VPLIV SNOVNIH LASTNOSTI TKANIN NA TOPLOTNO … · 2.3.1.1 Anatomija i morfologija biljke lana ... 3.3.5.1 Određivanje svojstava istezanja i svojstava smicanja

UNIVERZA V MARIBORU

FAKULTETA ZA STROJNIŠTVO

Doktorska disertacija

VPLIV SNOVNIH LASTNOSTI TKANIN NA

TOPLOTNO FIZIOLOŠKO UDOBJE OBLAČIL

UTICAJ SVOJSTAVA MATERIJALA NA

TOPLOTNO FIZIOLOŠKU UDOBNOST ODJEĆE

Marec, 2010 Dragana GRUJIĆ

Doktorska disertacija


TOPLOTNO FIZIOLOŠKO UDOBJE OBLAČIL


TOPLOTNO FIZIOLOŠKU UDOBNOST ODJEĆE

Marec, 2010 Avtor: Dragana GRUJIĆ Mentor: red. prof. dr. Jelka GERŠAK Somentor: red. prof. dr. Mihailo RISTIĆ UDK: [677.017.56:687.12]: 677.017.87(043.3)

ZAHVALA

Posebnu zahvalnost dugujem mentorici red. prof. dr. Jelki Geršak

na pomoći pri izradi ove doktorske disertacije, kao i na velikoj

podršci u trenutcima kada mi je bila najpotrebnija, da bi uspješno

obavila dugotrajna ispitivanja i ovaj rad dovela do kraja.

Zahvaljujem se i komentoru red. prof. dr. Mihailu Ristiću sa

Tehnološkog fakulteta Banja Luka, te članovima komisije red. prof.

dr. Dubravku Rogaleu sa Tekstilno-tehnološkog fakulteta Zagreb i

red. prof. dr. Igoru Mekjaviću sa Instituta Jožef Štefan Ljubljana na

korisnim sugestijama u toku izrade ove doktorske disertacije.

Želim se zahvaliti i svim onim kolegama sa Fakultete za strojništvo

u Mariboru koji su mi puno pomogli u toku izrade rada i prije svega

se prema meni ponijeli kao pravi prijatelji.

Na kraju se želim zahvaliti svojoj porodici i prijateljima koji su

uvijek bili uz mene.

I

S A D R Ž A J

1. UVOD ………………………………………………………………………………………. 1

2.1 CILJEVI DOKTORSKE DISERTACIJE I APLIKATIVNI DOPRINOS…………………………..... 3

2. TEORETSKI DIO …………………………………………………………………………. 4

2.1 FIZIOLOGIJA ODJEĆE ................................................................................................ 4

2.1.1 Fiziološka udobnost odjeće ........................................................................... 7

2.2 ODJEĆA KAO GRANIČNI SLOJ IZMEĐU TIJELA I OKOLINE ............................................... 8

2.2.1 Suvi protok toplote ......................................................................................... 8

2.2.1.1 Proces kondukcije……………………………………………………….9 2.2.1.2 Proces konvekcije…………………………………………………….. 10 2.2.1.3 Proces zračenja……………………………………………………….. 11

2.2.2 Protok isparene toplote… ..................................................... …………….. 12

2.2.2.1 Mikroklima između odjeće i kože ................................................... 14

2.3 SVOJSTVA MATERIJALA ........................................................................................... 15

2.3.1 Osobine i primjena lanenih vlakana ................................................................... 18

2.3.1.1 Anatomija i morfologija biljke lana ......................................................... 19

2.3.1.2 Struktura i svojstva vlakana lana .......................................................... 21

2.3.1.3 Modifikovanje vlakana lana .................................................................. 26

2.3.2 Osobine i primjena pamučnih vlakana ......................................................... 28

2.3.2.1 Molekulska i nadmolekulska struktura celuloze ..................................... 29

2.3.2.2 Struktura i svojstva vlakana pamuka ..................................................... 32

2.3.3 Osobine i primjena poliesterskih vlakana ..................................................... 33

2.4 SORPCIJSKA SVOJSTVA VLAKANA ............................................................................. 36

2.4.1 Direktno i indirektno vezana voda .................................................................... 37

2.4.2 Apsorpcija u kristalnim i nekristalnim područjima ....................................... 38

2.4.3 Molekularno objašnjenje histereze ............................................................. 39

2.4.4 Tipovi izoterme sorpcije i teorije za njihovu interpretaciju ............................ 45

2.5 TOPLOTNA SVOJSTVA ODJEĆE .................................................................................. 52

2.5.1 Toplotni otpor odjeće ................................................................................. 52

2.5.2 Otpor odjeće protoku vodene pare ............................................................ 53

2.5.3 Indeks protoka vlage ................................................................................. 54

2.6 KOŽNO SENZORSKA UDOBNOST ................................................................................ 57

2.6.1 Bodljikavost, iritantnost i grubost tkanina .................................................... 58

2.6.2 Masa, odjevna veličina i prilijeganje odjeće ................................................ 60

2.7 TOPLOTNA REGULACIJA ČOVJEKOVOG TIJELA ............................................................ 61

2.7.1 Proizvodnja toplote u tijelu ......................................................................... 64

2.7.2 Oslobađanje toplote u okolinu ................................................................... 65

2.7.3 Ravnotežna jednačina toplote čovjekovog tijela…………………………… 66 2.8 TOPLOTNO FIZIOLOŠKE OSOBINE ODJEĆE I METODE NJIHOVOG VRIJEDNOVANJA ..... 67

2.8.1 Vrijednovanje toplotnih opterećenja pomoću fizioloških parametara

čovjeka ......................................................................................................... 69

2.8.1.1 Temperatura kože……………………………………………………….69 2.8.1.2 Frekvencija srca……….……………………………………………… 72

II

2.8.1.3 Izlučivanje znoja..…………………………………………………….….73 2.8.2 Uticaj odjeće na fiziološke parametre čovjeka ............................................ 75

2.8.3 Područje upotrebe odjevnog sistema i prognoza udobnosti ....................... 76

2.9 DOSADAŠNJA DOSTIGNUĆA NA PODRUČJU ISTRAŽIVANJA UTICAJA SVOJSTAVA

MATERIJALA NA TOPLOTNO FIZIOLOŠKU UDOBNOST ODJEĆE ....................................... 78

3. EKSPERIMENTALNI DIO ........................................................................................ 84

3.1 KARAKTERISTIKE UPOTRIJEBLJENIH MATERIJALA ....................................................... 86

3.1.1 Izbor odjeće za eksperimente .................................................................. 87

3.1.1.1 Skica i opis modela ...................................................................... 87

3.1.1.2 Konstrukcija i modelovanje krojeva odabranih modela odjeće…..89

3.2 POSTAVLJANJE HIPOTEZA ......................................................................................... 90

3.3 PRIMJENJENE METODE ISPITIVANJA TKANINA ............................................................. 91

3.3.1 Određivanje relativne vlažnosti tkanina ................................................... 91

3.3.2 Određivanje vazdušne propustljivosti tkanina .......................................... 92

3.3.3 Određivanje sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama ....................... 93

3.3.4 Određivanje dimenzijske stabilnosti tkanina ............................................ 94

3.3.5 Određivanje mehaničkih i fizikalnih karakteristika tkanina

KES mjernim sistemom ............................................................................ 95

3.3.5.1 Određivanje svojstava istezanja i svojstava smicanja

mjernim uređajem KES-FB1 ......................................................... 96

3.3.5.2 Određivanje svojstava savitljivosti mjernim

uređajem KES-FB2.. ..................................................................... 98

3.3.5.3 Određivanje svojstava kompresibilnosti mjernim

uređajem KES-FB3 ....................................................................... 99

3.3.5.4 Određivanje površinskih svojstava mjernim

uređajem KES-FB4 ..................................................................... 100

3.3.6 Određivanje toplotnih karakteristika tkanina ........................................... 102

3.3.6.1 Određivanje toplo-hladnog osjećaja ............................................ 103

3.3.6.2 Određivanje koeficijenta toplotne provodljivosti ........................... 104

3.3.6.3 Određivanje koeficijenta sposobnosti zadržavanja toplote .......... 105

3.3.6.4 Određivanje toplotne otpornosti tkanina ..................................... 106

3.3.6.5 Određivanje otpora tkanina protoku vodene pare ........................ 106

3.4 ISPITIVANJE TOPLOTNO FIZIOLOŠKIH KARAKTERISTIKA ODJEĆE ................................ 107

3.4.1 Izbor osoba za eksperimente ................................................................... 107

3.4.1.1 Antropometrijska ispitivanja ......................................................... 108

3.4.1.2 Određivanje energije metabolizma .............................................. 109

3.4.2 Uslovi ispitivanja i tjelesna aktivnost osoba ............................................. 112

3.5 POSTUPAK ISPITIVANJA U KLIMA-KOMORI ................................................................ 115

3.5.1 Ispitivanje fizioloških parametara ............................................................ 116

3.5.1.1 Određivanje temperature kože ................................................... 117

3.5.1.2 Određivanje relativne vlažnosti kože ......................................... 119

3.5.1.3 Određivanje frekvencije srca ...................................................... 121

3.5.1.4 Određivanje isparenog i upijenog znoja ..................................... 122

3.5.2 Subjektivna ocjena toplotne udobnosti .................................................... 123

III

4. REZULTATI .......................................................................................................... 125

4.1 REZULTATI ISPITIVANJA FIZIKALNIH, MEHANIČKIH I TOPLOTNIH

SVOJSTAVA TKANINA .......................................................................................... 125

4.1.1 Rezultati ispitivanja fizikalnih svojstava tkanina ................................... 125

4.1.2 Rezultati ispitivanja mehaničkih svojstava tkanina .............................. 127

4.1.3 Rezultati ispitivanja toplotnih svojstava tkanina ................................... 130

4.2 REZULTATI ISPITIVANJA FIZIOLOŠKIH PARAMETARA TESTNIH OSOBA ................... .132

4.2.1 Rezultati ispitivanja ponderirane temperature kože .............................. 132

4.2.2 Rezultati ispitivanja relativne vlažnosti kože ......................................... 136

4.2.3 Rezultati frekvencije srca ..................................................................... 140

4.2.4 Rezultati isparavanja i upijanja znoja .................................................... 144

4.3 REZULTATI SUBJEKTIVNIH OCJENA TOPLOTNE UDOBNOSTI ................................. 147

4.4 STATISTIČKA OBRADA REZULTATA ..................................................................... 153

4.4.1 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika ispitanih

karakteristika tkanina ............................................................................ 155

4.4.2 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika ispitanih

fizioloških parametara ........................................................................... 158

4.4.2.1 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika srednjih

temperatura kože testnih osoba ............................................. 158

4.4.2.2 Rezultati statističke analize pouadanosti razlika srednjih

relativnih vlažnosti kože testnih osoba ................................... 160

4.4.2.3 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika promjena

frekvencije srca testnih osoba ................................................ 161

4.4.3 Rezultati izračunatih parametara pomoću matematičkog modela ....... 163

4.4.3.1 Rezultati izračunatih vrijednosti količine izlučenog i upijenog

znoja pomoću matematičkog modela ....................................... 164

4.4.3.2 Rezultati izračunatih vrijednosti fizioloških parametara testnih

osoba pomoću matematičkog modela ...................................... 173

5. DISKUSIJA REZULTATA ...................................................................................... 184

5.1 ANALIZA SVOJSTAVA TKANINA ............................................................................. 184

5.1.1 Analiza fizikalnih svojstava tkanina ........................................................ 184

5.1.2 Analiza mehaničkih svojstava tkanina ................................................... 188

5.1.3 Analiza toplotnih svojstava tkanina ........................................................ 190

5.2 ANALIZA FIZIOLOŠKIH PARAMETARA TESTNIH OSOBA PRI NOŠENJU ODJEĆE .......... 197

5.2.1 Analiza srednje temperature kože ......................................................... 197

5.2.2 Analiza relativne vlažnosti površine kože .............................................. 204

5.2.3 Analiza promjena frekvencije srca ......................................................... 210

5.2.4 Analiza procesa isparavanja i upijanja znoja ......................................... 215

5.3. ANALIZA SUBJEKTIVNIH OCJENA TOPLOTNE UDOBNOSTI....................................... 217

6. ZAKLJUČAK .......................................................................................................... 225

7. LITERATURA ......................................................................................................... 231

8. PRILOG .................................................................................................................. 240

IV


TOPLOTNO FIZIOLOŠKO UDOBJE OBLAČIL Ključne besede: tkanina, snovne lastnosti, sorbcijske lastnosti, toplotne lastnosti

oblačil, udobje, fiziološki parametri človeka, subjektivni občutek UDK: [677.017.56:687.12]: 677.017.87(043.3)

POVZETEK

Za današnjega kupca ni dovolj, da oblačila izpolnjujejo le osnovne funkcije kot so zaščita telesa in funkcionalnost, ampak se od izdelanega oblačila pričakuje, da izpolnjuje modne zahteve, in to glede na obliko, barvo in material in da se človek v njem počuti udobno, privlačno in sproščeno.

Udobnost pri nošenju je pomembna kvalitativna karakteristika oblačila, ki se sestoji iz treh komponent, katere je potrebno optimirati že pri konstrukciji tekstilij in oblačil. To so: toplotno fiziološka, ergonomska in mehanska udobnost pri nošenju. Na občutek udobja vpliva večje število dejavnikov, kot npr. vrsta materiala, iz katerega je izdelano oblačilo in njegove karakteristike (surovinski sestav, površinska masa, otip, mehanske, fizikalne in toplotne lastnosti) ter konstrukcija kroja in struktura oblačila.

Udobnost pri nošenju oblačil je rezultat uravnoteženega procesa izmenjave toplote med telesom, oblačilom in okolico in je odvisna od toplotnih lastnosti oblačil, katere predstavljajo njihovo sposobnost prenosa toplote in vlage s površine človeškega telesa v okolico. Veličine, ki so odraz te sposobnosti, so toplotni upor ali toplotna izolacija oblačil Rc in upor oblačila proti prehodu vodne pare Re.

S tematskega vidika je v okviru disertacije obravnavan študij vpliva snovnih lastnosti tkanin za letna ženska oblačila na toplotno fiziološko udobje pri nošenju v toplem okolju, ki ustreza visokim letnim temperaturam. Za ta namen je bilo na podlagi plana raziskave in definiranih materialov (iz naravnih vlaken (lan, bombaž), sintetičnih (poliester) in njihovih mešanic) izdelanih pet tkanin približno enakih konstrukcijskih parametrov, vendar različne surovinske sestave. Na podlagi raziskave fizikalnih, toplotnih in mehanskih lastnosti izdelanih tkanin ter proučitve pokritosti telesa z oblačilom sta bila oblikovana dva modela ženskih oblačil za toplo okolje in izdelana prototipa oblikovanih modelov oblačil.

Raziskava vpliva snovnih lastnosti tkanin na toplotno fiziološko udobje pri nošenju oblačil je bila izvedena pri različnih klimatskih pogojih, umetno vzdrževanih v klima-komori, tj. pri treh temperaturah okolice (25 °C, 30 °C in 35 °C) in hitrostih gibanja vetra (0,2 ms-1, 0,5 ms-1 in 1,2 ms-1) ter pri konstantni relativni vlažnosti 40 %, kjer so testne osebe izvajale v naprej opredeljene aktivnosti (20 min aklimatizacija, 20 min hoja po ravnem v smeri vetra s hitrostjo 2,5 km h-1, 5 min odmor in 20 min hoja s hitrostjo 3 km h-1 v smeri vetra). Klimatski pogoji so bili določeni na podlagi podatkov

V

Hidrometeorološkega zavoda v Banja Luki, in sicer za povprečne letne temperature štirih poletnih mesecev, zabeležene v zadnjih treh letih.

Vpliv snovnih lastnosti v oblačila vgrajenih materialov na toplotno fiziološko udobje uporabnika je eksperimentalno določen kot sprememba treh fizioloških parametrov: ponderirane temperature kože, srčne frekvence in količine evaporiranega znoja oziroma vlažnosti kože in količine akumuliranega znoja v oblačilih, medtem ko je vpliv posameznih toplotnih lastnosti oblačil na subjektivni občutek udobja določen s pomočjo ocenjevalnih skal v obliki vprašalnikov, na katere so testne osebe odgovarjale pred, med in po raziskavi.

Na podlagi rezultatov raziskave fizikalnih, mehanskih, toplotnih in sorbcijskih lastnosti v oblačila vgrajenih tkanin ter rezultatov raziskane količine akumuliranega znoja v analiziranih modelih pri nošenju oblačil je ugotovljeno, da je količina akumuliranega znoja odvisna od snovnih lastnosti tkanin (površinske mase, relativne vlažnosti tkanin, zračne prepustnosti in sposobnosti zadrževanja vode). Odvisnost količine v oblačilih akumuliranega znoja od snovnih lastnosti vgrajenih tkanin, tj. od mase in relativne vlažnosti tkanin, mase in sposobnosti zadrževanja vode ter zračne prepustnosti in sposobnosti zadrževanja vode, je statistično potrjena, in sicer za vse tri kombinacije analiziranih lastnosti v oblačila vgrajenih tkanin. Dobljena korelacija je statistično potrjena pri višjih temperaturah okolice (pri temperaturi okolice 35oC) in sicer v primeru nižjih hitrosti gibanja zraka (pri brzini vjetra 0,2 ms-1), medtem ko pri višjih hitrostih gibanja zraka ne obstaja statistično zanesljiva korelacija. Nastala nihanja v vrednostih količine v oblačila akumuliranega znoja glede na količino evaporiranega znoja so posledica klimatsko odvisnega učinka snovnih lastnosti materialov od hitrosti gibanja zraka v toplem okolju in s tem pogojenega toplotno regulacijskega delovanja analiziranih modelov, kar neposredno vpliva na zagotavljanje toplotno fiziološkega udobja pri nošenju oblačil v toplem okolju.

Dalje je ugotovljeno, da obstaja statistično zanesljiva povezanost med spremembo fizioloških parametrov, tj. srednje temperature kože in relativne vlažnosti kože testnih oseb in klimatskimi parametri (temperaturo okolice in hitrostjo gibanja vetra) pri konstantni relativni zračni vlažnosti. Pri tem pa ne obstaja statistično zanesljiva odvisnost srčne frekvence kot fiziološkega dejavnika od klimatskih pogojev, medtem ko so rezultati statistične analize zanesljivosti aritmetičnih sredin parnih, med seboj povezanih odvisnih spremenljivk - modelov oblačil pokazali, da je razlika v vrednosti srčne frekvence testnih oseb, ki so nosile različna modela statistično potrjena za večino tkanin.

Disertacija spada v sklop temeljno aplikativnih raziskav na področju toplotno fiziološkega udobja človeka in predstavlja celovito in obsežno raziskavo vpliva snovnih lastnosti v oblačila vgrajenih tkanin na toplotno fiziološko udobje pri nošenju v toplem okolju.

VI


TOPLOTNO FIZIOLOŠKU UDOBNOST ODJEĆE Ključne riječi: tkanina, svojstva materijala, sorpcijska svojstva, toplotna svojstva

odjeće, udobnost, fiziološki parametri čovjeka, subjektivni osjećaj UDK: [677.017.56:687.12]: 677.017.87(043.3)

SAŽETAK

Za današnjeg kupca nije dovoljno da odjeća zadovoljava samo osnovne funkcije, kao što je zaštita tijela i funkcionalnost, već se od izabrane odjeće očekuje da zadovolji modne zahtjeve i to po obliku, boji i materijalu i da se čovjek u njoj osjeća udobno, privlačno i opušteno.

Udobnost pri nošenju je važna kvalitativna karakteristika odjeće i uglavnom se sastoji od tri komponente, od kojih bi svaku za sebe trebalo optimirati kod konstrukcije tekstila i odjeće, a to su: toplotno fiziološka, ergonomska i mehanička udobnost pri nošenju. Na osjećaj udobnosti utiče veliki broj faktora, kao npr. vrsta materijala koji je upotrijebljen za izradu odjevnog predmeta i njegove karakteristike (sirovinski sastav, površinska masa, vrsta obrade, opip, mehanička, fizikalna i toplotna svojstva) te konstrukcija kroja i struktura odjeće.

Udobnost pri nošenju odjeće predstavlja rezultat uravnoteženog procesa izmjene toplote između tijela, odjeće i okoline i zavisna je od posebnih toplotnih karakteristika odjeće, koje predstavljaju njene sposobnosti za prenos toplote i vlage s površine čovjekovog tijela u okolinu. Mjerne veličine, koje su odraz tih sposobnosti su toplotni otpor ili toplotna izolacija odjeće Rc i otpor odjeće protoku vodene pare Re.

S obzirom na temu disertacije izučavan je uticaj svojstava tkanina za ljetnu žensku odjeću na toplotno fiziološku udobnost pri nošenju u toploj okolini, koja odgovara visokim ljetnim temperaturama. Za tu namjenu je na osnovu plana istraživanja i definiranih materijala iz prirodnih vlakana (lan, pamuk) i sintetičkih (poliester) te njihovih mešavina izrađeno pet tkanina jednakih konstrukcijskih parametara i približno jednakih površinskih masa, ali različitih sirovinskih sastava.

Na osnovu ispitivanja fizikalnih, toplotnih i mehaničkih svojstava izrađenih tkanina te izučavanja uticaja pokrivenosti tijela odjećom na toplotno fiziološku udobnost, dizajnirana su i izrađena dva prototipa modela ženske odjeće za toplu okolinu. Ispitivanje uticaja svojstava tkanina na toplotno fiziološku udobnost pri nošenju odjeće je izvedeno pri različitim klimatskim uslovima, umjetno ostvarenim u klima-komori, tj. pri tri temperaturi okoline (25 oC, 30 oC i 35 oC) i brzini kretanja vjetra (0,2 ms-1, 0,5 ms-1 i 1,2 ms-1) te pri konstantnoj relativnoj vlažnosti 40 %, gdje su testne osobe izvodile određene aktivnosti (20 min aklimatizacija, 20 min hodanje po ravnom u smjeru vjetra brzinom 2,5 kmh-1, 5 min odmor i 20 min hodanje brzinom 3 kmh-1 u smjeru vjetra). Klimatski uslovi su bili određeni na osnovu podataka

VII

Hidrometeorološkog zavoda iz Banjaluke i uzete prosječne ljetne temperature zabilježene za četiri ljetna mjeseca u zadnje tri godine.

Uticaj svojstava tkanina ugrađenih u odjeću na toplotno fiziološku udobnost korisnika je eksperimentalno određivan kao promjena tri fizološka parametra: srednje ponderirane temperature kože, frekvencije srca i količine isparenog znoja odnosno vlažnosti kože i količine akumuliranog znoja u odjeći, međutim kakav je uticaj pojedinih toplotnih svojstava odjeće na subjektivni osjećaj udobnosti određivan je pomoću skala sa ocjenama u obliku upitnika, na koji su testne osobe odgovarale prije, u toku i nakon ispitivanja.

Na osnovu rezultata ispitivanja fizikalnih, mehaničkih, toplotnih i sorpcijskih svojstava tkanina ugrađenih u odjeću te rezultata ispitivanja količine akumuliranog znoja u analiziranim modelima pri nošenju odjeće je utvrđeno, da je količina akumuliranog znoja zavisna od svojstava tkanina (površinske mase, relativne vlažnosti tkanina, vazdušne propustljivosti i sposobnosti zadržavanja vode). Statistički su potvrđene zavisnosti količine akumuliranog znoja za tri kombinacije navedenih svojstava tkanina i to: od površinske mase i relativne vlažnosti tkanina, zatim od površinske mase tkanina i sposobnosti zadržavanja vode i na kraju od vazdušne propustljivosti i sposobnosti zadržavanja vode. Dobijene korelacije su statistički potvrđene pri višim temperaturama okoline (pri temperaturi okoline 35 oC) i u primjeru nižih brzina kretanja vazduha (pri brzini vjetra 0,2 ms-1), međutim pri višim brzinama kretanja vazduha ne postoji statistički pouzdana korelacija. Nastala odstupanja u vrijednostima količine akumuliranoga znoja u odjeći s obzirom na količinu isparenog znoja su posljedica klimatski zavisnog učinka svojstava materijala od brzine kretanja vazduha u toploj okolini i sa tim uslovljenog toplotno regulacijskog djelovanja analiziranih modela, koji neposredno utiču na utvrđivanje toplotno fizioloke udobnosti pri nošenju odjeće u toploj okolini.

Takođe su ustanovljene statistički pouzdane zavisnosti promjene fizioloških parametara (srednje temperature kože i relativne vlažnosti kože) od klimatskih uslova (temperature vazduha i brzine vjetra) pri konstantnoj relativnoj vlažnosti vazduha. Značajno je spomenuti da nisu ustanovljene statistički pouzdane zavisnosti frekvencije srca, kao fiziološkog parametra, od klimatskih uslova, dok je testiranjem pouzdanosti aritmetičkih sredina parnih međusobno zavisnih uzoraka - modela ustanovljeno da je razlika u frekvenciji srca između modela odjeće statistički pouzdana kod većine tkanina.

Disertacija spada u grupu temeljno aplikativnih istraživanja na području toplotno fiziološke udobnosti čovjeka i predstavlja cjelovito i opsežno istraživanje uticaja svojstava u odjeću ugrađenih tkanina na toplotno fiziološku udobnost pri nošenju u toploj okolini.

VIII

INFLUENCE OF FABRIC PROPERTIES OF

THERMAL PHYSIOLOGICAL COMFORT OF CLOTHING Key words: fabric, properties of matter, sorption properties, thermal properties of

clothing, comfort, physiological human parameters, subjective perception

UDK: [677.017.56:687.12]: 677.017.87(043.3) ABSTRACT

For today's buyer it is not enough that clothing satisfies only basic functions, such as body protection and functionality. It is expected that clothing satisfies fashion demands such as shape, colour and material. Furthermore, the clothing should assure us to feel comfortable, attractive and relaxed.

Comfort while wearing is important clothing qualitative characteristic mainly consisting of these three components, which should be optimized according to textile and clothing construction: thermo-physiological, ergonomic and mechanical comfort while wearing. Various number of factors have impact on sense of a comfort as in an example: kind of the material, which is used in garment production (raw material, surface mass, treatment type, touch, physical, mechanical and thermal features), construction of the clothing cut and other.

The comfort while wearing the clothing represents the result of a balanced process heat exchange between the body, clothing and environment and depends on special thermal characteristics of clothing that represent its ability to transfer heat and moisture from the surface of the human body in the environment. The measuring magnitudes, which are the reflection of those abilities, are thermal resistance or thermal insulation of the clothing Rc and clothing water vapour resistance Re.

With regard to the doctoral thesis the influence of the material properties for summer women’s clothing on thermo-physiological comfort while wearing in warm environment was investigated. The warm environment corresponds to high summer temperatures. For this purpose five fabrics were manufactured according to the plan of experiment and defined materials (natural fibres (linen, cotton), synthetic (polyester) and mixtures thereof), which have approximately equal surface mass, but different raw material.

Based on the research of physical, thermal and mechanical properties of the manufactured fabrics, and research of the body covering with the clothing on thermo-physiological comfort, the two models of women’s clothing for warm environment were designed and manufactured. Investigation of the influence of fabrics properties on thermo-physiological comfort of clothing was performed at different climatic conditions that were artificially set up in climate chamber, i.e. at three ambient temperatures (25 oC, 30 oC and 35 oC), wind movement velocities (0,2 ms-1, 0,5 ms-1 and 1,2 ms-1) and at constant relative humidity of 40 %, where the tested persons carried out the following activities (20 min acclimatization, 20 min flat walking in the direction of wind at velocity

IX

of 2,5 kmh-1, 5 min rest and 20 min walking of velocity of 3 kmh-1 in the direction of wind). Climate conditions were determined according to the data from Hydrometric institute of Banjaluka. The average summer temperatures, noted for four months in the last three months, were applied.

The influence of the clothing fabrics on thermo-physiological comfort was experimentally determined as a change of the three physiological parameters: average skin temperature, heart rate and amount of evaporated sweat, resp. skin humidity and amount of accumulated sweat in the clothing. The impact of the individual thermal clothing characteristics on subjective perception of the comfort was established by questionnaire with special scales by appreciation. The tested persons were answering before, during and after the investigation.

Based on research results of the physical, mechanical, thermal and sorption properties of the clothing fabrics and results of the evaporated sweat amount in the analysed models while wearing the clothes it is established that evaporated sweat amount depends on the woven fabrics’ properties (surface mass, fabrics’ relative humidity, air permeability and water retention). Dependence of the amount of accumulated sweat for three combinations of fabric properties, namely from surface mass and fabric relative humidity, furthermore from fabric surface mass and water retention, as well as from air permeability and water retention was statistically confirmed. The gained correlations are statistically significant at higher temperatures (environment temperature of 35 oC) and at lower air movement velocity (at wind velocity 0,2 ms-1), while at higher air movement velocity the statistically significant correlations were not found. The resulting deviations of the values of the accumulated sweat amount in the clothing with regard to the evaporated sweat amount in the clothing are the consequence of the climate dependent material properties from the air movement velocity in warm conditions and thereof dependent thermo regulation activity of the analysed models, which directly affects the determination of the thermo-physiological comfort while wearing the clothes in warm environment.

Furthermore, the statistically significant dependence between the physiological parameters (average skin temperature and skin relative humidity) and climate conditions (air temperature and air velocity at constant air relative humidity) was established. Dependence of the heart rate, as a physiological parameter, from climate conditions wasn’t statistically significant, while during the testing the significance of the arithmetic average of the test person’s heart rate was found for most fabrics.

The doctoral dissertation belongs to complex basic/applied research in the field of human thermo-physiological comfort and represents a complete and comprehensive survey of the influence of the properties of matter of clothing’s fabrics on thermo-physiological wearing comfort in warm environment.

X

PREGLED UPOTRIJEBLJENIH SIMBOLA A [m2] – površina kroz koju prolazi toplota

DUA [m2] – površina tijela po DU BOIS-u

B [cN·cm2 cm-1] – krutost savijanja 2HB [cN·cm·cm-1] – visina histereze savijanja DW [g] – suha masa

EMT [%] – izduženje pri maksimalnoj sili

ET oC – efektivna temperatura

F [cm2] – ispitivana površina Fm [cN·cm-1] – maksimalna sila zatezanja na jedinicu širine Fn [cN·cm-1] – sila zatezanja na jedinicu površine Fp [cN·cm-2] – sila pritiska na jedinicu površine Fpm [cN·cm-2] – maksimalna sila pritiska na jedinicu površine Fs [N] – sila smicanja Ft [N] – sila trenja

clf [-] – faktor pokrivenosti kože odjećom

df [-] – faktor neudobnosti odnosno pokrivenosti kože znojem

G [cN(st)-1] – krutost smicanja 2HG [cN] – visina histereze smicanja pri 0,5o 2HG5 [cN] – visina histereze smicanja pri 5,0o h [m] – debljina tekstilnog sloja

cH [W] – suvi protok toplote

clH [W] – protok toplote kroz odjeću

eH W – toplota isparavanja, odnosno vlažni protok toplote

etH [W] – ispareni toplotni tok

ctH [W] – suhi toplotni tok, koji ide kroz materijal

HE [%] – rastezanje u vlažnom stanju

HR min-1 – aktuelana (mjerena) frekvencija srca

0HR min-1 – frekvencija srca u standardnim uslovima mirovanja

rHR min-1 – radna frekvencija srca

mi - – indeks protoka vlage

zi [-] – intenzitet znojenja

ITM [kg] – idealna tjelesna masa po DEMOLE-ju

ck [W/m2 K] – koeficijent konvektivnog prenosa toplote

rk [W/m2 K] – koeficijent prenosa toplote zračenjem

1L [mm] – dužina uzorka poslije sušenja

2L [mm] – dužina uzorka poslije mokre obrade

3L [mm] – dužina uzorka poslije mokre obrade i sušenja

LC [-] – linearnost krivulje kompresijsko opterećenje-deformacija LS [godina] – starost ispitivane osobe

XI

LT [-] – linearnost zateznih svojstava

M [W/m2] – energija metabolizma

MC [%] – sadržaj vlage

Mbaz [kJ/min] – bazalni metabolizam Mradni (rel) [kJ/min] – relativni radni metabolizam MIU [-] – koeficijent trenja MMD [-] – standardna devijacija koeficijenta trenja MO1 g – masa odjeće prije ispitivanja

MO2 g – masa odjeće nakon ispitivanja

cm g – masa centrifugiranog uzorka

.klm g – masa klimatizovanog uzorka

ezm g – količina evopariranog (isparenog) znoja

izm g – količina izlučenoga znoja

mt [g/m2] – površinska masa tkanine

exP [W/m2] – mehanički rad

ap [Pa] – pritisak vazduha u vjetrovniku

kp Pa – pritisak vodene pare na površini kože

sp [Pa] – pritisak na površini BT ploče

vp Pa – pritisak vodene pare vazduha

Q [m3/min m2] – količina propuštenoga vazduha pri određenoj visini vodenog stuba

Q [W] – proizvedena toplota

clQ [W] – količina oslobođene toplote s površine kože kroz odjeću

resQ [W] – količina toplote, koju tijelo oslobodi disanjem

QC [W/m2] – gubitak toplote kroz kožu konvekcijom QC-res [W/m2] – konvekcijski gubitak toplote disanjem QE-dif [W/m2] – igubitak toplote isparavanjem kroz kožu uslijed difuzije vlage QE-res [W/m2] – isparavajući gubitak toplote disanjem QE-sk [W/m2] – ukupni gubitak toplote kroz kožu isparavanjem QE-sw [W/m2] – isparavajući gubitak toplote kroz kožu uslijed znojenja QR [W/m2] – gubitak toplote kroz kožu radijacijom Qsk [W/m2] – ukupna brzina gubitka toplote s kože q [dm3/h ] – količina vazduha, koji prolazi kroz površinu ispitivanog

uzorka qmax [W/cm2] – toplo-hladni osjećaj qbez uzorka [m2PaW-1] – protok toplote bez uzorka qs uzorkom [m2PaW-1] – protok toplote s uzorkom

R [m2K/W] – konstanta toplotne otpornosti

RV % – relativna vlažnost vazduha

RC [%] – sposobnost relaksacije RS [%] – relaksacijsko skupljanje RT [%] – sposobnost relaksacije RHt % – relativna vlažnost tkanina

XII

cR [m2K/W] – toplotna otpornost tkanine

eR [Pa m2/W] – otpor tkanine protoku vodene pare

Rcl' m2K/W – toplotni otpor svih slojeva vazduha u cijelom odjevnom sistemu

Rcl" m2K/W – toplotni otpor koji se nalazi na vanjskoj površini sloja odjeće

Rct m2K/W – toplotni otpor pojedinih slojeva tekstila odnosno slojeva odjeće, iz kojih se sastoji cijeli odjevni sistem

Rel' Pa m2/W – otpor protoku vodene pare svih slojeva vazduha u cijelom odjevnom sistemu

Rel" Pa m2/W – otpor protoku vodene pare slojeva vazduha, koji se

nalazi na vanjskoj površini sloja odjeće Ret Pa m2/W – otpor protoku vodene pare pojedinih slojeva tekstila

odnosno slojeva odjeće SMD [μm] – geometrijska hrapavost

T oC – apsolutna temperatura

TM [kg] – tjelesna masa

TV [cm] – tjelesna visina

THV [-] – ukupna ocjena opipa

1tm g – tjelesna masa neobučene osobe prije ispitivanja

2tm g – tjelesna masa neobučene osobe nakon ispitivanja

aT [oC] – temperatura vazduha u vjetrovniku (air temperature)

sT [oC] – temperatura BT ploče (skin temperature)

kT [K] – srednja temperatura kože

vT [K] – temperatura vazduha u okolini

clT K – temperatura na površini odjeće

rT K – srednja temperatura zračenja

Tpon oC – srednja ponderirana temperatura kože v m/s – brzina kretanja vazduha

v [km/h] – brzina kretanja pokretne trake WC [cN cm] – kompresibilni rad WT [cN cm] – zatezni rad Wzv [%] – sposobnost zadržavanja vode u tkaninama WW [g] – mokra masa

W [W] –vrijednost gubitka toplotnog toka sa uzorkom pri standarnoj temperaturi (20 oC) i relativnoj vlažnosti vazduha (65 %)

0W [W] – vrijednost gubitka toplotnog toka bez uzorka pri standarnoj temperaturi (20 oC) i relativnoj vlažnosti vazduha (65 %)

MHR min-1 – dinamička komponenta frekvencije srca

SHR min-1 – izometrička komponenta frekvencije srca

THR min-1 – toplotna komponenta frekvencije srca

NHR min-1 – emocionalna ili psihološka komponenta frekvencije srca

XIII

HR min-1 – komponenta frekvencije srca zavisna od ritma disanja i otkucaja srca

gm g – ukupan gubitak tjelesne mase

swm g – gubitak mase zbog znojenja

resm g – gubitak mase zbog isparavanja u disajnim organima

0m g – gubitak mase zbog razlika u masi ugljendioksida i kiseonika

watm g – predstavlja promjenu mase tijela zbog unosa tekućine i izlučivanja urina

solm g – predstavlja promjenu mase tijela zbog unosa hrane i izlučivanja stolice

clom g – predstavlja promjenu mase tijela zbog akumulacije znoja u odjevnom sistemu

tS / [W] – promjena osobina toplote u tijelu

T [oC] – temperaturna razlika [%] – koeficijent sposobnosti zadržavanja toplote

[W] – toplotni tok

o [W] – toplotni tok, koji se provodi procesom kondukcije

cv [W] – toplotni tok, koji se prenosi procesom konvekcije

r W – toplotni tok koji se prenosi zračenjem

[W/m K] – koeficijent toplotne provodljivosti

XIV

UNIVERZA V MARIBORU

FAKULTETA ZA STROJNIŠTVO

I Z J A V A Podpisani Dragana GRUJIĆ izjavljam, da je predložena doktorska disertacija z naslovom VPLIV SNOVNIH LASTNOSTI TKANIN NA TOPLOTNO FIZIOLOŠKO UDOBJE OBLAČIL:

rezultat lastnega raziskovalnega dela

da so rezultati korektno navedeni,

da nisem kršil avtorskih pravic in intelektualne lastnine drugih,

da predloženo delo / disertacija v celoti ali v delih ni bilo(a) predloženo(a) za

pridobitev kakršnekoli izobrazbe na drugi fakulteti ali univerzi;

Maribor, 01.03.2010 Podpis: ___________________________

1

1. UVOD

Porastom životnog standarda u zadnjih nekoliko decenija postavljaju se sve viši

kriterijumi za kvalitet proizvoda namijenjenih za zadovoljavanje osnovnih čovjekovih

potreba. Da bi se proizveli što kvalitetniji proizvodi neophodna su ulaganja u razvoj

mnogih naučnih disciplina koje uglavnom idu u smjeru humanizacije svih područja

čovjekovog življenja. Proizvođači potrošnih dobara ulažu velika sredstva u razvojne

projekte, da bi ponudili proizvode koji su prilagođeni čovjekovim potrebama, a pored

toga da ispunjavaju i individualne zahtjeve pojedinaca, da bi na taj način obezbijedili mjesto

na konkurentnom tržištu.

Stepen ekonomskog razvoja društva odnosno životni standard pojedinaca,

uslovio je veliki preokret kod proizvođača tekstila i odjeće jer su zahtjevi kupca danas

viši nego što su bili nekad. Za današnjeg kupca nije dovoljno da odjeća zadovoljava

samo osnovne funkcije, kao što je zaštita tijela i funkcionalnost, već se od izabrane

odjeće očekuje da zadovolji modne zahtjeve i to po obliku, boji i materijalu, da bi na taj

način što bolje odslikala lični karakter i životni stil pojedinca. U različitoj odjeći koju

nosimo praktično dvadesetčetiri sata na dan, želimo se osjećati udobno, privlačno i

opušteno.

Udobnost pri nošenju je jedna od odlučujućih kvalitativnih karakteristika određene

odjeće na osnovu koje se kupac odlučuje da li mu odgovara ili ne, odnosno da li se u

njoj dobro ili loše osjeća. Ono što čovjek uopšte registruje kao udobnost nošenja,

uglavnom se sastoji od tri komponente, od kojih bi svaku za sebe trebalo optimirati kod

konstrukcije tekstila i odjeće, a to su:

toplotno fiziološka,

ergonomska i

mehanička udobnost nošenja.

Čovjek je sam po sebi veoma prilagodljiv, reaguje na promjene okoline, a time i

na promjene stanja organizma. Stoga, sistem čovjek-odjeća-okolina je veoma

kompleksan, jer na osjećaj udobnosti utiče veliki broj faktora, kao npr. vrsta materijala

koji je upotrijebljen za izradu odjevnog predmeta i njegove karakteristike (sirovinski sastav,

površinska masa, vrsta obrade, opip, mehanička svojstva, fizikalna i toplotna svojstva),

konstrukcija kroja odjevnog predmeta i struktura odjeće.

Odjeća se može posmatrati kao ,,kvazifiziološki sistem”, koji utiče na proces

toplotne regulacije čovjekovog tijela tako, da se čovjek pri različitim klimatskim

uslovima i različitim tjelesnim aktivnostima udobno osjeća.

2

Udobnost pri nošenju odjeće predstavlja rezultat uravnoteženog procesa izmjene

toplote između tijela, odjeće i okoline i zavisna je od posebnih toplotnih karakteristika

odjeće, koje predstavljaju njene sposobnosti za prenos toplote i vlage s površine

čovjekovog tijela u okolinu. Mjerne veličine, koje su odraz tih sposobnosti su toplotni

otpor ili toplotna izolacija odjeće Rc i otpor odjeće protoku vodene pare Re. Ova dva

parametra u procesu izmjene toplote kod čovjeka u velikoj mjeri utiču na pravilan izbor

odjeće. Na izmjenu toplote između tijela i okoline odjeća može da utiče pozitivno ili negativno,

a njen uticaj na toplotnu opterećenost čovjeka se eksperimentalno ocjenjuje mjerenjem

promjene fizioloških parametara čovjeka.

Cilj ove disertacije je da se ispita kako svojstva materijala, to su fizikalne i mehaničke

karakteristike (relativna vlažnost tkanina, sposobnost zadržavanja vode, opip, vazdušna

propustljivost i dr.) i toplotne karakteristike tkanina (koeficijent toplotne provodljivosti,

toplotna izolacija, otpor protoku vodene pare i dr.) utiču na toplotno fiziološka svojstva

odjeće. Ispitivanjem gotovih odjevnih predmeta kod nošenja u umjetno ostvarenim

uslovima u klima-komori pri različitim fizičkim aktivnostima osoba, treba doći do

određenih zaključaka o uticaju sorpcijskih i toplotnih svojstava odjeće na toplotno

fiziološku udobnost čovjeka.

Uticaj odjeće na izmjenu toplote između čovjekovog tijela i okoline se

eksperimentalno može mjeriti preko promjene četiri fiziološke veličine:

frekvencije srca,

srednje temperature kože,

relativne vlažnosti kože i

količine isparenog, odnosno upijenog znoja.

Subjektivni osjećaj udobnosti pri nošenju odjeće se određuje na osnovu

odgovarajućeg upitnika sa ocjenama i posebnih ljestvica prema standardnoj metodi.

Za ispitivanje su korištena dva modela odjeće namjenjena za ljetni period i

utvrđivan je uticaj odjeće, urađene od pet tkanina različitih sirovinskih sastava, na

fiziološke parametre i subjektivnu ocjenu udobnosti.

Svrha ovog rada, odnosno ispitivanja izvedenih kako na tkaninama tako i na

gotovim odjevnim predmetima je da se na osnovu dobijenih rezultata može ocijeniti

prilagođenost odjeće realnim uslovima nošenja. Pored toga, ovaj rad treba da da

određene smjernice proizvođačima tkanina i odjeće pri konstruisanju proizvoda

namjenjenih za ljetni period, uzimajući u obzir postavljene zahtjeve udobnosti.

3

1.1. Ciljevi doktorske disertacije i aplikativni doprinos

Namjena doktorske disertacije je ispitati uticaj svojstava materijala na toplotno

fiziološka svojstva odjeće i na osnovu dobijenih saznanja definisati odjeću kao odjevni

sistem, koji bi odgovarao željama i potrebama kupaca s obzirom na udobnost nošenja.

Osnovni ciljevi doktorske disertacije su:

a) ispitati uticaj svojstava materijala, tj. prije svega toplotnih i sorpcijskih

svojstava tkanina izrađenih od prirodnih i sintetičkih vlakana, te njihovih

mješavina na toplotno fiziološku udobnost odjeće,

b) ispitati dejstvo akumulacije znoja u modelima odjeće izrađene od tkanina

različitih sirovinskih sastava na toplotno fiziološku reakciju čovjeka, te

c) odrediti uticaj toplotnih i sorpcijskih svojstava tkanina i konstrukcije kroja

modela odjeće uzimajući u obzir stepen pokrivenosti površine tijela na

udobnost odjeće u toploj okolini.

Na osnovu tako postavljenih ciljeva istraživanja i odabranih pokazatelja uticaja

svojstava materijala na udobnost nošenja odjeće u toploj okolini biće dobijena nova

saznanja o uticaju vrste materijala, odnosno sirovinskog sastava tkanina, koji pokazuju

različita toplotna i sorpcijska dejstva, i konstrukcije kroja na toplotno fiziološku reakciju

čovjeka odnosno testnih osoba u toploj okolini.

Značajan doprinos predstavljaju modeli fukcijske zavisnosti fizioloških

parametara (srednje temperature kože, relativne vlažnosti kože i količine upijenog

znoja) od svojstava materijala, vrste modela odjeće i klimatskih uslova.

4

2. TEORETSKI DIO

S obzirom na postavljene ciljeve su po poglavljima predstavljene osnove s

područja fiziologije odjeće, suvog i vlažnog protoka toplote, mikroklime između odjeće i

kože, fizikalna, mehanička i toplotna svojstva materijala, te udobnost pri nošenju

odjeće.

2.1 Fiziologija odjeće

Fiziologija odjeće kao interdisciplinarna nauka razvila se u poslednjih nekoliko

decenija. Prva ispitivanja u ovoj oblasti urađena su za potrebe vojske, da bi se načelno

mogla utvrditi konstrukcija odjeće za različite namjene u kojoj bi se čovjek osjećao

udobno i poboljšao svoje fizičke i psihičke sposobnosti.

U tu svrhu je bila izrađena funkcionalna odjeća, prilagođena različitim klimatskim

uslovima odnosno različitim područjima upotrebe i obavljena su sistematska i

kvantitativna ispitivanja uticaja odjeće na čovjekov organizam vezano za procese

izmjene toplote između tijela i okoline [1]. Znanje na području fiziologije odjeće je od

tada veoma napredovalo, a s tim i zahtjevi koje pojedini korisnik postavlja pri izboru

odjeće, danas su mnogo viši nego što su bili nekad.

J. Mecheels [2] je tako odredio funkcije, koje mora ispunjavati određena odjeća:

a) estetska:

mora odgovarati modnim zahtjevima (boja, oblik, materijal),

mora odgovarati posebnim prilikama,

treba da najbolje predoči čovjekov lični karakter,

b) ergonomska:

mora imati odgovarajući kroj,

odjeća mora biti elastična, da prati oblik tijela,

čovjeka ne smije ometati pri kretanju,

c) fiziološka:

mora stimulisati uravnoteženje tjelesne temperature tako da štiti tijelo od

hladnoće, odnosno, omogućava protok suvišne toplote u obliku

isparenog znoja s površine kože u okolinu,

mora zadovoljiti toplotno fiziološku udobnost nošenja,

mora zadovoljiti kožno-senzorsku udobnost.

5

Da li odjeća zadovoljava estetske i ergonomske zahtjeve, pojedinac lako

prosudi još pri prvom nošenju određene odjeće, međutim, drugačije je s fiziološkom

funkcijom. Odjeća sa dobrim toplotno fiziološkim karakteristikama mora pri različitim

klimatskim uslovima i različitim fizičkim aktivnostima korisnika omogućiti fiziološko-

toplotno ravnotežu pri minimalnom naporu tijela, to znači da čovjek u njoj ne osjeća ni

hladnoću ni toplotu, već toplotno fiziološku udobnost.

Udobnost pri nošenju je znači odlučujući kriterij za ocjenjivanje kvaliteta

određene odjeće u procesu upotrebe.

Fiziologija odjeće kao interdisciplinarna nauka zasnovana je na temeljima fizike,

hemije, medicine, fiziologije, psihologije, te tekstilne i odjevne tehnologije. Njena

temeljna područja ispitivanja su [3]:

studij interakcije između tijela, odjevnog sistema (sastavljenog iz slojeva

tekstila i vazduha) i okoline,

studij uticaja tekstilnih i konstrukcijskih parametara (vrste upotrijebljenih

vlakana, konstrukcije niti i tekstilnih površinskih proizvoda, površinskih

karakteristika tekstila, oblika kroja, prilijeganja odjeće itd.) na prenos toplote

i vlage s površine kože u okolinu,

studij zahtjeva za optimalno projektovanje odjeće za određenu vrstu upotrebe,

studij uticaja odjeće na čovjekov organizam s mogućnošću povećanja

udobnosti, zdravlja i higijene korisnika.

Kod projektovanja odjeće, odnosno razvoja novog proizvoda veoma značajne su

ocjene kvaliteta i zadovoljstva korisnika pri nošenju odjeće. Zahtjevani kvalitet odjeće,

posmatran sa tačke zadovoljstva korisnika, može se sumirati kroz sklonost korisnika ka:

1. estetici,

2. udobnosti odjeće i

3. održavanju propisanih svojstava u određenom vremenu.

Udobnost odjeće u pravilu čine samo one komponente koje se mogu kvantitativno

odrediti i izraziti kroz osjećaj. Neki postupci su prikazani na slici 2.1 [4], gdje imamo

sljedeće korake:

Korak 1: Zadovoljstvo korisnika pri nošenju odjeće se može ocijeniti preko

primarnih faktora udobnosti kroz niz testova na koje korisnik odgovara.

Korak 2: Metodologija za analizu primarnih faktora izvedenih u koraku 1 se

proširuje. Fizikalne karakteristike su u korelaciji sa odgovorima iz testova, i

taj odnos se razmatra kroz odgovarajuću kontrolu.

Korak 3: Neispunjeni zahtjevi kod odjeće u koraku 1, prelaskom u korak 2

se usavršavaju preko fizikalnih karakteristika da bi dobili novi proizvod.

6

Za mnoge uzorke se moraju uskladiti zahtjevi vezani za metode mjerenja razvijene u

koraku 2 i pravilno odabrati za reprezentativni proizvod. Kada reprezentativni probni

uzorak prođe test nošenja, tada može zauzeti mjesto na tržištu kao novi proizvod.

Slika 2.1 Postupak razvoja novog proizvoda [4]

Osnovni faktori udobnosti odjeće izvedeni iz koraka 1, slika 2.2 [4]:

1. Temperatura, vlažnost i brzina vazduha u malom prostoru između kože i

odjeće - "Mikroklima unutar odjeće"

2. Pritisak odjeće na kožu čovjeka - "Pritisak odjeće"

3. Dodir odjeće na koži čovjeka - "Osjećaj dodira".

Slika 2.2 Osnovni faktori udobnosti odjeće [4]

7

2.1.1 Fiziološka udobnost odjeće

Udobnost koju osjetimo pri nošenju odjeće je subjektivna reakcija koja je

posljedica djelovanja različitih uzročnika. Odjeća mora omogućiti određenu toplotnu

izolaciju, visok stepen propustljivosti vlage te dobru ventilaciju, da bi se održala optimalna

toplotna regulacija čovjekovog tijela.

Rezultat uravnoteženih interakcija u sistemu ,,čovjek - klima - odjeća” se izražava u

čovjekovoj udobnosti pri nošenju odjeće.

Udobnost nije autentična karakteristika, već rezultat odluke samog čovjeka.

J. G. Pontreli [5] je proučavao različite uzročnike, koji utiču na naše poimanje

udobnosti, odnosno neudobnosti nošenja odjeće. Podijelio ih je u tri različite kategorije:

I. kategorija obuhvata fizičke uzročnike:

klimatske veličine toplotne okoline,

stepen fizičke aktivnosti,

karakteristike tekstila / odjeće:

vrsta vlakana i konstrukcija tekstila,

sposobnost za prenos toplote i vlage,

propustljivost vazduha,

prilijeganje, elastičnost, opip.

II. kategorija obuhvata psiho-fiziološke uzročnike:

životna sredina,

konačna upotreba,

posebne prilike u kojima nosimo određenu odjeću,

modni trendovi,

opip, vizuelni estetski utisak,

prilijeganje.

III. kategorija uzročnika je ,,modifikator sjećanja”, koji se temelji na:

našim proteklim iskustvima,

predrasudama,

očekivanoj predstavi o udobnosti nošenja,

stilu življenja.

U tehnici se za potrebe tekstilne odnosno odjevne industrije u okviru nauke,

koja se naziva fiziologija odjeće, izučavaju kožno-senzorski, toplotno fiziološki i drugi

oblici udobnosti.

8

2.2 Odjeća kao granični sloj između tijela i okoline

Protok toplote s površine kože kroz odjeću je sastavljen iz suvoga protoka

toplote i protoka isparene toplote, odnosno vlažnog protoka toplote [6]:

eccl HHH (2.1)

gdje je:

clH – protok toplote kroz odjeću [W],

cH – suvi protok toplote [W],

eH – ispareni, odnosno vlažni protok toplote [W].

Toplota koja se prenosi procesom kondukcije, konvekcije, radijacije i

isparavanja znoja prelazi s površine tijela u okolinu preko odjevnog sistema,

sastavljenoga iz tekstilnih slojeva i sloja vazduha.

Sistem odjeće tako predstavlja prepreku slobodnoj razmjeni toplote odnosno

granični sloj između tijela i okoline [7]. To znači, da odjeća definisana kao

,,kvazifiziološki sistem” učestvuje u procesu toplotne regulacije tijela, pri čemu procese

izmjene toplote pospješuje ili spriječava. Uloga odjeće zavisi od njenih toplotno

fizioloških karakteristika.

2.2.1 Suvi protok toplote

Suvi protok toplote Hc, kao primarni proces uravnoteženja toplotnog bilansa

čovjeka, sačinjavaju procesi kondukcije, konvekcije i zračenja, koji zavise od razlike

između srednje temperature kože Tk i temperature vazduha Tv. Kada je razlika među

temperaturama veća, tada je veći i suvi protok toplote s površine kože u okolinu.

Količina suve toplote, koju oslobodi tijelo, je zavisna od veličine površine odjeće kroz

koju prolazi toplota, kao i od izolacionih sposobnosti, odnosno toplotnog otpora odjeće

Rc, koju imamo na sebi. Suvi protok toplote može se dati izrazom [8]:

c

vkc R

ATTH

)( (2.2)

gdje je:

9

cH - suvi protok toplote [W],

kT - srednja temperatura kože [K],

vT - temperatura vazduha u okolini [K],

A - površina kroz koju prolazi toplota [m2],

cR - toplotni otpor odjeće odnosno odjevnog sistema [m2 K/W].

2.2.1.1 Proces kondukcije

Procesom kondukcije, odnosno provodljivosti, toplota se prenosi od tijela kroz

slojeve odjeće i vazduha u okolinu, pri čemu je osoba u stanju mirovanja. Količina

toplote koja se procesom kondukcije odvodi s površine tijela u okolinu kroz sloj odjeće,

zavisna je od toplotne provodljivosti vlakana, iz kojih je odjeća napravljena, te

provodljivosti vazduha, koji se nalazi u porama vlakana, porama niti, porama između

niti te provodljivosti vazduha na površini tekstilnog sloja. Provodljivost toplote u odjeći

zavisi od veličine površine sloja odjeće kroz koju prolazi toplota, njene debljine i

temperaturnog gradijenta [9,10]:

)( vko TTAh

(2.3)

gdje je:

o - toplotni tok, koji se provodi procesom kondukcije [W],

- koeficijent toplotne provodljivosti [W/m K],

h - debljina tekstilnog sloja [m],


kT - srednja temperatura kože [K],

vT - temperatura vazduha u okolini [K].

Pošto vazduh ima veću provodljivost u odnosu na bilo koje tekstilno vlakno, tab.

2.1 [11], proces izmjene toplote između tijela i okoline u velikoj mjeri zavisi od vazduha,

koji se nalazi u tekstilnim porama, između slojeva tekstila i na površini odjevnog

sistema [12].

10

Tabela 2.1 Toplotna provodljivost tekstilnih vlakana i vazduha [11]

Vrsta materijala Toplotna provodljivost [W/m K]

Vuna 0,054 Svila 0,050 Pamuk 0,071 Poliamid 0,250 Poliester 0,140 Polietilen 0,340 Polipropilen 0,120

Toplotna provodljivost vazduha 0,025

2.2.1.2 Proces konvekcije

Procesom konvekcije toplota se prenosi kretanjem gasa ili tekućine. Pri

prelasku toplote s površine kože kroz tekstilni sloj dolazi do konvekcije toplote uz njenu

površinu koja je u dodiru s okolnim vazduhom. Vazdušni tok na vanjskoj površini sloja

odjeće, bez obzira na to, da li se radi o prirodnoj ili prisilnoj konvekciji, u trenutku

kontakta s površinom je praktično nepokretan, kao da se drži za površinu. Zbog tog

tankog nepokretnog ili slabo pokretljivog vazdušnog sloja je obim izgubljene toplote

zbog kondukcije i konvekcije manji [7].

Izmjena toplote procesom konvekcije zavisi od temperaturnog gradijenta

odnosno razlike temperature površine odjeće i vazduha, te koeficijenta konvektivnog

prenosa toplote, koji je zavisan od brzine kretanja vazduha [13].

)( vclcclcv TTAkf (2.4)

gdje je:

cv - toplotni tok, koji se prenosi procesom konvekcije [W],

clf - faktor pokrivenosti kože odjećom [-],

ck - koeficijent konvektivnog prenosa toplote [W/m2 K],


clT - temperatura na površini odjeće [K],

vT - temperatura vazduha u okolini [K].

11

2.2.1.3 Proces zračenja

Procesom zračenja odnosno radijacije toplota se bez obzira na medijum

prenosi elektromagnetnim talasima, dužim od 760 nm. Naše tijelo oslobađa toplotu

nevidljivim zračenjem, koju prima okolina, odnosno bliži predmeti. Pošto u našoj

okolini obično nema predmeta koji su topliji od našeg tijela, procesom zračenja gubimo

toplotu, pri čemu količina oslobođene toplote zavisi od toplotnog gradijenta [14].

Količina oslobođene toplote je zavisna od toplotnog gradijenta odnosno razlike

temperature između površine tijela i površine koja tijelo okružuje [15]. Ako

temperaturna razlika nije prevelika, za izmjenu toplote zračenjem se može upotrijebiti

sljedeći izraz [13]:

)( rclrclr TTAkf (2.5)

gdje je:

r - toplotni tok koji se prenosi zračenjem W,

clf - faktor pokrivenosti kože odjećom [-],

rk - koeficijent prenosa toplote zračenjem [W/m2 K],

rT - srednja temperatura zračenja K,

clT - temperatura na površini odjeće K.

Šematski prikaz sva tri procesa, kojima se odvija suvi toplotni tok s površine

tijela kroz odjeću u okolinu prikazan je na slici 2.3 [16].

Slika 2.3 Prolaz suvog toplotnog toka kroz odjeću u okolinu [16]

12

2.2.2 Protok isparene toplote

Čovjekovo tijelo koristi veoma efikasan mehanizam hlađenja, koji se aktivira,

kada oslobađanje toplote disanjem i suvim protokom toplote nije dovoljno, posebno pri

velikom naprezanju ili u veoma vrućoj okolini. U tom primjeru počinju žlijezde znojnice

na površini kože izlučivati vodu, koja isparava i na taj način koži oduzima suvišnu

toplotu, koja se preko nastale vodene pare odvodi u okolinu. Vodena para putuje od

kože kroz odjeću u okolni vazduh zbog razlike parcijalnog pritisaka vodene pare na

površini kože (pk) i parcijalnog pritiska vodene pare u okolnom vazduhu (pv).

Toplota isparavanja je zavisna od veličine površine odjeće i toplotnog otpora

odjeće protoku vodene pare:

e

vke R

AppH

)( (2.6)

gdje je:

eH – toplota isparavanja, odnosno vlažni protok toplote W,

kp - parcijalni pritisak vodene pare na površini kože Pa,

vp - parcijalni pritisak vodene pare vazduha Pa,

A - površina, kroz koju se odvija vlažni protok toplote m2,

eR - otpor odjeće protoku vodene pare Pa m2/W.

Toplota isparavanja, odnosno vlažni protok toplote se sastoji iz procesa

konvekcije toplote s površine kože kroz “mikroklimu”, odnosno sloja vazduha između

kože i odjeće i prolaska vodene pare kroz tekstilne slojeve u okolinu, koji se odvija

sljedećim mehanizmima, slika 2.4 [12,17]:

- kapilarnog transporta vode ili kondenzovane vodene pare kroz kapilare

vlakana ili niti;

- adsorpcije ili migracije vodene pare na površini vlakana;

- apsorpcije vodene pare u unutrašnjosti vlakna, prolaska vode kroz vlakno i

desorpcije na vanjskoj površini tekstila.

- difuzije vodene pare kroz tekstilne vazdušne pore (pore u vlaknima, nitima i

tkaninama). Difuzija vodene pare je veća, ako je otvorenija konstrukcija

tekstilnog površinskog proizvoda i ako je kraći difuzijski put kroz tekstilni

površinski proizvod.

13

Zato što je difuzijski koeficijent prolaska vodene pare kroz mirujući vazduh veći od

difuzijskog koeficijenta za bilo koje vlakno, tab. 2.2, difuzija vodene pare kroz

tekstilne vazdušne pore je najefikasniji mehanizam prolaska isparenog znoja kroz

tekstil u okolinu [7].

Slika 2.4 Mehanizmi prolaska vodene pare kroz tkanine [17]

Taj mehanizam je efikasniji, ako su tekstilna vlakna sposobna primiti više vodene pare

iz vlažnog vazduha, tab. 2.3 [18].

Tabela 2.2 Difuzioni koeficijent vodene pare [7]

Vrsta materijala

Difuzioni koeficijent cm2/s

Pamuk 1,00 x 10-6

Vuna 2,38 x 10-8

Polietilen 2,00 x 10-9

Poliamid 5,00 x 10-10

Vazduh 0,22

Tabela 2.3 Upijanje vode u tekstilna vlakna (u procentima suve mase) pri različitim vlažnostima vazduha [18]

Vrsta materijala Relativna vlažnost vazduha

30% 65% 100%

Poliamid 2,0 4,2 7,5

Poliester 0,4 0,9 1,8

Pamuk 5,0 8,5 28,0

Vuna 10,5 17,0 35,0

Svila 6,0 11,0 24,0

Viskoza 6,0 13,0 40,0

14

2.2.2.1 Mikroklima između odjeće i kože

Kontrolisanje svojstava vlažnosti tekstila za vrijeme promjene uslova se može

smatrati odlučujućim faktorom za obezbjeđenje udobnosti odjeće pri normalnoj

upotrebi. U suštini, isparavanje znoja sa površine kože ometa odjeća i ovo nedovoljno

isparavanje veoma često pri nošenju odjeće stvara osjećaj neudobnosti [19]. Prilikom

nošenja odjeće, toplota i vlažnost proizvedeni od strane tijela se zaustavljaju kao

slojevi vazduha prije prolaska u okolinu, što rezultira karakterističnom mikroklimom

između kože i odjeće i definiše se kao osjećaj udobnosti.

Temperatura i vlažnost kože su parametri koji su zavisni od okoline (klimatskih

uslova) i faktora odjeće, kao što su svojstva tkanine i otvorenost odjevnih predmeta.

Parametri koji utiču na mikroklimu su prikazani na slici 2.5 [20].

Slika 2.5 Faktori koji utiču na mikroklimu između odjeće i kože [20]

Izmjena vazduha između "mikroklime" u unutrašnjosti odjeće i okoline procesom

ventilacije kroz otvore u odjeći je posebno važna pri velikim fizičkim opterećenjima,

koja su po pravilu povezana sa kretanjem tijela. Smanjena toplotna izolacija odjeće i

njena povećana sposobnost prenosa vlage, koja je posljedica procesa ventilacije,

značajno utiče na uravnoteženje toplotne bilanse u tijelu [1].

15

2.3 Svojstva materijala

U osnovi svakog postupka mjerenja ili ispitivanja je težnja ili potreba da se

kvantitativno odredi neko svojstvo, bilo da se radi o svojstvima živih bića, predmeta ili

pojava [21]. Tekstilni proizvodi po definiciji sadrže najmanje 90 % vlakana koja su

nekim tekstilnom procesom (predenjem, tkanjem, pletenjem i dr.) oblikovana u

materijale potrebnih karakteristika. Oni treba da ispune određene fiziološke,

funkcionalne i estetske zahtjeve.

Primjena tekstilnih vlakana za željenu vrstu proizvoda određena je uglavnom

njihovim svojstvima. Svojstva vlakana, a time i gotovih proizvoda, su određena

hemijskim sastavom i strukturom [22]. Ova međuzavisnost strukture i svojstava vlakana

prikazana je sl. 2.6.

Slika 2.6 Međuzavisnost strukture i svojstava vlakana [22]

Svojstva vlakana obuhvataju mnoštvo karakteristika koje određuju njihovo

ponašanje u preradi i namjeni. Svojstva prirodnih vlakana zavise od biljne vrste, uslova

gajenja i načina izolovanja. Na njih se ne može značajnije uticati. Nasuprot tome, na

svojstva hemijskih vlakana može se uticati izborom postupka njihovog dobijanja i

variranjem tehnoloških parametara procesa dobijanja i naknadne obrade.

Svojstva vlakana mogu da se odrede direktnim mjerenjem na pojedinačnim

vlaknima, na skupu vlakana, na poluproizvodima, ili na gotovim proizvodima.

16

Prema karakteru svojstava, mogu se razvrstati na vektorske i skalarne veličine.

Šematski prikaz svojstava vlakana prema njihovom karakteru dat je na sl. 2.7 [22].

