vide li to možda neki mali nasuprot velikim odsjecima drukčije. To pitanje ostavila bi otvorenim za raspravu, uz svu ovu dokumentaciju na kojoj su se temeljili zaključci Povjerenstva za razvoj studija.

Dr. sc. I. Franić odgovorila je da i u svom programu pisala o prijelazu koji je zapravo s godinama postao pomalo i besmislen i da postoji jedna velika praznina u prijelazu s preddiplomskoga na diplomski studij i završetak preddiplomskoga studija. Pojedini odsjeci su izrazili svoje nezadovoljstvo primjerice pisanjem završnih radova koje treba mentorirati, to je vrlo formalan završetak studija i u vremenskom tjesnacu koji je nepunih mjesec i nešto dana potrebno se upisati još na diplomski studij. Uza svu završnost na preddiplomskom studiju koja je poprilično opsežna, što uključuje ispitni rok još u rujnu, završnost i završne radove na preddiplomskom, potom prijave na diplomske studije i razredbene ondje gdje oni postoje. Potom, primjetan je broj onih studenata koji dolaze s drugih sveučilišta i žele se uključiti na diplomsku razinu. Njih treba primiti u sustav, uvesti odgovarajućim procedurama. Sve to skupa toliko organizacijski opterećuje odsjeke da je to jednostavno razdoblje kad treba duboko udahnuti od 15.9. do 1.11. i zapravo se pita koliko je to potrebno kad se ima u vidu da je odustanak onih studenata koji su upisani i koji nastavljaju na diplomskom studiju minimalan. Taj prijelaz nikako nije dovoljno smislen da bi se i dalje za njega zalagala i to je u programu vrlo otvoreno i direktno napisala, dakle zalaže se za integrirano izvođenje preddiplomskih i diplomskih studija. Tim više što je na Sveučilištu u odgovarajućim tijelima, točnije u Radnoj skupini za studijske programe vidjela primjere drugih fakulteta koji vrlo elegantno i smisleno prelaze na integrirano izvođenje. U elaboratima se dalo pritom iščitati da je to puno elegantnije, da postoji puno više prostora za ostvarenje različitih stjecanja, odnosno postizanja odgovarajućih ishoda učenja, kompetencija ako se one potegnu na pet godina. Primjer nastavničkih studija to zorno pokazuje. Ti studenti imaju prekobrojnu količinu bodova, previše bodova stečenih na Centru za obrazovanje nastavnika i ne uspijevaju u dvije godine svladati sve od tog specifičnog područja u Centru. To je još jedan od argumenata zašto bi bila i zašto bi se zalagala za nastavak rada na ažuriranju programa iz 2010. jer naravno da su same discipline pretrpjele velike promjene, napretke i da je to potrebno uvažiti u studijskom programu. Konkretan odgovor je da bi bila za takvo rješenje jer bi ono dopustilo pa i samim možda

40

prevoditeljima, gdje bi se isto tako kompetencije možda mogle puno ranije ostvariti nego stisnuti na diplomsku razinu i onda otežati završetak diplomskoga studija.

Dr. sc. M. Ježić postavio je vezano za male studijske grupe. Naime, na Fakultetu postoji veći broj malih studijskih grupa. One su male po broju nastavnika, a sada i po broju studenata koji studiraju. Neke su male zato jer se radi o studijima u razvoju. Neke od tih malih grupa bi mogle biti sutradan najveće i ključne grupe na ovom fakultetu ako on hoće biti svjetski. Međutim, ovoga trena trebaju zaštitu. Pitanje za sve tri kandidatkinje je da li će se brinuti za njihov razvoj i zaštititi ih ili će davati prednost većim odsjecima koji donose veći broj glasova na Vijeću.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić smatra da interesi ovoga fakulteta trebaju biti jedinstveni. Dakle, Fakultet, Vijeće, mora odlučiti što želi. U ovom trenutku neke male grupe su dosta u problemu oko kadrova, oko razvoja studija i treba vidjeti u kojoj su fazi. Naglasila je da je male grupe imaju svoju vrijednost, donose jedan dodatak vrijednosti fakulteta i u svakom slučaju treba o njima voditi brigu. Neke su se grupe ekipirale i mogu funkcionirati kao studij, neke su još u ovom trenutku u situaciji da ih se vrlo vjerojatno ne može ekipirati, ali ono što se može učiniti, su moduli koje te male grupe mogu nuditi. A osim toga može se učiniti to da se kroz vrijeme odredi kako razvijati te grupe koje su u ovom trenutku upitne. Nadalje, studiji koji su postavljeni, koji su studiji koji već funkcioniraju, koji su akreditirani studiji, naravno da ti studiji, koliko god bili veliki ili mali, su studiji ovog fakulteta i tu ne vidi neki posebni razlog da se uprava različito brine o velikim i o malim studijima. Zaključila je da treba brinuti i o jednim i o drugima.

Dr. sc. M. Ježić komentirao je da se neke manjine pozitivno diskriminiraju u demokratskom društvu, ali možda se može misliti i drugačije.

Dr. sc. I. Franić istaknula je da je ovo jedno od pitanja na koje se vrlo ekstenzivno odgovaralo i u samoanalizi. Mišljenja je da su mali studiji, takozvani mali jezici i kulture, malo ili nedovoljno zastupljeni jezici i kulture ili nedovoljno prepoznati u ovom okružju, strateški vrlo važni. Navela je primjer nedavno akreditiranog diplomskoga studija judaistike, potom romistike. Naime, pisana su vrlo opširna objašnjenja Sveučilištu, obrazloženja kada se tražilo kako je moguće da mali broj studenata, doslovno pet ili sedam, studira na pojedinim diplomskim studijima. Dobro se sjećaju pročelnici koji su to morali elaborirati i dokazati da je to potrebno i da zapravo vrijedi ulagati u to i da vrijedi podržati takve male grupe i mali broj studenata. Mali studiji, male filologije poseban su predmet interesa ovog fakulteta i naglasila je da će se zalagati za njih kao i dosad iz razloga što zna da postoji praksa u umjetničkom području gdje primjerice je kategorija koja je vrlo relevantna klasa. U klasi pojedinih nastavnika na akademijama studira dva do tri studenta. To nitko ne dovodi u pitanje jer je to tako. Smatra da se za humanistiku i male studijske grupe, manje zastupljene filologije ne bi trebalo postaviti pitanje malog broja studenata jer on stalno oscilira. Tu se doista znaju odvijati svakojaki događaji i mnogo toga utječe na upisanost. Međutim, to što danas nije popularno može danas-sutra biti kvaliteta fakulteta, te grupe treba zadržati i na tome inzistirati. Tu je primjer švedskoga koji isto dobro upisuje, ali to ne znači da će uvijek biti tako ili da je uvijek bilo tako. Zaključila je da je potrebno voditi brigu o tim studijima jer su to vrlo često, sa zastupljenošću od tridesetak lektorata koliko ima stranih jezika i književnosti i kulture, mala diplomatska predstavništva. Ako se uspostavljaju međudržavni odnosi, bilateralni, prvi idući korak je uspostava lektorata na ovom fakultetu. Baš iz tog razloga jer to pridonosi vidljivosti i same države i Filozofskog fakulteta i Sveučilišta to je važno podržati.

41

Dr. sc. M. Polić Bobić slaže se da je svakako vrlo važno podržavati zapravo sve studije na ovome fakultetu koji mogu održati kvalitetu koja je potrebna. Poznato je da upravo na takvim studijima vrlo često postoje vrhunski jezikoslovci i ljudi koji se bave književnošću itd. tako da i to je jedan od razloga zbog kojeg se Fakultet može na ljestvici kvalitete popeti više, a isto tako da to mora raditi zato što je činjenica da su mali jezici ovdje zastupljeni i da su zastupljeni jezici jako velikih kultura. Postoji japanologija, sinologija, indologija itd., ali to nisu oni klasični svjetski jezici i nisu oni jezici koje je Fakultet imao kad se desetljećima mislilo da su to jedini koje bi trebao imati. Tu su onda hungarologija i turkologija koje su neobično važne i zbog proučavanja povijesti. Osim što smatra da je Fakultet jedini u Hrvatskoj koji takve studije ima i koji takve studije svakako mora posebno paziti da se održe jer je to njegova vrijednost. Između ostalog to su zapravo neka vrsta malih diplomskih predstavništava čitavih kultura, a s druge strane to dovodi u korelaciju s hrvatskim. I sama je kao prorektor za međunarodnu suradnju bila uključena u razne pregovore kad su se otvarale katedre hrvatskoga po raznim sveučilištima i dan danas se sjeća i zahvalna je kolegama i tijelima i sveučilišta koja su tada imali za to smisla. U tome je Fakultet sada praktički jedini u Hrvatskoj i on bi to morao i dalje poticati.

