,,BioDim’’ d.o.o.

BUSINESS PLAN

Proizvodnja biomase i peleta kao obnovljivog izvora energije

Autori projekta:Nikolina Gavrić

Br. indeksa: 12/13Nikolina Čeko

Br. indeksa: 28/13Jelena Škorić

Br. indeksa: 75/13Tamara Prpa

Br. indeksa: 106/13Andrea Došen

Br. indeksa: 280/13Jovana Kelečević

Br. indeksa: 300/13

REZIME

1. OPIS PREDUZETNIČKE IDEJE

1.1. Istorija preduzetničke ideje

1.2. Vizija

1.3. Misija

1.4. Ciljevi

2. PROIZVOD

2.1. Opis proizvoda

2.2. Inovativni aspekti

2.3. Potrebna tehnologija za uspostavljanje biznisa

2.4. Mikro i makro lokacija

2.5. Dodatna korist za kupce

3. TRŽIŠTE

3.1. Mikro i Makro potencijali

3.2. Tržišni potencijali

3.3. Segmentacija tržišta

3.4. Istraživanje tržišta

3.5. Glavni kupci

3.6. Konkurencija

3.7. Pozicioniranje preduzeća

4. MARKETING

4.1. Koncept marketinga

4.2. Marketing miks

4.3. Marketing plan

5. MENADŽMENT

5.1. Interna i eksterna analiza

5.2. SWOT analiza

5.3. Poslovna strategija

5.4. Poslovni ciljevi

5.5. Organizaciona shema

5.6. Struktura menadžmenta i zaposlenih

5.7. Terminski plan inplementacije preduzetničkog projekta

6. PRAVNI ASPEKTI

6.1. Institucionalni oblik organizacije

6.2. Unutrašnja organizacija

6.3. Statut

6.4. Opšti i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi sa proizvodom

7. FINANSIJE

7.1. Potrebna ulaganja

7.2. Projektovani prilivi i odlivi novčanih sredstava

7.3. Proekcija dobiti i gubitka i analiza gotovinskih troškova

7.4. Ocjena društvene rentabilnosti

7.5. Procjena rizika

7.6. Obezbjeđenje sredstava iz tuđih izvora

8. RAZVOJ PREDUZEĆA

8.1. Pravci rasta

8.2. Metode rasta

REZIME

Preduzeće ,,BioDim” osnovano je kao društvo sa ograničenom odgovornošću, odnosno kao

preduzeće za proizvodnju biomase i peleta kao obnovljivog izvora energije iz energetskih šuma

brzorastućeg drveća(topole) i drveta bukve. Biomasa i pelet kao energenti u današnjim uslovima

skupe i neizvjesne energije postaju veoma bitan faktor u osiguranju društvenih zajednica toplotnom

i električnom energijom, a sve više i u snadbijevanju energentima za pogon vozila. Jedna od

najvažnijih prednosti peleta je da pepeo nastao njihovim sagorevanjem iznosi oko 1%, a energetska

vrednost iznad 18 MJ po kilogramu. Pelet se koristi za peći i kotlove za grejanje, kako u kućama i

stanovima, tako i kod velikih potrošača.

Naše preduzeće posjeduje plantažu energetskog drveća topole veličine 10 ha na kojoj je zasađeno

7000 sadnica po hektru zemljišta, te šumu bukve na zemljištu veličine 10 ha, kao i postrojenje za

preradu drveta, proizovdnju biomase i peleta sa kapacitetom od 3000 tona godišnje. Mašine koje

koristimo nabavili smo od dobavljača Lineta d.o.o. Beograd (Srbija). Proizvodnja se odvija u

kontrolisanim uslovima u skladu sa DIN 51731 standardom: prečnik od 6 mm, dužina do 30 mm,

vlaga ispod 10%..

Pelet se pakuje u vreće od 15 kg za potrebe domaćinstva i 250 kg za potrebe industrije. Upečatljiv

logo preduzeća nalazi se i na pakovanjima proizvoda čime nastojimo da doprinesemo

profesionalizmu i kvaliteti našeg poslovanja.

Naš proizvodni pogon smješten je na adresi Blagoja Parovića, u blizini Prijedorske petlje. Do

fabrike se dolazi uređenim prilaznim putem. U blizini je glavne saobraćajnice, Banja Luka -

Gradiška, kao i saobraćajnice Banja Luka - Prijedor što uveliko doprinosi tvrdnji o povoljnoj

lokaciji fabrike. Plantaža drveta topole u sklopu koje je i međustovarište nalazi se u blizini

Dervente na adresi V Kozarska brigade bb. Šumsko zemljište drveta bukve nalazi se u blizini

Prijedora na adresi Ivaštanka bb.

Mikro tržište našeg preduzeća predstavlja prvenstveno područje banjalučke regije gdje će pelet biti

plasiran prvenstveno za potrebe domaćinstva, kao i cijela Bosne i Hercegovine koja ima

industrijske potrebe za ovom vrstom sirovine. Makro tržište našeg preduzeća su zemlje EU,

naročito Italija, Austrija i Njemačka koje prednjače u upotrebi peleta kao energenta, te su

najpogodnija za dristribuciju naših proizvoda. Pelet ćemo distribuirati na tržištu Bosne i

Hercegovine i zemalja EU (Njemačka, Italija, Austrija), dok ćemo prodaju oblovine i biomase

fokusirati na bh tržište. Pelet se koristi u domaćinstvu za grijanje na automatizovane peći i kotlove.

Distribuciju na području BiH ćemo vršiti samostalno, a za potrebe distribucije na inostranom tržištu

smo se odlučili za usluge outsourcing-a od preduzeća „Amadint“ d.o.o. Cazin. Naše proizvode će

koristiti hoteli, restorani, škole, institucije, fabrike, toplane na biomasu, industrije koja posjeduje

mašine koje omogućavaju upotrebu peleta za grijanje.

Naši najveći kupci na domaćem tržištu su lanci hotela, restorana i trgovačih centara koji posjeduju

instalisane sisteme za grijanje na pelet. Imamo sklopljene ugovore sa hotelom Termag i Vučko na

Jahorini, Pahuljica na Vlašiću, Fortuna Banja Luka, restoran Aquana, Integra Banja Luka, Mercator

centar Sarajevo i Tuzla, Alta šoping centar Sarajevo, Fis Vitez. Takođe imamo dogovorenu

poslovnu saradnju sa toplanom na biomasu koja je otovrena u Gradišci.

Naši dobavljači ostataka drveta (piljevine) koje nam je pored topole i bukve neophodno za

proizvodnju peleta sa najznačajnijim učešćem su pilana Lana Export-Import Drinić i fabrika

namještaja Vrbas Banja Luka. Sa dobavljačima smo sklopili dogovre o drugoročnoj saradnji

Glavni konkurenti na području Bosne i Hercegovine su ,,ARBOREKO“ d.o.o. Kotor

Varoš, ,,ERAGON” d.o.o. Bihać, Eu-pal d.o.o. Pale, ,,Peštalić” d.o.o. Gradačac, ,,Kovan” d.o.o.

Gradačac, ,,Bioenergy” d.o.o. Sarajevo I dugi. Indirektni konkurenti su preduzeća za proizvodnju

peleta iz regiona koja svoje proizvode takođe plasiraju na tržište EU, a među njima sa

najznačajnijim tržišniom učešćem su: ,,Beocontrol” d.o.o. Beograd (Srbija), ,,Eko pellets” d.o.o Niš

(Srbija), ,,Energy pellets” d.o.o. Delnice (Hrvatska), ,,ALM PELLETS” d.o.o Kraljevo

(Srbija), ,,GAMAUF" d.o.o. Brezine (Hrvatska), ,,Šišarka” d.o.o. Županija (Hrvatska) I drugi.

Naše najveće realne snage su povoljnost lokacije preduzeća, svjesnost o značaju kvaliteta

proizvoda, inovacija u proizvodnom procesu, upotreba savremene tehnologije, iskustvo i

kvalifikovanost zaposlenih, stepen iskorištenosti kapaciteta zaposlenih, svijest o značaju

usavršavanja zaposlenih i promocija.

Prethodno istaknute snage ćemo usmjeriti na osvajanje tržišta i kreiranje brenda, kao i na

ostvarivanje konkurentske prednosti. U zavisnosti od finansijske situacije, planiramo proširiti naše

poslovanje otvaranjem novih proizvodnih pogona u drugim regijama i državama, kako bi rizik od

konkurencije sveli na najmanji nivo. Ulagaćemo maksimalne napore i novčana sredstva u

istraživanje tržišta i zahtjeva kupaca kako bismo proizvodni ciklus unaprijedili i usavršili

proizvode.

