Vuk na Petrovoj gori - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/232.pdf · financijski gubitak za lovstvo UŠP Karlovac. Za razliku od stočnog fonda, šteta na divljači se ne prijav-ljuje,

Časopis za popularizaci ju šumarstva | Broj 232 | Godina XX. | zagreb, travanj 2016. | issN 1330 – 6480

Vuk na Petrovoj gori

Princ Charles posjetio Zlatnu greduPrvi veliki požar u DalmacijiPočela proljetna Škola u šumi

Izdvajamo...

Lovna kinologijaŠumari u službi hrvatskog turizma Intervju: Krunoslav Arač

sadržaj 3 Nevladin sektor kreće u borbu protiv korupcije u

sektoru zaštite prirode

4 Nakon 50 godina vuk se vratio na petrovu goru

6 podzemno zlato u Dalmatinskoj zagori

7 prvi veliki ovogodišnji požar

8 mr. sp. Krunoslav arač - stručni suradnik za zaštitu šuma ušp Koprivnica

12 princ charles posjetio zlatnu gredu

14 rodenticidi su još uvijek upitni

16 Bogat ovogodišnji program u lipovljanima

18 sa proljećem se škole vratile šumi

Mjesečnik »Hrvatske šume« | izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | predsjednik uprave: Ivan Pavelić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | adresa redakcije: Trg kralja Tomislava 11, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. | Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković, Buk Goran Dorić | zadnja stranica: Goran Dorić, Zalazak sunca na Savi | Grafičko oblikovanje: Josipa Glavaš | lektura i tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

24 šumarijama prihod od održavanja kampova

27 od najviše točke slavonije i Baranje do save

30 prvi dekan šumarskog fakulteta

33 Hrvatska sibireja

34 značaj krvosljednika i ostalih lovačkih pasmina pasa u

lovu

36 obična borovica – lijek protiv svake zaraze

38 smrekova češerka raste iz smrekina češera

39 Drveće za spas naše planete

42 Dječji kutak – tema “vrBa”

Ispravak: podatak koji smo objavili u prošlome broju u članku “Hrvatske šume slave 25 godina od svoga osnutka”, gdje je navedeno kako je međunarodna godina šuma proglašena od strane uN-a na inicijativu Hrvatskog šumarskog društva, nije točan. međunarodna godina šuma je proglašena na inicijativu tihane Belužić, tadašnje glasnogovornice Hrvatskih šuma. ispričavamo se kolegici Belužić (danas mojsinović) na pogrešci.

2 HRVATSKE ŠUME bRoj 228 l pRoSinAc 2015.

HRVATSKE ŠUME bRoj 232 l TRAVAnj 2016. 3

Aktualno

S provedbom je krenuo projekt „Transformacija - Novi pristup upravljanju zaštićenim i NATURA

2000 područjima“ koji su pokrenule udruge Zeleni Osijek, ZEO Nobilis, Eko Pan te WWF Austrije, a u partnerstvu s Pravnim fakultetom iz Osijeka. Glavni je cilj projekta primjena najboljih pravnih alata i praksi za povećanje sudjelovanja javnosti, transparentnosti i borbe protiv korupcije u pitanju upravljanja zaštiće-nim i vrijednim prirodnim resursima. Projekt se provodi u zaštićenim područ-jima i ekološkoj mreži NATURA 2000 u sedam županija i uz četiri međunarod-ne rijeke: Kupu, Muru, Dravu i Dunav.

- Intenzivna infrastrukturna ula-ganja, primjena zastarjelih projekata i tehnologija, klimatske promjene i niska razina transparentnosti kod upravljanja prirodnim resursima do-vele su do uništenja mnogih prirodnih staništa i smanjenja biološke raznoli-kosti u Europi. Nove politike na razini EU naglašavaju važnost zaštite prirod-nih vrijednosti i definiraju osnovne smjernice u borbi protiv danas prisut-nih problema. Sudjelovanje javnosti u upravljanju prirodnim resursima temelj je za transparentno upravlja-nje i borbu protiv korupcije, - rekla je

Anamarija Krišto, voditeljica projekta iz udruge Zeleni Osijek. Aktivnosti će u prvoj fazi projekta biti fokusirane na analizu postojeće prakse po pitanju dodjele koncesija, provedbi javnih nabava, transparentnosti u upravlja-nju zaštićenih prirodnih područja te izgradnji kapaciteta organizacija civil-nog društva za praćenje odgovornog i transparentnog upravljanja. U drugoj fazi pristupit će se osnivanju Zelene pravne klinike te izradi novog nastav-nog plana prakse i rada na konkretnim slučajevima za studente Pravnog fa-kulteta Osijek.

- Međusektorska suradnja, uključi-vanje neovisnih stručnjaka, građana i udruga u proces upravljanja zaštiće-nim prirodnim područjima temeljna je pretpostavka u borbi protiv korupcije te osiguranja temeljnih načela održi-vog upravljanja zaštićenim prirodnim

vrijednostima. Upravo su ti procesi od najveće važnosti dugoročne surad-nje udruga i Pravnog fakulteta, koji se uključio u projekt s ciljem izgradnje interdisciplinarnih znanja za monito-ring sudjelovanja javnosti, otvorenosti lokalne uprave i učinkovitosti upravlja-nja prirodnim dobrima, - rekla je Jelena Legčević, stručnjakinja za pravna pita-nja s Pravnog fakulteta Osijek. Javnost će se u projekt moći uključiti preko se-minara, okruglih stolova i foto mono-grafije, kojima će partneri u projektu educirati i osvijestiti javnost o važnosti sudjelovanja u odlučivanju, međusek-torske suradnje i transparentnih pro-cesa. Projekt financira Europska unija u sklopu IPA komponente - Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija i sufi-nancira Ured za udruge Vlade Republi-ke Hrvatske. ■

javnost će se u projekt moći uključiti preko seminara, okruglih stolova i foto monografije, kojima će partneri u projektu educirati i osvijestiti javnost o važnosti sudjelovanja u odlučivanju, međusektorske suradnje i transparentnih procesa. Projekt financira Europska unija u sklopu IPA komponente Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija i sufinancira Ured za udruge vlade Republike Hrvatske

Projekt „transformacija“

nevladin sektor kreće u borbu protiv korupcije u sektoru zaštite prirodeTekst: irena Devčić ■ Foto: Goran Vincenc

Područje kopačkog rita spada u područje natUra 2000

4 HRVATSKE ŠUME bRoj 232 l TRAVAnj 2016.

U monografiji koju je izdala karlovačka podružnica Hrvatskih šuma prilikom proslave pedesete obljet-nice UŠP Karlovac nalazi se stara fotografija iz 1963.

godine na kojoj djelatnici šumskog gospodarstva ponosno poziraju sa dva ulovljena vuka, lisicom, jazavcem te veprom. Bila su to neka druga vremena kada je država subvencionira-la odstrel predatora poput vuka, dok se lokalno stanovništvo nije libilo koristiti otrove kako bi se riješilo opasnog napasni-ka. No vremena su se promijenila i vuk je 2004. godine služ-beno postao strogo zaštićena vrsta sukladno Zakonu o za-štiti prirode, odnosno Pravilniku o proglašenju divljih svojti strogo zaštićenima i zaštićenima. Osim toga, ova zvijer je strogo pod zaštitom direktiva Europske komisije o očuvanju genofonda divljih vrsta te je time dodatno zakomplicirano

gospodarenje ovom vrstom. Dvanaest godina poslije, vuk postaje ponovno veliki problem stanovništvu planinskoga područja Hrvatske, a kojom brzinom širi svoj areal vidljivo je iz činjenice kako se već udomaćio i na Petrovoj gori.

Priče o vuku na Petrovoj gori krenule su prije tri godine kada su primijećena dvije jedinke iz velike daljine, zbog čega se posumnjalo kako je riječ o psima lutalicama. Tijekom ove lovne sezone (2015.-2016.), koja je još uvijek u tijeku, bilo je nekoliko dojava, a najpouzdanija je bila od lovnika koji je detektirao jednu jedinku tijekom srpanja. Ostale dojave uzi-mane su sa rezervom jer su jedinke primijećene za vrijeme prigona od stranih lovaca, stoga nisu bile pouzdane. Lovnici su znali pronaći i vučje tragove, kao i izmet, ali prava potvrda uvijek bi izostajala, što zbog vučje prirode da se kloni čovje-

Posljednji primjerak vuka na Petrovoj gori odstrijeljen je 60ih godina prošloga stoljeća. no, od kada se zakon promijenio i od kada je vuk zaštićena životinja izuzeta iz lovnog gospodarenja, vuk se počeo rapidno množiti i naseljavati područja u kojima nema prirodnih neprijatelja te prijeti opravdana opasnost po čovjeka i stoku.

Aktualno

Tekst: Goran Vincenc Foto: arhiva UŠP karlovac, Goran Vincenc

LoVstVo

nakon 50 godina vuk se vratio na Petrovu goru

Vučji trag primijećen je prošlog srpnjaPrema probavljenoj hrani da se zaključiti kako se uglavnom hrani svinjama divljim

Primjerak snimljen trail kamerom u siječnju na Petrovoj gori


ka, što zbog malog broja jedinki koje se nisu mogle smatrati populacijom. No 23. siječnja ove godine, postavljena trail kamera koja je instalirana u odjelu 5 GJ Petrova gora - Bu-blen, na području Šumarije Topusko, jasno je uhvatila i po-tvrdila stalno prisustvo vuka na tome području. Tjedan dana nakon otkrića pomoću kamere, prisustvo vuka potvrdili su lovnici Šumarije Topusko i Vojnić koji su primijetili čopor od 5 odraslih jedinki. Kako je vuka izuzetno teško uočiti, jer je jako oprezan, uglavnom se kreće noću, dnevni radijus kre-tanja mu je preko 40 kilometara, a svoj plijen konzumira u potpunosti (zajedno sa kostima), pretpostavlja se kako je broj jedinki u lovištu na Petrovoj gori preko 10. Također je za pretpostaviti kako je ovaj čopor vjerojatno došao na područje Petrove gore iz pravca Gline, gdje su prije tri godine također imali problema sa vukom.

Vuk predstavlja veliki problem i lovcima, a isto tako i lokalnome stanovništvu. U lovištima vuk rastjeruje divljač koja je primorana migrirati na druga područja kako ne bi po-stala plijen. Bogato lovište Petrove gore uvijek je obilovalo svinjama divljim, a upravo ga je to obilje privuklo na Petrovu goru. Iako je srna vuku puno jednostavnija kao plijen i lakše ju je uloviti, za sada je šteta detektirana jedino na svinjama divljim, a kao pretpostavka se nameće upravo brojnost fonda svinja divljih. Osim što se redovno nailazi na tragove svinja divljih (svježi prijelazi, svježe loge) redovno se pored njih nai lazi i na tragove prisutnosti vuka.

Lovci su ove lovne sezone primijetili znatan nedostatak divljih svinja. Ranijih godina je tijekom lovne sezone u 15-ak odrađenih lovnih dana i prosječno 50 prigona, u gotovo svakom prigonu podignuta svinja divlja, dok je u ovoj lovnoj sezoni gotovo svaki drugi prigon bio prazan, a znalo je biti i 3 od 4 dnevna prigona bez svinja divljih, što predstavlja veliki financijski gubitak za lovstvo UŠP Karlovac.

Za razliku od stočnog fonda, šteta na divljači se ne prijav-ljuje, jer se smatra prirodnom hranom vuka koja se nalazi u šumi, koja je opet, njegov prirodni habitat.

Za sada nema niti velikog utjecaja na fond drugih pre-datora na tom području, a to su lisica i čagalj koji se povlače pred vukom. Iako mnogi ne vide problem, činjenica je kako se lisica i čagalj hrane glodavcima i na taj način sudjeluju u njihovom prirodnom održavanju broja vrste. Ukoliko oni nestanu iz lovišta broj glodavaca će znatno narasti, što bi u

konačnici moglo dovesti do veće pojave zoonoza te velikih šteta na usjevima u okolici šume.

Veliki problem u Hrvatskoj predstavlja definicija bro-ja vukova. Naime, kako je vuk strogo zaštićena vrsta, on nije predmet lovno gospodarskih osnova, već njime gospodari Državni zavod za zaštitu prirode. Prema njihovom izvješću, brojka vukova se kreće u prosjeku oko brojke od 156 jedinki i to godinama, kao da ne postoji prirodni prirast populacije. Pre-ma lovačkim udrugama ta brojka je i deset puta veća, jer su se vukovi poprilično raširili sa nekoć tradicionalnih područja Gor-skog kotara, Like i Dalmatinske zagore i osvajaju nova područja te su već došli i do Petrove gore. Brojka od 156 jedinki odgova-ra broju matičnoga fonda, no on je odavno uvećan i potreb-no je napraviti novu studiju i prebrojati sve jedinke kako bi se vukom moglo gospodariti na pravilan način. Ukoliko se utvrdi da je brojka znatno veća od matičnoga fonda, lovci predlažu prebacivanje vuka u kategoriju divljači zaštićene lovostajem, gdje bi se kontroliranim lovom održavala brojka koju sustav može podnijeti i gdje vuk neće biti prijetnja za ljude i njihovu imovinu. U protivnome, će doći do situacije kada će ljudi uzeti stvari u svoje ruke i nezakonitim lovom osigurati sigurnije ži-votne uvjete za svoje obitelji i imovinu. Za sada najveće štete na stočnome fondu vukovi rade u Splitsko – dalmatinskoj te Šibensko – kninskoj županiji, no 2009. godine prijavljeno je se-dam napada vuka u Karlovačkoj županiji, a 2010. godine šest napada zabilježeno je u Sisačko – moslavačkoj županiji.

Državni zavod za zaštitu prirode dostavio je službeni obrazac za unos podataka o opažanju znakova prisutnosti vukova na određenim područjima i lovištima pomoću kojeg se želi steći realni uvid u stvarno stanje brojnosti vuka na po-dručju cijele države. U brojanje će se uključiti i sva lovačka društva na čijim su područjima gospodarenja primijećeni tragovi djelovanja vuka te se nadamo kako će se na taj način steći uvid u pravo stanje brojnosti ovoga predatora te kako će se povući ispravni potezi koji će u konačnici dovesti do suživota čovjeka i vuka na ovome prostoru. ■

Aktualno

fotografija iz 1963. godine snimljena na Petrovoj gori – među ulovom su i dva vuka idealan habitat za vuka na Petrovoj gori


Aktualno

Iz Uprave šuma Split obavijestili su nas kako do sada nije bilo zahtjeva za branjem gljiva, ali početkom godine iskazan je interes na pojedinim šumarijama (Zadar, obrovac, Drniš, Sinj, Split) za branjem tartufa, za koje govore, a došla je i potvrda stručnjaka s Poljoprivrednog fakulteta, da su po kvaliteti bolji čak i od poznatih istarskih tartufa.

Da šume nisu interesantne samo radi drveća znamo već odavno, sporedni šumski proizvodi jed-

nako su cijenjeni i traženi kao i glavni šumski proizvod – drvo. Ljekovito bilje, ukusni plodovi drveća i grmlja, šparoge i gljive bogatstvo je koje nam dolazi iz šume. I dalje smatramo kako nam naj-veću vrijednost donose furnirski trupci, iako neki od gore pobrojanih proizvoda dostižu astronomske cifre. Za litru ulja od smilja izdvaja se i do 1.600 eura, a o vrijednosti tartufa ne treba se posebno govoriti. Više-manje ne postoji onaj tko nije upoznat s činjenicom da se grumen tartufa cijeni gotovo kao grumen zlata. Naime, cijena tartufa ekstra klase, u koju spadaju primjerci preko 100 grama težine, iznosi i do 2.300 eura uključuju-ći PDV, prve klase 2.000, druge 1.500, a treće 1.000 eura. Za usporedbu, koliko smo uspjeli pronaći na internetu cijena zlatnih poluga od 100 grama kreće se oko tri i pol tisuće eura. Ne kaže se za badava da su tartufi podzemno blago.

još 2008. godine lokalni mediji izvještavali su o pronalasku tartufa u zadarskom zaleđu koji je iskopala koza.

Koza je nogama kopala i potom slasno jela iskopane komade. Vlasnik koze je o čudnom pronalasku obavijestio veteri-nara iz Obrovca pa je pronađeni grumen poslan na analizu na Agronomski fakul-tet u Zagrebu. Profesor Romano Božac potvrdio je da se radi o crnom tartufu Tuber Aestivum, vrsti izvrsnog okusa. Po-kazalo se tako da tartufi nisu rezervirani samo za Istru, već ih ima i u Slavoniji, Ce-tinskoj krajni, ali i zadarskom zaleđu, po-sebice u okolici rijeke Krupe. Ivan Matak prvi je certificirani tartufar sa zadarskog područja koji je i pokrenuo priču o tome kako je zadarski kraj dobro nalazište tar-tufa koje samo treba tražiti i pronaći. Ivan Matak u crnom tartufu vidi vrlo unosan biznis zahvaljujući kojem i područje za-darske županije može dospjeti na vrh gastronomske karte Hrvatske. Za tartufe se u kulinarskom smislu može reći da su i gljiva i začin. Tartuf se zbog specifičnog mirisa, ali i okusa, uglavnom obožava ili mrzi - sredine nema. Legenda kaže da je dragocjena gljiva - bijeli tartuf, nastao kombiniranim djelovanjem vode, topli-ne i gromova. Grom je bacio Jupiter u neposrednu blizinu jednog hrasta, a s

DaLmatinski tartUfi

Podzemno zlato u Dalmatinskoj zagoriTekst: irena Devčić ■ Foto: Željko Zgrablić, arhiva

obzirom da je on bio poznat po osobitoj seksualnoj aktivnosti, tartufu se pripisuju i afrodizijačka svojstva.

Iz Uprave šuma Split obavijestili su nas kako do sada nije bilo zahtjeva za branjem gljiva, ali početkom godine iskazan je interes na pojedinim šumari-jama (Zadar, Obrovac, Drniš, Sinj, Split) za branjem tartufa, za koje govore, a došla je i potvrda stručnjaka s Poljo-privrednog fakulteta, da su po kvaliteti bolji čak i od poznatih istarskih tartufa. Živi bili pa vidjeli i probali, dodaje struč-na suradnica za sporedne šumske proi-zvode Andree Rubin. Interes je pokazao prvi zadarski tarufar Ivan Matak.

najpoznatije nalazište tartufa u Hrvatskoj je dolina rijeke Mirne u Istri. U svijetu postoje dva najpoznatija nala-zišta tartufa – u Perigordu u Francuskoj, gdje se nalazi poznati crni tartuf (Tuber Mellanosposrum Vittad) i nalazište u pokrajini Alba u Italiji poznato po bije-lom tartufu (Tuber Magnatum Pico).

Francuski botaničar, Joseph Pitton de Tournefort, bio je prvi koji je ovu vrstu gljive podrobnije promatrao i opisivao početkom 18. stoljeća. Stotinjak godi-na poslije tartufi su postali predmetom znanstvenog istraživanja u Italiji, te nešto kasnije u Francuskoj. Na meniju Bečkog kongresa prvi su se put službeno našli 1815. godine. U Hrvatskoj se sa njihovim sakupljanjem na području Istre započelo 1929. godine. Poslije 2. svjetskog rata ot-kup tartufa organizirala je Šumarija Bu-zet, a 1956. tartufara je bilo pedesetak, i to svi iz naselja toka rijeke Mirne. Danas na području Istre govore da ima više tar-tufara nego tartufa. ■ Bijeli tartufi postižu astronomske cijene

Podzemno blago


Aktualno

Sredinom ožujka na području Uprave šuma Split izbio je prvi veliki ovogodišnji šumski požar. Gašenje je potrajalo cijelu noć, a jaka bura koja je puhala otežavala je vatro-

gascima posao. Žarište požara je mjesto Smolići u marinskom zaleđu, a za sada neformalne procjene govore o 110 hektara opožarene borove šume i niskog raslinja. U borbi s vatrenom stihijom sudjelovalo je devedesetak gasitelja iz Dalmacije koji su s dvadeset i šest vatrogasnih vozila cijelu noć i jutro branili Marinu i okolna mjesta, a gašenje je otežavao jak vjetar koji je isključio uporabu zračnih snaga. Na žalost ovakvi požari tije-kom ožujka nisu iznimka. Distribucija broja požara po mjese-cima pokazuje da se najveći broj požara, osim u ljetnim mje-secima (lipanj-rujan), javlja upravo tijekom ožujka i travnja. Tada, naime započinju poljoprivredni radovi, paljenje površina, spaljivanje granja nakon rezidbe maslina i slično. Nerijetko takve akcije završe velikim požarima, opožarenom šumom i ogromnim troškovima gašenja. I ovoga puta uzrok je najvjero-jatnije ljudski nemar, odnosno upravo zbog paljenja poljopri-vrednog otpada koje se u jednom trenutku otelo kontroli i pre-raslo u požar u kojem, srećom, nitko nije ozlijeđen, rekao je za trogirski portal zapovjednik DVD-a Marina, Hrvoje Kvarantan.