SVOJSTVA VLAKANA (MATERIJALA)

GEOMETRIJSKA SVOJSTVA

FIZIKALNO - MEHANIČKA SVOJSTVA

PONAŠANJE PREMA AGENSIMA

SADRŽAJ PRIMJESA I NEČISTOĆA

VEKTORSKE VELIČINE SKALARNE VELIČINE

Finoća vlakana

Dužina vlakana

Kovrdžavost vlakana

Struktura površine i oblik

poprečnog presjeka vlakana

Izgled i kompaktnost

prediva

Spoljni izgled vlakana

FIZIČKA I FIZIKALNO-HEMIJSKA SVOJSTVA

VLAKANA

MEHANIČKA SVOJSTVA VLAKANA

Gustoća vlakana

Sorpcija vlage

Kvašenje vlakana

Toplotna provodnost

Toplotni otpor

Otpor protoku vodene pare

Jačina vlakana na zatezanje

Jačina vlakana na pritisak

Jačina vlakana na savijanje

Jačina vlakana na uvijanje

Izduženje vlakana

Elastičnost vlakana

Naelektrisanje vlakana statičkim

elektricitetom

Boja

Sjaj

Opip

Gužvanje vlakana

Otpornost na trenje

Postojanost vlakana na svjetlost

Uticaj oksidacionih sredstava na vlakna

Uticaj redukcionih sredstava na vlakna

Uticaj kiselina na vlakna

Uticaj alkalija na vlakna

Dejstvo rastvarača na vlakna

Dejstvo mikroorganizama

na vlakna

Slika 2.7 Podjela svojstava materijala prema karakteru veličina

Svako od ovih svojstava tekstinih vlakana neposredno utiče na postupak izrade

pređe i kvalitet gotovih proizvoda (tkanina, pletenina, netkanog tekstila i dr.).

Svojstva tekstilnih vlakana imaju uticaja na proces oplemenjivanja tekstilnih

materijala i na ponašanje odjeće i drugih tekstilnih proizvoda pri upotrebi, pranju i

hemijskom čišćenju [22].

17

Upotrebna svojstva vlakana obuhvataju ponašanje proizvoda u toku njihove

upotrebe i održavanja. U tom smislu odjevni predmeti se podvrgavaju djelovanju

atmosferilija, nošenja i pranja, odnosno hemijskog čišćenja.

Pored ovih ispitivanja, za odjevne predmete se vrši:

određivanje fizioloških svojstava (npr. sposobnosti zadržavanja toplote,

propustljivosti vazduha, upijanja znoja, promjeni mekoće, savitljivosti itd.),

određivanje spoljnog izgleda (kvalitet izrade odjevnog predmeta, ravnomjernosti

boje, postojanosti oblika, podešenosti za određeni oblik tijela, pad materijala,

deformisanje pri sjedenju i sl.),

određivanje ponašanja pri njezi i održavanju (npr. sposobnosti udaljavanja

nečistoća, ponašanju pri čišćenju i peglanju itd.) i

određivanje izdržljivosti odnosno vijeka trajanja ili stepena iznošenosti (npr.

mjerenjem jačine šava, otpornosti prema klizanju osnove ili potke,

deformisanosti šava, otpornosti na habanje i sl.)

Upotrebna svojstva proizvoda od vlakana su rezultat složene međuzavisnosti svojstava

vlakana, njihovog ponašanja prema djelovanju raznih agenasa, konstrukcijskih

karakteristika tekstilnih proizvoda i načina njihovog oplemenjivanja i uslova pod kojima

se dati proizvod upotrebljava, odnosno održava.

Osnovni zadatak odjeće je da štiti tijelo od raznih uticaja okoline, da ublaži

djelovanje raznih klimatskih i mehaničkih uticaja (kao što su pritisak, trenje, rastezanje i

sl.) a da se pri tome ne pocjepa i značajnije ne promjeni svoj oblik. Sa porastom

primjene hemijskih vlakana, pored zaštitne i estetske funkcije, postavljaju se zahtjevi za

neka dodatna svojstva kao što su smanjenje sklonosti prema stvaranju pilinga,

naelektrisanja statičkim putem i smanjenje prljanja.

Da bi se izrazila pogodnost nekog materijala i kroja za određeni odjevni

predmet koristi se termin udobnost ili komfornost. Većina svojstava koja obezbjeđuju

udobnu odjeću se ne mogu obezbjediti primjenom samo jedne vrste vlakana. To se

postiže primjenom mješavine vlakana, izborom odgovarajuće tehnologije proizvodnje

pređe i tekstilnih proizvoda i njihovog oplemenjivanja, kao i krojem odjeće.

Za izradu pređa, odnosno tkanina koje su korištene za ova istraživanja

upotrebljavane su tri vrste vlakana: lanena, pamučna i poliesterska vlakna.

18

2.3.1 Osobine i primjena lanenih vlakana

Lan (lat. linum) je, kao biljka od koje su se proizvodila prediva i tkanine, bio

uzgajan još u najranijem dobu razvoja čovječanstva, a njegovo sjeme se koristilo za

ishranu. U staroegipatskim spisima iz 2200 - 2400 godine prije nove ere, prikazana je

žetva, močenje, trljenje i grebenanje lana. Od lana su izrađivane trake u koje su bile

zamotavane mumije. U to vrijeme je bila poznata izrada lanenog batista, iz pređe

finoće 5,5 do 8,2 tex, poznatog pod imenom "lanena magla" ili "tkani vazduh" koga ni

u današnje vrijeme nije jednostavno proizvesti [23].

Bitan razlog zbog koga je došlo do ponovnog interesa za lanena vlakna jeste

u samom kvalitetu ovih vlakana, koja se odlikuju velikom jačinom, dobrim upijanjem

vlage, trajnošću, lijepim sjajem i hladnim opipom, zato su ona naročito pogodna za

izradu ljetne odjeće, koja je veoma ugodna za ljudsko tijelo.

Lanena vlakna sadrže prirodne supstance koje apsorbuju UV-zračenja i

posebno su značajna u područjima gde je u velikoj mjeri uništen ozonski omotač i u

područjima u kojima postoji velika opasnost od raka kože kao što su Australija i

Skandinavske zemlje [24,25]. Prema istraživanjima i informacijama koje je

prezentovala School of Fibre Science and Technology UNSW - Sydney, tkanine

proizvedene od bijeljenog pamuka i viskoze obezbjeđuju relativno nizak stepen

zaštite od UV-zračenja. Daleko veću UV-zaštitu pružaju vlakna koja sadrže prirodne

pigmente, lignin i hemiceluloze koje apsorbuju UV-zrake, što je slučaj sa lanenim

vlaknom u prirodnom nebijeljenom obliku [24].

Lan je jedna od malobrojnih industrijskih biljki čiji proizvodi imaju više različitih

područja primjene, slika 2.8 [26]. Zbog relativno visoke otpornosti na toplotu, male

sklonosti deformacijama i dugotrajnosti, lanena vlakna se mogu primijeniti u oblasti

tehničkog tekstila i kompozitnih materijala (građevinski materijali, presovani paneli,

izolacioni paneli) [27-33].

Slika 2.8 Proizvodi dobijeni od lana [26]

19

Veoma važna primjena vlakana iz like je i u automobilskoj industriji za izradu

kompozita na bazi prirodnih vlakana za opremanje unutrašnjosti automobila.

Prednosti prirodnih vlakana su sljedeće: manja masa odgovarajućih dijelova za 10-30

%, dobra mehanička svojstva, dobra preradivost, odsustvo toksičnih isparenja pri

zagrijavanju, mogućnost recikliranja, niža cijena u odnosu na konvencionalne

konstrukcije. Pored toga prirodna vlakna obezbjeđuju bolji ekološki komfor u

unutrašnjosti automobila u poređenju sa konkurentnim alternativama. Poslije tekstilne

i automobilske industrije, sledeća po značaju je primjena vlakana iz like, prvenstveno

kratkih vlakana lana i konoplje, za ekološke toplotno izolacione materijale

Prema podacima Evropske unije za 2002/2003 i 2003/2004 godinu, proizvodnja

lanenih vlakana bilježi porast, pri čemu su najveći proizvođači Francuska i Belgija [33].

2.3.1.1 Anatomija i morfologija biljke lana

Poznato je više od 2000 biljaka koje u svom stablu, lišću ili plodu sadrže likasti

sloj iz koga se dobijaju tzv. likina vlakna. Međutim, samo oko 20 biljaka se koristi za

proizvodnju tekstilnih vlakana, jer je procenat iskorištenja, odnosno, količina

dobijenog vlakna mala, a i kvalitet vlakana nije zadovoljavajući kod većine biljaka.

Ove biljke se zovu predive ili tekstilne biljke. U zavisnosti iz kog dijela biljke potiče

likasti sloj razlikuju se:

1. vlakna iz stabljike,

2. vlakna iz lišća i

3. vlakna sa ploda.

Vlakna lana pripadaju grupi vlakana koja se dobijaju iz like stabljike. U svijetu je

najviše rasprostranjena forma evroazijskog lana, koji se gaji za vlakno, a takođe i kao

uljana kultura. Lan, obični evroazijski, je jednogodišnja biljka, jarog, vrlo rijetko

ozimog tipa [34-36]. U evroazijskim podvrstama lana po tipu grananja, visini stabla i

drugim osobinama razlikuju se:

- lan za vlakno (dolgunec) - Linum elongata,

- lan za ulje (kudrjaš) - Linum brevimulticaulia i

- prelazni lan - Linum intermedia.

Lan za vlakno (dolgunac) ima stablo visine od 80 do 120 cm, a razgranato je samo u

vršnom dijelu. Lan za ulje (kudrjaš) ima kratko stablo od 30 do 50 cm, razgranato

kako u osnovi tako i po cijeloj dužini, sa velikim brojem čahura. Prelazni lan, kako mu

ime kaže, zauzima sredinu između lana za vlakno i lana za ulje.

20

Visina stabla ovog lana je od 50 do 70 cm, a vlakna izdvojena iz ovog lana su grublja i

mogu da se koriste za proizvodnju grubljih tkanina i kanapa [27]. Na sl. 2.9 je dat

poprečni presjek stabljika biljaka koje sadrže liku, iz koje se mogu izolovati vlakna.

Slika 2.9 Poprečni presjek stabljike dvodomih biljaka [23] a) lana

b) detalj presjeka lana, konoplje, kenafa i ramije

Posmatrajući presjek, od periferije prema centru stabljike, mogu se razlikovati tri

osnovna sloja:

pokrivni sloj,

primarna kora i

centralni sloj.

Pokrivni sloj odvaja stabljiku od spoljašnjeg svijeta, štiti je od brzog izdvajanja

vlage i naglih temperaturnih promjena i omogućava joj transpiraciju. Transpiracija se

odvija kroz otvore (stome), kroz koje takođe ulaze bakterije, koje omogućavaju

močenje stabljike. Pokrivni sloj se sastoji iz kutikule (1), epidermisa (2) i periderme

(3), sl. 2.9. Epidermis, pokožica se sastoji od jednog ili nekoliko koncentričnih slojeva

celuloze, na čijoj se spoljašnjoj strani nalazi kutikula koja je natopljena kutinom

(vodoodbojnim voskom). Neposredno ispod epidermisa se nalazi periderma, koja je

još nepropustljivija za strane supstance od kutikule.

Primarna kora ili lika se sastoji iz tri sloja: kolenhima (4), parenhima (5) i

endodermisa (6), sl. 2.9. Kolenhim se nalazi neposredno ispod periderme i sastoji se

21

iz ćelija sa celuloznim zidovima koje su ravnomjerno raspoređene u svim pravcima i

nosioci su mehaničke jačine i otpornosti stabljike. Kolenhim postoji kod svih biljaka, a

naročito je izražen kod onih biljaka čije su stabljike duge i grube (konoplja, juta,

kenaf, ramija). Parenhim se sastoji iz vrlo izduženih ćelija tvrdih zidova koje su

međusobno razdvojene međućelijskim prostorima. Kroz ove ćelije se obavlja

asimilacija ugljendioksida i u njemu su smještene zalihe skroba, šećera i drugih biljnih

supstanci. Parenhimske ćelije ispunjavaju sve slobodne međuprostore i u zidovima

drugih slojeva. Endodermis je najčešće u obliku jednog sloja ćelija i služi kao

skladište skrobnih zrnaca i održava hranjive supstance u nerastvorenom obliku radi

obnove vegetacije biljke do pojave zelenih asimilacionih organa biljke.

Centralni sloj stabljike se sastoji iz nekoliko koncentričnih slojeva biljnog tkiva

različitog porijekla i uloge. Središnji sloj koji se nalazi neposredno ispod primarne

kore i čine ga ćelije tankih zidova, odnosno tzv. periciklični parenhim (7) i izdužene

ćelije prozenhima (8) sa zadebljanim zidovima, koje obrazuju primarna likina vlakna

sa nepravilnim spletovima, organizovanim u skoro potpun krug, sl. 2.9. Sekundarni

sloj vlakana iz like (10), takođe se nalazi u centralnom dijelu stabljike i sastoji se od

pojedinačnih malih spletova. Sekundarna vlakna iz like su kod nekih sorti slabo

razvijena, dok ih kod drugih ima više u dijelu bliže korijenu, tako da obrazuju grube i

jake slojeve povezane sa primarnim vlaknima.

Vlakna za tekstilnu industriju se dobijaju iz primarnih i sekundarnih likinih

vlakana. Odrvenjena vlakna su tvrda i krta i ne mogu se koristiti kao tekstilne

sirovine. Stabljika lana je anatomski najjednostavnija od stabljika svih biljki iz kojih se

mogu izdvojiti vlakna. Parenhim kore se sastoji od tankih ćelija, a primarna vlakna su

grupisana u 20 do 50 snopića prstenasto raspoređenih oko centra stabljike. Svaki od

njih se sastoji iz 10 do 30 elementarnih vlakana. Dakle, po poprečnom presjeku se

nalazi 200 do 1500 elementarnih vlakana [23,27,37].

Najnovija ispitivanja sadržaja vlakana u stabljici lana se obavljaju veoma brzo

i precizno primjenom Near-infrared spectroscopy (NIRS) [38].

2.3.1.2 Struktura i svojstva vlakana lana

Vlakna iz like su višećelijska vlakna i sastoje se iz više elementarnih vlakana

međusobno povezanih pektinskim supstancama. Elementarna vlakna su izdužene

ćelije sa zadebljalim zidovima, unutrašnjim kanalom i zatvorena su na oba kraja. Na

slici 2.10 su prikazani podužni i poprečni presjeci vlakana iz like.

22

Slika 2.10 Izgled podužnog presjeka srednjeg dijela (a), vrha (b) i povećanih koljenaca elementarnih vlakana (c) i oblik njihovog poprečnog presjeka [23]

Krajevi lanenih vlakana su vretenastog oblika, kod kenafa i jute su zatupljeni,

a kod ramije i konoplje rascijepljeni. Oblik poprečnog presjeka vlakana je različit: kod

lana je peto- ili šestougaon; kod konoplje i kenafa mnogougaon, a kod ramije

nepravilan, sl. 2.10b. Pod mikroskopom se na elementarnom vlaknu zapažaju prevoji,

koljenca, sl. 2.10c, koji nastaju zbog podužnog smicanja fibrila u najnapregnutijim

dijelovima presjeka vlakna pri mehaničkoj obradi stabljike.

Dužina i prečnik elementarnih likinih vlakana variraju u zavisnosti od vrste i

sorte biljke i uslova gajenja. Najduže i najfinije elementarno vlakno se može izdvojiti

iz stabljike lana, dok većina ostalih biljaka, izuzev ramije daje mnogo kraća

elementarna vlakna, tab. 2.4 [23].

Tabela 2.4 Neke karakteristike najvažnijih likastih vlakana [23]

Karakteristike Lan Konoplja Juta Ramija

Sadržaj celuloze, % Sadržaj lignina, %

75 - 78 2 - 4

77 - 78 4 - 8

67 - 74 11 - 16

78 - 79 1 - 2

Elementarna vlakna Dužina, mm Prečnik, µm

20 - 40 12 - 30

15 - 30 10 - 40

0,8 - 4.1 15 - 35

60 - 260 40 - 80

Višećelijska vlakna Dužina, mm Finoća, tex

400 - 1250 2,5 - 1,25

510 - 2500 40,0 - 7,7

120 - 370 5,0 - 2.2

60 - 160

0,73 - 0,62

Za likasta vlakna je veoma bitan hemijski sastav, koji značajno utiče na

njihovu strukturu i svojstva, ali i na dalju preradu i upotrebu ovih vlakana.

23

Lanena vlakna, kao i ostala biljna vlakna, bez obzira na porijeklo i morfološke

svojstva, su u osnovi izgrađena od celuloze. Ona takođe, u manjoj ili većoj količini

sadrže različite prateće supstance: pektin, lignin, biljne voskove i smole i dr. Količina

ovih materija zavisi od vrste, uslova rasta i zrelosti biljke. U tab. 2.5 je dat hemijski

sastav nekih biljnih vlakana po A. J. Turner-u [23].

Tabela 2.5 Hemijski sastav nekih biljnih vlakana po A. J. Turner-u [23]

Vlakno Celuloza i

hemiceluloze Vlažnost Pepeo

Lignin i pektin

Ekstraktibilne supstance

Pamuk 90,00 8,00 1,00 0,50 0,50

Konoplja 77.07 8,76 0,82 9.31 4,04

Lan 76,00 9,00 1,00 10,50 3,50

Kenaf 65,70 9,80 1,00 21,60 1,90

Juta 63,24 9,93 0,68 24.41 1,42

Ramija 91,00 - - 0,65 -

Struktura vlakana lana je veoma složena i pri njenom razmatranju se mogu razlikovati

sljedeći nivoi:

Morfološki nivo (međusobni raspored fibrila i građa samih vlakana, tj. njihov

geometrijski oblik i prisustvo slojevite strukture).

Nadmolekulski nivo (međusobni raspored makromolekula i struktura najmanjih

strukturnih elemenata, kristala, mikrofibrila i makrofibrila, sadržaj kristalnih i

amorfnih područja).

Molekulski nivo (hemijska struktura, konfiguracija i konformacija, veličina

molekula, raspodjela molekulskih masa, funkcionalne grupe i njihova

intramolekulska dejstva) [39].

Morfologija vlakana zavisi od procesa dobijanja. Kod hemijskih vlakana, ona je

određena uslovima i parametrima procesa formiranja, a kod prirodnih vlakana

uslovima rasta biljne ili životinjske ćelije. Nadmolekulski i morfološki nivo strukture su

međusobno povezani i njihovo nastajanje se javlja istovremeno.

Fibrili celuloze se u toku rasta na različite načine orijentišu u pojedinim

slojevima ćelijskog zida u odnosu na elementarne fibrile, što predstavlja osnovu za

razumijevanje hemijskog i fizikalnog ponašanja celuloznih vlakana.

Elementarna vlakna lana i konoplje, kao i pamuka se sastoje iz više slojeva:

primarni zid,

sekundarni zid (spoljašnji i unutrašnji sloj),

tercijarni zid i

lumen.

24

Lan predstavlja uobičajeni materijal za izučavanje ćelijskih zidova biljaka,

zbog toga što posjeduje gust sekundarni zid sa većim brojem vlakana po poprečnom

presjeku. Njegova prednost u odnosu na druge ćelijske zidove, jeste u tome što

posjeduje necelulozne materijale koji razdvajaju fibrile, dok se kod pamuka ćelijski zid

sastoji skoro 100 % od celuloze.

Istraživanja ćelijskih zidova se uglavnom provode difrakcijom X-zraka [40].

Položaj elementarnih fibrila, mikrofibrila i makrofibrila u vlaknu se može vidjeti na

modelu elementarnog vlakna lana, sl. 2.11.

Slika 2.11 Model strukture stabljike lana i vlakna lana [23]

Ovaj model elementarnog vlakna vrijedi i za druga likina vlakna i sličan je

modelu elementarnog vlakna pamuka. Razlika je samo u tome što elementarna likina

vlakna ne sadrže kutikulu, već se umjesto nje nalaze pektinske supstance i sloj koji se

sastoji iz gumastog ljepila, koji je utopljen u hemicelulozu i lignin i međusobno povezuje

elementarna u višećelijska vlakna.

Uvijanje spirala povećava jačinu biljnih vlakana, kako u suvom tako i u mokrom

stanju. Ojačanju u mokrom stanju doprinosi i odstupanje ugla nagiba spirala.

Eksperimentom je pokazano da uklanjanjem primarnog zida, vlakno lana gubi korisno

svojstvo da posjeduje veću jačinu u mokrom stanju od jačine u suvom stanju. Ovako

25

dobijeno vlakno se ponaša kao viskozno vlakno, kome se smanjuje jačina u mokrom

stanju. Dakle, može se zaključiti da je uzrok ovog svojstva ograničenje bubrenja

celuloze u sekundarnom zidu, izazvano prisustvom primarnog zida, koji primorava

njegove strukturne elemente da se bolje orijentišu u mokrom stanju [23].

Prosječna jačina elementarnog vlakna lana iznosi 24 do 70 cN/tex, dok je

izduženje 2 do 3 %. Jačina ovih vlakna se povećava u mokrom stanju za 10 do 20 %.

Zbog toga se od lanenih vlakana mogu izrađivati šatori, cerade i jedra, koji su često

izloženi djelovanju vode [27,41].

Prekidna jačina višećelijskih vlakana lana se kreće od 40 do 70 cN/tex, što

zavisi od sorte, uslova gajenja, močenja i prerade. Prečnik i finoću višećelijskog

vlakna lana je veoma teško definisati zbog velike neravnomjernosti, a dužina

višećelijskog vlakna varira od 400 pa čak do 1250 mm, zavisno od visine biljke. Pri

predenju lanena vlakna se sijeku na dužinu od 250 mm.

Finoća lanenih vlakana zavisi od sorte i zrelosti lana, debljine stabljike i

položaja vlakana u stabljici. Suviše debela, kao i suviše tanka stabljika daje vlakno

slabijeg kvaliteta. Isto tako, vlakna dobijena iz primarne kore stabljike imaju daleko

veću finoću, u odnosu na vlakna iz sekundarne kore, koja su slabije razvijena i

nemaju veći značaj. Gustina lanenog vlakna iznosi oko 1,54 g/cm3, zbog toga lanene

tkanine imaju dobar prirodan pad i ne treba ih podstavljati ili otežavati pri izradi

odjeće [42].

Lanena vlakna imaju glatku površinu, a velika gustina im daje veliki sjaj. Sjaj i

opip vlakna zavise i od grebenanja. Kod vlakana koja su potpuno oslobođena

pozdera sjaj je veći, a opip mek, gladak i hladan. Toplotna provodljivost ovih vlakana

je veća nego kod ostalih vlakana i zato lanena odjeća izaziva osjećaj hladnoće. Lan

dobro upija vlagu i u standardnim klimatskim uslovima prima oko 12 % vlage, te je

veoma pogodan za izradu ljetnje odjeće.

Temperature do 1500C ne oštećuju lan, zbog toga kao i zbog velike jačine

pogodan je za izradu tehničkog tekstila i kompozitnih materijala.

Zbog male elastičnosti laneni proizvodi se jako gužvaju, a gušće tkanine su

kruće, pa se lanena vlakna miješaju sa drugim vlaknima (viskoznim, pamučnim) ili se

oplemenjivanjem smanjuje gužvanje lanenih proizvoda. U izradi kućnog tekstila, lan

se koristi za izradu posteljine, stolnjaka, salveta, ručnika i kuhinjskih krpa [42].

26

2.3.1.3 Modifikovanje vlakana lana

Lanena vlakna, kao što je već rečeno, pored celuloze sadrže i određeni udio

primjesa i nečistoća neorganskog i organskog porijekla, kao i određeni udio odrvenjene

hidrofobne komponente (lignina) i niskomolekulskih frakcija (hemiceluloza).

Prateće supstance biljnih vlakana su po pravilu lokalizovane u primarnom

ćelijskom zidu i najčešće daju vlaknu neuglednu boju, otežavaju kvašenje i time

usporavaju ili onemogućavaju odvijanje normalnog toka hemijsko-tehnoloških procesa

oplemenjivanja tekstilnih materijala. Isto tako ova vlakna su okarakterisana visokim

stepenom neravnomjernosti, što je i razumljivo, jer su ona rezultat prirodnog rasta biljke

i na njihova svojstva se ne može uticati, za razliku od hemijskih vlakana čija se

struktura i svojstva mogu projektovati.

Loš uticaj hemiceluloza se ogleda u njihovom malom stepenu polimerizacije,

dok lignin kao odrvenjena komponenta vlaknu daje jačinu, ali istovremeno smanjuje

elastičnost, pa je njegovo prisustvo u vlaknu u većim količinama nepoželjno. U svakom

slučaju, veoma je važno smanjiti udio pratećih supstanci, prije svega ukloniti masti i

voskove koji vlaknu daju hidrofoban karakter i otežavaju prodor i apsorpciju vode i

aditiva za oplemenjivanje. Lignin, takođe, uz biljne masti i voskove, predstavlja

hidrofobnu komponentu vlakna lana, pa će i stepen bubrenja vlakana zavisiti od

njegove količine u ovim vlaknima.

S obzirom na svojstva lanenih vlakana, koja su takođe i ekološki prihvatljiva,

danas postoji tendencija sve veće upotrebe ovih vlakana za širok asortiman proizvoda.

Zbog toga se stalno radi na iznalaženju i usavršavanju postupaka modifikovanja

lanenih vlakana, da bi se dobila željena svojstva i proširila njihova upotreba.

Postupci modifikovanja vlakana lana razvijaju se u više pravaca, ali se

uglavnom mogu svrstati u par osnovnih kategorija:

mehaničko profinjavanje (kotonizovanje) višećelijskih vlakana lana,

hemijsko modifikovanje,

fizičko-hemijski tretmani, kao što je tretiranje vlakana lana vodenom

parom pod povišenim pritiskom i

enzimske obrade.

Mehanička obrada višećelijskih vlakana potpomaže u njihovom razvlaknjivanju

do finijih vlakana, sa tendencijom profinjavanja do elementarnih vlakana. Ova vrsta

obrade se može porediti i sa mehaničkom obradom stabljike lana, prije ili poslije

27

procesa močenja, gdje se one lomljenjem i trljenjem oslobađaju od nečistoća (pozdera,

prašine, zamršenih i kratkih vlakana), usljed čega se izdvajaju tehnička, višećelijska

vlakna lana. Mehaničko profinjavanje vlakana lana gebenaljkama, pored toga što ne daje

zadovoljavajuće rezultate u pogledu ostvarenih finoća pređe, nije ni dovoljno

ekonomično. Da bi se ovi problemi riješili, u poslednje vrijeme se primjenjuju i konstantno

usavršavaju mehanički postupci koji kombinuju žetvu lana i izolovanje vlakana [33].

Hemijsko modifikovanje vlakana iz like se izvodi pomoću različitih hemijskih

agenasa, a najčešće se koristi natrijum-hidroksid. Kao modifikujući hemijski agensi se

mogu koristiti i H2O2, Na2SO3, Na2CO3, LiOH, KOH, hlorna jedinjenja, anorganske

kiseline i dr. [43-48]. Obradom višećelijskih vlakana lana hemijskim agensima postiže

se povećana djeljivost, a samim tim i finoća vlakana.

Modifikovanje vlakana lana pomoću vodene pare se vrši u posebnom reaktoru,

pri tačno definisanim uslovima. Proces kotonizovanja vodenom parom, vrši se pod

pritiskom od 0 do 12x105 Pa i trajanju procesa do 30 minuta, uz prisustvo natrijum-

hidroksida. Pri tome usljed prodora pare u prostore između elementarnih vlakana

dolazi do procesa razvlaknjivanja. Važnost kotonizovanja pomoću vodene pare se ne

ogleda samo u poboljšanju djeljivosti tretiranih vlakana, usljed otklanjanja biljnog

ljepila - pektina, već i u vidljivom poboljšanju kvaliteta površine ovih vlakana, uz

pozitivan uticaj i na njihovu jačinu. Osim toga proces je opravdan i sa ekološkog i

ekonomskog aspekta, jer se veoma dobro uklapa u zahtjeve koji su nametnuti novijim

svjetskim trendovima zaštite čovjekove okoline 49.

Biološko-enzimsko modifikovanje ima sve veći značaj kod modifikovanja

lanenih vlakana [50-53]. Upotrebom enzima u obradi vlakana snižavaju se visoke

temperature i pritisak, smanjuje se potrošnja energije i agresivnih hemikalija, čime se

smanjuje i potrošnja vode, kao i zagađivanje otpadnih voda. Enzimi su potpuno

biorazgradljivi i ne stvaraju štetne produkte [52]. Prednost ovog postupka je i u tome da

se dobijaju vlakna visokog stepena profinjenosti, a uz neznatno pogoršanje njihovih

fizikalnih i mehaničkih svojstava [53]. Nedostatak enzimskog tretmana vezan je za

visoku cijenu enzima i specijalne uslove obrade, a uz to veliki problem predstavlja

praćenje i kontrolisanje samog procesa [50]. Za obradu vlakana se mogu koristiti

različite vrste enzima i to: pektinaze (za razaranje pektinskih supstanci), lakaze (za

razaranje lignina, da bi se poboljšala fleksibilnost vlakana) i celulaze (namijenjene za

hidrolizu niskomolekulskih frakcija celuloze) [54].

Kao alternativa konvencionalnim postupcima modifikovanja lanenih vlakana,

zbog odgovarajuće ekološke i ekonomske prihvatljivosti, takođe se može navesti

28

obrada lanenih vlakana plazmom. Plazma se u užem smislu definiše kao

elektroneutralan gas, koji se sastoji iz neutralnih i pozitivno i negativno naelektrisanih

čestica, koje moraju da zadovolje niz uslova poput veličine dometa Coulomb-ovih sila.

Za generisanje neravnotežne ili niskotemperaturne plazme, je gotovo uvijek potrebno

ostvariti uslove niskog pritiska i relativno malog stepena jonizacije [55].

Obrada plazmom tekstilnih materijala se zasniva na fizičko-hemijskim

promjenama površine ovih materijala, koje uglavnom rezultuju povećanjem

hidrofilnosti vlakana. Rezultati ispitivanja provedenih na vlaknima konoplje [56], su

pokazali da nakon obrade vlakana konoplje plazmom ne dolazi do promjena u

sadržaju celuloze, stepenu polimerizacije, bakarnog broja, niti do promjena

mehaničkih svojstava konoplje. Promjene koje se uočavaju se odnose na

sposobnosti upijanja vlage, koja se povećava i na smanjenje vremena potapanja koje

se značajno smanjuje.

Povećanje hidrofilnosti vlakana se može objasniti time što se na površini

formiraju polarne funkcionalne grupe, kao što su CO, C = O i COOH

grupe, koje obezbjeđuju poboljšanje adhezionih svojstava materijala, sposobnost

kvašenja, svojstva bojenja, štampanja i dr. Rezultati ispitivanja su pokazali da

sadržaj ovih grupa zavisi od primijenjenog gasa (kiseonik i argon), kao i vremena

trajanja obrade [57].

Modifikovana lanena vlakna su po svojim karakteristikama slična pamuku,

mogu se miješati sa pamučnim vlaknima i od tako ispredene pređe se proizvode

tkanine i pletenine dobrih svojstava [58-60]. Kvalitet, kao i cijena tako dobijenih

mješavina zavisi od procentualnog učešća lanenih vlakana u mješavini.

Modifikovanjem vlakana lana se, takođe, mogu postići strukturne promjene,

prije svega na makromolekulu celuloze, koje omogućuju proširenje asortimana

proizvoda dobijenih od vlakana lana. Tako se modifikovanjem vlakana lana, na

makromolekul celuloze mogu vezivati različiti anestetici, antibiotici i druge materije sa

farmakološkim dejstvom [61-63].

2.3.2 Osobine i primjena pamučnih vlakana

Pamučno vlakno predstavlja jednu od osnovnih tekstilnih sirovina, a njegova

upotreba i komercijalna vrijednost zavise od homogenosti kvalitativnih osobina: boji,

čistoći, preparaciji, dužini vlakana (štapelu), karakteru pamuka, finoći, čvrstoći i zrelosti.

29

Pamuk je najznačajnije tekstilno vlakno i počelo je da se koristi još 5800 godine

p.n.e. u Meksiku, Pakistanu i Peruu. U Evropi je u srednjem vijeku počelo uzgajanje

pamuka, a u SAD u 17. vijeku [42].

Postoji pedeset vrsta pamučnih biljaka ali se pamuk dobija samo od tri vrste.

Indijski pamuk potiče od botaničke vrste Gossypium herbaceum. Sve ostale kultivisane

biljke vode porijeklo od dvije vrste pamuka:

Gossypium barbadense, čiji je glavni predstavnik američki pamuk – Sea Island

Gossypium hirsutum, koji daje pamuk srednjeg kvaliteta a glavni predstavnik je

američki pamuk – Upland.

Pamučna vlakna spadaju u kratka štapelna vlakna velike finoće. Prosječna

vrijednost poprečnog presjeka je manja od 20 μm. Dužina vlakna služi za njihovo

karakterisanje i razvrstavanje po kvalitetu.

Za razvrstavanje pamuka u kvalitetne klase kao pokazatelji pored dužine i

ravnomjernosti dužine uzimaju se još u obzir finoća (izražena preko mikroner

vrijednosti ili deciteksa), jačina (cN/dtex) i stepen zrelosti (%).

Nezrela vlakna imaju sasvim tanke zidove, a uvoji uzduž vlakana su slabo

izraženi. Poprečni presjek je spljošten, dok se u sredini primjećuje lumen u obliku crte

debljine 0,5 nm. Nasuprot nezrelog vlakna, zrela vlakna imaju deblje zidove i veći broj

spiralnih uvoja u zavisnosti od stepena zrelosti, porijekla i vrste pamuka. Broj zavoja kod

zrelog pamučnog vlakna iznosi od 100 do 300 po svojoj dužini. Poprečni presjek vlakana

može biti bubrežastog, pasuljastog ili jajastog oblika, zavisno od zrelosti pamuka.

Pamučna vlakna imaju izraženo svojstvo apsorpcije vlage, dobro se boje i imaju

postojana obojenja poslije višekratnog pranja i nošenja. Zbog dobre jačine pamuka i

postojanja zavoja, koji ne dozvoljavaju izvlačenje pojedinačnih vlakana iz pređe,

tkanine imaju vrlo dobru postojanost i čvrstoću. Pamučne tkanine imaju prijatan opip,

dobru termičku provodljivost i ugodne su za korištenje, posebno pri toploj klimi [42].

2.3.2.1 Molekulska i nadmolekulska struktura celuloze

Celuloza je najrasprostranjeniji prirodni polimer, osnovna je gradivna supstanca

ćelijskih zidova biljnog svijeta i važna sirovina za dobijanje niza proizvoda razne

namjene. Ona nastaje kao produkt fotosinteze, koja se odvija u biljkama, iz dvije

energetski nisko potencijalne supstance CO2 i H2O, pod dejstvom elektromagnetnog

zračenja.

30

Za određivanje prosječne molekulske mase su se koristile i razvijale različite

fizičke i hemijske metode. Različitim eksperimentalnim mjerenjima, koja su davala

najrealnije vrijednosti, određena je relativna molekulska masa celuloze, koja se kreće

od 3x105 do 25x105 za nativnu celulozu dobijenu iz vlakana pamuka, lana i ramije i

oko 3x104 do 4x104 za regenerisanu celulozu u hemijskim celuloznim vlaknima [34].

Smatra se da se makromolekul celuloze sastoji iz 99 % glukozidnih

monomernih jedinica. Stepen polimerizovanja prirodnih celuloznih i hemijskih

celuloznih vlakana se razlikuje, a dobija se tako da se eksperimentalno određena

molekulska masa podjeli sa relativnom molekulskom masom monomerne jedinice

glukoznog ostatka koji iznosi 162. Razlikom u stepenu polimerizovanja između

prirodnih celuloznih i hemijskih celuloznih vlakana ne može se objasniti njihova

razlika u karakteristikama kvaliteta, kao što je npr. veće bubrenje hemijskih vlakana i

njihova znatno manja jačina u mokrom stanju. Svojstva vlakana zavise i od stepena

orjentisanosti i gustine slaganja molekula i drugih strukturnih oblika u vlaknima.

Zahvaljujući proučavanjima, koja su vršena koristeći difrakciju X-zraka i

spektroskopske metode, odbačena je tvrdnja, da je makromolekulski sistem celuloze

organizovan u obliku jednog pravog niza. Na osnovu niza ispitivanja, kao i

razmatranja svih mogućnosti prostornih aražmana, pokazalo se da je najprihvatljiviji

"uvijeni" prostorni oblik celuloze ("bent chain"), kako je to predložio P. Hermans i kod

koga parametri φ i ψ za svaku glikozidnu vezu iznose -25o, odnosno +146o. Kod

ovako međusobno orijentisanih ostataka D-glukoze, koji se inače pojavljuju u svom

normalnom, najstabilnijem konformacijskom obliku, omogućeno je uspostavljanje

intramolekulskih vodonikovih veza između atoma kiseonika na petom ugljenikovom

atomu i hidroksilne grupe na trećem ugljenikovom atomu, pri čemu se omogućuje

uvijanje makromolekula celuloze [23]. Na sl. 2.12 je šematski, u dvije projekcije,

prikazana makromolekulska struktura celuloze.

Slika 2.12 Prostorni raspored celuloze po Hermans-u [23]

31

Nadmolekulska struktura celuloze je veoma složena, a uslovljena je

linearnošću molekula, kao i formiranjem Van der Walsovih i intra- i intermolekulskih

vodoničnih veza. Nadmolekulska struktura celuloze se može objasniti modelom

resastog fibrila ili resaste micele, pri čemu makromolekuli celuloze prolaze kroz

oblasti manje ili veće sređenosti. Šema modela strukture resastih fibrila, predloženog

od strane Hearle-a krajem šezdesetih godina, a koji je danas univerzalno prihvaćen

prikazana je na sl. 2.13 [64].

Slika 2.13 Prikaz strukture resastih fibrila (pravougaonici u fibrilima predstavljaju kristalite) [64]

Po svom faznom sastavu celuloza nije jednorodna i spada u tzv. polikristalične

supstance. To znači da posjeduje područja manje sređenosti (amorfna) i područja veće

sređenosti (kristalna).

Makromolekuli su, u sređenim područjima, paralelno poredani i obrazuju kristalnu

rešetku. Prema Hearl-eovom modelu strukture resastih fibrila jedan dugački

makromolekul može da učestvuje u strukturi nekoliko kristalnih, odnosno amorfnih

područja [65, 66].

Kristali u celulozi mogu da budu različitih dimenzija i oblika, pri čemu se razlikuje:

- kristalna struktura nativne celuloze (celuloza I) i

- kristalne strukture regenerisane celuloze koje se dobijaju modifikovanjem

nativne celuloze.

Manje sređena područja predstavljaju amorfne oblasti koje se nalaze unutar i

između fibrila. Ove oblasti su posljedica dislokacija u kristalnoj rešetki, postojanju

savijenih dijelova i krajeva makromolekula. Amorfna mjesta predstavljaju tzv. slaba

mjesta, kako u hemijskom, tako i u mehaničkom pogledu, jer ona najlakše bubre i

hemijski reagensi u njih najlakše prodiru.

Gipkost, jačina i elastičnost vlakana, kao i otpornost vlakana prema hemikalijama

zavise od procentualnog učešća amorfnih i kristalnih područja. Ako je veći procenat

učešća kristalnih područja, veća je jačina i otpornost vlakana prema hemikalijama.

32

2.3.2.2 Struktura i svojstva vlakana pamuka

Osnovnu masu vlakna čine primarni i sekundarni zid koji imaju različito

orjentisane makromolekule i fibrile celuloze. Svi ćelijski zidovi su, najvećim dijelom,

izgrađeni od celuloze, a razlika među njima jeste u rasporedu, uglu i pravcu nagiba

fibrila [23]. Struktura elementarnog pamučnog vlakna prikazana je na slici 2.14.

Slika 2.14 Prikaz strukture elementarnog pamučnog vlakna [23]

Primarni zid je međućelijskim supstratom povezan sa susjednim ćelijama i on

je u manjoj mjeri pristupačan za agense koji se koriste za izdvajanje celuloze.

Makromolekuli celuloze su slabo orjentisani u primarnom zidu i raspoređeni su tako

da obrazuju mrežastu strukturu. Njegovi fibrili su orijentisani skoro okomito na osu

vlakna. U primarnom zidu se nalazi svega oko 50 % celuloze.

Sekundarni zid je osnovni izvor celuloze i sadrži više od 70 % celuloze. U

sekundarnom zidu makromolekuli celuloze su gušće složeni i fibrili u obliku traka

obavijaju kanal (lumen) ćelije. U sekundarnom ćelijskom zidu nalazi se mnogo veći

broj takvih traka, koje su često složene u dva sloja, spoljašnji i unutrašnji. Ova dva

sloja su različite gustine i smjera uvijanja.

Razlika između elementarnih vlakana iz like i pamuka jeste u uglu i pravcu

nagiba fibrila, sl. 2.15 [23].

33

Slika 2.15 Uporedni izgled elementarnih ćelija biljnih vlakana pamuka, lana i konoplje [23]

Fibrili pamuka i lana, u sekundarnom zidu obrazuju desne spirale sa uglom

nagiba prema osi vlakna, od 40 do 60o kod pamuka, tj. od 8 do 12o kod lana, dok su u

vlaknima konoplje prisutne lijeve spirale sa uglom od 28 do 30o. Unutrašnji sloj

sekundarnog zida je izgrađen od fibrila koji su bolje orijentisani u pravcu ose vlakna

(sa uglom orijentisanosti od 10 do 15o kod pamuka i oko 5o kod lana) i koji mjenjaju

pravac u odnosu na pravac spirale u prethodnom sloju. Kod konoplje se i u

sekundarnom zidu zadržava lijeva spirala fibrila, a ugao nagiba prema osi iznosi 2o [23].

Tercijarni zid vlakna nije dovoljno proučen, ali se može pretpostaviti da takođe

u svom sastavu ima spiralno raspoređene fibrile natopljene ostacima protoplazme.

2.3.3 Osobine i primjena poliesterskih vlakana

Poliesterska vlakna drže vodeće mjesto među sintetičkim tekstilnim vlaknima

zahvaljujući izvanrednim fizikalnim, mehaničkim i tekstilnim svojstvima, kao i zbog

ekonomičnosti dobijanja ovih vlakana. Njihova primjena je vrlo rasprostranjena u različitim

tekstilnim proizvodima, bilo kao čista PES vlakna ili u mješavini sa drugim vlaknima.

Poliesterska vlakna pripadaju grupi polikondenzacionih sintetičkih vlakana. To

su polimerni materijali koji sadrže najmanje 85% estera (po masi) nastalog iz diola i

tereftalne kiseline. Od otkrića poliesterskih vlakana pa do danas razvijen je čitav niz

poliesterskih vlakana, ali najrašireniju primjenu ima polietilentereftalatno vlakno (PET),

tako da se uglavnom pod poliesterom podrazumijeva PET vlakno [67].

34

Dobijanje polietilentereftalata (PET) iz tereftalne kiseline (TK) je postupak koji

danas ubjedljivo dominira. Razlozi su što je polazna sirovina jeftinija, a i sam proces

proizvodnje vlakana na bazi tereftalne kiseline (TK) je energetski povoljniji u odnosu na

dimetilteraftalat (DMT) [68]. Esterifikovanje tereftalne kiseline etilenglikolom može se

uopšteno predstaviti jednačinom (2.7):

n HOOC COOH + n HOCH CH OH2 2 2

n-122H O-CH - CH - OOC CO - O - CH - CH OH + n H O

tereftalna kiselina etilenglikol

2 2 2

polietilenteraftalat (2.7)

Sa stanovišta fizikalnih i mehaničkih svojstava, poliesterska vlakna zauzimaju

najviše mjesto, izuzimajući veoma malu sposobnost sorpcije vlage od 0,4 % (u

standardnim klimatskim uslovima), što omogućuje lako pranje proizvoda i brzo sušenje,

ali manju sposobnost obojenja [69].

Jačina poliesterskih vlakana je visoka, a pokazuju i veoma dobru elastičnost

(prekidno izduženje iznosi od 25 do 50 %) i dobru sposobnost zadržavanja oblika

proizvoda koji su od njih napravljeni.

Pored standardnih tipova PES vlakana, koja se masovno proizvode, sve veći

značaj imaju i specijalna vlakna (vlakna posebne namjene). U specijalne tipove

poliesterskih PET vlakana spadaju vlakna velike jačine, vlakna poboljšane obojivosti,

vlakna visokog stepena skupljanja, visokokovrdžava vlakna, antistatička vlakna, vlakna

smanjenog pilinga i povećanog sjaja.

Važnu ulogu imaju i mikrovlakna (mikrofiber), od kojih se proizvode tkanine

slične prirodnoj svili [70]. Mikrovlakna, kao nova generacija vlakana, otvaraju zanimljive

perspektive kako za kreativno oblikovanje tekstilnih površina, tako i za konfekcioniranje

odjeće. Iz njih se izrađuju izvanredno fini tekstilni površinski proizvodi za žensku i

mušku odjeću, koju odlikuje mekan opip, umjeren sjaj, elegantan i lijep ,,pad” sa

glatkom, svilastom i mekom dodirnom površinom. Izrada mikrofilamentnih pređa je

veoma zahtjevna, jer snižavanjem finoće filamenata povećava se mogućnost prekida u toku

procesa predenja.

Nelinearna zavisnost reoloških osobina predilnih rastvora i strujanja niti od

djelovanja okolnih sila, otežava proces oblikovanja i prouzrokuje neujednačenosti u strukturnim

35

osobinama. Zapravo u području finoća ispod 1,0 dtex se određene fizičke i dimenzione

zakonitosti drastično mijenjaju. Zato s konvencionalnim ekstrudiranjem polimernih rastvora i

daljim istezanjem nije moguće pouzdano snižavati finoću filamenta.

Mikrofilamentne pređe velikih finoća pojedinih filamenata se upotrebljavaju u

glatkom obliku za izradu tzv. tkanina svilenog tipa. Bolja imitacija svile se postiže

kombinacijom debelih i tankih filamenata ili mješavinom filamenata različitih finoća i

različitih oblika poprečnih presjeka i naknadnom obradom poliesterskih proizvoda s

alkalnim rastvorima [71].

Slika 2.16 Presjeci filamenata u tkanini TERMIX (proizvod firme ,,Montefibre” iz

PES mikrofilamentne pređe različitog titra i presjeka filamenta)

Mikrofilamentne pređe u teksturiranom obliku odlikuje visoka voluminoznost, prijatan

opip, izvanredne izolacijske osobine, visoka elastičnost i lijep ,,pad” proizvoda sa

povećanom sposobnosti prenosa i vezivanja vlage i vode. Mikrofilamentne pređe je

moguće teksturirati toplotno-mehaničkim postupcima, npr. teksturiranje prividnim

uvijanjem, pomoću mlaza komprimiranog vazduha i dr. Zbog velike gustoće finih

kapilara i s tim povezane vodoodbojnosti i zadržavanja vjetra, tkanine izrađene od

mikrofilamentnih pređa posjeduju sposobnosti ,,disanja”, tj. prenosa vazduha, vlage,

upijanja znoja, pa su iz tih razloga našle primjenu u području sportske odjeće za

aktivne sportiste i odjeće za rekreaciju (skijaški kompleti, trenerke itd.) bez ili sa

posebnim površinskim obradama i apreturama [72].

Tkanine iz mikrovlakana se odlikuju izvanrednim izolacijskim osobinama i

povećanim sposobnostima prenosa i vezivanja vlage odnosno upijanja znoja, koja se

postižu na bazi kapilarnog mehanizma i funkcija je apsorpcije i migracije [72].

36

Kvalitet toga mehanizma nije zavisan od hidrofilnosti površine vlakana, nego

zavisi od veličine površine vlakana raspoložive za apsorpciju, odnosno od finoće

vlakana. Iz fizičke zakonitosti je već poznato da je učinak kapilarnoga transporta utoliko

veći ukoliko su uže kapilare, tj. što su finija vlakna, odnosno pređe. Zato, tekstilni

površinski proizvodi iz mikrovlakana omogućavaju, zbog svoje fine strukture, bolji

učinak kapilarnog transporta i time poboljšavaju regulaciju mikroklime na površini kože

nego tekstilni površinski proizvodi s uobičajenim konstrukcijskim parametrima iz

vlakana finoće > 1,0 dtex [72].

Tekstilni površinski proizvodi iz mikrovlakana omogoćavaju veću udobnost

nošenja zbog poboljšanog kapilarnog učinka prenosa znoja i preko finoće vlakana

uslovno većeg apsorpcionog potencijala na površini vlakana.

2.4 Sorpcijska svojstva vlakana

Sorpcijska svojstva vlakana se mogu definisati kao sposobnost vlakana da

apsorbuju vodu u obliku pare ili tečnosti. Higroskopni materijali apsorbuju vlagu iz

okruženja dok se ne postigne ravnotežni sadržaj vlage [42].

Apsorpcija ne sadrži samo odnos između vlage u vlaknu i vlage u okruženju,

već je povezana sa fenomenom histereze, efektima toplote, variranja sadržaja vlage u

vlaknu sa temperaturom, uticaja vlage na fizikalna svojstva i svi komplikovani faktori

koji proizilaze od interakcije između vlage i mehaničkih efekata uzrokovanih

ograničenim bubrenjem vlakana. Sve ovo ne može biti objašnjeno jednom teorijom.

Opšti kvalitativni pregled cijele ove problematike pokazuje djelovanje nekoliko

mehanizama apsorpcije, i postoje kvantitativne teorije povezane sa svakim mogućim

mehanizmom. Ove teorije posmatraju fenomen sorpcije sa različitih tačaka gledišta i

kvantitativno razumijevanje cijelog procesa mora biti sažeto na osnovu svih ovih teorija.

Premda su neke od ideja u suprotnosti, one su uglavnom komplementarne jedna sa

drugom [11].

U razmatranju apsorpcije moramo uzeti u obzir dejstvo između molekula vode i

molekula vlaknaste supstance. Sva prirodna, životinjska i biljna vlakna (i vlakna

regenerisanih prirodnih materijala) imaju grupe u svojim molekulama koje vežu vodu.

Na primjer, celulozne molekule sadrže tri hidroksilne grupe na svakom glukoznom

ostatku i vodonikove veze mogu se stvoriti između molekula vode i hidroksilnih grupa,

izraz (2.8).

37

(2.8)

Molekulska masa vode je 18, a glukoznog ostatka 162, tako da ako je po jedna

molekula vode vezana na svaku od tri hidroksilne grupe glukoznog ostatka i apsorpcija

vode biće 33,33 %. Ustvari, kao što se zna, sve hidroksilne grupe nisu uključene a

može biti više nego jedna molekula vode na jednoj hidroksilnoj grupi.

U celuloznom acetatu, sve ili većina hidroksilnih grupa se zamjenjuju sa

inertnim acetil (CH3COO─) grupama. Ove grupe ne vežu vodu čvrsto, tako da je

apsorpcija vode od strane acetata niska. Posebno je značajno napomenuti da nema

brzog rasta na niskoj vlažnosti okruženja, zbog inicijalne apsorpcije na grupama koje

jako privlače vodu.

Proteinska vlakna sadrže amidne grupe (─NH─) u glavnom lancu na koje može

da se veže voda vodonikovom vezom i druge grupe na koje se može vezati voda, kao

što su ─OH, ─NH3+, ─COO−, ─CO·NH2, na sporednim grupama.

Sva sintetička vlakna sadrže veoma malo grupa koje mogu vezati vodu.

Poliamidna vlakna sadrže samo amidne (─NH─) grupe za svakih šest atoma u lancu

koja bi mogla dati sadržaj vlage od 16 %, ako bi svaka amidna grupa vezala jednu

molekulu vode, ali PA veže svega 4 % vlage.

Poliesterska vlakna (PET) su sastavljena samo od benzenskih prstenova,

─CH2─ grupa, i ─COO─ grupa, i nijedna od ovih grupa ne veže jako vodu.

2.4.1 Direktno i indirektno vezana voda

Prve molekule vode moraju biti apsorbovane direktno na hidrofilne grupe, ali za

one koje se apsorbuju poslije ovih prvih postoji više mogućnosti. One mogu biti vezane

na druge hidrofilne grupe ili mogu formirati slojeve na molekulama vode koje su već

apsorbovane, sl. 2.17.

38

Slika 2.17 Direktno i indirektno apsorbovane molekule vode od strane polimernih molekula

Direktno vezane molekule vode biće čvrsto fiksirane i kompaktno ugrađene u

strukturu molekula. One će biti ograničene u svome kretanju.

Indirektno vezane molekule vode će biti slobodnije i njihov raspored je nestalan,

ali dialektrična svojstva vlakana nam govore da one nisu slobodne kao molekule u

tečnoj vodi i one su vjerovatno djelimično ograničene, slično kao molekule vode u ledu.

Ovo nije nespojivo sa vrijednostima sorpcijske toplote koja je za većinu vlakana

na 50 % relativne vlažnosti reda veličine latentne toplote smrznute vode (330 J/g), na

visokoj vlažnosti sorpcijska toplota pada na polovinu vrijednosti od latentne toplote.

Studije keratina od L. J. Lynch i K. H. Marsden [73] pomoću nuklearne

magnetne rezonance (NMR) sugerišu mnogo komplikovaniju situaciju sa vremenom

relaksacije koja je 1000 puta manja u odnosu na relaksaciju molekule vode u ledu, ali

100 puta veća u odnosu na dužinu trajanja u tečnom stanju.

Kvantativno određivanje podjela između dva tipa apsorbovane vode

C. E. Boesen [74] je potvrdio podacima o količini direktno vezane vode na celulozu.

2.4.2 Apsorpcija u kristalnim i nekristalnim područjima

U kristalnim područjima molekule vode su kompaktno ugrađene u regularnu

strukturu vlakna. Aktivne grupe formiraju poprečne veze između molekula, kao npr.

vodonikove veze u celulozi i keratinu, tako da molekule vode ne mogu lako da prodru

(penetriraju) u kristalno područje da bi se mogle apsorbovati. Aktivne grupe bi trebale

da budu slobodne prekidanjem ovih poprečnih veza.

39

U prirodnoj celulozi sa kristalnim uređenjem poznatim kao celuloza I, slika

difrakcije X – zraka se ne mijenja za vrijeme apsorpcije vode od strane vlakana. To

pokazuje da se voda nije apsorbovala u kristalna područja vlakana.

U regenerisanoj celulozi sa malo manje kompaktnom strukturom poznatom kao

celuloza II apsorpcijom se mijenja kristalna struktura. Ovo je zbog formiranja hidrata

koji vjerovatno sadrže jednu molekulu vode na tri glukozna ostatka. Ovo bi odgovaralo

vlazi u vlaknu od oko 3,7 % u kristalnim područjima (oko 1 % u cijelom vlaknu). Kod

regenerisane celuloze javlja se daljnja modifikacija kristalne strukture zbog formiranja

hidrata sa oko tri molekula vode na svaka dva glukozna ostatka.

Područja pristupačna za vlagu u vlaknu mogu biti nekristalna (amorfna) ili

površina kristalnih regija. Vrlo teško je razdvojiti neuređena područja u vlaknu koja su

posljedica ekstenzivnog narušavanja reda u područjima od onih koja su posljedica

slabijeg pakovanja malih kristala ili kristalnih fibrila. Prema tome najjednostavnije je za

ovu diskusiju uzeti obe kategorije zajedno kao efektivno nekristalne.

Tako bi se moglo očekivati da bi vlaga u vlaknu trebala biti na bilo kojoj

relativnoj vlazi proporcionalna količini ovih nekristalnih područja. Iz toga proizilazi da bi

odnos vlage u vlaknu na istoj relativnoj vlazi za bilo koja dva celulozna vlakna trebao

biti nezavisan od relativne vlage, tako da krivulja vlage u vlaknu prema relativnoj vlazi

trebala biti istog oblika, ali da se razlikuju u stepenu zakrivljenosti. Dodatno,

diferencijalna toplota sorpcije bi trebala biti ista za sva celulozna vlakna na istoj

relativnoj vlazi, pošto to mora biti toplota razvijena kada 1,00 g vode reaguje na

kristalna područja i ovo je dokazano eksperimentalno [75,76]. Po drugoj strani, druga

vlakna koja imaju različita svojstva apsorpcije daju krive različitog oblika i imaju različitu

toplotu sorpcije.

2.4.3 Molekularno objašnjenje histereze

U nekristalnoj celulozi postoje poprečne veze formirane tako da se segmenti

molekula međusobno približavaju i tu se stvaraju poprečne veze koje reduciraju

apsorpciju. Obe proizilaze iz mehaničkog ograničenja i reduciranjem broja pristupačnih

hidroksilnih grupa. Kako se apsorpcija povećava ove poprečne veze pucaju i

zamjenjuju se apsorbovanom vodom na grupama i obrnuto, kao što je prikazano na sl.

2.18:

40

Slika 2.18 Promjene kod pucanja i formiranja poprečnih veza [11]

Zbog tendencije da se strukture ne mijenjaju javiće se histereza u pucanju i

ponovnom formiranju poprečnih veza, i iz toga proizilazi histereza apsorpcije vlage.

U više sređenim fibrilarnim celuloznim vlaknima poprečne veze i vezanje vode

biće između fibrila i na njihovoj površini, sl. 2.19.

Slika 2.19 Prikaz suve i mokre strukture [11]

Struktura u ekstenzivno nekristalnim područjima je trodimenzionalna mreža i

zato ju je teško prikazati vizuelno. Dvodimenzionalna analogija je prikazana na sl. 2.19

i pokazuje suvu strukturu sa poprečnim vezama i mokru strukturu sa apsorbovanom

vodom. Pretpostaviti je da su obe strukture postavljene u istoj atmosferi.

Zbog prirodne energije sistema prouzrokovanog neprekidnim kretanjem atoma i

molekula, aktivne grupe će u intervalima postati slobodne zbog prekida poprečnih veza

ili isparavanja vode. Slobodne aktivne grupe neće ostati neograničeno slobodne pošto

će se apsorbovati molekule vode na njih ili će se formirati poprečne veze. Ako se ove

dvije mogućnosti posmatraju nezavisno, mogućnost za apsorpciju vode zavisi od broja

i brzine molekula vode prisutnih u atmosferi i ovo je isto u oba slučaja. Mogućnost

formiranja poprečnih veza zavisi od blizine drugih aktivnih grupa. To se više dešava u

suvoj strukturi gdje druge poprečne veze drže molekule bliže jedna drugoj, nego u

mokroj strukturi gdje su molekule udaljenije jedna od druge.

41

Posledično, kada postoje dvije mogućnosti za apsorpciju vode, veća apsorpcija

je u mokroj strukturi što uzrokuje pojavu histereze.

Prevođenjem gornje ideje u trodimenzionalni oblik možemo reći da prisustvo

ostalih poprečnih veza u suvoj strukturi omogućuje držanje molekula bliže u mreži i

lakše omogućavaju formiranje poprečnih veza u odnosu na strukturu sa manje

poprečnih veza. Tako da inicijalni (početni) suvi uzorak će uvijek sadržavati veći broj

poprečnih veza i manje će apsorbovati vodu, nego početni mokri uzorak u istoj

atmosferi. Slični argumenti se koriste kada je riječ o fibrilarnoj mreži kod prirodnih

vlakana.

Kada se formira prva celuloza u pamučnom vlaknu ona pliva u vodi i ovo

favorizuje apsorpciju vode i nastala struktura ima malo poprečnih veza što povećava

primarnu krivulju desorpcije. Kada se vlakno osuši ispod određene vlage formiraju se

poprečne veze. Neke od ovih će ostati trajno i spriječiće visoke sadržaje vlage koje će

se desiti pri ponovnom izlaganju uticaju vlage. Grijanje mokrog vlakna je takođe proces

koji favorizuje apsorpciju vlage, raskida poprečne veze i daje visoku primarnu krivulju

desorpcije. Po drugoj strani, grijanje suve supstance povećava broj poprečnih veza i

snižava krivu vlage u vlaknu prema relativnoj vlazi.

Fibrili u prirodnim celuloznim vlaknima su povezani na molekularnom nivou, na

način da sprečavaju kompletno rastvaranje i alternativno se drže skupa u stanju

dinamičke ravnoteže, koja sprječava bilo kojem fibrilu ili vlaknu da postaje potpuno

slobodno na bilo koje vrijeme [11].

Pošto je to neophodan uslov za stabilnost vlakana u vodi, razlog zašto su

kristalna područja ne rastvaraju je posljedica kumulativnog djelovanja svih aktivnih

grupa u formiranju poprečnih veza. Dok u glukozi i nekristalnom području celuloze

jedna aktivna grupa može biti napadnuta od strane vode odmah, dok za penetriranje u

kristalno područje celuloze bilo bi neophodno potrebno napadati istovremeno veliki broj

aktivnih grupa. Ovo nije vjerovatno da će se desiti pošto molekule vode djeluju

nasumično i ne sve odjednom.

Bubrenje se javlja zbog razdvajanja molekula vlakna od strane molekula vode.

Posljedica ovoga je pojava unutrašnjeg napona koji utiče na apsorpciju vlage.

Promjena gustoće prilikom bubrenja, kao što je pokazano na slici 2.20, je takva

da je povećanje volumena manje od vezane vode [11].

42

Slika 2.20 Promjena specifičnog volumena vlakana sa promjenom vlage

Nije moguće da su se smanjile molekule vode, i to mora da znači da su se

molekule vode složile kompaktno u strukturu sa većim korištenjem raspoloživog

prostora. Ovo gusto slaganje se slaže sa mišljenjem da se prve molekule vode direktno

vežu na aktivne grupe u molekulima vlakna. Nastavkom apsorpcije povećanje

volumena postaje jednako volumenu vezane vode, što pokazuje da su molekule vode

pakovane na skoro isti način kao u tečnoj vodi ili ledu. Povećanje volumena je moguće

jedino širenjem polimerne strukture. Promjena sadržaja vlage sa malom promjenom

volumena javlja se ponovo na visokim sadržajima vlage kada se praznine u vlaknu

napune kapilarnom vodom.

Pri visokoj vlažnosti okoline tečna voda može se vezati silom površinskog

napona u kapilarnim prostorima između vlakana ili u šupljinama u strukturi vlakana.

Ravnotežni pritisak pare ap iznad konkavne krivulje radijusa r je niži nego iznad

površine p , zbog površinske napetosti vode. Ovo je dato Kelvinovom jednačinom

[11]:

43

RTr

M

p

pae

2log

(2.9)

gdje je:

– površinski napon [J/m2],

M – molekulska masa vode [kg/kmol],

– gustoća vode [kg/m3],

R – gasna konstanta [J/kmol K] i

T – apsolutna temperatura [K].

Pritisak iznad površinep je jednak pritisku zasićene pare i odatle će relativna vlaga

H iznad površine krivulje biti data jednačinom [11]:

H = 100p

pa (2.10)

Onda slijedi da je:

logeRTr

MH

2

100 (2.11)

Radijus konkavne krivulje r za vodu na 20 oC se može izračunati iz jednačine:

nmH

r10log2

47,0

(2.12)

Posljedica toga za uzorke u atmosferi date relativne vlažnosti je da neće biti

tendencije da voda isparava iz kapilara u kojoj je radijus meniskusa vode manji od

onoga koji je dat u jednačini (2.12). Na višoj relativnoj vlazi voda će ostati u većim

kapilarima i tako će se sadržaj vlage povećati.

Histereza se može objasniti kao posljedica promjene kontaktnog ugla zavisno

od toga da li se meniskus povećava ili smanjuje. Tako dati radijus meniskusa (na datoj

relativnoj vlazi) će se javiti na širem dijelu kapilara kada se on smanjuje, i biće veći

sadržaj prisutne vode kao što je prikazano na sl. 2.21 [11].

44

Slika 2.21 Histerezis u kapilarama

Kapilarna teorija je bila predstavljena kao opšte objašnjenje apsorpcije vode u

širokom rasponu vlakana. Prva poteškoća sa ovom teorijom je bila da ne objašnjava

kako se mogla kondenzacija započeti u otvorenim kapilarama. Kao što je prikazano na

sl. 2.22 [11], na početku se prolazi kroz fazu u kojoj je površina konveksna i to bi tako

moglo da se formira u veoma zasićenoj atmosferi. Mogući odgovor na ovu poteškoću je

da kondenzacija počinje na kraju kapilare oštre forme, gdje bi radijus bio mali i

konkavne površine.

Slika 2.22 Početna kondenzacija u kapilarama

a) otvorena kapilara b) kapilara u obliku klina

Tabela 2.6 pokazuje radijus meniskusa na različitim vlagama datih jednačinom

(2.12). Prečnik molekula vode je 0,4 nm, što omogućuje da izračunavamo broj

molekula vode koje se mogu smjestiti u kapilaru.

Na 60 % relativne vlage ovaj broj je samo 10, ili nešto više ako je kontaktni

ugao veći od 0o. Površinski napon je međutim jedno prosječno svojstvo bazirano na

zbiru velikog broja molekula i odatle to nije koncept koji bi se mogao primjeniti na

kapilare koje su široke samo nekoliko molekula.

45

Tabela 2.6 Radijus meniskusa na različitim vlagama [76]

Relativna vlažnost vazduha (%)

Radijus meniskusa iz formule (2.12)

Odnos prečnika meniskusa i prečnika

molekule vode

50 1,6 nm 8 60 2,1 nm 10 70 3,0 nm 15 80 4,8 nm 24 90 10 nm 50 95 21 nm 104 99 110 nm 500

99,9 1200 nm (1,2 μm) 5000

To znači da kapilarna voda može biti značajna samo na visokim vlagama.

Značajan sadržaj kapilarne vlage prisutan je samo na relativnoj vlazi većoj od 99 %.

2.4.4 Tipovi izotermi sorpcije i teorije za njihovu interpretaciju

Za interpretaciju nelinearnog karaktera sorpcije vode predloženo je više

modela, a na sl. 2.23 je prikazano nekoliko najpopularnijih modela.

a) Model I b) Model II

c) Model III

Slika 2.23 Modeli izotermi sorpcije vode

46

Model I, sl. 2.23a, je razvio Langmuir, gdje je predstavljeno da se sorpcija

sastoji od monomolekularnog sloja na sorbatu. Ovo je najjednostavnija izoterma i

bazira se na tri pretpostavke [11]:

1. adsorpcija se može odvijati preko monomolekularnog sloja,

2. površine su uniformne i perfektno ravne na mikroskopskom nivou i

3. mogućnost molekula da se adsorbuju na određeno mjesto je nezavisna

od zauzetosti susjednih mjesta.