1. OPIS PREDUZETNIČKE IDEJE

1.1. Istorija preduzetničke ideje

Ideja o pokretanju preduzeća ,,BioDim“ d.o.o. nastala je kao odluka grupe preduzetnika. Nikolina

Gavrić, Nikolina Čeko, Andrea Došen, Jovana Kelečević, Jelena Škorić i Tamara Prpa su pokretači

biznisa i članovi društva u koje unose udjele iste vrijednosti. Trenutno se svijetu koristi samo oko 7

% godišnje proizvodnje biomase i peleta što je malo u odnosu na raširenost i potencijal istih u

svijetu. Prema Direktivi Evropske Unije postavljen je cilj da se udio obnovljive energije u ukupnoj

potrošnji energije u Evropskoj Uniji udvostruči, sa sadašnjih 6% na 12%. Većina prognoza koje se

odnose na gobalnu potrošnju energije, predviđa da će ovakvi izvori energije biti veoma važani izvor

primarne energije u narednim dekadama, a da će zasadi sa velikim brojem biljaka biti glavni izvor

biomase drveta i peleta.

1.2. Vizija

,,BioDim“ d.o.o. će proširivanjem proizvodnih kapaciteta postati prepopznatljiv brend za

proizvodnju biomase i peleta od energetskog drveta topole i bukve , kako na domaćem, tako i na

inostranom tržištu.

1.3. Misija

Našu proizvodnju ćemo osavremeniti korištenjem najnovije i ekonomsko efikasne tehnologije

kojom ćemo postići veće prinose žetve drveta topole iz godine u godinu i kapacitet proizvodnje. S

obzirom da je energija od biomase i peleta već prepoznata kao isplativ izvor energije, te da se

potencira njena sve veća upotreba, broj potrošača ovog energenta samim tim i kupaca našeg

preduzeća će konstatno biti u porastu.

1.4. Ciljevi

S obzirom na prethodno utvrđenu viziju i misiju preduzeća, uz uvažavanje zahtjeva da ciljevi treba

da budu jasni, realni i ostvarivi, strateški ciljevi našeg preduzeća obuhvataju: proizvodnju biomase i

peleta od topole koja daje visoke prinose u odnosu na ostale sirovine u kombinaciji sa drvetom

bukve, ostvarivanje dugoročne profitabilnosti i likvidnosti, povećanje tržišnog učešća, stvaranje

uslova za povećanje produktivnosti rada i uvođenje savremene tehnologije, stimulisanje razvoja

kreativnosti u cilju uvođenja inovacija, kao i podsticanje korištenja obnovljivih energetskih izvora

samim tim i stvaranje ekološke svijesti o ovom problemu.

2. PROIZVOD

2.1. Opis proizvoda

Proizvodna djelatnost u uslovima savremene tržišne privrede zahtijeva pažljivo odabran proizvodni

proces. Biomasa i pelet su definisani kao biorazgradivi dijelovi proizvoda, otpadaka ili ostataka iz

poljoprivrede, šumski otpad i otpada srodnih industrija kao i biorazgradivi dijelovi industrijskog i

gradskog otpada. Peleti su gorivo iz biomase, koje se pravi od otpada iz drvne industrije (piljevine i

sl.), šumskog otpada ili ogrjevnog drveta, specijalnim tehnološkim postupkom. Pelet je valjkastog

oblika prečnika od 4 do 12 milimetara, a dužine najčešće od 10 do 30 milimetara. Veoma su

pogodne za korišćenje jer zahtevaju malo skladišnog prostora. Pogodne su za upotrebi i iz razloga

što se koriste u kotlovima koji mogu biti potpuno automatizovani, kao i zbog toga što stvaraju vrlo

malo pepela. Pelet, kao i biomasa uopšte, postaju sve češći vid energenta za grejanje. Biomasa je

dugoročno rješenje, a ostalih goriva ima u ograničenim količinama.

Djelatnost našeg preduzeća se bazira na na energetskim kulturama koje su uzgojene isključivo u

svrhu proizvodnje biomase i peleta koji će poslužiti za proizvodnju energije. Uzgajanje topola na

energetskim plantažama, daje prinosom od 25 t suhe materije po hektaru koja će biti korištena za

dobijanje biomase i peleta. Drvnu sirovinu topole i bukve prerađujemo u biomasu (sječke šumske

biomase) od koje se daljom preradom dobija pelet namijenjen za sve vrste automatizovanih kamina,

peći za etažno grijanje kao i kotlova. U našoj ponudi se nalazi oblovina i biomasa od drveta topole

koja se dobija sa plantaže topole u blizini Dervente koja služu za eskternu prodaju I našem

preduzeću kao sirovina za proizvodnju peleta. Takođe nudimo oblovinu i biomasu od drveta bukve

koju ekspolatišemo sa sopstvenog šumskog zemljišta u blizini Prijedora.

Ulaganjem u plantažu topole, brzorastućeg enertgetskog bilja, koja ima veću kalorijsku vrijednost

doprinosimo diferenciranju naših prozvioda od konkurentskih. Sagledavajući sve enkonomske

aspekte, ispitujući prirodne uslove zemljišta i istražujući tržište biomase i peleta zaključili smo da je

najisplativiji proces proizovdnje upravo onaj koji pored ostataka bukve sadrži i drvo tople. Topolu

kao sirovinu smo direktno obezbjedili kada smo 2009. godine odlučili da zasadimo plantažu topole

koja će nam donijeti buduće ekonomske koristi. Mi promovišemo korištenje obnovljivih izvora

energije i zaštitu životne sredine koja je sve više ugrožena modernim načinom života.

Prednost drvenog peleta u odnosu na ostala goriva za automatizovane peći i kotlove (elekrtična

energija, plin i lož ulje) je dvostruka. Drveni pelet je daleko jefitniji i nema tendenciju poskupljenja.

Takođe, drveni pelet je čisti biološki proizvod koji se proizvodi od 100% drveta, bez hemijskih

primjesa i bez dodavanja vještačkih veziva. Uslovi pod kojima se proizvodi pelet (visoka

temperatura sušenja i visoki pritisak u presi) omogućava lučenje prirodnog sastojka drveta lignina

koji se u peletima ponaša kao vezivo i time omogućava neophodnu kompaktnost proizvoda. Stoga

upotrebom drvenih peleta ne dolazi do povećanja količine CO2 niti do ispuštanja otrovnih materija

u atmosferu, kao što je to slučaj sa ostalim energentima.

Poređenja peleta i drugih energenata:1 T drvenog peleta = 500 l lož ulja

1 T drvenog peleta = 4 900 kWh električne energije

1 T drvenog peleta = 450 kg plina (propan-butan)

2.2. Inovativni aspekti

Kako biomasa, tako i pelet, za razliku od drugih tečnih i fosilinih goriva, predstavljaju obnovljivi

izvor energije i kao takvi imaju veliku vrijednost gledajući sa ekonomskog i ekološkog aspekta. U

Evropi MWh energije iz plina dvostruko skuplji od MWh energije iz drveta, a također cijena

energije iz drvne mase oslobođena je poreza na energiju. Nizak sadržaj sumpora (od 0,01 do

0,03%), implicira da upotreba šumske biomase i peleta u svrhu proizvodnje energije neće bitno

pogoršati situaciju u pogledu kiselih kiša, te su kao takvi vrlo pogodni za zajedničko spaljivanje sa

fosilnim gorivima koji se odlikuju visokim sadržajem sumpora. Korištenje naših proizvoda će

uticati na smanjenje troškova proizvodnje energije, na poboljšanje kvaliteta vazduha, poboljšanje

kvaliteta i pouzdanosti napajanja krajnjih korisnika, na stvaranje mogućnosti za proširenje sistema

daljinskog grijanja, ali i stvaranje mogućnosti za nova radna mjesta u lancu obezbjeđenja i

korišćenja biomase i peleta.

2.3. Potrebna tehnologija za uspostavljanje biznisa

Proizvodnja peleta je veoma složen postupak prerade drvne biomase u gotov proizvod. Drvni pelet

nastaje od piljevine i/ili strugotine, ostataka poslije obrade stabala za građu i ostale drvne biomase.

U procesu proizvodnje koristimo proizvodnu liniju koja ima objedinjena četri proizvodna procesa.

Slika 2. Peletirka

Proces peletiranja se sastoji iz :

1. Procesa dorobljenja

2. Procesa sušenja

3. Procesa hlađenja

4. Procesa pakovanja

Proces drobljenja

U ovom procesu biomas se ustinjava na sitine komade I drobi u drvni prah veličine 3mm.

Proces susenja

Daljim procesom se suši izdrobljena biomasa.  Najbolji sadržaj vlage za peletiranje je približno 13-

15%. Obrtni sušač se sastoji od peći i glavnog obrtnog sušača, koji mogu smanjiti vlagu sa 60% na

10%. Spoljašnjost sušača je prekrivena posebnim pamučnim slojem da bi se sprečio izlazak toplote.

Proces hlađenja

Nakon prethodno izvršenih procesa temperatura drvenih peleta je približno 60-80 stepeni a sadržaj

vlage u drvenim peletama je približno 15% pa je potrebno upotrebiti uređaj za hlađenje da bi

smanjili približno 3-4% vlage tako da se drveni peleti mogu lako skladištiti. 