Borba protiv požara nije samo borba protiv vatrene stihije. Borba je to protiv uvaženih navika naših ljudi, podi-zanje svijesti, posebno kod poljoprivrednika naviklih na ko-rištenje vatre u poljoprivredne svrhe. U svome izvještaju o opasnostima koje prijete za nastanak šumskih požara, upra-va Europske komisije za zaštitu okoliša detektirala je ljudsku djelatnost kao najčešći uzrok svih požara. Ustanovljeno je da gotovo sve šumske požare uzrokuje ljudsko ponašanje, što uključuje potrebu da se donesu neke zajedničke odluke što se tiče ljudskih aktivnosti na mjestima dodira s prirodnim okolišem, a posebno šumama.

ispravno je reći da svaka pojava paljenja vatre ima tendenciju širenja ako se ne ograniči i ne kontrolira, a može se proširiti do razmjera koji se ne mogu lako ugasiti. Ipak, u

Poljoprivredni radovi najčešći su uzrok proljetnih požara

U mediteranskom području šumski požari postaju velika prijetnja šumama, a dodirna urbana područja sve su ozbiljnije izložena ovoj opasnosti.

ŠUmski PoŽari

Prvi veliki ovogodišnji požar

sjećanjima i tradicionalnim običajima još uvijek prisutnim na mediteranskim prostorima, ljudi još uvijek koriste vatru u te svrhe. Ta nepisana pravila često toleriraju metode poput: ob-nova šumsko-biljnog ili grmolikog pokrova prije svega zbog košnje ili ispaše, uklanjanje suhih ostataka od usjeva iz pret-hodne sjetve, što se prikuplja na hrpe, čišćenje neobrađenih graničnih područja prije početka kultivacije, navodi se u iz-vješću uprave za zaštitu okoliša. Posljedice šumskog požara su neprocjenjive za okoliš u društveno-ekonomskom smislu. U nekim državama članicama postoje pravila o popisivanju područja izloženih požarima, čak i primjena restriktivnih mjera za korištenje tog zemljišta. Prema statistikama MUP-a, šteta koju država trpi od posljedica požara nalazi se na tre-ćem mjestu, nakon kriminaliteta te šteta nastalih u prome-tu! Prema statističkim podatcima navedenim u nacionalnoj strategiji zaštite od požara, usvojene 2013. godine, jasno je vidljivo kako najveći broj požara kreće upravo sa poljopri-vrednih površina. Od 2002. godine do 2011. godine ukupni broj požara otvorenog prostora je nešto malo manji od 50 tisuća. Od tog broja čak 17.000 požara zabilježeno je na po-ljoprivrednim površinama. Od ukupnih 50 tisuća požara čak 30.000 kao uzrok nastanka ima toplinsku energiju, a od te brojke 12.400 je ponovno na poljoprivrednim površinama.

kako bi se poboljšalo stanje, odnosno smanjio broj po-žara i šteta prouzročenih požarima otvorenog prostora, nacio-

Tekst: irena DevčićFoto: arhiva

Ustanovljeno je da gotovo sve šumske požare uzrokuje ljudsko ponašanje, što uključuje potrebu da se donesu neke zajedničke odluke što se tiče

ljudskih aktivnosti na mjestima dodira s prirodnim okolišem, a posebno šumama.


nalnom strategijom predlažu se brojne mjere, između ostalog mjera uvođenjem novih tehnologija, tj. postavljanje i ugradnja modernih tehnologija (IC i video kamera) za ranu detekciju dima, odnosno vatre, poboljšanje stanja na postojećim te, pre-ma prosudbi, izgradnja novih motrionica kako bi se mogao nadzirati cjelokupni ugroženi prostor u kritičnom razdoblju. Za otvorene prostore posebno ugrožene od nastanka i širenja požara navodi se kako je potrebno izrađivati godišnje planove motrenja, čuvanja i ophodnje te donositi mjere zabrane ne-kontroliranog i neovlaštenog pristupa i boravka na tim prosto-rima za razdoblje visokog i vrlo visokog indeksa opasnosti od nastanka požara. Godišnje, pred početak i za vrijeme protupo-žarne sezone moraju se provoditi informativno promidžbene aktivnosti u cilju upoznavanja pučanstva s opasnostima od nastanka požara i posljedicama koje izaziva, te podizati razi-nu protupožarne kulture te organizirati objavljivanje poruka u svezi zaštite od požara kroz emisije televizijskih i radio postaja te članaka u tisku.

Posebna pozornost usmjerava se informiranju pu-čanstva o zakonskoj regulativi i odlukama lokalne i područne samouprave prilikom spaljivanja biljnog i drugog otpada. U nacionalnoj strategiji predlaže se pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog lidera za edukaciju operativnih snaga kod šum-skih požara na području zemalja jugoistočne Europe te ustro-javanje Regionalnog centra za šumske požare za države JIE sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u Divuljama kod Splita. U Cen-tru bi se provodilo i stručno osposobljavanje za gašenje šum-skih požara za gasitelje iz cijele regije. Inicijativa za osnutak Regionalnog centra načelno je prihvaćena na sastanku šefova država i vlada država članica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (South-East European Cooperation Proces – SEECP) u lipnju 2009. godine (Politička deklaracija s 12. sastanka šefo-va država i vlada država članica SEECP-a, od 5. lipnja 2009.), a nakon konzultacija sa Svjetskom bankom potvrđeno je da bi ta financijska institucija u potpunosti podržala realizaciju te inicijative i njezinih ciljeva. ■

Prema statistikama mUP-a, šteta koju država trpi od posljedica požara nalazi se na trećem mjestu, nakon kriminaliteta te

šteta nastalih u prometu!

scene poput ove otjerat će turiste sa jadrana

Rođen je 16. ožujka 1967. godine u Hlebinama, osnov-nu je školu završio u Koprivnici 1982. godine te se u daljnjem školovanju opredjeljuje za šumarsku stru-

ku kojoj ostaje aktivno posvećen, o čemu svjedoče njegovi brojni stručni članci, izlaganja i dodijeljena mu priznanja. Iskreno predan radu često spaja struku s nekim od svojih područja zanimanja. Tako npr. u jedinstvenu spajalicu vje-što spaja objavljene članke s nizovima fotografija. Svojim doprinosom u edukaciji i fotografijama koje su se našle na naslovnicama časopisa (Hrvatskih šuma, Mehanizacije šu-marstva, Agrotehničara, Lovačkog vjesnika) te kao dio knjiga (Šume u Hrvatskoj, Silvae nostrae Croatiae, Obična bukva u Hrvatskoj), kalendara, promidžbenih materijala Koprivničko - križevačke županije, na CD-u Ptice riječkog područja u iz-danju Prirodoslovnog muzeja Rijeka, unutar prostora Uprave šuma podružnice Koprivnica i Šumarije Sokolovac, odavno je postao ambasadorom bogatih podravskih šuma. Jedna je od osoba koje nije potrebno odviše hvaliti, dovoljno je popisati njegove aktivnosti.

Završili ste Šumarsku školu u karlovcu, znači da ste još u mladim danima znali da je rad u prirodnom okruženju Vaš životni poziv, ali kada je zapravo počela Vaša fascinacija prirodom? jeste li kao dijete običavali odlaziti u šumu? je li Vas na fakultetu osobito privuklo područje zaštite šuma i je li Vam već za studija cilj bio specijalizacija na tom području?

Boraviti u prirodi za mene je oduvijek bio i ostao ugodan događaj koji je povezan u traženju i promatranju vizualnih ljepota oblika i boja popraćenih raznim ugodnim zvucima i mirisima prirode uz radost susreta sa pojedinim biljnim ili životinjskim vrstama koji su ponekad jedinstveni i rijetko po-novljivi. Život u prirodi i s prirodom ono je nešto u nama sa čim se rodimo i bez čega ne bi mogli, pa su odlasci u priro-du, a time i u šumu, osjećaji ugode i nešto normalno, gotovo svakodnevno, već od djetinjstva.

Kod izbora fakulteta, a ranije još i kod izbora srednje šumarske škole, šuma me je privlačila kao složen i bogat

Aktualno IntervjuamBasaDor PoDraVskiH ŠUma

mr. sp. krunoslav arač - stručni suradnik za zaštitu šuma UŠP koprivnicaTekst: marija Glavaš ■ Foto: arhiva


krunoslav arač

medaljaPovelja

ekosustav drvenastih i zeljastih biljaka, sisavaca, ptica, ku-kaca, gmazova, vodozemaca i drugih vrsta organizama koji zajedno dišu i žive u stabilnom ekosistemu. Narušavanje stabilnosti uslijed promjena abiotičkih i biotičkih čimbenika uzrokuje propadanje – sušenje biljnih vrsta te odlazak – mi-graciju životinjskih vrsta iz takvih ekosustava. Zaštita šuma je dio kojim se u redovnom gospodarenju šumama u glo-balu nastoji sačuvati stabilnost i neposredno je vezana za više skupina različitih organizama, različite abiotske čim-benike i njihove međusobne interakcije za koje kroz kole-gije iz botanike, dendrologije, entomologije, fitopatologije, lovstva, uzgajanja i zaštite šuma kod mene postoji pojačani interes još od studija, kao i želja za specijalizacijom, koja se definirala kroz problematiku bukovih sastojina u desetogo-dišnjem radu na reviru u Šumariji Sokolovac.

Vaša vam je specijalizacija, odnosno rad stručnog suradnika zaštite šuma, zacijelo osigurala povećanu moć zapažanja. obavljajući redovite poslove otkrili ste 2008. godine novu vrstu u nas, velikog ariševog potkor-njaka. kako ste pronašli potkornjaka, kako ste ga deter-minirali, što se dogodilo na terenu s arišem, i koje ste daljnje mjere poduzeli?

U UŠP Koprivnica, na području Šumarije Sokolovac, u gospodarskoj jedinici Polum – Medenjak 23 d, tijekom ko-lovoza 2008. godine pojavilo se sušenje stabala europskog ariša, pojedinačno i u malim grupama. Kako bi utvrdio even-tualni uzrok pojave sušenja, ista stabla su u dubećem stanju otkorana, te je na njima utvrđen tada još nepoznati sistem hodnika potkornjaka, te je pronađeno nekoliko odraslih ima-ga koje sam uz pomoć entomoloških ključeva determinirao kao vrstu veliki arišev potkornjak (Ips cembrae).

Radi potvrde determinacije imaga su poslana u Hrvat-ski šumarski institut u Jastrebarskom, gdje je dr. sc. Milan Pernek potvrdio determinaciju. U daljnjem zajedničkom radu utvrđeno je da ova vrsta do sada u Hrvatskoj nije do-kumentirana. Prvi je put spominje Kovačević (1956.), ali bez navođenja lokaliteta, tako da nije sigurno je li ta vrsta nađena na području Hrvatske, te tek kratka informacija o biologiji bez navođenja konkretnog nalaza (Vajda 1974.). U entomološkim zbirkama Šumarskog fakulteta Sveučili-šta u Zagrebu i Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu nalaze se jedinke velikog ariševog potkornjaka iz Češke i Slovač-

Intervju

ke, ali ne i iz Hrvatske. Iz sve-ga je donijet zaključak kako je ovo prvi nalaz ovog štetnika u Hrvatskoj. U svrhu praćenja populacija i djelomičnog suzbijanja postavljene su bari-jerne feromonske klopke tipa Theysohn® te feromonski pripravak Cembräwit®. Monitoring se provodio kroz ve-getacijske periode od 2011. do 2013. godine i to je ujedno i prvi monitoring ove vrste feromonskim klopkama u Hr-vatskoj. Kao dio zaštite feromonske klopke su upotreblja-vane i 2014. i 2015. godine i ukupno je ulovljeno više od 14.000 jedinki, te je kao mjera zaštite provođena šumska higijena.

Vrsta je sekundarni štetnik na arišu koji može razviti gra-dacije kada u šumi ima dovoljno pogodnog materijala za naglo povećanje gustoće populacije, primjerice nakon suša i proreda. U nedostatku stabala slabijeg vitaliteta potkornjaci počinju napadati i potpuno zdrava stabla te ih tada možemo svrstati u grupu primarnih štetnika, što se i dogodilo tijekom 2013. godine. Rezultati istraživanja su objavljeni kao izvor-ni znanstveni članak u Šumarskom listu 3-4/2014. i na se-minarima biljne zaštite 2011., 2013. i 2014. godine. Prema podatcima iz baze IPP podataka Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom nakon prvih nalaza 2008. na području UŠP Koprivnica bilježi i prve nalaze 2015. godine na području UŠP Gospić, Požega i Zagreb.

na području UŠP koprivnica sudjelovali ste u ispu-štanju parazitoida kestenove ose šiškarice. molim Vas


Intervjudetaljnije objašnjenje, zašto je poduzimana takva akci-ja i kakvi su rezultati postignuti?

Projekt „Biološko suzbijanje kestenove ose šiškarice pa-razitoidom Torymus sinensis“, pod vodstvom dr. sc. Dinke Matošević iz Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom, prvi je puta proveden 2014. godine na lokalitetu Lovrin kod Pazina. Sljedeće, 2015. godine, isti projekt je nastavljen i na području UŠP Koprivnica ispuštanjem parazitoida 21. travnja 2015. godine na 2 lokaliteta na području Šumarije Kopriv-nica i 1 lokalitetu na području Šumarije Sokolovac. Akcija je poduzimana da se smanji populacija i štetnost kestenove ose šiškarice, te će se tijekom ovog proljeća 2016. godine ispuštanje obaviti na još 4 lokaliteta kako bi se uspostavila populacija navedenog parazitoida, a nakon toga sljedećih godina moći će se vidjeti i konkretni rezultati.

Vaša fascinacija pticama, mogućnost promatranja na terenu, prerasla je u vrsno poznavanje ornitofaune. De-terminirali ste novu vrstu na području Hrvatske, veliku žutonogu prutku, što Vam je priznao Zavod za ornitolo-giju HaZU i upravo su Vas kontaktirali kod zbrinjavanja svojevremeno zalutale jedinke bjeloglavog supa na ko-privničkom području. kako je sve počelo i jeste li pro-matrajući ptice u prirodi naučili nešto na što niste naišli u literaturi?

Sve je počelo negdje u 7. razredu osnovne škole, kao što sam spomenuo u uvodu boravcima u prirodi i njenim fotografiranjem te kasnijim pregledom literature kako bih determinirao raznolike vrste jedinki koje su fotografirane. Prva objavljena fotografija tada još rijetke pojave crvenoklju-nih labuda bila mi je u tjedniku Glas Podravine 1985. godine u sklopu rubrike „Flora i fauna Podravine“ koju je uređivao naš poznati biolog dr. sc. Radovan Kranjčev, za koga moram reći da mi jedan od uzora i čijem se radu i danas divim. Ka-snije, 1993. godine imali smo zajedničku izložbu fotografija u izložbenom prostoru poslovne zgrade Podravke pod na-zivom „I to je Podravina“ koju je posjetio prof. dr. sc. Đuro Rauš i odabrao fotografije koje su kasnije objavljene u knjizi „Šume u Hrvatskoj“ kojoj je bio urednik.

No da se vratimo pticama, jasno je da puno stvari ne mo-žete pronaći u literaturi, već se one nauče u promatranju i direktnim susretima od načina ponašanja, hranjenja, zaštite legla i načinu odvraćanja pozornosti odraslih ptica od neo-pernjatelih mladunaca, glasanju, snubljenju, imajući uvijek u vidu razdoblje gniježđenja i othranjivanja mladunaca kada ptice nije potrebno uznemiravati.

Vezano, znajući da brojnost ptica ovisi o uvjetima gniježđenja, došli ste na ideju koja je kasnije priznata kao inovacija. metoda postavljanja kućica za ptice na drveće u šumi dokazana je kao učinkovita. Primjenjuje li se i danas u UŠP koprivnica, u kojoj mjeri i je li se pro-širila i drugdje po Hrvatskoj?

Na 53. Seminaru biljne zaštite u Opatiji 2009. godine su bili prisutni novinari Hrvatskog radija prvog programa s kojima sam nakon prezentacije rezultata istraživanja na temu Postav-ljanje kućica za ptice – doprinos biološkoj metodi suzbijanja

štetnika snimio prilog za emisiju Slušaj kako zemlja diše koja je bila više puta emitirana. Jednu od emisija odslušao je Ivan Hodić, tada rukovoditelj za strateški razvoj u Direkciji, na čiji sam poticaj prijavio projekt inovacije Prijedlog za unapređe-nje biološke metode suzbijanja štetnih kukaca u šumi pobolj-šanjem stanišnih uvjeta raspoloživosti gnijezdećih pozicija postavljanjem kućica za gniježđenje ptica koji je prihvaćen od Uprave Hrvatskih šuma 2012. godine. Ukratko, postavljanjem kućica za ptice sa ulaznim otvorima od 3 cm u odsjeke u koji-ma je utvrđena brojnost ženki mrazovaca po cm opsegu sta-bla blizu kritične (0,8), učinile bi rane štetnike značajno manje štetnima te bi održavale njihovu populaciju na manjem broju, jer jedan par odraslih velikih sjenica tijekom dva gniježđenja u godini za prehranu ulovi oko 40.000 gusjenica, odnosno po leglu oko 20.000 gusjenica. Za prvo leglo to su većinom gusje-nice velikog i malog mrazovca te savijača, a za drugo leglo gu-sjenice kukavičjeg suznika, a kasnije i njegove kukuljice. Jasno je da ptice kao ni drugi organizmi u prirodi ne mogu spriječiti štete kada nastupe gradacije štetnika. Nažalost, ova metoda je malo upotrebljavana.

osim o pticama, o kojima ste napisali velik broj čla-naka u više časopisa, između ostalog i u našim, Hrvat-skim šumama, kao prirodnjak ste pisali i o biljkama, kukcima, krpeljima, vodozemcima i gmazovima. koliko ste otprilike članaka objavili i što Vas potiče na pisanje?

U broju 3-4/2016 Šumarskog lista bit će mi objavljen 100-ti članak, a prvi mi je članak objavljen 1992. godine. Od 1999. godine redovito pišem članke za rubriku Zaštita pri-rode, tridesetak članaka objavljeno je u Podravskom listu i Glasu Podravine, 12 radova objavljeno je u Podravskom zborniku, 10-ak članaka u časopisu Hrvatske šume, te po ne-

Umjetnička fotografija, rad krunoslava arača


Intervju

koliko članaka u Prirodi, Lovačkom vjesniku i Gospodarskom kalendaru.

Pisanjem nastojim doprinijeti uvažavanju struke na na-čin da šumska staništa prikazujem kao svekoliko prirodno bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta.

kao umjetnik svoje spoznaje o prirodi Vašega kraja upotpunjujete slikama, odnosno znanje širite putem medija fotografije. na kakvim ste sve izložbama sudje-lovali i kakva ste sve priznanja dobili? koliko su važne fotografije za prikazivanje bioraznolikosti šumskih ekosustava i prirode uopće? možemo li vaše tekstove i fotografije očekivati u najavljenoj monografiji posveće-noj Upravi šuma podružnici koprivnica?

Redovito sudjelujem na izložbama fotografija Šuma okom šumara u Bjelovaru. Na prvoj izložbi 2004. godine do-bio sam II. nagradu za kolekciju fotografija, a na petoj izložbi 2008. godine glavnu nagradu GRAND PRIX SALONA. Neko-liko fotografija izloženo je u sklopu skupne izložbe Šuma okom hrvatskih šumara 2009. u Helsinkiju i 2011. u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku povodom Međunarodne godine šuma. Jedno vrijeme sam bio član Foto - kino kluba Đurđevac i tada su mi fotografije izlagane na žiriranim izlož-bama, na salonima fotografija u Đurđevcu, Kukljici, Osijeku, Vinkovcima i Zagrebu te sam s članovima kluba izlagao foto-grafije u Sloveniji i Njemačkoj.

Važnost fotografija uopće, pa tako i u prikazivanju šumskih ekosustava i prirode je velika, jer nam osim umjetničke ljepote često pokazuje vrste ili detalje koje većina gledatelja in situ nije vidjela ili prepoznala. Uz to fotografija s odmakom od vreme-na kada je snimljena predstavlja dokument povijesti.

