Vrste i Tumacenje Pravnih Normi

7/28/2019 Vrste i Tumacenje Pravnih Normi

1/9

Vrste i tumaenje pravnih normi 1

Uvod

Kroz temu koju sam odabrala za seminarski rad Vrste i tumaenje pravnih normi

nastojala sam objasniti pojam pravne norme, njene elemente bez kojih ona ne bi mogla

biti pravna norma, a to su dispozicija i sankcija, te vrste pravnih normi i naine na koje se

vri tumaenje pravnih normi.

Sam pojam pravne norme je mnogo opiran i sloen ali potrudila sam se da rad uradim

tako da bi bio shvatljiv i nekom ko se nije susretao sa samim predmetom prava, znai

sa pojmom pravne norme, te njenim vrstama i tumaenjem.

Kao literatturu sam koristila skriptu Poslovnog prava i internet, i nadam se da sam uspjela

objasniti sutinu pravne norme, njene elemente, vrste i naine na koje se pravna norma

moe tumaiti.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
http://www.besplatniseminarskiradovi.com/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/http://www.besplatniseminarskiradovi.com/


2/9


1. Pravna norma

Pravna normaje pravilo ponaanja ljudi u drutvu koje je zatieno dravnim aparatom

za fiziku prisilu.To su pravila koja su pismeno fiksirana. Znai radi se o pravilu kojeg sepojedinci u jednoj dravi moraju pridravati, po kome se moraju ponaati. Ukoliko to ne

bi inili, drava bi ih svojim aparatom za fiziku prisilu na to natjerala.1Svaka pravna norma ima svoja dva osnovna elementa a to su: dispozicija i sankcija.

1.1. Dispozicija

Dispozicija je onaj dio pravne norme u kome je sadrano pravilo ponaanja. Njom senareuje ta treba initi u datoj situaciji.

Dispozicija je normativni dio pravne norme, ali sama dispozicija jo nije pravna norma.

Bie to tek kad joj se doda sankcija.

Zapovijest o ponaanju, eljno pravilo ponaanja koje sadri dispozicija, moe biti

razliito izraena kao:nareenje,zabrana i ovlaenje.

Na primjer:

Graani koji imaju imovinu duni su plaati porez (nareujua dispozicija).

Zabranjeno je voziti auto bez vozake dozvole (zabranjujua dispozicija).Graani mogu slobodno raspolagati imovinom (ovlaujua dispozicija).

Neki autori dijele dispozicije po kriterijima po kojima se dijele pravne norme. Takvepodjele takoe imaju opravdanje, jer je dispozicija sutinski dio pravne norme, ona je

primarno pravilo ponaanja.Po toj podjeli dispozicije mogu biti odreene i relativno neodreene.Odreene dispozicijeodreuju kakvo ponaanje treba da bude.Relativno neodreene dispozicije ostavljaju vie ili manje slobode subjektu u

ponaanju.

Po ovom kriteriju dispozicije bi bile nadalje:

- kogentne (prinudne),

- dispozitivne,

- alternativne,

- diskrecione i

- sa upotrebom standarda.

Definicija je svake od ovih dispozicija jednaka definiciji odgovarajue pravne norme.

1Poslovno pravo, Skripta, Dr.Enes Hasi, Dr.Edin Rizvanovi, str.10-11


3/9


1.2. Sankcija

Sankcija je sekundarno pravilo ponaanja. Moe biti pozitivna i negativna, u zavisnostikako drutvo ocjenjuje radnju subjekta u odnosu na pravilo ponaanja iz dispozicije.

Sankcija je dio norme koji sadri pravilo o ponaanju onoga ko nije postupio po

dispoziciji, ko je prekrio dispoziciju i ponaanje onoga koji je pozvan da protiv togprekrioca primjeni predvienu mjeru.

Dravni organ je uvijek jedan od subjekata odnosa stvorenog sankcijom, pa se pravilo okazni uvijek formulie tako da se u krajnjoj liniji moe izvriti primjenom monopola za

fiziko nasilje, tj. prinudnim putem. Da sankcija ne bi ostala neprimjenjena, predvia se

jo jedna sankcija protiv dravnog organa ako ne bi primjenio prvu sankciju.

Druga sankcija je pravna posljedica prekraja prve. Sankcije se dijele prema deliktima zakoja se primjenjuju.