Proces pakovanja

Da bi se izbjegao uticaj vlage neophodan je process pakovanja. Naš proizvod pakujemo u vrece od

15 kg za domaćinstva i 250 kg za industriju.

Na ovaj način dobija se pelet zadvovoljajavauće vlažnosti. Mašinu smo nabavili od Linea d.o.o

Beograd. Kapacitet mašine je 100-1000 kg/h.

U budućnosti planiramo proširenje proizvodne linije.

2.4. Mikro i makro lokacija

Zahvaljujući geografskom položaju i okruženju planinama na zapadu i jugu, Derventa ima

umjerenu kontinentalnu klimu, što je pogodno za uzgoj topole, kao i blizina rijeke Ukrine, tako da

se naša plantaža nalazi u naposrednoj blizini rijeke u ulici V Kozarska brigade bb. Plantaža zauzima

površinu od 10 Ha. Takođe posjedujemo šumsku plantažu drveta bukve veličine 10 ha koja se

nalazi u blizini Prijedora na adresi Ivaštanka bb. Naš proizvodni pogon smješten je na adresi

Blagoja Parovića, u blizini Prijedorske petlje. Zemljište posjeduje svu potrebnu dokumentaciju kao

potvrdu o dopuštenosti gradnje. Karakteristike zemljišta su pogodne za razvoj naše djelatnosti jer je

razvijena infrastruktura. Do fabrike se dolazi uredjenim prilaznim putem.U blizini je glavne

saobraćajnice, Banja Luka - Gradiška, kao i saobraćajnice Banja Luka - Prijedor što uveliko

doprinosi tvrdnji o povoljnoj lokaciji fabrike. Naša fabrika je smještena, projektovana i korištena na

način da ne ometa proizvodnju kao ni karakteristike i izgled zemnljišta.

Centar prodaje peleta se nalazi u u okviru proizodnog pogona čime smo smanjili troškove

iznajmljivanja novog prostora i dodatna potrebna ulaganja. S obzirirom da su pelet namjenski

proizvod nije neophodno da prodajna jedinica bude pozicioniran u na nekoj lokaciji koja je

prometna i koja doprinosi većoj prodaji kao što je to slučaj sa proizvodima svakodnevne potrošnje.

Ipak smo vodili računa da naš fabrika ne bude previše udaljen od grada kako bi kupcima olakšali

nabavku naših proizvoda.

Slika 2.1. Plantaža topole u blizini Dervente u ulici

SSlika 2.2. Proizvodni pogon preduzeća ,,BioDim”

2.5. Dodatna korist za kupce

Upotreba energije iz biomase je jedan od najefikasnijih i najpraktičnijih načina proizvodnje energije

za grijanje. Pelet izgrađen koji sadrži određen postotak biomase topole ima veću energetsku

vrijednost, te predstavlja ekonomski isplatljiviji način proizvodnje toplote i energije. Dodatna

prednost preduzeća “BioDim” je u tome što su troškovi sirovina umanjeni, jer posjedujemo

plantaže šume neophodne za proizvodnju biomase, a samim tim je i proizvod jeftiniji. Takodje je

važno naglasiti da biomasa održava stalnu cijenu kao energent, jer predstavlja obnovljiv izvor

energije. Jedna od najvažnijih prednosti peleta je da pepeo nastao njihovim sagorjevanjem iznosi

oko 1%, a energetska vrijednost iznad 18 MJ po kilogramu. Dva kilograma peleta energetski

odgovara jednoj litri lož ulja, a kilogram peleta je 50% jeftiniji na tržištu energenata.

Važno je napomenuti da ne pravimo kompromis sa kvalitetom proizvoda. Pelet preduzeće

„BioDim“ je u skladu sakladu sa standradima koji su uvedeni u Njemačkoj, DIN 51731 i DIN plus

koji su neohodni za distribuciju peleta na inostrano tržište . DIN 51731 standard daje mogućnost

periodičnog ispitivanja dobijenih peleta od strane labaratorija koje imaju DIN-CERTO sertifikat

radi potvrde kvaliteta proizoda i zahtjeva prečnik od 6 mm, dužinu do 30 mm, vlagu ispod 10%.

DIN plus standard se odnosi na način sagorjevanja biomase u kotlovima.

Uvođenje standarda omogućava:

garanciju objedinjenog kvaliteta na teritoriji EU i u svijetu, kako na dobijen proizvod, tako i na

opremu za proizvodnju peleta i uređaja koji omogućavaju njihovo korišćenje;

obezbeđuje pravnu usaglašenost i bezbjednost za sve uključene aktere na tržištu kroz definisane

obaveze i odgovornosti;

pomoć u prevazilaženju problema u lancu snadbjevanja kroz definisanje minimalno potrebnog

kvaliteta finalnog proizvoda:

osigurava krajnjeg potrošača o kvalitetu i karakteristikama kupljenog energenta i

podsticanje širenje tržišta nekonvencionalnih i obnovljivih izvora energije

3. TRŽIŠTE

3.1. Mikro i makro potencijali

Mikro tržište našeg preduzeća predstavlja prvenstveno područje banjalučke regije gdje će pelet biti

plasiran za potrebe domaćinstva, kao i cijele Bosne i Hercegovine koja ima industrijske potrebe za

ovom vrstom sirovine. Banjalučka regija se prostire na površini od 1,232 km2. U ovoj regiji prema

procjenama demografa živi 700.000 stanovnika. Banjalučka regija se nalazi u širem središtu Bosne

i Hercegovine pa prema tome ima povoljan demografski položaj sa aspekta distribucije proizvoda

na tržište Bosne i Hercegovine.

Iako Bosna i Hercegovina prednjači u proizvodnji i izvozu biomase i peleta u odnosu na zemlje u

okruženju, tržište biomase u Bosni i Hercegovini još je veoma nerazvijeno u poređenju sa

evropskim tržištem koje je odavno prepoznalo važnost upotrebe obnovljivih izvora energije.

Korištenjem biomase i proizvoda od biomase kao što je pelet ne samo da se smanjuje trgovinski

deficit zbog izbjegavanja uvoza energenata nego u prerađenom obliku biomasa može postati

izvozni proizvod koji ima svoje mjesto na zahtjevnom EU tržištu. Najviše se u zemljama u razvoju

koristi u sobnim pećima ili kotlovima za centralno grejanje čiji je rad u potpunosti automatizovan.

Energija biomase se mnogo više koristi u Evropi za proizvodnju električne i toplotne energije u

kogenerativnim postrojenjima.

Uzimajući u obzir ove činjenice makro tržište našeg preduzeća su zemlje EU, naročito Italija,

Austrija i Njemačka koje prednjače u upotrebi peleta kao energenta, te su najpogodnije za

dristirbuciju naših proizvoda. Pošto su goriva od drveta (uključujući drvene pelete) najraspoloživiji

vid biomase u većini zemalja EU, onda će ova goriva imati ključnu ulogu u dostizanju cilja

Evropske Unije u proizvodnji energije u 2020. godini. Pored toga, trgovina gorivom (to jest uvoz)

predstavljaće značajnu pogodnost da se postavljeni cilj dostigne i čak pređe.

Pelet ćemo distribuirati na tržištu Bosne i Hercegovine i zemalja EU (Njemačka, Italija, Austrija),

dok ćemo prodaju oblovine i biomase fokusirati na bh tržište.

3.2. Tržišni potencijali

Potrošnja (drvnih) peleta za centralno grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode povećavala se

usporedo s rastom cijena električne energije i fosilnih goriva. Velikom broju potrošača nije

odgovarao povratak ili prelazak na ogrjevno drvo pa se tražilo gorivo koje bi po cijeni, komforu i

učinkovitosti moglo dostojno zamijeniti postojeće energente. 

Prema analizi potencijala drvnih ostataka u BiH godišnji udio drvnih ostataka kao biomase u

ukupnoj potrošnji primarne energije iznosio je od 4,2 do 8,5 posto. U teoriji, raspoloživa biomasa

može dostići udio od skoro 14 posto u ukupnoj potrošnji energije. Najveći evropski potrošači peleta

su Njemačka i Švedska (svaki više od 1,5 miliona tona) te Austrija i Italija (svaki više od pola

miliona tona).

Kada je u pitanju tržište resursa naše djelatnosti, situacija je više nego zadovoljavajuća. Područje

Balkana, za razliku od drugih područja u svijetu, posjeduje visok potencijal za iskorištavanje

energije iz drvne biomase. Zemljište u ravničarskim regionima pored rijeka je pogodno za

uzgajanje šumske topole o čemu smo vodili računa prilikom strateškog planiranja o uzgoju

energetskih topola 2009. godine kada je nastala naša poslovna ideja za pokretanje ovakve vrste

postrojenja. Takođe, šumski potencijali Bosne i Hercegovine su daleko veći od zemalja u regionu

ali i nedovoljno iskorišteni. Tržišni potencijal potrošnje je mnogo veći za tržište EU te će naše

preduzeće putem posrednika za prodaju peleta na inostranom tržištu biti orjentisano na izvoz.