Brzina promjene pokrivanja površine uzrokovana adsorpcijom je proporcionalna

parcijalnom pritisku p sorbata i broju praznih mjesta )1( N , gdje je djelimična

pokrivenost a N je ukupni broj slobodnih mjesta, i može se izračunati prema [77]:

)1( Npk

dt

da (2.13)

Brzina suprotnog procesa desorpcije je proporcionalna količini adsorbovanih čestica,

N :

Nk

dt

dd (2.14)

Kada se postigne ravnoteža adsorpcija je nula i iz gornje jednačine može se dobiti :

p

p

K

K

1 (2.15)

d

ap K

KK (2.16)

Premda ovo može opisti samo neke procese adsorpcije, Langmuirova izoterma

je vrlo upotrebljiva kada se kombinuje sa drugim izotermama i teorijama da bi se

objasnili komplikovaniji procesi sorpcije, kao što je sorpcija vode od strane vlakna.

Sorpcija od strane vlakna se javlja obično prema Modelu II, sl. 2.23b, sa

tendencijom prema Modelu III, sl. 2.23c, koji će biti kasnije objašnjen.

Prema opšte prihvaćenoj teoriji Model II izoterme je karakteristika

multimolekularne sorpcije gdje su sile privlačenja između gasnog sorbata i čvrstog

sorbenta veće od onih između molekula sorbata i tečnog stanja [76]. Braunauer,

Emmett i Teller (B.E.T) teorija višeslojne adsorpcije odgovara sigmoidalnom obliku

izoterme i često se koristi za inerpretaciju tekstilnih izotermi.

47

Slika 2.24 Model višeslojne sorpcije na čvrstim površinama [76]

Prema B.E.T. teoriji je mehanizam sorpcije sličan Langmuiru sa proširenjem

mehanizma isparavanja i kondenzacije na više slojeva adsorbovanih molekula, sl. 2.24.

On uzima u obzir postojanje nepokrivenih površina (A0), sa površinama pokrivenim sa

1, 2, 3 itd. sloja molekula sorbata (koji se odnosi na A1, A2, A3 itd.).

Za ravnotežu, brzine isparavanja i kondenzacije su jednake i zato za svaki

sljedeći sloj važi opšti odnos [76]:

iiii AkApa 1 (2.17)

gdje je:

a - konstanta brzine adsorpcije i

k - koeficijent koji predstavlja brzinu isparavanja adsorbovanih molekula.

Njihove frakcije su date Boltzmann-ovim izrazom RTEe / , i to predstavlja

energiju veze između molekula sorbata. One dobijaju istu energiju za isparavanje i za

vezanje. Odatle je koeficijent k [80]:

RTE

ii ebk / (2.18)

gdje je:

ib - konstanta,

Ei - energija vezanja.

tA je ukupna površina i izračunava se iz iA površine koja je pokrivena sa i slojeva:

it AA

0

(2.19)

Ukupna adsorbovana zapremina je takođe izračunata iz iA i 0V , tj. zapremina

adsorbovanog gasa po jedinici monosloja je [81]:

iAiVV

00 (2.20)

48

Prema tome slijedi da je:

i

i

mt AV

AiV

V

V

VA

V

0

0

00

0

(2.21)

Ovdje je mV zapremina odgovarajuće monoslojne pokrivenosti. Brunauer,

Emmett i Teller pretpostavljaju da je adsorbovani gas od drugog sloja na dalje u

tečnom stanju. Ako je tako, mehanizam isparavanja - kondenzacije je sličan za sve

slojeve, izuzev za prvi sloj. Energija vezanja je prema tome LEEEE ...432

(energija prelaza gasa u tečnost).

Za ove slojeve, isključujući prvi, slijedi opšti odnos 1 ii AxA i 0/ ppx , gdje

je p pritisak pare iznad višeslojnog adsorbata koji sliči čistoj tečnosti, a 0p je pritisak

zasićene pare na datoj temperaturi. Samo za prvi sloj xCAA 01 .

Konstanta C je velika kada je energija desorpcije (ili vezanja) od strane

monosloja velika. To praktično pokazuje razliku u energiji sorbata molekula u prvom

sloju i ostalih "slojeva sličnih tečnosti":

RTEE LeC /)( 1 (2.22)

Uzimajući u obzir jednačinu (2.16) omjer zapremina se može prikazati sljedećim

izrazom [77]:

)1)(1()1/(1

)1/(1

...)1(

...)321(

0

20

20

321

x

x

x

x

im Cxx

C

xCA

xCA

xxAA

xxA

V

V

(2.23)

Za male vrijednosti za x , gdje broj slojeva nije veći od 5, jednačina (2.23) može

se preurediti i prikazati u linearnom obliku [77]:

xVC

C

VCxV

x

mm

)1(1

)1( (2.24)

Očigledno je da C može biti određena iz presjeka nagiba i iz toga se može

odrediti mV , a energija adsorpcije prvog sloja se može dobiti iz jednačine (2.23).

49

Model III, sl. 23c, izoterma je dobijena kada su sile između vodene pare i

sorbenta relativno male i rast krive na višim vlagama pokazuje stvaranje klastera

(grozdova). To se objašnjava pomoću Henry-vog zakona u kombinaciji sa Flory –

Hugginsovom teorijom rastvora i Zimm i Lundberg-ovom funkcijom stvaranja klastera.

Izoterma prema Henry predstavlja tangentu prema eksperimentalnoj krivoj i

često se koristi kada se sorpcija posmatra kao sorpcija beskonačno razrijeđenih

rastvora. Ova krivulja se slaže sa linearnom jednačinom [77]:

211

kp

k

Vm

(2.25)

Jednačina (2.26) predstavlja Henry-ev zakon kada je 02 k (jednačina 2.25), sa

Langmuirovim tipom kada je 2k negativno i “klaster” izoterma kada je 2k pozitivno.

p

k

Vm

11 (2.26)

Potvrđeno je da se sorpcija vode javlja na dve vrste strana (mjesta) i to:

polimernoj strani i na strani polimer – voda.

Henry-ev zakon ograničava aproksimaciju Flory – Hugginsove teorije koja kaže,

ako polimer apsorbuje vodu bez poprečnih veza pristupačni lanci molekula formiraju

rastvor sa vodom [78]. Flory – Hugginsova kombinovana jednačina prikazuje zavisnost

toplote miješanja (razlika između ukupne energije interakcije u rastvoru polimer – voda

u poređenju sa čistim tečnim komponentama) [79].

Flory–Hugginsov parameter izražava slobodnu energiju interakcije prvih susjeda 1 , za rastvor sa polimerom može se odrediti iz Henry-evog zakona na sljedeći način:

Hm VkeVp 1

)1( 1 (2.27)

1ln 11 k (2.28)

Na bilo kojem relativnom pritisku eksperimentalna sorpcija se može porediti sa

onom koja je predviđena izotermom iz Henry-evog zakona i omogućava da se eN

“povećavajući broj” izračuna iz jednačina (2.25) i (2.26) [77]:

mH

me Vk

kk

k

V

VN

2

21

1 1 (2.29)

50

Povećavajući broj eN je mjera povećanja sorpcije vode zbog odstupanja

procesa uzrokovanih neslučajnim mješanjem. Jedan novi indeks je upotrijebljen za ova

razmatranja Zimm – Lundbergovog klaster integrala [77]:

1)/(

)1(

a

VaV

V

G mm

m

ww (2.30)

Za nasumučne rastvore aktivnost je proporcionalna zapremini frakcije i

vrijednost integrala je -1. Proširenje klastera u rastvoru je prikazano sa proširenjem

prema kojem mww VG / prelazi -1.

Pri apsorpciji para rastvorljivih u sorbentu može doći do bubrenja vlakana i

promjene njihove nadmolekulske strukture. U tom slučaju u ciklusu sorpcija-desorpcija

ispoljava se histerezis i to utoliko više ukoliko je jače dejstvo između polarnih grupa

komponenata.

Najveću sorpcijsku sposobnost, prema vodenoj pari, imaju celulozna i

proteinska vlakna a najmanju poliolefinska i politetrafluoretilenska [80]. Na sl. 2.25 date

su izoterme sorpcije za neke vrste higroskopnih vlakana.

Slika 2.25 Izoterme sorpcije nekih hidrofilnih i hidrofobnih vlakana [81]

51

Higroskopna svojstva tekstilnih materijala izrađenih od mješavine vlakana nisu

dovoljno ispitivana, premda su ovi podaci danas najvažniji, pošto se većina tekstilnih

materijala sastoji od dvije, tri a nekada i četiri komponente.

Posebno su važne mješavine poliesterskih vlakana sa drugim vlaknima, a

malo je ranijih studija o higroskopnim svojstvima materijala sastavljenih od mješavina

i potpuni nedostatak studija o njihovom bubrenju u vodi [82].

Vrijeme uspostavljanja ravnoteže je različito za različite vrste pređe. Za Lan i

Lan/PES se uspostavlja ravnoteža poslije 12 sati, a kod čistog pamuka i Pamuk/PES

poslije 24 sata [82].

Granično bubrenje (maksimalna količina apsorbovane vode iz tečne faze) je 2

do 3 puta veće od granične sorpcije iz vazduha (maksimalna količina vodene pare

koju vlaknasti materijal može apsorbovati na relativnoj vlažnosti 98 do 99%) zbog

različitih mehanizama reakcije materijala sa vlagom.

Razlika u tim graničnim vrijednostima sorpcije vodene pare iz gasne faze i

bubrenje hidrofilnih polimera je poznato. Mnogo važnije razlike u ove dvije veličine za

pređu koja sadrži lan i pamuk su posljedica postojanja pora u mikrostrukturi vlakana u

koje penetrira voda.

Eksperimentalno određena količina vlage je veoma bliska naknadno

izračunatoj (teoretskoj), i proporcionalna je masi frakcije svakog tipa vlakana prema

jednačini [82]:

21

2211

ww

w (2.31)

gdje je:

21,ww - granične sorpcije vlage pojedinačnih komponenti mješavine [%]

21, - sadržaj komponenti u mješavini [%].

Vrijednosti ravnotežne sorpcije i bubrenja za pređe iz mješavine vlakana su u

zavisnosti od sadržaja komponenti u mješavini.

52

2.5 Toplotna svojstva odjeće

Udobnost pri nošenju odjeće je zavisna od njene sposobnosti za prenos toplote

i vlage s površine čovjekovog tijela u okolinu. Mjerne veličine, koje su odraz tih

sposobnosti su:

toplotni otpor odjeće Rc i

otpor odjeće protoku vodene pare Re.

Ta dva parametra u procesu izmjene toplote su značajne veličine, koje mogu da

utiču na čovjekov pravilan izbor odjeće.

Toplotno fiziološka svojstva odjeće nisu u velikoj mjeri zavisna od oblika modela

i konstrukcijsko-tehnoloških parametara same odjeće, nego su zavisna od sirovinskog

sastava vlakana, tehnologije predenja, tkanja odnosno pletenja, od debljine pređe,

gustoće tkanine odnosno pletenine, površinske mase i površinske strukture, te procesa

dorade [83].

2.5.1 Toplotni otpor odjeće

Toplotni otpor odjeće Rc je veličina kojom se opisuje toplotno fiziološki uticaj

odjeće na čovjeka, a sastavljen je od više komponenata, sl. 2.26 [15]:

Rc = Rcl' + Rct + Rcl" (2.32)

gdje je:

Rct - toplotni otpor pojedinih slojeva tekstila odnosno slojeva odjeće, iz kojih se sastoji

cijeli odjevni sistem, koju čovjek ima na sebi,

Rcl' - toplotnog otpora svih slojeva vazduha u cijelom odjevnom sistemu,

Rcl" - toplotnog otpora koji se nalazi na vanjskoj površini sloja odjeće.

Slika 2.26 Toplotni otpor tekstilnih i vazdušnih slojeva

53

Toplotni otpor ili toplotna izolacija kao otpor suhom protoku toplote (konvekcija,

radijacija, kondukcija) direktno ili indirektno zavisi od sljedećih faktora:

- debljine mirujućih slojeva vazduha,

- sirovinskog sastava upotrijebljenog tekstila,

- debljine upotrijebljenog tekstila,

- gustoće upotrijebljenog tekstila,

- broja slojeva odjeće,

- debljine slojeva odjeće i dr.

2.5.2 Otpor odjeće protoku vodene pare

Otpor odjeće protoku vodene pare Re je veličina kojom se opisuje toplotno

fiziološki uticaj odjeće na čovjeka, a sastavljen je od više komponenata, sl. 2.27 [15]:

Re = Rel' + Ret + Rel" (2.33)

gdje je:

Ret - otpor protoku vodene pare pojedinih slojeva tekstila odnosno slojeva odjeće, iz

kojih se sastoji cijeli odjevni sistem, koju čovjek ima na sebi,

Rel' - otpor protoku vodene pare svih slojeva vazduha u cijelom odjevnom sistemu,

Rel" - otpor protoku vodene pare slojeva vazduha, koji se nalazi na vanjskoj površini

sloja odjeće.

Slika 2.27 Otpor protoku vodene pare tekstilnih i vazdušnih slojeva

Otpor odjeće protoku vodene pare odnosno isparenom znoju je zavisan od sljedećih

faktora:

- sirovinskog sastava tekstila,

- poroznosti slojeva tekstila,

- debljine upotrijebljenog tekstila,

- debljine slojeva odjeće,

- broja slojeva odjeće i dr.

54

Toplotna svojstva odjeće su dinamičke karakteristike, zato rezultati ispitivanja

dobijeni pomoću mjerenja u statičkim, umjetno ostvarenim uslovima u laboratoriji (bez

vjetra), najčešće nisu jednake vrijednostima u realnim uslovima nošenja.

Parametri, kao što su kretanje tijela, položaj tijela, vjetar i apsorpcija vlage, u

većini primjera reduciraju ispitane vrijednosti. Te parametere je zato nužno uzeti u obzir

pri ocjeni funkcije odjeće [84].

2.5.3 Indeks protoka vlage

Debela odjeća koja ima dobru toplotnu izolaciju, ima po pravilu i veći otpor protoku

vodene pare od lakše odjeće. Iz samog podatka o vlažnom otporu određene odjeće ne

može se zaključiti da li je konstruktor uspio izraditi odjeću s nižim otporom protoku

vodene pare. Zato se za ocjenjivanje karakteristika kvaliteta tekstila za odjeću i cijeloga

odjevnog sistema upotrebljava tzv. indeks protoka vlage mi , koji pokazuje otpor

protoku vlage u zavisnosti od toplotne izolacije [18]:

e

cm R

Ri 6,0 (2.34)

gdje je:

mi - indeks protoka vlage,

cR - toplotna izolacija [m2 K/W],

eR - otpor protoku vodene pare [m2 Pa/W],

0,6 – faktor, koji je izabran tako, da je najveća moguća vrijednost indeksa protoka

vlage jednaka 1.

Kod odjeće sa beskonačno velikim otporom protoku vodene pare (Re = ) je

indeks protoka vlage im = 0. Nekoliko primjera vrijednosti indeksa protoka vlage za

tekstil i odjeću prema [85] dat je u tabeli 2.7.

Toplotni otpor Rct i otpor protoku vodene pare Ret su vrijednosti, koje su zavisne

od kroja i načina nošenja odjeće te klimatskih uslova u okolini.

55

Tabela 2.7 Indeks protoka vlage za tekstil i odjeću im [85]

Vrsta tekstila i odjevnog sistema im Tekstil Tekstil za mušku i žensku gornju odjeću 0,15 ......... 0,35 Tekstil za košulje 0,20 ......... 0,40 Donji veš (pletenina) 0,25 ......... 0,50 Tekstil za trenerke 0,25 ......... 0,40 Netkani tekstil 0,35 ......... 0,55 Toplotnoizolacijski slojevi (npr. krzno) 0,45 ......... 0,70 Prošiveni prekrivači, tekstil za vreće za spavanje 0,50 ......... 0,90 Odjevni sistemi zaključno s donjim vešom, košuljom, hlačama i cipelama

Laka muška odjeća 0,60 ......... 0,67 Teška muška odjeća, s debelim donjim vešom 0,50 ......... 0,57 Muška odjeća sa zimskim ogrtačom 0,48 ......... 0,54 Radna odjeća (neoptimalna) 0,40 ......... 0,50 Radna odjeća (optimalna) 0,60 ......... 0,72 Odjeća za zaštitu od hladnoće 0,45 ......... 0,55 Vreća za spavanje (uzimajući u obzir vanjski vazduh) 0,50 ......... 0,60

Sirovinski sastav vlakana, tehničke karakteristike pređe, prepletaji i postupci

konačne obrade sirove tkanine određuju toplotni otpor i otpor protoku vodene pare

pojedinog sloja odjeće, tab. 2.8.

Tabela 2.8 Uticaj konstrukcijskih parametara na transport vlage odnosno otpor protoku vodene pare [18]

Zavisnost od Parametar Sirovinskog

sastava vlakana

Obrađenosti površine vlakana

Konstrukcijskih parametara

pređe

Konstrukcijskih parametara površinskih materijala

Konstrukcije kroja

odjeće

Difuzije vodene pare

● ●

Adsorpcija i migracija vodene pare

○

●

●

●

Apsorpcija i desorpcija vodene pare

●

○

○

Kapilarni transport vode

○

●

●

●

Toplotna provodljivost i ventilacija

●

●

Legenda: ● - veliki uticaj, ○ - slabiji uticaj

56

Ukupni toplotni otpor Rcl' i otpor protoku vodene pare Rel' svih slojeva vazduha,

koji se nalaze u cijelom sistemu odjeće, koji čovjek ima na sebi, su varijabilne veličine,

koje su zavisne od konstrukcijskih parametara kroja, kao i od načina nošenja odjeće i

klimatskih uslova u okolini.

Na toplotni otpor Rcl" i otpor protoku vodene pare Rel" vazdušnog sloja koji se

nalazi na površini vanjskog sloja odjeće najviše utiče način nošenja odjeće, odnosno

brzina kretanja čovjeka, te brzina kretanja vazduha u okolini.

Toplotno fiziološka svojstva odjeće su definisana sa tri standardizovana stanja,

odnosno načina nošenja odjeće [18]:

1. Čovjek, koji nosi odjeću, je u stanju mirovanja. Tada je toplotni otpor odjeće Rc i

otpor odjeće protoku vodene pare Re najveći. Zbog određene brzine kretanja

vazduha u okolini dolazi do izmjene mirujućega vazduha, koji se nalazi u

unutrašnjosti odjeće, kroz pore u tekstilu s vazduhom u okolini. Otpuštanje suve

toplote s površine kože, koje se sastoji iz procesa kondukcije, zračenja i u

manjoj mjeri iz procesa konvekcije, je malo. Protok vlage, koga sačinjavaju

proces difuzije vodene pare i konvekcije, je ustvari tako mali da odgovara brzini

kretanja vanjskog vazduha.

2. Obučen čovjek se kreće prosječnom brzinom od 5 km/h. Vazduh u okolini se

pomjera određenom brzinom. Svi otvori na odjeći (npr. vratni izrez, rukavi,

nogavice) su zatvoreni. Toplotni otpor odjeće Rc i otpor odjeće protoku vodene

pare Re je ustvari manji nego pri mirovanju, jer se zbog kretanja čovjeka

pomijera i vazduh na površini vanjskog sloja odjeće. Protok suve i vlažne toplote

kroz odjeću je veći zbog procesa prinudne konvekcije.

3. Obučen čovjek se kreće prosječnom brzinom od 5 km/h. Vazduh u okolini se

pomijera određenom brzinom. Svi otvori na odjeći su otvoreni. Protok toplote i

vlage s površine tijela u okolinu se pored procesa konvekcije sastoji još iz

procesa ventilacije kroz otvore na odjeći, sl. 2.28. Toplotni otpor odjeće Rc i

otpor odjeće protoku vodene pare Re je za oko 1/3 manji nego u stanju

mirovanja, tab. 2.9 [18]. Izmjena vazduha između ,,mikroklime” u unutrašnjosti

odjeće i okoline procesom ventilacije kroz otvore u odjeći je posebno važna pri

velikim fizičkim opterećenjima, koja su po pravilu povezana sa kretanjem tijela.

Smanjena toplotna izolacija odjeće i njena povećana sposobnost prenosa

vlage, koja je posljedica procesa ventilacije, značajno utiče na uravnoteženje

toplotne bilanse u tijelu [1,18].

57

Slika 2.28 Proces konvekcije i ventilacije [18]

Tabela 2.9 Uticaj ventilacije na toplotne karakteristike odjeće [18]

Dvodjelna radna odjeća (uslovi nošenja)

Toplotni otpor m2 K/W

Otpor protoku vodene pare Pa m2/W

Stajanje / bez ventilacije 0,260 23,8 Pri hodu / s ventilacijom 0,174 17,0 Sniženje za: 33% 29%

2.6 Kožno senzorska udobnost

Osjećaji proizvedeni od strane odjeće zavise uglavnom od različitih kombinacija

čovjekovih aktivnosti i okoline. Istraživanjem su identifikovane mnoge prepoznatljive

karakteristike odjeće u odnosu na udobnost uključujući toplotu, vlagu, pritisak, dodir,

opip i estetska svojstva.

Y. Li [86] je 19 karakteristika osjećaja svrstao u tri grupe faktora:

faktor 1: osjećaj toplote i vlage,

faktor 2: osjećaj dodira i

faktor 3: osjećaj pritiska.

Osjećaj direktnog kontakta kože i tkanine je mehanička interakcija i zavisi od

karakteristika tkanina (gustoće, prepletaja, debljine i dr.) uključujući finoću vlakana i

njihovu gustoću, kao i glatkoću površine tkanine [86].

58

Mehanička interakcija između odjeće i tijela se sastoji iz dva aspekta:

lokalnog osjećaja tkanine prema koži i

globalnog osjećaja prema odjeći.

Lokalni osjećaj se takođe odnosi na "komfor dodira" i uključuje bodljikavost, iritaciju

(svrab) i grubost.

Globalni osjećaj se odnosi više na komfor pritiska i uključuje težinu i prilijeganje [87].

2.6.1 Bodljikavost, iritantnost i grubost tkanina

Tkanina koja izaziva bodljikavost se identifikuje kao jedna od najiritantnijih

osjećaja neudobnosti prema koži. Slobodni krajevi vlakana iz tkanine su odgovorni za

taj kontakt iritiranja nerava kada dodirnu kožu. Zbir tih iritacija nerava doprinose

osjećaju bockanja.

R. K. Garnsworthy i ostali [88] su pronašli da je intenzitet bockanja tkanine

funkcija gustoće tih krajeva na površini tkanine, i područja kontakta između tkanine i

kože pokazuju da su i mehanička svojstva vlakana i površina tkanine važni faktori koji

određuju osjećaj kontakta sa tkaninom.

M. Matsudaira i ostali [89] su poredili tri tehnike za objektivno mjerenje

bockanja tkanine:

testiranje sa niskim pritiskom,

lasersko brojanje stršećih vlakana i

modifikovana audio pickup metoda.

Poredeći te tri metode oni su našli da je treća metoda bila najefikasnija,

izmjerene vrijednosti predstavljaju silu po kontaktu i to se dobro slaže sa subjektivnim

osjećajem bockanja tkanine.

Dva klasična modela, opterećenje proste grede i Euler-ova kolona su korištene

za izračunavanje tačkaste sile i kritičnog opterećenja savijanja stršećih vlakana koje su

bile identifikovane kao stimulansi odgovorni za receptore u koži .

Opterećenje bockanjem se može izraziti kao [89]:

59

2

2

4 l

IEPE (2.35)

gdje je:

E - Young-ov modul elastičnosti vlakna,

I - moment inercije i

l - dužina stršećih vlakana.

Izraz za opterećenje bockanjem pokazuje da su Young-ov modul elastičnosti,

finoća i dužina stršećih vlakana ključni faktori koji određuju bockanje tkanine.

C. J. Veitch i G. R. S. Naylor [90] su takođe studirali mehaniku savijanja

vlakana u procesu pojave bockanja i zaključili da kratki krajevi stršećih vlakana

potvđuju Euler-ovu jednostavnu teoriju bockanja.

Y. Li i J. Keighley [91] u svojim istraživanjima uticaja mehaničkih svojstava

tkanina na osjećaj neudobnosti u odjeći, su pronašli da je osjećaj bockanja tkanine u

pozitivnoj korelaciji sa finoćom vlakna, debljinom tkanine i grubosti površine tkanine.

Oboje, i bockanje i iritantnost su klasifikovani kao faktori osjećaja na dodir. U

brojnim fiziološkim probama nošenja je nađeno da je osjećaj iritantnosti u odjeći u

visokoj korelaciji sa osjećajem bockanja. Prema tome, moglo bi se očekivati da faktori

koji prouzrokuju bockanje tkanine utiču i na iritantnost.

Y. Li [92] je poredeći subjektivne ocjene iz proba nošenja za iritantnost sa

objektivnim mjerenjem mehaničkih svojstava, pronašao da je osjećaj iritantnosti u

korelaciji sa finoćom vlakna, debljinom tkanine i grubosti površine tkanine.

F. W. Behmann [93] je objavio studiju osjećaja grubosti i parametara

konstrukcije tkanine. Grubost je definisana kao neregularnost u površini koja može biti

opisana geometrijskim veličinama ili mehaničkim koeficijentima trenja i na osnovu toga

je urađen model za grubost. Urađena je serija subjektivnih ispitivanja korištenjem

tkanina od poliamidnog monofilamenta i pletenog materijala. Autor je zaključio da je

osjećaj grubosti određen sa površinskom grubošću.

Poređenjem subjektivnih ocjena iz proba nošenja sa objektivnim mjerenjem

mehaničkih svojstava Y. Li [92] je pronašao da je osjećaj grubosti u korelaciji sa

grubošću površine tkanine, svojstvima kompresije (debljina tkanine i energija krivulje

kompresija – debljina), finoćom vlakna i prekidnim svojstvima vlakana (prekidna sila i

izduženje) i svojstvima jačine tkanine (maksimalno prekidno izduženje i izduženje

povratnog opterećenja).

60

J. L. Hu i A. Newton [94] su objavili da je glatkoća tkanine u korelaciji sa

debljinom tkanine, geometrijskom grubosti, krutosti na savijanje, linearnosti krivulje

kompresijske debljine, energijom istezanja tkanine, poroznosti površine tkanine,

histerezom momenta savijanja i energijom kompresije tkanine.

D. P. Bishop [95] je sumirajući ova istraživanja koja je pronašao u literaturi,

pokazao da je osjećaj grubosti tkanina povezan sa brojem objektivno mjerenih

fizikalnih svojstava kao što su grubost, trenje, bockanje, smicanje i krutost savijanja,

debljina i poroznost površine.

2.6.2 Masa, odjevna veličina i prilijeganje odjeće

Masa odjeće je faktor koji utiče na ukupni osjećaj vezano za odjeću. Ako je

suviše teška, mi to osjećamo kao opterećenje. Pošto je površina tijela koja je

opterećena odjećom veoma mala, pritisak na kožu koji se javlja od mase može biti

izvan nivoa udobnosti.

Neudobnost može postati ozbiljna ako se odjeća nosi duži period, posebno kod

hodanja ili sportskih aktivnosti. Međutim, ako je odjeća suviše lagana, to može izazvati

veliki uticaj vjetra i pri laganom kretanju. Provjetravanje, odnosno veliki protok vazduha

nije uvijek prijatan osjećaj.

M. J. Denton [96] naglašava da je velika razlika između mase odjeće koju nose

žene i one koju nose muškarci, uzimajući u obzir razliku između žena i muškaraca.

Masa odjeće zavisi od površinske mase tkanina ugrađenih u odjeću. U prošlosti odjeća

je bila uvijek teška, posebno zimska. Međutim, savremene tehnologije u proizvodnji

tekstila dovele su do toga se proizvodi moderna lagana topla odjeća.

K. Slater [97] naglašava da važan aspekt udobnosti nije samo problem tekstila,

nego da zavisi od veličine i prilijeganja odjeće. Kada prvi put obučemo odjeću, prije

nego koža reaguje, mi zaključujemo da li je odjeća tijesna ili komotna. Tako da, nije

samo pitanje kako je tkanina projektovana, tj. da li ima optimalne vrijednosti transporta

toplote i vlage i osjećaja prema koži, već je značajno napomenuti da bilo koja odjeća

urađena od te tkanine ne može se smatrati udobnom ako nije odgovarajuće prilijeganje

odjeće.

Postoje dva različita faktora za određivanje da li je prilijeganje odjeće dobro ili

loše. Prvi faktor je subjektivni jer zavisi od fizioloških osjećaja udobnosti. Drugi faktor je

fizički ili fiziološki i odnosi se na uslove mehaničkog kontakta između odjeće i tijela.

61

Loše prilijeganje odjeće može da rezultira u visokom pritisku kontakta

koncentrirajući se samo na neka područja površine tijela koja mogu smanjiti

kardiovaskularni tok, prouzrokovati oštećenja kože, indukovati iritaciju kože itd.

Da bi se postigle prave veličine odjeće, a odatle i odgovarajuće prilijeganje,

potrebno je ustanoviti odnos između antropometrijskog sistema i sistema dobrog

određivanja mjera. Neka istraživanja su izvedena u tom području [98].

Drugi aspekti koji utiču na udobnost mogu biti faktori konstrukcije. Principi

ergonometrije su uzeti u obzir prilikom dizajniranja odjeće za razna specifična

zanimanja, kao i za hendikepirane osobe [97]. Za mnoge vrste odjeće kao što je

intimno rublje, čarape, uske kratke hlače dizajnirane su različite varijacije konstrukcije s

ciljem poboljšanja prilijeganja odjeće [97]. Dimenzionalne promjene, kao što je

skupljanje treba takođe uzeti u obzir prilikom određivanja veličina.

2.7 Toplotna regulacija čovjekovog tijela

Proizvodnja toplote u čovjekovom organizmu je posljedica izotermnih

biohemijskih procesa - metabolizma. Sastavljena je iz osnovne količine toplote, koja se

proizvodi nezavisno od čovjekove djelatnosti (bazalna toplota), te količine toplote, koja je

zavisna od fizičke aktivnosti čovjeka (radna toplota) i svakako je pri težem fizičkom radu nešto

viša nego u stanju mirovanja [7]. Za normalno odvijanje fizioloških funkcija mora čovjek kao

toplokrvno živo biće održavati konstantnu temperature torza i glave oko 37 oC [18], bez obzira

na fizičku opterećenost i klimatske uslove u okolini.

Temperatura organizma se reguliše izmjenom toplote između tijela i okoline i

uslovljena je stanjem dinamičke ravnoteže između proizvedene toplote i izgubljene

toplote u okolini [12].

Tijela toplokrvnih bića su opremljena toplotno regulacijskim sistemom koji je

sposoban, bez svjesnog uticaja, uravnoteženjem djelovanja različitih unutrašnjih

organa do određene mjere nadomjestiti neželjeni gubitak toplote, tako što će smanjiti

oslobađanje toplote u okolinu.

Svi procesi izmjene toplote protiču kod neobučenog i obučenog čovjeka

kvalitativno jednako, kvantitativno su zavisni od termodinamičkih svojstava odjeće, koja

predstavlja razdvajajuću toplotnu površinu između tijela i okoline [12]. Toplotna

regulacija obučenog čovjekovog tijela data je na slici 2.29.

62

Slika 2.29 Toplotna regulacija čovjekovog tijela (sistem tijelo-odjelo-okolina) [99]

U hladnoj klimi se vene u koži skupljaju (vazokonstrikcija), pri čemu slijedi

smanjenje krvnog protoka a time se prije svega smanjuje frekvencija srca. U vrućoj

klimi se, suprotno prethodnom slučaju, vene u koži šire (vazodilatacija), poveća se

krvni protok, a s tim i frekvencija srca.

Vazokonstrikcija prouzrokuje sniženje temperature kože, a vazodilatacija njeno

povišenje. Ako se posmatra fiziološka adaptacija, pri kojoj se mijenja toplotni gradijent

između tijela i okoline, u prvom primjeru se površina tijela hladi, da bi se smanjilo fizičko

oslobađanje toplote u okolini, a u drugom zagrijava, da bi se fizičko oslobađanje toplote u

okolinu povećalo [100].

Prelaz toplote iz unutrašnjosti tijela u okolinu protiče u dva koraka. Krv, koja u

unutrašnjosti tijela djeluje kao tekućina za hlađenje, oduzima organizmu suvišnu

proizvedenu toplotu i protokom krvi je konvektivno vodi do površine kože, koja je po

pravilu hladnija od krvi. Drugi korak predstavlja oslobađanje toplote s površine tijela u

okolinu.

63

Izmjena toplote između površine tijela i okoline odvija se na četiri načina.

Ako je temperatura kože viša od temperature vazduha u okolini, toplota prelazi s

površine kože procesom kondukcije (provodljivosti) i konvekcije (toplotni prelazi).

Količina oslobođene toplote je u tom primjeru zavisna od temperature i brzine kretanja

vazduha u okolini. Drugi dio toplote prelazi s površine kože u obliku toplotnog

zračenja, koje je zavisno od temperature zračenja u okolini. U vrućoj i suvoj klimi za

toplotnu regulaciju je najpogodniji proces izlučenja znoja, pri kome se poveća

parcijalni pritisak pare na površini kože a s tim i oslobađanje toplote isparavanjem

[101]. U mirovanju je taj gubitak toplote zanemarljiv. Taj proces se naziva ,,neprimjetno

znojenje”, pri kojem voda (približno 0,8 l na dan) ispari direktno na površini kože.

Isparavanjem neprimjetnog znoja tijelo potroši do 1/4 suvišno proizvedene toplote. Ako

se zbog povećanog stepena fizičke aktivnosti ili više temperature i vlažnosti vazduha u

okolini poveća potreba za oslobađanjem toplote, proces neprimjetnog znojenja se

zaustavi, pa se pojavi primjetno znojenje. Znoj sadrži 99 % vode, koju izlučuju žlijezde

znojnice na površini kože, međutim kod neprimjetnog znojenja isparavanje vode je iz

krvnih sudova, raspršenih po koži [102].

Ekstremni klimatski uslovi, u kojima mora toplotno regulacioni sistem čovjeka

održavati konstantnu temperaturu tijela, ne prouzrokuje samo neprijatan subjektivan

osjećaj hladnoće ili vrućine, već smanuje čovjekovu fizičku i psihičku izdržljivost i vode

do oboljenja uzrokovanih toplotom: pregrijavanje organizma (hyperthermia) ili u suprotnom

primjeru do podhlađenja organizma (hyporthermia), koje u ekstremnim primjerima

završavaju smrću [7].

Značajan uticaj na uravnoteženje temperature tijela ima upotreba odgovarajuće

odjeće, koja odgovara datim klimatskim uslovima i fizičkoj aktivnosti na taj način, da se

postigne toplotna ravnoteža.

Način regulisanja temperature tijela odgovarajućom odjećom imenovan je kao

“ponašanje toplotne regulacije” (Behavioural Thermoregulation), s kojima čovjek

rasterećuje autonomni toplotno regulacioni sistem i tako značajno smanjuje toplotnu

opterećenost organizma [101].

Izmjena toplote između čovjekovog tijela i okoline zavisi od klimatskih

parametara toplotne okoline (temperature, relativne vlažnosti, brzine kretanja vazduha i

srednje temperature zračenja) i neklimatskih parametara (toplotnih svojstava odjeće i

proizvodnje toplote u tijelu) [14]. Na slici 3.32 vidi se šematski prikaz uloge sistema

odjeće kao neklimatskog faktora toplotne regulacije u procesu izmjene toplote.

64

Slika 3.30 Parametri toplotne okoline koji utiču na izmjenu toplote između tijela i okoline

Prema tome, toplotna udobnost pri nošenju odjeće je rezultat uravnoteženog

procesa izmjene toplote i zavisna je od četiri klimatska parametra toplotne okoline i dva

neklimatska parametra.

2.7.1 Proizvodnja toplote u tijelu

Izmjena toplote u prvom redu zavisi od procesa metabolizma odnosno probave

koja je značajna za svaku ćeliju živoga organizma. Energetski bogate supstance, koje

se troše pri djelovanju organa i mišića, se pretežno oksidativnim procesima pretvaraju

u energetski siromašne supstance, pri čemu se u unutrašnjosti tijela oslobađa energija,

koja se skoro u cjelini pretvara u toplotnu energiju, a manji, u većini primjera neznatan

dio energije se upotrijebi kao mehanička snaga za obavljanje rada [83]:

exPQM (2.36)

gdje je:

M - energija, koja se oslobađa procesom metabolizma [W],

Q - proizvedena toplota [W],

exP - mehanička (externa) snaga, potrebna za obavljanje rada [W],

ako je exP = 0, energija metabolizma je tada jednaka proizvodnji toplote.

65

Proizvodnja toplote, koja je funkcija energetskog metabolizma, je zavisna od

fizičke aktivnosti čovjeka. U stanju mirovanja se polovina ukupne toplote proizvede u

unutrašnjim organima i oko 20 % u mišićima i koži.

Pri fizičkim opterećenjima (kretanje, rad i dr.) većinu toplote (do 90 %)

proizvedu mišići [7]. Tako standardni muškarac (tjelesna masa = 70 kg, tjelesna visina

= 1,75 m, površina tijela = 1,8 m2) proizvede u stanju mirovanja (spavanje) oko 85 W

toplote, tj. toliko iznosi osnovna količina toplote, koja se proizvede nezavisno od fizičke

aktivnosti čovjeka (bazalana toplota).

Prilikom sjedenja čovjekova proizvodnja toplote je 105 W, pri hodanju brzinom

3,5 km/h čovjekovo tijelo proizvede 200 W toplote, a pri standardnom srednje teškom

radu 350 W. Pri težim fizičkim opterećenjima čovjeka raste i proizvodnja toplote [12].

2.7.2 Oslobađanje toplote u okolinu

Proces izmjene toplote obučenoga čovjeka s okolinom protiče po istim fizičkim

zakonima kao kod neobučenoga čovjeka i sastavljen je iz:

procesa disanja i

protoka toplote s površine kože kroz odjeću.

Približno 10 % proizvedene toplote čovjek oslobodi procesom disanja, a

preostalih 90 % u tijelu proizvedene toplote se mora osloboditi u okolinu s površine kože

kroz odjeću. Više od 90 % površine našeg tijela nije u neposrednom dodiru sa

okolinom, već sa odjećom, koju nosimo praktično 24 časa na dan, pri radu i slobodnom

vremenu i dijelom u postelji. To znači da je najveći dio površine našeg tijela izložen

,,mikroklimi” koja se stvori između kože i dijelova odjeće. To dokazuje da je odjeća

značajan faktor pri procesu toplotne regulacije [12]:

tSQQQ skres / (2.37)

gdje je:

Q - proizvedena toplota [W],

resQ - količina toplote, koju tijelo oslobodi disanjem [W],

skQ - količina toplote, koju tijelo oslobodi s površine kože kroz odjeću [W],

tS / - promjena osobina toplote u tijelu [W].

66

2.7.3 Ravnotežna jednačina toplote čovjekovog tijela

Ako je S/t = 0, tijelo je u stanju toplotne ravnoteže, ako je S/t 0,

uravnoteženje toplotne bilanse u tijelu procesom izmjene toplote s okolinom iz

određenih razloga ne bi bilo moguće, zato tijelo intervencijski reaguje skokom ili padom

tjelesne temperature. U takvom stanju tijelo može biti veoma kratko vrijeme.

Tijelo procesom metabolizma, odnosno procesom prerade hrane i mišićnim

aktivnostima proizvodi toplotu i gubi tu toplotu u okolinu. Potrebno je ostvariti ravnotežu

između brzine proizvodnje i brzine gubitka toplote.

Proizvodnja i gubitak toplote, kao izmjena toplote između čovjekovog tijela i

okoline može se opisati sljedećom jednačinom toplotne ravnoteže [103]:

M - Pex = Qsk + Qres = (QC + QR + QE-sk) + (QC-res + QE-res) (2.38)

QE-sk = QE-sw + QE-dif (2.39)

gdje je:

M – energija metabolizma [W m-2],

Pex – mehanički rad [W m-2],

Qsk – ukupan gubitak toplote s površine kože [W m-2],

Qres – ukupan gubitak toplote disanjem [W m-2],

QC – gubitak toplote kroz kožu konvekcijom [W m-2],

QR – gubitak toplote kroz kožu radijacijom [W m-2],

QE-sk – ukupni gubitak toplote kroz kožu isparavanjem [W m-2],

QC-res – konvekcijski gubitak toplote disanjem [W m-2],

QE-res – isparavajući gubitak toplote disanjem [W m-2],

QE-sw – isparavajući gubitak toplote kroz kožu uslijed znojenja [W m-2],

QE-dif – isparavajući gubitak toplote kroz kožu uslijed difuzije vlage [W m-2].

Iz jednačina 2.38 i 2.39 se vidi da stepen akumulacije ili gubitka toplote u u tijelu

(S/t) zavisi od energije oslobođene procesom metabolizma (M) i mehaničke snage za

obavljanje rada (Pex), kao od gubitka toplote procesom konvekcije (QC), radijacije (QR)

i isparavanja (QE-sk) te disanjem (Qres), koje se sastoji od konvekcijskog gubitaka

toplote disanjem (QC-res) i isparavajućeg gubitaka toplote disanjem (QE-res).

67

2.8 Toplotno fiziološke osobine odjeće i metode njihovog vrijednovanja

Uticaj odjeće na čovjekov organizam odnosno udobnost nošenja danas se

objektivno određuje mjernim tehnikama i izražava brojevima. Za vrednovanje toplotno

fizioloških osobina odjeće J. Mecheels [12] razvio je petostepenu sistematsku analizu,

sl. 2.31 [12].

Slika 2.31 Petostepena sistematska analiza vrijednovanja toplotno fiziološke udobnosti odjeće [12]

Prvi stepen analize se temelji na fizikalnim ispitivanjima toplotnih karakteristika

tekstilnih površinskih proizvoda gdje se analize izvode na različitim aparatima (npr.

kožni model čovjeka), s kojim se simulira oslobađanje toplote i izlučenje znoja s

površine kože. Osnovni cilj prvostepene analize je s tekstilno-tehnološkog, tekstilno-

hemijskog i odijevno-fiziološkog stajališta konstruisati optimalan tekstil s obzirom na

postavljene toplotno fiziološke i kožno-senzorske zahtjeve.

Drugi stepen predstavlja laboratorijske biofizikalne analize odjevnog sistema

pomoću pokretljivog toplotno regulacijskog modela čovjekovog tijela, npr. toplotna lutka

,,Copelius”, sl. 2.32, koja se izrađuje posebno za ispitivanja prilagođena klima-komori.

68

Slika 2.32 Toplotno regulacijski model čovjeka (toplotna lutka ,,Coppelius”) [104]

Idealne karakteristike toplotno regulacijskog modela čovjekovog tijela je

zahtjevan fiziološki odgovor, isto tako kao i čovjekovo razumjevanje udobnosti odjeće.

Prema tome, funkcija toplotno regulacijskog modela čovjekovog tijela za mjerenje

mikroklime je uslovno ograničena transportom toplote i vlage kroz odjeću i njihovom

raspodjelom. Zahtjevane funkcije toplotno regulacijskog modela čovjekovog tijela za

mjerenje udobnosti odjeće proizilaze iz pojedinih stavki, pregledno prikazanih u obliku

dijagrama na sl. 2.33.

Slika 2.33 Funkcije toplotno regulacijskog modela čovjekovog tijela [105]

69

Sledeći stepen sistematske analize predstavljaju toplotno fiziološka ispitivanja

na testiranim osobama, gdje se u klima-komori simuliraju različiti realni uslovi nošenja,

pri čemu se uticaj sistema odjeće na čovjeka ocjenjuje na osnovu mjerenja fizioloških

parametara i subjektivne ocjene udobnosti, koji se dobijaju od ispitivanih osoba. Ovaj

sistem služi za kontrolu koja se izvodi u iznimnim primjerima, jer je njegovo izvođenje

povezano sa velikim troškovima [12].

2.8.1 Vrijednovanje toplotnih opterećenja pomoću fizioloških parametra čovjeka

Čovjek je u svakondevnom životu izložen različitim opterećenjima koja su

posljedica različitog načina rada (radna opterećenja) i ona su fiziološka i psihološka.

Na primjer, radnik na radnom mjestu je izložen ekološkim opterećenjima, nazvanim

ekološkim faktorima, kao što su klima, odnosno toplotna okolina, buka, vibracije,

zračenja i onečišćenja vazduha. Opterećenja djeluju na organizam radnika preko

receptora kože i sluznica. Oni izazivaju odgovor organizma, koga nazivamo

,,opterećenost”.

Učinke opterećenja proučavamo bilo kao integralnu opterećenost bilo kao

opterećenost kritičnog organskog sistema. Integralnu opterećenost čovjek osjeti i

opisuje ocjenama pomoću upitnika s pripremljenim podjelama [100].

Posljedice opterećenja čovjeka, s obzirom na njegovu opterećenost mogu se

ocijeniti mjerenjem fizioloških parametara čovjekovog organizma (temperatura kože,

bazalna temperatura, frekvencija srca, proizvodnja znoja, potrošnja kiseonika, toplotni

bilans).

2.8.1.1 Temperatura kože

Temperatura kože je rezultat izmjene toplote između površine kože i okoline.

Zavisna je od klimatskih uslova, tjelesne aktivnosti čovjeka, toplotnog otpora odjeće i

isparavanja znoja. Temperatura na površini kože je u hladnoj okolini na različitim

mjestima dosta različita i prije svega zavisna od temperature vazduha i brzine kretanja

vazduha. U vrućoj okolini se te razlike smanjuju, temperatura kože sve više postaje

funkcija parcijalnog pritiska pare pv [106].

70

P. O. Fanger tvrdi, da je temperatura kože veoma dobar pokazatelj toplotne

udobnosti pri jednakomjernom tempu rada i u primjerima, kada se ispitivana osoba još

nije počela znojiti [107].

Temperatura kože je važan fiziološki parametar i zavisna je od klimatskih

uslova, toplotnog otpora odjeće, isparavanja znoja, aklimatizovanosti i debljine

ispitivanih osoba (na masnijim dijelovima tijela je koža hladnija) [100].

Temperatura kože mjeri se na više mjesta i iz rezultata mjerenja izračunava se

srednja ponderirana temperatura kože, koja predstavlja karakterističnu temperaturu za

cijelu površinu kože. U vrućoj klimi dovoljno je mjeriti temperaturu kože na 2 do 4

mjesta, pri neutralnim klimatskim uslovima na 4 do 8 mjesta, a u hladnoj klimi na 8 do

12 mjesta [108]. Standard ISO 9886:2004 propisuje da se mjerenje temperature kože u

vrućoj klima vrši na četiri mjesta, a u neutralnoj i hladnoj okolini na osam ili četrnaest

mjernih mjesta [109].

Čovjekov organizam je u stanju toplotne udobnosti, kada postoji ravnoteža

između proizvodnje i otpuštanja toplote, što se odražava u relativno konstantnoj

temperaturi torza i glave 37 oC. U tom slučaju pojedini dijelovi tijela imaju različite

vrijednosti temperature ugođaja, koje se odnose na temperaturu kože [18] :

na grudima oko 36 oC

na nadkoljenici oko 34 oC

na koljenu oko 31 oC

na nadlaktici oko 32 oC i

na podlaktici oko 28 oC

Temperaturni osjećaji se dijele na statičke i dinamičke. Statički temperaturni osjećaj

se kod čovjeka pojavi nakon što se temperatura kože po određenom vremenu

adaptacije ustali.

Dinamički temperaturni osjećaji, koji se pojavljuju između promjena u

temperaturi kože, obrađuju se definisanjem tri parametra:

početne temperature kože,

veličine obima temperaturnih promjena i

veličine dobijene temperature kože.

Pri nižoj temperaturi kože 28 oC je potencijalni prag za osjećaj toplote visok, a

za hladnoću je nizak, tj. hladnu kožu moramo ohladiti još za 0,2 oC, da saznamo

osjećaj “hladno” ili je zagrijati za 1 oC, da se pojavi osjećaj “toplo”.

71

Zagrijavanje kože kod koje se temperatura nalazi ispod neutralnog područja (31

do 36 oC), osjećamo kao hladno, dok ne postignemo potencijalni prag za toplotu, a

hlađenje kože kod koje se temperatura nalazi iznad temperature neutralnog područja,

osjećamo kao toplotu, sve dok ne dostignemo potencijalni prag za hladnoću.

J. Mecheels je sastavio skalu pomoću koje ocjenjujemo osjećaj toplote ljudi na

osnovu izmjerene srednje temperature kože, tab. 2.10 [18].

Tabela 2.10 Ocjenjivanje toplotne udobnosti na osnovu srednje temperature kože [18]

Osjećaj

Stanje

Srednja ponderirana temperatura kože

Tpon oC

Faktor neudobnosti

fd

Neizdrživo iznad 37,4 >0,7 NEUDOBNO Gornja dozvoljena granica

za sportiste

37,4

0,7

Gornja dozvoljena granica za nesportiste

36,0 iznad 35

0,6

35,0 0,3 UDOBNO Normalno stanje 34,0 0,06 32,0 Donja dozvoljena granica ispod 32,0

29,5

<0,06

NEUDOBNO 25,0 Neizdrživo ispod 25,0

Prekrivenost kože znojem odnosno količina znoja na koži se izražava u

postotcima, npr. 0 % za suhu kožu i 100 % za kožu potpuno prekrivenu tekućim

znojem. J. Mecheels navodi, da se toplotna udobnost smanjuje ako vrijednost

prosječne količine znoja iznosi 30 % i više. Kada prekrivenost kože znojem iznosi 60

%, koža je veoma vlažna i zato je osjećaj udobnosti neprijatan, dok je kod ljudi koji su

naviknuti na visoke temperature okoline ta granica izdržljivosti je pomjerena na 70 %

prekrivenosti kože znojem [18].

Često se količina znoja na koži izražava faktorom neudobnosti fd, gdje

vrijednost fd = 1 predstavlja potpunu prekrivenost kože znojem. Vrijednost faktora

neudobnosti se kreće između 0,06 i 0,6 (npr. faktor 0,6 znači 60 % prekrivenosti kože

znojem).

Iz svega navedenog može se zaključiti da se sa povećanjem vrijednosti faktora

neudobnosti smanjuje udobnost pri nošenju odjeće.

72

2.8.1.2 Frekvencija srca

Frekvencija srca je fiziološki parametar koji najbolje od svih odslikava integralnu

opterećenost čovjeka. Pri povećanoj energetskoj upotrebi se u aktivnim mišićima

poveća dotok energetskih sokova i odvod metabolita. Drugim riječima, poveća se

minutni volumen protoka krvi. To povećanje se kod nesportista manifestuje prije svega

na račun frekvencije srca [110].

Frekvencija srca predstavlja srazmjerno lako mjerljiv, a informacijski važan

kompleksan parametar ispitivanih opterećenja radnika. Poveća se pri dinamičkom i

izometričkom (statičkom) mišićnom radu, pri toplotnoj regulaciji i pri psihičkoj

opterećenosti [111].

Izmjerena frekvencija srca dijeli se na frekvenciju srca u mirovanju 0HR i radnu

frekvenciju srca rHR , koje se sastoje iz više komponenata [109,111]:

rHRHRHR 0 (2.40)

HRHRHRHRHRHRHR NTSM 0 (2.41)

gdje je:

HR - aktuelna (izmjerena) frekvencija srca min-1,

0HR - frekvencija srca u standardnim uslovima mirovanja min-1,

rHR - radna frekvencija srca [min-1],

MHR - dinamička komponenta frekvencije srca min-1,

SHR - izometrička komponenta frekvencije srca min-1,

THR - toplotna komponenta frekvencije srca min-1,

NHR - emocionalna ili psihološka komponenta frekvencije srca min-1,

HR - komponenta frekvencije srca zavisna od ritma disanja i otkucaja srca min-1.

Izmjerena frekvencija srca nas informiše o cjelokupnoj opterećenosti čovjeka.

Razumljivo je da analitiku zanima koliko su velika pojedina opterećenja, tj. želi prepoznati

pojedine komponente frekvencije srca s obzirom na aktivnost, a to su [111]:

73

Dinamička komponenta frekvencije srca - MHR

Dinamička komponenta frekvencije srca je razlika između aktuelne (mjerene)

frekvencije srca i frekvencije srca u standardnim uslovima mirovanja, što

predstavlja opterećenja isključivo dinamičkog mišićnog rada.

Izometrička komponenta frekvencije srca - SHR

Izometrička komponenta frekvencije srca je razlika između aktuelne (mjerene)


predstavlja opterećenja isključivo izometričkog mišićnog rada. Zbog mišićne

napetosti vene se skupljaju i kompresija će pri statičkom radu biti, koja dostigne

20 do 30 % maksimalne mišićne moći, potpuna.

Toplotna komponenta frekvencije srca - THR

Toplotna komponenta frekvencije srca je razlika između aktuelne (mjerene)


predstavlja opterećenja uzrokovana isključivo toplotnim opterećenjem.

Emocionalna komponenta frekvencije srca - NHR

Frekvenciju srca povećavaju stresne situacije. Impulsi iz moždane kore i

perifernog sistema preko hipotalamusa stimulišu kardialni centar. Emocionalna

komponenta frekvencije srca je razlika između aktuelne (mjerene) frekvencije

srca i frekvencije srca u standardnim uslovima mirovanja, što predstavlja

opterećenje izazvano isključivo stresnom situacijom.

J. Sušnik navodi da bi bilo najbolje da toplotna komponenta frekvencije srca ne

prelazi 20 udara na minut, odnosno zajedno sa ostalim komponentama (bazalna,

dinamička, izometrička i emocionalna) 150 udara u minuti [100].

2.8.1.3 Izlučivanje znoja

Proizvodnja znoja je kompleksan mehanizam, na koji u prvom redu utiču

individualne karakteristike ispitivanih osoba (sklonost ka znojenju, postotak masnog

tkiva) toplotna okolina i fizička opterećenja [109]. Tijelo gubi toplotu isparavanjem vode

na tri načina:

difuzijom vode kroz kožu,

ventilacijom i

isparavanjem znoja.

74

Ukupan gubitak tjelesne mase gm , koje tijelo izgubi u određenom

vremenskom intervalu je definisan kao razlika između mase tijela prije i nakon

određenog vremenskog intervala i po ISO 9886: 2004 je dat izrazom [109]:

closolwatresswg mmmmmmm 0 (2.42)

gdje je:

swm - gubitak mase zbog znojenja,

resm - gubitak mase zbog isparavanja u disajnim organima,

0m - gubitak mase zbog razlika u masi ugljendioksida i kiseonika,

watm - predstavlja promjenu mase tijela zbog unosa tekućine i izlučivanja urina,

solm - predstavlja promjenu mase tijela zbog unosa hrane i izlučivanja stolice i

clom - predstavlja promjenu mase tijela zbog akumulacije znoja u odjevnom sistemu.

Veoma važan je gubitak tjelesne mase zbog znojenja odnosno isparavanja

znoja. Kada s površine kože ispari 1 l znoja, tijelo izgubi 2430 kJ toplotne energije.

Intenzitet isparavanja u velikoj mjeri zavisi od razlike parcijalnih pritisaka pare u okolini i

sloja vazduha, koji obavija kožu ( kp - vp ). Parcijalni pritisak pare na površini gole kože

se kreće oko 56 x 102 Pa. Ako je razlika parcijalnih pritisaka para manja, izlučen znoj

natopi odjeću, odnosno pokriva kožu kao vlažan film ili kaplje po tijelu [100].

Intenzitet znojenja za toplotnu regulaciju ocjenjuje se indeksom zi , koji

predstavlja količnik između količine evopariranog (isparenog) i izlučenog znoja.

Intenzitet znojenja je manji, što je indeks manji [115].

iz

ezz m

mi (2.43)

gdje je:

ezm - količina evopariranog (isparenog) znoja [g],

izm - količina izlučenoga znoja [g].

Maksimalno dopuštene količine znoja po standardu ISO 7933:1989 [9] date su u tab. 2.11.

75

Tabela 2.11 Gornja dopuštena količina izlučenog znoja [9]

Proizvedena toplota W/m2

Gornja dopuštena količina znoja g/h

u mirovanju

pri tjelesnom radu

u mirovanju

pri tjelesnom radu

Aklimatizovna Podnošljivo 100 200 260 520 osoba Nepodnošljivo 150 250 390 650

Neaklimatizovana Podnošljivo 200 300 520 780 osoba Nepodnošljivo 300 400 780 1040

Iz razlike u masi ispitivanih osoba i njihove odjeće prije i po završetku rada,

izračunavamo količinu isparenog znoja u gramima za svaku ispitivanu osobu posebno.

Pri tom se uzima u obzir unesena količina tekućine i hrane između rada, te izlučen urin

i stolica [109].

2.8.2 Uticaj odjeće na fiziološke parametre čovjeka

Neprijatni subjektivni osjećaj hladnoće ili vrućine smanjuju čovjekovu fizičku i

psihičku izdržljivost i vode do termički uzrokovanih oboljenja, koja u ekstremnim

primjerima završavaju smrću. Čovjekova koža posjeduje specifične ,,tople” i ,,hladne”

tačke, pomoću kojih se osjeća toplota ili hladnoća. To su tzv. toplotni receptori za

temperature iznad 36 oC i toplotni receptori za temperature ispod 36 oC, koji imaju

različitu gustoću na pojedinim dijelovima površine kože. Pomoću njih svjesno osjećamo

temperaturu, što znači da oni učestvuju pri toplotnoj regulaciji čovjekovog tijela [7].

Kako različite vanjske toplotne razlike utiču na ljude uglavnom je poznato, međutim

teško je sa sigurnošću tvrditi, kakav bi toplotni uticaj kod čovjeka prouzrokovali

određeni klimatski efekti, jer je zbog individualnih razlika reakciona sposobnost i

tolerancija svakog pojedinca prema toplotnim uticajima različita.

Pri definisanju toplotnog učinka ne smije se osloniti samo na subjektivnu

ocjenu, već se mora u datom primjeru uzeti u obzir postojeća kombinacija svih uticajnih

veličina, kao što su npr: temperatura, vlažnost i brzina kretanja vazduha, proizvodnja

toplote, te još jedna važna veličina, a to je odjeća, koja pozitivno ili negativno utiče na

izmjenu toplote između tijela i okoline.

Uticaj odjeće na topotnu opterećenost čovjeka pri različitim radnim

opterećenjima i različitim kombinacijama klimatskih veličina eksperimentalno se

određuje mjerenjem fizioloških parametara čovjeka: toplotne bilanse, rektalne

temperature, temperature kože, frekvencije srca i količine izlučenog znoja.

76

2.8.3 Područja upotrebe odjevnog sistema i prognoza udobnosti

U tehnici se često događa, da podaci koje smo dobili tačnim mjerenjima fizičkih

veličina nekog predmeta, ništa ne govore o tome, kako bi se taj predmet ponašao pri

upotrebi u praksi. Između izmjerenih fizičkih parametara i njihovog kompleksnog učinka

u praksi nema pouzdane kvantitativne veze [12].

U ispitivanja na području fiziologije odjeće su bila uložena velika sredstva i trud,

urađena su brojna mjerenja toplotno fizioloških karakteristika tekstila i odjeće, izvedena

su ispitivanja na testiranim osobama u klima-komori i u prirodnom okruženju i na

osnovu dobijenih rezultata su istraživači uspjeli postaviti model, s kojim se može

prognozirati ponašanje određene odjeće ili odjevnog sistema u najrazličitijim uslovima

nošenja.

U zavisnosti od klimatskih uslova J. Mecheels [18] je ustanovio da toplotno

fiziološku udobnost najbolje definišu dvije fiziološke veličine i to:

srednja ponderirana temperature kože Tpon, koja određuje udobnost u hladnom i

količina znoja na koži, tj. faktor neudobnosti fd koji određuje udobnost u toplom.

Model sačinjavaju četiri osnovne računske operacije, koje su prikazane na

sl. 2.34. Na vrhu date slike vide se osnovni ulazni podaci, koji su potrebni za proračun,

a na kraju željeni rezultati [16].

Slika 2.34 Model za prognozu udobnosti odjevnog sistema [16]

77

Model za prognozu udobnosti odjevnog sistema sačinjavaju četiri osnovne

računske operacije pomoću kojih se na osnovu antropoloških podataka za određenu

osobu, parametara izabrane odjeće i zadanih klimatskih uslova odredi područje

upotrebe odjevnog sistema.

Računski postupak 1: Uvrste se osnovni antropološki podaci za određenu osobu, tj.

tjelesna masa i tjelesna visina i iz tih podataka se izračunava površina tijela po DU

BOIS-u ADU [113]), podatak o njenim fizičkim aktivnostima, tj. energija metabolizma M

(npr. pri sjedenju ili mirnom stajanju), parametri izabrane odjeće, izmjereni pomoću

toplotne lutke "Coppelius” u stanju mirovanja, propišemo granicu udobnosti u hladnom

(npr. Tk = 32 oC). Rezultat toga je minimalna temperatura okoline Tvmin, pri kojoj se

data odjeća može nositi a da u njoj ne bude hladno.

Računski postupak 2: Uvrste se osnovni antropološki podaci za određenu osobu, tj.

tjelesna masa i tjelesna visina i izračuna površina tijela ADU, energija metabolizma M

(npr. za srednje težak rad, pri kojem se tijelo pokreće), parametri odjeće, izmjereni

pomoću pokretne toplotne lutke "Coppelius”, uzimajući u obzir ventilaciju zbog kretanja

tijela, propišemo željenu granicu udobnosti u toploj okolini (faktor neudobnosti fd).

Rezultat je maksimalna temperatura okoline Tvmax, pri kojoj se u datoj odjeći ne

znojimo više, nego što predviđa faktor neudobnosti. Pri izračunavanju minimalne i

maksimalne temperature okoline možemo uzeti u obzir relativnu vlažnost vazduha RV.

Temperaturno područje između obe izračunate temperature okoline nazivamo područje

upotrebe odjeće odnosno odjevnog sistema.

Računski postupak 3: Predviđamo kakvi bi bili za osobu određene tjelesne mase i

tjelesne visine, pri metabolizamu M i u određenoj odjeći (s toplotnom izolacijom Rc i otporom

protoku vodene pare Re) fiziološki parametri udobnosti u hladnoj odnosno toploj okolini.

Tako možemo izračunati, kakva bi bila pri određenoj temperaturi i vlažnosti vazduha

srednja temperatura kože Tk kao pokazatelj udobnosti u hladnoj okolini i faktor

neudobnosti fd kao pokazatelj udobnosti u toploj okolini.

Računski postupak 4: Uvrstimo osnovne antropološke podatke za određenu osobu,

podatak o realnom fizičkom opterećenju (npr. za konkretan rad koji ta osoba obavlja na

određenom radnom mjestu), realne podatke o klimi na radnom mjestu te podatak o

željenoj gornjoj odnosno donjoj granici udobnosti, koju zahtijevamo za konkretnu vrstu

rada. Izlazni podaci su toplotni parametri odjeće Rc i Re, koji bi bili za tu osobu na

njenom radnom mjestu pri datim klimatskim uslovima najprimjereniji odnosno

zadovoljavali željenu udobnost nošenja [12].

78

2.9 Dosadašnja dostignuća na području istraživanja uticaja svojstava materijala na toplotno fiziološku udobnost odjeće

Odjevni sistem pogodnih toplotno fizioloških svojstava trebao bi, kod različitih

vremenskih uslova i pri različitim nivoima fizičke aktivnosti osobe koja ga nosi, osigurati

toplotno fiziološku ravnotežu uz minimalno opterećenje tijela. To znači da korisnik

odjeće osjeća toplotno fiziološku udobnost, da nema osjećaj vrućine ili hladnoće. Zbog

toga odjevni sistem treba imati takva toplotna svojstva da može apsorbovati i eliminisati

vlagu, dati osjećaj ugodne hladnoće u vrućoj okolini (otpuštati toplotu, a istovremeno

biti i dobar izolator), odnosno osjećaj toplote u hladnoj okolini (zadržati toplotu) [114].

Osjećaj toplote kod čovjeka uglavnom je povezan sa toplotnom ravnotežom

tijela kao cjeline. Na tu ravnotežu utiče fizička aktivnost i odjeća, te parametri okoline.

Provedeno je nekoliko istraživanja da bi se kvantificirale varijable koje utiču na toplotnu

udobnost i odredio njihov kvalitet [115-118]. Pokazalo se da se udobnost može

vrijednovati pomoću tri različite vrste varijabli:

klimatske varijable – varijable okoline (temperatura vazduha, relativna vlažnost

vazduha, brzina kretanja vazduha i srednja temperatura zračenja)

fizičke aktivnosti i

toplotna svojstva odjeće (toplotni otpor i otpor odjeće protoku vodene pare).

U okolini gdje temperaturu tijela nije moguće regulisati sa velikim znojenjem, mi

se često pokušavamo osloboditi suvišne toplote proizvedene od strane našeg tijela

stvarajući kondicionirane sisteme ili kretanjem u kondicioniranoj sobi. Neposredno

poslije promjene okoline, mi osjećamo "hladnoću" ili "udobnost". Ako znoj akumuliran u

odjeći isparava postepeno, gubitak toplote iz našeg tijela može biti veći nego što je

potrebno, i tada mi gubimo snažan osjećaj "hladnoće" ili "udobnosti". U tom slučaju je

ovo tumačenje značajno za naše zdravlje? Ne postoji li bolji način kontrolisanja

okoline? Za razjašnjenje ovog problema potrebno je istraživanje. Između ostalog,

toplotno fiziološke rekcije ljudskog tijela na okolinu nam govore o sadržaju

akumuliranog znoja o odjeći [119]. U ostalim radovima ovaj problem je tretiran kao

nestabilno stanje.