Dr. sc. M. Tadinac postavila je pitanje vezano uz kandidaturu dr. sc. Polić Bobić. Na prošloj sjednici Vijeća izglasalo se produljenje do 70. godine za dr. sc. Polić Bobić. U obrazloženju na temelju kojeg je Vijeće glasalo stoji sljedeće: „Predloženica održava najveći dio nastave iz književnosti na studiju hispanistike, ali je i nositeljica najvećeg dijela svih kolegija koji se izvode na preddiplomskom i diplomskom studiju hispanistike te, uz to, organizatorica nastave na obnovljenom diplomskom studiju prevoditeljstva. Stalno vodi brigu o ukupnom studiju hispanistike i od akad. god. 2011/12., preuzela je predstojništvo obiju katedara na tom studiju.” Smatra da iako je dr. sc. Polić Bobić rekla da će to moći, isto tako smatra da je s nekim razlogom predviđeno da dekan radi 20% nastavnog opterećenja. I uistinu smatra da se ne može obavljati sve ovo navedeno što je primarna zadaća dr. sc. Polić Bobić i za što joj je Vijeće i produljilo radni odnos i istovremeno kvalitetno obavljati dužnost dekanice. Nadalje, podsjetila je na dobru praksu na ovom fakultetu koja oduvijek važi, a to je da odsjeci podržavaju kandidature za dekana. Ovo je prvi puta koliko joj je poznato da s istog odsjeka postoje dvije kandidatkinje. Postavila je pitanje pročelnici Odsjeka za romanistiku je li Odsjek uopće raspravljao o podršci kandidaturi dr. sc. Polić Bobić s obzirom da je podržao kandidaturu dr. sc. Franić jer se to za jedan odsjek čini malo neobičnom ulogom s obzirom da se radi o malom odsjeku, a odjedanput se ističu dvije kandidatkinje za dekanicu pa bi u tom smislu molila pojašnjenje.

Dr. sc. N. Lanović odgovorila je da Odsjek nije kandidirao nijednu kandidatkinju. Dr. sc. I. Franić izložila je Odsjeku svoju želju da se kandidira i Odsjek je to podržao na sjednici Vijeća odsjeka velikom većinom glasova. Nadalje, osobno podržava kandidaturu dr. sc. Polić Bobić iako Odsjek nije o tome imao saznanja. Dan prije nego što su objavljene kandidature saznala je da će se dr. sc. Polić Bobić kandidirati, ali Odsjek nije podržao kandidaturu i nije imao saznanja o tome no naglasila je da se čovjek može kandidirati i bez znanja odsjeka.

Dr. sc. M. Tadinac napomenula je da ne kaže da se ne može, ali podsjetila je na dobru akademsku praksu koja se stalno spominje. Zahvalila je na pojašnjenju. Nadalje, komentirala je kandidaturu dr. sc. Franić. Istaknula je da je već dosta dugo članica Vijeća, a dr. sc. Franić već je dosta dugo prodekanica i može se jako puno toga prosuditi iz njenog programa, ali smatra da puno više o kandidaturi dr. sc. Franić može razmišljati i odlučiti o njoj na osnovu onoga što zna kako i što je do sada radila. Osvrnula se na riječi dr. sc. Franić da prepoznaje

42

ljude s puno energije, željom za boljitak Fakulteta i zaključila da ih ona isto tako prepoznaje i da se na Vijeću puno puta iskazala energija koja ide za tim da Fakultet krene na bolje. Međutim, isto tako se pokazalo da u nekim situacijama kada se Vijeće u mišljenjima razlikovalo jednim dijelom i to razradilo kroz neku raspravu, u dva navrata do sada kada se dr. sc. Franić odluke Vijeća nisu svidjele, jednom je to bilo uz dekana Previšića, jednom uz v.d. Holjevca, napustila je sjednicu. Dr. sc. Tadinac smatra da je to potpuno u neskladu s onim što dr. sc. Franić proklamira i u svom programu i u onom što je danas rekla i na osnovu toga joj ne vjeruje. Vijeće je donijelo odluke demokratskim putem, većinom, a dr. sc. Franić napustila je sjednicu, a to nije preporuka za buduću dekanicu. Nadalje, dr. sc. Tadinac podsjetila je na jednu situaciju koja se dogodila na Vijeću za koju je rekla da je ne može zaboraviti i koja spada u top pet odvratnih situacija kojima je prisustvovala u životu, a to je situacija kada je dr. sc. Franić po direktivi bivšeg dekana Previšića pred svima na Vijeću čitala jedan j'accuse za svoju dugogodišnju kolegicu, prodekanicu Branku Galić. Dr. sc. Tadinac zaključila je da je to bila jedna strahovito mučna situacija u kojoj joj se dr. sc. Franić kao osoba deklarirala na jedan način za koji ne zna kako bi ga opisala.

Dr. sc. M. Ježić prekinuo ju je pitanjem jesu li to pitanja ili politički govor.

Dr. sc. M. Tadinac nastavila je da kandidat ima svoj program, ali kandidat ima i ono što je radio i što je činio pred svima na Vijeću. Naglasila je da to zapamtila jer je bilo strašno, to je bio napad na jednu kolegicu. Smatra da kandidat ne može govoriti u svom programu o tome da će profesori biti poštovani i cijenjeni ako iza sebe ima jedan takav postupak. Zaključila je da ona to imam pravo reći i imala je potrebu reći.

Dr. sc. I. Franić zahvalila je dr. sc. Tadinac na otvorenosti i rekla da će i ona nastojati biti otvorena u onom okviru u kojem dopušta ova situacija. Složila se da je doista bilo mučnih situacija, a ona se trudila raditi svoj posao, onaj tehnički od jutra do mraka što je rekla u predstavljanju. Nadalje, kad je napisala da je njen cilj poštivanje profesora i studenata to je zato što su njena vrata uvijek bila otvorena i za jedne i za druge. I to je ono što joj je važno, da su ljudi uvijek mogli ući u njen ured, s bilo kojim problemom, dok drugih prodekana u to vrijeme tada u prijašnjim mandatima nije bilo. I nastavnici s Odsjeka za psihologiju su vrlo često imali pojedinih problema i ona je vrlo spremno odgovarala na svaku inicijativu, uvažavajući činjenicu da im to treba. Primjerice kad je studentima psihologije trebalo budući da nema nastavnički smjer akreditiran dopustiti da bez plaćanja slušaju nastavu u Centru za obrazovanje nastavnika i da pri tom ne plaćaju, a opterećuju kapacitet Centra. To je ono što su djela i što je preko svojih leđa prenijela. Nadalje, studenti psihologije, troje izvrsnih pojedinaca su dolazili plačući da ne mogu završiti preddiplomski studij jer imaju neke obaveze koje nisu uspjeli dovršiti, a da im o tom ovisi godina. Svojim potpisom prešla je, i ovaj put kaže dr. sc. Vlahović-Štetić da to jest bilo protiv odluke Odsjeka, ali to je napravila u korist studenata, računajući da im je važno završiti preddiplomski studij i odmah stupiti na diplomski. Naglasila je da je ipak i na korist nastavnika i na korist studenata dovoljno napravila što je bilo vrlo osjetljivo, rizično i mogla bi možda zbog toga i odgovarati, ali nije dvojila nijednog trenutka što treba napraviti. Zaključila je da dr. sc. Tadinac ima pravo na svoj komentar, uvažava njenu kritiku i žao joj je što tako misli, ali naglasila je da je ona isto bila u nekoliko situacija doista dovedena do toga da odustane od svoga mandata baš zato što je bilo izrazito neugodno. Neugodno raditi svaki dan pod pritiskom, a pri tom morati raditi posao jer se tekući posao neće napraviti sam. Taj posao uključuje 800 nastavnika i 7000 studenata. Statistički se ukaže dnevno 50 do 70 ljudi, mailom ili fizički. Zamolila je da se ovo ne shvati kao nekakvu tužaljku jer je to tako prihvatila i tako radila. Bilo joj je bitno da Fakultet ide dalje i da stvari teku, ali priznaje da

43

je bila pod ogromnim pritiskom i nekoliko puta dovedena u situaciju da sama odustane od toga, međutim, uvijek je prevladalo nešto da Fakultet mora ići dalje i to misli i dalje.

Dr. sc. M. Tadinac napomenula je da ona nijednom rečenicom nije dovela u pitanje rad dr. sc. Franić i naglasila da zna koliko je podmetnula leđa i koliko je radila. Međutim, dovodi u pitanje njen odnos prema Vijeću i da je dr. sc. Franić kad je bila pod pritiskom rekla da je to neizdrživo i da daje ostavku sad bi joj se naklonila do poda i podržala njenu kandidaturu.

Dr. sc. I. Peša Matracki postavila je pitanje tko bi bio onda obavio taj posao na što je dr. sc. T. Bogdan odgovorio da bi ga obavljao netko drugi.