Primjetan je trend porasta korišćenja biomase u prozvodnim pogonima pojedinih preduzeća kao i

sve veći broj preduzeća koja se bave proizvodnjom peleta na manje isplative drvne ostatke kao što

su bukva i hrast koji su direktno naša konkurencija, ali potencijalni kupci našeg proizvoda drvne

biomase od enertetskog drveta topole.

3.3. Segmentacija tržišta

Naše tržište je u početku uspostavljanja biznisa koncentrisano na tržište BiH i regiona, a zatim

planiramo da se plasiramo na tržište EU naročito Austije, Italije i Njemačke koja prednjači u oblasti

korištenja obnovljivih izvora energije. Pelet se koristi u domaćinstvu za grijanje na automatizovane

peći i kotlove. Distribuciju na području BiH ćemo vršiti samostalno a za potrebe distribucije na

inostranom tržištu smo se odlučili za usluge outsourcing-a od preduzeća „Amadint“ d.o.o. Cazin.

Naše proizvode će koristiti hoteli, restorani, škole, institucije, fabrike, toplane na biomasu,

industrije koja posjeduje mašine koje omogućavaju upotrebu peleta za grijanje.

3.4. Istraživanje tržišta

Korišteni podaci o tržištu su sekundarnog karaktera, odnosno podaci koji su rezultati nekih od

prethodnih istraživanja tržišta. Primjetan je sveukupan trend podsticanja korištenja efikasnijih i

obnovljivih izvora energije uopšteno, pa se očekuje i proširenje ovog tržišta, kao komponente za

održivu budućnost.

Evropska unija predstavlja najvažnije tržište za BiH proizvođače peleta, ali je globalno i najveće

tržište ovih proizvoda. Izvještaj USAID-a o tržištu peleta navodi da je tržište EU podijeljeno u tri

segmenta:

- tržište peleta za proizvodnju električne energije (Holandija, Belgija, United Kingdom);

- tržište peleta za grijanje (Njemačka, Austrija, Italija, Irska);

- kombinovana tržišta (Danska, Švedska)

Istraživanja su pokazala da fabrike peleta (Merkator, Intereks i dr.) imaju učešće u realizaciji

proizvoda na BiH I inostranom tržištu od 35%, dok manjii supermarketi učestvuju sa 29%, ostalo

otpada na prodavnice mještovite robe i kioske (1 Primjetan je značajan rast potrošnje peleta u toku

zimskih mjeseci.

3.5. Glavni kupci i dobavljači

Naši najveći kupci na domaćem tržištu su lanci hotela, restorana i trgovačih centara koji posjeduju

instalisane sisteme za grijanje na pelet. Imamo sklopljene ugovore sa hotelom Termag i Vučko na

Jahorini, Pahuljica na Vlašiću, Fortuna Banja Luka, restoran Aquana, Integra Banja Luka, Mercator

centar Sarajevo i Tuzla, Alta šoping centar Sarajevo, Fis Vitez. Takođe imamo dogovorenu

poslovnu saradnju sa toplanom na biomasu koja je otovrena u Gradišci.

Otkup naših proizvoda u inostranstvu obezbjeđuje posredničko preduzeće ,,Amadint” d.o.o. Cazin

koje je bavi ovim vrstama usluga koje će uz određenu proviziju obezbjediti kupce na tržištu Italije,

Njemačke i Austrije.

Naši dobavljači ostataka drveta (piljevine) koje nam je pored topole i bukve neophodno za

proizvodnju peleta sa najznačajnijim učešćem su pilana Lana Export-Import Drinić i fabrika

namještaja Vrbas Banja Luka. Sa dobavljačima smo sklopili dogovre o drugoročnoj saradnji i

navedeni dobavljači će imati najveće učešće u dobavljanju piljevine po cijeni od 5 KM/m3 koje je

osnovni input naše djelatnosti. Veći dio nabavke i transport robe unutar preduzeća će se vršiti

sopstvenim vozilima (specijalizovanim kamionima).

3.6. Konkurencija

Naša konkurencija se može segmentirati na konkurenciju u proizvodnji biomase od drvnih ostataka,

poljoprivrednog otpada, ostataka drvne idustrije koji se danas obično koriste kao ulazni elementi za

prozvodnju biomase, kao i druga preduzeća peleta koja koriste gore nabrojane sirovine za

proizvodnju. Iako ove sirovine daju manji prinos i slabiji kvalitet biomasi, samim timi manju

energetsku vrijednost peleta, zbog veće dostupnosti one su više zastupljene u proizvodnji biomase

nego energetske biljne kulture koje zahtjevaju određeni tehnlološki proces i vrijeme pripreme,

uzgoja i žetve. S obzirom da smo uzgojem energetske plantaže obezbjedili osnovnu sirovinu peleta

koji ćemo proizvoditi, direktno su nam smanjeni troškovi proizvodnje, samim tim i cijena koštanja

čime postajemo privlačniji na tržištu u odnosu na konkurenciju. Glavni konkurenti na području

Bosne i Hercegovine su ,,ARBOREKO“ d.o.o. Kotor Varoš, ,,ERAGON” d.o.o. Bihać, Eu-pal

d.o.o. Pale, ,,Peštalić” d.o.o. Gradačac, ,,Kovan” d.o.o. Gradačac, ,,Bioenergy” d.o.o. Sarajevo I

dugi. Indirektni konkurenti su preduzeća za proizvodnju peleta iz regiona koja svoje proizvode

takođe plasiraju na tržište EU, a među njima sa najznačajnijim tržišniom učešćem su: ,,Beocontrol”

d.o.o. Beograd (Srbija), ,,Eko pellets” d.o.o Niš (Srbija), ,,Energy pellets” d.o.o. Delnice

(Hrvatska), ,,ALM PELLETS” d.o.o Kraljevo (Srbija), ,,GAMAUF" d.o.o. Brezine

(Hrvatska), ,,Šišarka” d.o.o. Županija (Hrvatska) I drugi.

3.7. Pozicioniranje preduzeća

U Bosni i Hercegovini postoji 18 fabrika peleta koje svoju prodaju uglavnom baziraju na tržište

EU. Njihovo tržišno učešće u cjelokupnoj proizvodnji i prodaji peleta kako na domaćem tako i na

inostranom tržištu je veoma malo. S obzirom da je pelet proizvod za kojim postoji sve veća tražnja

sve ove fabrike uspjevaju da ostavare dobit i da posluju profitabilno.

Naše preduzeće se tek osniva s toga za cilj ima čvrsto pozicioniranje u regiji kao i učešće na

međunarodnom tržištu. Preduzeće će potpisati ugovre za saradnju sa određenim brojem kupca koji

su nam pružili povjerenje i prepoznali ekonomsku isplativost korišetenja biomase kao izvora

energije. Prodaja na tržištu Italije, Njemačke i Austrije će se ostvariti metodom outsourcing preko

posredničke firme ,,Amadint” d.o.o. Cazin koja se bavi usugama posredovanja I konsaltinga.

Preduzeće je potpisalo dogovre za saradnju sa svojim kupcima koji su nam pružili povjerenje.

Tržište peleta u Bosni i Hercegovini najviše zauzimaju nekoliko proizvođača a to su

,,ARBOREKO“ d.o.o. Kotor Varoš, ,,Kovan” d.o.o. Gradačac, ,,Bioenergy” d.o.o. Sarajevo a cilj

našeg preduzeća je u dugom roku pozicionirati odmah iza vodećih proizvođača.

4. MARKETING

4.1. Koncept marketinga

Kada govorimo o ciljnom tržištu, ono je prije svega područje Bosne i Hercegovine, u užem smislu,

odnosno krajnji cilj nam je izvoz, tačnije tržište EU u širem smislu. Odlučili smo se za uzgoj drveća

topole i bukve, od kojeg ćemo proizvoditi biomasu i pelet koji služe kao energetsko gorivo sa

namjenom dalje prodaje na tržištu. Kako živimo u 21. vijeku i kako je tehnologija počela sve više

da uzima maha u našim životima, tako je došlo i do velikih zagađenja, te smatramo da bi

proizvodnjom biomase napravili jedan veliki korak kada govorimo o ekološkoj svijesti društva.

Uopšteno zdrav život predstavlja jedan opšti trend u 21. vijeku koji se želi pratiti, a ujedno ga je

teško dostignuti, prema tome i mi smo naš proizvod, a samim tim koncept marketinga prilagodili

istom. U našem konceptu marketinga nastojali smo da napravimo optimalan omjer ekološkog

pristupa, kvaliteta, pristupačnosti cijene i profitabilnosti našeg preduzeća.