Mnogo studija je obrađivalo čovjekov osjećaj toplote i toplotne udobnosti, ali u

najvećem broju tih diskusija je odjeća tretirana kao otpornost protoku toplote i vlage,

kao jedno stabilno stanje [120]. Veoma mali broj studija je obrađivao kapacitet vlage u

odjeći. Eksperimenti su vođeni tako da je predmet, bio izložen promjenama toplotnih

uslova [121,122]. U prvi plan su stavljena mjerenja stepena znojenja i stepena

79

isparavanja u odnosu na toplotu [123]. Ove studije su se uglavnom odnosile na

neobučene osobe i veoma mali broj mjerenja za obučene osobe. Prolaz toplote i vlage

između kože i odjeće je bio istraživan sa različitih gledišta [124-126]. Postojanje relacije

između fizioloških reakcija tijela i nestabilnih karakteristika odjeće nisu bila dovoljno

razjašnjena u njihovim studijima. B. W. Jones [127] je izučavao stanje nestabilnih

karakteristika transporta toplote i vlage između ljudskog tijela i okoline. Kako god, u tim

studijima, transport vlage unutar i oko odjeće nije dovoljno istražen u realnim

situacijama.

Efekat akumulacije vlage u odjeći je razjašnjen kao fiziološki odgovor ljudskog

tijela u stanju kretanja, gdje su eksperimentalno istraživane obučene osobe simulirajući

situacije u kojima čovjek odmah nakon znojenja izlazi iz klimatizovane sobe (T = 35 oC

i RV = 90 %) i vraća se u sobu gdje su povoljni klimatski uslovi (T = 25 oC i RV = 50 %)

[119]. Za analizu eksperimentalnih rezultata korišten je kombinovani model, koji sadrži

dvočlani model za toplotno fiziološku reakciju ljudskog tijela [128,127] i model

simulacije transporta toplote i vlage za toplotno i sorpcijsko ponašanje odjeće.

Kvantitativno određivanje efekta akumulacije znoja za ljudsko tijelo u realnoj situaciji se

pokazalo kao moguće.

Mjerenjem promjena otpora protoku vodene pare u odjevnom sistemu je

istraživan uticaj tipa vlakana, debljine sloja vazduha i otvorenosti odjeće na mikroklimu

pomoću vertikalnog znojnog modela kože [129]. Razmatrana je glatka pamučna

tkanina, glatka poliesterska tkanina i gruba pamučna tkanina, koje su namjenjene za

izradu odjeće. Simulirana je otvorenost odjeće, takva kao vratni izrez, otvor za rukav,

otvor u predjelu struka i otvorenost je kontrolisana na 10, 20, 40 i 60 %. Povećavanje

otvorenosti promjenom dimenzija navedenih otvora (vratni izrez, otvor za rukav, obim

struka) je direktno povezana sa promjenom mikroklime u odjevnom sistemu. Promjena

mikroklime u odjevnom sistemu je ocjenjivana indeksom aklimatizacije dK i

određivana je efikasnost otvorenosti.

Rezultati pokazuju da je indeks aklimatizacije za poliester dosta veći u odnosu

na pamuk. Povećanjem debljine sloja vazduha, indeks aklimatizacije se povećava, ali

bio bi potreban veliki sloj vazduha da bi se kapacitet aklimatizacije mogao zanemariti.

Ako se otvorenost povećava, efekat tkanine na mikroklimu se postepeno smanjuje,

gubitak efekta je 60 % i približava se vrijednostima za golu kožu.

Prilikom nošenja odjeće, toplota i vlažnost proizvedeni od strane tijela se

zaustavljaju kao slojevi vazduha prije prolaska u okolni vazduh, što rezultira

karakterističnom mikroklimom između kože i odjeće i definiše se kao osjećaj udobnosti.

80

Toplota i vlažnost su zavisni od okoline (klimatskih uslova), ljudskog faktora i faktora

odjeće, takvih kao što su vrsta tkanine i otvorenost odjevnih predmeta.

Umjerena hladnoća u dodiru sa glatkim, laganim tkaninama se povećava kod

vlakana sa visokim kapacitetom upijanja vlage kao što je vuna. Subjektivna ocjena

umjerene hladnoće tkanina od vune, pamuka, poliestera i mešavina vuna/poliester će

biti zavisna od klimatskih uslova okoline [130]. Upoređujući u paru tkanine sličnih

konstrukcijskih karakteristika ali različitog kapaciteta sorpcije vlage, testne osobe

mnogo češće biraju tkanine sa visokim kapacitetom sorpcije vlage kao hladnije.

Laboratorijskim mjerenjima je potvrđeno da na visokim temperaturama dolazi do

pojave kapi znoja na površini kože kada je u kontaktu sa vlaknima visoke sorpcije. Ovo

povećanje hladnoće je povezano sa desorpcijom vlage kod tkanina koje priliježu uz

kožu i mijenja se sa promjenom vlažnosti okoline.

U prvom eksperimentu, upoređivane su četiri tkanine izrađene u platno

prepletaju: 100 %-tna vunena tkanina, koja može primiti vlage približno 35 % [80],

100 %-tna pamučna tkanina, sa sadržajem vlage od 24 % [80], 100 %-tna poliesterska

tkanina, sa sadržajem vlage od 0.7 % [131] i tkanina iz mješavine vlakana 45 % vuna /

55 % poliester, sa sadržajem vlage od 16 %. U drugom eksperimentu, korištene su

dvije tkanine u platno prepletaju različitih površinskih masa, tkanina u krep prepletaju i

pletenina.

Svaki par se sastoji od 100 %-tne vunene tkanine i 100 %-tne poliesterske

tkanine, kao predstavnici ekstremne higroskopnosti vlakana. S druge strane, parovi su

bili upoređivani i po konstrukcijskim parametrima, gdje je to praktično bilo moguće.

Pronađeno je da se primjetan osjećaj hladnoće javlja za vrijeme kratkog kontakta

između kože i tkanine, što je povezano sa sposobnošću sorpcije vlage u vlakanima iz

kojih je tkanina izrađena.

Rasprostiranje vlage i toplote nije uvijek u ravnotežnom statičkom stanju,

posebno kada se uzme u obzir uticaj ljudske fiziologije, psihologije i okruženja. Mnogi

istraživači su ustanovili da postoji dosta razlika između dinamičkog protoka toplote i

vlage u ravnotežnom stanju, i kao rezultat toga su urađene mnoge studije dinamičke

udobnosti odjeće [132-135].

Međutim, zbog kompleksnosti dinamičkog transporta toplote i vlage i

ograničenja eksperimentalnog aparata istraživači ne mogu provesti dinamičke testove

[136]. Oni mogu izvoditi test samo kada je dostignuto ravnotežno stanje. Koristeći ovaj

metod, mnoge istovremene promjene ne mogu se znati, a one utiču na realno

posmatranje dinamičkog transporta toplote i vlage, i dalje na objektivnu ocjenu

81

svojstava udobnosti odjeće. Ovdje je još potrebno studirati toplotno-vlažna svojstva

udobnosti tekstilnih površinskih proizvoda pod prelaznim uslovima za bolje

razumjevanje tekstila i odjeće [137]. Urađena je serija eksperimenata i analiza u studiji

procesa dinamičkog protoka toplote i vlage, kao i ocjena toplotno-vlažnih svojstava

udobnosti tkanina u uslovima nošenja [138]. Mjerenjem pet statičkih indeksa deset

različitih tkanina, koja uključuju statički protok toplote i vlage kroz tkaninu, kao i dva

dinamička sveobuhvatna indeksa dobijena iz dinamičke krivulje koristeći aparat za

mjerenje mikroklime, ustanovljena je relacija između statičkog indeksa i dinamičkog

sveobuhvatnog indeksa. Sistem ocjena i predviđanja za dinamičko svojstvo udobnosti

tekstilnih površinskih proizvoda formulisano je pomoću "teorije sivog sistema".

Za dva različita klimatska uslova okruženja:

- najudobniji uslovi (temperatura vazduha 25 1 0C i relativna vlažnost vazduha

50 2 %) i

- ekstremno neudobnim uslovima za čovjeka (temperatura vazduha 33 1 0C i

relativna vlažnost vazduha 80 2 %)

za različita predviđanja urađeni su modeli i dobijena je visoka preciznost ocjena

udobnosti [138]. Odabrano je deset različitih vrsta uzoraka tkanina i sve one su

namjenjene za odjeću u ljetnom i proljetnom periodu, i stoga se između njih mogu

porediti toplotno-vlažna svojstva udobnosti.

Studija istraživanja dinamičkog protoka toplote i vlage je bazirana na statičkom i

dinamičkom eksperimentu. Testiranjem promjena temperature i vlage na unutrašnjim i

vanjskim površinama deset različitih tkanina za vrijeme dinamičkog protoka toplote i

vlage pod dva različita uslova okruženja, dobijene su krivulje varijacije temperature i

vlage karakteristične za svaku tkaninu, i uvedena su dva kompresivna indeksa za

utvrđivanje toplotno-vlažne udobnosti tekstila dinamičkim protokom.

To pokazuje da pod navedenim udobnim uslovima okruženja, tkanine sa nižom

površinskom masom, većom gustoćom i većom propustljivošću vazduha biće toplotno

udobnije, dok tkanine sa većom vazdušnom propustljivošću, većim sadržajem vlage u

vlaknu i većom debljinom, biće udobnije za vlažnost.

Pri neudobnim uslovima, tkanine sa manjom gustoćom i manjom površinskom

masom i većom vazdušnom propustljivošću biće toplotno udobnije, dok tkanine sa

nižim sadržajem vlage u vlaknu, većom vazdušnom propustljivošću i većom debljinom,

biće udobnije za vlažnost.

Distribucija vlage u odjeći za vatrogasce je istraživana na toplotno

regulacijskom modelu čovjekovog tijela. Poslije jednog sata znojenja svega 35 %

vlage je ispareno sa površine, a za sljedeći sat je ostalo samo 10 % od ukupne vlage.

82

Oko 85 % vlage je akumulirano u međuprostoru između tri sloja odjevnog sistema koji

se sastoji od pet ili šest slojeva. Interakcija između svojstava transporta vlage različitih

slojeva se pokazala kao vrlo važna za distribuciju vlage. Susjedni slojevi odjevnog

sistema do intimnog rublja okrenuti prema vani su posebno dominantni za distribuciju

vlage. Zavisno od njihove higroskopnosti mogu djelovati kao barijera za vlagu [139].

Upravljanje svojstvima vlažnosti tekstila u toku promjene uslova se može

smatrati kao glavni faktor u karakterisanju udobnosti odjeće pri normalnoj upotrebi.

Isparavanje znoja sa površine kože u suštini ometa odjeća, i ovo nedjelotvorno

isparavanje veoma često u datoj odjeći izaziva osjećaj neudobnosti. Za određivanje

karakteristika udobnosti različitih materijala, urađeno je nekoliko istraživačkih studija

efikasnosti transporta vlage u tkaninama pri promjeni uslova [140-142]. Oni su koristili

instrumentalne tehnike određivanja vlažnosti i temperaturnih gradijenata između tijela i

okoline. U studijima su upotrebljivane instrumentalne tehnike određivanja vlažnosti i

protoka toplote istovremeno simulirajući sistem tijelo – odjeća – okolina. Ove studije

fokusirane su na razumjevanje kombinacije efekata znojenja i transporta vlage kroz

odjeću u normalnim uslovima nošenja kada osoba obavlja različite fizičke aktivnosti u

širokom rangu klimatskih uslova.

U ovoj studiji je istraživan uticaj polupropusnih funkcinalnih filmova na

površinski pritisak pare i temperature kombinacija tkanina – film – tkanina [143]. Kao

film upotrebljavane su tri mikroporozne polutetrafluoretilenske (PTFE) membrane

poroznosti 50, 84 i 95 % i neporozni poliuretanski (PU) slojevi (listovi). Film je dodan

između dva sloja tkanine i to utiče na promjenu pritiska pare i temperature na obe

površine te kombinacije pod simuliranim uslovima tijelo – odjeća.

Fizikalne karakteristike filmova znatno utiču na nivo propusnosti i varijable

vezane za udobnost, kao što su promjene pritiska pare i temperature na unutrašnjoj

površini.

Kombinacije slojeva pamuka i poliestera sa različitim filmovima, pokazuju da

film može da utiče negativno na sorpciju vlage navedenog sistema, ne samo

blokiranjem difuzije vlage kroz vazdušne pore, već je mnogo važnije neefektivno

rasipanje toplote unutrašnje pamučne tkanine za kontinuiranu sorpciju vlage. Koristeći

film i kombinaciju tkanina, studija pojašnjava uzajamnu zavisnost sorpcije vlage i

efekata graničnih temperatura za vrijeme dinamičkog transporta vlage kroz navedeni

sistem [143]. Higroskopnost vlakana slojeva tkanina i fizikalna svojstva polupropusnog

filma su mnogo važnija, nego higroskopnost filma u određivanju performansi udobnosti

multislojne funkcionalne odjeće u uslovima propustljivosti.

83

Iz svega navedenog se može zaključiti da svojstva udobnosti sistema tkanina

mnogo zavise od vrste tkanine (vlakna), ali prisustvo mikroporoznog filma ili

laminiranog materijala može izazvati osjećaj neudobnosti kod čovjeka. Međutim,

visokoporozni filmovi nemaju tako značajnu ulogu za transport vlage i toplote u odjeći,

tako da nemaju negativnog uticaja na udobnost.

Druga implikacija rezultata je da lokacija higroskopnih slojeva tkanina i filma u

odjevnom sistemu utiče na ponašanje transporta vlage, tj. udobnost. Dodatno, ova

studija naglašava potrebu za daljnjim istraživanjima odnosa između varijabli dinamičke

vlage ovih kombinacija mjerenih pomoću simuliranog psihrometra odjeće i subjektivne

ocjene udobnosti dobijene od čovjeka.

84

3. EKSPERIMENTALNI DIO

S obzirom na namjenu ove disertacije da se istraži uticaj svojstava materijala

različitih sirovinskih sastava, od kojih su urađeni modeli odjeće, na toplotno fiziološku

udobnost korisnika pri realnim uslovima nošenja odjeće u ljetnom periodu, urađena su

brojna ispitivanja kako na tkaninama tako i na modelima odjeće.

Istraživanja uticaja svojstava materijala na toplotno fiziološku udobnost pri

nošenju odjeće su podijeljena u tri dijela, i to:

Prvi dio istaživanja je obuhvatao izradu pet vrsta tkanina različitih sirovinskih

sastava, ali približno istih konstrukcijskih karakteristika i naknadne obrade. Sve

tkanine su podvrgnute procesu bijeljenja i desetostrukog pranja. Višestruko

pranje pri temperaturi vode od 40 oC je urađeno da bi se postigla dimenzijska

stabilnost upotrijebljenih tkanina i tako dobila objektivna slika o promjeni

svojstava tkanina ugrađenih u ispitivane modele odjeće u toku upotrebe

odnosno ispitivanja fizioloških parametara testnih osoba kod nošenja odjeće u

klima-komori.

Ispitivanja fizikalnih, mehaničkih i toplotnih svojstava tkanina su urađena za

bijeljene i oprane tkanine i izvršeno poređenje rezultata ispitivanja.

Drugi dio istraživanja je obuhvatao izradu dva modela odjeće, od pet različitih

tkanina namjenjenih za ljetni period, koji se međusobno razlikuju po stepenu

pokrivenosti tijela. Modeli odjeće su urađeni na osnovu antropometrijskih mjera

osoba koje su učestvovale u testiranju u klima-komori, pri različitim klimatskim

uslovima i različitim fizičkim aktivnostima koje odgovaraju realnim uslovima

nošenja datih modela u ljetnom periodu. Klimatski uslovi su odabrani na osnovu

podataka Hidrometeorološkog zavoda Banja Luka za temperaturu, relativnu

vlažnost vazduha i brzinu vjetra, za četiri ljetna mjeseca zadnje tri godine.

Treći dio istraživanja odnosio se na ispitivanje toplotno fizioloških parametara

testnih osoba pri nošenju analiziranih modela odjeće.

Na osnovu rezultata ispitivanja svojstava tkanina i promjene toplotno fizioloških

parametra osoba koje su nosile date modele odjeće ustanovljeni su matematički izrazi

zavisnosti toplotno fiziološke udobnosti pri nošenju odjeće od svojstava tkanina i

klimatskih uslova. Prikaz toka istraživanja dat je na slici 3.1.

85

Slika 3.1 Prikaz toka istraživanja

86

3.1 Karakteristike upotrijebljenih materijala

Za istraživanja namjenski je urađeno pet vrsta tkanina različitih sirovinskih

sastava. Sirovine su nabavljene od različitih proizvođača i to: pamučna pređa iz

preduzeća “Dubičanka” Kozarska Dubica (Bosna i Hercegovina), poliesterska pređa iz

preduzeća “Dunav” Grocka (Srbija) i lanena pređa iz preduzeća “Linen” (Češka). Na

osnovu zadanih parametara tkanja, sve tkanine su urađene u preduzeću “Krupanjka” iz

Krupnja (Srbija).

Sve tkanine su urađene u platno prepletaju i približno iste gustoće tkanja.

Odstupanja u površinskoj masi se javljaju zbog veće finoće poliesterske filamentne

pređe u odnosu na lanenu i pamučnu pređu. Osnovne karakteristike upotrijebljenih

pređa su date u tabeli 3.1, a tehničke karakteristike tkanina od kojih su urađeni

ispitivani modeli odjeće u tabeli 3.2.

Tabela 3.1 Osnovne karakteristike upotrijebljenih pređa

Vrsta pređe Finoća pređe Tt [tex]

Broj zavoja Tm [z/m]

Vrsta zavoja [S, Z]

Lan 42,386 / / Pamuk 40,702 572 Z PES 35,659 122 S

Tabela 3.2 Osnovne karakteristike upotrijebljenih tkanina

Oznaka tkanine

Vrsta dorade

Gustoća tkanja [cm-1]

Površinska masa [g/m2]

Sirovinski sastav

Osnova Potka PES/Lan

Sirova 18,3 17,6 150,90 50 % PES / 50 % lan Bijeljena 19,7 17,0 152,10

Oprana 21,0 17,6 172,89 PES/Pamuk

Sirova 19,7 17,6 155,49 50%PES / 50%pamuk Bijeljena 20,8 17,2 157,70

Oprana 21,2 17,9 171,01 PES

Sirova 19,2 17,5 142,13 100 % PES Bijeljena 19,9 17,4 144,20

Oprana 21,4 18,4 163,50 Lan

Sirova 20,4 19,1 169,88 100 % lan Bijeljena 22,0 18,4 177,90

Oprana 22,7 20,5 199,37 Pamuk

Sirova 19,2 17,8 160,25 100 % pamuk Bijeljena 20,4 17,6 163,30

Oprana 21,3 19,0 184,44

87

3.1.1 Izbor odjeće za eksperimente

Za predviđene eksperimente odabrana su dva modela ženske odjeće

namjenjene za ljetni period. Oba modela odjeće su urađena od pet tkanina različitih

sirovinskih sastava ali istih konstrukcijskih karakteristika. Kod odabira modela odjeće

vodilo se računa da se zadovolje odgovarajući parametri udobnosti kao što su: toplotno

fiziološka, ergonomska i mehanička udobnost nošenja. Da bi se izbjegao uticaj boje na

osjećaj udobnosti pri nošenju svi modeli odjeće su urađeni od tkanina u bijeloj boji.

Odabrani modeli ženske odjeće su:

- Model 1 (ženka haljina bez rukava) i

- Model 2 (ženska bluza bez rukava + kratke hlače).

Odabrani modeli ženske odjeće urađeni su na osnovu tjelesnih mjera osoba

koje su učestvovale u eksperimentu, da bi uticaj ventilacije koji je posljedica prilijeganja

modela bio isti kod svih osoba.

3.1.1.1 Skica i opis modela

Odabrani Model 1 (ženska haljina bez rukava) je dužine kroja do ispod koljena,

sl. 3.2a. Haljina je bijela, djelimično strukirana i bez podstave. Prednji dio haljine ima

sječenja po dužini i sastoji se iz tri dijela. Zadnji dio haljine je takođe sječen po dužini i

sastoji se od četiri dijela. Kopčanje haljine je na zadnjem dijelu sa patent zatvaračem.

Odabrani Model 2 se sastoji iz dva dijela, tj. ženske bluze bez rukava i kratkih

hlača dužine do ispod koljena, sl. 3.2b. Kratke hlače su sa spuštenim strukom, širokim

pojasom i kopčaju se na prednjem dijelu patent zatvaračem i jednim dugmetom.

Ženska bluza je po krojnim dijelovima ista kao haljina s tim da je dužina bluze u visini

bokova. Kopčanje bluze je kao kod haljine, tj. na zadnjem dijelu.

Na desnoj strani prednjeg dijela haljine i bluze nalazi se džep, čija funkcija je da

pridržava MSR uređaj u toku eksperimenta. Modne skice odabranih modela odjeće

prikazane su na sl. 3.2, a tehničke skice na sl. 3.3.

88

a) b)

Slika 3.2 Modne skice odabranih modela odjeće a) Model 1 (ženska haljina) b) Model 2 (ženska bluza + kratke hlače)

89

a) b)

Slika 3.3 Tehničke skice odabranih modela odjeće a) Model 1 (ženska haljina) b) Model 2 (ženska bluza + kratke hlače)

3.1.1.2 Konstrukcija i modelovanje krojeva odabranih modela odjeće

Kod konstrukcije osnovnih krojeva na osnovu navedenih skica modela ženske

odjeće treba voditi računa o harmoniji modela, polazeći od estetskih, ergonomskih,

tehničkih i ekonomskih principa.

Kod konstrukcije krojeva odabranih modela ženske odjeće za bazne krojeve uzete

su konstrukcije ženske haljine i ženskih hlača veličine 40. Nakon konstrukcije urađeno

je modelovanje krojnih dijelova na osnovu individualnih mjera osoba koje su

učestvovale u eksperimentu.

Modelovanje baznih krojnih dijelova vrši se na osnovu tehničke skice odabranih

modela ženske odjeće, tako da se zadovolje estetski zahtjevi i zahtjevi vezani za

udobnost pri nošenju.

Za ispitivanje su korištena dva modela ženske odjeće namjenjene za ljetni

period, koji su urađeni od pet vrsta tkanina:

90

1. Model 1 (ženska haljina); tkanina »PES/Lan«

2. Model 1 (ženska haljina); tkanina »PES/Pamuk«

3. Model 1 (ženska haljina); tkanina »PES«

4. Model 1 (ženska haljina); tkanina »Lan«

5. Model 1 (ženska haljina); tkanina »Pamuk«

6. Model 2 (ženska bluza + kratke hlače); tkanina »PES/Lan«

7. Model 2 (ženska bluza + kratke hlače); tkanina »PES/Pamuk«

8. Model 2 (ženska bluza + kratke hlače); tkanina »PES«

9. Model 2 (ženska bluza + kratke hlače); tkanina »Lan«

10. Model 2 (ženska bluza + kratke hlače); tkanina »Pamuk«

U toku ispitivanja sve testne osobe su ispod odabranih modela odjeće imale na

sebi jednako pamučno donje rublje i grudnjak, a na nogama kratke pamučne čarape i

papuče.

3.2 Postavljanje hipoteza

Na osnovu ispitivanja karakteristika materijala od kojih su urađeni modeli odjeće

treba predvidjeti kako bi se čovjek osjećao u datoj odjeći izrađenoj od navedenih

tkanina u realnim uslovima nošenja, kada se posmatraju parametri udobnosti.

U ovom radu utvrđivan je uticaj mehaničkih, sorpcijskih (relativna vlažnost

tkanina i sposobnost zadržavanja vode) i toplotnih karakteristika odjeće od kojih su

najznačajnije: toplotni otpor odjeće Rc i otpor odjeće protoku vodene pare Re na

izmjenu toplote između čovjekovog tijela i okoline pri različitim klimatskim uslovima,

umjetno ostvarenim u klima-komori. Kombinacija ovih toplotno fizioloških parametara

odjeće je prikazana u obliku indeksa protoka vlage im, izraz (2.34) koji predstavlja

značajan kriterijum za ocjenjivanje toplotno fiziološkog kvaliteta odjevnog sistema.

Na osnovu proučavanja stručne literature koja izučava određene zavisnosti, kao

i na osnovu određenih zapažanja u toku preliminarnih ispitivanja istraživanja su

zasnovana na temelju sljedećih hipoteza:

1. između sorpcijskih svojstava u odjeću ugrađenih tkanina pri različitim

klimatskim uslovima i fizičkim aktivnostima testnih osoba postoje pouzdane

razlike,

91

2. između toplotnih svojstava analiziranih modela odjeće postoje pri različitim

klimatskim uslovima pouzdane razlike,

3. da postoje pouzdane razlike između fizioloških parametara, tj. srednje

ponderirane temperature kože i količine isparenog znoja testnih osoba, koje

nose modele odjeće, izrađene od tkanina iz prirodnih i sintetičkih vlakana te

njihovih mješavina,

4. između subjektivnih ocjena toplotne udobnosti testnih osoba pri nošenju

različitih modela odjeće postoje pouzdane razlike i

5. da postoji značajna korelacija između stepena vlažnosti kože, svojstava u

odjeću ugrađenih tkanina i klimatskih uslova.

3.3 Primjenjene metode ispitivanja tkanina

U ovom poglavlju su opisane metode i uređaji koji su korišteni za ispitivanja

fizikalnih, mehaničkih i toplotnih svojstava tkanina.

3.3.1 Određivanje relativne vlažnosti tkanina

Relativna vlažnost tkanina određuje se po ISO 139-1973 (E) [144]. Ovaj

standard definiše karakteristike i upotrebu standardne atmosfere za kondicioniranje i

određivanje fizikalnih i mehaničkih svojstava tekstila.

Za određivanje relativne vlažnosti tkanina odnosno sadržaja vlage u tkaninama

korišten je mjerni uređaj HB43 [145]. Sadržaj vlage u uzorku se prikazuje kao % mokre

mase (mokra masa WW = početna masa = 100 %). Na ekranu je sadržaj vlage

označen sa »% MC«, npr. 11,35 % MC (MC = moisture content):

100%100...0

WW

DWWWMC (3.1)

gdje je:

MC - sadržaj vlage [%],

WW - masa mokrog uzorka [g],

DW - masa suhog uzorka [g].

92

3.3.2 Određivanje vazdušne propustljivosti tkanina

Vazdušna propustljivost tekstilnih proizvoda je jedna od važnih upotrebnih

karakteristika. Iz rezultata vazdušne propustljivosti mogu se donijeti određeni zaključci

o poroznosti materijala kao i o izolacijskim sposobnostima određenih proizvoda.

Kada se govori o propustljivosti vazduha misli se na vjetar, koji se najčešće

definiše sa dva osnovna parametra a, to su brzina i smjer. Vjetar otežava kretanje,

prodire kroz odjeću i pri tom odnosi sa sobom određenu količinu toplote, što znači, da

moramo upotrijebiti više energije nego u mirnoj atmosferi. U hladnoj atmosferi vjetar

prouzrokuje povećanje količine toplote, koja prolazi kroz odjeću u okolinu i u određenim

okolnostima pospješuje hlađenje organizma čovjeka.

Vazduh prolazi kroz odjeću zbog toga, jer se pod uticajem brzine vjetra stvara

razlika parcijalnih pritisaka. Na površini odjeće je parcijalni pritisak veći nego u

neposrednoj blizini površine kože. U takvim uslovima vazduh prolazi kroz odjeću.

Mjerenjem vazdušne propustljivosti može se utvrditi uticaj raznih faktora kao što

su: sirovina, konstrukcija materijala, postupci apretiranja itd.

Određivanje vazdušne propustljivosti vrši se po standardu SIST EN ISO 9237

[146] ili po njemačkom standardu DIN 53887 [147]. Materijal koji se želi ispitati nije

potrebno rezati na pojedinačne uzorke, nego se mjeri na različitim mjestima u cjelini.

Pri tome se mora voditi računa o tome da se mjerenje ne vrši pri ivici, na početku ili

kraju materijala, nego 10 do 20 cm od krajeva. Uzorak koji se ispituje mora se

prethodno klimatizovati pri standardnim uslovima. Na svakom uzorku urađeno je po 20

mjerenja na različitim mjestima na aparatu, koji je prikazan na sl. 3.4.

Slika 3.4 Aparatura za mjerenje propustljivosti vazduha [147]

93

Iz očitanih vrijednosti izračunava se prosječna vrijednost, a zatim i količina

propuštenoga vazduha u m3 u vremenu od 1 minute po jednačini:

F

qQ

6 (3.2)

gdje je:

Q - količina propuštenoga vazduha pri određenoj visini vodenog stuba [m3/min m2],

q - količina vazduha, koji prolazi kroz površinu ispitivanog uzorka [dm3/h ],

F - ispitivana površina [cm2].

3.3.3 Određivanje sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama

Određivanje sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama WZV izvodi se prema

standardu DIN 53 814 [148]. Klimatizovan uzorak tkanine (približno 1,6 g) se isječe na

sitne komade. Za svaki uzorak se rade po četiri paralelne probe, gdje se u svaku

kivetu, koja je prethodno izvagana, stavlja po 0,4 g uzorka. Kivete sa uzorcima se

stave u čašu i preliju prethodno pripremljenim rastvorom (1g nejonogenog sredstva u 1l

destilovane vode). Iglom se istjeraju mjehurići iz kiveta i tako pripremljeni uzorci se

ostave da stoje 2 sata. Nakon toga kivete se centrifugiraju 20 min pri 3000 ob/min, na

uređaju za centrifugiranje CENTRIC 322A proizvođača Tehtnica.

Poslije centrifugiranja kivete sa uzorcima se važu i iz razlike u masi kivete sa

uzorkom nakon centrifugiranja i prazne kivete dobije se masa obrađenog uzorka [149].

Sposobnost zadržavanja vode u tkaninama WZV (%) se izračunava prema izrazu:

100

kl

klcZV m

mmW (3.3)

gdje je:

cm masa centrifugiranog uzorka [g],

klm masa klimatizovanog uzorka [g].

94

3.3.4 Određivanje dimenzijske stabilnosti tkanina

Glavni zadatak proizvođača odjeće je da preoblikuje tkaninu kao

dvodimenzionalnu površinsku tvorevinu u pogodan trodimenzionalni oblik odjeće, koji

pored statičkih i dinamičkih antropometrijskih zahtijeva ljudskog tijela mora biti

prilagodljiv i svim dinamičkim uslovima upotrebe prilikom nošenja [150]. Kod toga

dimenzijska stabilnost tkanina ima značajan uticaj na konstrukciju odjeće, a i na kvalitet

gotovih odjevnih predmeta [151].

Dimenzijska stabilnost određuje se prema FAST-4 metodi ispitivanja [152].

Ovom metodom ispitivanja dimenzijske stabilnosti utvrđuje se sposobnost tkanine da

zadrži svoje dimenzije u procesu izrade odjeće i kasnije tokom upotrebe gotovih odjevnih

predmeta.

Promjene dimenzija tkanina su uzrokovane promjenama temperature i

vlažnosti, kao npr. pri parenju i vlaženju u procesu peglanja odjeće. Dijagram postupka

ispitivanja dimenzijske stabilnosti primjenom FAST-4 metode ispitivanja prikazan je na

sl. 3.5.

Slika 3.5 Dijagram postupka ispitivanja dimenzijske stabilnosti prema FAST-4 metodi

Pomoću FAST-4 metode ispitivanja određuju se sljedeće komponente

dimenzijske stabilnosti:

relaksacijsko skupljanje ,RS

rastezanje u vlažnom stanju .HE

95

Relaksacijsko skupljanje je nepovratni proces, koji se javlja pri vlaženju i

fiksiranju, odnosno peglanju tkanina, a izračunava se prema izrazu:

100)(

1

31

L

LLRS (3.4)

gdje je:

RS - relaksacijsko skupljanje [%],

1L - dužina uzorka poslije toplotne obrade [mm],

3L - dužina uzorka poslije mokre obrade i sušenja [mm].

Rastezanje u vlažnom stanju je povratni proces, koji se javlja pri pomjeni vlažnosti

u tkanini i pri parnom peglanju. Prilikom apsorbovanja vlage iz okoline tkanina se

rastegne, a otpuštanjem vlage u uslovima niže vlažnosti okoline tkanina se skuplja.

Ova komponenta se izračunava prema izrazu:

100)(

3

32

L

LLHE (3.5)

gdje je:

HE - rastezanje u vlažnom stanju [%],

2L - dužina uzorka poslije mokre obrade [mm],

3L - dužina uzorka poslije mokre obrade i sušenja [mm].

3.3.5 Određivanje mehaničkih i fizikalnih karakteristika tkanina KES mjernim sistemom

Objektivno vrednovanje opipa tkanina pomoću KES mjernog sistema temelji se

na mjerenju mehaničkih i fizikalnih svojstava tkanina, na osnovu kojih se odgovarajućim

matematičkim izrazima izračunavaju primarne ocjene opipa HV (hand value), a iz njih

ukupna ocjena opipa tkanine THV (total hand value) [151].

96

KES-FB mjerni sistem sastoji se od četiri komponente uređaja za ispitivanje:

KES-FB1 - svojstava istezanja i svojstava smicanja

KES-FB2 - savijanja odnosno svojstava savitljivosti

KES-FB3 - kompresije odnosno kompresibilnosti i

KES- FB4 - površinskih svojstava, trenja i hrapavosti,

i omogućava na temelju mjerenja šest mehaničkih i fizikalnih svojstava tkanine,

određivanje petnaest različitih, za opip, značajnih mehaničkih i fizikalnih parametara

tkanine, dok je šesnaesti parametar masa tkanine, tab. 3.3.

Tabela 3.3 Pregled parametara mehaničkih i fizikalnih svojstava dobijenih KES mjernim sistemom

Oznaka mjernog uređaja

Ispitivana svojstva

Karakteristični parametri

Oznaka

Jedinica

KES-FB1 Istezanje P1 – rad istezanja WT cN·cm·cm-2

P2 – sposobnost relaksacije RT % P3 – linearnost krivulje F (ε) LT - Smicanje P4 – krutost smicanja G cN·cm-1(st)-1

P5 – visina histereze smicanja pri 0,5o 2HG cN·cm-1

P6 – visina histereze smicanja pri 5,0o 2HG5 cN·cm-1

KES-FB2 Savitljivost P7 – krutost savijanja B cN·cm2·cm-1

P8 – visina histereze 2HB cN·cm·cm-1 KES-FB3 Kompresija P9 – kompresibilni rad WC cN·cm·cm-2 P10 – sposobnost relaksacije RC % P11 – linearnost krivulje F (h) LC - P15 – debljina tkanine T mm P16 – masa na jedinicu površine W mg·m-2

KES-FB4 Površinska P12 – koeficijent trenja MIU - svojstva P13 – standardna devijacija koefic. trenja MMD - P14 – geometrijska hrapavost SMD μm

3.3.5.1 Određivanje svojstava istezanja i svojstava smicanja mjernim uređajem KES-FB1

Pri određivanju zateznih svojstava uzorak je zategnut između dvije stezaljke i

izložen jednoosnom zateznom opterećenju, pri čemu je prednja stezaljka fiksna, a

zadnja se odmiče od prednje konstantnom brzinom. Pri ispitivanju na uzorak dimenzija

200 mm x 50 mm djeluje konstantna sila istezanja Fm = 490,35 cN cm-1. Kada se

dostigne maksimalna sila zatezanja Fm, zadnja stezaljka vođena preko motora se

počne kretati u suprotnom smjeru, i tada počinje rasterećenje uzorka.

97

Ispitivanjem se mjeri otpor uzorka prema zateznim opterećenjima i određuje se

deformacija odnosno istezanje EMT uzorka u zavisnosti od sile istezanja Fm.

Rezultati ispitivanja se prikazuju u obliku krive sila istezanja – deformacija, na

osnovu koje se određuju sljedeći parametri: linearnost LT, deformacijski rad WT,

sposobnost relaksacije RT i izduženje EMT [153].

Pri određivanju svojstava smicanja uzorak širine 200 mm je zategnut između

dvije stezaljke na udaljenosti od 50 mm pri predopterećenju 9,807 cNcm-1 je izložen sili

smicanja preko pomične stezaljke, koja izvodi kretanje paralelno sa fiksnom prednjom

stezaljkom. Pri tome usljed smicanja dolazi do dvodimenzionalne deformacije uzorka.

Kada pokretna klema dostigne položaj +8o automatski se promjeni kretanje u suprotni

smjer i u tom smjeru nastavlja preko nultog položaja do ugla smicanja -8o, kada se

automatski promjeni kretanje nazad, tj. prema ishodištu. Ispitivanjem svojstava

smicanja se određuje sila smicanja Fs, koja je potrebna za deformaciju smicanja.

Rezultati mjerenja se daju u obliku krutosti smicanja G i visine histereze smicanja 2HG

pri uglu smicanja ±0,5o i 2HG5 pri uglu smicanja ±5,0 o [154].

Svojstva smicanja su odraz sila unutrašnjeg trenja između vlakana u pređi i

između pređa, tj između dodirnih tačaka sistema osnovinih i potkinih niti, zbog otpora

vlakana na rotaciju, predstavljaju stabilnost tkanine protiv mehaničkih deformacija u

ravnini i imaju značajan uticaj na pad, gipkost i kvalitet opipa. Mjerni uređaj KES-FB1

za određivanje zateznih svojstava i svojstava smicanja prikazan je na sl. 3.6.

Slika 3.6 Mjerni uređaj KES-FB1 za određivanje zateznih svojstava i

svojstava smicanja

98

3.3.5.2 Određivanje svojstava savitljivosti mjernim uređajem KES-FB2

Pri određivanju svojstava savitljivosti uzorak se savija po krivulji i na taj način se

mjeri moment savijanja M u zavisnosti od ukrivljenosti K odnosno radijusa savijanja

r = 1/K. Uzorak je u toku mjerenja zategnut stezaljkama i izložen deformaciji

savijanjem. Širina uzorka iznosi 200 mm, međutim dužina između stezaljki iznosi 10

mm. Prednja stezalka je fiksna, dok se zadnja stezaljka kreće po kružnici vođena

pomoću specijalnog pogonskog mehanizma. Pri tome se uzorak na dužini 1 cm kružno

savije i linearno prati radijus ukrivljenosti od r = ∞ (ukrivljenost K = 1/r = 0) do r = 0,4

cm (K = 2,5 cm-1) [153].

Za višekratno savijanje potreban moment savijanja M (moment / širina uzorka)

se očita pomoću mjerne ćelije. Maksimalna vrijednost ukrivljenosti (obično K = 2,5 cm-

1) se odredi prije početka ispitivanja. Kada se ta vrijednost dostigne, stezaljka se

automatski počne kretati u suprotnom smjeru i nastavlja preko početnog položaja do

ponovne promjene smjera. Uzorak se savija tako, da je jednom položen na lice, a drugi

put na naličje na unutrašnjoj strani ukrivljenosti.

Kao rezultat ispitivanja se dobija histereza savijanja. Krutost savijanja B je

određena uglom nagiba krivulje M (K) pri ukrivljenosti K = ±0,5 cm-1 i K = ±1,5 cm-1,

međutim visina histereze savijanja 2HB dobija se kao srednja vrijednost širine

histereze u području ukrivljenosti K = ±0,5 ÷ ±1,5 cm-1 [154]. Mjerni uređaj KES-FB2 za

određivanje svojstava savitljivosti prikazan je na sl. 3.7.

Slika 3.7 Mjerni uređaj KES-FB2 za određivanje svojstava savitljivosti

99

3.3.5.3 Određivanje svojstava kompresibilnosti mjernim uređajem

KES-FB3

Pri određivanju svojstava kompresibilnosti uzorak je izložen konstantnom

pritisku. Mjerni uređaj je konstruisan tako da može precizno ispitati materijale sa

linearnim, kao i sa nelinearnim kompresijskim ponašanjem. Ovaj mjerni uređaj, za

razliku od ostalih, ima mogućnost da mjeri veoma tanke materijale, kao i pređe.

Pri mjerenju svojstava kompresibilnosti uzorak je položen na mjerni sto koji na

sredini ima okrugli otvor površine 5 cm2, u koji je spušteno metalno tijelo površine 2

cm2, koje zajedno sa stolom gradi ravnu površinu, što je prikazano na sl. 3.8.

Slika 3.8 Mjerni uređaj KES-FB3 za određivanje svojstava kompresibilnosti

Pri mjerenju pokretno tijelo površine 2 cm2, koje dobija pogon preko

sinhronizovanoga motora, pritišće uzorak konstantnom brzinom odozgo prema dole.

Početno stanje, tj. stanje između donjeg fiksnog i gornjeg pokretnog tijela (GAP

vrijednost), se prije početka mjerenja namjesti individualno s obzirom na debljinu

uzorka. Pri spuštanju pokretnog tijela na površinu uzorka, koji leži na mjernom stolu

iznad fiksnog tijela, prenosi se jednakomjerno narastajuća sila pritiska Fp. Kada sila

pritiska Fp dostigne unaprijed određenu maksimalnu vrijednost Fpm = 49,035 cN cm2,

gornje pokretno tijelo se automatski počinje kretati nagore. Mjerenje se završava, kada

se nastavljena GAP vrijednost ponovo dostigne, to znači, da je stanje između donjeg

fiksnog i gornjeg pokretnog tijela jednaka početnom stanju prije mjerenja.

Kao rezultat se dobija histerezna krivulja, koja daje promjenu debljine uzorka u

zavisnosti od djelujuće sile pritiska Fp. Iz histerezne krivulje se vidi, da dio energije

100

potrebne za stiskanje uzorka, ostane u uzorku nakon prestanka opterećenja. Pored

debljine uzorka značajni parametri su još : linearnost LC krivulje Fp (h), deformacijski

rad pri kompresiji WC i sposobnost relaksacije RC [154].

3.3.5.4 Određivanje površinskih svojstava mjernim uređajem

KES-FB4

Pri mjerenju površinskih svojstava, tj. površinskog trenja i geometrijske

hrapavosti uzorak je fiksiran u napetom stanju sa dvije stezaljke, od kojih je jedna

izrađena u obliku zareza u odvojenom valjku, gdje se pričvrsti uzorak pomoću

metalnog zatvarača. Druga stezaljka je izrađena u obliku alke, koja služi kao

predopterećenje (400 g težak uteg). Tako konstruisan mehanizam omogućava uzorku

glatko trenje između metalne ploče i specijalno izrađenog tarnog tijela, koje predstavlja

mjernu glavu.

Mjerna glava simulira površinu kože čovjekovih prstiju. Mjerna glava za

mjerenje površinskog trenja se sastoji iz deset u obliku slova U savijenih žica, prečnika

0,5 mm, koje su među sobom tijesno spojene, dok se mjerna glava za mjerenje

geometrijske hrapavosti sastoji iz samo jedne žice u obliku slova U prečnika 0,5 mm.

Kada je mjerna glava spuštena na uzorak, tada je uzorak opterećen sa opterećenjem

od 50 g u primjeru određivanja površinskog trenja, i sa opterećenjem od 10 g u

primjeru određivanja geometrijske hrapavosti. To znači, da na uzorak djeluje sila Fp =

49,035 cN odnosno Fp = 9,807cN. Uzorak se u toku ispitivanja kreće pomoću

odvojenog valjka. Pri pomaku uzorka za 2 cm u jednom smjeru, automatski počinje

kretanje uzorka u suprotnom smjeru. Mjerni uređaj za određivanje površinskih

svojstava prikazan je na sl. 3.9.

Slika 3.9 Mjerni uređaj KES-FB4 za određivanje površinskih svojstava

101

Vrijednost sile trenja Ft kada je uzorak izložen trenju ispod mjerne glave, se bilježi

pri kretanju u oba smjera i data je u obliku odgovarajuće krivulje, na osnovu koje su

izračunati parametri površinskih svojstava, kao što su: srednja vrijednost koeficijenta

trenja MIU, standardna devijacija koeficijenta trenja MMD i geometrijska hrapavost SMD.

Površinsko trenje MIU je definisano odnosom sile trenja na površini uzorka i

normalne sile, sa kojom mjerno tijelo (FN = 49,035 cN) djeluje na uzorak, a dato je kao

srednja vrijednost koeficijenta trenja na udaljenosti 20 mm.

Standardna devijacija koeficijenta trenja MMD se izražava preko promjene sile

trenja pri prelasku mjernog tijela po površini uzorka. Vrijednosti standardne devijacije

koeficijenta trenja MMD se kreću od 0,01 do 0,05. Standardna devijacija koeficijenta

trenja MMD je usko povezana sa geometrijskom hrapavošću SMD [154].

Geometrijska hrapavost SMD je definisana kao odstupanje u debljini uzorka, tj

kao odstupanje neravnina površinske strukture plošnog proizvoda od ravne linije.

Porastom vrijednosti MMD raste geometrijska hrapavost SMD, i što je veća vrijednost

SMD to je površina tkanine nejednakomjernija i nemirnija. Vrijednosti geometrijske

hrapavosti SMD se kreću od 2 μm do 10 μm. Parametri površinskih svojstava

neposredno utiču na opip i izgled tkanina. Tkanine koje pokazuju niske vrijednosti

parametara MIU, MMD i SMD, daju mek i gladak opip. Površinska svojstva tkanina su

takođe značajna sa fiziološkog i fizikalnog pogleda, jer u kontaktu sa čovjekovom

kožom utiču na kožnosenzorsku udobnost čovjeka.

Vrijednost opipa Y za svaku primarnu ocjenu opipa tkanine izračunava se

odvojeno (npr. YKoshi, YNumeri, YFukurami) prema izrazu [155]:

iiii xxccY /)(0 (3.6)

gdje je:

Y - tražena primarna ocjena opipa,

ix - izmjerena vrijednost i-tog parametra, odnosno njen logaritam,

ix - srednja vrijednost i-tog parametra,

i - standardna devijacija vrijednosti od xi,

0c i ic (i = 1,....., 16) - regresionom analizom određene konstante između određenih

vrijednosti opipa i normirano izmjerenih vrijednosti, koje

opisuju masu pojedinog izmjerenog parametra xi za dobijenu

ocjenu opipa.

102

3.3.6 Određivanje toplotnih karakteristika tkanina

Ispitivanje toplotnih karakteristika tkanina vršeno je pomoću KES-F7 (Thermo

Labo II) mjernog uređaja, sl. 3.10, koji služi za određivanje toplotnih svojstava tekstilnih

materijala, kao što su [156]:

toplo-hladni osjećaj qmax,

koeficijant toplotne provodljivosti λ,

koeficijent sposobnosti zadržavanja toplote ,

toplotni otpor tekstila (toplotna izolacija) Rct i

otpor tekstila protoku vodene pare Ret.

Slika 3.10 Mjerni uređaj KES-F7 za određivanje toplotnih svojstava

Mjerni uređaj Thermo Labo II za mjerenje toplotnih svojstava se sastoji od sljedećih

komponenti, sl. 3.11:

- mjerno tijelo T, koje se upotrebljava za merenje toplo-hladnog osjećaja;

- mjerno tijelo BT, koje se upotrebljava za mjerenje konstante toplotne

provodljivosti;

- veće mjerno tijelo BT, koje se upotrebljava za mjerenje gubitka toplote, a služi

za određivanje toplotnog otpora, otpora protoku vodene pare i za određivanje

sposobnosti zadržavanja toplote;

- mjerno tijelo sa vodom VT služi za održavanje konstantne temperature pri

mjerenju toplo-hladnog osjećaja i koeficijenta toplotne provodljivosti, te

103

- vjetrovnik, gdje je prisutno konstantno kretanje vazduha brzinom od 1 ms-1 pri

konstantnoj temperaturi vazduha 20oC ± 2oC. U vjetrovniku mjerimo gubitak

toplote odnosno toplotnog toka, koji služi za određivanje koeficijenta

sposobnosti zadržavanja toplote, toplotnog otpora i otpora protoku vodene

pare.

Slika 3.11 Sastavni dijelovi mjernog uređaja Thermo Labo II

3.3.6.1 Određivanje toplo - hladnog osjećaja

Za određivanje toplo – hladnog osjećaja upotrebljava se BT ploča sa toplotnim

izvorom zagrijana na temperaturu 35 oC, tako da simulra temperaturu kože čovjeka,

mjerno tijelo T i mjerno tijelo sa vodom VT, na koje se položi uzorak dimenzija 50 mm x

50 mm.

Kada je BT ploča zagrijana na nju se položi mjerno tijelo T, koje se zagrijava do

temperature 35 oC. Kada mjerno tijelo dostgne željenu temperaturu, na uzorak, koji je

položen na mjerno tijelo s vodom se položi mjerno tijelo T, te se očita vrijednost qmax,

koja se prikaže približno nakon dvije sekunde na zaslonu.

Vrijednosti za qmax mogu biti više ili niže u zavisnosti od ispitivanog materijala, tj.

ako su dobijene vrijednosti više, to govori da odjeća izrađena od ispitivanog materijala

pri nošenju daje osjećaj hladnoće i obrnuto.

104

3.3.6.2 Određivanje koeficijenta toplotne provodljivosti

Toplotna provodljivost je jedan od kriterijuma izolacionih sposobnosti tkanina.

Kako sva tekstilna vlakna, osim staklenih, provode toplotu bolje od vazduha, toplotna

izolacija nije zavisna samo od specifične toplotne provodljivosti upotrijebljenog

materijala, već i od volumena vazduha, koji se nalazi u tkanini, tj. od strukture i debljine

tkanine.

Mjerenje toplotne provodljivosti se temelji na prelasku toplote iz toplijeg dijela

na hladniji, odnosno na principima kondukcije toplote.

Toplotna provodljivost je obrnuto srazmjerna temperaturnim razlikama i

predstavlja količinu toplote u W/m K, koja u vremenu od 1 h prođe kroz površinu od 1

m2 debljine 1 m, čija je temperaturna razlika na obe strane 1 K.

Za mjerenje koeficijenta toplotne provodljivosti se upotrebljava mjerno tijelo BT sa

toplotnim izvorom zagrijano na 35 oC i mjerno tijelo sa vodom VT. Uzorak se položi na

mjerno tijelo sa vodom VT. Kada temperatura mjernog tijela BT dostigne zadanu

vrijednost 35 oC, mjerno tijelo BT položi se na uzorak postavljen sa licem na gore.

Vrijednost toplotnog toka se očita na digitalnom zaslonu.

Dobijene vrijednosti toplotnog toka služe za izračunavanje konstante toplotne

provodljivosti odnosno koeficijenta toplotne provodljivosti prema izrazu [156]:

aBT TTA

h

(3.7)

gdje je:

– koeficijent toplotne provodljivosti [W/mK],

A – površina BT ploče [0,0025m2],

h – debljina materijala [m],

BTT – temperaturna BT ploče [K],

aT – temperature okoline [K],

– toplotni tok [W].

Tekstilni materijali dopuštaju veći ili manji protok toplote u okolinu, koji se izražava sa

konstantom toplotne otpornosti po sljedećem izrazu:

105

h

R (3.8)

gdje je:

R – konstanta toplotne otpornosti [m2K/W],

h – debljina materijala [m],

- koeficijent toplotne provodljivosti [W/mK].

3.3.6.3 Određivanje koeficijenta sposobnosti zadržavanja toplote

Mjerenje se izvodi u vjetrovniku, kada je BT ploča zagrijana na temperaturu

35 oC i mjeri se gubitak toplote odnosno toplotnog toka. U vjetrovniku je prisutno

konstantno kretanje vazduha brzinom od 1 m/s, pri konstantnoj temperaturi vazduha

20 oC ± 2 oC. Konstantno kretanje vazduha postiže se uključivanjem ventilatora.

Gubitak toplotnog toka određuje se prema sljedećim metodama:

- suha kontaktna metoda,

- suha bezkontaktna metoda,

- mokra kontaktna metoda,

- mokra bezkontaktna metoda.

Iz dobijenih vrijednosti gubitka toplotnog toka odredi se sposobnost zadržavanja

toplote (za obe suhe i mokre metode), koja je izražena preko koeficijenta sposobnosti

zadržavanja toplote , prema izrazu [156]:

1000

0

W

WW (3.9)

gdje je:

W - vrijednost gubitka toplotnog toka sa uzorkom pri standarnoj temperaturi (20 oC) i

relativnoj vlažnosti vazduha (65 %) [W],

0W - vrijednost gubitka toplotnog toka bez uzorka pri standarnoj temperaturi (20 oC) i

relativnoj vlažnosti vazduha (65 %) [W].

106

3.3.6.4 Određivanje toplotne otpornosti tkanina

Toplotna otpornost odnosno toplotna izolacija je najveća kada čovjek miruje, jer

tada miruje i vazduh ispod odjeće. Toplotna otpornost tekstila određuje se po

kontaktnoj i bezkontaktnoj metodi (prisutan sloj vazduha između uzorka i BT ploče),

prema sljedećem izrazu [156]:

ct

asct H

ATTR

)( (3.10)

gdje je:

ctR – toplotna otpornost tekstila [m2K/W],

ctH – suhi toplotni tok, koji ide kroz material [W],

A – površina BT ploče [m2],

sT – temperatura BT ploče (skin temperature) [oC],

aT – temperatura vazduha u vjetrovniku (air temperature) [oC].

3.3.6.5 Određivanje otpora tkanina protoku vodene pare

Brzina protoka vodene pare s površine kože kroz slojeve odjeće u okolinu je

veoma važan parametar upotrebne vrijednosti odjeće. Kada voda isparava odnosno

čovjek se znoji, znoj se kroz odjeću odvodi u okolinu. Na brzinu isparavanja znoja u

najvećoj mjeri utiče odjeća, odnosno odjeća predstavlja veći ili manji otpor protoku

vodene pare. To znači, da je moguće u određenoj mjeri uravnotežiti brzinu isparavanja

znoja izborom odgovarajuće odjeće s obzirom na otpor protoku vodene pare koji ima odjeća.

Toplotni otpor tekstila protoku vodene pare se određuje po kontaktnoj i

bezkontaktnoj metodi, prema sljedećem izrazu [156]:

etR = et

as

H

App )( (3.11)

gdje je:

107

etR – otpor protoku vodene pare [Pa m2/W],

etH – ispareni toplotni tok [W],

A – površina BT ploče [m2],

sp – parcijalni pritisak na površini BT ploče [Pa],

ap – parcijalni pritisak vazduha u vjetrovniku [Pa].

Na otpor protoku vodene pare utiče u najvećem obimu vrsta vlakana, iz kojih je data

tkanina izrađena, najčešće zbog smanjenog mehanizma sorpcije vlage.

3.4 Ispitivanje toplotno fizioloških karakteristika odjeće

Uticaj dva modela odjeće od pet različith tkanina na toplotno fiziološku

udobnost pri nošenju je eksperimentalno određen kao promjena četiri fiziološka

parametra testnih osoba. To su: temperatura kože, relativna vlažnosti kože, frekvencije

srca i količina isparenog znoja.

Uticaj pojedinih toplotno fizioloških svojstava analiziranih modela odjeće na

subjektivni osjećaj udobnosti određivan je pomoću skala sa ocjenama u obliku upitnika,

na kojega su testne osobe odgovarale prije, u toku i nakon ispitivanja.

3.4.1 Izbor osoba za eksperimente

Za ispitivanje uticaja svojstava materijala na promjene fizioloških parametara

testnih osoba u eksperimentu je učestvovalo pet djevojaka, starosti od 22 do 27

godina, približno jednake tjelesne visine i tjelesne mase. Prije ispitivanja odabrane

osobe su zdravstveno pregledane.

Sve osobe su prije ispitivanja bile odmorne, nisu obilno jele i pile kafu ili čaj,

niti su pušile i bile pod uticajem lijekova.

108

3.4.1.1 Antropometrijska ispitivanja

Antropometrija kao metoda za određivanje proporcija čovjekovog tijela,

upotrebljava se u sportskoj, školskoj, industrijskoj i vojnoj medicini. Za potrebe

ispitivanja u području fiziologije odjeće vrše se mjerenja tjelesne visine, tjelesne mase i

debljine kožnih nabora ispitivanih osoba.

Tjelesna visina osoba se mjeri pomoću pomičnog antropometra, prema

određenim pravilima mjerenja, sa tačnošću od 0,1 cm.

Tjelesna masa se mjeri pomoću elektronske vage sa tačnošću od 0,005kg. Pri

mjerenju tjelesne mase osoba treba opušteno da stoji u standardnom položaju. Osobe

se prije ispitivanja važu dva puta (bez odjeće i sa odjećom) i poslije ispitivanja dva puta

(sa odjećom i bez odjeće). Iz razlika u izmjerenim masama prije i poslije ispitivanja

može se izračunati količina izlučenog i količinu upijenog znoja u odjeći.

Na osnovu podataka o tjelesnoj visini i tjelesnoj masi izračunava se površina

tijela i idealna tjelesna masa osoba.

Površina tijela se izračunava po DU BOIS-u [113]:

725,0425,0007184,0 TVTMADU (3.12)

gdje je:

DUA – površina tijela po DU BOIS-u [m2],

TM – tjelesna masa [kg],

TV – tjelesna visina [cm].

Idealna tjelesna masa se izračunava po DEMOLE-ju [157]:

4

20150100

LS

x

TVTVITM (3.13)

gdje je:

ITM – idealna tjelesna masa po DEMOLE-ju [kg],

TV – tjelesna visina [cm],

LS – starost ispitivane osobe [godina],

x – za muškarce 4; za žene 2,5.

109

Rezultati mjerenja tjelesne visine i tjelesne mase za pet osoba, koje su

učestvovale u istraživanjima, kao i izračunate vrijednosti površine tijela i idealne tjelesne

mase dati su u tab. 3.5.

Tabela 3.5 Antropološki podaci i izračunate vrijednosti za površinu tijela i idealnu tjelesnu masu

Oznaka osobe

Tjelesna visina [cm]

Tjelesna masa [kg]

Starost [godina]

Površina tijela ADU [m2]

Idealna tjelesna masa - ITM [kg]

Os A G - 1 165,0 50,95 27 1,547 60,75 Os T G - 2 165,0 50,35 25 1,540 60,25 Os P K - 3 162,5 54,73 22 1,578 58,00 Os T J - 4 165,0 59,72 22 1,656 59,50 Os V Š - 5 166,0 49,69 24 1,538 60,60 Srednja vrijednost

164,7

53,088

24

1,572

59,82

Standardna devijacija

1,304

4,192

2,121

0,05

1,126

Koeficijent varijacije [%]

1,7

17,573

4,5

0,002

1,268

3.4.1.2 Određivanje energije metabolizma

Metabolički oslobođena toplota je sastavljena od osnovne količine toplote, koja

se proizvede nezavisno od čovjekove aktivnosti (bazalni metabolizam odnosno bazalna

toplota) i količine toplote, koja se proizvede pri radu i zavisna je od fizičke

opterećenosti osobe (radni metabolizam odnosno radna toplota). Na osnovu podataka

o količini oslobođene metaboličke energije može se ocjeniti kolika količina toplote, pri

određenoj fizičkoj aktivnosti, se proizvede u unutrašnjosti tijela.

Bazalni metabolizam je definisan kao nužni dio metaboličke energije, koji je

potreban za održavanje vitalnih funkcija čovjekovog organizma. Zavisan je od spola,

starosti, tjelesne visine i tjelesne mase čovjeka. Bazalni metabolizam se pri svakoj

fizičkoj aktivnosti poveća srazmjerno sa opterećenjem.

Približna ocjena bazalnoga metabolizma za pojedinu ispitivanu osobu može se

odrediti na osnovu poređenja sa vrijednostima za standardnu osobu, koja je definisana

sa sljedećim podacima za muškarce i žene, tab. 3.6 [113, 158]

110

Tabela 3.6 Osnovni podaci za standardnu osobu

Muškarci Žene Tjelesna visina TV [cm] 175 160 Tjelesna masa TM [kg] 70 60 Starost LS [godina] 35 35 Bazalni metabolizam Mbaz [kJ/min] 4,8 4,0 Površina tijela ADU [m2] 1,8 1,6

Za tačnije izračunavanje bazalnoga metabolizma koriste se sljedeći izrazi [113]:

Za muškarce:

Mbaz = 0,193 + 0,0400 TM + 0,01454 TV – 0,0196 LS (3.14)

Za žene:

Mbaz = 0,934 + 0,0287 TM + 0,00538 TV – 0,0136 LS (3.15)

gdje je:

Mbaz – bazalni metabolizam [kJ/min],

TM – tjelesna masa [kg],

TV – tjelesna visina [cm],

LS – starost [godina].

Pri sjedenju se bazalni metabolizam poveća za 5 do 10 %, a pri stajanju za 10

do 20 %. Energijske potrebe na jedinicu tjelesne mase su veće kod muškaraca nego

kod žena iste tjelesne mase. Dijelom je to zato, jer je u tijelu žene prisutno više

masnoća i zato što one rade pri manjim opterećenjima u odnosu na muškarce.

Radni metabolizam predstavlja onaj dio cjelokupne metaboličke energije, koja

se u unutrašnjosti tijela kao dodatak bazalnome metabolizmu oslobodi zbog čovjekove

fizičke aktivnosti. Zato važi da je ukupna energija metabolizma:

M = Mbaz + Mradni (3.16)

Metabolički nastala energija, koja se oslobađa u toku eksperimenta, se

određuje na osnovu protokola odnosno opisa dinamičkih mišićnih aktivnosti, koje

ispitivana osoba obavlja. Pri tome aktivnosti dijelimo u dvije skupine [158]:

111

a) Pri aktivnostima, kod kojih ne pomjeramo cijelo tijelo, radni metabolizam je

sastavljen iz:

- dijela metabolizma zbog položaja tijela,

- dijela metabolizma, koji je zavisan od vrste posla.

b) Pri aktivnostima, koje su povezane sa kretanjem tijela, radni metabolizam je

sastavljen iz:

- dijela metabolizma zbog kretanja tijela, koji se izračuna po izrazu kao

proizvod relativnog radnog metabolizma i brzine kretanja:

Mradni = 16,7 · Mradni (rel) · v (3.17)

gdje je:

Mradni (rel) – relativni radni metabolizam [kJ/min]

v – brzina kretanja [km/h]

- dijela metabolizma, koji je zavisan od vrste posla.

Pojedine vrijednosti radnog metabolizma pri različitim tjelesnim položajima,

vrstama rada i vrstama tjelesnog kratanja dati su u standardu ISO 8996 [158].

Vrijednosti energije metabolizma za osobe koje su učestvovale u istraživanjima date su u tab. 3.10.

Tabela 3.10 Vrijednosti bazalnog, radnog i ukupnog metabolizma osoba

Oznaka osobe

Bazalni metabolizam [kJ/min]

Radni metabolizam [kJ/min]

Ukupni metabolizam M = Mbaz + Mradni

Os A G - 1 3,917 7,125 11,042 Os T G - 2 3,927 7,157 11,084 Os P K - 3 4,080 6,985 11,065 Os T J - 4 4,237 6,656 10,893 Os V Š - 5 3,927 7,166 11,093 Srednja vrijednost

4,018

7,018

11,036

Standardna devijacija

0,14

0,215

0,082

Koeficijent varijacije [%]

0,02

0,046

0,007

112

3.4.2 Uslovi ispitivanja i tjelesna aktivnost osoba

Ispitivanja toplotno fiziološke udobnosti pri nošenju odjeće odvijala su se

pomoću testnih osoba kod umjetno ostvarenih uslova u klima komori.

Odabir klimatskih uslova za eksperiment, koji bi što više odgovarali realnim

uslovima, izvršen je na osnovu podataka iz Hidrometeorološkog zavoda Banja Luka za

područje Bosne i Hercegovine. U tu svrhu posmatran je period od tri godine za četiri

mjeseca u ljetnom periodu (maj, juni, juli i avgust), jer je i sama svrha ovih istraživanja

pravilan izbor odjeće s obzirom na toplotna i sorpcijska svojstva, pri visokim

temperaturama vazduha uzrokovanim oštećenjem ozonskog omotača.

Kombinacije klimatskih veličina za pojedine serije ispitivanja za navedeni

eksperiment su prikazane na sl. 3.12.

Slika 3.12 Klimatski uslovi pojedinih ispitivanja u klima-komori

Tokom ispitivanja su odabrane osobe obavljale konstantne tjelesne aktivnosti.

113

Različite kombinacije klimatskih uslova i tjelesnih aktivnosti, koje su obavljale

osobe u ispitivanjima, su odabrane tako da što bolje odgovaraju realnim uslovima

nošenja izabrane odjeće u ljetnom periodu, a to je hodanje po ravnom terenu pri:

temperaturama vazduha: Tv = 25oC; 30oC i 35 oC

konstantnoj relativnoj vlažnosti vazduha: RV = 40 %

brzini kretanja vazduha v = 0,2 m/s; 0,5 m/s i 1,2 m/s

temperaturi zračenja koja je jednaka temperaturi vazduha Tr = Tv.

Cijeli eksperiment je obuhvatao 450 pojedinačnih ispitivanja (5 djevojaka x 9

serija x 2 modela x 5 tkanina = 450 ispitivanja).

Toplotne veličine (temperatura vazduha, vlažnost vazduha, brzina kretanja

vazduha i toplotno zračenje) se lako mijenjaju nezavisno jedna od druge. Postoje

mnoge kombinacije tih veličina, koje daju čovjeku jednak osjećaj. Tako, npr. visoka

temperatura vazduha i velika brzina kretanja vazduha daje isti osjećaj kao niža

temperatura vazduha i mala brzina kretanja vazduha [10]. Zato se sumarni efekat pojedinih

faktora toplotne okoline može izraziti samo sa jednim indeksom.

Sumarni toplotni indeks ,,efektivna temperatura” proizilazi iz subjektivnog

poređenja toplotnog osjećaja u nekoj klimi s referentnom klimom. Efektivna

temperatura je temperatura skoro mirnoga vazduha (v = 0,1 m/s), zasićenog sa

vodenom parom (RV = 100 %), koja u čovjeku proizvodi isti toplotni osjećaj kao

kombinacija temperature, vlage i brzine kretanja vazduha u analiziranom prostoru.

Normalna efektivna temperatura važi za osobe, koje nose odjeću s toplotnim

otporom 1 Clo (1 Clo = 0,155 m2 oC/W) i upotrebljava se u primjerima, kada je srednja

temperatura zračenja jednaka temperaturi vazduha, odnosno kada je toplotno zračenje

zanemarljivo [100].

Normalna efektivna temperatura se izračunava pomoću jednačine [100]:

)100

1(29,0)37(

14,176,1

1

10014,068,0

1

75,0

RVTT

v

RVT vvef

(3.18)

114

gdje je:

efT - efektivna temperatura oC,

RV - relativna vlažnost vazduha %,

v - brzina kretanja vazduha m/s,

vT - temperatura vazduha oC.