Dr. sc. I. Franić nastavila je da bi se posao obavljao i napomenula da o o dr. sc. Galić neće govoriti jer nije prisutna. Ali mora naglasiti da u trenucima kad je najveće opterećenje na dekanat, a to je od 25. kolovoza do 25. listopada, tri godine zaredom nije bilo prodekana za nastavu i ona je obavljala taj posao bez naknade, pod dnevnim opterećenjem od 900 molbi u jednom mjesecu. Zahvalila je na komentaru jer je dobila priliku da makne taj teret.

Dr. sc. M. Polić Bobić komentirala je pitanje dr. sc. M. Tadinac o podršci Odsjeka za romanistiku. Potvrdila je da sve stoji što je rekla dr. sc. Lanović. Nadalje, napomenula je da je uz sve što je obavljala bila i pročelnica Odsjeka četiri godine i sve je uspijevala. Nadalje se osvrnula na kadrovsku situaciju na hispanistici posljednjih godina. Sada Katedra za španjolski jezik ima tri mlade osobe od kojih je jedna već dobila doktorat znanosti i odgovarajuće vanjske suradnike koji imaju čak i izbor u zvanje, mogu postati naslovni docenti tako da se od jedne praznine koja je zaista bila jeziva kroz jedan rad napravilo to što sad postoji. Sada je to sve rutina i to je puno, puno lakše nego što je bilo tada, a uspjela je to izvesti.

Dr. sc. I. Franić osvrnula se na tvrdnju dr. sc. Tadinac da je Odsjek za romanistiku mali odsjek i istaknula da Odsjek uopće nije mali i da ima gotovo 900 studenata.

Dr. sc. M. Tadinac naglasila je da je mislila mali po broju nastavnika koji mogu biti kandidati za dekana.

Dr. sc. I. Franić na to je rekla da je razlog zašto je malo uopće i kandidata, ali i nastavnika taj što Odsjek ima lektore i više lektore koji popunjavaju kadrovsku sliku onako kako to studijskom programu treba. Naglasila je da Odsjek za anglistiku ima 950 studenata, a nakon njega Odsjek za romanistiku gotovo 900 studenata.

V. Drača postavio je pitanje dr. sc. Vlahović-Štetić. Pohvalio je to što je istakla problem financiranja i stipendiranja doktorskih i postdiplomskih studenata i postavio pitanje kako je zamislila vrednovanje doktorskih studija i hoće li sami studenti biti uključeni u vrednovanje postdiplomskih studija.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić odgovorila je da u sam proces vrednovanja naravno trebaju biti uključeni i nastavnici i studenti, to je pogotovo jedan uzajamni proces. Kad je riječ o financijama doktorskih studija, onda treba vidjeti koliko se realno naplaćuje te studije, treba vidjeti koliko su studentske obveze odgovarajuće onomu što programi propisuju, je li to realistično. Postoje sasvim različiti programi i vidi se da su jako neujednačeni. Naglasila je da da su doktorski studiji dobar dio Fakulteta, da su za svaku pohvalu i većina studija je

44

takva, ali da treba pogledati jedni druge i porazgovarati o tome koji su modeli možda prihvatljiviji, ali pitati naravno i studente i nastavnike.

Z. Breglec osvrnula se na kandidaturu dr. sc. Polić Bobić. Po njezinom programu i onome što je iznijela smatra da neki poseban interes za studentska pitanja i studentske probleme nije pokazala osim u onom smislu u kojem profesorica želi studentima oduzeti pravo glasa. Zaključila je da je to jedini komentar koji ima na tu kandidaturu i da je ta kandidatura za studente posve irelevantna. Što se tiče kandidature, odnosno programa dr. sc. Franić, naglasila je da će biti direktna i na tragu onoga što je rekla dr. sc. Tadinac. Obratila se dr. sc. Franić i rekla da je ona bila dio uprave i vrlo bliska suradnica dekanu Previšiću i sadašnjem obnašatelju dužnosti Holjevcu. U svim događajima kojima se svjedočilo posljednjih godinu dana, a bilo ih je, bilo je jako puno nelijepih događaja, dr. sc. Franić se apsolutno ni jednom nije izrijekom distancirala apsolutno ni od jedne stvari koja se događala u smislu represije nad studentima i profesorima ovog fakulteta. I ni u smislu onih neviđenih manevara koji su doveli Fakultet u ovo stanje pravnog kaosa i suzbijanja autonomije i sustavnog derogiranja bilokakve odluke ovog fakultetskog vijeća. Nadalje, bila je dio uprave koja je poništila izbore za Studentski zbor, i ne samo za Zbor nego je poništila mandat studentskih predstavnika u Vijeću. Zatim je na temelju tog poništavanja studenata u Vijeću proglasila čitavo Vijeće nelegalnim, a na temelju čitave te nelegalnosti proglasila samo jednu odluku nelegalnom i to je ona koja donijeta demokratskom većinom, odluka o pokretanju razrješenja dekana Previšića. Zatim je ta uprava dovela zaštitare koji su se fizički postavili u kordon i zapriječili prolaz do Vijećnice. Na kraju su zatvorili referadu usred rokova, knjižnicu usred rokova i u šest sati navečer pobacali nastavnike i studente na stražnji izlaz. Istaknula je da je to sramota i da je uopće paradoksalno da se dr. sc. Franić kandidirala i da je njoj to jednostavno nepojmljivo i da ima imalo nečega dala bi ostavku na prodekansko mjesto, a nakon svega traži od studenata podršku za dekana. Također je podsjetila na cenzuriranje mailing liste za vrijeme uprave dekana Previšića i za vrijeme prodekanskog mandata dr. sc. Franić. Nijedna jedina obavijest nije prošla na mailing listu, nije uvrštena nijedna jedina studentska točka, nijedan jedini materijal. Ni u jednom momentu u dnevnom redu se nije pojavio materijal koji bi se ticao studenata, pola godine je onemogućavan pristup zapisnicima i pristup dnevnom redu i pristup materijalima. Nadalje, podsjetila je i na situaciju u kojoj su K. Jurak i ona u jednom intervjuu javno kritizirali rad uprave i bili su pozvani na razgovor kod dekana Previšića, dr. sc. Franić je sjedila pokraj njega, i morali su se očitovati o stvarima koje su tamo izrekli. Zaključila je da se to jednostavno ne može protumačiti drugačije nego ograničavanje slobode govora i zastrašivanje te da povjerenje studenata nema kao što nema ni dr. sc. Polić Bobić.

Dr. sc. I. Zovko Dinković postavila je pitanje zašto onda Vijeće sjedi ovdje već satima.

Nastala je buka.

Z. Breglec rekla je da govori u ime studenata kojih je četrnaest na sjednici. Postavila je pitanje dr. sc. V. Vlahović-Štetić vezano za stipendiranje studenata, je li mislila da će morati jednostavno formalnom dokumentacijom dokazati socioekonomski status ili na određene koncepte izvrsnosti koji bi išli uz socioekonomski status pa onda na temelju toga dodjeljivati te školarine.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić odgovorila je da je u programu izravno napisano da su te školarine namijenjene studentima slabijeg socijalnog statusa, ali pritom su uključeni kriteriji

45

izvrsnosti u studiju. Dakle, ne svima jer se neće moći dati svima jer takvih studenata sigurno ima puno, ali će se voditi računa pritom i o kriterijima izvrsnosti.

Dr. sc. I. Franić zahvalila je Z. Breglec na cijelom nizu opaski i napomenula da je članica Povjerenstva za dodjelu Rektorove nagrade koje je nagradu dodijelilo njoj (Z. Breglec). Nadalje, komentirala je da ako je ona doista tako loša kako Z. Breglec tvrdi i bila član te loše uprave, da je doista čudno kako je na zadnjoj sjednici Vijeća njen prodekanski mandat potvrđen s jednim glasom protiv i nešto suzdržanih.

Z. Breglec na to je rekla da joj ona nikad ne bi dala glas.

Dr. sc. I. Franić zahvalila je i na tom što joj neće dati povjerenje i rekla da to cijeni.