4.2. Marketing miks

Proizvod

Sav naš proizvod biće pakovan u plastične kese, odnosno ambalaže koje će biomasu i pelet štititi od

vlage i drugih vanjskih uticaja koji bi narušili njen kvalitet i upotrebljivost. Što se tiče zapremine

plastičnih vreća, one će sadržati 15kg peleta namjenjene prodaji, dok će se za posebno velike

narudžbe uglavnom namijenjene za potrebe industrije pelet pakovati u vreće veličine 250kg u

kojima će se roba isporučivati kupcu. Oblovina se isporučuje direktno po narudžbi i nema

specifično pakovanje. Diferencijaciju naših proizvoda vršimo isključivo primjenom visokih

standarda u pogledu kvaliteta i prepoznatljivošću 100% ekonomičnog proizvoda.

Cijena

Prilikom određivanja prodajne cijene naših proizvoda u obzir smo uzimali nekoliko važnih kriterija.

Cijena supstituta je veoma važan faktor kada govorimo o cijeni našeg proizvoda jer je cijena

biomase i peleta za grijanje i proizvodnju električne energije konkurentna fosilnim gorivima, te ne

nanosi štetu u životnoj sredini kao što to čine gore pomenuta fosilna goriva, pa već u tome vidimo

njenu prednost nad konkurentima. Takođe jako je bitno da u obzir uzmemo i troškove poslovanja

kako bismo mogli odrediti profitabilnost našeg poslovanja, za šta su tačke kao što su: prinos suve

materije, cijena suve materije, troškovi žetve, ključne.

Našu cijenovnu konkurentnost poboljšaćemo odobravanjem određenih količinskih popusta našim

distributerima. Na taj način naši proizvodi će biti jeftiniji po jedinici proizvoda, ali zbog

elastičnosti tražnje ostvarićemo veći profit povećanjem obima prodaje.

Pregled naših proizvoda po cijenama

Tabela 4.1 u KM

Vrsta proizvoda Pakovanje Cijena

Oblovina Izraženo u m3 70, 00

Pelet15 kg 6, 00

250 kg 80, 00

Biomasa-šumski otpad, za internu upotrebu

----- -----

Izvor: evidencija preduzeća

Distribucija

Naši proizvodi se svakim danom suočavaju sa sve većom potražnjom, samim tim i proizvod

zahtjeva frekventnu strategiju distribucije, što podrazumijeva svakodnevno oprskrbljivanje tržišta

velikim količinama proizvoda. Najveći dio sopstvenih proizvoda distribuiraćemo posredstvom

sopstvenog distribucionog centra koji će biti u blizini proizvodnog pogona.

Promocija

S obzirom da je naše preduzeće novoosnovano i da su online mediji danas ipak najzastupljeniji i

dostupni velikom broju ljudi, sve naše razvojne i promotivne aktivnosti predstavljaćemo na našoj

zvaničnoj veb prezentaciji www.biodim.weebly.com koja je trenutno u izradi. Koristeći se Google

alatima moguće je uz godnišnju cijenu od 50 $ preuzeće pozicionirati kao prvo prilikom pretrage

putem GOOGLE pretraživača. Naime, korisnik koji tražeći informacije o proizvodnji peleta u

odgovarajuće polje pretraživača ukuca pojmove kao što su „pelet u BiH“ će kao prvi rezultata

pretrage dobiti informacije o našem preduzeću.

Naš cilj je da se pelet našeg preduzeća diferencira po kvalitetu, pristupačnoj cijeni i kao proizvod

koji promoviše očuvanje životne sredine. Promotivni paket naše kompanije čine: reklamni blok na

televiziji, promotivni materijali poput kataloga u štampanoj i elektronskoj verziji, olovke,

rokovnici, zatim istaknuti osnovni podaci na bilbordima zajedno sa logotipom i slično.

Naše reklamne blokove prezentiraćemo na ATV televiziji po cijeni od 200KM po sekundi u

običnim terminima i terminima informativnog programa. U vidu sponzora i donatora podržaćemo

ekološke akcije lokalnih udruženja i organizacija za zaštitu okoliša.

4.3. Marketing plan

Cilj nam je oformiti snažan brend prepoznatljiv na tržištu. Nastojaćemo da povećamo naše tržišno

učešće na mikro području našeg tržišta kao i na makro tržištu zemanja EU( Austrije, Njemačke i

Italije). Želimo da napravimo iskorak u tehnologiji proizvodnje tako što ćemo unaprijediti kvalitet,

eliminisati sve štetne materije po okolinu, te povećati ekološku svijest stanovništva. Da bismo to

ostvarili neophodno je putem propagande navesti potrošače da kupe naše proizvode, kako bismo

ostvarili veći obim prodaje i veću akumulaciju koju bismo mogli iskoristiti za unapređenje naše

tehnologije, samim tim i ostvarivanje naših dugoročnih ciljeva a to je snažno pozicioniranje na

tržištu i razvoj.

5. MENADŽMENT

5.1. Interna i eksterna analiza

Pošto tržište zasnovano na ponudi i tražnji biomase je još uvijek nije dovoljno razvijeno kako na

našim prostorima tako i šire, a kako je globalno prisutna težnja da se čitav proces industralizacije

okrene ka ekološki osviještenim preduzećima, uviđamo potrebu da se osnuje preduzeće koje će

omogućavati recikliranje otpadnih materijala i njihovo dalje eksploatisanje u daljim procesima kako

proizvodnje tako i određenim segmentima potrošnje. Iako je tržište još slabo razvijeno, svjesni smo

da određeni vidovi konkurencije i dalje postoje.

Ključni ekesterni faktor je upravo konkurentnost. Iako još uvijek mala ali prisutna, konkurentnost

planiramo da u dogledno vrijeme suzbijemo uvodeći razne inovacije kako strateške tako i tehničke

prirode u preduzeće „BioDim“, što govori da ćemo nastojati da idemo u korak sa savremenim

preduzećima koja djeluju globalno u ovom polju interesovanja.

Interni faktori baziraju se na snagama i slabostima u poslovanju. Evidentno je da našim preduzećem

planiramo da se probijemo na još relativno mlado tržište koje još uvijek otkriva svoje mogućnosti i

raspoložive kapacitete. Samouvjerenost našeg preduzeća proizilazi iz već prisutne zainteresovanosti

za ekološki osviještene produkte proizvodnje i preduzeća koja omogućavaju stvaranje istog. Uslijed

ogromnih posljedica izazvanih od strane fenomena poznatog pod nazivom „globalno zagrijevanje“,

razvijene industrijske države ali i države u razvoju teže uvođenju novih tehnologija u sam proces

proizvodnje koji pri tom ne oštećuju prirodna bogatstva naše planete. Upravo tu nalazimo svoju

buduću klijantelu i tržište, te imamo odlične izglede da postanemo poznato ime te ćemo nastojati da

se što više predstavljamo budućim potrošačima odličnom marketinškom kampanjom koja će nas

usmjeravati na saradnju sa preduzećima iz regiona ali i šire.

5.2. SWOT analiza

Svjesni uticaja i značaja eksternih i internih faktora na naše poslovanje, uočili smo sve potencijalne

slabosti i prijetnje uočimo na vrijeme kako bi adekvatnim taktičkim ali i strateškim poduhvatima

uspjeli da ih spriječimo. Zbog toga smo izvršili poređenje svih naših snaga („S“ Strenghts), slabosti

(„W“ Weaknesses), šansi („O“ Opportunities), te prijetnji („T“ Threats).

SNAGE● Postojeća lokacija sa adekvatnim resursima neophodnim za proizvodnju biomase

● Svjesnost o značaju kvaliteta proizvoda

● Inovacija u proizvodnom procesu

● Upotreba savremene tehnologije

● Iskustvo i kvalifikovanost zaposlenih

● Stepen iskorištenosti kapaciteta zaposlenih

● Fleksibilnost u poslovnom procesu koje se ne bi zasnivalo na proizvodnju biomase već i materijala neophodnog za stvaranje biomase

● Svijest o značaju usavršavanja zaposlenih

● Tržište koje je u razvoju

SLABOSTI

● Fleksibilnost opreme

● Niska svijest o važnosti korištenja biomase

● Slaba mogućnost očuvanja poslovanja na lokalnom i državnom nivou

● Malo poznavanje vještina rukovođenja izuzetno skupom i komplikovanom opremom u procesu proizvodnje biomase

● Izuzetno teško stručno usavršavanje kako u poslovnom tako i proizvodnom segmentu proizvodnje koje se zasniva na inovativnosti

ŠANSE

● Mogućnost probijanja na relativno mladom tržištu

● Očekuje se dolazak novih tehnologija

● Povećana svijest industrijski razvijenih država o značaju korištenja obnovljivih resursa● Zainteresovanost od strane investitora

PRIJETNJE

● Konkurencija

● Ekonomska kriza

● Povećanje cijene radne snage

● Povećanje poreza

● Privredne prilike rezultovane krizom

● Odmaganje državnih institucija ● Nepostojanje zvaničnih zakonskih regulativa koje se odnose na Republiku Srpsku

5.3. Poslovna strategija

U skladu sa izvršenom eksternom i internom analizom, te SWOT analizom, utvrđena je poslovna

strategija. Strategija preduzeća polazi od pretpostavke da njena primjena treba dovesti do apsolutne

tržišne, menadžerske i troškovne sinergije.