U monografiji posvećenoj Upravi šuma podružnici Ko-privnica napisao sam poglavlje o zaštiti šuma popraćeno ni-zom fotografija o biljnim bolestima, štetnim kukcima, štetni-cima od kojih nisu zabilježene značajnije štete, invanzivnim vrstama, požarima, štetama od glodavaca, divljači, vjetroi-zvala, vjetroloma, snjegoloma, snjegoizvala i sušenja šuma.

sudjelovali ste na raznim stručnim skupovima i ma-nifestacijama. redovito, godinama aktivno sudjelujete na Seminarima biljne zaštite u opatiji, a na 60., jubilar-nom, Hrvatsko društvo biljne zaštite dodijelilo Vam je brončanu plaketu i povelju za što ste dobili brojne za-služene i iskrene čestitke. koliko su takvi skupovi zna-čajni šumarima za usavršavanje i rad, osobito, zaštitu šuma i kakvi su Vaši daljnji planovi po pitanju izlaganja?

Svaki stručni skup je dio edukacije u kojem se sudionike upoznaje o novonastaloj stručnoj problematici kao i o re-zultatima i rješenjima na otklanjanju ili umanjenju nastalog uzroka ili pojave. O važnosti skupa iz područja zaštite bilja u Opatiji, kojeg je dio i šumarska sekcija, dovoljno govore riječi slovenskog kolege Gabrijela Seljaka koji je prilikom ovogo-dišnjeg otvorenja 60. Seminara biljne zaštite u Opatiji izre-kao da je seminar poput Oxforda u zaštitu bilja regije.

Za održavanje i okupljanje u šumarskoj sekciji posebne zasluge ima prof. dr. sc. Milan Glavaš, a on je i glavni potica-telj za pisanje referata sa terena, tako da je problematika ak-

tualna i ono što je vrlo važno, zapisana. Uz kolegice i kolege s fakulteta, Instituta, Ministarstva i Hrvatskih šuma, redovno dolaze i kolegice i kolege, opet na inicijativu prof. Glavaša, iz Bosne i Hercegovine i Slovenije pa i iz drugih država, pa možemo reći da je tematika predavanja iz područja zaštite šuma i međunarodna.

Ove godine sam bio počašćen dodjelom povelje uz bron-čanu plaketu od Hrvatskog društva biljne zaštite kojeg ne bi bio u prilici dobiti da nije bilo održavanja šumarske sekcije i truda, referata i prisustva svih sudionika na seminarima kroz dugi niz godina. Smatram da je to nagrada našoj šumar-skoj struci u zaštiti šuma, tim više što je odabir bio i između mnoštva agronoma koji se bave zaštitom bilja.

Po pitanju predavanja ove sam godine imao 10. izla-ganje, a ista ću nastojati redovito pripremati i za sljedeće seminare.

Vaša svestranost odvela vas je i u lovačke vode. Dr-žite predavanja na lovačkim seminarima u koprivnici, imate položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači, imali ste i izložbe fotografija divljači. jeste li aktivan sudionik u lovu i što Vas je privuklo toj aktivnosti?

Ovlašten sam predavač i ispitivač Hrvatskog lovačkog sa-veza na lovačkim ispitima iz područja biologije divljači te sam član komisije za ocjenjivanje trofeja divljači za zajednička otvorena lovišta Koprivnica 1, 2 i 3. i u državnom lovištu Novi-gradska planina. Upravo je i moja prva izložba fotografija bila vezana uz snimke divljači, a održala se 1991. godine u sklopu izložbe trofeja divljači SLDO Koprivnica. Nastojim biti aktivan sudionik više u lovstvu nego u lovu, opet kroz promicanje šu-marske struke u gospodarenju s divljači po načelima struke, što je vjerujem prepoznato i potvrđeno izborom u Izvršni od-bor Lovačkog saveza Koprivničko - križevačke županije.

Znanošću se aktivno bavite još od studentskih dana kada Vam je dodijeljeno Priznanje rektora sveučilišta u Zagrebu 1989. godine, magistrirali ste 2006. godine te nastavili sa znanstvenim istraživanjima. sada radite na izradi doktorske disertacije. koja je tema i zašto baš ta?

Tema doktorske disertacije je Pojava i štetnost gljive Me-ripilus giganteus (Pers.) P. Karst. na običnoj bukvi (Fagus sylvatica L.) pod mentorstvom prof. dr. sc. Danka Diminića i u fazi je čitanja pred pokretanje postupka ocjene i obrane.

Doktorski rad je nastavak iz već prethodno provedenog istraživanja i rezultata prikazanih u magistarskom radu. U lite-raturi kao vrlo rasprostranjena i najčešća vrsta gljive na živim stablima obične bukve spominje se vrsta Fomes fomentarus. U magistarskom radu utvrđeno je 15 vrsta gljiva uzročnika truleži na živim stablima obične bukve, a gljiva Meripilus gi-ganteus bila je najčešća vrsta koja dolazi na živim stablima, te se često javlja i kao saproftrof na panjevima. Isti rad bio je po-vod za detaljan pregled znanstvene i stručne literature o vrsti M. giganteus, koja je većinom tek samo opisno navedena, a sa šumarskog stanovišta malo istražena, što je bio dodatan poti-caj za daljnje istraživanje u doktorskom radu.

I na kraju dozvolite mi da se zahvalim svima koji su mi pomagali i poticali me u radu. ■


Događaji

Iako kontinentalni dio Hrvatske ima mnogo toga za pokazati, turisti u našoj zemlji ipak radije odlaze na

obalu i to uglavnom u ljetnim mje-secima. Kako je naša povijesna regija Slavonija poznata po mnogobrojnim prirodnim i kulturnim ljepotama, tra-dicijskome načinu života, te izvrsnoj hrani i vinu, bilo je samo pitanje vre-mena kada će stranci početi dolazi-ti na hrvatski istok. Poznato je i kako osobe iz javnoga života čine čuda kada se pojave na nekome mjestu, jer ubrzo nakon toga vojske obožavatelja, koje su putem medija pročitale o po-

sjeti jedne takve osobe, dolaze obići ista mjesta kao i dotični celebrity. Je-dan takav događaj mogao bi utjecati i na Hrvatske šume, jer je britanski pri-jestolonasljednik odabrao baranjske

šume kao mjesto službenog obilaska tijekom svojega posjeta Republici Hr-vatskoj.

Čari Slavonije i Baranje otkrio je princ od Walesa, Charles, koji je za vri-

kraLjeVski Posjet Baranji

Princ charles posjetio Zlatnu greduTekst: Goran Vincenc ■ Foto: Pixsell, Goran Vincenc

Hrvatska obala mjesto je koje rado posjećuju brojne slavne osobe iz cijeloga svijeta, dok kontinentalni dio Hrvatske, iako lijep i zanimljiv, nije niti blizu toliko privlačan stranim turistima. Da bi se stvari uskoro mogle promijeniti nagovijestio je britanski prijestolonasljednik koji se, nakon što je posjetio glavni grad Zagreb, uputio u Slavoniju i tom prilikom posjetio Zlatnu gredu.

Lovački dom Zlatna gredaPrinc je kušao slavonske slastice

Prince od Walesa charles


jeme svoga dvodnevnog posjeta Hrvat-skoj odabrao Osijek i Baranju za upo-znavanje kulturnog i tradicijskog života Hrvata. Tom prigodom, princ Charles je sa svojom suprugom vojvotkinjom od Cornwalla, Camillom, obišao osječku Tvrđu i konkatedralu te je posjetio Eko centar Zlatna greda u Baranji, dok je vojvotkinja Camilla posjetila znamenitu đakovačku ergelu lipicanaca. Osim što je sa Osijekom povezan po obiteljskome stablu, jer je njegov pra-pradjed, vojvo-da Franjo rođen u Osijeku, princ Charles često odlazi u turistički manje razvika-na mjesta dajući im pri tome medijsku pozornost i na taj način potpomaže tim krajevima u medijskoj promidžbi.

Njegova kraljevska visost, princ od Walesa, Charles, tijekom svoga posjeta Zlatnoj gredi obišao je istoimeni Eko centar koji se bavi zaštitom prirode i ekoturizmom, a kojim upravlja Udru-ga Zeleni Osijek. Naselje Zlatna greda u vlasništvu je Hrvatskih šuma d.o.o., a sa Udrugom Zeleni Osijek, koja stoji iza cijeloga projekta Eko centra ima ugovor o suradnji. U Hrvatskim šumama, kao i u Udruzi Zeleni Osijek, složni su u za-ključku kako će povećana medijska po-zornost pozitivno utjecati na turizam u ovome dijelu Hrvatske.

Ugledni gost se prilikom obilaska susreo sa članovima Uprave Hrvatskih šuma, Ivanom Ištokom i Marijom Ve-kić, te voditeljem UŠP Osijek Borisom Ljubojevićem, koji su mu poželjeli do-brodošlicu na Zlatnu gredu. Britanski prijestolonasljednik imao je prilike vi-djeti tradicionalne djelatnosti Zlatne

Zajednička fotografija na kojoj su i predstavnici Hrvatskih šuma (D. javorović – Pixsell)

Dvorac eugena savojskog u Bilju trenutno je u prodaji

grede poput kovanja potkova i pletenja ribarskih mreža, a od učenika biologije naučio je sve o vodnom sustavu Kopač-koga rita, njegovoj biologiji, te divljem životu.

Zlatna greda ima brojne moguć-nosti razvoja ruralnoga turizma što je prepoznato od strane Hrvatskih šuma. Samo na tom području nalaze se tri lovačke kuće koje već uživaju veliku re-putaciju među lovcima svjetske klase. Osim nadaleko poznate Zlatne grede, koja raspolaže sa 30 ležaja, tu su još i Monjoroš sa 14 ležajeva, zanimljiv manjim društvima željnima odmora

u divljini, te Ćošak šume koji raspolaže sa 11 ležajeva, idealan za obitelji s dje-com. Okolica Zlatne grede nudi brojne mogućnosti za lovni turizam, a lovište Podunavlje-Podravlje sa svojim bogatim fondom jelenske, srneće i svinjske div-ljači poznata je još od razdoblja kada je Eugen Savojski oslobodio ova područja od otomanske vlasti. Njegov dvorac, koji se nalazi na 6 kilometara od Osijeka, u mjestu Bilje, upravo se prodaje od stra-ne Hrvatskih šuma za manje od 300.000 funti, što je za engleske plemiće koji vje-rojatno čitaju i prate službeni program princa Charlesa sitan novac. ■


Događaji

Hrvatske šume nositelji su FSC certifikata za gospodarenje šumama (SA-FM/COC-001212) kojim su se obavezale pridržavati odredbi međunarodno prihvaćenih stan-

darda u gospodarenju šumama. Jedna od bitnih komponenti standarda jest i konzultacija zainteresiranih strana o važnim pitanjima koje mogu imati utjecaj na prava koje dotična zain-teresirana strana zastupa. Hrvatske šume moraju obavještavati zainteresirane strane o svojim aktivnostima, a potrebno ih je angažirati u dijalog oko svih eventualno spornih i otvorenih pi-tanja. Hrvatske šume preko svojih podružnica to i čine, konzul-tirajući se pri tome sa svim lokalnim zainteresiranim stranama.

Glavni FSC koordinator za grupu HŠ-GS, Ratko Matošević, formirao je skupinu zainteresiranih strana na razini cijele grupe Hrvatske šume, tj. na razini Hrvatske, i u nju uključio i brojne or-ganizacije koje se smatraju zainteresiranim stranama poput: Mi-nistarstva poljoprivrede, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Hr-vatski šumarski institut, Šumarski fakultet te predstavnici brojnih udruga i institucija poput parkova prirode i nacionalnih parkova.

Odmah na početku sastanka glavni koordinator je iznio no-vine vezane za FSC certifikat. Važno je pri tome istaknuti kako su obnovljeni IGI međunarodni indikatori bazirani na novim principima i kriterijima. Isto tako je važno za istaći kako je COC standard u drugome nacrtu, te da je do sada u Hrvatskoj izdano 273 COC certifikata.

Dubravko janeš, rukovoditelj službe za uređivanje, na-glasio je kako u prošloj godini nije bilo većih promjena u nači-nu izrade šumskogospodarskih planova, no za očekivati je kako će ih ove godine biti jer je prošle godine izašao novi Pravilnik o uređivanju šuma.

U 2014. godini je izmijenjen Zakon o šumama, te je na te-melju njega iz gospodarenja izdvojeno oko 30.000 ha šumskog zemljišta koje je bilo obuhvaćeno odlukama Vlade Republike Hrvatske o osnivanju služnosti na šumskom zemljištu u vlasniš-tvu Republike Hrvatske radi podizanja trajnih nasada. Povećan je i povrat imovine, tako da je i to utjecalo na smanjenje površi-na kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Treba naglasiti da se

fsc raDionica

rodenticidi su još uvijek upitniTekst ■ Foto: Goran Vincenc

U Zagrebu je održan sedmi po redu konzultativni sastanak FSCa te zainteresiranih strana sa dvije vrlo zanimljive teme: Stanje šuma HŠ – uređivanje, proizvodnja, zaštita te zahtjev za izuzećem zabrane pesticida, poglavito rodenticida. ova potonja tema je rasplamsala veliku raspravu, jer ukoliko izuzeće ne bude dodijeljeno, hrvatsko šumarstvo bi moglo biti u velikim problemima.

denacionalizacijom vraćaju visokokvalitetne šume u kojima se sada može realizirati kvalitetan etat koji je trebao opravdati sva naša dosadašnja ulaganja i kvalitetan stručni rad.

Izvješće o proizvodnji Hrvatskih šuma za 2015. godinu podnio je prisutnima Mirko Gereci, stručni suradnik za iskoriš-tavanje šuma podnijevši pri tome i izvješća o otkupu šumskog zemljišta, što su u ime države odradile Hrvatske šume otkupivši 323 ha, uloživši pri tome 22 milijuna kuna. Također je istakao kako je prošle godine razminirano ukupno 315 ha, za što je ulo-ženo 23 milijuna kuna.

Jasna Molc, rukovoditeljica Službe za ekologiju, također je podnijela godišnje izvješće naglasivši pri tome kako prošla godina nije uzrokovala veće probleme u zaštiti šuma. Važno je, međutim, kako je oko 1000 ljudi iz sustava Hrvatskih šuma prošlo program izobrazbe korištenja pesticida, a isto tako su pregledani svi strojevi koji se koriste u zaštiti bilja unutar susta-va Hrvatskih šuma.

Prema izvješću iznesenom na sastanku, izuzeće za kori-štenje rodenticida na bazi difenacouma istječe krajem ožujka, što će ostaviti velike posljedice na procesima prirodne obno-ve šuma hrasta lužnjaka u nizinskome dijelu Hrvatske. Prema neslužbenim brojevima, procjena šteta uzrokovanim djelova-njem glodavaca iznosi oko 30 milijuna kuna, a struka još uvijek nema odgovor kako reducirati broj glodavaca ukoliko se ne dobije novo izuzeće u korištenju kemijskih sredstava.

Prema riječima Jasne Molc u Hrvatskoj ne postoji rodenti-cid registriran za zaštitu šumskog bilja, postoje samo biocidi. U Njemačkoj postoji registrirano sredstvo na bazi aktivne tvari cink-fosfida i HŠ Consult već radi na pridobivanju dozvole od FSC-a kako bi se spomenuto sredstvo moglo koristiti i kod nas.

Sama problematika glodavaca koji uništavaju sjeme i do 10 godina stare stabljike, te na taj način sprječavaju prirodnu obnovu šuma, puno je kompleksnija nego li se to čini. Naime, glodavci predstavljaju hranu pernatim predatorima te manjim predatorima poput lisice. Od pojave čaglja lisica se povlači iz šuma, što ostavlja veliki prostor bez prirodnih neprijatelja glo-davcima, te se oni uz obilje hrane mogu slobodno razmno-žavati. Povećanjem broja dolazi do većih šteta na usjevima, a daljnjim širenjem populacije glodavci stižu iz šume preko polja do naselja šireći opasnost od zoonoza na ljude.

Pernati predatori za sada ne predstavljaju ozbiljan uteg pri reguliranju njihova broja, te je prijeko potrebno produljiti do-zvolu za kemijska sredstva za još neko vrijeme. Predloženo je i da se prati učinkovitost sredstava kako bi imali točne informa-cije o korisnosti određenog kemijskog sredstva na terenu.

Na kraju su se svi složili kako rodenticidi nisu najsretnije rješenje u šumarstvu, ali kako za sada oni nemaju učinkovitu alternativu. ■


Događaji

Dani josiPa koZarca

Bogat ovogodišnji program u Lipovljanima

Događaji

Otac Josipa Kozarca bio je gra-ničarski časnik, a i sama Šu-marija Lipovljani osnovana je

1871. godine u stambenoj zgradi biv-ših krajiških satnika. Josip Kozarac bio je seljačko dijete koje je već u dobi od dvije godine izgubilo oca, a odrastao je u obiteljskoj zadruzi s majčine stra-ne. Po završetku šumarskoga studija u Beču, 1879. godine stupio, je u šu-marsku službu, a u svojoj je 27. godini preuzeo funkciju upravitelja Kraljevske šumarije u Lipovljanima, „selu novskog kotara, a županije požeške“ gdje radi i djeluje deset godina (1885. – 1895.). Uz svoj stručni praktični šumarski rad u lipovljanskim šumama uspijeva objaviti i niz stručnih i književnih dje-la. Od stručnih navodimo „K nauci o uzgoju šuma, 1886., K pitanju pomla-

U Lipovljanima su održani IV. po redu Dani josipa Kozarca, našeg poznatog šumara i književnika koji je rođen 18. ožujka 1858. u Vinkovcima. bilo je to prije 158 godina, u 19. stoljeću, kada je Hrvatska bila u sastavu AustroUgarske koja je na granici s osmanskim Carstvom formirala Vojnu krajinu za obranu od Turaka.

djivanja posavskih hrastika, 1886., O prorjeđivanju šuma, 1886., Važnost prorjeđivanja, 1888., Nešto o jasenovoj šumi, 1895., a od književnih „Biser-Ka-ta“ (1887.), „Proletarci“ (1888.), „Krče-lići neće ljepote“ (1888.), „Slavonska šuma“ (1888.), „Mrtvi kapitali“ (1889.), „Među svijetlom i tminom“ (1891.), „Moj djed“ (1892.), „Tena“ (1894.), „Tri ljubavi“ (1894.), „Mira Kodolićeva“ (1895.).

Josip Kozarac je bio urednik znan-stveno-stručnog i staleškog glasila Hr-vatskog šumarskog društva ŠUMARSKI LIST (od 1896. do 1898. godine). U spomen na njegovo djelo održavaju se svake godine od 1995. Dani Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima, a od 2013. Dani Josipa Kozarca u Lipovljanima.

ove godine, 2016., pripremljen je zanimljiv program: Izložba „Šuma okom šumara“ (Narodna knjižnica i čitaonica Lipovljani), Obilazak temat-ske zbirke „Soba Josipa Kozarca“ (Šu-marija Lipovljani), Otvaranje stručno-ga skupa „JOSIP KOZARAC – ŠUMAR I KNJIŽEVNIK“ (Narodna knjižnica i čitaonica Lipovljani, multimedijalna dvorana), Pozdrav organizatora i do-maćina Općine Lipovljani, predstavnika Hrvatskih šuma UŠP Zagreb i UŠP Nova Gradiška, Šumarskoga fakulteta Sveu-čilišta u Zagrebu i Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima.

Voditelj podružnice Zagreb, Kruno-slav Jakupčić, kroz prezentaciju Uprav-ljanje šumama u GJ Josipa Kozarca, Lipovljani predstavio je operativno gospodarenje lipovljanskim šumama danas, kada Šumarija Lipovljani ob-navlja i njeguje šume koje su podigli Josip Kozarac i drugi šumari. Ukazao je na važnost očuvanja potrajnosti; bi-oraznolikosti, produktivnosti, stabilno-sti, vitalnosti, potencijala, prirodnosti i poboljšanja općekorisnih funkcija ovih šuma, uz istovremeno zadovoljavanje interesa vlasnika (RH), kupaca, dobav-ljača, zaposlenika, udruga, lokalne sa-mouprave i najšire javnosti. Naglasio je da je profit u takvom gospodarenju samo nusprodukt tog i takvog potraj-nog gospodarenja.

Doc. dr. sc. Stjepan Mikac prikazao je kompleksna istraživanja na projek-tu Ekologija i obnova poljskog jasena u Posavini. Ukazao je na nesrazmjer između vrijednosti i jedinstvenosti areala poljskog jasena u Posavini i ne-dostatnog broja istraživanja i praćenja te vrste. Dendroekološka analiza izvrta-ka uzetih sa 20 lokaliteta na području Posavine pokazala je pad prirasta oko 80-te godine ispod 1 milimetra, što nije karakteristično za poljski jasen. Kada se napravila korelacija s vodostajem Save pokazalo se da je nakon velikih hidro-melioracija, iskopa šljunka i izgradnje nasipa vodostaj Save pao i nema svoj

Tekst ■ Foto: tatjana Đuričić kuric

sudionici iV. Dana josipa kozarca


Događajiprirodni ciklus. U godinama nakon po-plava poljski je jasen pozitivno reagirao prirastom, ali njegova krivulja odaziva na oborine nakon regulacije Save po-kazuje povećanu ovisnost o oborinskoj vodi iz koje nadoknađuje njezin nedo-statak. Stoga zaključuje da će suše de-finitivno mijenjati cijelo ovo područje rasprostranjenja poljskog jasena.