P. Gspan [159] citira kao optimalne sljedeće vrijednosti normalne efektivne

temperature TNef za dugotrajan rad koji obavljaju prosječni ljudi:

za umni rad 20 22oC

za fizički lak rad 20 21oC

za fizički srednje težak rad 17oC

za fizički težak rad 15oC.

Izračunate vrijednosti normalnih efektivnih temperatura na osnovu zadanih

klimatskih uslova date su u tab. 3.11.

Tabela 3.11 Normalne efektivne temperature kod zadanih klimatskih uslova

Redni broj

Zadani klimatski uslovi Normalna efektivna temperatura TNef [

oC]

1. T = 25 oC; RV = 40 %; v = 0,2 m/s 21,57

2. T = 25 oC; RV = 40 %; v = 0,5 m/s 20,77

3. T = 25 oC; RV = 40 %; v = 1,2 m/s 19,62

4. T = 30 oC; RV = 40 %; v = 0,2 m/s 25,32

5. T = 30 oC; RV = 40 %; v = 0,5 m/s 24,85

6. T = 30 oC; RV = 40 %; v = 1,2 m/s 24,18

7. T = 35 oC; RV = 40 %; v = 0,2 m/s 29,06

8. T = 35 oC; RV = 40 %; v = 0,5 m/s 28,93

9. T = 35 oC; RV = 40 %; v = 1,2 m/s 28,74

Ispitivane osobe su na pomičnoj traci JAEGER LE 2000, koja je postavljena u

klima-komori, pri svakom pojedinom ispitivanju obavljale jednake tjelesne aktivnosti

sljedećim redoslijedom:

20 minuta: aklimatizacija (T = 20 oC; RV = 65 %)

20 minuta: opterećenje I (hodanje brzinom 2,5 km/h po ravnom u smjeru vjetra)

5 minuta: odmor

20 minuta: opterećenje II (hodanje brzinom 3 km/h po ravnom u smjeru vjetra).

115

3.5 Postupak ispitivanja u klima-komori

Ispitivanja uticaja toplotno fizioloških karakteristika odjeće na toplotnu

opterećenost čovjeka su izvedena u umjetno ostvarenim klimatskim uslovima u klima-

komori na Fakulteti za strojništvo Univerze v Mariboru, sl. 3.13.

Slika 3.13 Testna osoba u klima komori

Kompjuterski opremljena klimatska komora, koja je kao prototip izrađena na

Institutu “Zoran Rant” Škofja Loka, ima dimenzije 2,95 m x 1,84 m x 2,36 m i

omogućava dostizanje i održavanje različitih temperaturnih uslova (od -30 oC do +50 oC) i relativne vlažnosti (od 25 % odnosno 45 % do 95 % - zavisno od temperature) i

mogućnost promjene protoka vazduha (od 0,2 m/s do 1,2 m/s).

116

3.5.1 Ispitivanje fizioloških parametara

Ispitivanje fizioloških paramametara vršeno je pomoću mjernog uređaja MSR

(Modular Signal Recorder), firme MSR Electronics GmbH, sl. 3.14 [160]. MSR uređaj

je modular jedinica za mjerenje različitih fizioloških parametara, kao što su temperatura

kože, vlažnost kože i frekvencija srca.

Mjerenja mogu biti emitovana u različitim vremenima ili upotrebom različitih

frekvencija mjerenja. MSR modular je snadbjeven funkcionalnim modulima, koji imaju

svoje procesore za čitanje procesa (obradu podataka) i čuvaju ih u memoriji modula.

Svaki modul ima odgovarajuće senzore, uglavnom sličnih tipova.

Slika 3.14 MSR uređaj za mjerenje fizioloških parametara

MSR podaci spoljašnjih procesa se emituju upotrebom MSR PC softvera i programa

Reader, Viewer, Online i Setup.

Za prenos podataka mjerenja u Windows PC koristi se Reader (čitač) .

Moduli i senzori koji su sastavni dijelovi MSR-ovog standardnog hardvera su:

BASE, BCOM, PR3 i ACC3. Pored ovih standardnih modula i senzora, ukoliko to

istraživanja zahtjevaju, mogu se ugraditi i dodatni moduli u MSR uređaj. Dodavanjem

modula MSR može prilagoditi zapis varijacijom različitih parametara.

BASE je standardni modul inkorporiran u svaki MSR uređaj. Čuva postavljene

parametere za Setup i reguliše mjerne performanse MSR-a.

117

BCOM komunikacioni modul je inkorporiran kao standardni u svakom MSR-u. Reguliše

prenos podataka između PC i MSR-a.

PR 3 modul pritiska je inkorporiran kao standardni u svakom MSR-u. On mjeri pritisak i

temperaturu okolnog vazduha (ambijenta). PR 3 može konektovati dva spoljašnja

senzora za pritisak. Područje mjerenja pritiska okoline je od 300 mbar do 1100 mbar, a

temperature okoline od 0oC do 50oC.

ACC3 akcelerator modul je inkorporiran kao standardni u svakom MSR. MSR ima tri

senzora za mjerenje ubrzanja u x, y i z osama.

MSR uređaj sa priključenim senzorima za mjerenje temperature i relativne

vlažnosti kože prikazan je na sl. 3.15.

Slika 3.15 MSR uređaj sa priključenim senzorima

3.5.1.1 Određivanje temperature kože

Temperatura kože ja važan fiziološki parametar, koji veoma dobro odslikava

proces izmjene toplote između površine kože i okoline. Temperature vazduha pri

kojima su vršena ispitivanja kretale su se od 25 oC do 35 oC. Za mjerenje temperature

na površini kože koristi se modul T24 HUM8 MSR mjernog uređaja, sa odgovarajućim

temperaturnim senzorima, sl. 3.16.

118

Slika 3.16 Senzori za mjerenje temperature kože [160]

Senzori za mjerenje temperature kože djeluju na principu promjene otpora.

Obloženi su poliolefinskom smolom i omogućavaju mjerenje temperature kože i na

veoma nepristupačnim mjestima.

Mjerenje temperature na površini kože u toku eksperimenta je vršeno na osam

mjernih mjesta, sl. 3.17, prema zahtjevima standarda ISO 9886: 2004 [109], u

vremenskom intervalu od 30 sekundi.

Slika 3.17 Mjesta za mjerenje temperature kože [109]

Iz izmjerenih vrijednosti se izračunava srednja ponderirana temperatura kože

tako, da se veličine pomnože s koeficijentima, koji izražavaju veličinu mjerenih površina

kože s jednakom temperaturom, tab. 3.12 [161,109].

119

Tabela 3.12 Koeficijenti za izračunavanje srednje ponderirane temperature kože

Oznaka mjernog mjesta

Mjerna mjesta

Koeficijent

1 ČELO - na sredini 0,07 2 LEĐA - desna lopatica 0,175 3 GRUDI - lijeva strana grudi (gore) 0,175 4 RAME - desno rame 0,07 5 NADLAKTICA - lijeva nadlaktica (unutrašnja strana) 0,07 6 RUKA - lijeva vanjska strana dlana 0,05 7 NADKOLJENICA – desna nadkoljenica (naprijed) 0,19 8 PODKOLJENICA – lijeva podkoljenica (pozadi) 0,20

Srednja ponderirana temperature kože se izračunava po sljedećoj jednačini [161,109]:

Tpon = 0,07·Tčelo + 0,175·Tleđa + 0,175·Tgrudi + 0,07·Trame + 0,07·Tnadlaktica + 0,05·Truka +

0,19·Tnadkoljenica + 0,2·Tpodkoljenica (3.19)

3.5.1.2 Određivanje relativne vlažnosti kože

Za određivanje relativne vlažnosti kože upotrebljava se modul T24 HUM8 i

odgovarajući senzori SHT15, koji su inkorporirani u MSR uređaj. Senzori za mjerenje

relativne vlažnosti kože su kapacitativni senzori, sl. 3.18.

Slika 3.18 Senzori za mjerenje relativne vlažnosti kože [160]

Mjerno područje senzora iznosi od 0 % do 100 %. Mjerenje relativne vlažnosti

kože (%) testnih osoba u toku eksperimenta je vršeno na pet mjernih mjesta u

vremenskom intervalu od 30 sekundi.

120

Senzori za mjerenje relativne vlažnosti kože se zalijepe na mjerna mjesta, kao

što je prikazano na sl. 3.19.

Slika 3.19 Mjesta za mjerenje relativne vlažnosti kože

Iz izmjerenih vrijednosti se izračuna srednja vrijednost relativne vlažnosti kože, kao

prosječna vrijednost relativne vlažnosti kože mjerene na pet mjernih mjesta, tab. 3.13.

Tabela 3.13 Mjesta za mjerenje relativne vlažnosti kože

Oznaka mjernog mjesta

Mjerno mjesto

1 ČELO - na sredini 2 LEĐA - desna lopatica 3 GRUDI - lijeva strana grudi (gore) 4 TRBUH - desna strana trbuha (dole) 5 NADKOLJENICA – desna nadkoljenica (prednja strana)

121

3.5.1.3 Određivanje frekvencije srca

Frekvencija srca je fiziološki parametar koji najbolje od svih odslikava integralnu

opterećenost čovjeka. Frekvencija srca predstavlja lako mjerljiv, time informaciono

veoma kompleksan parametar važnijih opterećenja čovjeka. Za mjerenje frekvencije

srca se upotrebljava mikroprocesorski vodeni prenosni uređaj za uzimanje biosignala

MSR uređaj. Frekvencija srca se mjeri pomoću tri elektrode, sl. 3.20, na principu EKG

signala.

Slika 3.20 Elektrode za mjerenje EKG signala [160]

Elektrode za mjerenje frekvencije srca se postavljaju na određena mjerna

mjesta [162,112], kao što je prikazano na sl. 3.21.

Slika 3.21 Mjerenje frekvencije srca na principu EKG signala

Kod ispitivanja u klima-komori frekvencija srca se mjeri kontinuirano svake

minute kao prosječan broj udara u minuti.

122

3.5.1.4 Određivanje isparenog i upijenog znoja Količina isparenog znoja određuje se na osnovu razlike u masi ispitivanih osoba

bez odjeće prije početka ispitivanja i po ispitivanju, dok se količina u odjeću upijenog

znoja određuje na osnovu vaganja odjeće, koju će osoba nositi u toku ispitivanja. Po

završetku ispitivanja ispitivane osobe mjere se najprije obučene, a zatim svaki dio

odjeće posebno.[109].

Za mjerenje ispitivanih osoba upotrijebljena je elektronska vaga TPT3, firme Libela,

Celje, koja omogućava mjerenje na 0,005 kg tačnosti, a za mjerenje odjeće i obuće

elektromehanička vaga E 2100/5, istog proizvođača, kod koje je tačnost mjerenja 0,002 kg.

Iz razlike u masi ispitivanih osoba i njihove odjeće prije i po završetku ispitivanja

izračunava se cijela količina izlučenog znoja, količina znoja koju je upio pojedini dio

odjeće i količina isparenog znoja u g.

mez = mt2 – mt1 (3.20) miz = mez + (mo2 – mo1) (3.21) gdje je:

miz - količina izlučenog znoja g,

mez - količina (evopariranog) isparenog znoja g,

mt1 - tjelesna masa neobučene osobe prije ispitivanja g,

mt2 - tjelesna masa neobučene osobe nakon ispitivanja g,

mo1 - masa odjeće prije ispitivanja g,

mo2 - masa odjeće nakon ispitivanja g.

Količinu isparenog znoja, pri kojoj bi se mlade muške i ženske osobe osjećale

udobno izračunava se po Fangarijevoj jednačini [100]:

5019,4

)1(76,1

DU

DUez A

MAm

(3.22)

gdje je:

ezm - količina (evopariranog) isparenog znoja g,

M - energija metabolizma kJ/h,

- koeficijent mehaničkog učinka,

DUA - površina tijela m2.

123

3.5.2 Subjektivna ocjena toplotne udobnosti

Kao toplotnu udobnost ili toplotni komfor definišemo toplotne, odnosno

klimatske uslove, u kojima se udobno osjeća najveći postotak ispitivanih osoba.

Zavisna je od toplotno fiziološke ravnoteže, znači najprije od temperature, relativne

vlažnosti i brzine kretanja vazduha, toplotnog zračenja, toplotno fizioloških karakteristika

odjeće i tjelesne aktivnosti, odnosno metaboličke toplote, a na drugoj strani i od subjektivnog

osjećaja, koga fizički nije moguće izmjeriti [162,163].

Da bi se utvrdilo kako ispitivani modeli u različitim klimatskim uslovima utiču na

subjektivni osjećaj toplotne udobnosti ispitivanih osoba, sve promatrane osobe tokom

ispitivanja, tj. prije početka ispitivanja, u toku i nakon završenog ispitivanja u klima

komori, ocjenjivale su subjektivni osjećaj toplotne udobnosti na osnovu upitnika i

odgovarajućih skala prema standardu ISO 10551:1995 [163].

Tabela 3.14 Skala za ocjenjivanje subjektivne ocjene toplotne udobnosti [163]

A Osjećaj toplote: Kako ocjenjujete Vaš trenutni osjećaj toplote?

Subjektivni osjećaj Ocjena Opisna ocjena VRUĆE

+4 veoma vruće +3 vruće +2 toplo +1 malo toplo

NEODREĐENO 0 neutralno HLADNO

-1 malo hladno -2 hladno -3 veoma hladno -4 neizdrživo hladno

B Toplotna udobnost: Kako biste opisali Vašu trenutnu toplotnu udobnost? UDOBNOST 0 udobno NEUDOBNOST

1 malo neudobno 2 neudobno 3 veoma neudobno 4 ekstremno neudobno

C Željeno toplotno stanje: Kakvu biste željeli promjenu toplotne okoline? TOPLIJE

+3 dosta toplije +2 toplije +1 samo malo toplije

NEODREĐENO 0 ni toplije ni hladnije HLADNIJE

-1 samo malo hladnije -2 hladnije -3 dosta hladnije

124

Nastavak tabele 3.14 D Ocjena prihvatljivosti trenutnih toplotnih uslova: Kakva je po Vašem mišljenju trenutna toplotna okolina?

PRIHVATLJIVO 0 više prihvatljivo nego

neprihvatljivo

NEPRIHVATLJIVO 1 više neprihvatljivo nego

prihvatljivo E Ocjena Vaše lične tolerantnosti toplotne okoline: Kako podnosite trenutne toplotne uslove? 0 odlično podnosim

1 malo teško podnosim 2 dosta teško podnosim 3 veoma teško podnosim 4 ne mogu podnijeti

F Stepen vlažnosti kože: Koliko je vlažna (znojna) Vaša koža na pojedinim dijelovima tijela? SUVA 0 suva

VLAŽNA

1 malo vlažna 2 vlažna 3 mokra 4 veoma mokra

Dio tijela 1. čelo 3. podpazuh 5. dlan 7. koljeno 2. grudi 4. lakat 6. nadkoljenica 8. leđa

125

4. REZULTATI

Rezultati istraživanja uticaja svojstava materijala kao što su mehanička, toplotna i

sorpcijska svojstva tkanina, te različitih klimatskih uslova (temperature vazduha i brzine

vjetra) na promjenu fizioloških veličina testnih osoba i s time povezanu toplotno

fiziološku udobnost pri nošenju odjeće, prikazani su s obzirom na upotrijebljen plan

istraživanja, sl. 3.1, u obliku:

rezultata ispitivanja fizikalnih, mehaničkih i toplotnih svojstava tkanina,

rezultata ispitivanja fizioloških parametara testnih osoba,

rezultata ispitivanja subjektivnih ocjena toplotne udobnosti,

statističke obrade rezultata.

4.1 Rezultati ispitivanja fizikalnih, mehaničkih i toplotnih svojstava

tkanina

U ovom poglavlju prikazani su rezultati ispitivanja fizikalnih, mehaničkih i

toplotnih svojstava upotrebljenih tkanina značajnih za definisanje udobnosti pri nošenju

odjeće.

4.1.1 Rezultati ispitivanja fizikalnih svojstava tkanina

Rezultati ispitivanja fizikalnih svojstava tkanina, koji se odnose na srednje

vrijednosti pojedinih parametara kao što su relativna vlažnost tkanina, vazdušna

propustljivost, sposobnost zadržavanja vode i dimenzijska stabilnost upotrebljenih

tkanina prikazani su u tab. 4.1 do tab. 4.4.

Srednje vrijednosti relativne vlažnosti sirovih, bijeljenih i opranih tkanina,

određene prema standardu ISO 139-1973 (E) prikazane su u tab. 4.1, dok su srednje

vrednosti mjerenja vazdušne propustljivosti, odnosno zapreminske brzine protoka

vazduha prikazani u tab. 4.2.

126

Tabela 4.1 Srednje vrijednosti rezultata mjerenja relativne vlažnosti analiziranih tkanina

Vrsta

dorade

Relativna vlažnost tkanina RHt [%]

PES/Lan PES/Pamuk PES Lan Pamuk

Sirova 4,19 3,88 1,01 7,84 6,84

Bijeljena 4,08 3,66 0,80 7,83 6,92

Oprana 3,67 2,78 0,65 7,34 6,41

Tabela 4.2 Srednje vrijednosti rezultata mjerenja vazdušne propustljivosti

Vrsta tkanine Vrsta dorade Vazdušna propustljivost

q [l/h] Q [m3/min m2]

PES/Lan

sirova 440,00 7,33

bijeljena 419,15 6,99

oprana 292,50 4,88

PES/Pamuk

sirova 351,75 5,86


oprana 226,25 3,77

PES

sirova 269,25 4,49


oprana 185,00 3,08

Lan

sirova 939,50 15,66


oprana 418,00 6,97

Pamuk

sirova 695,00 11,58


oprana 199,75 3,33

Rezultati ispitivanja sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama, dobijeni

metodom centrifugiranja prikazani su za bijeljene i oprane tkanine u tab. 4.3, dok su

rezultati ispitivanja dimenzijske stabilnosti, tj. relaksacijsko skupljanje RS i istezanje u

vlažnom HE za bijeljene tkanine, određeni prema FAST-4 mjernoj metodi, prikazani u

tab. 4.4.

127

Tabela 4.3 Srednje vrijednosti rezultata mjerenja sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama

Vrsta

dorade

Sposobnost zadržavanja vode u tkanini Wzv [%]


Bijeljena 25,94 15,33 0,406 43,64 29,48

Oprana 19,49 15,37 0,756 30,06 26,37

Tabela 4.4 Dimenzijska stabilnost bijeljenih tkanina ispitana prema FAST-4 mjernoj metodi

Vrsta

tkanine

Površinska masa [g/m2]

Dimenzijska stabilnost

RS–1 [%] RS–2 [%] HE–1 [%] HE–2 [%]

PES/Lan 142,10 0,3 0,5 -1,5 1,7

PES/Pamuk 157,70 0,4 2,1 0,1 0,9

PES 144,20 0,0 0,2 0,0 0,2

Lan 177,90 3,5 - 0,3 1,2 1,5

Pamuk 163,30 2,6 1,1 1,1 1,3

4.1.2 Rezultati ispitivanja mehaničkih svojstva tkanina

Rezultati izmjerenih i izračunatih vrednosti mehaničkih svojstava bijeljenih i

opranih tkanina, određenih pomoću KES-FB mjernog uređaja, na osnovu kojih se

određuje opip tkanina, prikazani su u tabelama 4.5 i 4.6.

U tabeli 4.5 prikazani su rezultati ispitanih parametara svojstava istezanja

uzoraka bijeljenih tkanina (linearnost LT krivulje opterećenje - istezanje F(), deformacijski

rad WT i sposobnosti relaksacije RT te istezanje tkanina EM), svojstva savitljivosti

(krutost savijanja B i histereza savijanja 2HB), svojstva smicanja (krutosti smicanja G,

histereza sile smicanja 2HG i histereza sile smicanja 2HG5) i kompresijska svojstva kao

što su linearnost LC krivulje kompresijsko opterećenje – deformacija F(h), deformacijski

rad WC, sposobnost relaksacija RC i debljina tkanine h, te primarne ocjene opipa.

128

Tabela 4.5 Rezultati mehaničkih i fizikalnih svojstava analiziranih bijeljenih tkanina

Ispitivana svojstva tkanina V r s t a t k a n i n e


Svojstva istezanja

EM [%] 1,84 2,93 1,95 2,11 3,31

LT 0,727 0,649 0,668 0,835 0,637

WT [cN·cm/cm2] 3,48 4,43 3,18 4,51 4,90

RT [%] 57,46 66,76 78,59 43,94 59,88

Svojstva savijanja

B [cN·cm2/cm] 0,2035 0,090 0,116 0,230 0,079

2HB (cN·cm/cm) 0,1470 0,1150 0,1281 0,2059 0,1033

Svojstva smicanja

G [cN/cm·(st)] 0,83 1,17 1,24 0,30 1,41

2HG [cN/cm] 2,66 4,16 5,49 0,09 3,98

2HG 5 [cN/cm] 3,91 5,34 6,60 1,19 6,00

Površinska svojstva

MIU 0,168 0,192 0,196 0,154 0,190

MMD 0,0682 0,0616 0,0767 0,0442 0,0695

SMD [μm] 12,59 11,92 10,69 10,16 13,21

Kompresijska svojstva

LC 0,220 0,240 0,397 0,285 0,214

WC [cN·cm/cm2] 0,094 0,120 0,069 0,102 0,110

RC [%] 59,19 50,86 52,06 55,02 42,05

Debljina i masa

h [mm] 0,309 0,372 0,202 0,323 0,411

W [mg/cm2] 15,20 15,80 14,40 17,80 16,30

Primarne ocjene opipa

KOSHI 7,79 7,21 7,84 7,29 7,17

NUMERI 4,52 4,48 3,21 5,55 4,18

FUKURAMI 7,34 7,54 5,92 7,61 7,27

129

Tabela 4.6 Rezultati mehaničkih i fizikalnih svojstava analiziranih opranih tkanina

Ispitivana svojstva tkanina V r s t a t k a n i n e


Svojstva istezanja

EM [%] 8,18 8,27 6,89 9,41 10,07

LT 0,666 0,586 0,641 0,717 0,572

WT [cN·cm/cm2] 13,80 11,75 11,13 16,30 14,30

RT [%] 51,28 58,29 76,90 28,06 44,18

Svojstva savijanja

B [cN·cm2/cm] 0,1795 0,0764 0,1043 0,3013 0,0611

2HB (cN·cm/cm) 0,1146 0,0597 0,0664 0,1625 0,0666

Svojstva smicanja

G [cN/cm·(st)] 0,74 0,94 1,02 0,31 1,09

2HG [cN/cm] 0,99 2,46 2,16 0,28 2,75

2HG 5 [cN/cm] 2,32 3,76 3,46 0,98 4,79

Površinska svojstva

MIU 0,170 0,189 0,182 0,194 0,155

MMD 0,0658 0,0576 0,0745 0,066 0,0569

SMD [μm] 12,214 11,849 11,997 12,130 8,503

Kompresijska svojstva

LC 0,276 0,238 0,404 0,292 0,258

WC [cN·cm/cm2] 0,094 0,150 0,053 0,125 0,156

RC [%] 44,06 39,01 56,77 42,50 42,06

Debljina i masa

h [mm] 0,348 0,465 0,200 0,443 0,500

W [mg/cm2] 17,289 17,101 16,350 19,937 18,444

Primarne ocjene opipa

KOSHI 7,49 6,84 7,62 7,19 6,56

NUMERI 4,45 4,63 4,06 5,53 4,44

FUKURAMI 7,30 7,74 6,34 8,08 7,77

130

4.1.3 Rezultati ispitivanja toplotnih svojstva tkanina

Rezultati izmjerenih i izračunatih toplotnih svojstava bijeljenih i opranih tkanina

ispitanih pomoću KES-F7 Thermo Labo II mjernog uređaja, prikazani su u tabelama 4.7

i 4.8.

Tabela 4.7 Toplotna svojstva bijeljenih tkanina ispitana pomoću Thermo Labo II

mjernog uređaja

Naziv ispitanog parametra

V r s t a t k a n i n e


Debljina tkanine h [mm]

0,180

0,207

0,155

0,190

0,235

Toplo-hladni osjećaj qmax [W/cm2]

0,2344

0,2060

0,2110

0,2310

0,2140

Stacionarni toplotni tok Φ [W]

3,802

3,734

3,888

3,880

3,894

Koeficijent toplotne provodljivosti λ [W/mK]

0,0188

0,0213

0,0164

0,0199

0,0249

Konstanta toplotne otpornosti

R [m2K/W] 9,57·10-3 9,72·10-3 9,45·10-3 9,55·10-3 9,44·10-3

Clo 0,0618 0,0627 0,0610 0,0616 0,0609

Sposobnost zadržavanja toplote

α [%]

S u h a k o n t a k t n a m e t o d a 26,30 28,95 19,61 23,66 30,27

S u h a b e z k o n t a k t n a m e t o d a 53,85 56,98 56,17 48,11 54,06

M o k r a k o n t a k t n a m e t o d a 39,63 34,45 45,45 38,59 27,55

M o k r a b e z k o n t a k t n a m e t o d a 5,30 7,58 6,21 6,52 14,09

Top

lotn

a ot

porn

ost

(top

lotn

a iz

olac

ija)

K o n t a k t n a m e t o d a Rct [m

2K/W] 0,0775 0,0792 0,0702 0,0743 0,0819

Clo 0,4997 0,5113 0,4528 0,4791 0,5282

B e z k o n t a k t n a m e t o d a

Rct [m2K/W] 0,1608 0,1718 0,1698 0,1437 0,1609

Clo 1,0375 1,1083 1,0953 0,9270 1,0378

Otpor protoku vodene

pare Ret [Pa m2/W]

K o n t a k t n a m e t o d a 8,34 7,66 9,24 6,17 6,94

B e z k o n t a k t n a m e t o d a 32,50 33,37 33,02 33,03 33,30

131

Tabela 4.8 Toplotna svojstva opranih tkanina ispitana na uređaju Thermo Labo II

Naziv ispitanog parametra

V r s t a t k a n i n e


Debljina tkanine h [mm]

0,180

0,207

0,155

0,190

0,235

Toplo-hladni osjećaj qmax [W/cm2]

0,2380

0,2180

0,2670

0,2360

0,2098

Stacionarni toplotni tok Φ [W]

3,444

3,640

4,058

3,490

3,498

Koeficijent toplotne provodljivosti λ [W/mK]

0,0173

0,0220

0,0175

0,0190

0,0276

Konstanta toplotne otpornosti

R [m2K/W] 10,41·10-3 9,409·10-3 8,857·10-3 10,00·10-

3 8,515·10-

3

Clo 0,0671 0,0607 0,0571 0,0645 0,0549

Sposobnost zadržavanja toplote

α [%]

Su h a k o n t a k t n a m e t o d a

22,68 19,27 14,40 15,48 31,18

S u h a b e z k o n t a k t n a m e t o d a

55,08 59,90 58,16 55,47 60,10

M o k r a k o n t a k t n a m e t o d a

23,88 23,13 8,68 40,74 31,51

M o k r a b e z k o n t a k t n a m e t o d a

11,13 8,66 5,41 15,49 13,38

Top

lotn

a ot

porn

ost

(top

lotn

a iz

olac

ija)

K o n t a k t n a m e t o d a

Rct [m2K/W] 0,0753 0,0726 0,0677 0,0699 0,0829

Clo 0,4852 0,4682 0,4370 0,4512 0,5348


Rct [m2K/W] 0,1712 0,1784 0,1826 0,1657 0,1801

Clo 1,1047 1,1506 1,1778 1,0693 1,1616

Otpor protoku vodene

pare Ret [Pa m2/W]

K o n t a k t n a m e t o d a

6,86 6,84 5,79 8,91 7,51


35,36 34,54 33,36 33,99 33,14

132

4.2 Rezultati ispitivanja fizioloških parametara testnih osoba

U ovom poglavlju prikazani su rezultati fizioloških parametara testnih osoba, koji

se odnose na: ponderiranu temperaturu kože, relativnu vlažnost kože, frekvenciju srca,

te količinu isparenog i u analiziranim modelima upijenog znoja pri različitim klimatskim

uslovima, na osnovu kojih se može definisati udobnost odjeće.

4.2.1 Rezultati ispitivanja ponderirane temperature kože

Rezultati izračunatih srednjih vrijednosti ponderirane temperature kože testnih

osoba pri nošenju pojedinih modela odjeće, izrađenih od analiziranih tkanina u

zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra prikazani su na slikama od 4.1 do

4.3, te u prilogu 8.

Histogrami srednjih vrijednosti temperature kože testnih osoba pri nošenju

analiziranih modela, izrađenih od pojedinih tkanina, pri temperaturi vazduha 25 oC i

različitim brzinama vjetra prikazani su na slici 4.1, pri temperaturi vazduha 30 oC na

slici 4.2, a pri temperaturi vazduha 35 oC na slici 4.3.

Prikaz izračunatih srednjih vrijednosti ponderirane temperature kože testnih

osoba kod nošenja analiziranih modela, urađenih od tkanine PES/Lan u zavisnosti od

temperature vazduha dat je na sl. 8.1 i brzine vjetra na sl. 8.2, za modele izrađene od

tkanine PES/Pamuk na sl. 8.3 i 8.4, za modele izrađene od tkanine PES na sl. 8.5 i 8.6,

za modele izrađene od tkanine Lan na sl. 8.7 i 8.8 i za modele izrađene od tkanine

Pamuk na sl. 8.9 i 8.10 (prilog 8).

133

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( o C )

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( o C )

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( o C )

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

c)

Slika 4.1 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod temperature vazduha 25 oC u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

134

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( o C )

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( o C )

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( o C )

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

c)


a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

135

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( o C )

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( o C )

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( o C )

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

c)


a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

136

4.2.2 Rezultati ispitivanja relativne vlažnosti kože

Rezultati ispitivanja relativne vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju

analiziranih modela odjeće prikazani su odvojeno za pojedine temperature ispitivanja u

zavisnosti od brzine vjetra na sl. 4.4 do 4.6 i u prilogu 8.

Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju

analiziranih modela odjeće pri temperaturi vazduha 25 oC i različitim brzinama vjetra

prikazani su na slici 4.4, pri temperaturi vazduha 30 oC na slici 4.5 i kod nošenja pri

temperaturi vazduha 35 oC na slici 4.6.

Rezultati srednjih vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju

pojedinih modela odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra prikazani

su na sl. 8.11 do 8.20 priloga 8.

137

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

c)

Slika 4.4 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju modela odjeće kod temperature vazduha 25 oC u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

138

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

c)


a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

139

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

c)


a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

140

4.2.3 Rezultati frekvencije srca

Rezultati srednjih vrijednosti mjerenja frekvencije srca pri različitim klimatskim

uslovima, izračunati iz zabilježenih vrijednosti pojedinih frekvencija srca testnih osoba,

koje su nosile analizirane modele odjeće prikazani su na sl. 4.7 do 4.9 i u prilogu 8.

Srednje vrijednosti mjerenja frekvencije srca testnih osoba pri nošenju

analiziranih modela odjeće pri temperaturi vazduha 25 oC i različitim brzinama vjetra

prikazane su na slici 4.7, pri temperaturi vazduha 30 oC na slici 4.8 i pri temperaturi

vazduha 35 oC na slici 4.9.

Rezultati srednjih vrijednosti frekvencija srca testnih osoba pri nošenju pojedinih

modela odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra prikazani su na sl.

8.21 do 8.30 priloga 8.

141

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

a)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

b)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

c)

Slika 4.7 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba pri nošenju modela odjeće kod temperature vazduha 25 oC u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

142

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

a)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

b)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

c)


a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

143

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

a)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

b)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; PES/Lan

M 2; PES/Lan

M 1; PES/Pamuk

M 2; PES/Pamuk

M 1; PES

M 2; PES

M 1; Lan

M 2; Lan

M 1; Pamuk

M 2; Pamuk

c)


a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

144

4.2.4 Rezultati isparavanja i upijanja znoja

Rezultati srednjih vrijednosti količine izlučenog znoja testnih osoba, određena

na osnovu razlike u masi testnih osoba bez odjeće prije i nakon ispitivanja, te količine u

analiziranim modelima upijenog znoja pri temperaturama vazduha 25 oC, 30 oC i 35 oC

i različitim brzinama vjetra, dati su u tabelama 4.11 do 4.13.

Tabela 4.11 Količina izlučenog znoja testnih osoba i upijenog znoja u pojedinim modelima odjeće pri temperaturi 25 oC

Klimatski uslovi

Vrsta tkanine

Vrsta modela

Količina izlučenog znoja

[g]

Količina upijenog znoja

[g]

T = 25 oC RV = 40 % v = 0,2 m/s

PES/Lan

Model 1 84,00 0,00 Model 2 77,00 0,00

PES/Pamuk

Model 1 81,00 0,00 Model 2 65,00 0,00

PES

Model 1 87,00 0,00 Model 2 54,00 0,00

Lan

Model 1 91,00 0,00 Model 2 78,00 0,00

Pamuk

Model 1 87,00 0,00 Model 2 74,00 0,00

T = 25 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s

PES/Lan

Model 1 86,00 0,00 Model 2 79,00 0,00

PES/Pamuk

Model 1 109,00 0,00 Model 2 77,00 0,00

PES

Model 1 123,00 0,00 Model 2 87,00 0,00

Lan

Model 1 82,00 0,00 Model 2 79,00 0,00

Pamuk

Model 1 79,00 0,00 Model 2 69,00 0,00

T = 25 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s

PES/Lan

Model 1 74,00 0,00 Model 2 57,00 0,00

PES/Pamuk

Model 1 76,00 0,00 Model 2 73,00 0,00

PES

Model 1 60,00 0,00 Model 2 55,00 0,00

Lan

Model 1 78,00 0,00 Model 2 71,00 0,00

Pamuk

Model 1 60,00 0,00 Model 2 54,00 0,00

145


Klimatski uslovi

Vrsta tkanine

Vrsta modela


[g]


[g]

T = 30 oC RV = 40 % v = 0,2 m/s

PES/Lan

Model 1 101,00 0,80 Model 2 106,00 0,40

PES/Pamuk

Model 1 117,00 0,40 Model 2 110,00 0,00

PES

Model 1 96,00 0,40 Model 2 95,00 0,00

Lan

Model 1 105,00 1,20 Model 2 118,00 1,20

Pamuk

Model 1 107,00 0,80 Model 2 116,00 0,80

T = 30 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s

PES/Lan

Model 1 101,00 0,40 Model 2 126,00 0,00

PES/Pamuk

Model 1 94,00 0,00 Model 2 107,00 0,40

PES

Model 1 92,00 0,00 Model 2 111,00 0,40

Lan

Model 1 91,00 0,80 Model 2 91,00 0,80

Pamuk

Model 1 97,00 0,00 Model 2 110,00 1,20

T = 30 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s

PES/Lan

Model 1 88,00 0,00 Model 2 102,00 0,00

PES/Pamuk

Model 1 97,00 0,00 Model 2 107,00 0,00

PES

Model 1 84,00 0,00 Model 2 90,00 0,00

Lan

Model 1 95,00 0,00 Model 2 97,00 0,00

Pamuk

Model 1 86,00 0,00 Model 2 91,00 0,00

146


Klimatski uslovi

Vrsta tkanine

Vrsta modela


[g]


[g]

T = 35 oC RV = 40 % v = 0,2 m/s

PES/Lan

Model 1 165,00 2,40 Model 2 189,00 3,60

PES/Pamuk

Model 1 190,00 2,00 Model 2 188,00 2,80

PES

Model 1 143,00 0,80 Model 2 204,00 1,20

Lan

Model 1 143,00 4,00 Model 2 187,00 5,20

Pamuk

Model 1 145,00 3,60 Model 2 200,00 4,40

T = 35 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s

PES/Lan

Model 1 152,00 1,20 Model 2 199,00 2,00

PES/Pamuk

Model 1 151,00 1,20 Model 2 184,00 2,80

PES

Model 1 156,00 0,80 Model 2 176,00 0,80

Lan

Model 1 157,00 3,60 Model 2 181,00 4,80

Pamuk

Model 1 138,00 2,40 Model 2 181,00 2,80

T = 35 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s

PES/Lan

Model 1 159,00 1,20 Model 2 186,00 1,20

PES/Pamuk

Model 1 173,00 1,20 Model 2 192,00 1,60

PES

Model 1 158,00 0,40 Model 2 203,00 1,20

Lan

Model 1 173,00 1,20 Model 2 182,00 2,40

Pamuk

Model 1 133,00 0,00 Model 2 181,00 0,80

147

4.3 Rezultati subjektivnih ocjena toplotne udobnosti

Subjektivne ocjene toplotne udobnosti testnih osoba pri nošenju pojedinih

modela odjeće pri temperaturama vazduha 25 oC, 30 oC i 35 oC u zavisnosti od brzine

vjetra date su u tabelama 4.14 do 4.19.

Tabela 4.14 Srednja subjektivna ocjena toplotnog osjećaja testnih osoba pri nošenju analiziranih modela odjeće pri temperaturi vazduha 25 oC

Klimatski uslovi

Vrsta tkanine

Vrsta modela

Šifra pitanja A B C D E

P S K P S K P S K P S K P S K T = 25 oC RV = 40 % v = 0,2 m/s

PES/Lan

Model 1 0 2 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 0 2 1 0 0 1 1 -1 0 0 0 0 0 0 1

PES/Pamuk

Model 1 2 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0

PES

Model 1 1 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Lan

Model 1 1 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0

Pamuk

Model 1 0 1 1 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0

T = 25 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s

PES/Lan

Model 1 1 1 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PES/Pamuk

Model 1 1 1 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PES

Model 1 1 1 1 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0

Lan

Model 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Pamuk

Model 1 0 1 1 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

T = 25 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s

PES/Lan

Model 1 0 0 1 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 Model 2 0 0 1 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0

PES/Pamuk

Model 1 1 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PES

Model 1 1 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Lan

Model 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Pamuk

Model 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

148


Klimatski uslovi

Vrsta tkanine

Vrsta modela



PES/Lan

Model 1 2 2 2 0 0 1 -1 -1 -1 0 0 0 0 0 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -1 -1 -1 0 0 0 1 1 1

PES/Pamuk

Model 1 2 2 2 0 1 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 1 1 Model 2 2 2 2 0 1 1 -1 -1 -2 0 0 0 0 1 1

PES

Model 1 1 2 3 0 0 1 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 3 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0

Lan

Model 1 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 1 0

Pamuk

Model 1 1 2 2 0 1 0 0 -1 -1 0 0 0 0 1 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 1 1

T = 30 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s

PES/Lan

Model 1 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 3 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 1

PES/Pamuk

Model 1 2 2 2 0 1 1 0 -1 -1 0 0 0 0 1 1 Model 2 2 2 3 0 0 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 1 1

PES

Model 1 1 2 2 0 0 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 1 1

Lan

Model 1 1 2 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 2 2 0 0 1 -1 -1 -1 0 0 0 0 1 0

Pamuk

Model 1 1 2 2 0 1 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 2 2 0 1 1 -1 -2 -1 0 0 0 0 1 1

T = 30 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s

PES/Lan

Model 1 1 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0

PES/Pamuk

Model 1 1 2 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0

PES

Model 1 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0

Lan

Model 1 1 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 0 0

Pamuk

Model 1 2 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Model 2 1 2 2 0 0 0 0 -1 -1 0 0 0 0 0 0

P – početak eksperimenta (I dio eksperimenta)

S – sredina eksperimenta (faza mirovanja)

K – kraj eksperimenta (II dio eksperimenta)

149


Klimatski uslovi

Vrsta tkanine

Vrsta modela



PES/Lan

Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 1 1 Model 2 2 3 4 0 1 2 -2 -3 -3 0 1 1 1 1 2

PES/Pamuk

Model 1 2 3 4 0 1 1 -1 -2 -3 0 1 1 0 1 1 Model 2 2 3 3 0 1 2 -1 -2 -2 0 1 1 0 1 1

PES

Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 1 1 1 1 2 Model 2 2 3 4 0 1 1 -1 -2 -3 0 1 1 0 1 2

Lan

Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -2 -2 -2 0 1 1 0 1 1

Pamuk

Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1 Model 2 3 3 3 0 1 1 -2 -2 -2 0 0 1 0 1 1

T = 35 oC RV = 40 % v = 0,5 m/s

PES/Lan

Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 1 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 1 1

PES/Pamuk

Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 0 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1

PES

Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -2 -2 -2 0 0 1 0 1 1

Lan

Model 1 2 2 3 0 0 1 -1 -1 -2 0 0 0 0 0 1 Model 2 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1

Pamuk

Model 1 2 3 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 1 0 1 1 Model 2 2 3 3 0 1 2 -2 -2 -2 0 0 1 0 1 1

T = 35 oC RV = 40 % v = 1,2 m/s

PES/Lan

Model 1 2 2 2 0 0 1 -1 -1 -2 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 2 2 0 0 0 -1 -1 -2 0 0 0 0 0 1

PES/Pamuk

Model 1 2 2 3 0 1 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 3 3 0 0 1 -2 -2 -2 0 0 0 0 0 0

PES

Model 1 2 3 3 0 0 1 -1 -1 -2 0 0 0 0 0 1 Model 2 2 3 3 0 0 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 0 1

Lan

Model 1 1 2 2 0 0 1 -1 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 2 3 0 0 1 -1 -1 -2 0 0 0 0 0 1

Pamuk

Model 1 2 2 3 0 0 0 -1 -1 -1 0 0 0 0 0 0 Model 2 2 3 3 0 0 1 -1 -2 -2 0 0 0 0 0 1

150

Tabela 4.17 Srednja subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba pri nošenju pojedinih modela odjeće pri temperaturi vazduha 25 oC

Klimatski uslovi

Vrsta tkanine

Vrsta modela

Stepen vlažnosti kože

čelo grudi podpaz lakat dlan nadkolj. koljeno leđa

P S K P S K P S K P S K P S K P S K P S K P S K

T=25 oC RV=40% v=0,2m/s

PES/Lan

Model 1 0 0 0 0 1 1 1 1 2 0 0 0 0 1 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 1 1 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 2 2 0 0 1 0 0 0 0 1 1 PES/Pam.

Model 1 0 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Model 2 0 0 0 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 1 2 0 0 0 0 0 0 0 0 1 PES

Model 1 0 0 0 0 0 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1

Model 2 0 0 0 0 1 0 1 2 2 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 Lan

Model 1 0 1 1 0 1 1 0 2 2 0 0 0 1 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 0 0 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 Pamuk

Model 1 0 0 0 0 0 1 0 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 1 0 0 1 1 1 2 2 0 0 0 0 2 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1

T=25 oC RV=40% v=0,5m/s

PES/Lan

Model 1 0 0 1 0 0 1 0 1 2 0 0 0 0 1 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 0 1 0 0 1 1 1 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 PES/Pam.

Model 1 0 1 1 0 1 1 0 2 2 0 0 0 0 2 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 1 1 0 1 1 0 2 1 0 0 0 1 2 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 PES

Model 1 0 1 1 0 0 1 0 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 1 1 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 1 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1 Lan

Model 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Model 2 0 1 1 0 1 1 1 2 1 0 0 0 1 2 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Pamuk

Model 1 0 0 0 0 0 1 0 1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Model 2 0 1 0 0 1 0 0 1 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0

T=25 oC RV=40% v=1,2m/s

PES/Lan

Model 1 0 1 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Model 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 PES/Pam.

Model 1 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Model 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 PES

Model 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Model 2 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Lan

Model 1 0 0 0 0 0 0 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 1 0 0

Model 2 0 0 0 0 0 0 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Pamuk

Model 1 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Model 2 0 0 0 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

151


Klimatski uslovi

Vrsta tkanine

Vrsta modela


čelo grudi podpaz lakat dlan nadkolj koljeno leđa


T=30 oC RV=40% v=0,2m/s

PES/Lan

Model 1 0 0 1 0 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 1 0 1 1 0 0 0 1 1 1

Model 2 0 1 1 0 2 2 2 1 2 0 0 0 1 1 1 0 1 1 0 0 0 0 1 1 PES/Pam.

Model 1 0 1 1 1 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 2 0 0 1 0 0 0 1 1 1

Model 2 0 1 1 1 1 2 2 3 3 0 0 0 1 2 2 0 0 0 0 0 0 1 1 2 PES

Model 1 0 1 1 0 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 2 0 0 1 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 1 1 1 1 1 1 3 3 0 0 0 0 1 2 0 1 1 0 0 0 0 1 2 Lan

Model 1 0 0 1 1 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 0 1 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 2 Pamuk

Model 1 0 1 1 0 1 1 1 2 2 0 0 0 1 1 1 0 0 1 0 0 0 1 1 1

Model 2 0 1 1 1 1 2 1 2 3 0 0 1 1 1 1 0 1 1 0 0 0 0 1 1

T=30 oC RV=40% v=0,5m/s

PES/Lan

Model 1 0 0 0 0 1 1 1 2 1 0 0 0 0 1 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 1 1 1 2 2 1 2 3 0 1 1 1 2 2 0 0 1 0 0 0 1 1 2 PES/Pam.

Model 1 0 1 1 0 1 1 1 2 3 0 0 0 0 2 2 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 1 1 1 1 2 1 2 3 0 0 0 1 1 2 0 0 0 0 0 0 1 1 2 PES

Model 1 0 0 0 0 1 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 1 1 1 1 2 1 2 3 0 0 0 1 1 2 0 1 1 0 0 0 1 1 2 Lan

Model 1 0 0 0 0 1 1 1 1 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 0 1 1 1 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 2 Pamuk

Model 1 0 0 0 1 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 1 0 1 1 0 0 0 1 1 1

Model 2 0 1 1 1 1 2 2 3 3 0 0 0 1 1 1 0 1 1 0 0 0 1 1 1

T=30 oC RV=40% v=1,2m/s

PES/Lan

Model 1 0 0 0 0 0 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 0 1 0 0 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 PES/Pam.

Model 1 0 0 0 0 1 1 0 2 3 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1 PES

Model 1 0 0 0 0 0 1 1 2 3 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 0 0 0 1 2 1 3 3 0 0 0 1 1 1 0 0 1 0 0 0 1 1 1 Lan

Model 1 0 0 1 0 0 1 1 2 3 0 0 0 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 0 1 0 0 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 0 1 Pamuk

Model 1 0 0 0 0 1 1 1 1 2 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 1 1

Model 2 0 0 0 0 1 1 1 2 2 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 1 1

152


Klimatski uslovi

Vrsta tkanine

Vrsta modela


čelo grudi podpaz lakat dlan nadkolj koljeno leđa


T=35 oC RV=40% v=0,2m/s

PES/Lan

Model 1 1 2 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 1 0 1 1 0 1 2 1 3 3

Model 2 1 2 3 1 3 3 2 3 4 0 1 1 1 2 2 0 1 2 0 1 2 1 3 3 PES/Pam.

Model 1 0 2 3 1 2 3 1 3 4 0 1 1 1 2 3 0 1 2 0 1 2 1 3 3

Model 2 1 2 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 2 2 0 1 2 0 1 1 1 3 4 PES

Model 1 1 1 2 1 2 3 1 3 3 0 0 0 0 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3

Model 2 1 2 3 1 3 4 2 3 4 0 0 1 1 2 3 0 1 2 0 1 2 1 3 4 Lan

Model 1 1 1 2 1 2 3 1 3 3 0 0 0 0 1 2 0 1 2 0 1 2 1 2 3

Model 2 1 2 2 1 3 3 1 3 4 0 0 1 1 2 2 0 1 1 0 1 1 1 3 3 Pamuk

Model 1 1 1 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 0 0 2 0 0 1 1 1 4

Model 2 1 2 3 1 3 4 2 3 4 0 0 1 1 2 2 1 1 2 0 1 1 2 3 4

T=35 oC RV=40% v=0,5m/s

PES/Lan

Model 1 0 1 2 1 2 2 1 2 3 0 1 1 0 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3

Model 2 1 1 2 1 2 3 1 3 4 1 1 1 1 2 2 0 1 2 0 1 1 1 2 3 PES/Pam.

Model 1 1 1 2 1 2 3 1 2 3 0 0 0 1 1 2 0 1 1 0 0 1 1 2 3

Model 2 1 1 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 1 1 1 0 1 1 1 3 3 PES

Model 1 0 2 3 1 2 3 2 3 4 0 1 1 0 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3

Model 2 1 1 2 1 2 3 2 3 4 0 0 1 1 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 Lan

Model 1 0 1 2 1 2 3 1 2 3 0 0 0 0 1 2 0 1 1 0 0 1 1 2 3

Model 2 1 2 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 1 1 1 0 1 1 1 3 3 Pamuk

Model 1 0 1 2 1 2 3 1 3 3 0 0 1 0 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3

Model 2 1 2 3 1 3 3 1 3 4 0 0 1 1 2 2 0 1 2 0 1 1 1 3 4

T=35 oC RV=40% v=1,2m/s

PES/Lan

Model 1 1 1 1 1 1 2 1 3 3 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 1 1 1 2

Model 2 1 1 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 0 0 1 0 0 1 1 2 2 PES/Pam.

Model 1 1 1 2 1 2 3 1 3 3 0 0 1 0 1 1 0 1 1 0 0 1 1 2 3

Model 2 1 1 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 PES

Model 1 1 1 2 1 2 2 1 3 4 0 0 1 1 1 2 0 1 1 0 0 1 1 2 2

Model 2 1 2 2 1 2 3 1 3 4 0 0 1 1 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 Lan

Model 1 0 1 1 0 2 2 1 2 3 0 0 1 0 1 2 0 0 1 0 0 1 0 2 2

Model 2 1 1 2 1 2 3 1 2 3 0 0 1 1 1 2 0 1 1 0 1 1 1 2 3 Pamuk

Model 1 0 1 2 1 1 2 1 2 3 0 0 0 1 1 2 0 1 1 0 0 1 1 1 3

Model 2 1 1 2 1 2 2 1 3 3 0 0 0 1 1 2 0 1 1 0 0 1 1 2 3

153

4.4 Statistička obrada rezultata

Za statističku obradu rezultata ispitivanja uticaja svojstava tkanina na promjenu

fizioloških parametara osoba koje su nosile različite modele odjeće, korištene su dvije

metode i to:

Studentov t–test za testiranje pouzdanosti aritmetičkih sredina parnih,

međusobno zavisnih uzoraka.

Višestruka regresiona analiza za određivanje višestrukog linearnog

regresionog modela u obliku jednačine koja izražava odnos između

zavisne promjenljive Y i k nezavisnih promjenljivih.

Na početku ispitivanja su postavljene osnovne hipoteze na osnovu kojih se

predviđa, da tkanine različitih sirovinskih sastava od kojih su urađeni modeli odjeće

imaju različite toplotno fiziološke karakteristike, i da pri istim klimatskim uslovima i istim

tjelesnim aktivnostima različito utiču na toplotnu opterećenost ispitivanih osoba.

Za analizu pouzdanosti razlika mjerenih fizikalnih, mehaničkih i toplotnih

karakteristika upotrijebljenih tkanina, kao i fizioloških veličina testnih osoba i

subjektivne ocjene osjećaja udobnosti pri nošenju pojedinih modela odjeće korišten je

Studentov t-test. S obzirom da su ispitivanja modela odjeće vršena na malom broju

osoba (5 djevojaka), koje su pri istim klimatskim uslovima obavljale identične aktivnosti,

upotrijebljena je metoda za testiranje pouzdanosti aritmetičkih sredina parnih

međusobno zavisnih uzoraka.

Budući da se u ovom primjeru radi o malom broju uzoraka, koji su u međusobnoj

korelaciji, je za analizu statističke pouzdanosti upotrijebljena tzv. “metoda diferencije”. Po

ovoj metodi najprije se izračunavaju pojedinačne razlike među parovima rezultata ili tzv.

diferencija (dif = x2 - x1), koji se zatim obrađuju kao samostalan uzorak (izračuna se

aritmetička sredina difx , standardna devijacija difs i standardna greška difx

s ) [164].

Aritmetička sredina difx data je izrazom [164]:

Ndif

xdif (4.1)

dok se standardna devijacija difs izračuna prema izrazu:

1

2

Nd

sdif (4.2)

154

gdje je N veličina uzorka, i d razlika između pojedine direfencije i aritmetičke sredine

diferencija:

difxdifd (4.3)

Standardna gerška difx

s može se pri tom izračunati prema izrazu:

Nss dif

difx (4.4)

U slučaju da originalni rezultati nisu veliki brojevi, može se standardna devijacija

izračunati iz originalnih rezultata (X) prema izrazu [164]:

1

22

NNX

Xs (4.5)

Ako prvi i drugi uzorak predstavljaju isti ispitanci može se broj stepeni slobode f

izraziti kao f = (N -1) [164].

Na temulju datih izraza za analizu pouzdanosti razlika mjerenih fizikalnih, mehaničkih i

toplotnih karakteristika ispitivanih tkanina pristupi se izračunavanju Studentovog t-testa,

koji se može odrediti izrazom:

difx

dif

sxt (4.6)

Uzimajući u obzir izraz za standardnu devijaciju (4.5), koji koristi tzv. bruto-rezultate za

izračunavanje standardne devijacije, gornji izraz (4.6) dobija oblik [164]:

1

2

2

NNN

ss

x

s

xt

difdif

dif

difx

dif (4.7)

155

4.4.1 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika ispitanih karakteristika tkanina

Rezultati statističke analize pouzadosti razlika rezultata mjerenja pojedinih

karakteristika bijeljenih i opranih tkanina prikazani su kao rezultati Studentovog t-testa

u tabelama 4.20 do 4.31, te u prilogu 8.

. Rezultati izračunatih vrijednosti statistički pouzdanih razlika relativne vlažnosti

bijeljenih i opranih tkanina prikazani su u tab. 8.1 i 8.2, prilog 8, a u tab. 4.20 su data

statistička poređenja izračunatih aritmetičkih sredina bijeljenih i opranih tkanina.

Tabela 4.20 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost bijeljenih i opranih tkanina

Vrsta tkanine

Vrsta dorade

N

Aritm. sredina

[%]

Razlika aritmet. sredina

Razlika standard. devijacija

Razlika standard. grešaka

t - test

P

Nivo sigurn. razlike

PES/Lan

bijeljena 5 4,0800 0,4100

0,144568

0,00647

6,342

0,003

* * oprana 5 3,6700

PES/Pamuk

bijeljena 5 3,6600 0,8800

0,242590

0,10849

8,111

0,001

* * oprana 5 2,7800

PES

bijeljena 5 0,8020 0,1520

0,112561

0,00503

3,020

0,039

* oprana 5 0,6500

Lan

bijeljena 5 7,8300 0,4880

0,335515

0,150047

3,252

0,031

* oprana 5 7,3420

Pamuk

bijeljena 5 6,9200 0,6100

0,251396

0,112428

5,426

0,006

* * oprana 5 6,3100

Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *

Na isti način su prikazani rezultati izračunatih vrijednosti statistički pouzdanih

razlika bijeljenih i opranih za vazdušnu propustljivost tab. 4.21, sposobnost

zadržavanja vode tab. 4.22, toplo-hladni osjećaj tab. 4.23, koeficijent toplotne

provodljivosti tab. 4.24, sposobnost zadržavanja toplote tab. 4.25, toplotna otpornost

tkanina tab. 4.26 i otpor tkanina protoku vodene pare tab. 4.27, te u prilogu 8 gdje

su prikazane vrijednosti statistički pouzdanih razlika između pojedinih tkanina u

tab. 8.3 do 8.16.

156

Tabela 4.21 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za vazdušnu propustljivost bijeljenih i opranih tkanina

Vrsta tkanine

Vrsta dorade

N

Aritm. sredina

[l/h]




t - test

P


PES/Lan

bijeljena 20 419,50 127,00

13,4164

3,0000

42,333

0,000

* * * oprana 20 292,50

PES/Pamuk

bijeljena 20 331,25 105,00

10,0000

2,2361

46,957

0,000

* * * oprana 20 226,25

PES

bijeljena 20 214,00 29,00

11,7652

2,6308

11,023

0,000

* * * oprana 20 185,00

Lan

bijeljena 20 620,00 202,00

17,8001

3,9802

50,751

0,000

* * * oprana 20 418,00

Pamuk

bijeljena 20 380,75 181,00

12,3117

2,7530

65,747

0,000

* * * oprana 20 199,75

Napomena: Za f = 19; ttab 2,09 (α = 0,05)* ; ttab 2,86 (α = 0,01)* * ; ttab 3,88 (α = 0,001)* * * Tabela 4.22 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina

Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja vode analiziranih tkanina

Vrsta tkanine Vrsta

dorade

N Aritm.

sredina [%]




t - test

P


PES/Lan

bijeljena 4 25,944 6,4500

0,941409

0,470704

13,703

0,001

* * * oprana 4 19,494

PES/Pamuk

bijeljena 4 15,325 0,0044

0,797490

0,398745

0,110

0,920

- oprana 4 15,369

PES

bijeljena 4 0,4063 0,3500

0,158114

0,007910

4,427

0,021

* oprana 4 0,7563

Lan

bijeljena 4 43,644 7,5813

0,389110

0,194555

38,967

0,000

* * * oprana 4 36,063

Pamuk

bijeljena 4 29,481 3,1125

0,855740

0,427870

7,274

0,050

* * oprana 4 26,369

Napomena: Za f = 3; ttab 3,18 (α = 0,05)* ; ttab 5,84 (α = 0,01)* * ; ttab 12,94 (α = 0,001)* * * Tabela 4.23 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina

Studentovim t-testom za toplo-hladni osjećaj analiziranih tkanina

Vrsta tkanine Vrsta

dorade

N Aritm.

sredina [W/cm2]




t - test

P


PES/Lan

bijeljena 5 0,2344 0,0034

0,01665

0,00745

0,457

0,672

- oprana 5 0,2378

PES/Pamuk

bijeljena 5 0,2060 0,0120

0,00561

0,00251

4,781

0,009

* * oprana 5 0,2180

PES

bijeljena 5 0,2106 0,0570

0,00313

0,00140

40,43

0,000

* * * oprana 5 0,2672

Lan

bijeljena 5 0,2308 0,0052

0,00844

0,00377

1,378

0,240

- oprana 5 0,2360

Pamuk

bijeljena 5 0,2140 0,0042

0,00968

0,00433

0,970

0,387

- oprana 5 0,2098


157

Tabela 4.24 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za koeficijent toplotne provodljivosti analiziranih tkanina

Vrsta

tkanine

Vrsta dorade

N

Aritmet. sredina [W/mK]




t - test

P


PES/Lan

bijeljena 5 0,0188 0,0014

0,00018

0,00008

17,69

0,000

* * * oprana 5 0,0173

PES/Pamuk

bijeljena 5 0,0213 0,0007

0,00016

0,00007

9,315

0,001

* * * oprana 5 0,0220

PES

bijeljena 5 0,0164 0,0011

0,00005

0,00002

48,84

0,000

* * * oprana 5 0,0175

Lan

bijeljena 5 0,0199 0,0009

0,00003

0,00001

82,83

0,000

* * * oprana 5 0,0190

Pamuk

bijeljena 5 0,0249 0,0027

0,00061

0,00027

10,01

0,001

* * * oprana 5 0,0276

Napomena: Za f = 4, ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * * Tabela 4.25 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina

Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja toplote analiziranih tkanina

Vrsta tkanine Vrsta

dorade

N Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan

bijeljena 5 39,6300 15,6940

11,77082

5,26407

2,981

0,041

* oprana 5 23,9360

PES/Pamuk

bijeljena 5 34,4520 11,2640

4,08890

1,82861

6,160

0,004

* * oprana 5 23,1880

PES

bijeljena 5 45,4500 36,7740

19,96888

8,93036

4,118

0,015

* oprana 5 8,6760

Lan

bijeljena 5 38,5960 2,1480

7,29155

3,26088

0,659

0,546

- oprana 5 40,7440

Pamuk

bijeljena 5 27,5460 3,9640

0,52605

0,23526

16,85

0,000

* * * oprana 5 31,5100


Studentovim t-testom za toplotnu otpornost Rct analiziranih tkanina

Vrsta tkanine Vrsta

dorade

N Aritmet. sredina [m2K/W]




t - test

P


PES/Lan

bijeljena 5 0,0775 0,00225

0,00056

0,00025

8,939

0,001

* * * oprana 5 0,0752

PES/Pamuk

bijeljena 5 0,0792 0,00667

0,00047

0,00021

31,45

0,000

* * * oprana 5 0,0726

PES

bijeljena 5 0,0702 0,00244

0,00070

0,00031

7,831

0,001

* * oprana 5 0,0677

Lan

bijeljena 5 0,0743 0,00419

0,00292

0,00131

3,208

0,033

* oprana 5 0,0701

Pamuk

bijeljena 5 0,0819 0,00110

0,00237

0,00106

1,030

0,361

- oprana 5 0,0830

Napomena: Za f = 4; ttab 2,78 (α = 0,05) * ; ttab 4,60 (α = 0,01)* *; ttab 8,61 (α = 0,001)* * *

158

Tabela 4.27 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za otpor protoku vodene pare Re analiziranih tkanina

Vrsta tkanine

Vrsta modela

N

Aritmet. sredina




t - test

P


PES/Lan

dorađena 5 0,0867 0,0180

0,01962

0,00877

2,055

0,109

- oprana 5 0,0686

PES/Pamuk

dorađena 5 0,0779 0,0092

0,00788

0,00352

2,620

0,059

- oprana 5 0,0687

PES

dorađena 5 0,1050 0,0471

0,04434

0,01980

2,378

0,076

- oprana 5 0,0579

Lan

dorađena 5 0,0832 0,0059

0,01200

0,00537

1,095

0,335

- oprana 5 0,0891

Pamuk

dorađena 5 0,0695 0,0057

0,00072

0,00032

17,60

0,000

* * * oprana 5 0,0752


4.4.2 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika ispitanih toplotno fizioloških parametara

U ovom poglavlju su rezultati analize pouzdanosti razlika ispitanih fizioloških

parametara testnih osoba, kao što su temperatura kože, relativna vlažnost kože i

frekvencija srca, prikazani kao rezultati Studentovog t-testa, kada su testne osobe

nosile različite modele odjeće izrađene od iste tkanine pri brzini vjetra 0,2 m/s i

temperaturama vazduha 25 oC, 30 oC i 35 oC, dok su za ostale klimatske uslove

rezultati statističke analize pouzdanosti razlika dati u prilogu 8.

4.4.2.1 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika srednjih temperatura kože testnih osoba

Rezultati izračunatih vrijednosti statistički pouzdanih razlika srednje

temperature kože testnih osoba, kada su nosile različite modele odjeće izrađene od

iste tkanine pri brzini vjetra 0,2 m/s i različitim temperaturama vazduha prikazani u tab.

4.28 do 4.30 a za ostale kombinacije klimatskih uslova u tab. 8.17 do 8.22 priloga 8, te

rezultati statističkih poređenja izračunatih aritmetičkih sredina srednje temperature

kože kada su osobe nosile isti model odjeće izrađen od različitih tkanina pri različitim

klimatskim uslovima tab. 8.23 do 8.31 priloga 8.

159

Tabela 4.28 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s

Vrsta tkanine

Vrsta modela

N

Aritmet. sredina

[oC]




t – test

P


PES/Lan

Model 1 5 31,3425 0,2950

0,1764

0,0882

3,35

0,044

* Model 2 5 31,6375

PES/Pamuk

Model 1 5 31,5650 0,3475

0,1845

0,0922

3,77

0,033

* Model 2 5 31,9125

PES

Model 1 5 31,8125 0,0500

0,0852

0,0426

1,17

0,325

- Model 2 5 31,8625

Lan

Model 1 5 31,8975 0,0600

0,0956

0,0478

1,26

0,298

- Model 2 5 31,9575

Pamuk

Model 1 5 32,1400 0,0125

0,0359

0,0180

0,70

0,537

- Model 2 5 32,1275



Vrsta tkanine

Vrsta modela

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 33,0225 0,2600

0,3542

0,1771

0,15

0,238

- Model 2 5 33,2825

PES/Pamuk

Model 1 5 33,0275 0,1400

0,3320

0,1660

0,84

0,461

- Model 2 5 33,3475

PES

Model 1 5 32,5300 0,3525

0,2590

0,1295

2,72

0,072

- Model 2 5 32,8825

Lan

Model 1 5 32,8800 0,2500

0,2137

0,1068

2,34

0,101

- Model 2 5 33,1300

Pamuk

Model 1 5 33,1500 0,1150

0,3901

0,1950

0,59

0,597

- Model 2 5 33,2650


160


Vrsta tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 34,0000 0,2400

0,4513

0,2256

1,06

0,366

- Model 2 5 34,2400

PES/Pamuk

Model 1 5 34,2525 0,2450

0,7033

0,3517

0,70

0,536

- Model 2 5 34,4975

PES

Model 1 5 34,4600 0,0425

0,5129

0,2564

0,17

0,879

- Model 2 5 34,5025

Lan

Model 1 5 34,2625 0,0800

0,6040

0,3020

0,27

0,808

- Model 2 5 34,3425

Pamuk

Model 1 5 34,2450 0,1025

0,3803

0,1901

0,54

0,627

- Model 2 5 34,3475


4.4.2.2 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika srednjih relativnih vlažnosti kože testnih osoba

Rezultati izračunatih vrijednosti statistički pouzdanih razlika relativne vlažnosti

kože testnih osoba, kada su nosile različite modele odjeće izrađene od iste tkanine pri

temperaturi vazduha 35 oC i različitim brzinama vjetra prikazani u tab. 4.31 do 4.33 a

za ostale kombinacije klimatskih uslova u tab.8.32 do 8.37 priloga 8, te rezultati

statističkih poređenja izračunatih aritmetičkih sredina relativne vlažnosti kože kada su

osobe nosile isti model odjeće izrađen od različitih tkanina pri različitim klimatskim

uslovima u tab. 8.38 do 8.46 priloga 8.