Razlikujemo krivino pravne delikte (krivina dijela) sankcija je kazna koja se

sastoji u oduzimanju nekog ljudskog dobra: asti, slobode, imovine, ivota.

Za krivina dijela usvojeno je naelo zakonitosti princip legaliteta. To znai da sekrivinim djelom moe smatrati samo ona ljudska radnja koja je zakonom predviena kao

krivino dijelo i da se za tu radnju moe izrei samo ona kazna koja je predviena

zakonom.

Za graansko pravnedelikte sankcija je naknada tete. Ona se odnosi na imovinu lica

koje je prekrilo dispoziciju.

Administrativni prekraji su radnje manje opasne po interes drutva. Sankcija je

administrativna kazna koja se sastoji u oduzimanju imovine, slobode ili asti, ali u manjoj

mjeri nego za krivino djelo. I za administrativne prekraje vai princip legaliteta.

Disciplinske mjeresu sankcije za disciplinski prekraj, za povredu neke radne dunosti.

Izriu se protiv radnika koji ne obavljaju posao onako kako je odreeno radnimpravilima.

Sankcije mogu biti

-odreene,-relativno neodreene,

-kogentne,

-dispozitivne,

-alternativne,

-diskrecione i-sankcije sa upotrebom pravnih standarda.


4/9


2. Podjela pravnih normi

2.1. Podjela pravnih normi prema obimu i predmetu regulisanja

Prema tome da li se pravna norma odnosi na neodreeni broj sluajeva iste vrste ili jenjom regulisan jedan konkretan odnos, norme se dijele ne opte i pojedinane.

Opte ili generalne norme se tiu svih subjekata kojise nau ili se mogu nai u situaciji

predvienoj hipotezom dispozicije te norme. Opte norme reguliu tano odreenu vrstuodnosa.

Pojedinane ili individualne norme sa odnose na jedan odreeni sluaj; tiu se jednog

lica i tano se zna koga.Opte se nalaze u optim aktima, a pojedinane u pojedinanim

aktima (upravni akt).

Primjer:

-opta norma: Lica koja imaju imovinu duna su plaati porez,-individualna: K.S. duan je platiti 1.000 KM poreza na ukupan prihod.

2.2. Podjela normi prema oblasti iz drutvenog ivota koji reguliu

Norme se dijele prema oblasti drutvenog ivota koju reguliu, tj. u koju granu prava

spadaju:-graansko-pravne,

-krivino-pravne,

-upravne,

-ustavne norme

Norme materijalno pravneprirode su norme koje reguliu odnos meu ljudima u

drutvu i nalaze se u raznim zakonima.

Procesnopravneodreuju kako e postupiti onaj koji treba da se ponaa po normi, na

prvom mjestu dravni organ, sadrane su u propisima o postupcima.

2.3. Podjela normi prema stepenu odreenosti dispozicije

U kogentnimnormama dispozicije su tano odreene. Subjekt se moe ponaati samoonako kako glasi jasno formulisano pravilo ponaanja, inae e se primjeniti sankcija.

Nazivaju se jo apsolutno odreene i kategorike.

Alternativne norme sadre dva ili vie pravila ponaanja, od kojih subjekt, kome je

norma upuena, moe odabrati koje hoe. Po kome god se pravilu sadranom u toj normiponaa, postupa se po normi. Ostavlja mu se, dakle, da odabere jedno od tih pravila

ponaanja. U tom krugu je slobodan. Dakle, alternativne norme spadaju u vrstu relativno


5/9


neodreenih pravnih normi, koje subjektu ponaanja daju slobodu da odabere jedno

pravilo iz te norme i da se ponaa po njemu.

Npr. Ispiti se mogu polagati usmeno i pismeno, ili i usmeno i pismeno.

Dispozitivne norme sadre pravilo ponaanja, ali istovremeno ostavlja subjektima da

rijee svoj odnos kako im odgovara, da stvore pravilo ponaanja onako kako ele uokviru pravnog poretka. Tek ako adresati (subjekt kojem je norma upuena) nee dasami odeuju kakva e prava i obaveze proisticati za njih iz konkretnog odnosa,

primjenie se pravilo ponaanja iz pravne norme.

Pravila ponaanja koja sadri dispozitivna norma odreuju kako e se ponaati tek u

sluaju ako stranke same to ne uine. One se zbog toga nazivaju i zamjenljivim.