Prof dr. sc. Milan Oršanić smatra kako smo upravo po poplavnim šu-mama poznati u Europi te se najveći kompleks jasena u Europi nalazi na po-dručju naše Posavine i Banovine, a hra-sta lužnjaka u Spačvi. Centar izvrsnosti za poplavne šume neće biti moguć bez sinergije znanstvenih institucija s praksom pa i lokalnom zajednicom. Ako želimo da ljudi ostanu živjeti na ovom području treba im pružiti uvjete.

na ovu raspravu izvrsno se na-dovezalo izlaganje dr. sc. Anice Bilić, znanstvene savjetnice-upraviteljice Centra za znanstveni rad HAZU u Vin-kovcima, pod naslovom „Josip Kozarac između ideala, kapitala i slavonskog areala“. Književnost Josipa Kozarca nastala je u rascjepu između njegovih ideala i slavonskog areala. S pozicija racionalističkoga svjetonazora zago-varao je modernu kulturu i društvo te promovirao i propagirao njezine vrijednosti, uz ostale, kapital i profit. Njegov je spisateljski projekt prožet idejom o boljitku Slavonije i tenden-cijom kako oživjeti mrtve kapitale, tj. neobrađenu zemlju, vratiti plugu i motici seoske sinove odbjegle u činov-nički stalež te podići gospodarski rast zemlje modernizacijom poljoprivred-ne proizvodnje. Premda se Kozarac na ponekim stranicama predstavlja kao „ekonomski pisac“ i „ekonomski dija-gnostičar“ koji je znao voditi dobru ra-čunicu, držao je da je „čovjek najvrjed-niji kapital u svakoj zemlji“, jer pravo bogatstvo nije u novcu, nego u radu, čime potvrđuje svoju etiketu „pjesnika rada“, koji se morao stečenim obra-zovnim i društvenim kapitalom izboriti za svoje mjesto u društvu, te je njegov životopis primjer samoaktualizacijske vrijednosne orijentacije. Zagovarao je i moralnu rekonstrukciju društva, zbog čega su ga književni kritičari imenovali „pedagoškim tutorom“ i „društvenim liječnikom“, a ključ uspjeha pojedinca vidio je u obiteljskoj sreći. ■

izgled naslovnice Šumarskoga lista od broja 1/1884. do broja 11-12/1918.

Detalj sa skupa


Događaji

Proljeće je doba godine kada svi rado provodimo vrijeme u prirodi. Dolazak lijepoga vremena i buđenje prirode idealno je doba godine za školu u prirodi, što su odavno shvatili i brojni nastavnici biologije te prirode i društva iskoristivši pri tome program Hrvatskih šuma Škola u šumi, šuma u školi koji im nudi brojne mogućnosti prilagođene nastavnome programu.

Proljeće je idealno doba godine za nastavu u prirodi. Dolaskom toplijih i sunčanijih dana naše šume se is-pune školarcima čije su škole sa oduševljenjem prihva-

tile program Hrvatskih šuma Škola u šumi, šuma u školi koji već treću godinu zaredom služi našem obrazovnom susta-vu kako bi djeca na zanimljiv i njima prihvatljiv način učili o zaštiti šuma, zaštiti prirode, odgovornom ponašanju prema okolišu, zaštiti od požara, te na kraju, zbog čega su šumari važni za naše društvo i državu.

Zbog toplije zime neke su škole krenule na nastavu u pri-rodi nešto ranije, tako da smo već tijekom ožujka imali pune šume đaka spremnih naučiti korisne podatke o prirodi koji će ih pratiti cijeli život.

Tako su u UŠP Buzet uoči Svjetskoga dana šuma, 21. ožuj-ka, održane dvije radionice. Učenici OŠ "Vazmoslav Grželj" iz Buzeta su u suradnji sa šumarima i buzetskom Eko udrugom Margarita pošumljavali jedan cijeli odsjek u GJ Mirna. Kako se podiže šuma na neobraslom šumskom zemljištu, kako se proizvode sadnice i zašto ih štitimo polipropilenskim štitnici-ma djeci su objasnile koordinatorice projetka „Škole u šumi“ Maja Degmečić i Goranka Pahor, a upute i pomoć pri sadnji sadnica pružali su radnici Šumarije Pazin koji su izvršitelji

ovog rada. Druga radionica održana je u Park šumi Šijana kod Pule, a riječ je o edukativnoj radionici s ekološkom gru-pom Gimnazije Pula. Učenici su upoznati s poviješću, bilj-nim zajednicama i značajem Park šume Šijana te načinom gospodarenja unutar zaštićenih predjela. Učenici su sudje-lovali i u praktičnom dijelu radionice. Nakon što su radnici Šumarije Pula u GJ Magran Cuf proveli uređenje donje etaže čišćenjem gušćih podstojnih slojeva sastojine, prilikom ko-jeg su se, osim strukturnog rasporeda u sastojini, uvažavali i estetski kriteriji, s obzirom da se radi o park šumi, učenici

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: UŠP Buzet, UŠP Gospić

ŠkoLa U ŠUmi, ŠUma U ŠkoLi

sa proljećem se škole vratile šumi

mlade matematičarke iz Požege u šumi

Učenici iz karlobaga u sadnji Pulski gimnazijalci u šijanskoj šumi


Događajisu izvršili uspostavu šumskog reda hrpičanjem. Radionicu u sklopu projekta „Škole u šumi“ održala je koordinatorica Ire-na Mišković, a sudjelovalo je 22 učenika od drugog do četvr-tog razreda Gimnazije Pula. Važno je reći da je ista ekološka grupa prije točno godinu dana već sudjelovala u radovima pošumljavanja na rtu Kamenjak, te su izrazili želju da ih po-novno uključimo u slične aktivnosti.

matematička gimnazija iz Požege iskoristila je projekt Hrvatskih šuma Škola u šumi, šuma u školi za vlastiti projekt s darovitom djecom „Matematika +“, koji se provodi u suradnji s centrom izvrsnosti Dar*Mar. Nakon upoznavanja s osnovama šumarske struke, tri mlade učenice gimnazije (Ines Herceg, Marta Ivanko, Dragana Blagojević), odradile su i terenski dio projekta pod vodstvom šumarskih stručnjaka iz UŠP Požega koristeći matematičke izraze prirasta: na terenu su postavljani primjerni krugovi, mjerene visine te vađeni izvrtci. Na taj su način matematiku povezali s drugom prirodnom znanošću – šumarstvom. Projekt je dalje zamišljen kao razvijanje surad-nje i timskog rada, te povećanje motivacije za znanošću. Kroz daljnju suradnju Hrvatske šume pomoći će učenicama na izradi projekta, te njegovoj prezentaciji u javnosti. Projekt će po završetku biti prezentiran na Festivalu matematike u Puli.

Povodom Međunarodnog dana šuma u UŠP Osijek odr-žano je tradicionalno druženje koje se ove, 2016. godine, ponavlja već petnaesti put s osječkim Izviđačkim klubom Ja-vor. Poletarcima, izviđačima i brđanima upriličen je obilazak dijela šume Tomin Hrast koja se nalazi na području Šumarije Osijek. Upoznali su se s pojedinim biljnim vrstama, načinom sadnje i brige o šumi, opasnostima od požara te drugim za-nimljivostima vezanim uz šumu i šumarstvo. Najveće vese-lje izazvala je vježba samostalne orijentacije u prostoru, pri

kojoj bi slučajni prolaznik pomislio da se sjever nalazi u svim pravcima oko nas.

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana šuma kao i pro-vođenja projekta“ Škola u šumi, šuma u školi“ UŠP Gospić organizirala je posjet Osnovnoj eko školi Karlobag. Koordina-torice projekta, Valentina Kulaš i Mandica Dasović, u suradnji sa stručnim suradnikom za uzgoj, Milom Pocrnićem, i upra-viteljem Šumarije Karlobag, Hrvojem Mažuranom, upoznale su učenike s njihovim zadatkom, a to je u ovom slučaju bio sadnja sadnica crnog bora - popunjavanje, u gospodarskoj jedinici Sjeverne karlobaške šume, koja je u sastavu Parka prirode Velebit. Istaknuta je vrijednost šume, njene općeko-risne funkcije, utjecaj na život čovjeka i velika potreba očuva-nja i zaštite šuma kako kod nas tako i u svijetu. Usprkos buri, koja je u ovim krajevima čest gost, učenici su sa zanimanjem slušali kako se podiže šuma na neobraslim površinama, kako se proizvode sadnice i kako od male biljčice nastane šuma koja na ovim južnim, krškim padinama Velebita predstavlja veliku vrijednost. Nakon uvodnog dijela, pod stručnim vod-stvom šumara, pristupilo se sadnji sadnica što su učenici s oduševljenjem prihvatili. Uz pomoć šumara i svojih nastav-nika iskopali su jame u koje su malim ručicama posadili svoja prva buduća stabla. Na kraju radnog dana, ozarenih lica, cr-venih od bure, s veseljem se pojela zaslužena marenda.

Projekt Šuma u školi, škola u šumi izvrsno je prihvaćen i od strane nastavnika kao i od strane učenika, ne samo bioloških predmeta, već su mogućnost programa prepoznali i profesori drugih struka koji rado prilagođavaju svoje nastavne aktivnosti ovome programu. Na veliko oduševljenje kolega sa terena, šu-mari ih zdušno prate i pomažu u njihovim vizijama surađujući tako u stvaranju neke bolje Hrvatske o kojoj svi sanjamo. ■

osječki izviđači surađuju sa osječkim šumarima


Vijestice iz podružnicaUŠP BuzetNa području Šumarije Poreč nastavljeni su radovi pro-

rede u šumi Kolombera i Dubrava. Radove izvode radnici Šumarije Poreč i Šumarije Delnice. Prestankom zime sma-njena je značajno potražnja za ogrjevnim drvom, tako da se zalihe gomilaju. Radnici Šumarije bili su angažirani na radovima urbanog šumarstva za Valamar Rivieru.

Šumarija Opatija trenutno ima šest otvorenih radilišta na kojima dio radova izvode i vanjski izvođači. Vremenske nepogode u proteklom razdoblju nisu dopustile realizaciju proizvodnje veće od 15 % od ukupno planirane na godišnjoj razini, međutim u narednom razdoblju očekuje se poveća-nje proizvodnje i izvršenje radova BOŠ-a.

Djelatnici Šumarije Pazin kreću s radovima popunja-vanja u GJ Liburnija na površini od 19,78 ha, a uskoro će se znati i izvođači radova sječe i vuče za tri odjela koji su ponuđeni za realizaciju putem javne nabave u ukupnom iznosu od 4.800 m³. Budući da uskoro počinje i protupožar-na sezona, ovih dana traje obilazak šumskih cesta zajedno s predstavnicima Javne vatrogasne postrojbe Opatija te dje-latnicima Parka prirode Učka kako bi se ustanovilo stanje cesta i odredile potrebne mjere za sanaciju pojedinih di-onica.

Djelatnici Odjela za uređivanje šuma obavljali su radove propisane planom za 2016. godinu u državnim šumama. Obrađeno je 24 zahtjeva za uporabu podataka o šumama prema vanjskim korisnicima uz nadoplatu.

Na području Šumarije Pula obavljaju se radovi čišćenja i njege hrastovih sastojina na površini od 20 ha. U sklopu uređenja šuma, odnosno radova urbanog šumarstva, s predstavnicima Odjela za zaštitu okoliša Grada Pule i ko-munalnog poduzeća, obiđene su borove kulture u kojima su započeli radovi te se planira njihov nastavak na više lo-kacija.

U Park šumi Šijana 20 polaznika Ekološkog smjera pul-ske Gimnazije odrađuje izvlačenje drvnog materijala na-kon izvršenih radova njege pod zastorom stare sastojine na površini od 3.300 m².

Uoči Svjetskog dana šuma u sklopu projekta „Škola u šumi, šuma u školi“ održane su dvije radionice. Djeca dru-gog, trećeg i četvrtog razreda OŠ „Vazmoslav Gržalja“ iz Buzeta, u suradnji s buzetskom Eko udrugom Margarita po-šumljavali su odsjek u GJ „Mirna“. U Park šumi Šijana održa-

na je i edukativna radionica ekološkoj grupi Gimnazije Pula. Učenici su upoznati s biljnim zajednicama i značajem Park šume te načinom gospodarenja unutar zaštićenih predjela. Radionicu je, u sklopu projekta „Škola u šumi“ održala ko-ordinatorica Irena Mišković, dipl. ing. šum., a prisustvovalo je 22 učenika od drugog do četvrtog razreda Gimnazije Pula. Važno je reći da je ista ekološka grupa prije točno godinu dana već sudjelovala u radovima pošumljavanja na rtu Kamenjak, te su izrazili želju da ih uključimo ponovno u slične radove.

UŠP karlovacProizvodnja drvnih sortimenata u veljači iznosila je

38.090 m3, a ukupno za prva dva mjeseca 67.949 m3 (19 % plana). Tijekom veljače privučeno je 29.530 m3 te ukupno od početka godine 49.249 m3 drvnih sortimenata.

Povećanom prodajom drvnih sortimenata u veljači s količinom od 35.022 m3 i prihodom od 11,1 milijun kn ukupno je u prva dva mjeseca realizirano 61.247 m3 s fi-nancijskom vrijednošću od 19,7 milijuna kn te prosječnom prodajnom cijenom od 322 kn/m3. Prema istom razdoblju prošle godine prodano je 24.028 m3 više, što je donijelo viši prihod za 9,7 milijuna kn, a ovogodišnja prosječna prodaj-na cijena viša je za 51 kn/m3.

U sklopu projekta „Promocija poduzetništva i obrta u šumarskom i drvnom sektoru“, sufinanciranom iz Europ-skog socijalnog fonda, Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba te Hrvatska komora inženjera šumar-stva i drvne tehnologije, kao partneri u projektu, održali su 18. veljače radionicu u karlovačkoj upravi šuma. Su-dionici radionice bili su sastavljeni od raznih skupina: ovlaštenih inženjera šumarstva, licenciranih izvoditelja radova u šumarstvu, privatnih šumoposjednika, neza-poslenih šumarskih inženjera i tehničara te profesora i učenika Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac.

Dopremljene su sadnice lužnjaka iz UŠP Vinkovci (152.810 kom.) te je započela sadnja u šumarijama Jastre-barsko, Pisarovina i Karlovac. Od Ministarstva poljoprivrede odobrena je izvanredna revizija za GJ Gračec – Lučelnicu, a najavljen je i pregled Programa za gospodarenje GJ Dugo-reške šume.

U lovištima u kojima gospodari UŠP Karlovac organizi-raju se komercijalni lovovi sa visokih čeka sukladno najava-ma lovnih gostiju. Plan odstrjela je realiziran, no još uvijek postoji mogućnost odstrjela divljih svinja - mladunčadi. Izrađena je lovnogospodarska osnova za državno otvore-no lovište broj: IV/9 – „POKUPSKI BAZEN“ za razdoblje od 1.4.2016. do 31.3.2026. Lovnogospodrarska osnova je pre-gledana od komisije od strane HŠ d.o.o., a kasnije od komi-sije Ministarstva poljoprivrede.

Budući su Hrvatske šume d.o.o jedan od sudionika i iz-vršitelja zadataka u provedbi mjera zaštite od požara od interesa za RH, izrađeni su Planovi zaštite šuma od požara koji će biti dostavljeni nadležnim institucijama. Također je izvršen unos podataka u bazu Registra onečišćavanja okoliša.oŠ Buzet


Vijestice iz podružnica

UŠP ogulinTijekom veljače je ova Uprava šuma na radovima pri-

dobivanja drvnih sortimenata realizirala 8.017,76 m³ drvne mase, što ukupno sa prvim mjesecom u ovoj godini daje sumu izvršenja od 12.730,64 m³ (6,26 % realizacije plana). Razlog relativno niskog izvršenja su, uz nepovoljne vre-menske prilike u ovo doba godine, i činjenica da se veliki dio proizvodnih radnika i šumskih traktora nalazi još uvijek na području drugih podružnica (Karlovačke i Sisačke), gdje izvršavaju radove na pridobivanju drvnih sortimenata.

Radovi biološke obnove šuma počeli su sa svojom pro-vedbom, a dominira grupa radova na njezi i podizanju šuma, te će se uskoro početi i sa pošumljavanjem sadnica četinjača na području UŠP Ogulin.

U mjesecu veljači izvođeni su radovi na izgradnji i odr-žavanju šumskih prometnica, dok se jedan visokovrijedni građevinski stroj nalazi na području UŠP Split na izgradnji šumske ceste

UŠP sisakU tijeku su radovi na podizanju i održavanju ograda.

Čišćenje sastojina na 85 ha površine. Rejzanje za čišćenje napravljeno je na 45 ha površine. Zbog poplave su sve ak-tivnosti u nizinskim šumarijama obustavljene, a radnici raspoređeni u brdske šumarije na ispomoć ( šum. Sisak, Lekenik, Sunja i Hrvatska Dubica).

Izvršena je primopredaja šumske ceste Meterize – Gradski potok, dionica 2 u Šumariji Rujevac.

U tijeku je prihrana divljači na gredama, jer je lovište pod vodom.

Realizirana sječa u proteklome razdoblju iznosi 30.951,43 m³, od toga 12.633,31 m³ oblog i 18.318,12 m³ prostornog drva. Privlačenje trupaca u navedenom periodu iznosi ukupno 28.626,25 m³, od toga oblog 14.451,54 m³ i prostornog drva 14.174,71 m³.

UŠP GospićDjelatnici Šumarije Perušić izvode radove na doznaci

ledoloma i snjegoloma u GJ Žitnik. Na području šumarija Perušić, Gospić i Udbina počeli su radovi na pošumlja-vanju, a izvode ih djelatnici zaposleni preko agencije i pomoćni djelatnici sa šumarije. Veliki problem u radu predstavlja, zbog snijega, raskvašeno tlo naročito na vi-šim nadmorskim visinama gdje još ima snježnog pokri-vača.

Vlada iznimno veliki interes za zakup šumskog zemlji-šta u svrhu pašarenja kako lokalnog stanovništva, tako i za-kupnika s područja drugih županija.

U svrhu provođenja protupožarne zaštite izrađen je Plan zaštite šuma od požara za 2016. koji će biti dostavljen i drugim institucijama.

U Gospiću je obilježen Međunarodni dan civilne zaštite i Dan civilne zaštite u Republici Hrvatskoj, a manifestaciji su prisustvovali i predstavnici Hrvatskih šuma d.o.o.

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana šuma, kao i pro-vedbe projekta Škola u šumi šuma u školi, učenici Osnov-ne eko škole Karlobag u suradnji s nadležnom šumarijom i stručnim službama podružnice izvodili su radove na po-punjavanju sadnicama crnog bora, na području PP Vele-bit, a cilj je bio upoznati učenike sa šumarskom strukom i značenjem šuma kako kod nas tako i u svijetu

Po prvi puta na području UŠP Gospić, Šumariji Udbina, provodi se priprema tla za pošumljavanje podrivanjem (riperanjem), a svrha je poboljšanje uvjeta za razvoj i op-stanak posađenih sadnica na kamenitijim i nepovoljnijim tlima, popravljanjem vodozračnog režima i opskrbljenosti biljaka hranjivima.

UŠP VinkovciPlanirana proizvodnja drvnih sortimenata za 1. kvartal u

potpunosti je izvršena, a iznosi 62.034 m3 oblovine, odno-

Gospić


Vijestice iz podružnicasno za prethodna dva mjeseca zajedno s prostornim drve-tom i samoizradom 79.173 m3.

Privlačenje je u tijeku, a bit će dovršeno u prvoj polovici travnja. Izvršeno je uglavnom vlastitim kapacitetima u koli-čini od 46.221 m3 za prva dva mjeseca. Šumski red u oplod-nim sječama je pri kraju, a u svim sječinama radi sestrinska tvrtka Biomasa.

Realizacija za prethodni period iznosi 32.668.729 kn, što je u prosjeku cijena od 580 kn/m3 ili 141 % od plani-rane.

Od uzgojnih radova i dalje su u tijeku čišćenja i do-znake drugog dobnog razreda, a započele njege starijih mladika.

