C M Y CM MY CY CMY K

IzdavaË:

Hrvatski restauratorski zavod

Za izdavaËa:

Ferdinand Meder

Fotografije:

Vidoslav Barac

(fototeka Hrvatskog

restauraturskog zavoda)

GrafiËko oblikovanje

i priprema za tisak:

Art Design, Zagreb

Tisak:

Kratis, Zagreb

Naklada:

500

Zagreb, travanj 2005.

HRVATSKI

RESTAURATORSKI

ZAVOD

HR - 10000 Zagreb, Nike GrπkoviÊa 23tel. : 385 /0/1 4684 599fax. : 385 /0/1 4683 289e-mail: uprava@h-r-z.hr

Raspelo iz katedrale UznesenjaBlaæene Djevice Marije u Rabu,iz druge pol. 16. st.Restaurirano u Hrvatskomrestauratorskom zavodu uZagrebu, 2005. god.Restauratori:Sonja »reπnjek i Josip TurkPovijesno umjetniËki savjetnik:Miljenko Domijan

Juæna apsida u romaniËkoj katedrali Uznesenja Blaæene Djevice Marije pregraena je naknadno kako bi se u njoj smjestiooltar s drvenim raspelom, te je apsida postala kapelom Sv. Kriæa. U puku rapskom razvilo se vrlo naglaπeno πtovanjeovog kultnog mjesta sve do poËetka XX st, o Ëemu nam svjedoËi i natpis o obnovi oltara krajem XIX st. Kroz dvadesetostoljeÊe jenjava ovaj zanos s postupnim zaboravom, te se ne odræava niti popravlja oltar, a joπ manje raspelo. Jedne senoÊi prije nekoliko godina sruπilo s oltara na pod kapele teπko se oπtetivπi.U viπe je komada preneseno u radionice Hrvatskog restauratorskog zavoda gdje je uspjeπno konsolidirano, rekomponiranoi restaurirano.

Raspelo je u dosadaπnjoj literaturi uglavnom usput spominjano kao dio inventara katedrale. Pojedini su autori ipakuvidjeli njegovu vrsnoÊu odredivπi ga renesansnom vremenskom i stilskom pripadnoπÊu.Vjerojatno je u XIX st. prebojano tamno smeim premazom koji je prekrio izvorni oslikani sloj, a koji je k tome svremenom potamnio, te se korpus Kristov doæivljavao gotovo crnim.

VeÊ prilikom otvaranja prvih sondi zamijeÊena je visoka vrsnoÊa izvornog preslika, u boji inkarnata, sukladnaanatomskom savrπenstvu cijele skulpture. Vitko, mladenaËko tijelo raspetog Krista izrezano je, u pribliæno naravnojveliËini, vrlo vjeπtim i πirokim potezima s blago, ali vjerno naglaπenim anatomskim osobitostima. Oko pojasa omotanamu je nabrana perizoma s oveÊim Ëvorom na desnom boku, od kojega niz bedro pada bogato drapirani dio. Obojena jeu bijelo sa zlatnim πirokim rubom i vertikalnim trakama. Glava je pognuta prema desnom dijelu prsiju. PoluotvorenihoËiju bolno se obraÊa vjernicima. Brada i kosa modelirane su izrazito realistiËnim bogatim pramenovima, a na Ëelu muje isprepletena kruna s vrlo izraæenim trnjem. Glavu pokriva «tanjurastafl aureola. ©ake i prekriæena stopala su mu velikimkovanim Ëavlima pribijene o drvo kriæa. Ispod nogu nalazi se vjeπto modelirana Adamova lubanja. Iz rana mu curirealistiËno naslikana krv.