Dr. sc. G. Antunović komentirala je temu integriranih studija što je već spomenuto i dobiveni su i neki odgovori. Činjenica je da postoje studiji 3+2 i 4+1 istovremeno i da postoji ta ideja integriranih studija 5+0. Čini se da je dr. sc. Polić Bobić u programu napisala da je ona nekako u potpunosti stala iza koncepcije integriranih studija bez neke potrebe da se sad to išta puno više raspravlja. S druge strane dr. sc. Vlahović-Štetić rekla je da je to nešto što nije dobro, da se o tome mora raspravljati i onda nešto odlučiti. Međutim, dr. sc. G. Antunović istaknula je da situaciju iz 2010. ne pamti na način kako ju je sada interpretirao dr. sc. M. Ježić jer smatra da nisu svi u tom času predložili studije 5+0. Studij skandinavistike ima manju kvotu za diplomski studij nego za preddiplomski jer smatraju da je dobro da ljudi određenih profila koji poslije možda neće postati diplomirani skandinavisti imaju određeni uvid u sjever Europe i nešto znaju o tim zemljama, a ne moraju nužno postati specijalizirani skandinavisti. Smatra da je to jedna situacija koju isto treba imati na umu i apelirala bi bez obzira kakav će biti ishod izbora dekanice da nitko ne uzme zdravo za gotovo da se ovaj fakultet definitivno izjasnio za sve integrirane studije 5+0 nego da se diskusija odgodi i da se vidi što mu odgovara i da se tako napravi. Nadalje, osvrnula se na spominjane diplomatskih predstavništava u diskusiji i naglasila da ju je uznemirila koncepcija po kojoj bi se smatralo da su neki studiji diplomatske ispostave i koje bi tako dale za pravo stavu Ministarstva da ima smisla financiranje stranih lektora na Fakultetu samo u slučaju da hrvatski lektor može biti u toj zemlji. Naglasila je da ni ona ni njeni kolege na Katedri za skandinavistiku niti jednog časa nisu odlučili raditi skandinavistiku zato što su mislili da je glavna vrijednost toga to što će doći hrvatski lektor u Švedsku. Jednostavno smatraju da je sjever Europe prostor i kultura dovoljno relevantan da bi ovoj zemlji moglo biti u interesu da ima neke stručnjake. Obratila se dr. sc. Franić i rekla da zapravo ne razumije zašto je to rekla te ju zanima je li ona spremna pred Ministarstvom, ono što dosadašnje uprave nisu napravile, boriti se za situaciju u kojoj nije samorazumljivo da se može financirati strani lektor za one studijske grupe za čije će zemlje Hrvatska slati lektora.

Dr. sc. I. Franić odgovorila je da je u prenesenom značenju spomenula da su to male diplomatske ispostave jer naravno da nisu. To su središta na kojima se proučava određeni jezik i kultura i u tom smislu je to vrlo važno mjesto i drago joj je da Fakultet ima takva mjesta, ali nažalost politika Ministarstva je takva. U prethodnim godinama je rečeno da mjesta u proračunskoj križaljci nema za one strane lektore koji nemaju paralelu hrvatskog lektora u toj stranoj zemlji. Naglasila je da se može složiti s dr. sc. Antunović kad kaže da je taj lektor zacrtan u studijskom programu i da ga onda država mora financirati. Međutim, podsjetila je da kad je Ministarstvo reklo da ne želi plaćati tu je uskočio Fakultet, i to je ono što je zasluga prethodnih uprava, da financira 30% odnosno 50% plaće lektora na skandinavistici.

46

Dr. sc. M. Polić Bobić nadovezala se i rekla da je važno da Fakultet ima ljude koji to podržavaju. Svjesna je toga da će to biti teško, ali dobro je da konačno za dekana postoje kandidati s filologije koji znadu koji su problemi filologija, a vjeruje da i dr. sc. Vlahović-Štetić isto tako zna. Što se tiče financiranja stranih lektora to je teška rovovska borba koja ovisi o mnogočemu, ali apsolutno se slaže s dr. sc. Antunović i ako postane dekanica zalagat će se za to.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić istaknula je da ne poznaje kronologiju tako dobro kao kolegice koje su s filološkog odsjeka, ali smatra da je posao dekana da se zalaže za sve studije, pa tako i za studije u kojima taj reciprocitet nije osiguran. S Fakulteta mora ići pritisak prema Ministarstvu i dok ono ne pristane na financiranje to mora osigurati Fakultet.

Dr. sc. G. Antunović osvrnula se na riječ transparentnost koja je eksplicite navedena u jednom programu. Istaknula je da transparentnost rada uprave doživljava jako važnim i čini joj se da je dosta problema na Fakultetu nastalo zbog netransparentnosti. Postavila je pitanje kandidatkinjama kako procjenjuju zadnjih nekoliko godina ili nekoliko uprava na fakultetu, je li se radilo transparentno i mogu li izdvojiti neke situacije koje bi riješile drugačije u smislu transparentnosti.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić odgovorila je da je ona u svom programu spomenula transparentnost koja je važna. U posljednje vrijeme, za vrijeme uprave dekana Previšića, smatra da ništa nije bilo transparentno i to je pogubno djelovalo na ovaj fakultet. Ono što smatra da mora biti potpuno transparentno je kadrovska politika i za to će se uvijek zalagati. Također, zalagat će se za transparentnost u financijskom poslovanju jer ni tu nije bilo transparentnosti. Konkretno, ugovori koji su sklapani s Fondom nisu nikada došli na Vijeće, nisu nikada dobiveni na uvid, samo su dobivane informacije da je sve zasluga dr. sc. Previšića. Zaključila je da će se sigurno zalagati za to jer je Vijeće i sukreator politike, i kadrovske, a naročito financijske.

Dr. sc. M. Polić Bobić također je rekla da će se zalagati za transparentnost sasvim sigurno u kategorijama koje je dr. sc. Vlahović-Štetić spomenula, a i u svakom drugom pogledu. Smatra da bi Fakultet trebao imati više tijela koja bi trebala među sobom nekako uvažavajući jedna druga donositi odluke.

Dr. sc. G. Antunović zamolila je da iznese primjer neke dobre ili loše situacije.

Dr. sc. M. Polić Bobić rekla je da to vodi na jedan tijek rasprave za koji misli da ne bi sada trebalo razgovarati jer bi se mogle razne situacije spomenuti. Podsjetila je na situaciju kada je Fakultet bio u manjku dvadeset milijuna kuna, a sada ima konsolidiranu financijsku situaciju. Za takvu raspravu bi trebali biti prisutni svi prodekani za financije i šef računovodstva da se ne nagađa nego da se govori o milijunima.

Dr. sc. G. Antunović odvratila je da ju zanima dodjela radnih mjesta.

Dr. sc. M. Polić Bobić istaknula je da dodjela radnih mjesta naravno treba biti transparentna i ništa drugo se ni ne radi. Podsjetila je da je kad ju je dr. sc. Tadinac pitala o njenom opterećenju rekla da je Odsjek sagledao potrebe i tražio, a ne bi se htjela dovesti u situaciju da ima iz nekih razloga šest novaka previše i onda ih nudi Hrvatskim studijima. Smatra da

47

trebaju postojati tijela koja će sagledati dugoročnu politiku što nje teško jer za sve postoje parametri.

Dr. sc. I. Franić na traženje konkretnog primjera transparentnosti odgovorila je da je Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete stavljeno u punu funkciju, ono djeluje na mjesečnoj razini, sastaje se, razmatra pitanja, radilo je i na Pravilniku. Istaknula je da gdje god je mogla zalagala se da svaki predmet koji dođe na rješavanje, barem što se tiče studijskih programa, pogotovo zadnje dvije akademske godine, ide redovito na sjednice Povjerenstva gdje se o tome transparentno raspravi, demokratski, i donesu se odgovarajući zaključci bez upletanja nje kao prodekanice.

Dr. sc. H. Potrebica postavio je pitanje vezano za financiranje nastavne i znanstvene djelatnosti od strane Sveučilišta. Programska djelatnost što je spomenula dr. sc. Franić ticala se uglavnom nastavne djelatnosti i tu je bilo stvarno dobrih projekata. Programska djelatnost proizvela je različite nastavne djelatnosti, radionice, moduse u nastavi koji su omogućili da se izvedu neke stvari koje se u nastavnoj djelatnosti do tada nisu mogle izvesti. To su bile doista zanimljive stvari i žao mu je negdje nije dostupan katalog svega što se izvodilo jer bi svima kao nastavnicima i tuđe ideje dobro došle da se razmišlja ukoliko bi došlo do takvih dodatnih sredstava da se to izvede. Ključna stvar je dakako dugoročnost da se to može uplanirati dvije-tri godine eventualno u program. Za znanstvenu djelatnost postoje potpore Ministarstvo znanosti dodjeljuje novac koji se zove zapravo glavarina. To je ono što se dodjeljuje znanstveno-istraživačkim ustanovama i sve druge znanstveno-istraživačke ustanove izuzev Sveučilišta to uvijek doživljavaju kao glavarinu. Fundamentalna razlika između toga i projekata je da je to potpora istraživaču, a ne potpora istraživanju. To znači time se podupire istraživač u svom znanstvenom istraživačkom radu i svi instituti i svi ostali su to riješili na način da su voditelji tih ustanova proizveli nekakve kriterije i je svaki istraživač na toj ustanovi nekakav novac dobio. Na nekim ustanovama su dobili svi jednako, neki drugi po statusu, neki drugi po produkciji, ali svatko je dobio nešto. S ovim sustavom kojim Sveučilište praktički izmišlja neku projektnu natječajnu dokumentaciju se događa da postoji mnogo ljudi koji ne dobiju ništa, iz onako malih sredstva koje su takva. Pitanje kandidatkinjama je postoji li mogućnost i hoće li u svom programu tu pogrešku Sveučilišta ispraviti na razini Fakulteta, odnosno podijeliti po istraživačima, a ne po imaginarnim programima koje se ad hoc formulira u tri mjeseca i provodi u jedan.