U rasadniku Zalužje završeno je vađenje sadnica hrasta lužnjaka 1 + 0 u količini od 318.000 za potrebe UŠP Bje-lovar, Karlovac i Sisak. Obavljena je zimska zaštita sadnica tretiranjem modrim uljem.

U tijeku je prodaja ukrasnih sadnica.

UŠP BjelovarU prva dva mjeseca 2016. godine posječeno je i izrađe-

no 130. 453 m3 drvnih sortimenata, prodano je 127.276 m3 drvnih sortimenata i ostvaren prihod od 53.302.933 kn uz prosječnu cijenu od 418 kn/m3.

Tijekom veljače i ožujka, zbog loših vremenskih uvjeta, otežana je proizvodnja, naročito u fazi privlačenja i izvo-ženja drvnih sortimenata, osobito u nizinskim poplavnom radilištima. Djelatnici UŠP Delnice završili su sječu i izradu u objektima iz Sporazuma o ustupanju radova između UŠP Bjelovar i UŠP Delnice koji su im ustupljeni. Jedino se još u Šumariji Velika Pisanica završava privlačenje drvnih sorti-menata u jednome odsjeku. Krajem ožujka forvarder rad-na jedinica Prijevoz, mehanizacija i graditeljstvo radit će u Šumariji Delnice gdje će izvoditi radove izvoženja drvnih sortimenata i granjevine iz odjela koji je idealan za rad for-vardera.

Velika akcija proljetne sadnje u šumarijama UŠP Bjelo-var u punom je jeku. Ovo proljeće planira se zasaditi više od 630.000 sadnica hrasta lužnjaka proizvedenih u rasadnici-ma Zdenački Gaj i Zalužje.

UŠP PožegaTijekom veljače izvršeno je 16.456 m3 sječe i izrade.

Ostvarena norma na F1 u veljači iznosi 18,39 m3/R.dan ili 110 %. Otprema drvnih sortimenata kupcu u veljači izno-si 16.742 m3. Zaliha drvnih sortimenata na dan 29. veljače 2016. godine iznosi 18.026 m3.

Proizvodnja tucanika i ostalih frakcija u veljači izno-si 12.850 m3. Otprema iz vlastitih kamenoloma u veljači iznosi 4.614 m3. Zalihe tucanika u vlastitim kamenolo-mima na dan 29. veljače 2016. godine iznose 4.196 m3. Održavanje šumskih prometnica izvršeno je u vrijednosti 171.000 kn.

Odjel za uređivanje šuma radi na izradi osnova gos-podarenja za gospodarsku jedinicu Zapadni Papuk Zve-čevački, gdje je izvršeno završnih radova na površini

od 1.000,00 ha, gospodarsku jedinicu Južna Krndija Čaglinska gdje je izvršeno radova izvanredne revizije na površini od 1.500,00 ha, gospodarsku jedinicu Poljadijske šume gdje je izvršeno radova izvanredne revizije na povr-šini od 500,00 ha.

Izvršenje uzgojnih radova u veljači odnosi se na pripre-mu staništa na površini od 26,00 ha i čišćenja koljika na po-vršini od 35,00 ha.

UŠP osijek Do 18. ožujka 2016. godine izvršena je proizvodnja u

količini od 54.960 m³, što je 28,4 % u odnosu na plan. Od ukupne proizvodnje vlastitim radnicima napravljeno je 36.528 m³ ili 66,5 % od plana. Radnici UŠP Gospić napra-vili su 9.573 m³ ili 17,4 %, dok je u samoizradi napravljeno 6.961 m³ ili 12,7 % (samo prostorno drvo). Na panju je pro-izvedeno (prodano) 1.898 m³ ili 3,4 % . Proizvodnja drvnih sortimenata odvija se planiranom dinamikom zahvaljujući pomoći iz UŠP Gospić (radnici iz šumarije Korenica, Sveti Rok i Donji Lapac). Faza II prati proizvodnju (sve vlastiti ka-paciteti) i do kraja ožujka iz svih sječina u kojima se provodi oplodna sječa bit će izvršena sva drvna masa i uspostavljen šumski red.

UŠP našiceU tijeku je pošumljavanje i popunjavanje šumskim

sadnicama u Šumariji Ćeralije s 55.380 komada hrasta lu-žnjaka, u Šumariji Donji Miholjac s 51.720 komada jasena, Šumariji Đurđenovac s 5.940 komada hrasta lužnjaka i Šu-mariji Slatina s 45.730 komada hrasta lužnjaka.

Tijekom sječa i izrada (F1) ostvareno je 29.686 m3 oblo-vine i 22.019 m3 višemetarskog drveta, što ukupno iznosi 51.705 m3.

Tijekom privlačenja (F2) ostvareno je 25.552 m3 oblo-vine i 9.688 m3 višemetrice, što ukupno iznosi 35.240 m3.

Tijekom otpreme (F3) ostvareno je 22.559 m3 oblovi-ne, 18.495 m3 višemetrice, što ukupno iznosi 41.053 m3, a od toga su vanjski izvođači ostvarili 18.250 m3 oblovine i 11.968 m3 višemetrice, što ukupno iznosi 30.218 m3.

Drvna zaliha na dan 29. veljače 2016. godine u šumi iznosi 16.898 m3, na pomoćnom stovarištu 22.347 m3 i to ukupno iznosi 39.245 m3.

Izvode se radovi u Šumariji Orahovica u gospodarskoj jedinici Duzlučka planina i u Šumariji Slatina u gospodar-skoj jedinici Slatinske podravske šume.

Ukupno je prodano 37.727,73 m3 trupaca i naplaće-no 22,09 milijuna kuna. Prostornog drveta prodano je 31.275,3 m3 i naplaćeno 5,3 milijuna kuna, a za mjesec ve-ljaču prodano je 21.149,84 m3 i naplaćeno 13,03 milijuna kuna. Prostornog drveta prodano je 18.456,11 m3 i napla-ćeno 3,07 milijuna kuna.

UŠP Zagreb Realizacija sječe i izrade tijekom mjeseca ožujka iznosi

7.958 m³ oblovine i 6.687 m³ prostornog drva što ukupno iznosi 14.645 m³. Privučeno je 7.753 m³ oblovine i 4.053


Vijestice iz podružnica

m³ prostornog drva. Od uzgojnih radova tijekom ožujka ra-đena su čišćenja i nešto sadnje biljaka.

U nizini je, nakon naglog topljenja snijega u gorju i zbog povećane količine padalina, došlo do poplava. Situacija se na terenu svakodnevno prati i radovi se prilagođavaju vremenskim uvjetima. U rasadniku je u tijeku sjetva žira u kontejnere, sadnja poljskog jasena u kontejnere, presadnja i prihrana ukrasnog drveća i grmlja, zaštitno tretiranje biljaka i radovi uređenja i čišćenja rasadnika.

Napravljeni su godišnji planovi zaštite šuma od požara. Čekaju se analize hrastovih grana koje su dostavljene kra-jem siječnja u Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko.

U Lipovljanima su tijekom ožujka održani IV. Dani Josipa Kozarca, te stručni skup posvećen tom našem poznatom šumaru i književniku.

UŠP nova GradiškaS današnjim danom ostvarena je proizvodnja od

68.929,23 m³, što je 21,01 % od planiranog. Na područ-ju cije le podružnice privode se kraju radovi F1 i F2 (I kv. 2016.). Angažirani su svi izvršitelji s ciljem izvršenja dina-mičkog plana.

Još uvijek traje ispomoć iz delničke podružnice na po-slovima F1 i F2, s napomenom da se radovi F2 odvijaju u dosta nepovoljnim uvjetima.

Dio šumarija sa nizinskim gospodarskim jedinicama još uvijek je izložen poplavi, tako da je pristup radilištima one-mogućen.

U gospodarskim jedinicama brdskog dijela Uprave ra-đene su pripreme staništa i čišćenja koljika.

U rasadniku Cernik krenuli smo s vađenjem sadnica hra-sta lužnjaka za potrebe naše Uprave, te za potrebe Uprava Požega i Našice.

Na terenu je pojačano protupožarno promatranje, obzirom da je u ovom dijelu godine često spaljivanje korova i poljopri-vrednih površina koje se nepažnjom mogu proširiti na šumu.

Radna jedinica MTG radila je na održavanju postojećih vlaka u Šumariji Okučani, gospodarskoj jedinici Zapadni Psunj, Šumariji Novska, gospodarskoj jedinici Rajićko brdo te na iskopu novih vlaka u Šumariji Nova Gradiška, gospo-darskoj Južni Psunj.

U proteklom razdoblju Odjel za uređivanje šuma radio je geodetske elaborate evidentiranja građevina (šumarije Oriovac, Slavonski Brod) i pripremne radove za gospodar-sku jedinicu Gradiška brda.

UŠP koprivnica Realizacija sječe i izrade tijekom mjeseca veljače iznosi

20. 401 m³ oblovine i 14.200 m³ prostornog drva, što uku-pno iznosi 34.601 m³.

Od uzgojnih radova tijekom veljače rađene su njege po-mlatka i mladika te čišćenja na površini od 60 ha. U tijeku su radovi na vađenju sadnica te je od planiranih 575.000 sadnica za proljetnu sadnju do sada izvađeno i isporučeno 279.500 sadnica.

Započeti su terenski radovi za izradu osnova gospoda-renja za gospodarske jedinice Đurđevačke nizinske šume i Varaždin breg na području UŠP Koprivnica, te programa gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Humski bregi na području UŠP Zagreb.

Za potrebe prihrane divljači u lovnoj sezoni 2015./16. do kraja veljače izloženo je 12 tona voluminozne hrane, 162 tone zrnate hrane, 5 tona sočne hrane, 27 tone sila-že, 2,8 tona smjese i 1,55 tona soli. Realizacija odstrela kod jelenske divljači: planirano je i izlučeno 56 grla, kod srneće divljači planirano je 150, a izlučeno 136 grla i kod divljih svi-nja planirano je 209, a izlučeno 275 grla.

našice


Urbano šumarstvo

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: christian Gallo, Lovro Baričević, Goran Vincenc

U sLUŽBi HrVatskoG tUriZma

Šumarijama prihod od održavanja kampova

Kada je 60-ih godina prošloga stoljeća došlo do velikog booma turističke privrede u bivšoj dr-

žavi, diljem naše obale nicali su brojni kampovi kao alternativa hotelima i pan-sionskom smještaju. Već tada su istarski šumari prepoznali mogućnosti dodatne zarade te su se organizirali i opremili za

obavljanje poslova održavanja urbanih šumskih površina. Kako su prihodi od djelatnosti urbanog šumarstva bili zna-čajni, radna organizacija nosila je naziv Šumsko hortikulturno gospodarstvo Istra – Buzet. Osim uređivanja zelenih urbanih površina, šumari su se bavili i niskogradnjom, te su sve do kraja 80-

otočić sv. nikola pored Poreča

Uprava šuma podružnica buzet ovih dana završava poslove na uređenju okoliša nekoliko poznatih istarskih turističkih destinacija, ponajprije kampova. od devet šumarija, čak 4 šumarije na taj način ostvaruju dodatni prihod, a o kvaliteti obavljena posla dovoljno govori podatak kako vlasnici kampova iznova angažiraju hrvatske šume kako bi uredile okoliš te na taj način uljepšali turistima boravak u našoj zemlji.

ih sudjelovali u nekoliko vrlo značajnih turističkih projekata poput Marede u Umagu, Červaru kod Poreča te Barbari-gi kod Vodnjana.

Devedesetih godina nastupila je privatizacija i slobodno tržište koje je iznjedrilo nekoliko hortikulturnih tvrtki u Istri koje su preuzele golemi dio kola-ča, no prije petnaestak godina ponovno dolazi do zaokreta u poslovanju Hrvat-skih šuma te su djelatnici četiriju šuma-rija: Buja, Poreča, Rovinja i Pule načinili iskorak na tržištu te su danas po pitanju uređenja urbanih šumskih parcela vrlo cijenjen i rado pozivan kooperant.

sezona radova na uređenju turi-stičkih objekata obično počinje počet-kom godine i traje sve do kraja ožujka

Šumarija rovinj orezivala je i stabla oko hotela Lone crnika uklopljena u okoliš kampa


kamp Lanterna proglašen je kampom sa najbolje uređenim okolišem u Hrvatskoj prošle godine

Postrojavanje

Urbano šumarstvo


kada se šumski radnici vraćaju svojim stalnim poslovima, a kampovi otvaraju vrata svojim gostima. Ove godine Šu-marija Poreč obavila je radove za gru-paciju Valamar Riviera, a među njima je i uređenje autokampa Lanterna koji je prošle godine dobio nagradu za naj-bolje uređeni kamp na hrvatskoj obali. Osim Lanterne, radnici Šumarije Poreč obavili su radove na otoku Sv. Nikola preko puta Poreča, prvom hrvatskom resortu koji će imati podijeljene objekte po kategorizaciji na četiri i pet zvjezdica, dok je grad Poreč angažirao Hrvatske šume da dodatno urede borovu šumu na ulazu u Poreč nakon obavljenih šum-sko-gospodarskih radova.

- Našim turističkim tvrtkama nudi-mo usluge šumarskih poslova poput orezivanja grana ili čišćenja tla u auto-kampovima i u okolici velikih turistič-kih objekata. Javljamo se na raspisane natječaje za šumarske poslove, a zbog povjerenja u naše radnike i kvalitete obavljenog posla te referenci iz ranijih godina veliki dio turističkih tvrtki nam ukazuje povjerenje te nam dodjeljuje spomenute poslove, - ističe Zoran Br-ščić, upravitelj Šumarije Poreč.

Osim navedenih radova koji su već završeni, djelatnici Šumarije Poreč će do početka sezone urediti i dio auto-kampa Orsera u Vrsaru, gdje su ranijih godina također odrađivali šumarske poslove koji su ovdje uključivali i sadnju borovih sadnica koje će u dogledno vri-jeme praviti lijep hlad autokamperima.

Šumarija rovinj također igra za ve-like igrače. U njihovom susjedstvu nalazi se kompleks hotela u vlasništvu Maistre, među kojima je najpoznatiji dizajnerski

Uređena podstojna etaža u kompleksu maistre Šumarija Poreč sadila je borove u kampu orsera kraj Vrsara

novi sjekač drvne mase riješiti će problem zbrinjavanja drvnih ostataka

hotel Lone. Upravo je prošle godine odra-đen posao uređena krošanja stabala u okolici tog velebnog hotela, dok su šuma-ri Šumarije Rovinj ove godine uredili pod-stojnu etažu šume koja se nalazi u okolici hotela Park i hotela Monte Mulini. Također je uređen prostor uz trasu nove pristupne ceste te su potkresane grane starih boro-va na tome području. Osim velikim hotel-skim kompleksima, Šumarija Rovinj bavi se i uređenjem šume u autokampovima. U kampu AC kamp Polari već su obavljeni poslovi kresanja borovih grana, potkre-sivanje crnike te sadnja mladih crnikinih sadnica, dok su u AC kampu Porton Bi-ondi osim potkresivanja borovih grana odradili i poslove uređenja čempresovih stabala te sadnje alepskoga bora.

- Zanimljivo je kako je nama šumari-ma crnika ipak draža i zanimljivija vrsta, dok turisti više cijene alepski i crni bor jer im daje ugodu Mediterana koju po-vezuju sa godišnjim odmorom, - kaže nam Lovro Baričević, upravitelj Šumarije

Rovinj, koji je također zadovoljan zbog poslova koje odrađuju djelatnici njegove šumarije.

- Radimo sa najvećima poput Ma-istre, Mon Perina i Porton Biondija i svi oni iskazuju veliko zadovoljstvo surad-njom i obavljenim poslom.

No, dokazana kvaliteta sigurno nije nešto gdje se treba zaustaviti, već na njoj treba raditi kako bi u budućnosti bila još bolja. Stoga su u UŠP Buzet od-lučili nabaviti sjekač drvene mase koji će im pomoći u poboljšanju radova urba-noga šumarstva, pogotovo u segmentu zbrinjavanja granjevine u autokampovi-ma i hotelskim kompleksima.

- Sa novim strojem podići ćemo nivo usluga u urbanome šumarstvu, što će sigurno biti prepoznato i od strane vla-snika turističkih objekata koji će nam, nadamo se, i u budućnosti povjeriti ra-dove urbanoga šumarstva u turističkim objektima Istre, - naglasio je na kraju Christian Gallo, voditelj UŠP Buzet. ■

Urbano šumarstvo


Šumska razglednica

Šumarija Nova Gradiška sastavni je dio Uprave šuma po-družnice Nova Gradišaka. Gledano od sjevera prema jugu prostire se od južnog dijela brda Psunj pa sve do

rijeke Save, zbog čega je karakteriziraju vrlo velike razlike u nadmorskim visinama. Cijelu istočnu i zapadnu granicu čine šumarije unutar njezine matične podružnice, krajnju granicu na sjeveru čini UŠP Bjelovar, a jugoistočnu UŠP Požega. Kraj-njim jugom proteže se prirodna granica, odnosno rijeka Sava, uz čiju se lijevu obalu nalaze privatne šume šumoposjednika.

Najobraslija od četiri gospodarske jedinice naziva se Južni Psunj i smještena je na južnoj strani brda Psunj. U toj se jedinici nalazi najviša kota Slavonije i Baranje, vrh Brezovo polje na 984 m n. m. na kojem je smješten televizijski odašiljač i nedaleko od njega zidani geodetski toranj. Velika posebnost ovog dijela šumarije je da se tamo nalazi dio sekundarne prašume, odno-sno dio Posebnog rezervata šumske vegetacije Muški bunar. Nažalost, impozantne primjerke hrasta kitnjaka i obične bukve starije od 250 godina, kakvi se tamo nalaze, još uvijek je nemo-guće vidjeti uživo, budući da je riječ o minski sumnjivom po-dručju. Posebnost jedinice je i obična jela koja se mjestimično pojavljuje.

Izdužena, brdska gospodarska jedinica Južna babja gre-da (1-10 odjel) smještena je na Požeškoj gori, proteže se od krajnjeg sjeveroistoka šumarije prema jugu. Povijesno najza-nimljiviji lokalitet ovog dijela je spomenik kulture, kula Grače-nica koja datira iz 1500. godine, a građena je u svrhu obrane

od Turaka. Trenutno je u tijeku obnova zdanja. Za obje je gos-podarske jedinice značajno da je dominantna vrsta po masi obična bukva, a druga po zastupljenosti hrast kitnjak s vidljivo manjim udjelom.

Smještena južno od ovih dviju jedinica nalazi se jedinica Gradiška brda između čijih je šumskih kompleksa, odnosno južnih obronaka Psunja i Slavonske gore smješten grad Nova Gradiška. Kako je smještena na nižim nadmorskim visinama od dvije prethodno opisane, omjer vrsta je obrnut, odnosno kitnjaka je najviše, a druga po zastupljenosti, ali vidljivo manje, je obična bukva.

Unutar svih ovih triju jedinica sađene su nakon II. svjet-skog rata kulture raznih vrsta četinjača. Budući da se nekoliko godina unazad suše, vrši se sustavna zamjena sadnicama kit-njaka. Sušenje je osobito vidljivo kod obične smreke, gdje se uslijed napada štetnika, smrekovog potkornjaka, suše veće po-vršine. Druge prisutne vrste sjevernog dijela šumarije su hrast cer, obični grab, bagrem i druge tvrde listače.

Najjužnije je smještena gospodarska jedinica Ključevi. Na njezinom sjevernom dijelu nalaze se brojna poljoprivredna zemljišta te južni dio grada Nova Gradiška. Šume su smješte-ne na južnom dijelu jedinice u nekoliko odvojenih kompleksa zaštićenih nasipima koji predstavljaju učinkovitu zaštitu od poplava. Ovdje je dominantna vrsta hrast lužnjak, kao dru-ga, no vidljivo manje zastupljena vrsta, javlja se poljski jasen, zatim obični grab, te meke listače koje čine značajan udio u

sjemenska plantaža u gospodarskoj jedinici ključevi

Tekst ■ Foto: marija Glavaš

ŠUmarija noVa GraDiŠka, UŠP noVa GraDiŠka

od najviše točke slavonije i Baranje do save

o Šumariji nova Gradiška može se doista mnogo reći. jedinstvena je zbog činjenice što njezinu najvišu točku čini najviša kota Slavonije i baranje i po prekrasnim, golemim primjercima hrasta kitnjaka i obične bukve kakvi rastu unutar sekundarne prašume Muški bunar. jedinstvena je i zbog prekrasnog povijesnog zdanja u kojem su smješteni djelatnici i po svojoj samostalnosti, jer u svome sastavu ima veliki rasadnik i dva kamenoloma pa sama proizvodi i sadni i cestovni materijal. nažalost, nije jedinstvena po problemu zagađenja minama i raseljenom okolnom stanovništvu, a što utječe ne samo na radni proces, nego i na život.


zalihi. Najniža kota ove jedinice od svega 89 m n. v. ujedno je najniža točka Šumarije.