Tabela 4.31 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina

Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s

Vrsta tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 56,8025 4,3050

2,6715

1,3358

3,22

0,048

* Model 2 5 61,1075

PES/Pamuk

Model 1 5 60,6125 1,4750

2,8972

1,4486

1,02

0,384

- Model 2 5 62,0875

PES

Model 1 5 55,5400 6,4725

4,5575

2,2787

2,84

0,066

* Model 2 5 62,0125

Lan

Model 1 5 52,4700 6,1100

2,9153

1,4576

4,19

0,025

* Model 2 5 58,5800

Pamuk

Model 1 5 56,3700 3,6225

1,4622

0,7311

4,96

0,016

* * Model 2 5 59,9925


161

Tabela 4.32 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s

Vrsta tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 54,6700 5,9675

1,8071

0,9036

6,60

0,007

* * Model 2 5 60,6375

PES/Pamuk

Model 1 5 55,6275 0,9575

1,5768

0,7884

1,21

0,311

- Model 2 5 56,5850

PES

Model 1 5 53,6900 0,9250

1,9307

0,9654

0,96

0,409

- Model 2 5 54,6150

Lan

Model 1 5 53,6025 4,1225

3,0056

1,5028

2,74

0,071

- Model 2 5 57,7250

Pamuk

Model 1 5 53,8100 3,5150

1,7561

0,8781

4,00

0,028

* Model 2 5 57,3250



Vrsta tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 51,1925 2,3625

2,0992

1,0496

2,25

0,110

- Model 2 5 53,5550

PES/Pamuk

Model 1 5 54,2575 0,1000

0,8560

0,4280

0,23

0,830

- Model 2 5 54,3575

PES

Model 1 5 53,8975 2,2600

1,6531

0,8265

2,73

0,072

- Model 2 5 56,1575

Lan

Model 1 5 52,2450 1,1375

0,3607

0,1803

6,31

0,008

* * Model 2 5 53,3825

Pamuk

Model 1 5 49,2075 3,2700

0,9203

0,4602

7,11

0,006

* * Model 2 5 52,4775


4.4.2.3 Rezultati statističke analize pouzdanosti razlika promjena frekvencije srca testnih osoba

Rezultati izračunatih vrijednosti statistički pouzdanih razlika srednjih vrijednosti

frekvencije srca testnih osoba, kada su nosile različite modele odjeće izrađene od iste

162

tkanine pri brzini vjetra 0,2 m/s i različitim temperaturama vazduha prikazani u tab. 4.34

do 4.36 a za ostale kombinacije klimatskih uslova u tab. 8.47 do 8.52 priloga 8, te

rezultati statističkih poređenja izračunatih aritmetičkih sredina srednje temperature

kože kada su osobe nosile isti model odjeće izrađen od različitih tkanina pri različitim

klimatskim uslovima u tab. 8.53 do 8.61 priloga 8.


Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s

Vrsta tkanine

Vrsta modela

N

Aritmet. sredina [ud/min]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 10 161,00 25,70

7,1344

2,2561

11,39

0,000

* * * Model 2 10 135,30

PES/Pamuk

Model 1 10 127,10 1,90

6,5056

2,0572

0,92

0,380

- Model 2 10 129,00

PES

Model 1 10 113,70 19,80

6,7462

2,1333

9,28

0,000

* * * Model 2 10 133,50

Lan

Model 1 10 117,00 1,50

19,8452

6,2756

0,24

0,816

- Model 2 10 115,50

Pamuk

Model 1 10 139,30 5,20

13,8548

4,3813

1,19

0,266

- Model 2 10 134,10


Tabela 4.35 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s

Vrsta tkanine

Vrsta modela

N





t - test

P


PES/Lan

Model 1 10 97,90 13,40

7,6768

2,4276

5,52

0,000

* * * Model 2 10 111,30

PES/Pamuk

Model 1 10 154,30 18,30

15,7625

4,9845

3,67

0,005

* * Model 2 10 136,00

PES

Model 1 10 150,80 26,30

12,4101

3,9244

6,70

0,000

* * * Model 2 10 124,50

Lan

Model 1 10 126,80 12,70

16,2689

5,1447

2,47

0,036

* Model 2 10 139,50

Pamuk

Model 1 10 130,70 30,20

9,0284

2,8550

10,58

0,000

* * * Model 2 10 160,90


163


Vrsta tkanine

Vrsta modela

N





t - test

P


PES/Lan

Model 1 10 131,10 16,70

2,8304

0,8950

18,66

0,000

* * * Model 2 10 114,40

PES/Pamuk

Model 1 10 120,00 2,00

10,3280

3,2660

0,61

0,555

- Model 2 10 118,00

PES

Model 1 10 126,00 11,90

13,1610

4,1619

2,86

0,019

* Model 2 10 114,10

Lan

Model 1 10 101,40 9,50

6,9162

2,1871

4,34

0,002

* * Model 2 10 119,90

Pamuk

Model 1 10 143,30 24,50

7,7352

2,4461

10,02

0,000

* * * Model 2 10 118,80


4.4.3 Rezultati izračunatih parametara pomoću matematičkog modela

Za određivanje zavisnosti količine upijenog znoja u odjeći od svojstva materijala

te količine izlučenog znoja testnih osoba kod nošenja analiziranih modela kao i

zavisnosti promjene toplotno fizioloških veličina testnih osoba pri nošenju analiziranih

modela odjeće od vrste materijala i klimatskih uslova oblikovan je matematički model,

zasnovan na višestrukoj linearnoj regresiji. Višestruki linearni regresioni model u obliku

jednačine izražava prosječan, zakonomjeran, kvantitativni odnos između zavisne

promjenljive Y i k nezavisnih promjenljivih X1, X2, ..., Xk. Za proizvoljnu zavisno

promjenljivu Yi i odabrane (fiksirane) vrijednosti nezavisnih promjenljivih iz osnovnog

skupa, višestruki linearni regresioni model dat je u obliku [165]:

ikikiii xxxY ...22110 (4.8)

gdje je:

iY - zavisna promjenljiva,

kiii xxx ,...,, 21 - vrijednosti nezavisno promjenljivih,

k ,...,,, 210 - parametri modela,

i - stohastički član ili slučajna greška i

k - broj nezavisnih promjenljivih.

164

Višestruki linearni regresioni model sa dvije nezavisne promjenljive dat je izrazom:

iiii xxY 22110 (4.9)

a odgovarajuća regresiona jednačina može se zapisati u obliku:

ii bxbbY 2110 (4.10)

u kome je Y prilagođena ili predviđena vrijednost zavisne promjenljive iY .

Regresijski koeficijenti 0b , 1b i 2b koji predstavljaju teorijsku ocjenu parametara 0 , 1

i 2 , određuju se pri tom na osnovu rezultata eksperimentalnih istraživanja.

Rezultati izračunatih parametara pomoću predloženog matematičkog modela, izraz

(4.9), za određivanje:

a) količine upijenog znoja u odjeći muz i količine izločenog znoja miz testnih osoba

pri nošenju analiziranih modela u zavisnosti od uticajnih varijabli x1 i x2 (tj. mase

tkanina mt, relativne vlažnosti tkanina RHt, sposobnosti zadržavanja vode Wzv i

vazdušne propustljivosti Q) kao i

b) promjene toplotno fizioloških parametara testnih osoba pri nošenju analiziranih

modela odjeće u zavisnosti od uticajnih varijabli x1 i x2 (tj. temperature vazduha

Tv i brzine vjetra v),

utvrđeni su na osnovu određevanja koeficijenata regresije za predloženi matematički

model.

4.4.3.1 Rezultati izračunatih vrijednosti količine izlučenog i upijenog znoja pomoću matematičkog modela

Koeficijenti regresije, koji predstavljaju teorijsku ocjenu koeficijenata

predloženog matematičkog modela za određivanje količine upijenog znoja muz pri

temperaturi vazduha 35 oC i brzinama vjetra 0,2 m/s, 0,5 m/s i 1,2 m/s u zavisnosti od

površinske mase tkanina mt, relativne vlažnosti tkanina RHt, sposobnosti zadržavanja

vode Wzv i vazdušne propustljivosti Q određeni su na osnovu rezultata ekperimentalnog

istraživanja, tab. 4.37.

165

Tabela 4.37 Rezultati eksperimentalnih istraživanja svojstava tkanina za određivanje količine upijenog znoja pomoću matematičkog modela

Vrsta tkanine

Vrsta dorade

Vrsta modela

mt (g/m2)

RHt

(%) Wzv (%)

Q m3/minm2

muz (g)

0,2m/s

muz (g)

0,5m/s

muz (g)

1,2m/s

PES/Lan bijeljena Model 1 152,10 4,08 25,94 6,99 2,4 1,2 1,2 PES/Pamuk bijeljena Model 1 157,70 3,66 15,33 5,52 2,0 1,2 1,2 PES bijeljena Model 1 144,20 0,80 0,406 3,57 0,8 0,8 0,4 Lan bijeljena Model 1 177,90 7,83 43,64 10,33 4,0 3,6 1,2 Pamuk bijeljena Model 1 163,30 6,92 29,48 6,35 3,6 2,4 0 PES/Lan oprana Model 2 172,89 3,67 19,49 4,88 3,6 2,0 1,2 PES/Pamuk oprana Model 2 171,01 2,78 15,37 3,72 2,8 2,8 1,6 PES oprana Model 2 163,50 0,65 0,756 3,08 1,2 0,8 1,2 Lan oprana Model 2 199,37 7,34 36,06 6,97 5,2 4,8 2,4 Pamuk oprana Model 2 184,44 6,41 26,37 3,33 4,4 2,8 0,8

Dobijeni rezultati koeficijenata višestruke linearne regresije za predložen

matematički model, izraz (4.9) za određivanje zavisnosti između količine upijenog znoja

kod temperature vazduha 35 oC i brzine vjetra 0,2 m/s i uticajnih varijabli kao što su masa

tkanina mt, relativna vlažnost tkanina RHt, sposobnost zadržavanja vode Wzv i

vazdušna propustljivosti Q prikazani su u tab. 4.38.

Tabela 4.38 Pregled vrijednosti koeficijenata jednačine višestruke linearne regresije za

predložen matematički model za određivanje količine upijenog znoja u zavisnosti od svojstava tkanina (mt, RHt, Wzv i Q) pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s

muz (g) = - 5,98 + 0,29 · RHt (%) + 0,05 · mt (g/m2) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 5,9763

b1 = 0,2944

b2 = 0,0455

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9456 0,374 1,5783 -3,787 0,0068 0,064 4,599 0,0025 0,0104 4,3906 0,0032 muz (g) = -6,47 + 0,05 · Wzv (%) + 0,05 · mt (g/m2) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 6,4714

b1 = 0,0507

b2 = 0,0498

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9332 0,4143 1,7024 -3,801 0,0067 0,0127 3,9925 0,0052 0,011 4,5267 0,0027 muz (g) = 2,39 + 0,15 · Wzv (%) - 0,47 · Q (m3/min m2)

Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 2,3904

b1 = 0,1487

b2 = -0,467

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9221 0,4476 0,4049 5,9034 0,0006 0,0186 8,0017 0,0001 0,1148 -4,069 0,0048

166

Grafički prikaz funkcijske zavisnosti količine u odjeći upijenog znoja muz od

uticajnih varijabli x1 i x2 prema predloženom matematičkom modelu dat je na slikama

4.10 do 4.12.

Slika 4.10 Zavisnost količine upijenog znoja muz od površinske mase mt i

relativne vlažnosti tkanine RHt

Slika 4.11 Zavisnost količine upijenog znoja muz od površinske mase tkanine mt i

sposobnosti zadržavanja vode Wzv

167

Slika 4.12 Zavisnost količine upijenog znoja muz od vazdušne propustljivosti Q i

sposobnosti zadržavanja vode Wzv

Matematički modeli zavisnosti upijenog znoja od svojstava tkanina, kao što su

površinska masa tkanine mt, relativna vlažnost tkanine RHt, sposobnost zadržavanja

vode Wzv i vazdušna propustljivost Q pri temperaturi vazduha 35oC i brzinama vjetra

0,5 m/s i 1,2 m/s statistički nisu pouzdani.

Postavka ulaznih varijabli (temperature vazduha i brzine vjetra) kada su

klimatski uslovi određeni maksimalnom, minimalnom i srednjom geometrijskom

vrijednošću ulaznih varijabli i eksperimentalno određenih vrijednosti količina izlučenog

znoja testnih osoba miz i količina u odjeću upijenog znoja muz za dobijanje matematičke

zavisnosti količine izlučenog i upijenog znoja od klimatskih uslova za pojedine modele

odjeće, data je u tab. 4.39, a koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijene

modele matematičke zavisnosti u tab. 4.40.

Grafički prikaz funkcijske zavisnosti količine u odjeći upijenog znoja muz od

uticajnih varijabli, temperature vazduha i brzine vjetra, za pojedine modele odjeće,

prema dobijenom matematičkom modelu dat je na slikama 4.13 i 4.14.

168

Tabela 4.39 Rezultati eksperimentalnih istraživanja količine izlučenog i upijenog znoja za određivanje matematičke zavisnosti količine upijenog znoja od klimatskih uslova za pojedine modele odjeće

Red. broj

Tv (oC)

v (m/s)

Model 1 Model 2 miz (g) muz (g) miz (g) muz (g)

1 35 1,2 159 1,2 186 1,2 2 35 1,2 173 1,2 192 1,6 3 35 1,2 158 0,4 203 1,2 4 35 1,2 173 1,2 182 2,4 5 35 1,2 133 0 181 0,8 6 25 1,2 74 0 57 0 7 25 1,2 76 0 73 0 8 25 1,2 60 0 55 0 9 25 1,2 78 0 71 0

10 25 1,2 60 0 54 0 11 35 0,2 165 2,4 189 3,6 12 35 0,2 190 2 188 2,8 13 35 0,2 143 0,8 204 1,2 14 35 0,2 143 4 187 5,2 15 35 0,2 145 3,6 200 4,4 16 25 0,2 84 0 77 0 17 25 0,2 81 0 65 0 18 25 0,2 87 0 54 0 19 25 0,2 91 0 78 0 20 25 0,2 87 0 74 0 21 30 0,5 101 0,4 126 0 22 30 0,5 94 0 107 0,4 23 30 0,5 92 0 111 0,4 24 30 0,5 91 0,8 91 0,8 25 30 0,5 97 0 110 1,2

Tabela 4.40 Pregled vrijednosti koeficijenata višestruke linearne regresije za dobijene matematičke modele zavisnosti količine upijenog znoja za pojedine modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra

Model 1: muz (g) = - 3,82 + 0,17 · Tv (oC) - 0,76 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = -3,8186

b1 = 0,168

b2 = -0,7597

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,5395 0,8144 1,1297 -3,380 0,0027 0,0364 4,6129 0,0001 0,3585 -2,119 0,0456 Model 2: muz (g) = - 5,66 + 0,24 · Tv (oC) - 0,87 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = -5,66

b1 = 0,244

b2 = -0,8667

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,6314 0,9449 1,3108 -4,318 0,0003 0,0423 5,7741 p = 0 0,416 -2,084 0,049

169

Slika 4.13 Zavisnost količine upijenog znoja muz od temperature vazduha Tv i

brzine vjetra za Model 1

Slika 4.14 Zavisnost količine upijenog znoja muz od temperature vazduha Tv i

brzine vjetra za Model 2

Eksperimentalno dobijeni razultati količine izlučenog znoja miz testnih osoba i

količine upijenog znoja muz kod nošenja modela odjeće izrađene od različitih tkanina,

pri svim navedenim kombinacijama klimatskih varijabli dati su u tab. 4.41, a koeficijenti

višestruke regresije za dobijene matematičke modele zavisnosti količine upijenog znoja

u pojedinim tkaninama od klimatskih uslova dati su u tab. 4.42.

170

Grafički prikaz zavisnosti količine upijenog znoja muz za pojedine tkanine,

ugrađene u analizirane modele odjeće, od temperature vazduha i brzine vjetra dat je

na sl. 4.15 i 4.16.

Tabela 4.41 Rezultati eksperimentalnih istraživanja količine izlučenog i upijenog znoja za određivanje matematičke zavisnosti količine upijenog znoja od klimatskih uslova za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće

Red. broj

Tv (oC)

v (m/s)

PES/Lan PES/Pamuk PES miz (g) muz (g) miz (g) muz (g) miz (g) muz (g)

1 35 1,2 159 1,2 173 1,2 158 0,4 2 35 1,2 186 1,2 192 1,6 203 1,2 3 35 0,5 152 1,2 151 1,2 156 0,8 4 35 0,5 199 2 184 2,8 176 0,8 5 35 0,2 165 2,4 190 2 143 0,8 6 35 0,2 189 3,6 188 2,8 204 1,2 7 30 1,2 88 0 97 0 84 0 8 30 1,2 102 0 107 0 90 0 9 30 0,5 101 0,4 94 0 92 0 10 30 0,5 126 0 107 0,4 111 0,4 11 30 0,2 101 0,8 117 0,4 96 0,4 12 30 0,2 106 0,4 110 0 95 0 13 25 1,2 74 0 76 0 60 0 14 25 1,2 57 0 73 0 55 0 15 25 0,5 86 0 109 0 123 0 16 25 0,5 79 0 77 0 87 0 17 25 0,2 84 0 81 0 87 0 18 25 0,2 77 0 65 0 54 0

Red. broj

Tv (oC)

v (m/s)

Lan Pamuk miz (g) muz (g) miz (g) muz (g)

1 35 1,2 173 1,2 133 0 2 35 1,2 182 2,4 181 0,8 3 35 0,5 157 3,6 138 2,4 4 35 0,5 181 4,8 181 2,8 5 35 0,2 143 4 145 3,6 6 35 0,2 187 5,2 200 4,4 7 30 1,2 95 0 86 0 8 30 1,2 97 0 91 0 9 30 0,5 91 0,8 97 0 10 30 0,5 91 0,8 110 1,2 11 30 0,2 105 1,2 107 0,8 12 30 0,2 118 1,2 116 0,8 13 25 1,2 78 0 60 0 14 25 1,2 71 0 54 0 15 25 0,5 82 0 79 0 16 25 0,5 79 0 69 0 17 25 0,2 91 0 87 0 18 25 0,2 78 0 74 0

171

Tabela 4.40 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijene matematičke modele zavisnosti količine upijenog znoja za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra

Lan: muz (g) = - 8,33 + 0,35 · Tv (oC) - 1,37 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 8,3342

b1 = 0,3533

b2 = - 1,3671

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,7866 0,8855 1,5796 -5,276 0,0001 0,0511 6,9115 0 0,4981 -2,745 0,0151 Pamuk: muz (g) = - 5,15 + 0,23 · Tv (oC) - 1,44 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 5,1527

b1 = 0,2333

b2 = - 1,443

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,682 0,8441 1,5058 -3,422 0,0038 0,0487 4,7881 0,0002 0,4748 -3,039 0,0083

Slika 4.15 Grafički prikaz zavisnosti upijenog znoja muz od temperature vazduha Tv i

brzine vjetra v za tkaninu Lan

Slika 4.16 Grafički prikaz zavisnosti upijenog znoja muz od temperature vazduha Tv i

brzine vjetra v za tkaninu Pamuk

172

Postavka ulaznih varijabli i rezultata mjerenja za izradu matematičkih modela za

izlučen znoj miz i upijen znoj muz, kada su u razmatranje uzeti svi klimatski uslovi, gdje

je analiziran svaki model, za svaku tkaninu posebno, data je u tab. 4.43, a matematički

model zavisnosti količine izlučenog znoja testnih osoba od temperature vazduha i

brzine vjetra u tab. 4.44, te grafički prikaz zavisnosti na slici 4.17.

Tabela 4.43 Rezultati eksperimentalnih istraživanja količine izlučenog i upijenog znoja za određivanje matematičke zavisnosti količine izlučenog znoja od klimatskih uslova za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće

Red. broj

Tv (oC)

v (m/s)

PES/Lan Model 1

PES/Lan Model 2

PES/Pamuk Model 1

PES/Pamuk Model 2

miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) 1 35 1,2 159 1,2 186 1,2 173 1,2 192 1,6 2 35 0,5 152 1,2 199 2 151 1,2 184 2,8 3 35 0,2 165 2,4 189 3,6 190 2 188 2,8 4 30 1,2 88 0 102 0 97 0 107 0 5 30 0,5 101 0,4 126 0 94 0 107 0,4 6 30 0,2 101 0,8 106 0,4 117 0,4 110 0 7 25 1,2 74 0 57 0 76 0 73 0 8 25 0,5 86 0 79 0 109 0 77 0 9 25 0,2 84 0 77 0 81 0 65 0

Red. broj

Tv (oC)

v (m/s)

PES Model 1

PES Model 2

Lan Model 1

Lan Model 2

miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) miz(g) muz(g) 1 35 1,2 158 0,4 203 1,2 173 1,2 182 2,4 2 35 0,5 156 0,8 176 0,8 157 3,6 181 4,8 3 35 0,2 143 0,8 204 1,2 143 4 187 5,2 4 30 1,2 84 0 90 0 95 0 97 0 5 30 0,5 92 0 111 0,4 91 0,8 91 0,8 6 30 0,2 96 0,4 95 0 105 1,2 118 1,2 7 25 1,2 60 0 55 0 78 0 71 0 8 25 0,5 123 0 87 0 82 0 79 0 9 25 0,2 87 0 54 0 91 0 78 0

Red. broj

Tv (oC)

v (m/s)

Pamuk – Model 1 Pamuk – Model 2 miz(g) muz(g) miz(g) muz(g)

1 35 1,2 133 0 181 0,8 2 35 0,5 138 2,4 181 2,8 3 35 0,2 145 3,6 200 4,4 4 30 1,2 86 0 91 0 5 30 0,5 97 0 110 1,2 6 30 0,2 107 0,8 116 0,8 7 25 1,2 60 0 54 0 8 25 0,5 79 0 69 0 9 25 0,2 87 0 74 0

173

Tabela 4.40 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model zavisnosti količine izlučnog znoja testnih osoba za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće u zavisnosti od klimatskih uslova

Pamuk – Model 1: miz (g) = - 74,15 + 6,33 · Tv (oC) - 19,41 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 74,1519

b1 = 6,3333

b2 = - 19,4093

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9571 7,0278 17,7303 -4,182 0,0058 0,5738 11,0372 0 5,591 -3,472 0,0133

Slika 4.17 Grafički prikaz zavisnosti izlučenog znoja miz od temperature vazduha Tv i brzine vjetra v za tkaninu Pamuk - Model 1

4.4.3.2 Rezultati izračunatih vrijednosti fizioloških parametara testnih osoba pomoću matematičkog modela



vrijednošću ulaznih varijabli i izračunatih srednjih vrijednosti temperature kože testnih

osoba na osnovu eksperimentalnog mjerenja temperature kože na osam po standardu

definisanih mjesta, za dobijanje matematičke zavisnosti srednje temperature kože od

klimatskih uslova za pojedine modele odjeće, data je u tab. 4.45, a za pojedine tkanine

u tab. 8.62 priloga 8.

174

Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijene matematičke modele

zavisnosti srednje temperature kože od klimatskih uslova za pojedine modele odjeće

dati su u tab. 4.46, a za pojedine tkanine u tab. 8.63 priloga 8.

Grafički prikaz funkcijske zavisnosti srednje temperature kože od temperature

vazduha i brzine vjetra, prema dobijenom matematičkom modelu, za pojedine modele

odjeće dat je na sl. 4.18 do 4.23, a za pojedine tkanine na sl. 8.31 do 8.41 priloga 8.

Tabela 4.45 Rezultati izračunate srednje temperature kože testnih osoba dobijeni

eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti temperature kože od klimatskih uslova za pojedine modele odjeće

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

Model 1 – Tk (oC) Model 2 – Tk (oC) I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

1 35 1,2 34,87 35,36 35,25 34,95 35,24 35,21 2 35 1,2 34,78 35,11 35,09 34,75 35,01 34,06 3 35 1,2 34,73 35,16 35,11 34,78 35,04 35,00 4 35 1,2 34,61 35,13 35,10 34,79 34,98 35,02 5 35 1,2 34,83 35,35 35,31 34,98 35,22 35,19 6 25 1,2 31,81 32,01 31,90 31,71 31,92 31,70 7 25 1,2 31,90 32,11 31,86 31,64 32,01 31,76 8 25 1,2 31,42 31,80 31,63 31,49 31,74 31,50 9 25 1,2 31,59 31,77 31,72 31,52 31,69 31,58

10 25 1,2 31,23 31,76 31,55 31,69 31,89 31,65 11 35 0,2 34,73 35,42 35,75 34,99 35,30 35,32 12 35 0,2 34,85 35,68 35,57 35,08 35,32 35,21 13 35 0,2 34,98 35,88 35,69 35,21 35,45 35,38 14 35 0,2 34,88 35,61 35,53 35,02 35,19 35,22 15 35 0,2 34,94 35,47 35,37 35,01 35,30 35,23 16 25 0,2 31,48 31,80 31,99 31,82 32,27 32,31 17 25 0,2 31,70 32,09 32,16 32,05 32,46 32,27 18 25 0,2 31,92 32,40 32,26 31,89 32,44 32,28 19 25 0,2 32,03 32,24 32,26 31,96 32,40 32,34 20 25 0,2 32,21 32,66 32,49 32,19 32,62 32,46 21 30 0,5 33,37 33,97 33,90 33,55 33,86 33,68 22 30 0,5 33,26 33,81 33,80 33,7 34,03 33,90 23 30 0,5 33,48 33,85 33,87 33,62 33,94 33,84 24 30 0,5 33,23 33,88 33,89 33,58 34,05 33,96 25 30 0,5 33,33 33,96 33,91 33,48 33,93 33,80

175

Tabela 4.46 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model zavisnosti srednje temperature kože testnih osoba za pojedine modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra

Model 1 – I dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,14 + 0,31 · Tv (oC) - 0,2 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,1442

b1 = 0,3091

b2 = - 0,1982

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,984 0,1883 0,2613 92,4144 0 0,0084 36,6995 0 0,0829 -2,390 0,0258

Model 1 – faza mirovanja: Tk (oC) = 23,96 + 0,34 · Tv (oC) - 0,38 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 23,9639

b1 = 0,3353

b2 = - 0,3814


Model 1 – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 23,84 + 0,34 · Tv (oC) - 0,47 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 23,8443

b1 = 0,3395

b2 = - 0,471

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9931 0,1362 0,1889 126,20 0 0,0061 55,7392 0 0,06 -7,856 0

Model 2 – I dio ekspetimenta:Tk (oC) = 24,15 + 0,32 · Tv (oC) - 0,32 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,1462

b1 = 0,316

b2 = - 0,3155


Model 2 – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,83 + 0,31 · Tv (oC) - 0,43 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,8349

b1 = 0,3061

b2 = - 0,4331


Model 2 – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,67 + 0,31 · Tv (oC) - 0,57 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,6708

b1 = 0,3099

b2 = - 0,5652


176

Slika 4.18 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 1 – I dio eksperimenta

Slika 4.19 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 1 – faza mirovanja

Slika 4.20 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 1 – II dio eksperimenta

177

Slika 4.21 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 2 – I dio eksperimenta

Slika 4.22 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 2 – faza mirovanja

Slika 4. 23 Zavisnost temperature kože Tk od Tv i v za Model 2 – II dio eksperimenta

178

Postavka ulaznih varijabli i izračunatih srednjih temperatura kože dobijenih

eksperimentalnim mjerenjem temperatura kože testnih osoba pri različitim klimatskim

uslovima za izradu matematičkih modela, gdje su analizirana oba modela, za svaku

tkaninu posebno, data je u tab. 8.64 priloga 8, a kada je analiza vršena za svaki

pojedini model odjeće izrađene od svih navedenih tkanina, data je u tab. 8.66 priloga 8.


zavisnosti srednje temperature kože od klimatskih uslova, gdje su analizirana oba

modela, za svaku tkaninu posebno a na osnovu postavke, tab. 8.64 prilog 8, dati su u

tab. 8.65 priloga 8, a kada je analiza vršena za svaki pojedini model odjeće izrađene

od svih navedenih tkanina na osnovu postavke , tab. 8.66 priloga 8, dati su u tab. 8.67

priloga 8.

Grafički prikaz funkcijske zavisnosti srednje temperature kože od temperature

vazduha i brzine vjetra, prema dobijenom matematičkom modelu, tab. 8.65 priloga 8,

dat je na sl. 8.42 do 8.51 priloga 8, a za dobijene matematičke modele prema tab. 8.67

priloga 8 na sl. 8.52 do 8.61 priloga 8.



vrijednošću ulaznih varijabli i izračunatih srednjih vrijednosti relativne vlažnosti kože

testnih osoba na osnovu eksperimentalnog mjerenja relativne vlažnosti kože na pet

mjernih mjesta, za dobijanje matematičke zavisnosti relativne vlažnosti kože od

klimatskih uslova za pojedine modele odjeće, data je u tab. 4.47, a za pojedine tkanine

u tab. 8.68 priloga 8.


zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova za pojedine modele odjeće dati

su u tab. 4.48, a za pojedine tkanine u tab. 8.69 priloga 8.

Grafički prikaz funkcijske zavisnosti relativne vlažnosti kože od temperature

vazduha i brzine vjetra, prema dobijenom matematičkom modelu, za pojedine modele

odjeće dat je na sl. 4.24 do 4.29, a za pojedine tkanine na sl. 8.62 do 8.71 priloga 8.

179

Tabela 4.47 Rezultati izračunate srednje relativne vlažnosti kože testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova za pojedine modele odjeće

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

Model 1 – RVk (%) Model 2 – RVk (%) I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

1 35 1,2 51,17 54,62 56,03 54,97 56,29 55,74 2 35 1,2 54,27 56,84 57,64 54,96 57,04 56,50 3 35 1,2 53,40 57,81 59,17 57,47 60,03 59,25 4 35 1,2 52,76 55,80 56,04 54,25 56,81 56,73 5 35 1,2 50,69 53,29 54,06 54,55 57,54 56,54 6 25 1,2 37,44 35,46 34,81 34,92 39,33 34,40 7 25 1,2 36,03 35,81 34,83 35,13 35,62 34,66 8 25 1,2 34,97 34,91 34,18 34,86 36,65 35,20 9 25 1,2 35,66 35,42 34,91 35,04 36,28 35,51

10 25 1,2 34,47 34,77 33,99 33,67 34,20 34,08 11 35 0,2 56,25 65,14 68,41 64,21 69,37 70,02 12 35 0,2 58,80 68,02 71,77 63,80 70,58 71,63 13 35 0,2 52,66 62,74 67,23 65,14 70,26 70,52 14 35 0,2 50,98 57,87 63,46 60,72 64,60 66,24 15 35 0,2 56,68 64,39 66,97 62,29 68,14 69,21 16 25 0,2 34,97 35,09 35,05 35,53 35,77 36,50 17 25 0,2 39,27 38,41 39,21 36,55 39,60 39,58 18 25 0,2 36,05 37,24 36,76 35,75 36,22 38,47 19 25 0,2 43,12 41,98 42,49 37,55 39,71 38,91 20 25 0,2 38,09 38,71 40,40 38,95 41,02 41,60 21 30 0,5 44,89 47,00 49,19 48,63 53,37 53,59 22 30 0,5 43,82 44,95 47,90 48,45 52,99 52,78 23 30 0,5 43,07 44,26 45,49 46,78 50,59 50,61 24 30 0,5 44,39 45,70 33,89 44,82 46,39 48,30 25 30 0,5 45,91 48,73 49,09 48,38 54,78 53,11

Tabela 4.48 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model

zavisnosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za pojedine modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra

Model 1 – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 3,52 + 1,68 · Tv (oC) - 2,37 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 3,5205

b1 = 1,6759

b2 = - 2,3699

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9298 2,2184 3,0775 -1,144 0,2649 0,0992 16,8923 0 0,9766 -2,427 0,0239 Model 1 – faza mirovanja: RVk (%) = - 17,52 + 2,29 · Tv (oC) - 4,99 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 17,5228

b1 = 2,2872

b2 = - 4,9922


180

Nastavak tabele 4.48 Model 1 – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 23,30 + 2,54 · Tv (oC) - 6,71 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 23,2957

b1 = 2,5415

b2 = - 6,7128

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,8876 4,464 6,1927 -3,7618 0 0,1996 12,7306 0 1,9652 -3,416 0,0025 Model 2 – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 19,60 + 2,34 · Tv (oC) - 4,89 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 19,5983

b1 = 2,3441

b2 = - 4,8938

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9708 1,9806 2,7475 -7,133 0 0,0886 26,4647 0 0,8719 -5,613 0 Model 2 – faza mirovanja: RVk (%) = - 22,02 + 2,56 · Tv (oC) - 6,56 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 22,0228

b1 = 2,5626

b2 = - 6,5575

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9429 3,1072 4,3105 -5,1092 0 0,139 18,4413 0 1,3679 -4,794 0,0001 Model 2 – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 23,11 + 2,63 · Tv (oC) - 8,40 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 23,1121

b1 = 2,6347

b2 = - 8,3965

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9636 2,5668 3,5608 -6,4908 0 0,1148 22,952 0 1,130 -7,431 0

Slika 4.63 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od temperature vazduha Tv

i brzine vjetra v za Model 1 – I dio eksperimenta

181

Sl. 4.64 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od Tv i v za Model 1 – faza mirovanja

Sl. 4.65 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od Tv i v za Model 1 – II dio eksp.

Sl. 4.66 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od Tv i v za Model 2 – I dio eksp.

182

Sl. 4.67 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od Tv i v za Model 2 – faza mirovanja

Sl. 4.68 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od Tv i v za Model 2 – II dio eksp.

Postavka ulaznih varijabli i izračunatih srednjih vrijednosti relativne vlažnosti

kože dobijenih eksperimentalnim mjerenjem relativne vlažnosti kože testnih osoba pri

različitim klimatskim uslovima za izradu matematičkih modela, gdje su analizirana oba

modela, za svaku tkaninu posebno, data je u tab. 8.70 priloga 8, a kada je analiza

vršena za svaki pojedini model odjeće izrađene od svih navedenih tkanina, data je u

tab. 8.72 priloga 8.

183


zavisnosti srednje relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova, gdje su analizirana oba

modela, za svaku tkaninu posebno a na osnovu postavke, tab. 8.70 prilog 8, dati su u

tab. 8.71 priloga 8, a kada je analiza vršena za svaki pojedini model odjeće izrađene

od svih navedenih tkanina na osnovu postavke , tab. 8.72 priloga 8, dati su u tab. 8.73

priloga 8.

Grafički prikaz funkcijske zavisnosti srednje relativne vlažnosti kože od

temperature vazduha i brzine vjetra, prema dobijenom matematičkom modelu, tab.

8.71 priloga 8, dat je na sl. 8.72 do 8.83 priloga 8, a za dobijene matematičke modele

prema tab. 8.73 priloga 8 na sl. 8.84 do 8.104 priloga 8.

Prema postavljenom višestrukom linearnom regresionom modelu (4.9) za

fiziološki parametar frekvencija srca testnih osoba, nisu ustanovljeni statistički

pouzdani matematički modeli zavisnosti navedenog fiziološkog parametra od promjene

klimatskih uslova.

.

184

5. DISKUSIJA REZULTATA

U skladu s postavljenim planom ispitivanja, sl. 3.1, istražen je uticaj svojstva

materijala na toplotno fiziološku udobnost pri nošenju odjeće. Na temelju opsežnih

ispitivanja i obrađenih rezultata dobijena saznanja data su obliku:

1. analize svojstava tkanina,

2. analize fizioloških parametara testnih osoba pri nošenju analiziranih modela odjeće,

3. analize subjektivnih ocjena toplotne udobnosti testnih osoba.

5.1. Analiza svojstava tkanina

Za istraživanja uticaja svojstva materijala na toplotno fiziološku udobnost pri

nošenju odjeće bili su izabrani materijali iz prirodnih vlakana (lan, pamuk) i sintetičkih

(poliester) te njihovih mješavina, od kojih je bilo izrađeno pet tkanina jednakih

konstrukcijskih parametara i približno jednakih površinskih masa, namjenjenih za ljetnu

žensku odjeću koja bi se nosila u toploj okolini, koja odgovara visokim ljetnim

temperaturama. Za sve upotrijebljene tkanine su bila provedena istraživanja fizikalnih,

mehaničkih i toplotnih svojstava.

5.1.1 Analiza fizikalnih svojstava tkanina

Analiza fizikalnih svojstava upotrijebljenih tkanina odnosi se na analizu relativne

vlažnosti tkanina, vazdušnu propustljivost, sposobnosti zadržavanja vode u tkaninama i

dimenzijsku stabilnost. Sve analize bile su provedene za sirove i bijeljene tkanine te,

iste nakon 10 pranja (oprane tkanine).

Na osnovu analize razultata ispitivanja vidljivo je, kako je već poznato, da su

vrijednosti relativne vlažnosti tkanina veće kod tkanina od prirodnih vlakana, tab. 4.1 i

sl. 5.1. Pri tome najveću vrijednost relativne vlažnosti zauzima tkanina Lan, dok je

najmanja vrijednost dobijena kod tkanine PES.

Dalje je iz rezultata ispitivanja relativne vlažnosti tkanina, tab. 8.1 i 8.2 priloga 8,

vidljivo da postoji razlika u vrijednostima relativne vlažnosti bijeljenih i opranih tkanina.

185

Rezultati statističke analize pokazuju da postoji statistički pouzdana razlika (0,1

%-tno odstupanje) između većine poređenih tkanina, osim između bijeljenih tkanina

PES/Lan i PES/Pamuk te između tkanina Lan i PAMUK, gdje je dobijena razlika

statistički pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem.

Slika 5.1 Udio relativne vlažnosti kod sirovih i bijeljenih tkanina te nakon 10 pranja

Vrijednosti relativne vlažnosti bijeljenih tkanina su za sve tkanine veće u odnosu

na tkanine nakon 10 pranja, i ta razlika je statistički pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem

kod tkanina PES/Lan, PES/Pamuk i Pamuk, dok je kod tkanina PES i Lan razlika

statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem, tab. 4.20.

Dalje je na osnovu rezultata ispitivanja vazdušne propustljivosti Q

upotrijebljenih tkanina vidljivo da analizirane tkanine zauzimaju unatoč jednakim

konstrukcijskim parametarima i približno jednakih površinskim masama različite

vrijednosti vazdušne propustljivosti, tab. 4.2 i sl. 5.2. Najvišu vrijednost vazdušne

propustljivosti pokazuje tkanina Lan, a najnižu tkanina PES, što bi pri visokim

temperaturama vazduha moglo stvoriti neugodnu mikroklimu između tijela i odjeće,

izrađene od PES tkanine.

Kada se govori o propustljivosti vazduha misli se na vjetar, koji otežava

kretanje, prodire kroz odjeću i pri tom odnosi sa sobom određenu količinu toplote, što je

veoma značajno kada se radi o odjeći namjenjenoj za ljetni period. S obzirom da sve

186

tkanine imaju iste konstrukcijske karakteristike može se zaključiti da tkanina Lan ima

najporozniju površinsku strukturu.

Sl. 5.2 Promjena vazdušne propustljivosti analiziranih tkanina nakon bijeljenja i 10 pranja

Takođe se može vidjeti, da je vazdušna propustljivost kod svih tkanina najveća

kod sirovih tkanina, dok se sa doradom, tj. sa bijeljenjem vrijednosti vazdušne

propustljivosti smanjuju. Značajne vrijednosti smanjenja vazdušne propustljivosti

vidljive su nakon 10 pranja tkanina, što potvrđuje i statistička analiza. Iz tab. 8.3 i 8.4

priloga 8 vidljivo je da je razlika u vrijednostima vazdušne propustljivosti između

bijeljenih tkanina i istih nakon 10 pranja statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim

odstupanjem kod svih poređenih tkanina.

Zanimljive rezultate iskazuju i dobijene vrijednosti sposobnosti zadržavanja

vode. Iz rezultata ispitivanja sposobnosti zadržavanja vode u pojedinim tkaninama

može se vidjeti da najveću sposobnost zadržavanja vode ima tkanina Lan (43,64 %), a

zatim tkanina Pamuk (29,48 %), tab. 4.3 i sl. 5.3. To se objašnjava činjenicom da su

tkanine Lan i Pamuk od prirodnih celuloznih vlakana koja imaju veliki broj hidroksilnih

grupa za apsorpciju vode, pa se celulozni materijali ponašaju kao hidrofilne supstance

koje sa vodom obrazuju vodonikove veze. Veoma malu sposobnost zadržavanja

vode, i za bijeljenu i za opranu tkaninu, ima tkanina PES (0,406 %).

Iz tab. 8.5 i 8.6 priloga 8 je vidljivo da je razlika u vrijednostima sposobnosti

zadržavanja vode između bijeljenih tkanina i istih nakon 10 pranja statistički pouzdana

sa 0,1 %-tnim odstupanjem kod svih poređenih tkanina, osim između bijeljenih tkanina

187

PES/Lan i Pamuk i opranih tkanina PES/Lan i PES/Pamuk gdje je razlika statistički

pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem.

Slika 5.3 Spodobnost zadržavanja vode bijeljenih tkanina i istih nakon 10 pranja

Poređenje vrijednosti sposobnosti zadržavanja vode između tkanina prije i

nakon 10 pranja pokazuje da je razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-nim odstupanjem

za tkanine PES/Lan i Lan, sa 1 %-tnim odstupanjem za tkaninu Pamuk i sa 5 %-tnim

odstupanjem za tkaninu PES, dok je za tkaninu PES/Pamuk razlika statistički

nepouzdana, što se može vidjeti u tab. 4.22.

Toplota i vlaga kojima su izložene tkanine u toku izrade odjeće, kao i u toku

upotrebe odjeće prouzrokuju dvije značajne pojave, tj. skupljanje i izduženje tkanina

koje su posljedica relaksacijskih procesa u vlaknima.

Analiza rezultata ispitivanja dimenzijske stabilnosti upotrijebljenih tkanina

pokazuje, da je najveće relaksacijsko skupljanje po osnovi zabiljeleženo kod tkanine

Lan i iznosi 3,5 %, dok je po potci negativno relaksacijsko skupljanje (-0,3%).

Rastezanje u vlažnom je proces koji je suprotan relaksacijskom skupljanju i predstavlja

fenomen karakterističan za tekstilne materijale, i ono se za ispitivane tkanine kreće u

rasponu od –1,5 % do 1,7 %, tab. 4.4.

188

5.1.2 Analiza mehaničkih svojstva tkanina

Kada se posmatraju parametri naprezanja tkanina LT, WT i RT iz rezultata

ispitivanja tkanina, tab. 4.5, se može vidjeti da se vrijednosti za sposobnost relaksacije

kreću od 43,94 % kod tkanine Lan do 78,59 % kod PES tkanine. Analizirane tkanine

zauzimaju i niske vrijednosti istezanja EM, koje se kreću od 1,84 % kod tkanine

PES/Lan do vrijednosti 3,31 % kod tkanine Pamuk.

Dalje je ustanovljeno da analizirane tkanine zauzimaju srazmjerno visoke

vrijednosti parametara savitljivosti. Vrijednosti krutosti savijanja B kreću se od 0,079

cN·cm2/cm kod tkanine Pamuk do 0,230 cN·cm2/cm kod tkanine Lan. Ispitane tkanine

ukazuju i na visoke vrijednosti momenta histereze savijanja 2HB, koje se kreću od

0,1033 cN·cm/cm kod tkanine Pamuk do vrijednosti 0,2059 cN·cm/cm kod tkanine Lan.

Budući da se karakteristične vrijednosti momenta histereze savijanja 2HB kreću

između vrijednosti 0,015 i 0,05 cN·cm/cm, može se zaključiti da su upotrijebljene

tkanine neelastične i krute. Povišene vrijednosti krutosti savijanja se javljaju i zbog

primjenjenog platnenog prepletaja kod ispitivanih tkanina.

Analiza svojstava smicanja je pokazala, da analizirane tkanine zauzimaju

srazmjerno visoke vrijednosti krutosti smicanja G, jer su zadovoljavajuće vrijednosti

samo kod tkanina Lan i PES/Lan, dok su za ostale tkanine vrijednosti veće i prelaze

vrijednost od 0,9 cN(cm st)-1. Vrijednosti visine histereze smicanja 2HG5 bi trebalo da

se kreću u rasponu od 1 do 3 cN/cm, da bi tkanina imala dobru sposobnost oblikovanja

i dobar opip. Međutim, tkanina PES ima veoma visoku vrijednost visine histereze

smicanja (6,6 cN/cm), kao i tkanine Pamuk (6,0 cN/cm) i PES/Pamuk (5,34 cN/cm), što

ukazuje da se radi o neelastičnim tkaninama i često o suviše krutim tkaninama.

Parametri površinskih svojstava MIU, MMD i SMD tkanina su odraz njihove

površinske strukture, i oni neposredno utiču na opip i izgled tkanine. Kod ispitivanih

tkanina najbolje vrijednosti parametara površinskih svojstava ima tkanina Lan, dok su

kod ostalih tkanina vrijednosti za MMD i SMD nešto povišene. Porastom vrijednosti

standardne devijacije koeficijenta trenja MMD raste geometrijska hrapavost SMD, i ona

je najveća za tkaninu Pamuk (13,21 μm). Što je veća vrijednost za SMD, to je površina

tkanine nejednakomjernija i nemirnija. Vrijednosti za SMD bi trebalo da kreću u

granicama od 2 do 10 μm, dok je kod ispitivanih tkanina najmanja za tkaninu Lan i

iznosi 10,16 μm.

Kompresibilnost kao parametar mehaničkih karakteristika je usko povezana sa

opipom, tj. više vrijednosti kompresibilnosti omogućavaju veću ukupnu ocjenu opipa.

189

Kod ispitivanih tkanina sposobnost relaksacije RC je visoka i najveća je za

tkaninu PES/Lan (59,19 %). Vrijednosti kompresijskog rada WC su za tkanine Lan,

Pamuk i PES/Pamuk zadovoljavajuće, osim za tkanine PES/Lan (0,094) i PES (0,069),

gdje su vrijednosti vrlo niske. Tako se vrijednosti za kompresijski rad ne nalaze u

granicama od 0,1 do 0,5 cN cm. Vrijednosti za linearnost krivulje kompresijskog

opterećenja LC su za sve tkanine niske, tj. ispod 0,3, osim kod tkanine PES gdje

vrijednost za LC iznosi 0,397.

Rezultati ispitivanja tkanina nakon 10 pranja, tab. 4.6, pokazuju da se

vrijednosti parametara naprezanja LT i RT smanjuju sa pranjem, dok se vrijednosti za

zatezni rad WT povećavaju. Vrijednosti za sposobnost relaksacije RT se sa pranjem

smanjuju i za tkaninu Lan iznosi 28,06 %, što nam govori da je ova tkanina sa pranjem

postala mekša, dok je kod tkanine PES sposobnost relaksacije sa pranjem i dalje

ostaje visoka (76,90 %).

Vrijednosti parametara savitljivosti krutost savijanja B se sa pranjem tkanina

smanjuje, osim za tkaninu Lan, gdje se krutost savijanja povećala (0,3013 cNcm2).

Moment histereze savijanja 2HB se kod opranih tkanina smanjuje u odnosu na

bijeljene, međutim još uvijek su te vrijednosti visoke i prelaze 0,05 cNcm.

Vrijednosti krutosti smicanja G i visine histereze smicanja 2HG5 se sa pranjem

smanjuju i uglavnom su zadovoljavajuće kod svih tkanina, osim za tkaninu Pamuk gdje

je visina histereze smicanja visoka i iznosi 4,79 cN.

Vrijednosti parametra površinskog trenja MIU se smanjuju i kod svih opranih

tkanina je zadovoljavajuća i nalazi se u granicama od 0,15 do 0,30. Standardna

devijacija koeficijenta trenja MMD je veća od 0,05 kod svih opranih tkanina, i najveća je

kod tkanine PES (0,0745). Geometrijska hrapavost SMD je kod svih opranih tkanina

visoka i prelazi 10 μm, osim kod tkanine Pamuk (8,503 μm). Vrijednosti parametra

površinskih svojstava MIU, MMD i SMD se sa pranjem smanjuju, osim kod tkanine Lan,

gdje se te vrijednosti povećavaju.

Vrijednosti nekih parametara kompresibilnosti se sa pranjem smanjuju, a nekih

parametara povećavaju. Kod ispitivanih tkanina sposobnost relaksacije RC sa pranjem

se smanjuje, ali su vrijednosti ovog parametra zadovoljavaljuće kod svih tkanina i

nalaze se u granicama od 35 % do 60 %. Vrijednosti kompresijskog rada WC su za sve

oprane tkanine zadovoljavajuće, osim kod tkanina PES/Lan (0,094) i PES (0,053), gdje

se vrijednosti za kompresijski rad ispod 0,1 cNcm. Vrijednosti za linearnost krivulje

kompresijskog opterećenja LC su se sa pranjem povećale za sve tkanine, ali su i dalje

niske, tj. ispod 0,3, osim kod tkanine PES gdje vrijednost za LC iznosi 0,404.

190

Karakteristike naprezanja WT i LT mogu se zajednički interpretirati preko

parametra istezanja – εm, koji se može odrediti iz sljedećeg izraza: εm = WT/250LT (%).

Iz rezultata ispitivanja se vidi da je rastezljivost tkanina veoma mala, posebno za PES

tkaninu (1,90 %), a poznato je da će tkanine imati manju udobnost nošenja ukoliko su

vrijednosti za εm < 3 % [105]. Vrijednost parametra istezanja εm > 3 jedino kod tkanine

Pamuk (3,08 %). Parametar istezanja εm je veći od 3 % za sve oprane tkanine, a to je

posebno izraženo kod tkanine Pamuk kod koje se sa pranjem εm povećava sa 3,08 %

na 10 %.

Vrijednosti parametara savitljivosti, krutost savijanja B i moment histereze

savijanja 2HB su za sve ispitivane tkanine, i bijeljene i oprane, veoma visoke što

negativno utiče na opip.

Vrijednosti parametara smicanja, krutost smicanja G i visina histereze smicanja

2HG5 su odgovarajuće za tkanine Lan i PES/Lan.

Vrijednosti parametara površinskih svojstava MIU, MMD i SMD kod bijeljenih

tkanina su najbolje za tkaninu Lan, dok se sa pranjem te vrijednosti smanjuju, i to je

posebno izraženo kod tkanine Pamuk gdje se vrijednost za geometrijsku hrapavost

SMD smanji sa 13,21 μm na 8,503 μm.

Vrijednosti parametara kompresibilnosti, kao što je sposobnost relaksacije RC

je zadovoljavajuća kod svih tkanina, vrijednosti kompresijskog rada WC je

zadovoljavajuća za sve tkanine, osim za tkaninu PES, dok su vrijednosti za linearnost

krivulje kompresijskog opterećenja LC odgovarajuća samo za tkaninu PES, tj. prelazi

vrijednost od 0,3.

5.1.3 Analiza toplotnih svojstva tkanina

Toplo/hladni osjećaj qmax je proporcionalan razlici temperature BT-ploče i

temperature okoline. Kada su tkanine namjenjene za odjeću u ljetnom periodu, tj. gdje

su temperature okoline visoke, poželjno je da su vrijednosti za qmax što više. Odjeća

koja je izrađena od tkanina koje imaju više vrijednosti za qmax daje osjećaj hladnoće pri

upotrebi, što je u ljetnom periodu veoma poželjno da bi odjeća imala odgovarajuću

udobnost.

Više vrijednosti za qmax kod ispitivanih tkanina imaju tkanine PES/Lan (0,2344

W/cm2) i Lan (0,2310 W/cm2), dok je najniža vrijednost za qmax kod tkanine PES/Pamuk

(0,2060 W/cm2), što se može vidjeti iz tab. 4.7 i na sl. 5.4.

191

Slika 5.4 Toplo/hladni osjećaj qmax bijeljenih tkanina i istih nakon 10 pranja

Koeficijent toplotne provodljivosti λ je zavisan od konstrukcije, sirovinskog

sastava i debljine ispitivanih tkanina. Najveći koeficijent toplotne provodljivosti ima

tkanina Pamuk (0,0249 W/mK), a najmanji tkanina PES (0,0164 W/mK). Sve ispitivane

tkanine imaju iste konstrukcijske karakteristike, ali razlike u debljini tkanine se javljaju

zbog toga što je PES pređa veće finoće (Tt ≈ 36 tex), dok je finoća pamučne i lanene

pređe manja (TtPamuk ≈ 41 tex i TtLan ≈ 42 tex). Kada se koeficijent toplotne provodljivosti

koriguje s obzirom na debljinu tkanine dobijamo da je vrijednost λ jednaka za tkanine

PES i Pamuk, i iznosi 0,0249 W/mK.

Konstanta toplotne otpornosti R je zavisna od debljine tkanine h i koeficijenta

toplotne provodljivosti λ. Konstanta toplotne otpornosti je obrnuto proporcionalna

koeficijentu toplotne provodljivosti, i shodno tome najmanja je za tkaninu Pamuk

(9,438·10-3 m2K/W).

Sposobnost zadržavanja toplote α se određuje se po četiri metode: suha

kontaktna metoda, suha bezkontaktna metoda, mokra kontaktna metoda i mokra

bezkontaktna metoda. Sposobnost zadržavanja toplote kod suhe kontaktne metode,

gdje se uzorak tkanine pri mjerenju direktno postavlja na BT-ploču, najveća je za

tkaninu Pamuk (30,27 %), a najmanja za tkaninu PES (19,61 %). Sposobnost

zadržavanja toplote kod suhe bezkontaktne metode, gdje se između uzoraka tkanine i

BT-ploče postavlja mrežica koja omogućava ispitivanje uticaja vazduha, kreće se u

rasponu od 48,11 % za tkaninu Lan do 56,98 % za tkaninu PES/Pamuk. Kod mokre

kontaktne metode, gdje se mjerenje sposobnosti zadržavanja toplote vrši na vlažnom

uzorku tkanine da bi se ocijenio uticaj procesa znojenja. Iz rezultata ispitivanja se može

192

vidjeti da je, za razliku od suhe kontaktne metode, sposobnost zadržavanja toplote

najveća za tkaninu PES (45,45 %), a najmanja za tkaninu Pamuk (27,55 %). Kod

mokre bezkontaktne metode vrijednosti sposobnosti zadržavanja toplote su znatno

niže u odnosu na prethodne metode, i kreću se u rasponu od 5,30 % za tkaninu

PES/Lan do 14,09 % za tkaninu Pamuk.

Toplotna otpornost odnosno toplotna izolacija tkanina Rct se određuje po dvije

metode i to: suhoj kontaktnoj i suhoj bezkontaktnoj metodi u prisustvu kretanja vazduha

i vazduha koji se nalazi između uzorka i BT-ploče. Toplotna otpornost mjerena po

suhoj kontaktnoj metodi je najveća za tkaninu Pamuk (0,0819 m2K/W), a zatim slijede

tkanine iz mješavine vlakana PES/Pamuk (0,0792 m2K/W) i PES/Lan (0,0775m2K/W),

a namanju toplotnu otpornost ima tkanina PES (0,0702 m2K/W), sl. 5.5. Pri mjerenju po

suhoj bezkontaknoj metodi više vrijednosti toplotne otpornosti su kod tkanina

PES/Pamuk (0,1718 m2K/W) i PES (0,1698 m2K/W), za tkanine PES/Lan i Pamuk su

skoro iste, a najmanja je za tkaninu Lan (0,1437 m2K/W).

Slika 5.5 Toplotna otpornost Rct analiziranih tkanina

Otpor tkanina protoku vodene pare Ret se određuje po mokroj kontaktnoj i

mokroj bezkontaktnoj metodi, i predstavlja veoma značajnu karakteristiku toplotnih

svojstava odjeće. Iz rezultata ispitivanja po mokroj kontaknoj metodi se može vidjeti da

je otpor tkanine protoku vodene pare manji kod tkanina od prirodnih vlakana, tj. kod

tkanina Lan (6,17 Pa m2/W) i Pamuk (6,94 Pa m2/W), dok je najveći za tkaninu PES

(9,24 Pa m2/W), sl. 5.6. Pri mjerenju po mokroj bezkontaktnoj metodi vrijednosti otpora

protoku vodene pare su manje u odnosu na mokru kontaktnu metodu i nema velikih

odstupanja između ispitivanih tkanina.

193

Slika 5.6 Otpor protoku vodene pare Ret analiziranih tkanina

Parametar toplotnih svojstava tkanina toplo/hladni osjećaj qmax sa pranjem se

kod svih tkanina povećava, tab. 4.8 i sl. 5.4, osim kod tkanine Pamuk, gdje se

vrijednost ovog parametra smanjuje sa 0,2140 na 0,2098 W/cm2. Najveću vrijednost za

qmax ima tkanina PES (0,2670 W/cm2), a najmanju vrijednost tkanina Pamuk (0,2098

W/cm2).

Koeficijent toplotne provodljivosti λ se sa pranjem ispitivanih tkanina povećava

kod tkanina Pamuk, PES i PES/Pamuk, dok se kod tkanina Lan i PES/Lan smanjuje.

Najveću vrijednost koeficijenta toplotne provodljivosti, kao i kod bijeljenih tkanina, ima

tkanina Pamuk (0,0276 m2K/W), dok najmanju vrijednost ima tkanina PES/Lan (0,0173

m2K/W). Iako se λ sa pranjem kod PES tkanine povećava (0,0175 m2K/W), ona i dalje

ostaje niža u odnosu na većinu ispitivanih tkanina.

Konstanta toplotne otpornosti R je obrnuto proporcionalna koeficijentu toplotne

provodljivosti i najmanja je za tkaninu Pamuk (8,515·10-3 m2K/W), a najveća za tkaninu

PES/Lan (10,405·10-3 m2K/W).

Sposobnost zadržavanja toplote α sa pranjem se smanjuje kod suhe kontaktne

metode, osim za tkaninu Pamuk, gdje se povećava u odnosu na bijeljenu tkaninu sa

30,27 % na 31,18 %, što je ujedno i najveća vrijednost. Namanju sposobnost

zadržavanja toplote po suhoj kontaktnoj metodi ima tkanina PES (14,40 %).

Vrijednosti za sposobnost zadržavanja toplote sa pranjem se povećavaju i najveća je

za tkaninu Pamuk (60,10%), a najmanja za tkaninu PES/Lan (55,08%), mjerene po

suhoj kontaktnoj metodi.

194

Sposobnost zadržavanja toplote opranih tkanina mjerena po mokroj kontaktnoj metodi

se smanjuje kod tkanina PES/Lan, PES/Pamuk i PES, dok se kod tkanina PES/Lan i

Pamuk povećava. Najveća vrijednost za sposobnost zadržavanja toplote kod mokre

kontaktne metode je za tkaninu Lan (40,74 %), a najmanja za tkaninu PES (8,68 %).

Sposobnost zadržavanja toplote sa pranjem, mjerena po mokroj bezkontaktnoj

metodi, se smanjuje kod tkanina PES i Pamuk, dok se kod tkanina PES/Lan,

PES/Pamuk i Lan povećava. Najveća vrijednost za sposobnost zadržavanja toplote

kod mokre bezkontaktne metode je za tkaninu Lan (15,49 %), a najmanja za tkaninu

PES (5,41 %), kao i kod mokre kontaktne metode.

Toplotna otpornost odnosno toplotna izolacija tkanina Rct mjerena po suhoj

kontaktnoj metodi se smanjuje kod opranih tkanina, osim kod tkanine Pamuk (0,0829

m2K/W), gdje se povećava i ujedno predstavlja najveću vrijednost toplotnog otpora.

Zatim slijede tkanine iz mješavine vlakana PES/Pamuk i PES/Lan, a namanju toplotnu

otpornost pri suhoj kontaktnoj metodi ima tkanina PES (0,0667 m2K/W), sl. 5.5.

Pri mjerenju po suhoj bezkontaknoj metodi vrijednosti toplotne otpornosti su kod svih

opranih tkanina više u odnosu na bijeljene tkanine. Najveću toplotnu otpornost kod

opranih tkanina po suhoj bezkontaktnoj metodi ima tkanina PES (0,1826 m2K/W), a

najmanju tkanina Lan (0,1657 m2K/W).

Vrijednosti otpora protoku vodene pare Ret kod opranih tkanina pri mjerenju po

mokroj kontaktnoj metodi su u potpunoj suprotnosti u odnosu na bijeljene tkanine. Kod

bijeljenih tkanina otpor protoku vodene pare je manji kod tkanina od prirodnih vlakana,

dok su kod opranih tkanina vrijednosti za Ret više kod tkanina Lan i Pamuk u odnosu

na druge ispitivane tkanine, tj. najeća vrijednost za Ret je za tkaninu Lan (8,91Pa

m2/W). Najmanja vrijednost otpora tkanine protoku vodene pare pri mokroj kontaktnoj

metodi je za tkaninu PES (5,79 Pa m2/W), sl. 5.6.

Vrijednosti otpora protoku vodene pare kod opranih tkanina pri mjerenju po mokroj

beskontaktnoj metodi pokazuju da se on povećava sa pranjem za sve ispitivane

tkanine, osim za tkaninu Pamuk, gdje dolazi do blagog smanjenja vrijednosti za Ret.

Statistička obrada rezultata ispitivanja toplo-hladnog osjećaja bijeljenih tkanina

je pokazala da je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem između tkanina

PES/Lan i PES/Pamuk, kao i između tkanina PES/Lan i PES. Statistička pouzdanost

razlika sa 1 %-tnim odstupanjem je između bijeljenih tkanina PES/Pamuk i Lan i

između tkanina PES i Lan, tab. 8.7 (prilog).

Iz tab. 8.8 (prilog) za oprane tkanine se vidi da je razlika statistički pouzdana sa

5 %-tnim odstupanjem između tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, sa 1 %-tnim

odstupanjem između tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i Lan, Lan i Pamuk, a sa

195

0,1 %-tnim odstupanjem između tkanina PES/Lan i PES, PES/Pamuk i PES, PES i

Lan, PES i Pamuk.

Vrijednosti za toplo-hladni osjećaj su više za oprane tkanine u odnosu na bijeljene,

i ta razlika je statistički pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem za tkaninu PES/Pamuk i sa

0,1 %-tnim odstupanjem za tkaninu PES, što se može vidjeti u tab. 4.23.

Razlika je statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem između svih

bijeljenih tkanina za koeficijent toplotne provodljivosti, tab. 8.9 (prilog), dok je kod

opranih tkanina razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem između svih

tkanina, osim između tkanina PES/Lan i PES, gdje je razlika statistički pouzdana sa 5

%-tnim odstupanjem, tab. 8.10 (prilog).

Iz tab. 4.24 se vidi da je kod poređenja koeficijenta toplotne provodljivosti bijeljenih i

opranih tkanina razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem za sve ispitivane

tkanine.

Statistička obrada rezultata sposobnosti zadržavanja toplote kod bijeljenih

tkanina je pokazala da je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem između

tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i Pamuk, sa 1 %-tnim odstupanjem između

tkanina Lan i Pamuk i na kraju sa 0,1 %-tnim odstupanjem između tkanine PES/Pamuk

i Lan, tab. 8.11 (prilog).

Iz tab. 8.12 (prilog) za sposobnost zadržavanja toplote se vidi da je kod opranih

tkanina razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem između svih tkanina,

osim između tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i PES, gdje je razlika statistički

pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem i između tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, gdje je

razlika statistički nepouzdana.

Pri poređenju sposobnosti zadržavanja toplote bijeljenih i opranih tkanina

statistička obrada rezultata, tab. 4.25, je pokazala da je razlika statistički nepouzdana

jedino kod tkanine Lan, dok je kod tkanina PES/Lan i PES razlika statistički pouzdana

sa 5 %-tnim odstupanjem, kod tkanine PES/Pamuk sa 1 %-tnim odstupanjem i na kraju

sa 0,1 %-tnim odstupanjem kod tkanine Pamuk.

Statistička obrada rezultata ispitivanja toplotne otpornosti bijeljenih tkanina

pomoću mjernog uređaja Thermo Labo II, tab. 8.13 (prilog), su pokazali da je razlika

statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem za sve tkanine, osim između tkanina

PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i Pamuk, gdje je razlika statistički pouzdana sa 1 %-

tnim odstupanjem.

Iz statističke obrade rezultata ispitivanja toplotne otpornosti opranih tkanina se

vidi da je kod većine tkanina razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem,

osim između tkanina PES/Lan i Lan gdje je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim

196

odstupanjem, sa 1 %-tnim odstupanjem između PES/Lan i Pamuk, dok je između

tkanina PES/Pamuk i Lan, PES i Lan razlika je statistički nepouzdana, tab. 8.14

(prilog).

Iz tab. 4.26 se vidi da je razlika u vrijednostima za toplotnu otpornost bijeljenih i

opranih tkanina statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanje za tkanine PES/Lan i

PES/Pamuk, sa 1 %-tnim odstupanjem za tkaninu PES, sa 5 %-tnim odstupanjem za

tkaninu Lan i za tkaninu Pamuk razlika je statistički nepouzdana.

Iz tab. 8.15 (prilog) se vidi da kod rezultata ispitivanja otpora bijeljenih tkanina

protoku vodene pare ispitanih pomoću mjernog uređaja Thermo Labo II razlika

statistički nepouzdana između svih tkanina, osim između tkanina Lan i Pamuk, gdje je

razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem i tkanina PES/Pamuk i Lan sa 0,1

%-tnom statističkom pouzdanošću.

Kod opranih tkanina je taj odnos obrnut, tj. razlika je statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim

odstupanjem za većinu tkanina, osim između tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, gdje je

razlika statistička nepouzdana, tab. 8.16 (prilog).

Kod poređenja različito obrađenih tkanina, tab. 4.27, se vidi da je razlika statistički

nepouzdana za sve tkanine, osim za tkaninu Pamuk, gdje je razlika statistički

pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem.

Vrijednosti parametra toplo / hladni osjećaj qmax je kod bijeljenih tkanina najveća

za tkaninu PES/Lan (0,2344 W/cm2), a najmanja za tkaninu PES/Pamuk (0,2060

W/cm2). Sa pranjem qmax se povećava, osim kod tkanine Pamuk, i kod opranih tkanina

najveću vrijednost za qmax ima tkanina PES (0,2670 W/cm2), a najmanju tkanina Pamuk

(0,2098 W/cm2).

Koeficijent toplotne provodljivosti λ, bez obzira na vrstu obrade, je najveći za

tkaninu Pamuk, a najmanji za tkaninu PES.