Posebnost u prikazu Kristove patnje su izraæajno naslikane krupne suze koje se kapajuÊi iz uglova oËiju i sredinekapaka slijevaju niz lice. Tri iz desnog, a Ëetiri iz lijevog oka. Ovakvo ikonografsko odreenje vjerojatno nije sluËajnoniti je uobiËajeno u prikazu patnje Raspetoga, te ga moæemo povezati s rapskim prilikama i dogaajima iz poËetka drugepolovine XVI st. kada je 1556. god. u crkvi Sv. Antuna ( od tada Sv. Kriæa ) proplakalo terakotno raspelo zbogneÊudorednog æivota njegovih æitelja ( kako to navode povijesni izvori i dokumenti ). Odmah potom zasniva se bratovπtinaSv. Kriæa Proplakanog, koja postade s vremenom brojna i utjecajna. Biskup i kaptol htjeli su i u svome sjediπtu obiljeæitisjeÊanje na taj dogaaj, te su zacijelo naruËili izradu ovog raspela s upravo ovakvim ikonografskim osobitostima, πtoviπe,kao πto smo veÊ spomenuli, pregradivπi apsidu juænog broda crkve u kapelu pravokutnog tlocrta s odgovarajuÊim oltaromSv. Kriæa.

Naπe je raspelo prvorazredan kiparsko-drvorezbarski i slikarski rad, nastalo vjerojatno u nekoj istaknutoj venecijanskojradionici u posljednjim decenijima XVI st, na πto ukazuju dosada opisana likovna odreenja, s moguÊim odjecima gotiËkogekspresionizma, doduπe imanentnog samoj ikonografiji umiruÊeg Krista, koja se moæe pripisati i sjevernjaËkim ( moædanjemaËkim ) utjecajima. Netom zavrπeni restauratorski zahvat revalorizirao je ne samo ovu umjetninu, veÊ je obogatioukupnost sakralnog kiparstva u Hrvatskoj.

Na kraju je svakako zanimljiv rezultat istraæivanja starosti drveta tijela Kristovog i kriæa, o kojega je pribijeno,karbonskom analizom ( C 14 ) u Institutu Ruer BoπkoviÊ u Zagrebu, prema kojemu je drvo tijela raslo u VII st, a kriæau XIV. πto ukazuje da su tesari i drvorezbari koristili stari, veÊ upotrebljeni materijal ( posebno za korpus ), te namnaæalost nije mogao posluæiti u egzaktnijem datiranju umjetnine.

Miljenko Domijan

Povratakrasplaka

nogKrista

C M Y CM MY CY CMY K

StanjezateËenonakonpada, aprijepoËetkaradova

Zbog u cijelosti hrom izjedenih æeljeznihtrnova nosaËa raspeÊe s Kristovim tijelom idrvenim kriæem jedne je lipanjske noÊi godine2000. palo s oltara na pod njemu posveÊenekapele. Trnovi su zahrali zbog velikeosoljenosti zraka, kao i same arhitektureoltara i crkve, koja se uzdiæe neposrednonad morem.

Prigodom pada pukli su drveni trnovii popustilo je vodeno ljepilo, πto jeprouzroËilo slabljenje spojeva (spoj lijeveruke i ramena, spoj lijeve lopatice i torza) iodvajanje nekih dijelova skulpture (glava,lijeva noga s dijelom perizome, desnalopatica, donji zadnji dio perizome).OπteÊenja skulpture pri padu ne bi bila tolikovelika da samo drvo nije bilo u cijelosticrvotoËno i vlaæno te se slomilo i na mjestimana kojima inaËe nije spajano (desno rame srukom, pramenovi kose, potkoljenica desnenoge s dijelom stopala lijeve noge).Oko takvih lomova smrvljen je i dio okolnogatemeljnika-drva.

Korpus, lubanja i titulus (kaπirani papir)odvojili su se od kriæa koji se prigodom padatakoer raspucao.

Nedostaju dva prsta desne noge, gornjidijelovi dvaju prstiju lijeve noge, mali prst,vrh prstenjaka, vrh srednjega prsta i gotovocijeli kaæiprst lijeve ruke, dijelovi kose, veÊinatrnova krune i dio perizome. Ti dijeloviskulpture nisu smrvljeni pri padu, nego jerijeË o starijim oπteÊenjima, πto se vidi pospojevima na kojima je saËuvana patina.