Na osnovu svih podataka smo utvrdili tri cilja od krucijalne važnosti za pokretanje i opstanak

preduzeća “BioDim”:

Prethodno istaknute snage ćemo usmjeriti na osvajanje tržišta i kreiranja adekvatnog ugleda

među ciljnom grupom, odnosno postojećom i mogućom klijentelom, kao i na ostvarivanje

konkurentske prednosti.

U zavisnosti od finansijske situacije, planiramo proširiti naše poslovanje otvaranjem novih

proizvodnih pogona u drugim regijama i državama, kako bi rizik od konkurencije sveli na

najmanji nivo.

Ulagaćemo maksimalne napore i novčana sredstva u istraživanje tržišta i zahtjeva koje

nameće tržište, kako bismo proizvodni ciklus unaprijedili i usavršili proizvode. Iz tog

razloga je neophodno da uložimo maksimalne napore da u preduzeće „BioDim“ prvi u regiji

a i šire uvodimo nove tehnologije i tehnike u proces proizvodnje, ali i poslovanja samog

preduzeća. Inovacijama u proizvodnji težimo da osvojimo tržište i pokorimo konkurenciju,

te steknemo određenu reputaciju među svjetskim industrijalcima.

5.4. Poslovni ciljevi

Glavni cilj našeg preduzeća je ostvarivanje poslovnih rezultata i uspješnog poslovanja organizacije

uz planirane troškove. Međutim, konkretni ciljevi koji su nastali implementacijom preduzetničke

ideje obuhvataju:

U periodu od dve godine povećati tržišno učešće sa 0,05% na min. O,5% učešća

Usavršavanje postojećih radnika za rad na mašinama i zapošljavanje dodatnih proširenjem

proizvodnih kapaciteta

Proširenje industrijskog pogona u vremenskom periodu od 7 godina

Proširenje proizvodne linije ( briketi)

Obzbjeđivanje dodatnog pakovanja peleta u vreće od 500 kg izrađene od kvalitetnog

materijala

Kupovina savremenije mašine koja omogućava kvalitetniju proizvodnju peleta, odnosno

mašine za peletiranje sa kapacitetom preko 1000kg/h

Zapošljavanje dodatnog radnika za rad na kupljenoj mašini

Slika 5.1. Mašina za peletiranje sa kapacitetom preko 1000kg/h

5.5. Organizaciona shema

Preduzeće „BioDim“ d.o.o. je organizovano po predmetnom principu departmanizacije. Sastoji se

iz tri profitna centra. Proizvodnja oblovine i biomase od drveta topole koji je smješten u blizini

Dervente na plantaži topole je prvi profitni centar koji je predmetno i teriotorijalno odvojen od

ostalih. U ovom profitnom centru se vrši obrezivanje drveta, priprema sirovine i međustovarište

koje je istovremeno i prodaja. Međustovarište vrši prodaju za kupce, ali i distribuciju sirovine

biomase unutar preduzeća za proizvodnju peleta. Drugi profitni centar je takođe zadužen za

proizvodnju oblovine i biomase, ali od bukovog drveta, te ima iste funckije kao i drugi. Šumsko

gazdinstvo zasada bukve je smješneno u blizini Prijedora. Treći profitni centar raspolaže sa oko

30% vlastitih sirovina koje interno dobavlja iz prva dva profitna centra u okviru preduzeća, dok

preostalih 70% nabavlja od eskternih dobavljača.

Slika 5.2. – organizaciona shema preduzeća „BioDim“ d.o.o.

Na čelu organizacione strukture nalazi se direktorka Nikolina Gavrić, koji je ujedno i jedna od

vlasnica preduzeća. Zadatak direktorke je da utvrđuje strateške ciljeve i razvoje preduzeća, te da

svojim djelovanjem koordiniše i integriše napore zaposlenih. Sektor proizvodnje se sastoji iz tri

odvojena centra.

5.6. Struktura menadžmenta i zaposlenih

Menadžerski tim preduzeća „BioDim“ d.o.o. sastoji se od 6 menadžera koji su raspoređeni u dva

organizaciona nivoa. Na čelu se nalazi top menadžer – direktor, a njemu su podređeni 5 članova

nižeg nivoa menadžmenta. To su menadžeri računovodstva, marketinga, finansija i dva menadžera

poslovnih jedinica. Za dva profitna centra proizvodnje oblovine i biomase zadužem je jedan

menadžer (poslovođa) kao odgovorno i nadzorno lice te jedan menadžer za treći profitni centar

proizvodnje peleta.

Preduzeće „BioDim“ zapošljava 20 stalinh radnika radnika, od toga je 6 radnika visoke stručne

spreme, 12 kvalifikovanih radnik i 2 radnik imaju srednju stručnu spremu. Od 6 radnika visoke

stručne spreme su 4 diplomirana ekonomista, 1 šumarski inžinjer i 1 diplomirani tehnolog.

Takođe zapošljavamo 10 radnika na osnovu ugovara koji obavljaju poslove sječe šume i nemaju

stalni radni odnos.

Struktura menadžmenta i zaposlenih preduzeća „BioDim“ d.o.o.

Tabela 5.1.

Menadžeri i zaposleni

Broj izvršilaca po kvalifikacionoj strukturi  

Stepen stručne spreme Ukupno

Visoka stručna sprema

Srednja stručna sprema

Kvalifik.

Menadžment 6     6

Direktor 1     1

Menadžer finansija 1     1

Menadžer marketinga 1     1

Menadžer računovodstva 1     1

Menadžer proizvodnje oblovine i biomase 1     1

Menadžer proizvodnje peleta 1     1

Zaposleni 14

Profitni centar I 1 2 3

Transport (vozač kamiona)     1 1

Proizodnja    1 1

Prodaja (radnik na stovarištu)    1   1

Profitni centar II 1 2 3

Transport    1 1

Proizvodnja   1 1

Prodaja  1   1

Profitni centar 3   1  7 8

Proizvodnja    6 6

Prodaja   1   1

Radnici u skladištu      1 1

Ukupno 6 3 11 20

Izvor: dokumentacija preduzeća

5.7. Terminski plan inplementacije preduzetničkog projekta

Plan inplementacije preduzetničkog projekta odvijaće se kroz realizacije sljedećih aktivnosti:

1. Prikupiti vlastita sredstva i identifikovati izvore kapitala za nabavljanje dodatnih sredstava.

2. Izraditi potrebnu dokumentaciju za realizaciju preduzetničkog projekta.

3. Prikupiti ponude dobavljača dodatnih sirovina i odgovarajućih potrebnih sredstva za preradu

4. Aktivirati izvore kapitala za ulaganja u stalna sredstva-opremu.

5. Nabaviti i montirati opremu

6. Ugovoriti i nabaviti potrebne materijalne inpute

7. Zaposliti radnike

8. Otpočeti proizvodnju

Aktivnost

Mjesec

1 2 3 4 5 6 7 8

Jan.                

Fab.                

Mar.                

Apr.                

Maj                

Jun                

Jul                

Avg.                

Sep.                

Okt.                

Nov.                

Dec.                

6. PRAVNI ASPEKTI

6.1. Institucionalni oblik organizacije

„BioDim“ d.o.o. je organizovano na osnovu Odluke o osnivanju društva sa ograničenom

odgovornošću Odluku o organizovanju privrednog društva su donijeli preduzetnici: Nikolina

Gavrić, Nikolina Čeko, Jelena Škorić, Tamara Prpa, Andrea Došen i Jovana Kelečević. Privredno

društvo je registrovano kod Višeg suda u Banjoj Luci 06.01.2014. godine pod brojem U/I-03/14, a

sa radom če početi od decembra 2014. godine

6.2. Unutrašnja organizacija

Upravu društva čini lice koje je imenovano na funkciju top menadžera (direktora). Statutom je

predviđeno da će privredno društvo biti organizovano po funkcionalnoj organizacijskoj strukturi.

Mješovita organizacijska struktura predviđa postojanje tri profitna centra: proizvodnja oblovine i

biomase od topole, proizvodnja obovine i biomase od drveta bukve i proizvodnja peleta.

6.3. Statut

S obzirom da je statut najvažniji pravni akt za privredno društvo, tako i preduzeće “BioDim” kao

društvo kapitala ima definisan statut koji sadrži odluke i pravilnike. Osnivački ulog prema statutu

iznosi 780 000 KM. Statut reguliše vođenje poslova i zastupanje društva čime je određeno da

poslovanje društva vodi uprava društva. U osnivačkoj Odluci su istaknuti podaci: o vlasniku

privrednog društva; firmi, sjedištu i djelatnosti društva, osnovnom kapitalu i visini udjela,

povećanju i smanjenju osnovnog kapitala; pravima i obavezama člana društva; načinu izmirivanja

troškova osnivanja; imenovanja uprave, zastupanja društva i registracije; vrijeme na koje se društvo

osniva i završne odredbe. Pored Odluke o osnivanju donešen je i Statut društva u okviru koga su

detaljnije razrađeni pojedini dijelovi iz Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću.