Najveće vrijednosti za sposobnost zadržavanja toplote α kod mokre kontaktne

metode su za tkaninu PES, a najmanja za tkaninu Pamuk. Sa pranjem sposobnost

zadržavanja toplote α se smanjuje, osim kod tkanine Lan gdje se ta vrijednost povećala

sa 38,59 % na 40,74 % i ujedno je najviša, dok se kod tkanine PES vrijednost drastično

smanjila sa 45,45 % na 8,68 %.

Toplotna otpornost Rct mjerena po suhoj bezkontaktnoj metodi, bez obzira na

vrstu obrade, je najmanja za tkaninu Lan, a najveća za tkaninu PES. Po suhoj

kontaktnoj metodi najveću vrijednost za Rct ima tkanina Pamuk, a najmanju tkanina

PES.

Vrijednosti otpora protoku vodene pare Ret po mokroj kontaktnoj metodi za

bijeljene tkanine je manji kod tkanina od prirodnih vlakana, tj. za tkanine Lan i Pamuk,

a najveći za tkaninu PES. Kod opranih tkanina je obrnuta situacija.

197

5.2. Analiza fizioloških parametara testnih osoba pri nošenju odjeće

Analizirani fiziološki parametri testnih osoba pri nošenju odjeće su srednja

ponderirana temperatura kože, relativna vlažnost kože, promjene frekvencije srca i

količina izlučenog znoja testnih osoba i količina upijenog znoja u analiziranim modelima

odjeće.

5.2.1 Analiza srednje temperature kože

Na sl. 4.1.a se vidi da testne osobe imaju najniže temperature kože u toku

cijelog eksperimenta kada nose Model 1 od tkanine PES/Lan, dok za Model 2 to važi

samo na početku eksperimenta (30,15 oC). Značajno je spomenuti da je temperatura

kože testnih osoba znatno viša kada nose Model 2 od tkanine PES/Lan u odnosu na

Model 1 u toku cijelog eksperimenta, npr. srednja temperature kože testnih osoba u

zadnjih 20 minuta eksperimenta kada nose Model 1 iznosi 31,99 oC, dok je kada su

nosile Model 2 iznosila 32,31 oC. Razlika u temperaturi kože testnih osoba kod nošenja

Modela 1 i Modela 2 se takođe javlja kada su modeli odjeće izrađeni od tkanine

PES/Pamuk, gdje je na početku eksperimenta temperatura kože testnih osoba kada

nose Model 1 (30,31 oC) a kada nose Model 2 (30,87 oC), dok je u zadnjih 20 minuta ta

razlika neznatna (32,16 oC za Model 1 i 32,27 oC za Model 2). Najvišu temperaturu

kože imaju testne osobe za vrijeme odmora kada nose Model 1 od tkanine Pamuk

(32,66 oC), dok je temperatura kože kada nose Model 2 nešto niža u odnosu kada nose

Model 1 u toku cijelog eksperimenta. Temperature kože testnih osoba u zadnjih 20

minuta eksperimenta su iste kada nose Model 1 od tkanina PES i Lan (32,26 oC), a

veoma bliske vrijednosti imaju i kada nose Model 2 od tkanina PES/Pamuk (32,27 oC) i

PES (32,28 oC).

Sa povećanjem brzine vjetra sa 0,2 m/s na 0,5 m/s pri istoj temperaturi vazduha

dolazi do povišenja temperature kože testnih osoba kada nose analizirane modele

odjeće od svih tkanina, što se može vidjeti na sl. 4.1.b. Najnižu srednju temperaturu

kože u toku cijelog eksperimenta testne osobe su imale kada su nosile Model 1 od

tkanine PES/Pamuk. U prvih i zadnjih 20 minuta eksperimenta srednja temperatura

kože testnih osoba je ista kod nošenja analiziranih modela odjeće koji su urađeni od

tkanine PES/Lan. Temperatura kože testnih osoba u prvih 20 minuta eksperimenta je

32,14 oC kada su nosile Model 1 i 32,15 oC kada su nosile Model 2, a u zadnjih 20

198

minuta 32,41 oC kada su nosile Model 1 i 32,40 oC kada su nosile Model 2. Neznatno

odstupanje u temperaturi kože testnih osoba kod nošenja različitih modela odjeće se

javlja u fazi mirovanja, gdje je ona iznosila 32,61 oC kada su nosile Model 1, a kada su

nosile Model 2 (32,53 oC). Kod tkanina PES i Lan srednja temperature kože testnih

osoba u toku cijelog eksperimenta je niža kada su nosile Model 1 u odnosu kada su

nosile Model 2. Najveća temperatura kože u toku cijelog eksperimenta je kada su

testne osobe nosile modele odjeće urađene od tkanine Lan, a zatim slijede modeli

odjeće od tkanina PES/Lan i Pamuk gdje se temperature kože testnih osoba kreću u

rasponu od 32,15 oC kod nošenja Modela 1 od tkanine PES/Lan do 32,77 oC kod

nošenja Modela 2 od tkanine Lan i odgovaraju temperaturama zone udobnosti [18].

Histogrami srednjih temperatura kože testnih osoba, sl. 4.1.c, pokazuju da su

vrijednosti temperature kože ispod 32 oC u toku cijelog eksperimenta, osim kada su

osobe nosile modele odjeće od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk u fazi mirovanja gdje se

temperature kože kreću od 32 oC do 32,11 oC, što je takođe blisko zoni neudobnosti.

Najniže vrijednosti temperature kože testnih osoba se javljaju u prvoj polovini

eksperimenta kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine PAMUK (31,23 oC), dok

se u drugoj polovini eksperimenta ona povećava na 31,55 oC. Sve dosad navedeno

nam ukazuje da ispitivani modeli odjeće, uzimajući u obzir temperature kože testnih

osoba, nisu odgovarajući sa aspekta udobnosti odjeće pri navedenim klimatskim

uslovima (T = 25 oC; RV = 40 %; v = 1,2 m/s).

Pri temperaturi vazduha od 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s na histogramima

srednjih temperatura kože, sl. 4.2.a, se vidi da su najveće vrijednosti za temperaturu

kože testnih osoba u toku cijelog eksperimenta kada su nosile modele odjeće od

tkanine PES/Pamuk i u fazi mirovanja kod nošenja Modela 1 iznosi 34,01 oC. Najniže

vrijednosti temperature kože pri ovim klimatskim uslovima u toku cijelog eksperimenta

testne osobe su imale kada su nosile Model 1 od tkanine PES, i one se kreću od 32,78 oC u prvom dijelu eksperimenta do 33,59 oC u drugom dijelu eksperimenta. Kada

testne osobe nose Model 1 od tkanine Pamuk takođe imaju temperaturu kože oko 34 oC i približno je ista u fazi mirovanja i drugom dijelu eksperimenta, odnosno u fazi

mirovanja ona iznosi 33,94 oC a u drugom dijelu eksperimenta 33,93 oC. Za ove

klimatske uslove je značajno spomenuti da je srednja temperatura kože testnih osoba

kod nošenja analiziranih modela odjeće urađenih od svih navedenih tkanina, u

području zone udobnosti.

Na histogaramima srednjih temperatura kože testnih osoba, sl. 4.2.b, se vidi da

nema velikih oscilacija u temperaturi kože u toku cijelog eksperimenta kod nošenja

analiziranih modela odjeće od svih navedenih tkanina, i one se kreću od 33,23 oC do

199

34,05 oC. S obzirom da se temperature kože kreću u navedenom rasponu dolazimo do

zaključka da su navedeni klimatski uslovi, tj. temperatura vazduha 30 oC, relativna

vlažnost vazduha 40 % i brzina vjetra 0,5 m/s optimalni u odnosu na posmatrani

parametar.

Sa povećanjem brzine vjetra sa 0,5 m/s na 1,2 m/s pri istoj temperaturi vazduha

od 30 oC na osnovu histograma srednjih temperatura kože testnih osoba, sl. 4.2.c,

može se vidjeti da dolazi do sniženja temperature kože kod nošenja analiziranih

modela odjeće od svih navedenih tkanina, s tim da je to najmanje izraženo kada su

nošeni modeli odjeće od tkanine Lan.

U klimatskim uslovima gdje je temperatura vazduha 35 oC i brzina vjetra 0,2 m/s

na osnovu histograma srednjih temperatura kože testnih osoba, sl. 4.3.a, se vidi da su

temperature kože veoma visoke i dostižu vrijednosti od 35,69 oC u drugom dijelu

eksperimenta do 35,88 oC u fazi mirovanja kada su testne osobe nosile Model 1 od

tkanine PES. Srednje temperature kože su dosta visoke i u prvom dijelu eksperimenta,

tako da kada su testne osobe nosile modele odjeće od tkanine PES/Pamuk (35,08 oC) i

Pamuk (35,21 oC), one prelaze graničnu vrijednost od 35 oC. S obzirom da su srednje

temperature kože testnih osoba pri navedenim klimatskim uslovima iznad 35 oC, što se

ubraja u zonu neudobnosti, ali još uvijek ne prelazi gornju dozvoljenu granicu za

nesportiste od 36 oC. To nam očito govori, da bi sa povećanjem temperature vazduha

pri navedenoj brzini vjetra od 0,2 m/s, prešli dozvoljenu granicu za temperaturu kože.

Na sl. 4.3.b se vidi da sa povećanjem brzine vjetra sa 0,2 m/s na 0,5 m/s dolazi

do snižavanja srednje temperature kože testnih osoba, ali da se one još uvijek nalaze u

zoni neudobnosti, osim kada su nosile Model 2 od tkanine PES/Lan gdje temperatura

kože u toku cijelog eksperimenta pripada zoni udobnosti (ispod 35 oC). Najvišu srednju

temperaturu kože u toku cijelog eksperimenta testne osobe su imale kada su nosile

modele odjeće od tkanine PES/PAMUK, gdje je u prvom dijelu eksperimenta najviša

kada su nosile Model 2 (35,10 oC), a u fazi mirovanja (35,49 oC) i drugom dijelu

eksperimenta (35,44 oC) kada su nosile Model 1.

Povećanjem brzine vjetra na 1,2 m/s, kao što se vidi na sl. 4.3.c, histogrami

srednjih temperatura kože testnih osoba pokazuju, da dolazi do daljnjeg sniženja

temperature kože i ona je u prvom dijelu eksperimenta kada su osobe nosile oba

modela od svih navedenih tkanina, u zoni udobnosti. Takođe se može vidjeti, da su

srednje temperature kože u toku cijelog eksperimenta kada su testne osobe nosile

Model 2 od tkanina PES/Pamuk, PES i Lan u zoni udobnosti. Pri navedenim klimatskim

uslovima srednje temperature kože testnih osoba kada su nosile Model 1 od svih

200

navedenih tkanina, su veće u fazi mirovanja i drugom dijelu eksperimenta u odnosu

kada su nosile Model 2, i mogu se svrstati u zonu neudobnosti. Najveću srednju

temperaturu kože testne osobe su imale kada su nosile Model 1 od tkanine PES/Lan

(35,36 oC).

U tab. 4.28, 8.17 (prilog) i 8.18 (prilog) je prikazana statistička obrada rezultata

mjerenja temperature kože testnih osoba pri nošenju različitih modela, kada je

temperatura vazduha 25 oC i pri različitim brzinama vjetra.

Kada je brzina vjetra 0,2 m/s razlika u temperaturi kože testnih osoba kada su

nosile dva različita modela je statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem kada su

modeli odjeće izrađeni od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, dok je kod nošenja modela

odjeće od ostalih tkanina razlika statistički nepouzdana, tab. 4.28.

Kod brzine vjetra od 0,5 m/s razlika je statistički pouzdana sa 5 %-tnim

odstupanjem kada su testne osobe nosile modele odjeće izrađene od tkanine

PES/Pamuk, sa 1 %-tnim odstupanjem kada su nosile modele odjeće od tkanine Lan,

dok je kod nošenja modela odjeće od ostalih tkanina razlika statistički nepouzdana, tab

8.17 (prilog).

Kada je brzina vjetra 1,2 m/s razlika u temperaturi kože testnih osoba kod

nošenja dva različita analizirana modela odjeće je statistički nepouzdana, tab. 8.18

(prilog).

Razlika u temperaturi kože testnih osoba je statistički nepouzdana kada su

nosile različite modele odjeće od svih ispitivanih tkanina, pri temperaturi vazduha 30 oC

i pri svim brzinama vjetra, što se može vidjeti u tab. 4.29, 8.19 (prilog) i 8.20 (prilog).

U tabelama 4.30, 8.21 (prilog) i 8.22 (prilog) se vidi da je razlika u

temperaturama kože testnih osoba kod nošenja različitih modela odjeće od svih

navedenih tkanina statistički nepouzdana, pri temperaturi vazduha 35 oC za sve brzine

vjetra.

Kada se posmatra temperatura kože testnih osoba kad nošenja istog modela

odjeće izrađenog od različitih tkanina kod temperature vazduha 25 oC i brzine vjetra 0,2

m/s, može se uočiti da je razlika statistički pouzdana kod nošenja Modela 1 izrađenog

od većine analiziranih tkanina, osim kod nošenja Modela 1 od tkanina PES/Pamuk i

Lan, i PES i Lan, gdje je razlika statistički nepouzdana. Međutim, razlika u temperaturi

kože testnih osoba kada su nosile Model 2 izrađen od većine navedenih tkanina je

statistički nepouzdana, osim kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Pamuk i

Pamuk, PES i Pamuk, i Lan i Pamuk, gdje je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim i

1 %-nim odstupanjem, tab. 8.23 (prilog).

201

Rezultati statističke obrade, prikazani u tab. 8.24 (prilog), pokazuju da je razlika

u temperaturi kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 pri temperaturi vazduha 25 oC i

brzini vjetra 0,5 m/s statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem kada je model

odjeće izrađen od tkanina PES/Pamuk i PES, PES/Pamuk i Lan, sa 1 %-tnim

odtupanjem kada je izrađen od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, sa 0,1 %-tnim

odstupanjem kada je izrađen od tkanina PES i Lan, dok je razlika statistički

nepouzdana kada je model odjeće izrađen od ostalih tkanina. Kada su testne osobe

nosile Model 2 razlika u temperaturi kože je statistički pouzdana sa 5 %-tnim

odstupanjem kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan i Lan, PES i Pamuk, sa

1 %-tnim odstupanjem kada je izrađen od tkanina PES/Pamuk i Lan, PES i Lan, dok

razlika u temperaturi kože statistički nepouzdana kada je model odjeće izrađen od

ostalih tkanina.

Pri temperaturi vazduha od 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, kod nošenja Modela 1,

razlika u temperaturi kože testnih osoba je statistički pouzdana sa 5 %-tnim

odstupanjem kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan i PES, PES/Pamuk i

PES, a sa 1 %-tnim odstupanjem kada je izrađen od tkanina PES/Lan i Lan, PES/Lan i

Pamuk, PES/Pamuk i Lan, PES/Pamuk i Pamuk, dok je kod nošenja Modela 2 razlika u

temperaturi kože testnih osoba statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem kada je

model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan i PES, PES/Lan i Pamuk, PES i Pamuk, a

sa 1 %-tnim odstupanjem kada je izrađen od tkanina PES/Lan i Lan, PES/Pamuk i

PES, Lan i Pamuk, tab. 8.25 (prilog).

U tab. 8.26 (prilog) se može vidjeti, da je pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini

vjetra 0,2 m/s razlika u temperaturi kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 statistički

pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan

i PES, PES/Pamuk i Lan, sa 1 %-tnim odstupanjem kada je izrađen od tkanina

PES/Pamuk i PES, PES i Lan, PES i Pamuk, Lan i Pamuk, dok je razlika u temperaturi

kože statistički nepouzdana kod nošenja Modela 2 izrađenog od većine analiziranih

tkanina, osim kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Pamuk i Pamuk, PES i

Lan.

Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s razlika u temperaturi kože

testnih osoba je kod nošenja modela odjeće od većine analiziranih tkanina statistički

nepouzdana, osim kada su osobe nosile Model 1 od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk,

PES/Pamuk i PES, i kada su nosile Model 2 od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk,

PES/Lan i PES, što se može vidjeti u tab. 8.27 (prilog).

Povećanjem brzine vjetra na 1,2 m/s pri temperaturi vazduha od 30 oC razlika u

temperaturi kože testnih osoba je statistički nepouzdana kod nošenja analiziranih

202

modela odjeće od svih ispitivanih tkanina, osim kada su izrađeni od tkanina

PES/Pamuk i PES, Lan i Pamuk za Model 1, i od tkanina PES i Lan za Model 2, tab.

8.28 (prilog).

Pri temperaturi vazduha od 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s razlika u temperaturi

kože testnih osoba je statistički pouzdana kada su osobe nosile Model 1 od tkanina

PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Lan i PES, PES/Pamuk i PES, PES i Lan, dok je kada su

osobe nosile Model 2 od tkanina PES/Pamuk i PES, PES i Lan, razlika statistički

pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem, a sa 0,1 %-tnim odstupanjem kada su nosile

Model 2 od tkanina PES i Pamuk, tab. 8.29 (prilog).

Sa povećanjem brzine vjetra na 0,5 m/s pri temperaturi vazduha od 35 oC

razlika u temperaturi kože testnih osoba kod nošenja modela odjeće od većine

navedenih tkanina je statistički pouzdana, osim kod nošenja Modela 1 od tkanina

PES/Pamuk i Lan, PES i Lan, Lan i Pamuk, i kod nošenja Modela 2 od tkanina

PES/Pamuk i PES, Lan i Pamuk, tab. 8.30 (prilog).

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s razlika u temperaturi kože

testnih osoba je statistiki nepouzdana kod nošenja modela odjeće izrađenih od većine

navedenih tkanina, osim kod nošenja Modela 1 od tkanina PES/Pamuk i PES, Lan i

Pamuk, i kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Lan i Lan,

PES/Pamuk i Pamuk, tab. 8.31 (prilog).

Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s:

najmanja srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od

tkanine PES/Lan I dijelu eksperimenta (31,48 oC)

najveća srednja temperatura kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od

tkanine Pamuk u fazi mirovanja (32,66 oC)



tkanine PES/Pamuk u I dijelu eksperimenta (31,68 oC)


tkanine Lan u fazi mirovanja (32,77 oC)



tkanine Pamuk u I dijelu eksperimenta (31,23 oC)


tkanine PES/Pamuk u fazi mirovanja (32,11 oC)

203



tkanine PES u I dijelu eksperimenta (32,78 oC)


tkanine PES/Pamuk u fazi mirovanja (34,01 oC)



tkanine Lan u I dijelu eksperimenta (33,23 oC)





tkanine Pamuk u I dijelu eksperimenta (32,94 oC)





tkanine PES/Lan u I dijelu eksperimenta (34,73 oC)


tkanine PES u fazi mirovanja (35,88 oC)



tkanine PES/LAN u I dijelu eksperimenta (34,35 oC)


tkanine PES/PAMUK u fazi mirovanja (35,49 oC)



tkanine LAN u I dijelu eksperimenta (34,61 oC)


tkanine PES/LAN u fazi mirovanja (35,36 oC)

204

5.2.2 Analiza relativne vlažnosti površine kože

Iz histograma relativne vlažnosti kože, sl. 4.4.a, se vidi da su najniže vrijednosti

relativne vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja analiziranih modela od tkanine

PES/Lan u toku cijelog eksperimenta. Takođe se može primjetiti da je relativna

vlažnost kože testnih osoba kada nose Model 1 manja u odnosu kada nose Model 2 od

tkanina PES/Lan i Pamuk u toku cijelog eksperimenta, dok je kod nošenja modela

odjeće od tkanine Lan obrnuto. Najnižu i približno konstantnu vrijednost relativne

vlažnosti kože u toku cijelog eksperimenta testne osobe imaju kada nose Model 1 od

tkanine PES/LAN, i kreće se od 34,97 % u prvom dijelu eksperimenta do 35,09 % u

fazi mirovanja. Najviša vrijednost relativne vlažnosti kože testnih osoba u toku cijelog

eksperimenta je kada nose Model 1 od tkanine Lan, i u prvom dijelu eksperimenta ona

iznosi 43,12 %, što je znatno više u odnosu kada nose Model 2 (37,55 %).

Sa promjenom brzine vjetra sa 0,2 m/s na 0,5 m/s pri istoj temperaturi vazduha

od 25 oC, dolazi do značajnih promjena relativne vlažnosti kože testnih osoba, što se

može vidjeti na histogramima prikazanim na sl. 4.4.b. Sa promjenom brzine vjetra

dolazi do velikog pada vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kada nose

modele odjeće od tkanine Lan, npr. relativna vlažnost kože testnih osoba kada nose

Model 1 pri brzini vjetra od 0,2 m/s u prvom dijelu eksperimenta iznosi 43,12 %, dok je

pri brzini vjetra od 0,5 m/s ta vrijdnost opala na 36,08 %. Do značajne promjene u

vrijednostima relativne vlažnosti kože u toku cijelog eksperimenta je takođe došlo, kada

su testne osobe nosile modele odjeće od tkanine PES, i ona u drugom dijelu

eksperimenta kod nošenja Modela 1 iznosi 46,61 %, dok je pri brzini vjetra od 0,2 m/s

vrijednost relativne vlažnosti kože testnih osoba iznosila 36,76 %.

Posmatrajući histograme relativne vlažnosti kože pri navedenim klimatskim uslovima

može se uočiti da su relativne vlažnosti kože testnih osoba kada su nosile Model 1

veće u odnosu kada su nosile Model 2, u toku cijelog eksperimenta kod tkanina

PES/Lan, PES/Pamuk i PES.

Kada se posmatra sl. 4.4.c, može se uočiti da najveće vrijednosti relativne

vlažnosti kože u prvom dijelu eksperimenta testne osobe imaju kada nose Model 1 od

tkanine PES/Lan (37,44 %), u fazi mirovanja kada nose Model 2 od tkanine PES/Lan

(39,33 %) i u drugom dijelu eksperimenta kada nose Model 2 od tkanine Lan (35,51

%). Pri navedenim klimatskim uslovima se uopšteno može reći da su vrijednosti

relativne vlažnosti kože niske, a najnižu vrijednost u toku cijelog eksperimenta testne

osobe imaju kada nose modele odjeće od tkanine PAMUK i u prvom dijelu eksperimenta

ona iznosi 33,67 %.

205

Sa povećanjem temperature vazduha sa 25 oC na 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s

može se uočiti povećanje relativne vlažnosti kože, sl. 4.5.a. Relativna vlažnost kože

testnih osoba kada su nosile Model 1 je manja u odnosu kada su nosile Model 2 u toku

cijelog eksperimenta, ukoliko su modeli odjeće izrađeni od tkanina PES/Lan, Lan i

Pamuk. Najnižu vrijednost relativne vlažnosti kože su testne osobe imale kada su

nosile Model 2 u toku cijelog eksperimenta od tkanina PES, i ona u prvom dijelu

eksperimenta iznosi 45,04 %. Visoke vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba

su zabilježene kada su one nosile Model 2 u fazi mirovanja i drugom dijelu

eksperimenta od tkanina PES/Lan, PES/Pamuk, Pamuk i Lan i kreću se u rasponu od

54,29 % do 55,14 %.

Na histogramima relativne vlažnosti kože pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini

vjetra 0,5 m/s, sl. 4.5.b, može se vidjeti da je relativna vlažnost kože testnih osoba

kada nose Model 1 manja u odnosu nkada nose Model 2 u toku cijelog eksperimenta,

od svih analiziranih tkanina. Razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba kada nose

Modela 1 i Modela 2 je velika i kreće se do 8 %, osim kada nose modele odjeće od

tkanine Lan, gdje je ta razlika ispod 2 %. Najmanje vrijednosti relativne vlažnosti kože u

toku cijelog eksperimenta testne osobe su imale kada su nosile Model 1 od tkanine

PES, a najviša vrijednost je zabilježena kada su nosile Model 2 u fazi mirovanja i iznosi

54,78 %.

Kada se posmatraju histogrami relativne vlažnosti kože pri temperaturi vazduha

30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, sl. 4.5.c, može se primjetiti da vrijednosti relativne vlažnosti

kože testnih osoba, u toku cijelog eksperimenta, znatno više kada su osobe nosile

Model 2 od tkanine PES/Lan i kreću se u rasponu od 46,59 % do 48,79 %. Sa

povećanjem brzine vjetra sa 0,5 m/s na 1,2 m/s došlo je do smanjenja relativne

vlažnosti kože, i ona je bila najniža kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine

PES/Pamuk u prvom dijelu eksperimenta i iznosi 41,30 %. Ovdje je još značajno

spomenuti da se relativne vlažnosti kože testnih osoba kada nose Model 2, izrađen od

svih ispitivanih tkanina, u fazi mirovanja i drugom dijelu eksperimenta približno iste,

osim kada nose model odjeće od tkanine PES/Lan, i kreću se u rasponu od 44,53 % do

45,93 %.

Pri najvišoj ispitivanoj temperaturi vazduha od 35 oC i najmanjoj brzini vjetra od

0,2 m/s, kao što se vidi na sl. 4.6.a, dolazi do velikog porasta relativne vlažnosi kože

testnih osoba i najviša je kod nošenja Modela 1 od tkanine PES/PAMUK u drugom

dijelu eksperimenta i iznosi 71,77 %. Najmanje vrijednosti relativne vlažnosti kože pri

navedenim klimatskim uslovima u toku cijelog eksperimenta, testne osobe imaju kada

nose Model 1 od tkanine Lan, i u prvom dijelu eksperimenta ona iznosi 50,98 %.

206

Pri temperaturi vazduha 35 oC sa povećanjem brzine vjetra na 0,5 m/s dolazi do

smanjenja relativne vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja modela odjeće od svih

ispitivanih tkanina, sl. 4.6.b. Takođe se može uočiti, kao kod temperature vazduha 30 oC i brzine vjetra 1,2 m/s, da je relativna vlažnost kože testnih osoba kod nošenja

Modela 2 od tkanine PES/Lan znatno viša u odnosu na druge tkanine i u drugom dijelu

eksperimenta iznosi 67,27 %.

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, sl. 4.6.c, dolazi do daljnjeg

smanjenja relativne vlažnosti kože, a najmanju vrijednost u toku cijelog eksperimenta

testne osobe imaju kada nose Model 1 od tkanine Pamuk i u prvom dijelu

eksperimenta ona iznosi 50,69 %. Najveće vrijednosti relativne vlažnosti kože u toku

cijelog eksperimenta testne osobe imaju kada nose Model 2 od tkanine PES i u fazi

mirovanja ona iznosi 60,03 %.

Pri temperaturi vazduha 25 oC razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba

pri brzini vjetra 0,2 m/s, je statistički pouzdana kod nošenja različitih modela odjeće od

tkanina PES/Lan i Lan, tab. 8.32 (prilog), kod brzine vjetra 0,5 m/s razlika je statistički

pouzdana kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, tab. 8.33

(prilog), dok je pri povećanju brzine na 1,2 m/s razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih

osoba statistički nepouzdana kod nošenja modela odjeće od svih ispitivanih tkanina,

tab. 8.34 (prilog).

Pri temperaturi vazduha 30 oC razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba

pri brzini vjetra 0,2 m/s, je statistički nepouzdana kod nošenja modela odjeće od svih

ispitivanih tkanina, tab. 8.35 (prilog), pri brzini vjetra 0,5 m/s razlika je statistički

pouzdana sa 1 %-tnom sigurnošću kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk

i PES, tab. 8.36 (prilog). Pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika u relativnoj vlažnosti kože

testnih osoba je statistički pouzdana kod nošenja modela odjeće od tkanine PES sa

5 %-tnom sigurnošću i od tkanine PES/Lan sa 0,1 %-tnom sigurnošću, tab. 8.37

(prilog).

Statistička obrada rezultata mjerenja relativne vlažnosti kože pri temperaturi

vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s pokazuje, da je razlika u relativnoj vlažnosti kože

kada testne osobe nose različite modele odjeće od većine ispitivanih tkanina statistički

pouzdana, osim kada nose modele odjeće od tkanine PES/Pamuk, gdje je razlika

statistički nepouzdana, tab. 4.31.

Pri brzini vjetra od 0,5 m/s razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je

statistički pouzdana kada nose modele odjeće od tkanina PES/Lan i Pamuk, tab. 4.32.

207

Pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je

statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem kada nose modele odjeće od tkanina

Lan i Pamuk, tab. 4.33.

U tab. 8.38 (prilog) su prikazani rezultati statističke obrade rezultata mjerenja

relativne vlažnosti kože kada testne osobe nose modele odjeće od različitih tkanina, pri

temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s može se vidjeti da je, razlika statistički

pouzdana kada osobe nose Model 1 izrađen od većine tkanina, osim kada je model

odjeće izrađen od tkanina PES/Pamuk i Pamuk, PES i Pamuk, dok je kod nošenja

Modela 2 razlika statistički pouzdana kada je model odjeće izrađen od tkanina

PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Lan i Lan, PES/Lan i Pamuk, PES i Lan, PES i Pamuk, a

kod nošenja Modela 2 od ostalih tkanina, razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih

osoba je statistički nepouzdana.

Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s razlika u relativnoj vlažnosti

kože testnih osoba kada nose Model 1 od tkanina PES/Lan i Pamuk, PES i Lan, je

statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem, sa 1 %-tnim odstupanjem kada nose

model odjeće od tkanina PES/Pamuk i Lan, PES/Pamuk i Pamuk, PES i Pamuk i sa

0,1 %-tnim odstupanjem kada nose model odjeće od tkanina PES/Lan i Lan, dok je

razlika statistički nepouzdana koda nose model odjeće izrađen od ostalih tkanina. Kod

nošenja Modela 2 od većine ispitivanih tkanina, razlika u relativnoj vlažnosti kože je

statistički pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i Lan,

PES/Pamuk i Pamuk, gdje je razlika statistički nepouzdana, tab. 8.39 (prilog).

Kod nošenja Modela 1 izrađenog od većine ispitivanih tkanina, pri temperaturi

vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je

statistički nepouzdana, osim kada je model odjeće od tkanina PES i Lan, gdje je

razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem. Kod nošenja Modela 2 od

tkanina PES/Pamuk i Pamuk, PES i Pamuk, Lan i Pamuk, razlika u relativnoj vlažnosti

kože testnih osoba je statistički pouzdana, dok je razlika statistički nepouzdana kod

nošenja modela odjeće od ostalih tkanina, tab. 8.40 (prilog).

Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, razlika u relativnoj

vlažnosti kože testnih osoba kada nose Model 1 od većine ispitivanih tkanina je

statistički nepouzdana, osim kada nose model odjeće od tkanina Lan i Pamuk, gdje je

razlika statistički značajna sa 5 %-tnim odstupanjem, i PES/Pamuk i PES sa 1 %-tnim

odstupanjem. Kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i PES, PES i Lan razlika u

relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je statistički pouzdana sa 5 %-tnim

odstupanjem, i sa 1 %-tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće od tkanina

208

PES/Pamuk i PES, PES i Pamuk, dok je kod nošenja modela odjeće od ostalih tkanina

razlika statistički nepouzdana, tab. 8.41 (prilog).

U tab. 8.42 (prilog) gdje je prikazana statistička obrada rezultata mjerenja

relativne vlažnosti kože pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,5 m/s, može se

vidjeti da je kod nošenja Modela 1 od tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i PES,

PES/Pamuk i Lan, PES i Lan razlika u relativnoj vlažnosti kože statistički nepouzdana,

dok je kod nošenja Modela 2 razlika statistički nepouzdana samo kada je model odjeće

izrađen od tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i Pamuk.


vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 od svih ispitivanih tkanina je

statistički nepouzdana, dok je kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i

PES/Pamuk, PES/Lan i PES, PES/Lan i Pamuk razlika statistički pouzdana sa 5 %-

tnim odstupanjem i sa 1 %-tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće izrađenog od

tkanina PES/Lan i Lan, tab. 8.43 (prilog).


vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 je statistički pouzdana sa 5 %-tnim

odstupanjem kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, PES i

Lan, sa 1 %-tnom sigurnošću kada je izrađen od tkanina PES/Pamuk i Pamuk, i sa

0,1%-tnim odstupanjem kada je izrađen od tkanina PES/Pamuk i PES, PES/Pamuk i

Lan, dok je razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba statistički nepouzdana kod

nošenja modela odjeće od ostalih tkanina. Kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i

Pamuk razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je statistički pouzdana sa 5 %-

tnim odstupanjem, sa 1 %-tnim odstupanjem kada je model odjeće izrađen od tkanina

PES/Lan i PES, PES i Pamuk, i sa 0,1 %-tnim odstupanjem kada je model odjeće od

tkanina PES/Pamuk i Pamuk, dok je razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba

statistički nepouzdana, kod nošenja modela odjeće izrađenog od ostalih tkanina, tab.

8.44 (prilog).

Razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 od

većine tkanina je statistički nepouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina

PES/Pamuk i Lan, PES/Pamuk i Pamuk, gdje je razlika statistički pouzdana sa 5%-tnim

odstupanjem, i kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk i PES sa 0,1%-tnim

odstupanjem, pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s. Kod nošenja Modela

2 izrađenog od većine tkanina, razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba je

statistički pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk i Pamuk,

Lan i Pamuk, dok je razlika statistički nepouzdana kod nošenja modela odjeće od

ostalih tkanina, tab. 8.45 (prilog).

209


vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja Modela 1 izrađenog od većine tkanina je

statistički pouzdana, osim kada je model odjeće izrađen od tkanina PES/Lan i Pamuk,

PES/Pamuk i PES, dok je kod nošenja Modela 2 izrađenog od većine tkanina razlika

statistički nepouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i PES,

PES i Pamuk, gdje je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem i sa 0,1%-

tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće od tkanina PES i Lan , tab. 8.46 (prilog).


najmanja relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od

tkanine PES/Lan u I dijelu eksperimenta (34,97 %)

najveća relativna vlažnost kože testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od

tkanine Lan u I dijelu eksperimenta (43,12 %)



tkanine PES/Lan u I dijelu eksperimenta (35,55 %)


tkanine PES u II dijelu eksperimenta (46,61 %)



tkanine Pamuk u I dijelu eksperimenta (33,67 %)


tkanine PES/Lan u fazi mirovanja (39,33 %)



tkanine PES u I dijelu eksperimenta (45,04 %)


tkanine Lan u II dijelu eksperimenta (55,14 %)



tkanine PES u I dijelu eksperimenta (43,07 %)


tkanine Pamuk u fazi mirovanja (54,78 %)



tkanine PES/Pamuk u I dijelu eksperimenta (41,30 %)

210


tkanine PES/Lan u fazi mirovanja (48,79 %)





tkanine PES/Pamuk u II dijelu eksperimenta (71,77 %)





tkanine PES/Lan u II dijelu eksperimenta (67,27 %)



tkanine Pamuk u I dijelu eksperimenta (50,69 %)


tkanine PES u fazi mirovanja (60,03 %)

5.2.3 Analiza promjena frekvencije srca

Kada se posmatraju dijagrami promjene frekvencije srca testnih osoba pri

temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, sl. 4.7.a, može se primjetiti da su

frekvencije srca testnih osoba ujednačene u toku cijelog eksperimenta kod nošenja

većine analiziranih modela odjeće, osim kada su osobe nosile Model 2 od tkanine Lan i

Model 1 od tkanine Pamuk, gdje se frekvencija srca znatno povećava u II dijelu

eksperimenta. Na navedenom dijagramu se takođe može vidjeti da je frekvencija srca

testnih osoba znatno viša u toku cijelog eksperimenta kada su osobe nosile Model 1 od

tkanine PES/Lan u odnosu kada su nosile modele odjeće od ostalih tkanina.

Na dijagramu frekvencije srca pri brzini vjetra 0,5 m/s, sl. 4.7.b, može se uočiti

da u fazi mirovanja dolazi do smanjenja frekvencije srca testnih osoba kod nošenja

svih analiziranih modela odjeće. Takođe se može vidjeti da je frekvencija srca, kao i

kod brzine vjetra 0,2 m/s, najveća kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine

PES/Lan i u I dijelu eksperimenta iznosi 176 udara/min.

Pri brzini vjetra 1,2 m/s na dijagramu frekvencije srca, sl. 4.7.c, se vidi da dolazi

do naglih promjena u frekvenciji srca testnih osoba, a to je posebno izraženo u fazi

mirovanja kod nošenja analiziranih modela od tkanine PES.

211

Pri tempraturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s na dijagramu frekvencije

srca, sl. 4.8.a, se vidi da su frekvecije srca testnih osoba veoma neujednačene i kreću

se u rasponu od 94 ud./min kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine PES/Lan

do 173 ud./min kada su nosile Model 2 od tkanine Pamuk. Najmanje frekvencije srca u

toku cijelog eksperimenta testne osobe su imale kada su nosile modele odjeće

izrađene od tkanine PES/Lan.

Kada je brzina vjetra 0,5 m/s pri temperaturi vazduha 30 oC na dijagramu

frekvencije srca, sl. 4.8.b, se vidi da su frekvencije srca testnih osoba ujednačenije u

odnosu na frekvencije srca pri brzini vjetra 0,2 m/s.

Pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 1,2 m/s na dijagramu frekvencije

srca, sl. 4.8.c, uočavaju se velike razlike u frekvencijama srca testnih osoba kod

nošenja anbaliziranih modela odjeće, u zavisnosti od modela odjeća i od tkanina iz

kojih je odjeća izrađena.

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s na dijagramu frakvencije

srca, sl. 4.9.a, se vidi da se frekvencije srca testnih osoba kreću u rasponu od 86

ud./min kod nošenja Modela 1 od tkanine Lan do 159 ud./min kod nošenja Modela 1 od

tkanine Pamuk.

Dijagram frekvencije srca pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s,

sl. 4.9.b, pokazuje da se kod nošenja većine analiziranih modela ne mogu uočiti razlike

u frekvenciji srca testnih osoba u zavisnosti od faze eksperimenta.

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s dijagram frekvencije srca,

sl. 4.9.c, pokazuje da je i najniža frekvencija srca testnih osoba iznad 100 ud./min, a

najviša se kreće do 173 ud./min kod nošenja Modela 1 od tkanine Pamuk.


najmanja frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 2 od tkanine

Lan u I dijelu eksperimenta (95 udara/min)

najveća frekvencija srca testnih osoba je kod nošenja Modela 1 od tkanine

PES/Lan u II dijelu eksperimenta (171 ud./min)



Lan u fazi mirovanja (110 ud./min)


PES/Lan u I dijelu eksperimenta (176 ud./min)

212



PES u fazi mirovanja (89 ud./min)


PES u II dijelu eksperimenta (161 ud./min)



PES/Lan u fazi mirovanja (94 ud./min)


Pamuk u II dijelu eksperimenta (173 ud./min)



PES u fazi mirovanja (95 ud./min)







Lan u I dijelu eksperimenta (173 ud.min)



Lan u I dijelu eksperimenta (86 ud./min)







PES/Pamuk u II dijelu eksperimenta (170 ud./min)



PES/Lan u I dijelu eksperimenta (106 ud./min)


Pamuk u I dijelu eksperimenta (173 ud./min)

213

Pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s razlika u frekvenciji srca

testnih osoba kod nošenja različitih modela odjeće od tkanina PES/Lan i PES je

statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem, tab. 4.34, pri brzini vjetra 0,5 m/s

razlika je statistički pouzdana sa 1 %-tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće od

tkanine PES/Pamuk, sa 0,1 %-tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće od

tkanina PES/Lan i PES, tab. 8.47 (prilog), i pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika je statistički

pouzdana sa 0,1%-tnim odstupanjem kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan,

PES/Pamuk i PES, tab. 8.48 (prilog).


testnih osoba kod nošenja različitih modela odjeće od svih ispitivanih tkanina je

statistički pouzdana, tab. 4.71, pri brzini vjetra 0,5 m/s razlika je statistički pouzdana

kod nošenja modela odjeće od svih ispitivanih tkanina, osim kod nošenja modela

odjeće od tkanine Lan, tab. 4.72, i pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika je statistički pouzdana

kod nošenja modela odjeće od svih ispitivanih tkanina, osim kod nošenja modela

odjeće od tkanine Pamuk, tab. 8.50 (prilog).


testnih osoba kod nošenja različitih modela odjeće od svih ispitivanih tkanina je

statististički pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanine PES/Pamuk, tab.

4.36, pri brzini vjetra 0,5 m/s razlika je statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim odstupanjem

kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk, PES i Lan, dok je kod nošenja

modela odjeće od tkanina PES/Lan i Pamuk razlika statistički nepouzdana, tab. 8.51

(prilog), i pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika je statistički pouzdana kod nošenja modela

odjeće od svih ispitivanih tkanina, tab. 8.52 (prilog).


testnih osoba kod nošenja Modela 1 od različitih tkanina je statistički pouzdana, osim

kod nošenja modela odjeće od tkanina PES i Lan, dok je kod nošenja Modela 2 od

tkanina PES/Lan i PES, PES/Lan i Pamuk, PES i Pamuk razlika statistički nepouzdana,

tab. 8.53 (prilog).


testnih osoba kod nošenja Modela 1 od većine ispitivanih tkanina je statistički

pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanine PES/Pamuk i PES, Lan i

Pamuk, dok je kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i Lan, PES/Lan i Pamuk, Lan

i Pamuk razlika statistički nepouzdana, tab. 8.54 (prilog).



pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk

214

i Lan, dok je kod nošenja Modela 2 od većine ispitivanih tkanina razlika statistički

nepouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk,

PES/Pamuk i Lan, PES/Pamuk i Pamuk, PES i Lan, tab. 8.55 (prilog).



pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk i PES, Lan i

Pamuk, dok je kod nošenja Modela 2 od tkanina PES/Pamuk i Lan razlika statistički

nepouzdana, tab. 8.56 (prilog).


testnih osoba kod nošenja većine analiziranih modela je statistički pouzdana, osim kod

nošenja Modela 1 od tkanina PES/Lan i Lan, PES/Lan i Pamuk, Lan i Pamuk i kod

nošenja Modela 2 od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Pamuk i PES, PES i Lan,

tab. 8.57 (prilog).



pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i Lan, PES/Pamuk i

PES, PES/Pamuk i Pamuk, PES i Pamuk, dok je kod nošenja Modela 2 od svih

ispitivanih tkanina razlika statistički pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od

tkanina PES i Pamuk, tab. 8.58 (prilog).



pouzdana, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i PES, PES/Pamuk i

PES, dok je kod Modela 2 od većine ispitivanih tkanina razlika statistički nepouzdana,

osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan i Pamuk, PES/Pamuk i Lan, PES

i Pamuk, gdje je razlika statistički pouzdana sa 5 %-tnim odstupanjem i kod nošenja

modela odjeće od tkanina Lan i Pamuk sa 0,1 %-tnim odstupanjem, tab. 8.59 (prilog).


testnih osoba je kod nošenja većine analiziranih modela statistički pouzdana, osim kod

nošenja Modela 1 od tkanina PES/Pamuk i PES, Lan i Pamuk, a kod nošenja Modela 2

od tkanina PES/Pamuk i PES je razlika statistički nepouzdana, tab. 8.60 (prilog).


testnih osoba kod nošenja Modela 1 od tkanina PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Lan i

PES, PES/Pamuk i Pamuk, PES i Lan je statistički nepouzdana, dok je kod nošenja

Modela 2 od svih ispitivanih tkanina razlika statistički pouzdana sa 0,1 %-tnim

odstupanjem, osim kod nošenja modela odjeće od tkanina PES i Lan, Lan i Pamuk,

tab. 8.61 (prilog).

215

5.2.4 Analiza procesa isparavanja i upijanje znoja

Rezultati ispitivanja količine izlučenog znoja testnih osoba i količine upijenog

znoja u analizirane modele odjeće, pri različitim klimatskim uslovima, dobijene na

osnovu mjerenja razlike u masi testnih osoba i pojedinih dijelova odjeće prije i nakon

ispitivanja u klima-komori, dati su tab. 4.11 do 4.13.

Pri temperaturi vazduha 25 oC i različitim brzinama vjetra, tab. 4.11, najveća

količina izlučenog znoja je izmjerena kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine

PES (123 g) pri brzini vjetra 0,5 m/s, a najmanja kada su testne osobe nosile Model 2

od tkanine Pamuk (54 g), pri brzini vjetra 1,2 m/s.

Pri temperaturi vazduha 30 oC i različitim brzinama vjetra, tab. 4.12, najveća

količina izlučenog znoja je izmjerena kada su testne osobe nosile Model 2 od tkanine

PES/Lan (126 g) pri brzini vjetra 0,5 m/s, a najmanja kada su testne osobe nosile

Model 1 od tkanine PES (84 g), pri brzini vjetra 1,2 m/s.

40

60

80

100

120

140

160

180

200

220

0.2 0.5 1.2

Brzina vjetra v (m/s)

Količi

na

izluče

nog z

noja

M 1;PES/Lan

M 2;PES/Lan

M 1;PES/Pamuk

M 2;PES/Pamuk

M 1;PES

M 2;PES

M 1;Lan

M 2;Lan

M 1;Pamuk

M 2;Pamuk

Slika 5.7 Količina izlučenog znoja miz testnih osoba kod temperature vazduha 35 oC pri različitim brzinama vjetra

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, tab. 4.13 i sl. 5.7, najveća

količina izlučenog znoja testnih osoba je izmjerena kada su nosile Model 2 od tkanine

PES (204 g), a najmanja kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanina PES i Lan

(143 g). Količina upijenog znoja je najveća kod tkanine Lan za Model 2 (5,2 g), a

najmanja kod tkanine PES za Model 1 i iznosi 0,8 g.

216

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s, najveća količina izlučenog

znoja testnih osoba je izmjerena kada su nosile Model 2 od tkanine PES/Lan (199 g), a

najmanja kada su testne osobe nosile Model 1 od tkanine Pamuk (138 g).

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, najveća količina izlučenog

znoja testnih osoba je izmjerena kada su nosile Model 2 od tkanine PES (203 g), a

najmanja kada su nosile Model 1 od tkanine Pamuk (133 g).

Statističkom obradom rezultata ispitivanja količine izlučenog znoja višestrukom

regresionom analizom ustanovljeno je postojanje statistički pouzdanog matematičog

modela zavisnosti količine izlučenog znoja od klimatskih uslova samo kod nošenja

Modela 1 od tkanine Pamuk.

Količina upijenog znoja u analizirane modele odjeće je u direktnoj zavisnosti od

klimatskih uslova, i kod temperature vazduha 25 oC i 30 oC pri različitim brzinama

vjetra, nije utvrđena količina upijenog znoja.

Značajnije količine upijenog znoja u analizirane modele odjeće su ustanovljene,

kada su testne osobe nosile modele odjeće kod temperature vazduha 35 oC.

0.00

1.00

2.00

3.00

4.00

5.00

6.00

0.2 0.5 1.2

Brzina vjetra v (m/s)

Količi

na

upijen

og z

noja

M 1;PES/Lan

M 2;PES/Lan

M 1;PES/Pamuk

M 2;PES/Pamuk

M 1;PES

M 2;PES

M 1;Lan

M 2;Lan

M 1;Pamuk

M 2;Pamuk

Slika 5.8 Količina upijenog znoja testnih muz kod nošenja analiziranih modela odjeće pri temperaturi vazduha 35 oC i različitim brzinama vjetra

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, tab. 4.13 i sl. 5.8, najveća

količina upijenog znoja u analizirane modele odjeće je izmjerena kada su testne osobe

nosile Model 2 od tkanine Lan (5,2 g), a najmanja kada su nosile Model 1 od tkanine

217

PES (0,8 g). Kod ovih klimatskih uslova postoji statistički pouzdana matematička

zavisnost između količine u odjeću upijenog znoja i svojstava tkanina kao što su

površinska masa tkanine, relativna vlažnosti tkanine, sposobnost zadržavanja vode i

vazdušna propustljivost, što se može opisati matematičkim modelom, dobivenim na

temelju višestruke linearne regresione analize.

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,5 m/s, najveća količina upijenog

znoja u analizirane modele odjeće je izmjerena kada su testne osobe nosile Model 2

od tkanine Lan (4,8 g), a najmanja kada su nosile modele odjeće od tkanine PES i

iznosi 0,8 g.

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, najveća količina upijenog

znoja u analizirane modele odjeće je izmjerena kada su testne osobe nosile Model 2

od tkanine (2,4 g), a najmanja kada su nosile Model 1 od tkanine Pamuk (0,00 g).

5.3. Analiza subjektivnih ocjena toplotne udobnosti

Rezultati subjektivnih ocjena toplotne udobnosti, odnosno odgovori na pitanja

kao što su: osjećaj toplote, toplotna udobnost, željeno toplotno stanje, prihvatljivost

trenutnih toplotnih uslova, lična tolerantnost toplotne okoline i stepen vlažnosti kože na

pojedinim dijelovima tijela, na koja su testne osobe odgovarale prije, u toku i nakon

ispitivanja u klima-komori, pri različitim klimatskim uslovima, su dati u tab 4.14 do 4.19.

Na pitanje A (Osjećaj toplote) pri temperaturi vazduha 25 oC subjektivne ocjene su

bile sljedeće, tab. 4.14:

- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "toplo", osim kod

tkanine Lan za Model 2 i tkanine Pamuk za Model 1, gdje je odgovor "malo

toplo".

- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "malo toplo", osim

na kraju eksperimenta kod tkanina PES/Lan i PES/Pamuk za Model 1 i tkanine

PES za Model 2, gdje je odgovor "toplo".

- pri brzini vjetra 1,2 m/s za tkanine Lan i Pamuk u toku cijelog eksperimenta

odgovor je "malo toplo", dok je za tkanine PES/Lan i PES/Pamuk odgovor

"neutralno" na početku i sredini eksperimenta, a "malo toplo" na kraju

eksperimenta. Kod tkanine PES odgovor je "neutralno" na sredini eksperimenta,

a "malo toplo" na kraju eksperimenta za Model 1, dok je za Model 2 na sredini

eksperimenta odgovor "malo toplo", a na kraju "neutralno".

218

Na pitanje B (Toplotna udobnost) pri temperaturi vazduha 25 oC subjektivne ocjene

su bile sljedeće, tab. 4.14:

- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "udobno" u toku

cijelog eksperimenta, osim kod tkanine PES/Lan za Model 2, gdje je odgovor

"malo neudobno" na kraju eksperimenta.

- pri brzini vjetra 0,5 m/s za sve tkanine i oba modela odgovor je "udobno" u toku

cijelog eksperimenta.


cijelog eksperimenta, osim kod tkanine PES/Lan za oba modela, gdje je

odgovor "malo neudobno" na sredini eksperimenta.

Na pitanje C (Željeno toplotno stanje) pri temperaturi vazduha 25 oC subjektivne

ocjene su bile sljedeće, tab. 4.14:

- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "ni toplije ni

hladnije", osim kod tkanine tkanine Pamuk za oba modela i tkanine PES/Pamuk

za Model 2 na sredini i kraju eksperimenta, gdje je odgovor "samo malo

hladnije". Kod tkanine PES/Lan na sredini esperimenta i tkanine Lan na kraju

eksperimenta za Model 2 odgovor je takođe "samo malo hladnije".


hladnije" u toku cijelog eksperimenta, osim na kraju eksperimenta kod tkanine

PES za oba modela i tkanina PES/Lan, PES/Pamuk i Lan za Model 1, gdje je

odgovor "samo malo hladnije".


hladnije" u toku cijelog eksperimenta, osim kod tkanina PES/Lan za oba

modela, PES/Pamuk i PES za Model 1, gdje je odgovor "samo malo toplije".

Na pitanje D (Ocjena prihvatljivosti trenutnih toplotnih uslova) pri temperaturi

vazduha 25 oC subjektivne ocjene su bile sljedeće, tab. 4.14:

- pri svim brzinama vjetra kod svih tkanina i modela odgovor je "više prihvatljivo

nego neprihvatljivo".

Na pitanje E (Ocjena lične tolerantnosti toplotne okoline) pri temperaturi vazduha

25 oC subjektivne ocjene su bile sljedeće, tab. 4.14:

- pri brzini vjetra 0,2 m/s za sve tkanine i modele u toku cijelog eksperimenta

odgovor je "odlično podnosim", osim kod tkanine PES/Lan za Model 2 na kraju

eksperimenta, gdje je odgovor "malo teško podnosim".


odgovor je "odlično podnosim".

219


odgovor je "odlično podnosim", osim kod tkanine PES/LAN za oba modela na

sredini eksperimenta, gdje je odgovor "malo teško podnosim".



- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "toplo", osim kod

tkanine Lan za Model 2 na sredini i kraju eksperimenta i tkanine PES za oba

modela na kraju eksperimenta, gdje je odgovor "vruće".

- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "toplo", osim na

kraju eksperimenta kod tkanina PES/Lan i PES/Pamuk za Model 2, gdje je

odgovor "vruće".


odgovor je "toplo".




cijelog eksperimenta, osim kod tkanine PES/Lan i PES/Pamuk za Model 2, gdje

je odgovor "malo neudobno" na sredini i kraju eksperimenta. Kod tkanina

PES/Lan i PES za Model 1 odgovor je "malo neudobno" na kraju eksperimenta,

a kod tkanina PES/Pamuk i Pamuk za Model 1 odgovor je "malo neudobno" na

sredini eksperimenta.


cijelog eksperimenta, osim kod tkanine PES/Pamuk za Model 1 i Pamuk za

Model 2, gdje je odgovor "malo neudobno" na sredini i kraju eksperimenta. Kod

tkanine Pamuk za Model 1 odgovor je "malo neudobno" na sredini

eksperimenta, a kod tkanine Lan za Model 2 odgovor je "malo neudobno" na

kraju eksperimenta.

- pri brzini vjetra 1,2 m/s za sve tkanine i oba modela odgovor je "udobno" u toku

cijelog eksperimenta.



- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "samo malo

hladnije" u toku cijelog eksperimenta, osim kod tkanine PES/Pamuk za Model 2

na kraju eksperimenta, gdje je odgovor "hladnije".


hladnije" u toku cijelog eksperimenta, osim na sredini eksperimenta kod tkanine

220

Lan za Model 1 gdje je odgovor "ni toplije ni hladnije" i tkanine Pamuk za Model

2, gdje je odgovor "hladnije".


hladnije", osim kod tkanina PES/Lan, Lan i Pamuk za Model 1, gdje je odgovor

"ni toplije ni hladnije".



- pri svim brzinama vjetra kod svih tkanina i modela odgovor je "više prihvatljivo

nego neprihvatljivo".



- pri brzini vjetra 0,2 m/s kod tkanine PES za oba modela i tkanine Lan za Model

1 u toku cijelog eksperimenta odgovor je "odlično podnosim", a kod tkanina

PES/Lan za Model 2 odgovor je "malo teško podnosim". Kod tkanine

PES/Pamuk za oba modela i tkanine PAMUK za Model 2 na sredini i kraju

eksperimenta odgovor je "malo teško podnosim".

- pri brzini vjetra 0,5 m/s kod tkanina PES/Lan, PES, Lan i Pamuk za Model 1 u

toku cijelog eksperimenta odgovor je "odlično podnosim", dok je kod tkanina

PES/Pamuk za oba modela, i tkanina PES i Pamuk za Model 2 na sredini i

kraju eksperimenta odgovor "malo teško podnosim".


odgovor je "odlično podnosim".



- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "vruće", osim kod

tkanina PES/Lan i PES za Model 2 i tkanine PES/Pamuk za Model 1 na kraju

eksperimenta, gdje je odgovor "veoma vruće".

- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela na sredini i kraju

eksperimenta odgovor je "vruće", samo je na početku eksperimenta i kod

tkanine Lan na sredini za Model 1 odgovor "toplo".

- pri brzini vjetra 1,2 m/s kod tkanine PES/Lan za oba modela i tkanine Lan za

Model 1 u toku cijelog eksperimenta odgovor je "toplo", dok je za tkaninu PES

za oba modela i tkanine PES/Pamuk i Pamuk za Model 2 odgovor "vruće" na

sredini i kraju eksperimenta. Kod tkanina PES/Pamuk za Model 1 i tkanine Lan

za Model 2 na sredini eksperimenta odgovor je "toplo", a na kraju eksperimenta

"vruće".

221



- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "malo neudobno"

na sredini i kraju eksperimenta, osim kod tkanina PES/Lan i PES/Pamuk za

Model 2, gdje je odgovor "neudobno" na kraju eksperimenta.

- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "malo neudobno"

na sredini i kraju eksperimenta, osim kod tkanine Pamuk za Model 2, gdje je

odgovor "neudobno" na kraju eksperimenta. Ovdje je značajno spomenuti da je

jedino kod tkanine Lan za Model 1 na početku i sredini eksperimenta odgovor

"udobno", dok je samo na kraju eksperimenta odgovor "malo neudobno".

- pri brzini vjetra 1,2 m/s za većinu tkanina i oba modela odgovor je "udobno" na

početku i sredini eksperimenta, osim kod tkanine PES/Pamuk za Model 1 gdje

je odgovor "malo neudobno" na sredini eksperimenta. Na kraju eksperimenta

kod većine tkanina i oba modela odgovor je "malo neudobno", osim kod tkanine

PES/Lan za Model 2 i tkanine Pamuk za Model 1 gdje je u toku cijelog

eksperimenta odgovor "udobno".



- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "hladnije" u toku

cijelog eksperimenta, a kod tkanine PES/Lan za Model 2 na sredini i kraju

eksperimenta, i tkanina PES/Pamuk za Model 1 i PES za Model 2, gdje je

odgovor "dosta hladnije".

- pri brzini vjetra 0,5 m/s za sve tkanine i oba modela odgovor je "samo malo

hladnije" na početku eksperimenta, do odgovora "hladnije" na sredini i kraju

eksperimenta.

- pri brzini vjetra 1,2 m/s kod tkanina Lan i Pamuk za Model 1 u toku cijelog

eksperimenta odgovor je "samo malo hladnije", dok je za ostale tkanine i

modele odgovor "hladnije".



- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "više

neprihvatljivo nego prihvatljivo" na sredini i kraju eksperimenta, osim kod

tkanine PES/Lan za Model 1 u toku cijelog eksperimenta gdje je odgovor "više

prihvatljivo nego neprihvatljivo". Kod tkanina Lan za Model 1 i Pamuk za oba

modela na sredini eksperimenta odgovor je takođe "više prihvatljivo nego

neprihvatljivo"

222

- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela odgovor je "više prihvatljivo

nego neprihvatljivo" u toku cijelog eksperimenta, osim kod tkanina PES i Pamuk

za oba modela i tkanina PES/Pamuk i Lan za Model 2 na kraju eksperimenta,

gdje je odgovor "više neprihvatljivo nego prihvatljivo"


odgovor je "više prihvatljivo nego neprihvatljivo".



- pri brzini vjetra 0,2 m/s za većinu tkanina i modela u toku cijelog eksperimenta

odgovor je "malo teško podnosim", dok je kod tkanine PES za oba modela i

tkanine PES/Lan za Model 2 na kraju eksperimenta odgovor "dosta teško

podnosim".

- pri brzini vjetra 0,5 m/s za većinu tkanina i modela na sredini i kraju

eksperimenta odgovor je "odlično podnosim", s tim da je kod tkanina

PES/Pamuk i Lan za Model 1 na početku i sredini eksperimenta odgovor

"odlično podnosim".


odgovor je "odlično podnosim", osim na kraju eksperimenta kod tkanine PES za

oba modela i tkanina PES/Lan, Lan i Pamuk za Model 2, gdje je odgovor "malo

teško podnosim".

Na pitanje F (Stepen vlažnosti kože) pri temperaturi vazduha 25oC i različitim

brzinama vjetra subjektivne ocjene testnih osoba za pojedine dijelove tijela, odnosno

odgovori na postavljeno pitanje su uglavnom bili da je koža "suha" (grudi, lakat,

nadkoljenica, koljeno) kada su osobe nosile sve analizirane modele odjeće do "malo

vlažna" kada su nosile modele odjeće od tkanina Lan i Pamuk za pojedine dijelove

tijela (čelo, podpazuh, dlan, leđa), tab. 4.17.

Subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba odnosno odgovori na

pitanje (Koliko je vlažna vaša koža?), pri temperaturi vazduha 30 oC i različitim

brzinama vjetra, su bili za pojedine dijelove tijela "suha" (lakat, koljeno), "malo vlažna"

(čelo, nadkoljenica), "vlažna" (grudi, dlan, leđa) do "mokra" (podpazuh) kada su testne

osobe nosile većinu analiziranih modela pri brzinama vjetra 0,2 m/s i 0,5 m/s, a pri

brzini vjetra 1,2 m/s kada su nosile modele odjeće od tkanina PES/Pamuk, PES i Lan,

tab. 4.18.

223

0.00

1.00

2.00

3.00

4.00

5.00

čelo

grud

i

podp

azuh

lakat

dlan

nadk

oljen

ica

kolje

noleđ

a

Ste

pen

vla

žnost

i ko

že

M 1;PES/Lan

M 2;PES/Lan

M 1;PES/Pamuk

M 2;PES/Pamuk

M 1;PES

M 2;PES

M 1;Lan

M 2;Lan

M 1;Pamuk

M 2;Pamuk

Slika 5.9 Subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba kod temperature

vazduha 35 oC i brzine vjetra 0,2 m/s

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, subjektivne ocjene

stepena vlažnosti kože testnih osoba za pojedine dijelove tijela su se kretale od "malo

vlažna" (lakat), "vlažna" (dlan, nadkoljenica, koljeno), "mokra" (čelo, grudi) kada su

testne osobe nosile većinu analiziranih modela odjeće do "veoma mokra" (podpazuh,

leđa) kada su testne osobe nosile većinu analiziranih modela odjeće, osim kada su

nosile Model 1 od tkanina PES i Lan, gdje je odgovor "mokra", tab. 4.19 i sl. 5.9.

0.00

1.00

2.00

3.00

4.00

5.00

čelo

grud

i

podp

azuh

lakat

dlan

nadk

oljen

ica

kolje

noleđ

a

Ste

pen

vla

žnost

i ko

že

M 1;PES/Lan

M 2;PES/Lan

M 1;PES/Pamuk

M 2;PES/Pamuk

M 1;PES

M 2;PES

M 1;Lan

M 2;Lan

M 1;Pamuk

M 2;Pamuk

Slika 5.10 Subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba kod

temperature vazduha 35 oC i brzine vjetra 0,5 m/s

224



vlažna" (lakat, koljeno, nadkoljenica), "vlažna" (dlan, grudi), "mokra" (čelo, leđa) kada

su testne osobe nosile većinu analiziranih modela odjeće do "veoma mokra"

(podpazuh) kada su testne osobe nosile većinu analiziranih modela odjeće, osim kada

su nosile Model 1 od tkanina PES/Lan, PES/Pamuk, Lan i Pamuk, gdje je odgovor

"mokra", tab. 4.19 isl. 5.10.

0.00

1.00

2.00

3.00

4.00

5.00

čelo

grud

i

podp

azuh

lakat

dlan

nadk

oljen

ica

kolje

noleđ

a

Ste

pen

vla

žnost

i ko

že M 1;PES/Lan

M 2;PES/Lan

M 1;PES/Pamuk

M 2;PES/Pamuk

M 1;PES

M 2;PES

M 1;Lan

M 2;Lan

M 1;Pamuk

M 2;Pamuk

Slika 5.10 Subjektivna ocjena stepena vlažnosti kože testnih osoba kod

temperature vazduha 35 oC i brzine vjetra 1,2 m/s



vlažna" (lakat, koljeno, nadkoljenica), "vlažna" (čelo, dlan), "mokra" (grudi, leđa) kada

su testne osobe nosile većinu analiziranih modela odjeće do "veoma mokra"

(podpazuh) kada su testne osobe nosile modele odjeće od tkanina PES/Lan,

PES/Pamuk i PES, tab. 4.19 isl. 5.11.

225

6. ZAKLJUČAK

Proučavanje toplotno fiziološke udobnosti odjeće namjenjene za ljetni period,

uzimajući u obzir promjene klimatskih uslova uzrokovane oštećenjem ozonskog

omotača, kao i različitost materijala koji se koriste za njenu izradu, postaje sve

značajnije mjerilo u vrijednovanju odjeće pri njenoj upotrebi.

U tu svrhu je u okviru ove disertacije izučavan uticaj svojstava materijala i vrste

modela odjeće s obzirom na stepen pokrivenosti tijela pri realnim fizičkim aktivnostima

na toplotno fiziološku udobnost pri nošenju odjeće.

Na osnovu rezultata ispitivanja fizikalnih, mehaničkih i toplotnih svojstava

tkanina od kojih su izrađeni modeli odjeće, te rezultata ispitivanja fizioloških

parametara odjeće pri njenoj upotrebi, dobijenih na osnovu eksperimenta izvedenih na

testnim osobama pri simuliranim klimatskim uslovima, mogu se izvesti sljedeći

zaključci:

Rezultati ispitivanja relativne vlažnosti tkanina, vazdušne propustljivosti i

sposobnosti zadržavanja vode su pokazali da najviše vrijednosti za navedene

karakteristike ima tkanina Lan, a najmanje tkanina PES.

Statističkom obradom rezultata pomoću Studentovog testa potvrđene su

postavljene hipoteze da za navedene karakteristike postoji značajna razlika

između tkanina.

Na osnovu rezultata ispitivanja toplo-hladnog osjećaja qmax utvrđeno je da se

vrijednosti ovog parametra sa pranjem povećavaju kod svih tkanina, osim kod

tkanine Pamuk, što znači da sve tkanine osim pamučne, nakon pranja pružaju

hladniji osjećaj. Statistička obrada rezultata ispitivanja toplo-hladnog osjećaja

pokazuje da je razlika kod bijeljenih tkanina statistički pouzdana između tkanina

PES/Lan i PES/Pamuk, PES/Lan i PES, PES/Pamuk i Lan, PES i Lan, dok je

kod opranih tkanina razlika statistički pouzdana između većine tkanina, osim

između tkanina PES/Lan i Lan, PES/Pamuk i Pamuk.

Iz rezultata ispitivanja koeficijenta toplotne provodljivosti λ vidljivo je da su

vrijednosti toplotne provodljivosti, bez obzira na vrstu obrade, najveće za

tkaninu Pamuk a najmanji za tkaninu PES. Statistička obrada rezultata

ispitivanja koeficijenta toplotne provodljivosti je pokazala da je razlika statistički

pouzdana između svih tkanina, i kod bijeljenih i kod opranih tkanina.