Dr. sc. M. Polić Bobić odgovorila je da bi odluku donijela nakon konzultacije s tijelima Fakulteta.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić slaže se s dr. sc. Potrebicom da te dvije stvari treba razdvojiti i zalagala bi se da se razdvoji na nastavne aktivnosti jer smatra da je to bilo odlično. Kad je riječ o potporama projektima nije točno da su svi dobili jer primjerice ona nije dobila. Međutim tu ima dvojbe. Ako je riječ o tome da će se opet dobivati novce koji se moraju potrošiti u tri mjeseca onda je to potpuno besmisleno i treba vidjeti kako bi se sredstva moglo dodijeliti istraživačima, ali ako su to sume koje će se dobivati na tri godine onda se zalaže za projekte.

Dr. sc. I. Franić istaknula je da rok od tri mjeseca ovisi o Ministarstvu. Novci vrlo često dođu kasno i onda se moraju potrošiti najčešće na ono što je spremno ili gotovo spremno. Nadalje, svakako bi o tome raspravila na tijelima Fakulteta, ali uvažavajući specifičnost pojedinih područja. Primjerice arheolozi u pojedinim sektorima imaju velike tehničke zahtjeve, u

48

novijim tehnologijama koje primjenjuju, ali nekim drugim područjima doista ne treba puno. Dakle, odluku bi donijela uvažavajući specifičnost svakog pojedinog područja i misli da to jest jedan od razloga zašto je to kompetitivno da se pruži prilika da svatko izrazi za nešto što mu treba, a slaže se da bi trebalo revidirati.

Dr. sc. H. Potrebica postavio je pitanje planira li ijedna od kandidatkinja uvesti doktorski studij u nastavno opterećenje nastavnika i na taj način na neki način poboljšati kvalitetu rada i motivaciju za rad na doktorskim studijima upravo u smislu mentorskog rada s kvalitetnim mentorstvom.

Dr. sc. M. Polić Bobić slaže se da bi to trebalo, ali to je najteže postići. Možda bi trebalo vidjeti postoji li mogućnost financiranja iz vlastitih sredstava.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić smatra da to Fakultet ne može u ovom trenutku sam, ali se treba praviti i dalje pritisak jer je ideja bolonje studij na tri razine i ta treća razina koja je izuzetno važna treba biti inkorporirana u nastavničku u normu, ne kao dodatno opterećenje.

Dr. sc. I. Franić smatra da u ovom trenutku to nije moguće prije svega jer su nastavnici izuzetno opterećeni na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Dok je ovakvo stanje treba preispitivati i tražiti način, ali čini se da Fakultet nije u mogućnosti jer ne zna što bi se dogodilo s preddiplomskim i diplomskim studijima.

Dr. sc. H. Potrebica postavio je pitanje na koji način se namjeravaju unaprijediti fakultetske službe koje u ovom trenutku opslužuju 800 nastavnika i 7000 studenata, a vjerojatno već duže vrijeme nisu pojačane niti ljudski niti kadrovski niti stručno u krajnjem slučaju jer primjerice poslovi računovodstva nisu isti kao prije petnaest godina. Dakle, pitanje je na koji način namjeravaju unaprijediti stručne službe i s kojim novcima.

Dr. sc. M. Polić Bobić odgovorila je da bi službe trebalo popunjavati onako kako to bude moguće, a to se zapravo ne može predvidjeti jer ovisi o politici, ali potpuno je svjesna toga da to treba raditi, da bi trebalo napraviti ured za znanost i jako puno drugih stvari.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić odgovorila je kad je riječ o službama da treba napraviti jednu analizu. Svi vide da neke službe grcaju, primjerice kadrovska služba i računovodstvo su jako opterećeni. Smatra da je potrebno napraviti analizu i vidjeti mogu li se neke službe, neki poslovi zapravo reorganizirati i nemati neke vrlo složene procedure koje u ovom trenutku postoje pa se možda ljude dodatno opterećuje. Drugo je pitanje službi koje su jako relevantne istraživačima. To je ured za znanost i to je i napisala u programu da ga treba postaviti i pojačati. Drugo je pitanje kako će se te službe financirati, no činjenica je da je Fakultet rastao, a službe nisu i on će se u jednom trenutku raspuknuti jer ga službe neće moći podržavati.

Dr. sc. I. Franić naglasila je da je u programu spomenula za stručne službe da su daleko potkapacitirane i da postoji potreba reorganizacije u onom smislu u kojem je to moguće. Primjerice odnos Studentske službe, Ureda za ISVU, odsječkih tajništava. Tu postoji jedan način da se reorganiziraju stvari, barem u evidenciji samih studenata. Nadalje, ove dvije službe koje je spomenula dr. sc. Vlahović-Štetić su doista opterećene. Potrebno je u onoj mjeri u kojoj Sveučilište i Ministarstvo mogu ta mjesta financirati službe popuniti onako kako potrebe diktiraju.

49

Dr. sc. P. Rodik zamolila je dr. sc. Franić i dr. sc. Polić Bobić da kažu što misle o sadašnjoj kadrovskoj politici, kako bi ju okarakterizirale i što konkretno vide kao put za rješavanje tog problema. Malo prije se čulo kritiku planiranja na razini odsjeka i postavlja pitanje da li je kadrovska politika nešto što je žongliranje samo potrebama odsjeka ili je to nešto ipak malo kompleksnije. Pod time ne misli samo na zapošljavanje nego i na mogućnosti razvijanja karijere i potporu razvoju profesora u znanstvenom aspektu u odnosu na nastavni. Podsjetila je da je na prošloj sjednici bila situacija gdje je prodekanica Franić napomenula da u slučaju odlaska na slobodnu studijsku godinu uvijek treba staviti na prvo mjesto nastavu, a sve ostalo je sporedno. Dr. sc. Rodik napominje da su to jako važne stvari za neke ljude na fakultetu i voljela bi čuti konkretno i kao što je na početku zamolila ocjenu sadašnjeg stanja. Nadalje, postavila je pitanje dr. sc. Franić s obzirom da je ona sada prodekanica, temeljem čega se može dobiti garancije da će možda u budućnosti neke stvari biti bolje jer s jedne strane u programu se može napisati svašta, a s druge strane ipak postoje neka iskustva. Zamolila je za odgovor hoće li biti kontinuitet ili promjena kadrovske politike.

Dr. sc. M. Polić Bobić odgovorila je da bi glede kadrovske politike trebalo postojati neko tijelo koje bi za nju brinulo, a da su svi u njemu na neki način reprezentirani. Vijeće, ali i to što je nazvala senatom trebalo bi biti u jednoj proaktivnoj vezi sa svim ustrojbenim jedinicama tj. odsjecima gdje bi se zapravo moralo donijeti jedan plan o tome kakve su potrebe u idućih pet ili deset godina i na temelju toga bi se onda na Fakultetu trebalo doći do suglasnosti da je to potrebno. To mora biti pitanje cijeloga fakulteta i onda bi bilo puno transparentnije.

Dr. sc. I. Franić istaknula je da se po pitanju kadrovske politike slaže da je vrijeme za tijelo koje bi razmatralo potrebe, usklađivalo, reorganiziralo i rekla da ju je tome poučilo iskustvo na unutarnjoj prosudbi sustava osiguranja kvalitete na Sveučilištu Zagrebu koje povjerenstvo je vodila i imala je uvid u to kako rade druge sastavnice gdje vrlo često postoji takvo jedno povjerenstvo, odnosno tijelo koje razmatra pitanja potrebe, a sve u skladu s osiguravanjem kvalitete nastave, potreba za znanstvenim istraživanjima. Isto tako slaže se da je vrlo teško pomiriti nastavu i znanost, no ipak je za to kad je u pitanju slobodna studijska godina da se poštuju pravila i da se na vrijeme najavi znanstvena potreba, potreba za istraživanjem u odgovarajućem semestru i da se nastava omogući. Prošli put je rekla da je to u interesu studenata i da bi trebalo također prolaziti kroz odgovarajuće tijelo i u skladu s procedurom. Što se tiče pitanje kontinuiteta ili promjene, iako je već u nekoliko situacija na to odgovorila, naglašava potrebu za promjenom u smislu većeg otvaranja dijaloga kako bi Fakultet izašao iz ove situacije.

Dr. sc. V. Vlahović-Štetić napomenula je da njoj pitanje nije bilo postavljeno jer je već ranije odgovorila, međutim pitanje je bilo temeljem čega garancija da će biti bolje. Mišljenja je da je garancija za to temeljem programa i temeljem ljudi koji ga zastupaju i zato je odmah ponudila Vijeću da zna koji su to ljudi jer na temelju toga Vijeće može donijeti odluku. A ako je pitanje kontinuiteta ili promjene više vidi promjenu.