Npr. Prodavac je duan isporuiti robu srednjeg kvaliteta ako nije drugaije ugovoreno,

obaveza osiguravajueg zavoda da nadoknadi tetu, odnosno isplati ugovorenu osiguranusumu poinje narednog dana od dana uplate premije. Dispozicione norme su

karakteristine za obligacione ugovore.

U pogledu formulacije, one najee sadre reenicu: ako nije drugaije ugovoreno.

Diskrecionenorme dravnom organu daju diskrecionu vlast. Sloboda dravnog organa u

vrenju diskercionih ovlatenja ograniena je ne samo okolnostima nego i ciljem radi

kojegje ona konstituisana. Ni u kom sluaju ne smije biti koritena iskljuivo u interesuslubenih lica koja taj organ sainjavaju. Ovlatenja iz diskrecionih normi vre se na

osnovu i u okviru propisa.

Norme sa pravnimstandardimadonose se za one situacije u kojima pravilo ponaanja,

zbog obilja razliitih konkretnih okolnosti, nije mogue postaviti kategoriki. Kao

standardno ponaanje uzima se ono koje je tipino, koje se pod istim datim uslovima

najee deava u datoj sredini i u to vrijeme. Takvi su standardi npr. poten ovjek,briljiv domain, dobar privrednik, pogodne prilike i sl.


6/9


3. Pravo znaenje pravne norme

Zadatak tumaenja pravne norme nije utvrivanje njenog jezikog ve njenog pravog

znaenja a ono nije uvijek istovijetno jezikom.

Vezanim tumaenjemse naziva ono koje kao pravo znaenje uzima jedno od jezikihmoguih znaenja, odnosno jedino mogue jeziko znaenje, ako je mogue samo jedno

takvo znaenje.

Slobodnim tumaenjem se naziva ono tumaenje gdje tuma nije vezan nikakvim

jezikim znaenjem norme, ve je slobodan da joj da onakvo znaenje kakvo on nalazi za

potrebno, bez obzira na to to ono nije jeziki mogue.

Subjektivno tumaenje tei otkrivanju znaenja koje joj je htio dati njen tvorac,

odnosno koje je ona imala za svog tvorca kad ju je stvarao ili koje ima za njega u

trenutku tumaenja.

Objektivno tumaenje nastoji da ustanovi ono znaenje koje je sadrano u

upotrebljenim rijeima kao takvim (ue shvatanje); znaenje koje bi joj pridao jedanrazuman subjekt kako bi najbolje posluila drutvu u kojem je i za koje je stvorena (ire

shvatanje).

Statiko tumaenje pravnoj normi pridaje smisao koji je ona imala u trenutku svogdonoenja;

Evolucionistiko tumaenje postoji kad se pravim znaenjem norme smatra onoznaenje koje norma ima u trenutku tumaenja.

4. Sredstva tumaenja pravne norme

4.1. Jezino tumaenje

Jezino tumaenje pravne norme postoji kada se primjenom pravila jezika, kao sredstvaizraavanja, vri analiza teksta pravne norme. Na osnovi ove analize moe se dobiti toan

smisao pravne norme.2

2Poslovno pravo, Skripta, Dr.Enes Hasi, Dr.Edin Rizvanovi, str.21


7/9


4.2. Logiko tumaenje

Logiko tumaenje se sastoji iz utvrivanja znaenja norme pomou logike, tj.

primjenom zakona logike na znaenje koje se dobija jezikim i drugim vrstama

tumaenja.

Kod argumenta a fortiori bitan je razlog (ratio) norme koji se moe prepoznati kod dva

povezana sluaja i tojai razlogkod drugog sluaja koji nije izriito naveden normom.

Postoje dvije osnovne eme ovog argumenta:

- od manjeg ka veem (a minori ad maius) - to je argument kojim se zakljuuje da

posljedice (prije svega zabrane) koje pravna norma vezuje za neto to je manjeg

intenziteta vai i za istovrsnu pojavu veeg intenziteta (ako vanbrano d ijete ima pravona izdravanje, onda tim prije to ima dijete roeno u braku).