Obrasla površina Šumarije iznosi 12.775 ha, a sveukupna 13.328,96 ha. Ukupna drvna zaliha iznosi 3.353.333 m3, a dese-togodišnji prirast 793.910 m3. Općenito, može se reći da Šuma-rija Nova Gradiška gospodari gotovo svim glavnim vrstama dr-veća. U prilog bogate bioraznolikosti Šumarije govori činjenica da su na ovome području prisutne sve biljne zajednice karakte-ristične za kontinentalnu Hrvatsku. Uz to, viši su dijelovi bogati vodom, a među njima postoji i nekoliko izvora pitke vode.

Poslovni uredi i pomoćne prostorije koje koriste za-poslenici Šumarije smješteni su u zgradi u kojoj se nalaze i zaposlenici UŠP Nova Gradiška. Na taj je način poslovanje jednostavnije, a prednost je i smještaj u samome gradu. Ne-izostavno je istaknuti da je riječ o jednome od najljepših i najvećih objekata u Novoj Gradišci. Izgrađen je 1913. godine i već tada je bio namijenjen potrebama gospodarenja šuma-ma. Za vrijeme Domovinskog rata najviše je stradalo krovište, a čitava je rekonstruirana ujesen prošle godine. Zanimljivo je da je zgradu dala podići nekadašnja Imovinska općina Nova Gradiška, koja je kao jedna od deset u Hrvatskoj osnovana is-ključivo kao ustanova zadužena za gospodarenje državnim šumama, zbog čega se može smatrati pretečom današnje,

moderne šumarije. Ta je imovna općina zaživjela 7. studenog 1873. godine preuzevši šume od tadašnjih korisnika – vojnika Vojne krajine. Prema zapisu pohranjenom u Arhivskom sabir-nom centru u Vinkovcima, ukidanjem Vojne krajine jedan dio graničarskih šuma postaje državno vlasništvo te ih na gospo-darenje preuzimaju kraljevski šumarski uredi. Tijekom 1885. godine to je područje pripojeno Kraljevskom šumarskom ure-du u Vinkovcima, odnosno Kraljevskom nadšumarskom ure-du. Po vijest same Šumarije seže još dublje u prošlost o čemu svjedoči sačuvani nacrt šumarskog stana - konačišta iz 1800. godine s tlocrtom i mjerilom. Pretpostavlja se da je prvobitnu Šumariju osnovao osnivač šumarija u ovome kraju, general topništva barun Philipp Lewin von Beck (1720.–1768.) koji je prethodno osnovao grad Nova Gradiška u svrhu obrane od Tu-raka. Također, pretpostavlja se da je barun i utemeljitelj organi-ziranog gospodarenja šumama gradiškog područja.

Djelatnostima u sadašnjoj Šumariji koordinira upravi-telj Davorin Pečnjak u suradnji s osmero revirnika od kojih je jedan zaposlen u rasadniku. 12 je Poslovođa, šest lugara, 12 šumskih radnika – sjekača, dvojica šumskih radnika – trakto-rista, 25 šumskih radnika, i tri administrativna djelatnika. Za-poslenici na raspolaganju imaju samo jednu lugarnicu koja je prije Domovinskog rata imala status pansiona 3. kategorije. Ostale lugarnice srušene su za rata, a u to je vrijeme uništeno i ograđeno lovište u kojem se uzgajala muflonska divljač.

Nažalost, posljedice rata na razne su načine unazadile gospodarenje šumama i kvalitetu života uopće. Zaposlenike novogradiške šumarije na terenu, na pogibeljne lokacije još uvijek upozoravaju velike bijelo – crvene table. Razlog za opti-mizam daje Kampanja razminiranja Brodsko – posavske župa-nije u sklopu koje se od 2010. godine vrši razminiranje. Do te je godine na području gospodarske jedinice Gradiška brda bilo nedostupno 1.517,79 ha, a na području jedinice Južni Psunj 1.469,32 ha. Početkom ove godine ostalo je radno nedostu-pno 191,01 ha u gospodarskoj jedinici Gradiška brda i 1.257,79 ha u gospodarskoj jedinici Južni Psunj. Na nekim su mjestima minirane šumske ceste pa nije moguće izvršiti popravke istih, niti vršiti privlačenje drvne mase. Razminiranje cijele Brodsko – posavske županije trebalo bi biti dovršeno do kraja ove godine.

Popravci i izgradnja cesta normalno se vrše uz pomoć ma-terijala pridobivenog iz kamenoloma Starče i Perčin koji op-skrbljuju cijelu UŠP Nova Gradiška.

sekundarna prašuma muški bunar

najviša kota slavonije

Upravitelj Davorin Pečnjak

Šumska razglednica


Duhovi rata prisutni su i na radno dostupnim područjima, budući da je drvna masa puna gelera i to predstavlja problem ne samo šumarima, nego i drvoprerađivačima.

kako bilo, unatoč svim nedaćama i opterećenošću duhovima prošlosti, radovi moraju ići dalje, a djelatnici ih, ob-zirom na uvjete rada, obavljaju više nego uspješno. Tako su prošle godine vlastitim kapacitetima proizveli 33.282 m3 drv-ne mase, odnosno 51,1 % od Plana proizvodnje. Ove godine planiraju vlastitim kapacitetima i uz pomoć UŠP Delnice po-sjeći 36.744 m3, odnosno 53,5 %.

Za prijevoz radnika do terena Šumarija raspolaže s pet vozila, a stručni kadar za obilazak terena na raspolaganju ima tri terenska vozila. Otvorenost cesta kojima se koriste iznosi 12,48 km/1000 ha.

Sama Šumarija raspolaže s dva poljoprivredna traktora. Sva ostala mehanizacija koja se koristi, a uključuje zglobne šumske traktore i forwardere, u sklopu je radne jedinice Me-hanizacija, transport i građevinarstvo Slavonski Brod gdje se vrše svi potrebni veći popravci. Manji popravci vrše se u me-haničkoj radionici koja je sastavni dio Šumarije i koja servisira i strojeve i alate iz rasadnika. Prošle je godine ovim strojevima privučeno 13.468 m3 ili 21 % drvne mase od Plana. Dodatnih 4.289 m3, odnosno 7 % ostvarili su djelatnici UŠP Delnice. Pri-vatni poduzetnici privukli su oko 4.289 m3 drvne mase. Osta-tak drvne mase (22 %) uobičajeno se proda na panju ili putem samoizrade. U vrijeme obilnih kiša moraju obustaviti radove sječe i izvlačenja u slivu potoka koji opskrbljuju Novu Gradiš-ku vodom kako se ista ne bi zamutila i postala neupotrebljiva. Zbog toga usko surađuju s komunalnim poduzećem zaduže-nim za opskrbu kraja pitkom vodom.

Prosječni etat iznosi od 60 do 65 tisuća m3 neto mase te od 70 do 75 tisuća m3 bruto mase. Pri tome bude najviše bukve s udjelom od 35 do 40 %, slijedi kitnjak s 30 do 35 %, lužnjak s oko 10 % mase te ostale vrste. Na furnirske trupce otpada oko 5 do 6 % neto mase koja se proizvede godišnje, na pilanske 35 do 40 %, a na ogrjevno drvo 55 do 60 %. Godišnji plan poslo-vanja izvršava se u planiranim količinama, a nerijetko i više od toga. Većina drvne mase otpremi se kupcima u Požegu, Staru Gradišku i Glinu, budući da se proizvodnja najbližih pilanara ugasila tijekom 90 – ih godina.

na uzgojne radove uređenja donjih etaža, popunja-vanja, njege pomlatka i mladika te čišćenja planira se utrošiti 3.301 rd na površini od 369,93 ha. Za doznaku je planirano 617,93 rd, a za ostale poslove 535 rd. Za radove biološke obno-ve šuma 10 – 16 (zaštita) planirano je 221 rd, od toga najviše na klonskoj sjemenskoj plantaži poljskog jasena. Plantaža je osnovana na 3,53 ha 2005. godine na području gospodarske jedinice Gradiška brda, a prvi urod tek se očekuje. Predviđena je sadnja 2016 rameta. Osim ove plantaže na području Šuma-rije postoje dvije priznate sjemenske sastojine i četiri izabrane sjemenske sastojine iz kojih se sakuplja kvalitetan reproduk-tivni materijal. Jedna od priznatih sjemenskih sastojina nalazi se na području jedinice Ključevi, rasprostire se na 40,97 ha i na njoj se sakupi 11.951 kg žira godišnje, a koristi se prvenstveno za proizvodnju sadnica u rasadniku (popunjavanje). Druga je smještena više, na području gospodarske jedinice Gradiška brda, na površini od 38,84 ha. Razminirana je tijekom prošle godine pa se ove godine očekuje ponovna izrada Programa

njege i genetske melioracije. Sve izabrane sastojine nalaze se unutar gospodarske jedinice Ključevi, gdje se sakupi oko 6.750 kg žira hrasta lužnjaka godišnje također za popunjavanje. Go-dišnje se prosječno popunjava oko 20 ha s 130.000 sadnica hrasta lužnjaka i kitnjaka i obične bukve.

Sadnice hrasta lužnjaka za pošumljavanje proizvode se u rasadniku Cernik. Rasadnik se rasprostire na 18,51 ha, proizvo-di sadnice za potrebe čitave UŠP Nova Gradiška, a trenutno se u proizvodnji nalazi 1.340.000 sadnica hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i poljskog jasena. Rasadnik je opremljen učinkovitim, montažnim sustavom navodnjavanja kakav se koristi u Izraelu i Španjolskoj, linijom za obradu tla Egedal i drugom potreb-nom mehanizacijom kao i klijalištem. U budućem će poslova-nju biti namijenjen prvenstveno proizvodnji šumskih sadnica poljskog jasena i hrasta lužnjaka.

Važnost svih ovih objekata pokazala se izrazito bitnim segmentom šumskoga gospodarenja, osobito nakon što su postale vidljive posljedice globalnog zatopljenja. Problem je započeo 21. lipnja 1999. godine kada je uslijed olujnog nevre-mena došlo do izvaljivanja 96.454 m3 drvne mase, što je za posljedicu imalo 141,15 ha ogoljene površine. Nakon te ne-pogode otvorile su se inicijalne površine, uz koje se s novim olujnim vjetrovima ponovno javljaju veće ili manje površine vjetroizvala. Nakon kitnjaka najviše je ugrožena bukva.

Šumarija zato ulaže velike napore u obnovi, što je i vidljivo na terenu. U gospodarskoj jedinici Gradiška brda kitnjak dola-zi na optimalnim staništima pa dolazi samo do pojedinačnih sušenja.

Što se tiče lužnjaka, promatranja su pokazala da je sušenje najizraženije u starim sastojinama gdje dolazi do trajnih pre-kida sklopova. U mlađim se sastojinama suše potisnuta stabla pa nema promjena na sklopu. K tome, u južnom, nizinskom dijelu, odnosno novogradiškoj Posavini, prirodnu obnovu hra-sta lužnjaka uvelike ometa invazivna vrsta čivitnjača, poznatija kao amorfa, a koja se pojavila nakon Domovinskog rata.

Rad u Šumariji Nova Gradiška borba je s posljedicama Do-movinskog rata, vremenskih nepogoda i sa svakodnevnim, uobičajenim problemima. No to je borba u kojoj ljudi ne posu-staju, u kojoj teže njihovu rješavanju kada god i kako god je to moguće i ti su napori vidljivi kroz njihova ostvarenja.

Bogate novogradiške šume u sebi brižno čuvaju i čuvat će lijepo uređena spomen – obilježja na mjestima na kojima su poginuli branitelji Domovinskog rata. Na tim su spomenicima ispisana imena ljudi kojima smo zahvalni da se možemo boriti za svakodnevni boljitak. ■

Šumska razglednica

Uspješna obnova


Teško je nabrojati bogati znanstveni opus koji je ostao iza akademika Dušana Klepca nakon njegove smrti pri-je deset godina. Vjerojatno najznačajniji šumar 20. sto-

ljeća sa ovih prostora autor je brojnih znanstvenih radova i metoda koje su našle praktičnu primjenu, ponajviše u dome-ni uređivanja šuma, ali i ostalih šumarskih disciplina. Njegov udžbenik Uređivanje šuma odgojio je generacije studenata šumarstva, ne samo u Hrvatskoj, već i šire, dok se tzv. Klepče-ve normale i danas sa uspjehom primjenjuju.

Dušan Klepac rođen je u Čabru 7. svibnja 1917. godine. Otac Viktor bio je učitelj, dok je majka Olga, rođena Čop, bila domaćica. U obiteljskoj kući Klepac je već od malih nogu po-čeo stjecati široku naobrazbu koja mu je poslije dala širinu zbog koje je briljirao na znanstvenome polju. Pored toga, odrastanje u Gorskome kotaru neminovno povezuje ljudsko biće sa svojom okolicom, tako da je Dušan Klepac zavolio šumu još kao dječak. No put ga je rano odveo u Zagreb na školovanje, gdje je završio prvo osnovnu, a zatim 1935. go-dine i Drugu mušku realnu gimnaziju, nakon koje se odlučio za Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu. Iako je želja roditelja bila da studira književnost, obzirom da je iskazivao veliki interes za stranim jezicima kao i za hrvatskom narod-nom pjesmom, ljubav prema šumi koja ga je podsjećala na rodni kraj usmjerila ga je prema šumarstvu. Diplomirao je na početku vrlo turbulentnog razdoblja 1939. godine.

Godine 1940. zapošljava se kao šumarski vježbenik na razdoblje od dvije godine da bi nakon položenog stručnog ispita za samostalno vođenje šumskog gospodarstva po-stao privatni šumarski inženjer. Godine 1943. dobiva posao upravitelja šuma Prvostolnog kaptola zagrebačkog te se na tom mjestu zadržava do kraja rata 1945. godine. U novome socijalističkome režimu prvo se zapošljava kao referent za taksaciju pri Ministarstvu šumarstva Narodne Republike Hr-vatske, a nakon toga dobiva posao šefa planskoga odjela u Ministarstvu.

sveučilišna karijera Dušana klepca započela je prela-skom na Poljoprivredno – šumarski fakultet gdje dobiva po-sao asistenta na Katedri za uređivanje šuma. Godine 1951. brani disertaciju pod naslovom „Uređivanje šuma s oplod-nom sječom“, a već iduće, 1952. godine, odlazi na specija-lizaciju u Francusku, točnije u L'Ecole Nationale des eaux et foret u Nancyju, poznatu školu koja školuje šumare još od 1824. godine.

U idućoj godini Klepac se vraća u Zagreb te položivši do-centuru preuzima predmet Uređivanja šuma. Godine 1956. postaje izvanredni, a 1959. godine redovni profesor na fa-kultetu. Te godine profesori šumarstva na poljoprivredno – šumarskom fakultetu izrazivši želju za odvajanjem od po-ljoprivrednog dijela fakulteta osnivaju Šumarski fakultet koji počinje s radom 1960. godine. Tadašnji prof. dr. sc. Dušan Klepac biva izabran od strane svojih kolega za prvoga dekana Šumarskoga fakulteta u povijesti. Iste, 1960. godine, osniva se Katedra za uređivanje šuma te Dušan Klepac postaje nje-zin višegodišnji predstojnik.

Klepac je dekan Šumarskoga fakulteta bio u dva navra-ta. Prvi puta po osnutku, te u razdoblju 1972.-1974. koje se smatralo vrlo turbulentnim razdobljem odmah nakon Hr-vatskog proljeća na kojem su sudjelovali studenti svih za-grebačkih fakulteta. Pored toga, dva puta je bio prodekan, te je u sedamdesetima četiri godine zaredom vodio Zavod za šumarska istraživanja.

FeljtonakaDemik DUŠan kLePac

Prvi dekan Šumarskog fakulteta

Prošlo je deset godina od smrti akademika Dušana Klepca, jednog od najznačajnijih znanstvenika šumarskih znanosti 20. stoljeća. bio je i prvi dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu nakon što se odvojio od Poljoprivrednog fakulteta i dopisni član Šumarskih akademija u meksičkom gradu Chapingu i talijanskoj Firenci te stručnjak FAoa. još 1959. godine upozorio je znanstvenu zajednicu na opasnosti koje donose klimatske promjene uzrokovane antropološkim utjecajem.

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: Vedran klepac, arhiva

akademik Dušan klepac


Bio je i gost profesor na sveučilištima u Chapingu (Mek-siko), u Padovi i Potenzi (Italija) te na Institutu za mediteran-sko šumarstvo u Chanii (Kreta, Grčka).

Izvanredni član JAZU-a postaje 1977. godine, a redoviti član HAZU-a 1991. godine. U Akademiji je obnašao funkci-ju predsjednika Savjeta za daljinska istraživanja i fotointer-pretaciju. Od kada je postao članom JAZU-a pa sve do smrti, Klepac je napisao 160 radova, 5 knjiga, 72 znanstvena rada, 83 stručna rada, a bio je i voditelj Centra za znanstveni rad HAZU-a u Vinkovcima punih 27 godina.

Organizirao je i brojne simpozije, okupljanja na terenu, okrugle stolove, a napisao je i najznačajniju knjigu o spa-čvanskome hrastu lužnjaku na hrvatskom te na njemačkom jeziku pod nazivom Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Uz to je obna-šao i funkciju člana Savjeta NP Plitvička jezera, člana Uredniš-tva glasnika za šumske pokuse Šumarskoga lista te Šumar-ske enciklopedije, a bio je i glavni urednik monografije Hrast lužnjak u Hrvatskoj.

akademik Dušan klepac bio je prepoznat i izvan granica Republike Hrvatske. Bio je počasni član osni-vač Meksičke akademije šumarskih znanosti te dopisni član Akademije šumarskih znanosti Italije u Firenci. Napisao je više od 200 radova o uređivanju šuma te rastu i prirastu šumskih vrsta drveća, a mnogi od tih radova imali su dobar prijem u inozemnoj stručnoj javnosti. Tako je njegova knjiga Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina prevedena 1976. godine na španjolski i objavljena u nakladi meksičkog Sveučilišta u Chapingu.

Feljton

akademik Dušan klepacspomen ploča na Lividragi

Deset postulata o šumiUdžbenik Uređivanje šuma jedan je od najutjecajnijih udžbenika u svijetu

Njegova najznačajnija knjiga Uređivanje šuma pro-glašena je od strane francuske Revue forestiere française jednim od najboljih udžbenika iz tog područja na svijetu.

Klepac je radio znanstvena istraživanja šuma Gorskog kotara, Alpa, Vogeza i Ardena proučavajući jelove i bukove preborne šume. Utvrdio je i dvije metode za utvrđivanje prirasta šumskih vrsta drveća i sastojina. Proučavao je brzinu i ritam prirasta pojedinih šumskih vrsta drveća te je uspio analitički formulirati debljinski prirast i vrijeme prijelaza jele u različitim fitocenozama. Njegove norma-le koje danas zovemo Klepčevim normalama, objavljene su 1961. godine u radu Novi sistem uređivanja prebornih šuma i danas se koriste za uređivanje prebornih šuma po metodi normala. Publicirao je i nekoliko radova temelje-nih na istraživanju gubitka prirasta uslijed napada odre-đenog štetnika.


FeljtonVeć 1959. godine Klepac u znanstvenim redovima upo-

zorava kako je šumski ekosustav poremećen. Njegova istra-živanja pokazala su smanjenje prirasta i opadanje vitalnosti pojedinih vrsta drveća, što se odražava na odumiranju po-jedinih stabala kao i cijelih sastojina. Do podataka je došao istražujući hrastove šume u posavskom bazenu od 1950.-1971. godine jer je primijetio pogoršanje ravnoteže u tim ekosustavima i upozorio na mjere koje treba podnijeti za konsolidaciju toga sustava.

Klepac je često znao istaknuti kako je plod njegova rada mogućnost terenskih istraživanja u prirodnim i netaknutim šumama kakvih u Hrvatskoj ima mnogo, za razliku od ostat-ka Europe i svijeta gdje se većinom istraživanja rade u umjet-no podignutim sastojinama. Upravo radi toga često je znao pozvati strane znanstvenike u Hrvatsku kako bi mogli učiti iz pravih prirodno obnovljenih šuma.

Unatoč velikim političkim previranjima četrdesetih, te ponovno sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, nje-gova karijera bila je stabilna prvenstveno jer je uvijek stavljao u prvi plan znanstveni i pedagoški interes u šumarstvu, dok ga politika nije zanimala.