Dr. sc. M. Ježić vezano za transparentnost dao je primjedbu. Vijeće je danas pokazalo koliko voli govoriti o transparentnosti, ali kada su dvije pristojne, uljudne, skromne studentice željele reći što je stav studenata jednoga odsjeka prema profesoru na tom odsjeku, onda su bile gotovo divljački potjerane s ovoga vijeća da nemaju prilike reći istinu. Čak je jedan predstavnik studenata govorio tako da bi dr. sc. Previšić, da je ikada govorio poput njega, jamačno bio linčovan zbog mačizma i seksizma. Toliko o istinoljubivosti i transparentnosti za koju se ovo Vijeće danas zalaže.

50

Mr. sc. J. Gošnik zahvalila je dr. sc. V. Vlahović-Štetić što je u svom programu spomenula i zdravlje studenata.

S obzirom da više nije bilo prijavljenih za raspravu rasprava je zaključena.

Dr. sc. N. Ivić predložio je s obzirom na trajanje sjednice da se sjednica prekine nakon 3. točke i nastavi sutra.

O prijedlogu je otvorena rasprava u kojoj su sudjelovali dr. sc. M. Ježić, dr. sc. A. Munk, dr. sc. M. Tadinac i dr. sc. Ž. Holjevac.

Dr. sc. Ž. Holjevac predložio je da se o tome raspravi nakon točke 3.

Dr. sc. Holjevac predložio je s obzirom da više nije bilo prijavljenih za raspravu da se glasuje o programima. Prema Statutu glasuje se tako da je potrebna većina prisutnih, a prema praksi koja je bila kod zadnjeg izbora dekana to je glasovanje i o podršci programima bilo tajno i imenovano je povjerenstvo. Zamolio je da svaka kandidatkinja predloži jednog člana povjerenstva za brojanje listića. Na glasačkom listiću je za svaku kandidatkinju navedena mogućnost „za“ i „protiv“.

N. Stazić citirala je odredbu Statuta vezano za izbor dekana. „Prijedlozi koji dobiju suglasnost većine prisutnih članova Fakultetskoga vijeća upućuju se Senatu Sveučilišta, koji, na prijedlog rektora, u roku od mjesec dana odlučuje o davanju suglasnosti na uredno podneseni zahtjev.“ Također je napomenula da je kvorum 47 članova. Dva člana Vijeća, dr. sc. Dukić i dr. sc. M. Burić kuvertirali su svoj glas.

Jednoglasno je prihvaćeno povjerenstvo za provođenje tajnog izjašnjavanja, prema prijedlozima kandidatkinja za dekanicu, u sastavu: dr. sc. M. Tadinac, dr. sc. I. Raffaelli i dr. sc. G. Hutinec koje se nakon tajnog izjašnjavanja povuklo sa sjednice da bi prebrojalo glasove i sastavilo izvještaj.

Glasanje je provedeno na način da je prozvan svaki član i ubacivanjem listića u glasačku kutiju.

Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 84 glasača, 61 "za", 21 "protiv" i 2 "nevažeća") donijelo sljedeću

o d l u k u

Prihvaća se program rada prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić za izbor dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za mandatno razdoblje 2017/2018. - 2019/2020.

Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 84 glasača, 34 "za", 49 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

51

o d l u k u

Ne prihvaća se program rada izv. prof. dr. sc. Ivane Franić za izbor dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za mandatno razdoblje 2017/2018. - 2019/2020.

Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 84 glasača, 27 "za", 54 "protiv" i 3 "nevažeća") donijelo sljedeću

o d l u k u

Ne prihvaća se program rada prof. dr. sc. Mirjane Polić Bobić za izbor dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za mandatno razdoblje 2017/2018. - 2019/2020.

Fakultetsko vijeće pljeskom je pozdravilo rezultat tajnog izjašnjavanja.

Dr. sc. Ž. Holjevac čestitao je dr. sc. V. Vlahović-Štetić čiji je program dobio potvrdu i bit će upućen Senatu na potvrdu.

Zaključena je točka 3.

Povela se rasprava o mogućem terminu nastavka sjednice. U raspravi o datumu nastavku sjednice sudjelovali su N. Stazić, dr. sc. D. Bagić, dr. sc. N. Jovanović, dr. sc. T. Bogdan, dr. sc. M. Ježić, dr. sc. Ž. Holjevac, dr. sc. G. Kuterovac Jagodić i dr. sc. A. Peti-Stantić.

S obzirom na upozorenje da matični odbori uskoro imaju svoje posljednje sjednice odlučeno je da će se odraditi točke od 8. do 42.

Jednoglasno je prihvaćeno povjerenstvo za provođenje tajnog izjašnjavanja u sastavu: dr. sc. I. Peša Matracki, dr. sc. G. Antunović i dr. sc. N. Lanović koje se nakon tajnog izjašnjavanja povuklo sa sjednice da bi prebrojalo glasove i sastavilo izvještaj.

Dr. sc. M. Tonković postavila je pitanje u vezi točke 12. gdje se radi o ponovnom izboru ili reizboru dr. sc. Z. Sikirić na radno mjesto docentice. Primijetila je u izvještaju da je prvi izbor u zvanje docentice bio u 2006. godini i postavila pitanje kako je moguće tako dugo biti docent bez reizbora i je li to zakonito?

Dr. sc. Ž. Holjevac odgovorio je da je koliko je njemu poznata procedura provedena i zamolio pročelnika Odsjeka za povijest da izvijesti Vijeće o predmetu.

Dr. sc. I. Prlender rekao je da sve što može reći je da je Odsjek za povijest kako je propisano Statutom izabrao povjerenstvo, predložio povjerenstvo Vijeću, Vijeće ga je izabralo. Izvještaj je pozitivan, na Odsjeku je prihvaćen jednoglasno i kao pročelnik je proslijedio Vijeću. A koliko mu je poznato u ovakvim situacijama koje naravno nisu naročite ne drži se odgovornošću kandidata to što u međuvremenu nije bio raspisan natječaj.

52

Dr. sc. M. Tonković postavila je pitanje Vijeću može li onda ona biti docent sljedećih deset godina bez da će je itko išta pitati i bez reizbora. Smatra da je to neobično i zamolila Vijeće da raspravi je li to u redu.

Dr. sc. A. Peti-Stantić konstatirala je da je ako je ovo istina da je dr. sc. Sikirić imala ugovor o radu na jako određeno vrijeme do nekog datuma i njen je ugovor ili produljen bez odluke Vijeća na opet neko neodređeno vrijeme ili je radila ilegalno na Fakultetu. Netko mora znati u kakvom je statusu. Npr. ugovor o radu se produljuje na temelju odluke Vijeća.

N. Stazić istaknula je da se ugovor o radu na znanstveno-nastavna radna mjesta sklapa na neodređeno vrijeme. A s obzirom da je 2013. stupio novi zakon na snagu koji govori o izborima, a zapravo govori o reizborima kao takvim, neki su može se reći kasnili s reizborima.

Dr. sc. G. Kuterovac Jagodić predložila je da se točka skine s dnevnog reda.

Dr. sc. Ž. Holjevac napomenuo je da je dnevni red utvrđen i da je Odsjek za povijest proveo proceduru, na Vijeću je da o tome glasa.

Dr. sc. T. Bogdan osvrnuo se na izvještaj za koji smatra da je vrlo čudan i upozorio da su u njemu kao autorske knjige navedene knjige koje nisu autorske nego su prijevodi.

Dr. sc. Ž. Holjevac ponovio je da je Vijeće utvrdilo dnevni red, Odsjek je dao svoje objašnjenje i Vijeće može pristupiti glasovanju.

Dr. sc. N. Ivić ne slaže se da je Odsjek dao objašnjenje jer je pitanje bilo zašto nije pokrenut postupak jedanaest godina jer je kandidatkinja očevidno jedanaest godina u istom statusu, a da to nikog nije smetalo.

Dr. sc. I. Prlender napomenuo je da je on pročelnik nekoliko mjeseci i ne može dati objašnjenje zbog čega taj postupak nikada nije bio raspisan.

N. Stazić s obzirom na raspravu predložila je da se točka odgodi, da se sad o njoj ne glasa da ne dođe do toga da možda postoji obrazloženje, a da padne na reizboru.

Dr. sc. N. Ivić smatra da da Vijeće mora instruirati povjerenstvo da se dopuni izvještaj.

N. Stazić odgovorila je da je to na Vijeću.

Povela se kratka rasprava je li točka odgođena nakon čega je N. Stazić predložila da se točka skine s dnevnog reda i da se odgodi za neko iduće glasovanje.

Na glasanje je stavljen prijedlog da se točka odgodi.

Fakultetsko vijeće javnim je izjašnjavanjem uz 66 „za“, 3 „protiv“ i 6 „suzdržanih“ glasova prihvatilo prijedlog.