- od veeg ka manjem (a maiori ad minus) - to je argument kojim se zakljuuje da

subjekt kojem pravna norma daje vea prava (ko moe vie moe i manje) tim prije i ua

prava i obaveze koja su ukljuena u ona vea (npr.brzina vonje - tu se pokazuje da nijeu pitanju puka kvantifikacija ve snaga razloga norme)

4.3. Ciljno tumaenje

Pravna norma je uvijek sredstvo za postizanje nekih i neijih ciljeva (telos cilj), nekih i

neijih vrijednosti i interesa koje norma postavlja kao svrhe u prisilnom usmjeravanju

meuljudskih odnosa. Zbog toga je od svih moguih znaenja jedne norme pravoznaenje ono koje najpotpunije i najlke ostvaruje njen cilj, razlog njenog postojanja

Stoga bi ciljno tumaenje trebalo da traga za onim ciljevima koje postavlja drutvo u

samom vremenu primjene normi, esto nezavisno od onoga to su stvarni normotvorcihtjeli postii u vrijeme stvaranja norme.

4.4. Sistemsko tumaenje

Postupak kojim se otkrivaju znaenja jedne norme tako da se ili smisleno povezuju

elementi te norme to se nalaze u razliitim pravnim odredbama ili tako da se ta norma

povezuje s drugim normama iz pravnog sistema. Podloga sistemskog tumaenja je

injenica da je svaka pravna norma u stvari dio jedne velike sloene cjeline u kojoj su

dijelovi vrsto meusobno povezani.

Ovaj nain tumaenja je obino pomono sredstvo ciljnog tumaenja i sastoji se iznekoliko pravila:

- i u tumaenju se mora potovati naelo zakonitosti tj. znaenje niih pravnih normitreba traiti i u znaenjima viih pravnih normi na kojima se nie moraju temeljiti;


8/9


-znaenje jedne norme popunjava se znaenjem drugih normi iz iste pravne ustanove tj.

normi koje reguliu isti drutveni odnos;

-leksika i ciljna znaenja pravnih normi esto se mogu i moraju objasniti njihovim

povezivanjem s tzv. normama definicijama (npr. s normama koje odreuju ta je brak,

javna isprava, pokretna stvar itd.)

-primjer: pravna odredba kojom je ustanovljena obaveza roditelja da se staraju o linosti,

pravima i interesima svoje maloljetne djece;

-pitanje: da li postoji dunost izdravanja i punoljetne djece ukoliko su na redovnom

kolovanju?

-tumaenje: tek povezivanjem sa drugom odredbom zakona koja propisuje da su roditeljiduni izdravati djecu (ne ograniavajui se samo na maloljetnu djecu) i starati se o

njihovom zdravlju, ivotu i vaspitanju kao i o njihovom kolovanju i strunom

obrazovanju, vodei rauna o njihovim sposobnostima, sklonostima i eljama, moe seizvesti zakljuak o obavezi izdravanja i punoljetnog djeteta koje se nalazi na kolovanju

4.5. Istorijsko tumaenje

To je postupak kojim se trai znaenje jedne pravne norme ispitivanjem istorijskih

okolnosti koje su prethodile donoenju te norme ili povoda (neposredan razlogoccasio

legis) za njeno donoenje. Ovo tumaenje je najee pomono sredstvo ciljnogtumaenja a primjenjuje se uporeivanjem norme koja se tumai s normama koje su joj

prethodile ili pak s pripremnim materijalima (nacrtima, prijedlozima) za donoenje norme

koja se tumai, sa zapisnicima parlamenta, izvjetajima itd.


9/9


Zakljuak

Dok sam radila i traila literaturu, kao i korisne i interesantne tekstove koji bi mi pomogli

da uradim seminarski rad i da obradim temu, i sama sam mnogo bolje upoznala pojampravne norme te njene bitne dijelove i njen znaaj.

Na poetku rada sam objasnila ta je to pravna norma i koji su to elementi pravne norme,

da bi se mogao shvatiti drugi dio rada u kojem sam objasnila na osnovu ega se dijele

pravne norme i koje su to pravne norme po svakoj podjeli, znai vrste pravnih normi.

Nastojala sam da sve objasnim jednostavnim jezikom da bi bilo shvatljivo i meni a i

nekom drugom ko bi mogao proitati moj rad.

Na samom kraju sam se potrudila da objasnim i detaljnije opiem tumaenje pravnih

normi, te naine na koje moemo tumaiti pravnu normu.

Svaku od tih podjela sam objasnila kao i sve prethodne i nadam se da sam uspjela

objasniti sve u kratkim crtama.

Documents

Vrste i Tumacenje Pravnih Normi