Povrπina je skulpture tamna, boja i pozlatagotovo su neËitljive zbog debelih slojevanaknadno nanesenih i s vremenompotamnjelih uljnih lakova.

Istraæniradovi

Da bi se ustanovila slojevitostnaknadnih intervencija,

kvaliteta tih intervencija,

postojanje originalnog oslika i

koliËina njegove saËuvanosti,

napravljeni su mikropresjeci

svih zateËenih slojeva podloge,

boje, pozlate i lakova na

temeljniku. Osim

mikropresjeka, provedena je i

mikrokemijska analiza

pigmenata. Mikropresjeci su

pokazali saËuvani tanki sloj

podloge, boje i pozlate na

temeljniku, te debele slojeve

tamnih lakova, zbog kojih je

boja i pozlata ispod njih bila

gotovo neËitljiva.

Isti su rezultati dobiveni

sondiranjem fizikalno-

kemijskom metodom

(postupnim kemijsko-

mehaniËkim istanjivanjem

naknadno nanesenih slojeva).

Preslik bojom dokazan jesamo na kosi i kriæu te namjestima na kojima je

prigodom ranijih intervencija

rekonstruiran temeljnik (nastopalu desne i lijeve noge, naπaci lijeve ruke i manji dio na

boËnome desnom dijelu torza).

Po starim fotografijama i samoj

oËuvanosti skulpture neki nedostajuÊi

dijelovi temeljnika mogli su se vjerno

rekonstruirati u svrhu cjelovitog

doæivljaja umjetnine, te su tako

rekonstruirani nedostajuÊi prsti ruku

i nogu, trnovi krune i pojedini

pramenovi kose. Neki rekonstruirani

dijelovi rezbareni su u izvornom

materijalu, a drugi, zbog

nemoguÊnosti istovrsne izvedbe,

modelirani su u suvremenim

reverzibilnim materijalima.

Za uËvrπÊivanje oslabljenih

spojeva i spajanje odvojenih dijelova

skulpture iskoriπteni su svi saËuvani

originalni drveni trnovi, a na mjesta

novih lomova stavljani su novi.

Na rekonstrukcije temeljnika,

kao i na ranija oπteÊenja u slojupodloge, u rupice crvotoËine, te namjesta spajanih dijelova skulpture

postavljena je kredna podloga.

Radovina obnoviskulpture

NedostajuÊi dijelovi izvornoga

slikanog sloja rekonstruirani su u

tehnici akvarela (voda, gummi

arabicum, pigmenti, zlato u prahu) i

Maimeri smolnog retuπa (terpentin,

gummi mastix, pigmenti).

Tehnikom akvarela retuπirana su

samo podruËja s novonanesenom

krednom podlogom, a oπteÊenja boje

na mjestima oËuvane originalne

kredne podloge retuπirana su

reverzibilnim Maimeri smolnim

retuπom.

Retuπ je raen na dva naËina.

Kredna podloga na rekonstrukcijama

temeljnika retuπirana je πrafiranjem

(iz blizine vidljivi retuπ), a kredna

podloga, bez obzira na to je li rijeË o

originalnoj ili novopoloæenoj, na

mjestima gdje nije rekonstruiran

temeljnik, retuπirana je tako da se

simulira originalni okolni oslik, te

tako osigura odgovarajuÊa likovna

integracija.

RekonstruiranjenedostajuÊih ioπteÊenihdijelovaizvornogoslika i pozlate

Tanki viπeslojno paæljivo nanoπen

originalni oslik izveden je vrlo vjeπto umaniri vrhunskoga πtafelajnog slikarstva

s posebno naglaπenim anatomskimdetaljima.

Njeæni svijetli tonovi inkarnata naruπenisu gustim i tamnim rupicama crvotoËine.