Veliku pažnju posvećivao je školovanju mladih znanstve-nika učivši ih pri tome načinima rada u svijetu. Često ih je slao na putovanja smatrajući kako će obrazovanjem u drugoj zemlji, osim znanja doći obogaćeni za cijeli niz novih život-nih znanja koje će ih izgraditi kako znanstveno, tako i čovječ-no. Bio je vrlo širok u davanju svoga znanja, a širinu je tražio i od svojih studenata na ispitu.

Bio je cijenjen kako među profesorima, tako i među stu-dentima, koji su znali da je položiti ispit kod profesora Klepca zahtijevalo mnogo znanja, pripreme i učenja. Unatoč tomu

njegovi studenti i danas pamte terenske nastave koje je pro-fesor Klepac pretvarao u zabavu, zbog čega je studentima bilo mnogo lakše pamtiti gradivo. Nikada nije dozvolio da studenti budu uskraćeni za smještaj u objektima niže kate-gorije, već je za njih zahtijevao iste standarde kao i za pro-fesore.

Po završetku obavljene terenske nastave uvijek bi zapo-činjala pjesma i glazba te bi se organizirala fešta, što su stu-denti itekako cijenili.

Akademik Dušan Klepac umro je u Samoboru 18. travnja 2006. godine. Ostat će upamćen po brojnim radovima, ali i anegdotama koje se i danas rado prepričavaju u znanstve-nim krugovima. Hrvatsko šumarsko društvo njemu u čast otkrilo je 2007. godine spomen ploču na Lividragi u čabar-skome kraju, mjestu gdje je stekao prvu ljubav prema šumi i prirodi. Pored Lovačke kuće Lividraga nalazi se i ploča sa deset sentenci o šumi, deset postulata kojih se svaki šumar mora pridržavati. Napisao je i četiri točke o hrastu lužnjaku kao najznačajnijem i najboljem produktu hrvatskoga šumar-skoga umijeća do kojih je došao dugotrajnim ispitivanjem ekoloških prilika u Spačvanskome bazenu.

Akademik Dušan Klepac zadužio je kompletnu šumarsku struku, ne samo u Hrvatskoj, već i šire, kao i hrvatsku znan-stvenu zajednicu da prenosi i podučava plodove njegova rada na buduće generacije. Ostat će upamćen kao jedan od najznačajnijih hrvatskih šumarskih stručnjaka uopće, znan-stvenik i profesor koji je svojim podučavanjem širio znanje i otvarao vidike za opću dobrobit.

Njemu u čast Šumarski fakultet u Zagrebu dodjeljuje na-gradu „Akademik Dušan Klepac“ najboljem studentu gene-racije na preddiplomskome te diplomskome studiju. ■

sveučilište u chapingu


enDemi

Hrvatska sibireja

Mala enciklopedija šumarstva

Tekst: irena Devčić ■ Foto: arhiva

Endemična biljna vrsta hrvatska si-bireja tercijarni je relikt, a prošle godine navršilo se točno 50 go-

dina njezine stroge zaštite. Naime, u rujnu 1964. godine Zakonom o zaštiti prirode Sibiraea croatica proglašena je strogo zaštićenom i vrlo rijetkom biljkom. Ova vrsta vrlo je uskog i dis-junktnog areala. Raste samo na sjever-nom i srednjem Velebitu, na kamenitim obroncima, često nepristupačnim, u sloju između 700 i 1200 m nadmorske visine. Raste u šikarama asocijacije Se-slerio-Ostryetum i u sastojinama crnog bora te u primorskoj bukovoj šumi. Po-znata je i na hercegovačkim planinama Čabulji i Čvrsnici. Otkrio ju je glasoviti mađarski botaničar Arpad Degen po-četkom 20. stoljeća. Sibiraea croatica na dinarskim područjima je, istraženo je kasnije, samo odvojena populacija vrste Sibiraea altaiensis čije su glavno pod-ručje života Kazahstan i Rusija, više od pet tisuća kilometara daleko od jedinih preživjelih europskih populacija u Hr-vatskoj i BiH, stoga je mnogi bilježe i kao S.laevigata (L.) var. croatica. Hrvatsku

sibireju otkrio je 1904. godine prepara-tor S. Kocsis na Velebitu, a godinu poslije ornitolog Reiser na hercegovačkoj pla-nini Čabulji. Do danas je poznato svega nekoliko desetaka nalazišta sibereje na višim područjima i to uglavnom izme-đu Velinca (iznad Karlobaga) i u većim populacijama ispod Zavižana. Uvijek se nalazi u zoni planinske vegetacije, u pu-kotinama litica, na teško pristupačnim stjenovitim mjestima. Njezina staništa na hercegovačkim planinama uvijek su okrenuta sjeveru ili sjeveroistoku. Na Velebitu se javlja u zajednici s brojnim polusredozemnim vrstama koje su se tu nastanile nakon nestajanja bukove šume, često u sastojinama crnog bora ili na njihovu rubu. Današnji disjuncira-ni areal vrsta roda Sibirea pokazuje slič-nost s arealom nekih drugih vrsta, tako-đer endemskih duž čitavog Balkanskog poluotoka.

Hrvatska sibireja izvanredna je prirodna rijetkost, a značajna je kao i hortikulturna vrsta i to u mnogim eu-ropskim zemljama. Kao ukrasna biljka naturalizirana je u Francuskoj. Ova

ova vrsta vrlo je uskog i disjunktnog areala. Raste samo na sjevernom i srednjem Velebitu, na kamenitim obroncima, često nepristupačnim, u sloju između 700 i 1200 m nadmorske visine. Raste u šikarama asocijacije Seslerioostryetum i u sastojinama crnog bora te u primorskoj bukovoj šumi. Poznata je i na hercegovačkim planinama Čabulji i Čvrsnici. otkrio ju je glasoviti mađarski botaničar Arpad Degen početkom 20. stoljeća.

grmolika biljka iz porodice ruža danas ima taksonomski status podvrste. To je listopadni do 1 metar visoki, razgranati grm gustih grana, čiji je korijenov su-stav dobro razvijen i jak, prodire i u na-juže pukotine krečnjačkih stijena. Kora je crveno-smeđa, tanka, glatka, sjajna, kasnije sivosmeđa. Cvjetovi 6-7 mm u promjeru, smješteni u rahle do 10 cm duge terminalne metlice. Cvjetovi su dvodomni ili hermafroditni, a opraši-vanje je entomofilno. Čašica i krunica petočlane; latice okruglaste, bijele. Cvate u lipnju i srpnju. Razmnožava se sjemenom koje dozrijeva koncem ruj-na. Srodnici hrvatske sibireje nalaze se oko 5000 km na istok u centralnoj Azi-ji. Kako navode u Državnom zavodu za zaštitu prirode, Međunarodna unija za očuvanje prirode zbog nedostatnih po-dataka za procjenu ugroženosti svrsta-la je ovu vrstu u kategoriju nedovoljno poznatih vrsta. U Crvenoj knjizi biljnih vrsta Republike Hrvatske iz 1994. go-dine svrstana je u kategoriju rijetkih svojti, a u novijem izdanju Crvene knji-ge vaskularne flore Hrvatske iz 2005. godine svrstana je u kategoriju gotovo ugroženih svojti. Također, posredno je zaštićena na nalazištima unutar Parka prirode Velebit i Nacionalnih parkova Sjeverni Velebit i Paklenica, a bila je i najznačajniji razlog proglašenja po-sebnog botaničkog rezervata Visibaba 1986. godine. Zbog toga se hrvatska si-bireja ne smatra posebno ugroženom, ali novija istraživanja njezinih popula-cija zapravo nisu provedena. ■


Kada govorimo o lovačkim pa-sminama i njihovom treniranju i uzgoju u našoj zemlji, potrebno

je poznavati zakonske propise koji se dotiču ove teme. Zakonska odredba temeljena je na Zakonu o lovstvu (“Na-rodne novine“ broj: 140/05 i 75/09) i Pravilniku o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (“Narod-ne novine“ broj: 143/10).

Naprijed navedenim zakonskim i podzakonskim aktima propisane su pasmine i broj lovačkih pasa za lov na pojedinu vrstu divljači u određenim po-dručjima, najmanji potreban broj lovač-kih pasa za lov te način izdavanja Uvje-renja o položenom ispitu prirođenih osobina. U lovištu kojim se gospodari s krupnom divljači i planira odstrjel iste, lovoovlaštenik je dužan osigurati lovač-kog psa koji ima položen radni ispit na krvnom tragu.

Podatci govore da je u Republici Hr-vatskoj 293 lovoovlaštenika u 317 usta-novljena državna lovišta i 712 lovoovla-štenika u 750 ustanovljenih zajedničkih lovišta. Koliko je za ista potrebno ispi-tanih pasa na krvnom tragu i općenito lovačkih pasa za izvršenje lovova da bi ispunili zakonske i podzakonske akte?

LovstvoLoVna kinoLoGija

Značaj krvosljednika i ostalih lovačkih pasmina pasa u lovuTekst: Dražen matičić, mag. ing. agr. ■ Foto ustupio: Dražen matičić

Povećani zahtjevi pojedinaca, udruga i tvrtki za nabavu, držanje, obuku i korištenje pasa krvosljednika i ostalih lovačkih pasmina pasa uvjetovani su u određenoj mjeri i većim rashodom istih zbog nedovoljne brige za njihovo korištenje, hranidbu, smještaj, njegu i redovan trening. Značajniji čimbenik za pravilno držanje i uporabu pasa kod pojedinaca i drugih je obučen/educiran vodič.

Na svim kinološkim priredbama pse po obliku i radu ocjenjuju kinološki suci koji su svoje znanje iz lovne kinologije verificirali kod krovne kinološke aso-cijacije - Hrvatskog kinološkog saveza (HKS) koji je član međunarodne kino-loške organizacije (FCI). Postoji i druga mogućnost po kojoj je Hrvatski lovački savez (HLS) od nadležnog ministarstva dobio pravo javnih ovlasti za edukaci-jom lovno - kinoloških sudaca i stjeca-njem naziva lovno - kinološki sudac, koji se educiraju kod predavača i ispitivača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, koji imaju akademske titule i znanstveno - nastavno zvanje u području poljopri-vrede i veterinarske medicine. Hrvatski lovački savez nije član FCI-a te je Statu-tom Hrvatskog kinološkog saveza ne-

dopustivo suditi sucima ovog saveza na priredbama u organizaciji Hrvatskog lo-vačkog saveza i obratno. No, to je pred-met nadležnog ministarstva (Uprave lovstva) te se ne bi upuštao analizirajući pravo jednog ili drugog Saveza.

republika Hrvatska ima veliku lovnu tradiciju i potencijal u gospo-darenju krupnom i sitnom divljači, bilo u zajedničkim lovištima ili državnim. Lovstvo je specifična gospodarska grana društvene aktivnosti. U interesu i brizi za divljač, kao i u samom gospodarenju, učestvuje pored stručnjaka (npr. tvrtka HŠ d.o.o.) i vrlo veliki broj amatera, en-tuzijasta, ljubitelja divljači i lova, što je jedna od značajnih specifičnosti lovstva. Budući da se radi o velikom potencijalu i mogućnošću razvoja lovstva kao gos-podarske grane i boljim iskorištavanjem ovih mogućnosti, pored stručnosti, koja se stiče sistematskim obrazovanjem i praksom, potreban je i profesionalni odnos prema radu. U vezi s ovim mora se povući granica između amaterskog i profesionalnog rada, odnosno ocijeniti gdje je granica do koje se može ama-terski raditi, a gdje se bez odgovarajućih stručnjaka to ne može. Ne podcjenjujući znanja amatera (naročito nekih pojedi-naca), a još manje važnost amaterskog rada, mora se reći da se samo s profesi-onalnim stručnjacima za lovstvo mogu postići optimalni rezultati, naročito u gospodarskoj sferi lovstva. Suradnja amatera i stručnjaka za lovstvo je ne-ophodna kroz organizacijski oblik. To Lovački pas Basset krvosljednik

mali minsterlander s položenim ispitom za praćenje krvnog traga


Lovstvoznači uska suradnja lovačkih i kinološ-kih udruženja s institucijama/tvrtkama koje imaju stručnjake za lovstvo. Ovo naglašavam iz razloga jer su pomaci krenuli tek sa Zakonom o lovstvu i prate-ćim aktima. Naravno, napredno lovstvo podrazumije va visoko razvijenu i samo-stalnu lovnu disciplinu, odnosno lovno gospodarstvo koje ima definirani status s ostalim gospodarskim granama. Pove-ćani zahtjevi pojedinaca, udruga i tvrtki za nabavu, držanje, obuku i korištenje pasa krvosljednika i ostalih lovačkih pa-smina pasa uvjetovani su u određenoj mjeri i većim rashodom istih zbog nedo-voljne brige za njihovo korištenje, hra-nidbu, smještaj, njegu i redovan trening. Značajniji čimbenik za pravilno držanje i uporabu pasa kod pojedinaca i drugih je obučen/educiran vodič.

Vodič bi se trebao obučavati/educirati na tečaju u prikladnim cen-trima koji bi bili organizirani od strane kinoloških asocijacija i sličnih, kao što je to u susjednoj državi Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i drugim. Stečena znanja će se primjenjivati u koliko vodič u pot-punosti prihvati svoju ulogu i dovoljno pažnje posveti pravilnom držanju i upo-rabi psa. Psi su tada uporabivi za lovnu aktivnost koja im je određena. Lovačke pse se može sukladno pasminskoj na-mjeni obučavati za izvršenja različitih zadataka. Obučeni i ispitan u radu krvo-sljednik (hanoverski, bavarski) ili druga lovačka pasmina pasa ne skraćuje svo-jim radom samo patnju divljači, već do-nosi i materijalnu u brojkama dokazivu korist lovoovlašteniku. Potraga za ranje-nom divljači dužnost je svakog lovca i s moralnog i s gospodarskog gledišta.

Svatko tko hoće voditi psa krvosljed-nika treba dobro upamtiti riječi odušev-ljenog lovca od zanata, pokojnog Ma-tije Storeza: „ Za poučavanje i vođenje psa krvosljednika preduvjet je da svom toplinom svoga srca vodimo i razumi-jemo tu pametnu i beskrajno vjernu životinju!„ (citat iz knjige dr. E. Varge (1958.); Pas krvosljednik, Zagreb).

Da se podsjetimo kako smo počeli i kako nastavljamo: Hrvatski kinološki sa-vez je 04. srpnja 1999. godine organizi-rao Nacionalnu (CACT-HR) utakmicu u radu na krvnom tragu u državnom otvo-renom lovištu broj: IV/14-„ŠUMBAR“, kojeg je bio i lovoovlaštenik. Sudili su ki-

nološki suci: Marijan Čižmešija, Velimir Sruk, Slavko Stipetić i Rajko Srok. Voditelj utakmice bio je Ivan Grd, a delegat HKS-a Dražen Matičić. Na utakmici je uče-stvovalo petnaest pasa (15) po sljede-ćim pasminama: bavarski krvosljednik, hanoverski krvosljednik, jazavčar oštre dlake, jazavčar duge dlake, njemački ptičar kratke i oštre dlake. Nazočnost na utakmici bila je obvezna za sve kino-loške suce HKS-a koji su imali položen ispit za rad krvosljednika i ostalih lovač-kih pasmina pasa na krvnom tragu. Cilj edukacije se pokazao kao pravovaljana odluka HKS-a.

od 1999. godine kinološko druš-tvo „Duga Resa“ iz Duge Rese tradicio-nalno organizira jednom godišnje ispit rada na krvnom tragu za pse krvosljed-nike i ostale lovačke pasmine pasa u dr-žavnom otvorenom lovištu broj: IV/22 -„PETROVA GORA“ kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Karlovac. Suradnja s

ispit na umjetnom krvnom tragu

arijeski gonič s lovinom

HŠ d.o.o Upravom šuma podružnicom Karlovac je odlična te se nadamo da će takova i ostati. Glede svega naprijed iznesenog, zaključak je:

1. nužna je povremena dodatna edu-kacija kinoloških sudaca za ispitivanje rada lovačkih pasmina pasa i posebno vodiča pasa, u ovom slučaju pasa krvo-sljednika i ostalih lovačkih pasmina pasa koji se pripremaju za tu vrstu rada ili pasminsku uporabivost, a članovi su Hr-vatskog kinološkog saveza (HKS). Za one koji žele više znati o psima krvosljednici-ma mogu se poslužiti literaturom:

Knjigom: Leo Fabiani,(2009): Bar-varji in krvosledništvo, Lovska zveza Slo-venije, Zlatorogova knjižnica, Ljubljana

Knjiga: dr. Ervin Varga, (1958.): Pas krvosljednik, Lovačka knjiga, Zagreb

Pravilnik: Hrvatski kinološki savez, (1993.): Pravilnik o ispitu prirođenih osobina pasa krvosljednika i utakmica-ma po krvnom tragu za sve pasmine lovačkih pasa, Zagreb.


Ljekovito bilje

Navaho narod ima dugu tradiciju korištenja boba, starosjedioci zapadnog dijela sjeveroame-

ričkog kontinenta miješali su bobice s korom korijenja žutike kako bi sprav-ljali čaj. Starosjedioci Amerike koristili su bobe i kao kontracepcijsko sredstvo za žene.

rasprostranjenost i stanište: obična borovica je najrasprostranjeni-ja četinjača na svijetu. Rasprostranjena je na području cijele Europe, zapadne i sjeverne Azije, Sjeverne Amerike, ali i na sjeveru Afrike. Kod nas nastanjuje svijetle šume i šikare, raste obično s brezom, na vrištinama i bujadnicama, na otvorenim površinama, goletima i sječinama, po neobrađenim, zapu-štenim, suhim, ogoljelim i kamenitim mjestima. Često raste na degradira-nim, kiselim staništima kitnjakovih šuma. Raste na raznim tipovima tala, najčešće na kamenitoj i kraškoj podlo-zi, na suhim i siromašnim pjeskovitim i podzolastim tlima koja su uz umjere-nu vlažnost najbolja, a raste i na vlaž-nim tlima. Dobro podnosi mraz i veli-ku sušu, može podnijeti zasjenu, ali se bolje razvija na otvorenom.

opis: obična borovica je dvodo-mni grm visine od 1 do 3 m ili rjeđe, raste kao stablo visine od 8 do 12 m,

najraŠirenija četinjača

obična borovica – lijek protiv svake zaraze

obična borovica, brin, brina, crna smrekinja, kleka ili fenja vrlo je ljekovita i ima široku primjenu u liječenju, ali je pri tome potreban i oprez. najčešće se koriste bobice od kojih se često radi eterično ulje. Ima i dugotrajnu primjenu u kozmetici. Rijetki primjerci dožive 600 godina starosti. Drvo ima dekorativnu vrijednost.

konusne ili jajolike krošnje. U muških primjeraka je uža, a u ženskih je više ili manje razastrt. U pršljenu su smje-štena po tri igličasta listića koji ostaju na izbojcima do četiri godine. Kora je tamnosiva ili sivosmeđa, izbojci crve-nosmeđi, iglice su dužine 5-15 (-30) mm, sjedeće, ušiljene. Cvjetovi su žuti, sitni i jednospolni. Muški češeri sjede na izbojcima i žute su boje. Ženski cvjetovi podsjećaju na češeriće, izdu-ženi su, mnogobrojni, blijedozelene boje i jajolikog oblika kada su nezreli i crnoplave boje i okrugli kada sazriju sa svjetlije plavim voštanim filmom ili bez njega. Aromatičnog su mirisa.

Vrijeme cvatnje: travanj i svibanj, a sazrijevanje plodova u jesen, točnije u listopadu iduće godine.

kemijski sastav: plodovi sadrže do 42 % šećera, tvari koje daju boju, or-ganske kiseline smole 9,5 %, eterično ulje do 2 %, terpene i mikroelemente.

Kora sadrži 0,5 % eteričnih ulja, dok ga je u iglicama 0,18 %, 0,27 % askorbin-ske kiseline (vitamina C), a u peteljka-ma je 0,25 % eteričnih ulja. U korijenju su pronađena eterična ulja i saponini.

Ljekovitost: Koriste se u prvom redu plodovi. Uz plodove se koristi kora, iglice, vrhovi grančica i drvo, pa čak i korijenje. Plodovi se suše na zra-ku, u sjeni ili na temperaturi do 30°C. Sušiti treba samo zrele plodove, sme-đe ili ljubičastocrne boje. Osušeni plo-dovi se čuvaju u drvenim ili staklenim dobro zatvorenim posudama. Desti-lacijom plodova dobiva se borovičino uje. Ulje se može dobiti i suhom desti-lacijom drva.

Borovičino ulje djeluje antiseptič-no i rastvara masti, a kod upale na koži u znatnoj mjeri prodire u organizam, što je povoljno kod upale zglobova. Kao antibaktericidno sredstvo zna-čajno je za liječenje plućnih bolesti.