Nastavljena je rasprava o točki.

53

Dr. sc. A. Peti-Stantić smatra da Vijeće mora dogovoriti što traži od Odsjeka s obzirom da je skinulo točku s dnevnog reda.

Dr. sc. Ž. Matijašević smatra da treba tražiti dopunu izvještaja o tome zašto dr. sc. Sikirić nije prije išla u reizbor.

Dr. sc. I. Prlender rekao je da će na Vijeću odsjeka prenijeti mišljenje Vijeća. Ne želi prejudicirati odgovor Odsjeka, ali ako su informacije koje je on dobio validne onda se s evidentnim propustom koji postoji ne tereti kandidat nego onaj tko nije pravodobno raspisao natječaj. Nije dužnost kandidata da pokrene postupak.

Dr. sc. M. Tadinac smatra da je jedna stvar to pitanje reizbora, a druga stvar je što izvještaj nije napisan po onim uzusima kako je Vijeće inače naviklo dobivati izvještaje. Radi se o reizboru, kolegica je već jednom izabrana i treba u izvještaju jasno izdvojiti što je ona objavila prije izbora, a što je napravila nakon izbora. Moli da se izvještaj napiše onako kako je to inače uobičajeno.

Dr. sc. I. Prlender zahvalio je na primjedbi koju će prenijeti Odsjeku.

Dr. sc. D. Damjanović postavio je pitanje vezano za reizbor. Na Odsjeku za povijest umjetnosti više puta su raspravljali oko toga tko zapravo pokreće reizbore i tko pokreće izbore i nakon kojega vremena. Nikad nisu dobili točnu informaciju pa moli da se sada ili pri raspravi o izvještaju decidirano kaže kada, tko, na koji način i u slučaju izbora u više zvanje i u slučaju reizbora u isto, to pokreće. U zadnjih nekoliko godina se bar na Odsjeku za povijest umjetnosti počelo događati da prolazi pet godina, šest godina, sedam godina, a da se ne pokreću izbori ili reizbori.

N. Stazić odgovorila je da je iz temelja promijenjen taj bivši čl. 102 Zakona kad se govori o reizborima u zvanja. Po prethodnom zakonu je osoba mogla biti najviše dva puta birana u isto znanstveno-nastavno zvanje, s obvezom provođenja reizbora i izbora u više zvanje svakih pet godina. I osoba je najviše dva puta mogla biti birana u isto znanstveno-nastavno zvanje. Nakon toga slijedi redoviti otkaz ugovora o radu. Međutim, po sada važećim zakonskim odredbama netko može otići u mirovinu kao docent ako dobiva pozitivna izvješća svakih pet godina od stručnog povjerenstva. Nema više obveze višeg zvanja, nema više kad je država osiguravala i gurala na to da osoba može dvaput najviše biti birana u znanstveno-nastavno zvanje. Sad se može, ako nema radnog mjesta, kao docent otići u mirovinu.

Dr. sc. D. Damjanović naglasio je da je problem u tome da se nakon pet godina više ne provode ni reizbori, nego su ljudi u jednome zvanju po šest, sedam i osam godina.

N. Stazić naglasila je da po Zakonu postoji obveza reizbora svakih pet godina.

Dr. sc. Ž. Holjevac zaključio je točku, a na Odsjeku za povijest i pravnoj službi je da daju objašnjenje. S obzirom da na ostale točke nije bilo primjedbi Fakultetsko vijeće pristupilo je tajnom izjašnjavanju.

Ad 8. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 51 "za", 18 "protiv" i 5 "nevažećih") donijelo sljedeću

54

o d l u k u

I. Prihvaća se izvještaj stručnoga povjerenstva o ispunjavanju kriterija znanstvene i nastavne izvrsnosti prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol.

II. Prihvaća se prijedlog Vijeća Odsjeka za povijest za produljenje ugovora o radu prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol na određeno vrijeme od dvije godine od dana stjecanja uvjeta za odlazak u mirovinu.

Ad 9. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 67 "za", 4 "protiv" i 3 "nevažeća") donijelo sljedeću

o d l u k u

Izabire se dr. sc. Nikolina Maraković u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanredne profesorice za područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija, na Katedri za umjetnost antike, kasne antike i ranog srednjeg vijeka, na Odsjeku za povijest umjetnosti.

Ad 10. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 73 "za", 0 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

o d l u k u

Reizabire se dr. sc. Mirja Jarak u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanredne profesorice za područje humanističkih znanosti, polje arheologija, grana srednjovjekovna arheologija, na Katedri za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju.

Ad 11. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 70 "za", 3 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

o d l u k u

Reizabire se dr. sc. Tanja Bukovčan u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docentice za područje humanističkih znanosti, polje etnologija i antropologija, grana etnologija, na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.

Ad 12. Izvještaj stručnoga povjerenstva o reizboru dr. sc. Zvjezdane Sikirić Assouline u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docentice za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana pomoćne povijesne znanosti, na Katedri za pomoćne povijesne znanosti, na Odsjeku za povijest, skida se s dnevnog reda.

55

Ad 13. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 74 "za", 0 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Reizabire se Inja Skender Libhard u nastavno zvanje i na radno mjesto više lektorice za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana germanistika, na Odsjeku za germanistiku.

Ad 14. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 73 "za", 1 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Reizabire se Ninoslav Zubović u nastavno zvanje i na radno mjesto višeg lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana klasična filologija, na Katedri za grčki jezik i književnost Odsjeka za klasičnu filologiju.

Ad 15. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 73 "za", 1 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Nenada Malovića u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika – izvanrednog profesora za područje humanističkih znanosti, polje filozofije, na Katedri filozofije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

56

Ad 16. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 72 "za", 2 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Tomislava Krznara u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika – izvanrednog profesora za područje humanističkih znanosti, polje filozofije, na Katedri za filozofiju i sociologiju Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ad 17. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 74 "za", 0 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Edija Miloša u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika – izvanrednog profesora za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest, na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Ad 18. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 74 "za", 0 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Marije Gjurašić u znanstveno zvanje znanstvene suradnice – docentice za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest, na Sveučilištu u Dubrovniku.

Ad 19. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 69 "za", 3 "protiv" i 2 "nevažeća") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Tomislava Pletenca u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika za područje humanističkih znanosti, polje etnologije i antropologije.

Ad 20. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 70 "za", 3 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Zorana Velagića u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti.

57

Ad 21. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 72 "za", 2 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Marije-Ane Dürrigl u znanstveno zvanje znanstvene savjetnice za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika.

Ad 22. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 72 "za", 2 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Nataše Štefanec u znanstveno zvanje znanstvene savjetnice za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest.

Ad 23. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 72 "za", 1 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Zrinke Blažević u znanstveno zvanje znanstvene savjetnice za područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest.

Ad 24. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 72 "za", 2 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Kristine Kocijan u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti.

Ad 25. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 71 "za", 3 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Alena Jakupovića u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti.

58

Ad 26. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 71 "za", 3 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Božidara Kovačića u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija.

Ad 27. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 72 "za", 2 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Ivane Žužul u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika.

Ad 28. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 73 "za", 0 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Ane Butković u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice za područje društvenih znanosti, polje psihologija.

Ad 29. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 72 "za", 1 "protiv" i 1 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Andree Vranić u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice za područje društvenih znanosti, polje psihologija.

Ad 30. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 74 "za", 0 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Jake Primorac u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice za područje društvenih znanosti, polje sociologija.

59

Ad 31. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 74 "za", 0 "protiv" i 0 "nevažećih") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Zrinke Buljević u znanstveno zvanje znanstvene suradnice za područje humanističkih znanosti, polje arheologija, grana antička arheologija.

Ad 32. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 73 "za", 0 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Sanje Ivčević u znanstveno zvanje znanstvene suradnice za područje humanističkih znanosti, polje arheologija, grana antička arheologija.

Ad 33. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 71 "za", 2 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Helene Stublić u znanstveno zvanje znanstvene suradnice za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana muzeologija.

Ad 34. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 70 "za", 2 "protiv" i 2 "nevažeća") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Vlatke Štimac Ljubas u znanstveno zvanje znanstvene suradnice za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika.

Ad 35. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 72 "za", 0 "protiv" i 2 "nevažeća") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Ive Nazalević Čučević u znanstveno zvanje znanstvene suradnice za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika.

60

Ad 36. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 72 "za", 1 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Daria Ogrizovića u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija.

Ad 37. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 73 "za", 0 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Martine Sekulić Sović u znanstveno zvanje znanstvene suradnice za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana opće jezikoslovlje (lingvistika).

Ad 38. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 70 "za", 3 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Branimira Jankovića u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika za područje humanističkih znanosti, polje povijest.