6.4. Opšti i posebni propisi koji se primjenjuju u vezi sa proizvodom

Privredno društvo “BioDim” će obavljati poslove iz domena proizvodnje i trgovine. Na poslovanje

će imati uticaj propisi koji regulišu pomenute djelatnosti doneseni na nivou Republike Srpske.

Važniji opšti propisi koji regulišu pomenutu oblast su:

Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj

Zakon o preduzećima

Zakon o privrednim drustvima

Zakon o razvoju malih i srednjih preduzeća

Zakon o trgovini

Zakon o obnovljivim izvorima energije

Zakon o zaštiti potrošaća

Zakon o regulisanju cijena

Zakon o poreskom postupku

Zakon o porezu na dobit

Zaštita na radu

Svi zakoni su objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske.

7. FINANSIJE

7.1. Potrebna ulaganja

Potrebna ulaganja za početak rada preduzeća „BioDim“ d.o.o. Banjaluka ogledaju se u

ulaganjima u obliku stvari prava i novca i imaju strukturu kao u sljedećoj tabeli:

ELEMENTI IZNOS u KM

STALNA SREDSTVA 960.000

I Nematerijalna imovina 5.000

Licence 5.000

II Osnovna sredstva 955.000

Zemljište 65.000

Građevinski objekti 230.000

Oprema 660.000

TEKUĆA SREDSTVA 300.000

I Zalihe 112.000

Materijal 45.000

Roba 67.000

III Gotovina i gotovinski ekvivalenti 188.000

UKUPNO 1.260.000

Izvori finansiranja

Izvori finansiranja su kombinovani, dio koji se odnosi na vlastiti kapitali prikuplja se od šest

suvlasnika u vidu njihovih uloga. Ostatak, koji je manji od 50%, biće prikupljen kreditom od

banke. Izvori finansiranja imaju sljedeću strukturu:

Pregled strukture izvora finansiranja prema iznosima u KM:

ELEMENTI IZNOS u KM

VLASNICI 780.000,00

Andrea Došen 130.000,00

Nikolina Gavrić 130.000,00

Jovana Kelečević 130.000,00

Tamara Prpa 130.000,00

Nikolina Čeko 130.000,00

Jelena Škorić 130.000,00

OBAVEZE 480.000,00

I Krediti 480.000,00

UKUPNO: 1.260.000,00

Anuitetni plan otplate kredita

Preduzeće „BioDim“ d.o.o. dio sredstava će prikupiti iz kredita koji glasi na 480.000 KM.

Kreditna sredstva su planirana od IRB-iz kreditne linije za male proizvođače po kamatnoj

stopi 5,1 % godišnje i grace periodom od 12 mjeseci. Period vraćanja kredita je 5

godina.Obračun kredita vrši se po principi jednakih anuiteta i nejednakih otplata,

amortizacioni plan prikazan je u sljedećoj tabeli:

R. br. Datum Glavnica Kamata Anuitet Ostatak duga

Tabela 7.2.

1 1.4.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

2 1.5.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

3 1.6.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

4 1.7.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

5 1.8.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

6 1.9.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

7 1.10.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

8 1.11.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

9 1.12.2014 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

10 1.1.2015 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

11 1.2.2015 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

12 1.3.2015 0 2.040,00 2.040,00 480.000,00

13 1.4.2015 9.035,82 2.040,00 11.075,82 470.964,18

14 1.5.2015 9.074,22 2.001,60 11.075,82 461.889,96

15 1.6.2015 9.112,79 1.963,03 11.075,82 452.777,17

16 1.7.2015 9.151,52 1.924,30 11.075,82 443.625,65

17 1.8.2015 9.190,41 1.885,41 11.075,82 434.435,24

18 1.9.2015 9.229,47 1.846,35 11.075,82 425.205,77

19 1.10.2015 9.268,70 1.807,12 11.075,82 415.937,07

20 1.11.2015 9.308,09 1.767,73 11.075,82 406.628,98

21 1.12.2015 9.347,65 1.728,17 11.075,82 397.281,33

22 1.1.2016 9.387,37 1.688,45 11.075,82 387.893,96

23 1.2.2016 9.427,27 1.648,55 11.075,82 378.466,69

24 1.3.2016 9.467,34 1.608,48 11.075,82 368.999,35

25 1.4.2016 9.507,57 1.568,25 11.075,82 359.491,78

26 1.5.2016 9.547,98 1.527,84 11.075,82 349.943,80

27 1.6.2016 9.588,56 1.487,26 11.075,82 340.355,24

28 1.7.2016 9.629,31 1.446,51 11.075,82 330.725,93

29 1.8.2016 9.670,23 1.405,59 11.075,82 321.055,70

30 1.9.2016 9.711,33 1.364,49 11.075,82 311.344,37

31 1.10.2016 9.752,61 1.323,21 11.075,82 301.591,76

32 1.11.2016 9.794,06 1.281,76 11.075,82 291.797,70

33 1.12.2016 9.835,68 1.240,14 11.075,82 281.962,02

34 1.1.2017 9.877,48 1.198,34 11.075,82 272.084,54

35 1.2.2017 9.919,46 1.156,36 11.075,82 262.165,08

36 1.3.2017 9.961,62 1.114,20 11.075,82 252.203,46

37 1.4.2017 10.003,96 1.071,86 11.075,82 242.199,50

38 1.5.2017 10.046,47 1.029,35 11.075,82 232.153,03

39 1.6.2017 10.089,17 986,65 11.075,82 222.063,86

40 1.7.2017 10.132,05 943,77 11.075,82 211.931,81

41 1.8.2017 10.175,11 900,71 11.075,82 201.756,70

42 1.9.2017 10.218,35 857,47 11.075,82 191.538,35

43 1.10.2017 10.261,78 814,04 11.075,82 181.276,57

44 1.11.2017 10.305,39 770,43 11.075,82 170.971,18

45 1.12.2017 10.349,19 726,63 11.075,82 160.621,99

46 1.1.2018 10.393,18 682,64 11.075,82 150.228,81

47 1.2.2018 10.437,35 638,47 11.075,82 139.791,46

48 1.3.2018 10.481,71 594,11 11.075,82 129.309,75

49 1.4.2018 10.526,25 549,57 11.075,82 118.783,50

50 1.5.2018 10.570,99 504,83 11.075,82 108.212,51

51 1.6.2018 10.615,92 459,9 11.075,82 97.596,59

52 1.7.2018 10.661,03 414,79 11.075,82 86.935,56

53 1.8.2018 10.706,34 369,48 11.075,82 76.229,22

54 1.9.2018 10.751,85 323,97 11.075,82 65.477,37

55 1.10.2018 10.797,54 278,28 11.075,82 54.679,83

56 1.11.2018 10.843,43 232,39 11.075,82 43.836,40

57 1.12.2018 10.889,52 186,3 11.075,82 32.946,88

58 1.1.2019 10.935,80 140,02 11.075,82 22.011,08

59 1.2.2019 10.982,27 93,55 11.075,82 11.028,81

60 1.3.2019 11.028,81 46,87 11.075,68 0,00

480.000,00 76.119,22

7.2. Projektovani prilivi i odlivi novčanih sredstava

OpisPlan 2015. god. u

KM

Priliv gotovine iz poslovne aktivnosti 579.600

Odliv gotovine iz poslovne aktivnosti 502.279

Neto prilv(odliv) gotovine iz poslovne aktivnosti 77.321

Prilv gotovine iz aktivnosti investiranja 780.000

Odliv gotovine iz aktivnosti investiranja 1.150.961

Neto priliv(odliv) iz aktivnosti investiranja (370.961)

Prilv iz aktivnosti finansiranja 480.000

Odliv iz aktivnosti finansiranja 18.360

Neto prilv(odliv) gotovine iz aktivnosti finansiranja 461.640

Ukupni prilivi gotovine 1.839.600

Ukupni odlivi gotovine 1.671.600

Gotovina na početku obračunskog perioda 20.000

Gotovina na kraju obračunskog perioda 188.000

PLAN PRODAJE ZA PERIOD 2015-2017.god.

 

2015.god. 2016.god. 2017.god.

Količina (m3)

Profitni centar I      

1. oblovina 790 800 850

2.šumski otpad –interno 500 600 650

Ukupno PC I 1.290 1400 1500

Profitni centar II      

1. oblovina 1.050 1.150 1.250

2.šumski otpad –interno 900 950 980

Ukupno PC II 1.950 2.100 2.230

Profitni centar III Količina (t)

1.Pelet -domaćinstva 400 480 580

2.pelet- industrija 1.100 1.350 1.650

Ukupno PC III 1.500 1.830 2.230

Pelet za domaćinstva u pakovanjima od 15 kg,pelet za industriju od 250 kg.