Tekst: marija Glavaš ■ Foto: arhiva

stablo


Ljekovito bilje

PREGIMEX d.o.o. Slavka Batušića 31, 10090 ZAGREB Fax: 013894668 Mob: 0989934639 E-mail: [email protected]

ČOVJEK. DRVO. PILANA.

Dobra cijena i funkcionalnost za start-up tvrtke i male radionice

• Benzinski, dizelski ili elektro motor• El. posmak pilane naprijed/natrag i gore/dolje• El. namještanje reza• Hidraulično manipuliranje trupcima• Podvozje pilane

www.woodmizer.com.hr

Otklanja taloženje mokraće u tijelu, preporuča se protiv vodene bolesti i kroničnog katara mjehura. Zapažen je utjecaj i na najrazličitije živčane smet-nje i bolesti koje se javljaju kao poslje-dica. Djelotvorno je kod slabe izmjene tvari, a izuzetno ljekovito djeluje kod svih oboljenja želuca i crijeva.

Sirup od borovice vrlo dobro djelu-je kod tuberkuloze pluća u dječjoj dobi. Djeluje baktericidno, poboljšava iz-

mjenu tvari, izlučuje otrovne tvari, po-visuje obrambenu snagu organizma. Sok ili čaj od plodova imaju povoljan utjecaj kod šećerne bolesti, probavnih smetnji, bolesti organa za disanje i dr. Žvakanje plodova borovice najbolje je sredstvo protiv svake zaraze.

kontraindikacije: Potreban je oprez kod primjene kako se osoba ne bi predozirala, budući da vrsta sadrži otrovne tvari. Upotreba bobica se po-

kazala kontradiktornom pri liječenju bubrega, odnosno ozbiljnih otrovanja i pojačanih upalnih procesa. Nikako se ne preporučuje kod napadaja peptič-kog ulkusa, jakog gastritisa i kolitisa i nakupljanja vode u tijelu. Ne smiju je koristiti trudnice, djeca do starosti tri godine, a osobe starije od 55 godina trebaju je koristiti s oprezom. Nužno je prethodno savjetovanje s liječnikom kako bi se spriječile alergijske reakcije i pogoršanja bolesti. ■

Zreli plodovi Grančica s iglicama


Tekst: marija Glavaš ■ Foto: arhiva

Gljive naših krajevaVjesnik ProLjeća iZ sVijeta GLjiVa

smrekova češerka raste iz smrekina češera

Vjesnik je proljeća iz svijeta gljiva, čiji latinski naziv roda Strobilurus znači češer, a ime vrste esculentus upuću-je na njezinu jestivost. Spada u saprofite, a razgrađuje

smrekine češere. opis: klobuk je širine od jednog do tri cm, najprije

konveksan, kasnije se izravnava, a rub postaje blago va-lovit i uvijen. Na vrhu zrelih primjeraka je maleno izbo-čenje. Boja klobuka se mijenja u ovisnosti o količini vlage u zraku. Ako je okoliš vlažan, sluzav je i tamnije smeđe, ke-stenjaste ili maslinasto smeđe boje. Za suhog vremena je bar-šunast, mat sivo-smeđe ili oker boje. Listići su slobodni, bijeli ili sivkasti, kasnije žućkasti. Spore su eliptične, glatke, bezbojne, a otisak spora bijele do blijedo krem boje. Stapka je cilindrična, šuplja, dužine od dva do tri cm, čvrsta, na opip podsjeća na hrskavicu, s vunastim, bijelim dlačicama na donjem dijelu. Bliže klobuku je bijela, a na donjem dijelu žute ili žuto-oker boje, ponekad s naranča-stom nijansom. Meso je tanko, bijelo, u stapci žućkasto, ugodnog mirisa.

rasprostranjenost i stanište: nalazi se po Europi i Azi-ji. Raste u šumama četinjača, kulturama smreke, ali i mije-šanim šumama, pri čemu nadmorska visina ne igra ulogu.

Traži vlažna i svijetla mjesta, a raste iz smrekinih češera koji se nalaze položeni na vlažnome tlu ili su ukopani u tlo, u ne-velikim grupama.

Vrijeme branja: može se naći krajem zime, najranije u proljeće, odnosno od veljače do svibnja.

jestivost i upotreba: jestivi su samo klobuci, dok su stapke odviše žilave. Premda odličnog okusa, manje je po-znata i rjeđe brana gljiva, a razlozi leže u činjenicama da je

teže skupiti veću količinu i da se prema kulinarskim kriterijima ne ubrajaju u visoko kvalitetnu vrstu. Preporučuje se kuhanje klobuka oko deset minuta za juhu ili se mogu pržiti.

slične gljive: unutar roda u našim krajevima, nalazimo još njezin varijetet sivu češerku (Stro-bilurus esculentus var. grisea) koja je vrlo slična i također jestiva,

tanašnu češerku (Stobilurus stephanocystis) koja dolazi isklju-čivo na borovim češerima čiji je klobuk oker ili crvenosmeđe mat boje koja se ne mijenja pod utjecajem vlage i suhoće u okolišu, a stapka može narasti duža nego u smrekove češerke, tj. do 4 cm. Gorka češerka (Stobilurus tenacellus) većinom dolazi na borovim češerima, ali se može naći i na smrekinim. Klobuci kod ove vrste mijenjaju boju od smeđe, kada je vlaga veća, do sivkastih tonova, kada je vrijeme suho, no klobuk je najčešće manji nego u smrekinih češerki, a stapka je puna. Po nekima je jestiva, po nekima odviše gorka za konzumaciju, a valja istaknuti da su komponente uzgojene in vitro pokazale učinak zaustavljanja rasta određenih tumorskih stanica. Ove tri vrste sa sigurnošću se mogu razlikovati uz pomoć mikro-skopa. Za identifikaciju su osobito pogodne relativno velike i sterilne stanice cistidiji jer im je oblik obično specifičan za svaku vrstu. Kod smrekove češerke su uski, vretenasti i tupih vrhova, kod tanašne češerke široki i zaokruženi, a kod gorke češerke vretenasti ili oblika boca, zašiljenih vrhova. Slična vrsta je i jesenska sitnosporka (Baeospora myosura), no ona se ne pojavljuje istodobno, već u jesen. ■malene su pa ih je teže nabrati

Pojavljuje se među prvima

raste iz smrekinih češera

Smrekova češerka (Strobilurus esculentus) (Wulfen) Singer (1962.) pripada porodici Tricholoma-ceae i rodu Strobilurus koji broji svega deset vrsta. jedna je od rijetko dostupnih sakupljačima već u rano proljeće. jestiva je, ali omalena i teško je sakupiti količinu za izdašan obrok pa se rijetki upuštaju u branje. Malo je veća od svojih rođakinja, tanašne i gorke češerke, i za razliku od njih uvijek raste iz smrekinih češera.


Pojmovi kao što su ekologija, zašti-ta prirode, održivo gospodarenje, sve su prisutniji u svakodnevnom

govoru ljudi na svim razinama djelo-vanja, od poljoprivrednika do trgovaca preko velikih korporacija do političara koji gore navedene pojmove stavlja-ju i u nazive svojih političkih stranaka. Danas o ekologiji i održivom načinu života svi znaju sve i oni koji zaista zna-ju i oni koji ne znaju, no svi se slažu u jednome... ako nastavimo živjeti po da-našnjim normama crno nam se piše. Odbrojavanje je počelo, i ne samo u pogledu obljetnice obilježavanja ovog značajnog dana. Za manje od pet go-dina, točnije u travnju 2020-te godine Dan za planet Zemlju proslavit će 50 godina od prvog obilježavanja. Ove je godine u znaku drveća i šuma. Drveće za Zemlju, moto je održavanja ovogo-dišnjeg dana i cilj je do 50. obljetnice posaditi 7,8 milijardi stabala na našem planetu. Prisjetimo se, još 1970. godi-

ne znanstvenici i profesori sveučilišta Standford u Kaliforniji organizirali su akciju za zaštitu planeta Zemlje. Tada je diljem SAD-a na stotine tisuća ljudi diglo svoj glas zahtijevajući da se pre-stane s uništavanjem zemljinih resursa i da se Amerika i svijet okrenu održivom razvoju. Od te godine počinje jačati po-kret za spas planeta Zemlje, a predvodili su ga uglavnom studenti i znanstveni-ci. Nažalost, trebalo je proći 20 godina kako bi taj datum postao svjetski i me-đunarodni dan. Te, ne tako davne 90-te, u američkom je kongresu senator Gaylord Nelson predložio, a njegov pri-jedlog je i usvojen, da se 22. travanj obi-lježava kao Dan planeta Zemlje. te iste godine s obilježavanjem ovoga dana priključila se i Hrvatska, a tema je bila «Propadanje šuma i onečišćenje voda”. U velikoj akciji nevladinih udruga diljem svijeta zasađeno je tom prigodom oko milijun sadnica drveća. Ovogodišnji Dan planeta Zemlje vraća se ovoj temi i

fokusira na šumsko drveće te se nastav-lja priča sa sadnjom mladica, budući je nepobitno utvrđeno da su šume najveći ponori stakleničkih plinova odgovornih za tzv. učinak staklenika koji je jedan od bitnih faktora globalnog zatopljenja, a time i klimatskih promjena. Koje su za-pravo koristi od drveća i šuma? Mnogi smatraju kako odgovor na ovo pitanje znaju, no je li to baš istina. S pravom se možemo zapitati znamo li kolika se me-dijska hajka već godinama podiže kada je u pitanju OKFŠ. Ili šumari i politika ne znaju iskomunicirati ovu problematiku ili javnost zelenilo oko sebe prihvaća zdravo za gotovo, i onda kada udiše čisti zrak i onda kada se sklanja u hladovinu šume i onda kada ilegalno odlaže otpad u tu istu šumu.

U ovogodišnjem programu obilje-žavanja dana naše planete iz UNEP-a naglašavaju ulogu drveća u pročišća-vanju zraka. Kako navode, jedno odra-

Ekologija

Dan PLaneta ZemLje

Drveće za spas naše planeteTekst: irena Devčić ■ Foto: Goran Vincenc, arhiva

Akcija koju je prije 46 godina pokrenula američka agencija za zaštitu okoliša (United States Environmental Protection Agency) poprimila je svjetske razmjere pa se ovoj akciji priključuju milijarde ljudi diljem svijeta.

mahagonij je također ugrožen


slo drvo prosječne krošnje upija velike količine dušičnih oksida, amonijaka, sumpornog dioksida, te prizemnog ozona, a sve su to produkti izgaranja najviše iz prometa i industrijskih po-gona. Samo jedno odraslo stablo može zadržati na svom lišću 60 kg onečišći-vača i lebdećih čestica. Drveće pomaže zajednici i kroz dulje razdoblje, održa-va ekonomsku stabilnost, zaštitu tla i voda, izvor je prehrane i energije. Sto-ga sadnjom drveća popravljamo kvali-tetu života svih živih bića na Zemlji, a u prvom redu ljudi.

ne treba zaboraviti da je u po-sljednjih 8.000 godina šumski pokrov na Zemlji smanjen za 50 %. U srednjoj Europi za 70 %, a na području Hrvatske za 60 % i to najviše na obalnom prosto-ru. Znanstveni podatci pokazuju da je ne tako davno na Zemlji bilo 14 % trop-skih šuma, a danas ih je jedva 5 %. Još je

uvijek prisutan veliki problem krčenja i paljenja šuma u Indoneziji zbog ši-renja kulture palmi (Elaeis guneensis) za dobivanje ulja, tražene sirovine na svjetskom tržištu za proizvodnju jesti-vog ulja, čokolade, margarina, sapu-na i kozmetičkih preparata. U Brazilu, unatoč satelitskoj kontroli, u području Amazonije i dalje nestaju šume u pod-metnutim požarima radi izgradnje naselja ili pak poljoprivrednih površi-na. Danas je, od ukupno poznatih 80 tisuća vrsta, ugroženo više od 8.750 vrsta drveća, među njima mahagonij i ebanovina. U Europi su u vrijeme ra-nog kapitalizma šume nestajale uslijed nekontrolirane sječe, izgradnje naselja i stvaranja velikih poljoprivrednih po-vršina. Nestanak i smanjenje šumskog pokrova bio je razlog nastanka šumar-ske struke u 18. stoljeću sa zadaćom provedbe zaštite, iskorištavanja i ob-

nove šuma temeljenih na znanstve-nim i stručnim spoznajama. Tako su i u Hrvatskoj 1765. godine izrađene prve osnove gospodarenja šumama na području Vojne krajine, te su osno-vane i prve šumarije: Krasno, Oštarije i Petrova gora. Prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj očuvalo je šume čija je funkcija bila više ekološka nego gospodarska. Šume gospodarene pre-ma prirodnim načelima zadržavaju optimalnu prirodnu strukturu, raznoli-kost, stabilnost i pomlađivanje.

Čiste sječe ekonomski su ispla-tive, ali na taj način dolazi do degra-dacije staništa drugih biljnih i životinj-skih vrsta. Prirodno, odnosno održivo gospodarenje posebnost je hrvatskog šumarstva. Kako je i ono dio ukupnog šumskog bogatstva Europe, ni naše šume ne mogu izbjeći prekogranično onečišćenje zraka sa svim negativnim posljedicama koje ono nosi. Stoga je i u Hrvatskoj od 1985. uveden sustav monitoringa prekograničnog onečišće-nja koji se obavlja preko ICP Forests /International Co-operativ Programme/ praćenja zračnih zagađenja i njihovog učinka na šume. Često nismo niti svje-sni kako je atmosfera našeg planeta po-stala jedan od najvećih deponija ljudske vrste, a jedini filtar tog zagađenja jesu šume, doduše ne bez posljedica. Stoga ne čudi da je za ovogodišnje obilježava-nje Dana planeta Zemlje drveće stavlje-no u središte pozornosti, kao jedno od pet velikih ciljeva koji se žele postići do 2020. godine.

Drveće i šume najznačajniji su čimbenici u borbi protiv klimatskih promjena jer upijaju značajnu količinu CO² iz atmosfere. U samo jednoj godini pola hektara zemljišta obraslog odra-slom šumom upije količinu ovog sta-kleničkog plina koliko potroši vozilo koje prijeđe 35.000 km. Fosilna goriva veliki su izvor onečišćenja, a njihovim izga-ranjem u atmosferu ispuštaju se velike količine ugljičnog-dioksida i to onog CO² koji je milijunima godina bio zaro-bljen u zemlji te će mu isto toliko godina trebati kako bi se ponovno absorbirao u zemlju. Izgaranjem fosilnih goriva u atmosferi se gomila CO² kojemu tamo nije mjesto te se njegova koncentracija konstantno povećava. Uporaba fosilnih goriva sve više raste kako rastu i naše potrebe za energijom. Prema izvješta-Plantaže palminog ulja razlog su uništenja tropskih šuma

najviše šuma nestalo je u priobalju

Ekologija


ju WWF-a, upravo korištenje fosilnih goriva te ispuštanje štetnih plinova u atmosferu čini 48 % ljudskog negativ-nog djelovanja na planet Zemlju. Pred nekoliko godina znanstvenici su upo-zoravali na velike seobe koje će biti uzrokovane upravo velikim klimatski promjenama. Danas smo svjedoci seo-be naroda pod utjecajem brojnih rato-va koji su doveli do velikog siromaštva i neimaštine, pridoda li se tome kroz koju godinu i ekstremna suša koja će prema predviđanjima znanstvenika zahvatiti zemlje bliže ekvatoru, današ-nji broj izbjeglica koji traže pogodnije mjesto za život mogao bi, u usporedbi s time, biti vrlo malen. Trenutno, prema procjenama UN-a, na području Afrike i Azije u pokretu je 60 milijuna ljudi koji što zbog ratova, ali i zbog klimatskih promjena, nestanka i osiromašenja poljoprivrednog zemljišta traže svoje mjesto pod suncem. S klimatskim pro-mjenama, procjenama o dizanju razine mora uskoro će ih biti i dva puta više, za sada je Europa željeni cilj, ali bit će su-tra to i druga područja u kojima će život biti moguć. Znanstvenicima treba vjerovati, a oni nas upozoravaju već zadnjih 30 godina, samo svijet nema sluha i ne razmišljamo o budućnosti jer nam se čini dalekom, a ona je zapravo počela djelovati danas, već je možda i prekasno. No, za kraj evo i malo opti-mizma; u posljednjih deset godina ipak je zaustavljeno drastično krčenje šuma u svijetu zbog sve veće kontrole i do-govora vlada, a zahvaljujući aktivistima i masovnim sadnjama drveća u Africi i Aziji koje provode volonteri i stručnjaci. Stoga se mnoga devastirana područja polako obnavljaju. U Europi, naročito unutar EU, zahvaljujući ekološkoj mreži Natura 2000, nastoji se očuvati otoke šumskog drveća između poljoprivred-nih površina ili građevinskih objekata i naselja. Stanovnici postaju sve osjetlji-viji na uništavanje šumskog pokrova i drveća, pa su protesti građana sve uče-staliji, a ponekad dovode i do apsurda, pa se sprječava i neophodna sječa sta-rih stabala koja predstavljaju opasnost za ljude i njihova dobra.

Ako se pitate kako proslaviti Dan za planet Zemlju, koji će biti obilježen u 184 zemlje svijeta, poručujemo: "SADI-TE DRVEĆE!!" saDite DrVeće!

jedno odraslo stablo zadrži 60 kg onečišćivača

Ekologija


Dječji kUtak

Vrbe su rod bjelogoričnog drveća i grmlja iz porodice Salicaceae. Širom svijeta postoji oko 350 vrsta vrba, a prvenstveno žive na vlažnim tlima u hladnijim područjima sjeverne polutke.

traVanj

VrBa

DV "BUkoVac"Nacrtala: stela kožić, 6 godinaOdgajateljice: jasminka ris, tanja kajić

DV "GUstaV krkLec", kraPinaNacrtala: Lara kranjčec, 6,6 godinaKomentar: njezina kora je ljekovita. od kore se mogu napraviti čajevi. ne znam koliko vrsta ih ima, ali mislim 350. često rastu kraj jezera ili rijeka da ribičima i ribama rade hlad.Odgajateljice: mirjana Gumbas i Božena kavać

DV "četiri rijeke", PoDrUčni UreD tUranjNacrtala: ana Lemić, 6,5 godinaKomentar: Vrbine grane sliče mi na one kakve je donio sv. nikola. ivor ružić, 5 god.Odgajateljice: marta tarabić, mirjana Petrunić - Vrhovski

DV "VeDri Dani", ZaGreBNacrtao: nathan čermelić, 6,10 godinaKomentar: ovo je žalosna vrba, njoj grane rastu prema gore pa se objese prema dolje i ima dugačke listiće.Odgajateljice: Blaženka Piri, maja Listeš

DV "ZLatna riBica", kostrenaNacrtao: andro Babić, 6 godinaKomentar: Vrba raste uz vodu, zelena je i izgleda tužno.Odgajateljice: Dragana soldatić Petrović i Barbara Puž

HRVATSKE ŠUME bRoj 228 l pRoSinAc 2015. 43

DV “JABUKA”, ZAGREBNacrtala: Nike Uremović, 5 godinaKomentar: Vrba ima male listiće. Ona može biti obična i tužna. Tužna vrba ima puno gra-na koje vise kao nama usta kad smo tužni.Vito Sabljo, 6 godinaodgajateljice: Zlatica Kovačević i Ivanka Šutalo Radoš

DV “VRAPČE“, ZAGREBNacrtala: Mara Kregar 6,7 godina Komentar: Volim čupavu vrbu jer se kod nje igramo. Ima gnijezdo i kovrčavu kosu kao Mara. Baš je lijepa.Leonora Salacan, 6,8 god.odgajateljica: Nevenka Momčilović

DV “ZAPRUđE”Nacrtala: Lana Bulić, 5,11 godinaKomentar: Podsjeća me na stablo koje je usa-mljeno. Vrba mi se jako sviđa zato što ispod tog drveta možemo raditi šator.Marta Krajač, 6,11 god.odgajateljica: Maša Kmecik i Martina Kovač

DV “PLOČE”Nacrtao: Rino Ereiz, 6 godinaKomentar: Brezini pupoljci puni su eteričnog ulja, a vitamin C nalazi se u listovima.odgajateljica: Snježana Merdžan

DV “JOSIPDOL”Nacrtao: Dominik Mihaljević, 6 godinaKomentar: Vrba je drvo koje ima cica-mace. Cica-maca je vrbin cvijet i mekan je kao mala mačkica. Klara Sertić, 6,6 godinaodgajateljice: Maja Marinić i Darinka Salopek

DJEČJI KUTAK

Documents

Vuk na Petrovoj gori - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/232.pdf · financijski gubitak za lovstvo UŠP Karlovac. Za razliku od stočnog fonda, šteta na divljači se ne prijav-ljuje,