Ad 39. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 72 "za", 0 "protiv" i 2 "nevažeća") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Sunčice Bartoluci u znanstveno zvanje znanstvene suradnice za područje društvenih znanosti, polje sociologija.

Ad 40. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 70 "za", 1 "protiv" i 3 "nevažeća") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje i prijedlog za izbor dr. sc. Krešimira Žažara u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika za područje društvenih znanosti, polje sociologija.

61

62

Ad 41. Fakultetsko vijeće je tajnim izjašnjavanjem većine prisutnih članova (od 74 glasača, 73 "za", 0 "protiv" i 1 "nevažeći") donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje o reizboru dr. sc. Irene Horvatić Bilić u nastavno zvanje više predavačice za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grane anglistika i germanistika, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Ad 42. Fakultetsko vijeće javnim je izjašnjavanjem jednoglasno donijelo sljedeću

o d l u k u

Daje se pozitivno mišljenje o izboru dr. sc. Mire Pavlinović i dr. sc. Martine Sertić u suradničko zvanje poslijedoktoranda za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija, na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

U narednim točkama dnevnog reda Fakultetsko vijeće izjašnjavalo se javno nakon čega su jednoglasno donijete sljedeće

o d l u k e

Ad 43. Prihvaća se izvještaj o radu dr. sc. Danijele Roksandić, više asistentice na Odsjeku za arheologiju.

Ad 44. Prihvaća se izvještaj o radu dr. sc. Vinke Bubić, više asistentice na Odsjeku za arheologiju.

Ad 45. Prihvaća se izvještaj o radu Denisa Kosa, asistenta na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti.

Ad 46. Prihvaća se izvještaj o radu Zvonimira Glavaša, asistenta – stipendista na Odsjeku za kroatistiku.

Ad 47. Prihvaća se izvještaj o radu Marte Petrak, asistentice-stipendistice na Odsjeku za romanistiku.

Ad 48. Prihvaća se izvještaj o radu Bojane Mikelenić, asistentice-stipendistice na Odsjeku za romanistiku.

Ad 49. Prihvaća se izvještaj o radu Ane Gabrijele Blažević, asistentice-stipendistice na Odsjeku za romanistiku.

Ad 50. Prihvaća se izvještaj o radu dr. sc. Nade Filipin, poslijedoktorandice na Odsjeku za talijanistiku.

63

Ad 51. Prihvaća se izvještaj o radu Zorana Tihomirovića, asistenta na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti.

O. d. dekana otvorio je raspravu o izvještajima za ocjenu doktorskog rada od točke 52. do 68.

Dr. sc. T. Bogdan upozorio je da u točki 56. postoje dva izvještaja i smatra da bi se o tome trebalo raspravljati. Objasnio je o čemu se radi s obzirom da se točka neposredno tiče njegovog odsjeka i katedre na kojoj radi. Naime, radi se o peteročlanom povjerenstvu, dva člana povjerenstva napisala su izdvojeni izvještaj. U izvještaju koji su potpisala tri člana povjerenstva ocjena doktorata je pozitivna, u izdvojenom izvještaju koji su potpisala preostala dva člana povjerenstva prijedlog da se doktorat odbaci, da se ne vrednuje pozitivno. Nije mu poznato zašto u točki nije tako formulirano da se odmah vidi da postoje dva izvještaja što bi upozorilo mnoge članove Vijeća na kompliciranu situaciju.

Povela se rasprava.

Dr. sc. H. Potrebica smatra da izdvojeno mišljenje nije izvještaj.

Dr. sc. T. Bogdan napomenuo je da su oba napisana u formularu u koji se unosi izvještaj o doktorskome radu. Što se tiče terminologije ili pravnog statusa tih dokumenata u to nije siguran i ne zna uopće kako bi procedura dalje trebala izgledati. Čini mu se da Vijeće mora donijeti odluku kojem će od tih dvaju dokumenata pokloniti povjerenje.

Nastao je žamor.

Dr. sc. H. Potrebica postavio je pitanje tko je predsjednik povjerenstva, a dr. sc. Peti-Stantić koji su stručnjaci potpisali koji dio.

Dr. sc. T. Bogdan odgovorio je da je predsjednica povjerenstva dr. sc. Stanislava Stojan. Zamolio je članove Vijeća da pogledaju materijale i predložio da Vijeće u ovom trenutku o tome ne raspravlja i ne odlučuje. Upozorio je da tri člana povjerenstva koja su potpisala pozitivnu ocjenu doktorata, a doktorat je o Marinu Držiću, dva od tih triju članova povjerenstva nikada ni slova nisu objavili o Marinu Držiću. Preostala dva člana koji su napisali negativnu ocjenu doktorata respektabilni su stručnjaci u proučavanju Držićeva opusa. Smatra da je taj izvještaj mnogo kvalitetniji,, a vjeruje da će članovi Vijeća dijeliti njegovu ocjenu ako pročitaju oba dokumenta.

Dr. sc. Ž. Matijašević potvrdila je da je dr. sc. Lada Čale Feldman, jedna od osoba koja je napisala negativan izvještaj velika stručnjakinja za Držića i predstojnica Katedre za teatrologiju i dramatologiju na Odsjeku za komparativnu književnost.

Dr. sc. T. Bogdan dodao je da su negativan izvještaj napisali dr. sc. Lada Čale Feldman i dr. sc. Leo Rafolt.

Dr. sc. Ž. Matijašević nadovezala se i rekla da ostalo troje članova Povjerenstva nisu specijalisti za Držića.

N. Stazić napomenula je da je o kompetencijama povjerenstva bilo važno govoriti prilikom imenovanja stručnog povjerenstva za ocjenu tog rada.

64

Dr. sc. T. Bogdan rekao je da je s tim povjerenstvom već bilo problema i ono je tri puta dolazilo na Vijeće.

Dr. sc. N. Ivić dodao je da je Vijeće upozoreno da predloženi članovi nisu kompetentni.

Dr. sc. T. Bogdan na to je rekao da su tada dodana dva nova člana koji su bili kompetentni i baš ta dva nova dodana kompetentna člana su napisala negativan izvještaj.

Nastavljena je rasprava u kojoj su sudjelovali dr. sc. H. Potrebica, dr. sc. T. Bogdan, dr. sc. M. Tadinac, dr. sc. Z. Božić Blanuša, dr. sc. N. Jovanović, dr. sc. M. Polić Bobić, dr. sc. M. ježić, dr. sc. Ž. Matijašević, dr. sc. N. Ivić, dr. sc. I. Raffaelli, dr. sc. S. Potkonjak., dr. sc. A. Peti-Stantić i dr. sc. E. Čaušević.

Nakon rasprave je zaključeno da će se o točkama za ocjenu doktorskih radova raspravljati na nastavku sjednice.

Utvrđen je termin nastavka sjednice za 28. ožujka 2017. u 11 sati.

Na kraju sjednice dr. sc. V. Mateljan izvijestio je Vijeće da je Odvjetnička komora dala tumačenje da Vijeće ima pravo na pravnu zaštitu i u slučaju ako dođe u situaciju kao što je došla dr. sc. Galić imaju pravo na odvjetnika i da odvjetnica nije smjela biti udaljena sa sjednice Fakultetskog vijeća. Hrvatska odvjetnička komora odbila je zahtjev dr. sc. Previšića da se pokrene disciplinski postupak protiv odvjetnice dr. s c. Galić. Nadalje, podsjetio je da je Vijeće na prošloj sjednici govorilo o izradi web stranica od 280 tisuća kuna. Dobio je informaciju da web stranice već postoje i da bilo tko dođe ispočetka raditi web da to ne bi trebalo više od 40-50 tisuća kuna platiti. Zamolio je prodekana Tončinića da napravi specifikaciju troškova i da ih prezentira Fakultetskom vijeću.

F. Tenšek podsjetio je da je to i prošli puta traženo.

Dr. sc. D. Tončinić podsjetio je da je i prošli puta rekao da je taj iznos uvršten u plan za ovu godinu i da to ne znači da će biti realizirano.

Dok su se čekali rezultati tajnog izjašnjavanja dr. sc. P. Rodik postavila je pitanje na koji način će se glasati za predstavnike u Senatu.

N. Stazić odgovorila je da u skladu sa Statutom Sveučilišta članove Senata biraju tajnim glasovanjem zaposlenici iz reda znanstveno-nastavnih zvanja. Uz člana mora biti naveden i zamjenik jer se biraju parovi.

Dr. sc. Ž. Holjevac upozorio je da je u upravu stiglo devet prijedloga i to sve za članove pa ne zna kako će se odrediti parovi.

Dr. sc. M. Tadinac predložila je da se kandidati dogovore kako će se rasporediti u parove.

65

Nakon pročitanih rezultata tajnog izjašnjavanja o. d. dekana zahvalio je svima na sudjelovanju i zaključio sjednicu.

O. d. dekana

izv. prof. dr. sc. Željko HoljevacZapisnik sastavila:

Monika Grdović