PLAN PRIHODA OD PRODAJE ZA PERIOD 2015 – 2017.g

u KM

Profitni centar I 2014.god. 2015.god. 2016.god.

1. oblovina 59.250 61.500 63.750

Ukupno PC I 59.250 61.500 63.750

Profitni centar II      

1. oblovina 73.500 80.500 87.500

Ukupno PC II 73.500 80.500 87.500

Profitni centar III      

1.pelet-domaćinstva 108.000 129.600 156.600

2.pelet- industrija 363.000 445.500 544.500

Ukupno PC III 471.000 575.500 701.100

Ukupno Preduzeće 603.750 717.100 852.350

Za proizvod šumski otpad(biomasa) nismo računali prihod,obzirom da je to proizvod za internu upotrbu ( za jedan PC je prihod, a za drugi rashod).Nije predviđena eksterna prodaja biomase.

POSLOVNI REZULTAT PO PROFITNIM CENTRIMA ZA 2015.god

U KM

Profitni centri Prihodi Rashodi Rezultat

PC I 59.250 59.200 50

PC II 73.500 73.350 150

PC III 471.000 327.184 143.816

POSLOVNI REZULTAT PO PROFITNIM CENTRIMA ZA 2016.god

U KM

Profitni centri Prihodi Rashodi Rezultat

PC I 61.500 60.854 646

PC II 80.500 75.350 5.150

PC III 575.100 350.484 224.616

POSLOVNI REZULTAT PO PROFITNIM CENTRIMA ZA 2017.god

U KM

Profitni centri Prihodi Rashodi Rezultat

PC I 63.750 62.455 1.295

PC II 87.500 77.380 10.120

PC III 701.100 385.350 315.750

7.3 Projekcija prihoda i rashoda

Planirani prihodi

Prihodi Plan 2015.god. u

KM

Plan 2016.god. u

KM

Plan 2017.god. u

KM

Prihod od prodaje 603.750 717.100 852.350

Finansijski prihod 1.500 2.200 3.500

Ostali prihodi 1.800 2.400 3.700

Ukupni prihod 607.050 721.700 859.550

Planirani rashodi

Rashodi Plan 2015. u KM Plan 2016. u KM Plan 2017. u KM

Trošak materijala 38.000 45.000 58.000

Trošak bruto plata 286.984 288.988 293.124

Trošak električne enrgije i goriva 126.000 135.000 146.000

Trošak amortizacije 54.600 55.050 55.510

Proizvodni troškovi 47.550 54.950 62.350

Nematerijalni troškovi 5.000 6.000 7.000

Troškovi poreza i doprinosa 2.400 2.500 4.000

Poslovni rashodi 560.534 587.488 625.984

Finansijski rashodi 18.360 23.084 17.591

Ostali rashodi 1.500 2.000 2.500

Ukupni rashodi 580.394 612.572 646.075

Bruto dobit 26.656 109.128 213.475

Porez na dobit 2.666 10.913 21.347

Neto dobit 23.990 98.215 192.128

7.4. Ocjena društvene rentabilnosti

Projekat je isplativ ekonomski obzirom da prihod od prodaje pokriva troškove proizvodnje peleta i

u sadašnjim uslovima kupac je zagarantovan. Društveno je isplativ zbog korištenja zelene energije,

odnosno sirovina iz biomase koji su ekološki manji zagađivači od klasičnih energenata.

Vrijednosti pokazatelja uspješnosti oslovanja preduzeća

POKAZATELJ 2015

Povrat na aktivu ROA 1,90

Povarat na kapital ROE 3,08

EBIT(poslovni prihodi-poslovni rashodi)u KM 70.216

EBITDA(EBIT+amortizacija) u KM 124.816

Stopa neto dobiti 4,0

Ukupni prihodi/ukupni rashodi 1,05

U tabeli su dati pokazatelji poslovanja koji se odnose na rentabilnos imovine, dobit, ekonomičnost

poslovanja i rentabilnost prihoda. Svi pokazatelji su zadovoljavajući.

7.5. Procjena rizika

Preduzeće je izloženo cjenovnom tržišnom i kreditnom riziku. Cjenovni rizik se odnosi na

promjene prodajne cijene proizvoda, dok je preduzeće djelimično izloženo promjenama nabavne

cijene sirovine, obzirom da raspolaže vlastitim izvorima biomase.

Tržišni rizik se odnosi na rizik obzbjeđenja stalnog kupca i naplate potraživanja od istog.

Preduzeće je izloženo kod kreditnog rizika promjenama kamatnih stopa EURIBOR. Preduzeće

smatra da će kreditne obaveze moći izvršavati redovno, planira likvidno poslovanje.

7.6. Obezbjeđenje sredstava iz tuđih izvora

Preduzeće planira dio sredstava za investicije obezbjediti iz kredita IRB-a u iznosu od 480.000 KM.

Kreditna sredstva su planirana za nabavku opreme-mašina u proizvodnji peleta. Kreditna sredstva

će biti vrćena u roku od 5 godina sa kamatnom stopom 5,1%.

8.RAZVOJ PREDUZEĆA

8.1. Pravci rasta

U uslovima u kojima je sve izražajnija borba preduzeća za opstanak neophodno je proširenje

prodajnog i prozvodnog asortimana. Iz tog razloga, odlučili smo se za proširenje jos veće prodaje

našeg proizvoda na mađunarodno tržište, jer se predviđa sve veća upotreba biomase i peleta. Kao i

u samom poslovanju, tako i prilikom proširene prodaje postoje određene prednosti i slabosti

ovakvog poduhvata. Prednosti su u tome što ćemo proširiti tržiste poslovanja, samim tim i

efikasnost poslovanja, a slabosti su povećani troškovi pri transportu našeg proizvoda i

promjenljivosti tražnje na tržištu. Proširenjem proizvodnog asortimana bićemo spremni odgovoriti

potrebama tržista, što je prednost za naše preduzeće.

Tehnološke promjene u okruženju uslovljavaju sve brže zastarijevanje korištene tehnologije

(opreme) tako da ona predstavlja objektivan faktor koji je prisutan tokom čitavog poslovanja

preduzeća, tako i u njegovom razvoju. Nove tehnologije zahtijevaju nove finansijske izdatke, ali

sve u korist povećanja konkurentnosti i samim time dobiti preduzeća. Takođe, postojeći proizvodni

ciklus ćemo proširiti instalisanjem novih kapaciteta Proširenje kapaciteta zahtjevaće povaećanje

broja zaposlenih u proizvodnom procesu.

8.2. Metode rasta

Interne metode rasta našeg preduzeća kao podsticajni faktori, uključuju konkretne akcije koje se

preduzimaju unutar preduzeća, a koje su pod uticajem menadžera i stručnih kadrova. Te akcije

podrazumjevaju raspodjelu troškova u prizvodnji, na plantaži kao i troškovi prerade.

Eksterne metode rasta biće ostvarene oslanjanjem na razvoj tehnike i tehnologije koje nam koriste

kao sredstva za proizvodnju. Inovacije su ključ uspjeha svakog preduzeća, te nastojimo djelovati u

tom pravcu. Radi ostvarivanja svoje vizije i ciljeva prezudeće kontinuirano ulaže u edukaciju svojih

zaposlenika, u poboljšanje radnih uslova, što je od značaja za inovaciju. Sklapanjem ugovora sa

inostranim kupcima upotpunjavamo naš asortiman kao i povezanost sa inostranim tržištima, što

omugaćava rast našeg preduzeća.

9.PRILOZI

Pakovanje peleta:

Web stranica: www.biodim.weebly.com

ZAKLJUČAK

U poslovnom planu je sprovedena analiza od ideje do realizacije projekta. Radi se o

novoosnovanom preduzeću za proizvodnju peleta od biomase. Kroz poslovni plan analizirana je

djelatnost, tržište i nastup na tržištu, organizaciona i pravna struktura preduzeća, potrebna ulaganja,

izvori sredstava, projekcija rezultata, implementacija itd. Ovim planom smo imali namjeru da

ispitamo mogućnosti implementacije naše ideje-projekta. Analizom tržišta smo došli do zaključka

da u ovoj djelatnosti postoji i više nego dovoljno prostora za funkcionisanje našeg preduzeća te da

je tržište peleta još uvijek dostupno za otvaranje novih preduzeća s obzirom da se tražnja za ovim

proizvodom konstantno povećava. Planom smo nastojali da prikažemo sve bitne elemente na

osnovu podataka koji su nam bili dostupni, te da na realan način prikažemo tokove poslovanja

našeg preduzeća.

Svrha našeg poslovnog plana je predstavljanje preduzetničke ideje u cilju prikupljanja dodatnih

finansijskih sredstava neophodnih za pokretanje biznisa i uspješnu realizaciju projekta. Poslovnim

planom smo pokazali načine i svrhu našeg djelovanja, te mogućnosti rasta i razvoja našeg

preduzeća, s obzirom na tržišni potencijal, djelatnosti našeg preduzeća i sve eksterne i interne

faktore.