Rezultati ispitivanja sposobnosti zadržavanja toplote α pokazuju da najveće

vrijednosti ovog parametra imaju bijeljene tkanine kod mokre kontaktne metode

za tkaninu PES, a najmanje za tkaninu Pamuk. Sa pranjem sposobnost

226

zadržavanja toplote se smanjuje kod svih tkanina, osim kod tkanine Lan, gdje

se ta vrijednost povećava. Statistička obrada rezultata ispitivanja sposobnosti

zadržavanja toplote je pokazala da je kod analiziranih tkanina nakon 10 pranja

razlika statistički pouzdana kod svih tkanina, osim kod tkanine PES/Lan.

Na osnovu analize rezultata ispitivanja toplotne otpornosti tkanina Rct utvrđeno

je da je ona viša kod tkanina od prirodnih vlakana, a da je najmanja kod tkanine

od PES vlakana, dok je kod mjerenja otpora protoku vodene pare Ret obrnuto,

tj. najniže vrijednosti su zabilježene kod tkanine Lan i Pamuk, a najviša kod

tkanine PES. Dalje je na osnovu statističke obrade podataka pri poređenju

vrijednosti toplotne otpornosti analiziranih bijeljenih tkanina i istih nakon 10

pranja utvrđeno da postoji statistički pouzdana razlika kod svih tkanina, osim

kod tkanine Pamuk, dok je kod dobivenih vrijednosti otpora protoku vodene

pare razlika statistički pouzdana samo kod tkanine Pamuk.

Rezultati ispitivanja srednje temperature na površini kože testnih osoba

pokazuju da je, bez obzira na vrstu materijala, vrstu modela odjeće, klimatske

uslove, ona uvijek najmanja kod hodanja, a najveća u fazi mirovanja.

Najmanja vrijednost srednje temperature kože testnih osoba utvrđena je pri

temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s kod nošenja odjeće od tkanine

Pamuk (31,23 oC) i ubraja se u zonu neudobnosti, dok je najveća vrijednost

srednje temperature kože pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s

zabilježena kod nošenja odjeće od tkanine PES u fazi mirovanja (35,88 oC) i

takođe se ubraja u zonu neudobnosti.

Statistička obrada rezultata ispitivanja pomoću Studentovog testa pokazuje da

je razlika u srednjoj temperaturi kože testnih osoba pri nošenju analiziranih

modela odjeće, izrađenih od većine tkanina pri različitim klimatskim uslovima

statistički nepouzdana, osim kod nošenja odjeće od tkanine PES/Lan i

PES/Pamuk pri brzini vjetra 0,2 m/s i kod nošenja odjeće od tkanine

PES/Pamuk i Lan pri brzini vjetra 0,5 m/s kada je temperatura vazduha 25 oC.

Dalje je utvrđeno da se zavisnost temperature kože od klimatskih uslova

(temperature vazduha i brzine vjetra) u svim fazama eksperimenta kada se

posmatraju modeli odjeće može opisati matematičkom modelom, dobivenim na

temelju višestruke linearne regresione analize.

Dobijene jednačine višestruke linearne regresije za predložen matematički

model za utvrđivanje zavisnosti temperature kože testnih osoba od klimatskih

uslova pokazuju da pri nošenju odjeće od tkanina PES/Lan, PES/Pamuk i

Pamuk postoji zavisnost u fazi mirovanja i kod hodanja brzinom 3 km/h u

227

smjeru vjetra, dok kod nošenja odjeće od tkanine PES i Lan postoji

matematička zavisnost u toku cijelog eksperimenta.

Pri postavci rezultata kada se uzimaju u obzir sve kombinacije temperatura

vazduha i brzina vjetra, matematički modeli zavisnosti srednje temperature

kože testnih osoba od klimatskih uslova pokazuju da kod nošenja odjeće

izrađene od tkanine PES/Lan ne postoji statistički značajan model zavisnosti,

kod odjeće od tkanine PES i Pamuk postoji zavisnost u fazi mirovanja kao i kod

hodanja brzinom 3 km/h u smjeru vjetra, dok kod nošenja odjeće od tkanine

PES/Pamuk i Lan može se dati zavisnost temperature kože od klimatskih

uslova u toku cijelog eksperimenta matematičkim modelom.

Istraživanja su pokazala da veliki uticaj na relativnu vlažnost kože testnih

osoba, pored vrste materijala, imaju klimatski uslovi i dužina izlaganja datim

klimatskim uslovima odnosno fizička aktivnost. Najniža relativna vlažnost kože

testnih osoba se javlja u prvom dijelu eksperimenta (hodanje u smjeru vjetra

brzinom 2,5 km/h) kod nošenja odjeće od tkanine Pamuk (33,67 %) pri

temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, dok je najveća relativna

vlažnost kože kod nošenja odjeće od tkanine PES/Pamuk (71,77 %) kod

hodanja brzinom 3 km/h u smjeru vjetra pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini

vjetra 0,2 m/s.

Statistička obrada rezultata pomoću Studentovog testa potvrđuje da postoji

razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja analiziranih

modela. Pri tome je utvrđeno da postoji između modela odjeće statistički

pouzdana razlika i to kod nošenja modela od tkanine PES/Lan i Lan pri

temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s, a pri brzini vjetra 0,5 m/s

razlika je statistički pouzdana kod nošenja modela odjeće od tkanine PES/Lan i

PES/Pamuk, dok je pri brzini vjetra 1,2 m/s razlika statistički nepouzdana za

oba modele odjeće od svih tkanina.

Dalje je utvrđeno da je pri temperaturi vazduha 30 oC i brzini vjetra 0,2 m/s

razlika u relativnoj vlažnosti kože testnih osoba kod nošenja različitih modela

odjeće statistički nepouzdana, dok je pri brzini vjetra 0,5 m/s razlika statistički

pouzdana kod nošenja modela od tkanine PES/Pamuk i PES, a pri brzini vjetra

1,2 m/s kod nošenja modela od tkanine PES/Lan i PES.

Pri temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s razlika u relativnoj vlažnosti

kože testnih osoba između modela je statistički pouzdana kod nošenja modela

od tkanine PES/Lan, PES, Lan i Pamuk, pri brzini vjetra 0,5 m/s kod nošenja

modela od tkanine PES/Lan i Pamuk i pri brzini vjetra 1,2 m/s kod modela od

tkanine Lan i Pamuk.

228

Statističkom obradom rezultata ispitivanja relativne vlažnosti kože testnih osoba

višestrukom regresionom analizom, došlo se do matematičkih izraza zavisnosti

relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova u svim fazama eksperimenta, kada

se posmatraju modeli odjeće.

Kada se posmatraju tkanine i pri postavci rezultata kao za faktorsku analizu,

matematički modeli zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova

pokazuju da kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Lan, PES i Lan postoji

zavisnost u fazi mirovanja i II dijelu eksperimenta, dok za tkaninu PES/Pamuk i

Pamuk postoji matematička zavisnost u toku cijelog eksperimenta.

Pri postavci rezultata kada se uzimaju u obzir sve kombinacije temperatura

vazduha i brzina vjetra, matematički modeli zavisnosti relativne vlažnosti kože

testnih osoba od klimatskih uslova pokazuju da kod nošenja modela odjeće od

tkanina PES/Lan i PES postoji zavisnost u fazi mirovanja i II dijelu

eksperimenta, dok kod nošenja modela odjeće od tkanina PES/Pamuk, Lan i

Pamuk postoji matematička zavisnost u toku cijelog eksperimenta.

Pri postavci rezultata kada se uzimaju u obzir i tkanine i modeli odjeće,

matematički modeli zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova su

dobijeni za sve tkanine i modele odjeće.

Za rezultate istraživanja frekvencije srca testnih osoba bi se moglo reći da

značajno ne doprinose stvaranju slike o udobnosti odjeće, iako statistička

obrada rezultata Studentovim testom pokazuje da je razlika u frekvenciji srca

testnih osoba pri nošenju različitih modela odjeće statistički pouzdana kod

većine tkanina.

Statistička obrada rezultata ispitivanja frekvencije srca testnih osoba

višestrukom regresionom analizom je pokazala da ne postoje statistički

pouzdani matematički modeli zavisnosti frekvencije srca od klimatskih uslova.

Rezultati istraživanja količine izlučenog znoja testnih osoba i upijenog znoja u

analiziranim modelima odjeće pokazuju da ona zavisi od vrste tkanine, vrste

modela odjeće i klimatskih uslova. Najmanja količina izlučenog znoja utvrđena

je kada su testne osobe nosile Model 2 od tkanine Pamuk (54 g) pri temperaturi

vazduha 25 oC i brzini vjetra 1,2 m/s, dok je najveća količina izlučenog znoja

testnih osoba utvrđena kod nošenja Modela 2 od tkanine PES (204 g) pri

temperaturi vazduha 35 oC i brzini vjetra 0,2 m/s.

Statističkom obradom rezultata ispitivanja količine izlučenog znoja višestrukom

regresionom analizom ustanovljeno je postojanje statistički pouzdanog

matematičog modela zavisnosti količine izlučenog znoja od klimatskih uslova

samo kod nošenja Modela 1 od tkanine Pamuk.

229

Količina u odjeću upijenog znoja je u direktnoj zavisnosti od klimatskih uslova.

Kod temperature vazduha 25 oC pri svim brzinama vjetra u analiziranim

modelima odjeće nije utvrđena količina upijenog znoja. Značajnije količine

upijenog znoja se javljaju na temperaturi vazduha 35 oC kod brzine vjetra 0,2

m/s. Kod tih klimatskih uslova postoji statistički pouzdana matematička

zavisnost između količine u odjeću upijenog znoja i svojstava tkanina kao što su

površinska masa tkanine, relativna vlažnosti tkanine, sposobnost zadržavanja

vode i vazdušna propustljivost, što se može opisati matematičkim modelom,

dobijenim na temelju višestruke linearne regresione analize.

Statističkom obradom rezultata ispitivanja količine u odjeću upijenog znoja

višestrukom regresionom analizom, kada se posmatraju modeli odjeće, došlo

se do matematičkog modela zavisnosti količine upijenog znoja od klimatskih

uslova.

Kada se posmatraju analizirani modeli sa stajališta vrste tkanine, ustanovljeni

su matematički modeli zavisnosti količine o odjeću upijenog znoja od klimatskih

uslova samo za modele odjeće od tkanine Lan i Pamuk, tj. za tkanine koje

posjeduju visoka sorpcijska svojstva.

Pri postavci rezultata kada se posmatraju i tkanine i modeli odjeće, ustanovljen

je statistički pouzdan matematički model zavisnosti količine u odjeću upijenog

znoja od klimatskih uslova, samo pri nošenju Modela 1 od tkanine Pamuk.

Kada se posmatra srednja temperatura kože testnih osoba pri nošenju analiziranih

modela odjeće nezavisno od faze eksperimenta, tj. kada se posmatra srednja

vrijednost temperature kože testnih osoba za sve tri faze eksperimenta, dolazi se do

zaključka da su ispitivani modeli odjeće, izrađeni od analiziranih tkanina adekvatni pri

svim klimatskim uslovima, osim kod Modela 1 izrađenog od tkanina PES/Pamuk i PES

pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s, gdje je utvrđena srednja vrijednost

temperature kože testnih osoba u zoni neudobnosti.

Dalje je na osnovu rezultata ispitivanja relativne vlažnosti kože testnih osoba vidljivo,

da se pri visokim temperaturama vazduha stanje toplotne ravnoteže posmatranih

osoba reguliše procesom izlučivanja znoja. Na temelju analize rezultata srednje

vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba nezavisno od faze eksperimenta

(kada se posmatra srednja vrijednost relativne vlažnosti kože za sve tri faze

eksperimenta) dolazi se do zaključka da se vrijednosti relativne vlažnosti kože pri

nošenju analiziranih modela odjeće pri temperaturama vazduha 25 oC i 30 oC pri svim

brzinama vjetra, kreću od 35,12 % kada osobe nose odjeću od tkanine Pamuk pri brzini

230

vjetra 1,2 m/s do 44,86 % kada je odjeća od tkanine PES pri brzini vjetra 0,5 m/s i

temperaturi vazduha 25 oC, a pri temperaturi vazduha 30 oC te vrijednosti se kreću od

41,39 % kada osobe nose odjeću od tkanine PES pri brzini vjetra 1,2 m/s do 49,24 %

pri nošenju odjeće izrađene od tkanine PES/Lan pri brzini vjetra 0,5 m/s, dok vrijednost

srednje relativne vlažnosti kože testnih osoba pri temperaturi vazduha 35 oC kod svih

brzina vjetra u toku cijelog eksperimenta iznosi preko 50 %.

Na kraju je još jednom značajno napomenuti, da su svi statistički pouzdani matematički

modeli zavisnosti količine u odjeću upijenog znoja, u zavisnosti od pojedinih svojstava

materijala, dobijeni pri klimatskim uslovima gdje je temperatura vazduha 35 oC i brzina

vjetra 0,2 m/s, tj. pri vrućoj i mirnoj klimi.

S obzirom na dobijene rezultate istraživanja uticaja svojstava materijala na toplotno

fiziološku udobnost pri nošenju odjeće u toploj okolini te oblikovane matematičke

modele za određevanje temperature kože, količine izlučenog znoja i vlažnosti kože

testnih osoba u zavisnosti od svojstva materijala i klimatskih uslova, dobijene na

temelju višestruke linearne regresione analize, može se zaključiti, da u okviru

disertacije provedena istraživanja predstavljaju značajan doprinos na področju toplotno

fiziološke udobnosti čovjeka i imaju vidan aplikativni značaj.

231

7. LITERATURA

[1] Umbach, K. H.: Kleidung zum Wohlfühlen. Bild der Wissenschaft, Sonderdruck, 9, (1977), 97-106

[2] Mecheels, J.: Anforderungsprofile für funktionsgerechte Bekleidung, DWI – Schriftenreihe des Deutschen Wollforschungsinstitutes an der TH Aachen, Aachener Teksiltagung, Band 109, (1992), 263-268

[3] Comfort Psychology of Clothing: Gleanings from German Literature. Colourage, 27/18, (1980), 17-19

[4] Morishita, R., Saito M., Tsuchida, K., Harada T.: Studies on Micro-climate within Clothing and the Equipment for its Evaluation, Research Institute, TOYOBO Co.,Ltd.,1993

[5] Pontrelli, G. J.: Tragekomfort durch Textilgestaltung. Melliand Textilberichte 12, (1989), 906-910

[6] Mecheels, J.: Körper – Klima – Kleidung – Textil. Bekleidungsphysiologisches Institut Hohenstein e.V., Hohenstein, 1977

[7] Umbach, K. H.: Hautphysiologie und Kleidung, Bekleidungsphysiologisches Institut Hohenstein e. V., Hohenstein, 1978

[8] Gottwik, A.: Angewandte Bekleidungsphysiologie in Bezug auf Stoffauswahl, Schutzkleidungen, Universität – Gesamthochschule – Wuppertal, 1984

[9] ISO 7933: Hot environments – Analytical determination and interpretation of thermal stress using calculation of required sweat rate, 1989

[10] Herr, H.: Nauk o toploti. Prevod: Šmalc M. Ljubljana, Tehniška založba Slovenije, 1997

[11] Morton, W. E., Hearle, J. W. S.: Physical Properties of Textile Fibres. 3rd Edition Published by The Textile Institute, Manchester, 1993

[12] Mecheels, J: Körper - Klima – Kleidung: Grundzüge der Bekleidungsphysiologie, Schiele & Schon, Berlin, 1991

[13] Persons, K. C.: Human Thermal Environments. The effects of hot, moderate, and cold environments on human health, comfort and performance. 2nd Edition published by Taylor & Francis, London, 2003

[14] Verhovnik, V.: Ekologija dela in industrijska sanitacija. Tehniška fakulteta, Maribor, 1983, 5-26

[15] Holmer, I.: Protection Clothing in Hot Environments, Industrial Health, 44 (2006), 404-413

[16] Umbach, K. H: Comfort of Clothing, Bekleidungsphysiologisches Institut Hohenstein e. V., Hohenstein, 1983

[17] Hatch, K. L.: Textile Science, University of Arizona, Tucson, West Publishing company, 1993, 27-43

[18] Mecheels, J: Körper - Klima – Kleidung: Wie funktioniert unsere Kleidung?, Schiele & Schon, Berlin, 1998

232

[19] Kim, J. O.: Dynamic Moisture Vapour Transfer Through Textiles, Textile Research Journal, 69 (1999) 3, 193-202

[20] Yoo, H. S., Hu, Y.S., Kim E.A.: Effect of Heat and Moisture Transport in Fabrics and Garments Determined with a Vertical Plate Sweating Skin Model, Textile Research Journal, 70 (2000) 6, 542-549

[21] Čunko, R.: Ispitivanje tekstila – Fizikalne i instrumentalne metode karakterizacije osnovnih svojstava tekstilija, Sveučilište u Zagrebu, Tehnološki fakultet, Zagreb, 1989

[22] Jovanović, R. Škudrić, P.: Tekstilna vlakna, Naučna knjiga, Beograd, Zavod za izdavanje udžbenika, Novi Sad, 1988

[23] Jovanović, R.: Celulozna prirodna i hemijska vlakna, IRO "Građevinska knjiga", Beograd, 1989

[24] Pailthorpe, M. T., Curiskis, J. I: Sun protection and apparel textiles, The proceedings of International Textile Conference, Coimbatore, 1995, 19-21

[25] Marks, R.: Sun protection by numbers", Australian Standards, 14/1, (1993), 6-8

[26] Nüssli, E.: Novi razvoj u preradi lana u pamučnoj predionici, Tekstil, 44 (1995) 11, 539-545

[27] Zhivetin, V. V., Ginzburg, L. N.: Len na rubezhe XX i XXI vekov, IPO "Poligran", Moskva, 1998

[28] Kozlowski, R., Manys, S., Kozlowska, J.: Nauchno-prakticheskaya konferentsiya "Len na poroge XXI veka", Vologda, 1-3 mart 2000

[29] Kozlowski, R., Manys, R., Helwing, M., Kozlowska J.: Bast Fibre, European Conference "Crops for a Green Industry", Gmunden 6-8 Oct. 1998 (Austria), 1998,

[30] Kostić, M., Škundrić, P., Medović, A.: Celulozna vlakna na pragu XXI veka, Tekstilna industrija, (2001) 3-4, 31-39

[31] Kostić, M.: Celulozna vlakna na početku XXI. veka (sekcijsko predavanje), 40. Savetovanje Srpskog hemijskog društva, Novi Sad, 18-19 Jan., 2001

[32] Kozlowski, R., Manys, S.: Textile Asia, January 1996, 66-70

[33] Kozlowski, R.: Flax Relity and Future Possibilities, The Proceedings of the 3rd Global Workshop "Bast Fibrous Plants for Healthy Life", Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, 24-28 Okt., 2004

[34] Pasković, F.: Predivo bilje, I dio, Nakladni zavod znanje, Zagreb, 1966, str. 255

[35] Jevtić, S.: Posebno ratarstvo, Nauka, Beograd, 1992, 427

[36] Todorović, I.: Proizvodnja ratarskih kultura, II dio, Viša poljoprivredna škola Križevci, Križevci, 1968, 99

[37] Kostić, M., Škundrić, P., Milosavljević, S.: Tekstilna industrija, (2003) 1-2, 9-16

[38] Barton, F. E., Akin, D. E., Morrison, W. H, Ulrich, A., Archibald, D. D.: Journal of Agricultural and Food Chemistry, 50 (2002) 26, 7576-7580

[39] Jovanović, R.: Struktura i svojstva vlakana, TMF, Beograd, 1981,

[40] Astley, O. M., Donald, A. M.: Journal of Materials Science, 38 (2003) 165-171

233

[41] Hearle, J. W. S., Peters, R. H.: Fibre Structure, The Textile Institute Butterworths, Manchester & London, 1963, 423

[42] Ristić, M.: Vlakna - Struktura - Svojstva Tehnologija, Tehnološki fakultet, Banja Luka, 2000

[43] Wang, H. M., Postle, R., Kessler, R. W., Kessler, W.: Removing Pectin and Lignin During Chemical Processing of Hemp for Textile Applications, Textile Research Journal, 73 (2003) 8, 664-669

[44] Voronova, M. I, Petrova, S. N., Lebedeva, T. N., Ivanova, O. N., Prusov, A. N., Zakharov, A. G.: Changes in the structure of flax cellulose induced by solutions of lithium, sodium, and potassium hydroxides, Fibre Chemistry, 36 (2004) 6, 408-412

[45] Voronova, M. I, Petrova, S. N., Lebedeva, T. N., Ivanova, O. N., Prusov, A. N., Zakharov, A. G.: Structural Changes Induced in Flax Cellulose by Alkaline Treatment, Russian Journal of Applied Chemistry, 76 (2003) 12, 1993-1997

[46] Petrova, S .N., Volkova, I. Yu., Zakharov, A.G.: Oxidative delignification of flax fiber, Russian Journal of Applied Chemistry, 76 (2003) 8, 1344-1347

[47] Shamolina, I. I., Bochek, A. M., Zabivalova, N. M., Medvedeva, D. A., Grishanov, S. A.: An Investigation of Structural Changes in Short Flax Fibres in Chemical Treatment, Fibres & Textiles in Eastern Europe, 11 (2003) 1, 33-36

[48] Shroff, J. J.: Coulorage, 22 (1975) 2, 23-29

[49] Pejić, B.: Modifikovanje vlakana konoplje za konvencionalna i nova područja primene, Magistarski rad, TMF, Beograd, 2003

[50] Lipp-Symonowicz, B., Tanska, B., Wolukanis, A., Wrzosek, H.: Influence of Enzymatic Treatment on the Flax Fibre Morphological Structure, Physico-Chemical Properties and Metrological Parameters of Yarn, Fibres & Textiles in Eastern Europe, 12 (2004) 1, 61-65

[51] Strobin, G., Ciechanska, D., Wawro, D., Boryniec, S., Struszczyk, H., Sobczak, S.: Gel Permeation Chromatography of Chemically, Irradiated and Enzymatically Treated Cellulosics, Fibres & Textiles in Eastern Europe, 11 (2003) 4, 62-65

[52] Lipp-Symonowicz, B., Tanska, B., Sapieja, A.: Ecological Aspect of Preliminary Treatments of Flax Fibre Fibres & Textiles in Eastern Europe,12 (2004) 2, 63-66

[53] Iskrač, S.: Vpliv predobdelave na hidrofilno-hidrofobni značaj lanenih vlaken, Magistrsko delo, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 2004

[54] Kostić, M., Škundrić, P., Pejić, B.: Vlakna konoplje za konvencionalna i nova područja primene, Monografija, Konoplja - sirovina budućnosti, TMF, Beograd, 2004, 49

[55] Radetić, M., Petrović, Z. Lj.: Application of plasma technology for the modification of polymer and textile materials, Hemijska industrija, 58 (2004) 2, 55-63

[56] Škundrić, P., Kostić, M., Medović, A., Pejić, B., Kuraica, M., Vučković, V., Obradović, B., Mitrović, D., Purić, J.: The Qualityof Hemp Fibres Modified by Plasma Treatment, The Proceedings of the 3rd Global Workshop "Bast Fibrous Plants for Healthy Life", Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina, 24-28 Okt, 2004

234

[57] Wong, K. K., Tao, X. M., Yuen, C. W. M., Yeung, K. W.: Low Temperature Plasma Treatment of Linen, Textile Research Journal, 69 (1999) 11, 846-855

[58] Cierpucha, W., Mankowski, J., Rynduch, W.: Hemp as a Raww Material for Cotonine Production, 4th Workshop of the FAO Network on Flax-Rouen, France, Sept., 1996

[59] Nebel, K. M.: New processing technologies for hemp, Journal of the International Hemp Association, 2 (1995) 1, 6-9

[60] Zhivetin, V.V., Rižov, A.I., Ginzburg, L. N.: Movolen, Moskva, 2000

[61] Kumar, V., Yang, T.: HNO3/H3PO4–NANO2 mediated oxidation of cellulose - preparation and characterization of bioabsorbable oxidized celluloses in high yields and with different levels of oxidation, Carbohydrate Polymers, 48 (2002) 403-412

[62] Singh, M., Vasudevan, P., Sinha, TJ., Ray, A., Guha, M.: J .Biomed. Mater. Res., 15 (1985) 5, 655-661

[63] Edwards, J V., Yager, D. R., Cohen, I. K., Diegelmann, R. F., Montante, S., Bertoniere, N., Bopp, A. F.: Modified cotton gauze dressings that selectively absorb neutrophil elastase activity in solution. Wound Repair and Regeneration, 9 (2001) 1, 50-58

[64] Kostić, M.: Prilog proučavanju mogućnosti dobijanja hemijskih celuloznih vlakana nekonvencionalnim postupcima, Magistarski rad, TMF, Beograd, 1993

[65] Gilbert, R. D., Patton, P. A.: Liquid crystal formation in cellulose and cellulose derivatives, Progress in Polymer Science, 9 (1983) 2-3, 115-131

[66] Gilbert, R. D.: Cellulosic Polymers, Hanser/Gardner Publications, Cincinati, 1994, 2-18

[67] Ziabicki, A.: Fundamentals of Fibre Formation, John Wiley & Sons, London, 1976

[68] Hewitt, D.: Polyester and its integration, Chemical Fibers International, 48 (1998) 4, 292-293

[69] Škundrić, P., Kostić, M., Medivić, A., Mihailović, T., Asanović, K., Sretković, Lj.: Tekstilni materijali, Univerzitet u Beogradu, Tehnološko-metalurški fakultet, Beograd, 2008

[70] Koslowski, H. J.: Man-Made Fiber Year Book, September, 1998, 75-76

[71] Malej-Kveder, S.: Mikrovlakna in mikrofilamentne preje, Tekstilec, 33 (1990) 10, 333-336

[72] Geršak, J.: Mikrovlakna – modni trend ali izziv, Tekstilec, 36 (1993) 1, 28-30

[73] Lynch, L. J., Marsden, K. H.: NMR of Absorbed Systems. II. A NMR Study of Keratin Hydration, Journal of Chemical Physics, 51 (1969) 12, 5681-5692

[74] Boesen, C. E.: Cell. Chem. Techol., 4 (1970), 149

[75] Hearle, J. W. S., Peters, R. H.: Moisture in Textiles, Manchester & London the Textile Institute Butterworths Scientific publications, 1960, 178-185

[76] Morton, W. E., Hearle J. W. S.: Physical Properties of Textile Fibres, The Textile Institute, Manchester, 1975

235

[77] Gotovac, S.: Water Sorption of Nylon 6 Microfibers Studied by Inverse Gas Chromatography, Master thesis, Ochanomizu University, Japan, 2002

[78] Preston, J. M., Tawde, G. P.: Freezing Point Depression in Assemblages of Moist Fibers, The Journal of the Textile Institute, 46 (1955), 154-165,

[79] Flory, P. J.: Principles of Polymer Chemistry, Cornell University Press, Ithaca and London, 1992

[80] Jovanović, R.: Osnovi nauke o vlaknima, IRO Građevinska knjiga, Beograd, 1988, 208-215

[81] Hatch, K. L.: Textile Science, West Publishing Company, Saint Paul, 1993

[82] Smirnova, E. E.; Perepelkin, K. E.; Smirnova, N. A.; Brezgina, S. A: Change in the properties of tekstile materials containing polyester and cellulose fibers caused by moisture, Fibre Chemistry, 34 (2002) 3

[83] Mecheels, J.; Umbach, K. H.: Thermophysiologische Eigenschaften von Kleidungs- systemen, Bekleidungsphysiologisches Institut Hohenstein e.V., 1976

[84] Holmer, I.: Clothing physiology, Work in cold environments, Ed. I. Holmer, Investigation Report 31, 1994, National Institute of Occupational Health, Solna, Sweden; NIVA – Nordic Institute for Advanced Training in Occupational Health, 59-64.

[85] Wenzel, H. G.; Piekarski, C.: Klima und Arbeit, Bayrisches Staatsministerium für Arbeit und Sozialordnung, München, (1980)

[86] Li, Y., Wong, A. S. W.: Dimensions of sensory comfort perceptions, Clothing biosensory engineering, The Textile Institute, Woodhead Publishing Limited, Cambridge England, 2006, 151-167

[87] Li, Y., Dai, X. Q.: Clothing comfort and compression therapy, Biomechanical engineering of textiles and clothing, The Textile Institute, Woodhead Publishing Limited, Cambridge England, 2006, 145-159

[88] Grnsworthy, R. K., Gully, R. L.: Understanding the Causes of Prickle Itch from the Skin Contact of Fabrics, Australian Textiles, (1988) 8, 31-34

[89] Matsudaira, M., Watt, J. D., Carnaby, G. A.: Measurment of the surface Prickle of Fabrics, Part I: The Evaluation of Potential Objective Methods. The Journal of Textile Institute, 81 (1990), 288-299

[90] Veitch, C. J., Naylor, G. R. S.:The Mechanics of Fiber Buckling in Relation to Fabric-evoked Prickle, Wool Technology, Sheep Breeding, 40 (1992), 31-34

[91] Li, Y., Keighley, J.: Relations Between Fiber, Yarn, Fabric Mechanical Properties, and Subjective Sensory Responses in Wear Trials, in The 3rd International Conference on Ergonomics, Helsinki, Finland, 1988

[92] Li, Y.: The Objective Assessment of Comfort of Knitted Sportwear in Relationship to Psycho-physiological Sensory Studies, Dept. of Textile Industries. The University of Leeds, Leeds, 1988

[93] Behman, F. W.: Tests the Roughness of Textile Surfaces, Melliand Textilberichte, 71 (1990), 438-440

[94] Hu, J. L., Newton, A.: A Psychophysical Model for Objective Hand Evaluation: An Application of Steven’s Law, Journal of the Textile Institute, 84 (1993), 354-363

236

[95] Bishop, D. P.: Fabrics: Sensory and Mechanical Properties, Textile Progress, 26 (1996) 3, 5-26

[96] Denton, M. J.: Fit, Stretch, and Comfort, Textiles, 1 (1972) 1, 12-17

[97] Slater, K.: Comfort Properties of Textiles, Textile Progress, 9 (1977) 4, 1-91

[98] Fan, J., Yu, W., Hunfer, L.: Clothing Appearance and Fit, Woodhead Publishing Ltd, Cambridge, 2004

[99] Li, Y., Wong, A. S. W.: Introduction of clothing biosensory engineering, Clothing biosensory engineering, The Textile Institute, Woodhead Publishing Limited, Cambridge, 2006, 1-8

[100] Sušnik, J.: Toplotna obremenitev in obremenjenost, Univerzitetni zavod za zdravstveno in socialno varstvo, Ljubljana, 1990

[101] Ilmarinen R.: Einflusse verschiedener Bekleidung auf einigen physiologischen Grossen Menschen bei Körperarbeit in unterschiendlich erhöhter Umgebungstemperatur und Luftfeuchtigkeit. Institut für Arbeitsmedizin Helsinki, 1978

[102] Taylor, H. M.: Textiles for indoor thermal comfort, Part 1 – Clothing, Textiles, 11 (1982) 3, 66-71

[103] ASHRAE, Physiological principles, comfort and health, Fundamentals Handbook. American Society of Heating, Refrigeration and Air-Conditioning Engineers, Atlanta, 1989

[104] SmartWearLab: The sweating thermal manikin Coppelius, Dostupno na web stranici: http: //www.coppelius.com

[105] Morishita, R., Saito, M., Tsuchida, K., Harada, T.: Studies on Micro-climate within Clothing and the Equipment for its Evaluation, Research Institute, Toyobo Co., Ltd., Japan, 1993

[106] Stoll, H. M., Glitz, K. J., Seibel, U., Restorff, W.: Kälteschutz im Beinbereich –Bekleidungsphysiologische Laboruntersuchung am Menschen. Wehrmed Mschr., 4 (1993), 122-126

[107] Fanger, P. O.: Thermal comfort, Mc Graw Hill Co, New York, 1973

[108] Olsen, B. W.: How Many Sites Are Necessary to Estimate a Mean Skin Temperature? Thermal Physiology, (1984), 33-38

[109] ISO 9886:2004: Ergonomics – Evaluation of thermal strain by physiological measurements, International Organization for Standardization, Geneva, 2004

[110] Sušnik, J., Zadnikar, V.: Termoregulacija plesalk aerobike v dresu iz bombaža in dresu iz lykre, Tekstilec, 35 (1992) 10, 453-457

[111] Sušnik, J.: Položaji in gibanje telesa pri delu: analiza efektornega sistema, Ljubljana, Univerzitetni zavod za zdravstveno in socialno varstvo, Ljubljana, 1987

[112] Sušnik, J.: Ergonomska fiziologija, Didakta, Radovljica, 1992

[113] Hettinger, Th et al.: Ermittlung des Arbeitsenergieumsatzes bei dynamisch-muskularer Arbeit. Bundesanstalt für Arbeitsschutz, Dortmund, 1989

237

[114] Geršak, J., Marčić, M.: Procjena termofiziološke udobnosti nošenja odjevnih sustava, Tekstil 57 (2008) 10, 506-515

[115] Mecheels, J.: Körper – Klima – Kleidung, Wie funktioniert unsere Kleidung?, Schiele & Schon, Berlin, 1998

[116] Fanger, P. O.: Thermal comfort. Analysis and application in environmental engineering, McGraw-Hill Book Company, New York, 1970

[117] Holmer, I., Elnas, S.: Physiological evaluation of the resistance to evaporative heat transfer by clothing, Ergonomics 24 (1981) 1, 63-74

[118] Gagge, A. P., Forbeletes, A. P., Berglund, P. E.: A standard predictive Index of human response to thermal environment, ASHRAE Transactions, Part 2, 92 (1986) 709-731

[119] Tokada, S., Hokoi, S., Kawakami, N., Kudo, M.: Effect of sweat accumulation in clothing on transient thermophysiological response of human body to the environment, Kyoto University, Kyoto, 606-8501, Japan

[120] ASHRAE Handbook Fundamentals, Chapter 8, 1997

[121] Hardy, J. D., Stolwijk, J. A. J.: Partitional calorimetric studies of man during exposures to thermal transients, Journal of Applied Physiology, 21 (1966), 1799-1806

[122] Takemori, T., Nakajima, T., Shoji, Y.: A fundamental model of the human thermal system for prediction of thermal comfort, Transactions of the Japan Society of Mechanical Engineers, 61, (1995), 584,

[123] Kakitsuba, N., Katsuura, T.: Direct Determination of local evaporative heat transfer coefficients by simultaneous measurement of local sweat rate and evaporation rate, Journal of the Human-Environment System, 1 (1997) 1, 93-97

[124] Mochida, T., Yokoyama, S.: Moisture permeation efficiency of clothing, Transactions SHASE Japan, 3 (1977), 79-87

[125] Farnworth, B.: A numerical model of the combined diffusion of heat and water vapor through clothing, Textile Research Journal, 56 (1986), 653-665

[126] Lotens, W. A., Van De Linde, F. J. G., Havenith, G.: Effects of condensation in clothing on heat transfer, Ergonomics, 38, (1995) 6, 1114-1131

[127] Jones, B. W., Ogawa, Y.: Transient interaction between the human and the thermal environment, ASHRAE Transactions, 98 (1992) 1, 189-195

[128] Gagge, A. P., Stolwijk, J. A. J, Nishi, Y.: An effective temperature scale based on a simple model of human physiological regulatory response, ASHRAE Transactions, 77 (1971), 242-262

[129] Yoo, H. S., Hu, Y. S., Kim, E. A.: Effect of Heat and Moisture Transport in Fabrics and Garments Determined with a Vertical Plate Sweating Skin Model, Textile Research Journal, 70 (2000) 6, 542-549

[130] Schneider, A. M., Holcombe, B. V., Stephens, L. G.: Enhancement of Coolness to the Touch by Hygroscopic Fibers, Part I: Subjective Trials, Textile Research Journal, 66 (1996) 8, 515-520

[131] Moncrieff, R. W.: Man-made Fibers, Heywood Books, London, 1970

238

[132] Robin, W. D.: Transient Comfort Phenomena Due to Sweating, Textile Research Journal, (2001) 9, 10-22

[133] Chen, Y. S., Fan, J., Zhang, W.: Clothing Thermal Insulation During Sweating, Textile Research Journal, (2003) 2, 152-157

[134] Li, Y., Zhu, Q. Y.: Simultaneous Heat and Moisture Transfer with Moisture with Moisture Sorption, Condensation, and Capillary Liquid Diffusion in Porous Textiles, Textile Research Journal, (2003) 6, 515-524

[135] Fohr, J. P., Couton, D., Terguier, G.: Dynamic Heat and Moisture Transfer through Layered Fabrics, Textile Research Journal, (2002) 1, 1-12

[136] Holmer, I., Elnas, S.: Physiological Heat Transfer by Clothing", Ergonomics, (1981) 1, 63-74

[137] Kim, J.: Dynamic Moisture Vapour Transfer through Textiles. Part II: Effect of Film Characteristic on Microclimate Moisture and Temperature Changes, Textile Research Journal, 69 (1999) 3, 193-202

[138] Yang, K., Jiao, M. L., Chen, Y. S., Li, J., Zhang, W. Y.: Analysis and Prediction of the Dynamic Heat-Moisture Comfort Property of Fabric, Fibres&Textiles in Eastern Europe, 16 (2008) 3, 51-55

[139] Keiser, C., Becker, C., Rossi, R. M.: Moisture Transport and Absorption in Multilayer Protective Clothing Fabrics, Textile Research Journal, 78 (2008) 7, 604-613

[140] Barnes, J. C., Holcombe, B. V.: Moisture Sorption and Transport in Clothing During Wear, Textile Research Journal, 66 (1996), 771-786

[141] Farnworth, B.: Numerical Model of the Combined Diffusion of Heat and Water Vapour through Clothing, Textile Research Journal, 56 (1986), 653-665

[142] Hong, K. H., Hollies, N. R. S., Spivak, S. M.: Dynamic Moisture Vapor Transfer Through Textiles, Part I: Clothing Hygrometry and the Influence of Fiber Type, Textile Research Journal, 58 (1988), 697-706

[143] Kim, J. O.: Dynamic Moisture Vapour Transfer Through Textiles, Part III: Effect of Film Characteristics on Microclimate Moisture and Temperature Changes, Textile Research Journal, 69 (1999) 3, 193-202

[144] ISO 139: 1973: Textiles – Standard atmospheres for conditioning and testing, International Organization for Standardization, Geneva, 1973

[145] Merilec vlage HB43 Mettler Toledo, Švica, Navodila za uporabo

[146] SIST EN ISO 9237: 1995: Textiles – Determination of permeability of fabrics to air. International Organization for Standardization, Geneva, 1995

[147] DIN 53 887: Prüfung von Textilien – Bestimmung der Luftdurchlässigkeit von textilen Flächengebilden,

[148] DIN 53 814 Bestimmung des Wasserrückhaltevermögens von Fasern und Fadenabschnitten, 1997

[149] Laboratorijska centrifuga CENTRIC 322A, Tehtnica, Navodila za uporabo

[150] Hursa, A.; Rogale, D.; Geršak, J.: FAST mjerni sustav za objektivno vrednovanje mehaničkih i fizikalnih svojstava tkanina, Tekstil 47 (1998) 8, 401-408

239

[151] Geršak, J.: Objektivno vrednovanje fiksiranih dijelova odjeće, Tekstil 46 (1997) 4, 193-203

[152] FAST Fabric Assurance by Simple Testing, Instruction manual, SCIRO Division of Wool Technology, Sydney, Australia, 1989

[153] Geršak, J.: Mehanske in fizikalne lastnosti tekstilnih materialov, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojništvo, Maribor, 2006

[154] Kawabata, S.: Kawabata's Evaluation System for Fabric, Manual, Kato Tech Co. Ltd, Kyoto, 1972

[155] Kawabata, S.: The standardization and analysis of hand evaluation. The Textile Machinery Society of Japan, Kyoto, 1980

[156] Operating Instruction KES-F7: Manual for KES-F7 Thermo Labo II (Precise and Prompt Thermal Prosperity Measurement Instrument), Kato Tech Co. Ltd., Kyoto, 1998

[157] Sušnik, J.: Toplotna obremenitev in obremenjenost. Univerzitetni zavod za zdravstveno in socialno varstvo, Ljubljana, 1990

[158] ISO 8996: 2004. Ergonomics of the thermal environment – Determination of metabolic rate. International Organization for Standardization, Geneva, 2004

[159] Gspan P.: Ekologija dela, Zavod SRS za varstvo pri delu, Gorenjski tisk, Kranj, 1984

[160] MSR Modular Signal Recorder, User manual, MSR Electronics GmbH, Henggart

[161] Benkovič, M.; Matjašič-Friš, M.; Žiberina-Šujica, M.: Vpliv končne obdelave tekstilnega materiala na termofiziološke lastnosti izdelkov ter udobje uporabnikov, Tekstilec, 42 (1999) 3-4, 115-119

[162] Olsen, B.W.: Thermal Comfort, Technical Review, No 2, (1982), 3-41

[163] ISO 10551: 1995. Ergonomics of the thermal environment – Assessment of the influence of the thermal environment using subjective judgment scales. International Organization for Standardization, Geneva, 1995

[164] Petz, B.: Osnovne statističke metode za nematematičare. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1981

[165] Komić, J.: Metodi statističke analize kroz primjer – Zbirka riješenih zadataka, Univerzitet u Banjoj Luci, Ekonomski fakultet, Banja Luka, 2000

240

PRILOG 8

Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od temperature vazduha

Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od brzine vjetra

Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od temperature vazduha

Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od brzine vjetra

Srednje vrijednosti frekvencije srca testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od temperature vazduha

Srednje vrijednosti frekvencije srca testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od brzine vjetra

Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za fizikalna i toplotna svojstva tkanina

Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za fiziološke parameter testnih osoba

Rezultati fizioloških parametara testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičkih modela zavisnosti fizioloških parametara od klimatskih uslova

Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijene matematičke modele zavisnosti fizioloških parametara od klimatskih uslova

Grafički prikazi zavisnosti fizioloških parametara od klimatskih uslova

Plan eksperimenta

Stručna biografija sa biblografijom

241

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.1 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC

242

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.2 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v2 = 1,2 m/s

243

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.3 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk

u zavisnosti od temperature vazduha a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC

244

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.4 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

245

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.5 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC

246

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.6 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

247

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.7 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC

248

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2;T= 25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2;T= 25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2;T= 25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.8 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

249

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.9 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC

250

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

29

30

31

32

33

34

35

36

0 20 25 45

t (min)

Tk

( 0 C )

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.10 Srednje vrijednosti temperature kože testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

251

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)V

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.11 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC

252

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

) M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.12 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

253

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.13 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC

254

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.14 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

255

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.15 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC c) T3 = 35 oC

256

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.16 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

257

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.17 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC

c) T3 = 35 oC

258

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)M 1; T=25°C

M 2;T= 25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; T=25°C

M 2;T= 25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; T=25°C

M 2;T= 25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.18 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

259

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.19 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC

c) T3 = 35 oC

260

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

25

30

35

40

45

50

55

60

65

70

75

0 20 25 45

t (min)

RV

k (%

)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.20 Srednje vrijednosti relativne vlažnosti kože testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s c) v3 = 1,2 m/s

261

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.21 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC

c) T3 = 35 oC

262

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.22 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES/Lan u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s

c) v3 = 1,2 m/s

263

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.23 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC

c) T3 = 35 oC

264

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.24 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES/Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s

c) v3 = 1,2 m/s

265

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.25 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC

c) T3 = 35 oC

266

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.26 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine PES u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s

c) v3 = 1,2 m/s

267

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

60

80

100

120

140

160

180

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.27 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC

c) T3 = 35 oC

268

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

60

80

100

120

140

160

180

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.28 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine Lan u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s

c) v3 = 1,2 m/s

269

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

a)

60

80

100

120

140

160

180

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

b)

60

80

100

120

140

160

180

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; v=0,2m/s

M 2; v=0,2m/s

M 1; v=0,5m/s

M 2; v=0,5m/s

M 1; v=1,2m/s

M 2; v=1,2m/s

c)

Slika 8.29 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od temperature vazduha

a) T1 = 25 oC b) T2 = 30 oC

c) T3 = 35 oC

270

60

80

100

120

140

160

180

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

a)

60

80

100

120

140

160

180

200

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

b)

60

80

100

120

140

160

180

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45

t (min)

Fs

(ud/m

in)

M 1; T=25°C

M 2; T=25°C

M 1; T=30°C

M 2; T=30°C

M 1; T=35°C

M 2; T=35°C

c)

Slika 8.30 Srednje vrijednosti promjene frekvencije srca testnih osoba kod tkanine Pamuk u zavisnosti od brzine vjetra

a) v1 = 0,2 m/s b) v2 = 0,5 m/s

c) v3 = 1,2 m/s

271

Tabela 8.1 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost bijeljenih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]


Razlika standard.devijacija


t - test

P


PES/Lan 5 4,0800 0,4200

0,150665

0,00674

6,233

0,003

* * PES/Pamuk 5 3,6600

PES/Lan 5 4,0800 3,2780

0,209809

0,00938

34,936

0,000

* * * PES 5 0,8020

PES/Lan 5 4,0800 3,7500

0,239061

0,106911

35,076

0,000

* * * Lan 5 7,8300

PES/Lan 5 4,0800 2,8400

0,409634

0,183194

15,503

0,000

* * * Pamuk 5 6,9200

PES/Pamuk 5 3,6600 2,8580

0,251635

0,112534

25,397

0,000

* * * PES 5 0,8020

PES/Pamuk 5 3,6600 4,1700

0,355457

0,158965

26,232

0,000

* * * Lan 5 7,8300

PES/Pamuk 5 3,6600 3,2600

0,475763

0,212767

15,322

0,000

* * * Pamuk 5 6,9200

PES 5 0,8020 7,0280

0,305565

0,136653

51,430

0,000

* * * Lan 5 7,8300

PES 5 0,8020 6,1180

0,237002

0,105991

57,722

0,000

* * * Pamuk 5 6,9200

Lan 5 7,8300 0,9100

0,433301

0,193778

4,696

0,009

* * Pamuk 5 6,9200



Studentovim t-testom za relativnu vlažnost opranih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan 5 3,6700 0,8900

0,158745

0,00710

12,536

0,000

* * * PES/Pamuk 5 2,7800

PES/Lan 5 3,6700 3,0200

0,216217

0,00967

31,232

0,000

* * * PES 5 0,6500

PES/Lan 5 3,6700 3,6720

0,203150

0,00909

40,418

0,000

* * * Lan 5 7,3420

PES/Lan 5 3,6700 2,6400

0,203961

0,00912

28,943

0,000

* * * Pamuk 5 6,3100

PES/Pamuk 5 2,7800 2,1300

0,170000

0,00760

28,017

0,000

* * * PES 5 0,6500

PES/Pamuk 5 2,7800 4,5620

0,336482

0,150479

30,316

0,000

* * * Lan 5 7,3420

PES/Pamuk 5 2,7800 3,5300

0,336675

0,150566

23,445

0,000

* * * Pamuk 5 6,3100

PES 5 0,6500 6,6920

0,305892

0,136799

48,918

0,000

* * * Lan 5 7,3420

PES 5 0,6500 5,6600

0,351283

0,157099

36,028

0,000

* * * Pamuk 5 6,3100

Lan 5 7,3420 1,0320

0,162696

0,00728

14,184

0,000

* * * Pamuk 5 6,3100


272

Tabela 8.3 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za vazdušnu propustljivost bijeljenih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

(l/h)




t - test

P


PES/Lan 20 419,50 88,250

16,4056

3,6684

24,057

0,000

* * * PES/Pamuk 20 331,25

PES/Lan 20 419,50 205,50

14,8590

3,3226

61,850

0,000

* * * PES 20 214,00

PES/Lan 20 419,50 200,50

23,1073

5,1669

38,804

0,000

* * * Lan 20 620,00

PES/Lan 20 419,50 38,75

15,5492

3,4769

11,145

0,000

* * * Pamuk 20 380,75

PES/Pamuk 20 331,25 117,25

9,9307

2,2206

52,802

0,000

* * * PES 20 214,00

PES/Pamuk 20 331,25 288,75

23,8898

5,3419

54,054

0,000

* * * Lan 20 620,00

PES/Pamuk 20 331,25 49,50

12,4499

2,7839

17,781

0,000

* * * Pamuk 20 380,75

PES 20 214,00 406,00

19,5744

4,3770

92,758

0,000

* * * Lan 20 620,00

PES 20 214,00 166,75

10,0361

2,2441

74,304

0,000

* * * Pamuk 20 380,75

Lan 20 620,00 239,25

21,4767

4,8023

49,819

0,000

* * * Pamuk 20 380,75

Napomena: Za f = 19; ttab 2,09 (α = 0,05)* ; ttab 2,86 (α = 0,01)* * ; ttab 3,88 (α = 0,001)* * *

Tabela 8.4 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za vazdušnu propustljivost opranih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

(l/h)




t - test

P


PES/Lan 20 292,50 66,25

9,3012

2,0798

31,854

0,000

* * * PES/Pamuk 20 226,25

PES/Lan 20 292,50 107,50

13,1289

2,9357

36,618

0,000

* * * PES 20 185,00

PES/Lan 20 292,50 125,50

11,7988

2,6383

47,569

0,000

* * * Lan 20 418,00

PES/Lan 20 292,50 92,75

9,3857

2,0987

44,194

0,000

* * * Pamuk 20 199,75

PES/Pamuk 20 226,25 41,25

11,3410

2,5359

16,266

0,000

* * * PES 20 185,00

PES/Pamuk 20 226,25 191,75

10,2950

2,3020

83,296

0,000

* * * Lan 20 418,00

PES/Pamuk 20 226,25 26,50

9,0467

2,0229

13,100

0,000

* * * Pamuk 20 199,75

PES 20 185,00 233,00

12,5026

2,7957

83,343

0,000

* * * Lan 20 418,00

PES 20 185,00 14,75

10,3205

2,3077

6,392

0,000

* * * Pamuk 20 199,75

Lan 20 418,00 218,25

12,1693

2,7211

80,205

0,000

* * * Pamuk 20 199,75


273

Tabela 8.5 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja vode bijeljenih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan 4 25,9438 10,619

1,537500

0,768750

13,813

0,001

* * * PES/Pamuk 4 15,3250

PES/Lan 4 25,9438 25,538

1,120733

0,560366

45,573

0,000

* * * PES 4 0,40625

PES/Lan 4 25,9438 17,700

0,861926

0,430963

41,071

0,000

* * * Lan 4 43,6438

PES/Lan 4 25,9438 3,5375

1,119245

0,559622

6,321

0,008

* * Pamuk 4 29,4813

PES/Pamuk 4 15,3250 14,919

0,667512

0,333756

44,700

0,000

* * * PES 4 0,40625

PES/Pamuk 4 15,3250 28,319

0,879246

0,439623

64,416

0,000

* * * Lan 4 43,6438

PES/Pamuk 4 15,3250 14,156

1,127751

0,563876

25,105

0,000

* * * Pamuk 4 29,4813

PES 4 0,40625 43,238

0,295452

0,147726

292,69

0,000

* * * Lan 4 43,6438

PES 4 0,40625 29,075

0,529937

0,264969

109,73

0,000

* * * Pamuk 4 29,4813

Lan 4 43,6438 14,163

0,561805

0,280903

50,418

0,000

* * * Pamuk 4 29,4813


Tabela 8.6 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja vode opranih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan 4 19,4938 4,1250

0,745380

0,373190

11,053

0,002

* * PES/Pamuk 4 15,3688

PES/Lan 4 19,4938 18,738

0,537936

0,268968

69,664

0,000

* * * PES 4 0,75625

PES/Lan 4 19,4938 16,569

0,834759

0,417380

39,697

0,000

* * * Lan 4 36,0625

PES/Lan 4 19,4938 6,8750

0,653516

0,327658

21,040

0,000

* * * Pamuk 4 26,3688

PES/Pamuk 4 15,3688 14,613

0,428418

0,214209

68,216

0,000

* * * PES 4 0,75625

PES/Pamuk 4 15,3688 20,694

0,354950

0,177475

116,60

0,000

* * * Lan 4 36,0625

PES/Pamuk 4 15,3688 11,000

1,067903

0,533951

20,601

0,000

* * * Pamuk 4 26,3688

PES 4 0,75625 35,306

0,553916

0,276958

127,48

0,000

* * * Lan 4 36,0625

PES 4 0,75625 25,613

0,722697

0,361349

70,880

0,000

* * * Pamuk 4 26,3688

Lan 4 36,0625 9,6938

0,978812

0,489406

19,807

0,000

* * * Pamuk 4 26,3688


274

Tabela 8.7 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za toplo-hladni osjećaj bijeljenih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina (W/cm2)




t – test

P


PES/Lan 5 0,2344 0,0284

0,01842

0,00824

3,448

0,026

* PES/Pamuk 5 0,2060

PES/Lan 5 0,2344 0,0238

0,01663

0,00744

3,199

0,033

* PES 5 0,2106

PES/Lan 5 0,2344 0,0036

0,01708

0,00764

0,471

0,662

- Lan 5 0,2308

PES/Lan 5 0,2344 0,0204

0,02398

0,0107

1,903

0,130

- Pamuk 5 0,2140

PES/Pamuk 5 0,2060 0,0046

0,00398

0,00178

2,588

0,061

- PES 5 0,2106

PES/Pamuk 5 0,2060 0,0250

0,00864

0,00387

6,416

0,003

* * Lan 5 0,2308

PES/Pamuk 5 0,2060 0,0080

0,01093

0,00489

1,636

0,177

- Pamuk 5 0,2140

PES 5 0,2106 0,0200

0,00928

0,00415

4,865

0,008

* * Lan 5 0,2308

PES 5 0,2106 0,0034

0,01197

0,00535

0,635

0,560

- Pamuk 5 0,2140

Lan 5 0,2508 0,0368

0,04654

0,02080

1,768

0,152

- Pamuk 5 0,2140


Tabela 8.8 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za toplo-hladni osjećaj opranih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina (W/cm2)




t - test

P


PES/Lan 5 0,2378 0,0198

0,01141

0,00510

3,880

0,018

* PES/Pamuk 5 0,2180

PES/Lan 5 0,2378 0,0290

0,00603

0,00269

10,91

0,000

* * * PES 5 0,2672

PES/Lan 5 0,2378 0,0018

0,00760

0,00340

0,530

0,624

- Lan 5 0,2360

PES/Lan 5 0,2378 0,0280

0,01084

0,00485

5,776

0,004

* * Pamuk 5 0,2098

PES/Pamuk 5 0,2180 0,0490

0,00650

0,00291

16,94

0,000

* * * PES 5 0,2672

PES/Pamuk 5 0,2180 0,0180

0,00725

0,00324

5,555

0,005

* * Lan 5 0,2360

PES/Pamuk 5 0,2180 0,0082

0,01326

0,00593

1,383

0,239

- Pamuk 5 0,2098

PES 5 0,2672 0,0312

0,00460

0,00206

15,15

0,000

* * * Lan 5 0,2360

PES 5 0,2672 0,0574

0,01187

0,00531

10,82

0,000

* * * Pamuk 5 0,2098

Lan 5 0,2360 0,0262

0,00829

0,00371

7,068

0,002

* * Pamuk 5 0,2098


275

Tabela 8.9 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za koeficijent toplotne provodljivosti bijeljenih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina (W/mK)




t - test

P


PES/Lan 5 0,0188 0,0026

0,00011

0,00005

50,62

0,000

* * * PES/Pamuk 5 0,0213

PES/Lan 5 0,0188 0,0024

0,00006

0,00003

86,67

0,000

* * * PES 5 0,0164

PES/Lan 5 0,0188 0,0012

0,00016

0,00007

16,73

0,000

* * * Lan 5 0,0199

PES/Lan 5 0,0188 0,0062

0,00016

0,00007

88,67

0,000

* * * Pamuk 5 0,0249

PES/Pamuk 5 0,0213 0,0049

0,00006

0,00003

171,5

0,000

* * * PES 5 0,0164

PES/Pamuk 5 0,0213 0,0014

0,00006

0,00003

54,91

0,000

* * * Lan 5 0,0199

PES/Pamuk 5 0,0213 0,0036

0,00008

0,00004

103,1

0,000

* * * Pamuk 5 0,0249

PES 5 0,0164 0,0035

0,00012

0,00005

67,86

0,000

* * * Lan 5 0,0199

PES 5 0,0164 0,0085

0,00013

0,00006

150,7

0,000

* * * Pamuk 5 0,0249

Lan 5 0,0199 0,0050

0,00004

0,00002

300,7

0,000

* * * Pamuk 5 0,0249


Tabela 8.10 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za koeficijent toplotne provodljivosti opranih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina (W/mK)




t - test

P


PES/Lan 5 0,0173 0,0047

0,00009

0,00004

118,9

0,000

* * * PES/Pamuk 5 0,0220

PES/Lan 5 0,0173 0,0001

0,00009

0,00004

3,170

0,034

* PES 5 0,0175

PES/Lan 5 0,0173 0,0016

0,00004

0,00002

87,24

0,000

* * * Lan 5 0,0190

PES/Lan 5 0,0173 0,0100

0,00060

0,00027

38,14

0,000

* * * Pamuk 5 0,0276

PES/Pamuk 5 0,0220 0,0045

0,00018

0,00008

56,95

0,000

* * * PES 5 0,0175

PES/Pamuk 5 0,0220 0,0030

0,00012

0,00005

57,76

0,000

* * * Lan 5 0,0190

PES/Pamuk 5 0,0220 0,0056

0,00052

0,00023

24,32

0,000

* * * Pamuk 5 0,0276

PES 5 0,0175 0,0015

0,00006

0,00003

52,34

0,000

* * * Lan 5 0,0190

PES 5 0,0175 0,0100

0,00069

0,00031

33,05

0,000

* * * Pamuk 5 0,0276

Lan 5 0,0190 0,0087

0,00063

0,00028

30,89

0,000

* * * Pamuk 5 0,0276


276

Tabela 8.11 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja toplote bijeljenih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

(%)




t - test

P


PES/Lan 5 39,6300 5,1780

5,75558

2,57397

2,012

0,115

- PES/Pamuk 5 34,4520

PES/Lan 5 39,6300 5,8200

10,4110

4,65595

1,250

0,279

- PES 5 45,4500

PES/Lan 5 39,6300 1,0340

6,31595

2,82458

0,366

0,733

- Lan 5 38,5960

PES/Lan 5 39,6300 12,084

9,56854

4,27918

2,824

0,048

* Pamuk 5 27,5460

PES/Pamuk 5 34,4520 10,998

14,1020

6,30661

1,744

0,156

- PES 5 45,4500

PES/Pamuk 5 34,4520 4,1440

0,77980

0,34874

11,88

0,000

* * * Lan 5 38,5960

PES/Pamuk 5 34,4520 6,9060

5,53597

2,47576

2,789

0,049

* Pamuk 5 27,5460

PES 5 45,4500 6,8540

14,3625

6,42309

1,067

0,346

- Lan 5 38,5960

PES 5 45,4500 17,904

17,6960

7,91390

2,262

0,086

- Pamuk 5 27,5460

Lan 5 38,5960 11,050

4,99124

2,23215

4,950

0,008

* * Pamuk 5 27,5460


Tabela 8.12 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za sposobnost zadržavanja toplote opranih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

(%)




t - test

P


PES/Lan 5 23,9360 0,7480

4,10286

1,83486

0,408

0,704

- PES/Pamuk 5 23,1880

PES/Lan 5 23,9360 15,260

0,43029

0,19243

79,30

0,000

* * * PES 5 8,6760

PES/Lan 5 23,9360 16,808

0,72520

0,32432

51,83

0,000

* * * Lan 5 40,7440

PES/Lan 5 23,9360 7,5740

2,59946

1,16251

6,515

0,003

* * Pamuk 5 31,5100

PES/Pamuk 5 23,1880 14,512

4,18501

1,87159

7,754

0,001

* * PES 5 8,6760

PES/Pamuk 5 23,1880 17,556

3,82087

1,70874

10,27

0,001

* * * Lan 5 40,7440

PES/Pamuk 5 23,1880 8,3220

1,57850

0,70593

11,79

0,000

* * * Pamuk 5 31,5100

PES 5 8,6760 32,068

0,98436

0,44022

72,85

0,000

* * * Lan 5 40,7440

PES 5 8,6760 22,834

2,66024

1,18970

19,19

0,000

* * * Pamuk 5 31,5100

Lan 5 40,7440 9,2340

2,37619

1,06267

8,689

0,001

* * * Pamuk 5 31,5100


277

Tabela 8.13 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za toplotnu otpornost Rct bijeljenih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina [m2K/W]




t - test

P


PES/Lan 5 0,07750 0,0018

0,00045

0,00020

8,934

0,001

* * * PES/Pamuk 5 0,07920

PES/Lan 5 0,07750 0,0073

0,00089

0,00040

18,27

0,000

* * * PES 5 0,07020

PES/Lan 5 0,07750 0,0032

0,00070

0,00032

10,14

0,001

* * * Lan 5 0,07430

PES/Lan 5 0,07750 0,0044

0,00122

0,00055

8,065

0,001

* * Pamuk 5 0,08190

PES/Pamuk 5 0,07920 0,0091

0,00058

0,00026

35,17

0,000

* * * PES 5 0,07020

PES/Pamuk 5 0,07920 0,0050

0,00034

0,00015

32,69

0,000

* * * Lan 5 0,07430

PES/Pamuk 5 0,07920 0,0026

0,00095

0,00043

6,166

0,004

* * Pamuk 5 0,08190

PES 5 0,07020 0,0041

0,00048

0,00021

19,16

0,000

* * * Lan 5 0,07430

PES 5 0,07020 0,0120

0,00109

0,00049

24,00

0,000

* * * Pamuk 5 0,08190

Lan 5 0,07430 0,0076

0,00084

0,00038

20,28

0,000

* * * Pamuk 5 0,08190


Tabela 8.14 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za toplotnu otpornost Rct opranih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina [m2K/W]




t - test

P


PES/Lan 5 0,0752 0,0026

0,00056

0,00025

10,57

0,000

* * * PES/Pamuk 5 0,0726

PES/Lan 5 0,0752 0,0075

0,00085

0,00038

19,64

0,000

* * * PES 5 0,0677

PES/Lan 5 0,0752 0,0051

0,00297

0,00133

3,870

0,018

* Lan 5 0,0701

PES/Lan 5 0,0752 0,0078

0,00231

0,00103

7,514

0,002

* * Pamuk 5 0,0830

PES/Pamuk 5 0,0726 0,0048

0,00048

0,00021

22,61

0,000

* * * PES 5 0,0677

PES/Pamuk 5 0,0726 0,0025

0,00329

0,00147

1,702

0,164

- Lan 5 0,0701

PES/Pamuk 5 0,0726 0,0100

0,00266

0,00119

8,732

0,001

* * * Pamuk 5 0,0830

PES 5 0,0677 0,0023

0,00371

0,00166

1,403

0,233

- Lan 5 0,0701

PES 5 0,0677 0,0150

0,00310

0,00138

10,99

0,000

* * * Pamuk 5 0,0830

Lan 5 0,0701 0,0130

0,00091

0,00041

31,56

0,000

* * * Pamuk 5 0,0830


278

Tabela 8.15 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za otpor protoku vodene pare Re bijeljenih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[Pam2/W]




t - test

P


PES/Lan 5 0,0867 0,0088

0,00983

0,00439

1,998

0,116

- PES/Pamuk 5 0,0779

PES/Lan 5 0,0867 0,0180

0,02581

0,01150

1,590

0,187

- PES 5 0,1050

PES/Lan 5 0,0867 0,0035

0,00964

0,00431

0,800

0,469

- Lan 5 0,0832

PES/Lan 5 0,0867 0,0172

0,01717

0,00768

2,238

0,089

- Pamuk 5 0,0695

PES/Pamuk 5 0,0779 0,0270

0,03320

0,01480

1,828

0,142

- PES 5 0,1050

PES/Pamuk 5 0,0779 0,0053

0,00116

0,00052

10,27

0,001

* * * Lan 5 0,0832

PES/Pamuk 5 0,0779 0,0084

0,00916

0,00409

2,052

0,109

- Pamuk 5 0,0695

PES 5 0,1050 0,0218

0,03236

0,0145

1,507

0,206

- Lan 5 0,0832

PES 5 0,1050 0,0355

0,04152

0,01860

1,914

0,128

- Pamuk 5 0,0695

Lan 5 0,0832 0,0137

0,01012

0,00453

3,035

0,039

* Pamuk 5 0,0695


Tabela 8.16 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za otpor protoku vodene pare Re opranih tkanina

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

Pa m2/W




t - test

P


PES/Lan 5 0,06860 0,0001

0,00399

0,00179

0,008

0,994

- PES/Pamuk 5 0,06870

PES/Lan 5 0,06860 0,0108

0,00040

0,00018

60,88

0,000

* * * PES 5 0,05790

PES/Lan 5 0,06860 0,0200

0,00131

0,00059

34,86

0,000

* * * Lan 5 0,08910

PES/Lan 5 0,06860 0,0065

0,00319

0,00143

4,573

0,010

* Pamuk 5 0,07520

PES/Pamuk 5 0,06870 0,0108

0,00421

0,00188

5,729

0,005

* * PES 5 0,05790

PES/Pamuk 5 0,06870 0,0200

0,00326

0,00146

14,02

0,000

* * * Lan 5 0,08910

PES/Pamuk 5 0,06870 0,0065

0,00091

0,00041

16,09

0,000

* * * Pamuk 5 0,07520

PES 5 0,05790 0,0310

0,00160

0,00071

43,73

0,000

* * * Lan 5 0,08910

PES 5 0,05790 0,0170

0,00339

0,00152

11,40

0,000

* * * Pamuk 5 0,07520

Lan 5 0,08910 0,0139

0,00255

0,00114

12,22

0,000

* * * Pamuk 5 0,07520

279

Tabela 8.17 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože testnih osoba pri nošenu analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s

Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 32,1300 0,0050

0,0656

0,0328

0,15

0,888

- Model 2 5 32,1250

PES/Pamuk

Model 1 5 31,6900 0,3800

0,2132

0,1066

3,56

0,038

* Model 2 5 32,0700

PES

Model 1 5 31,9875 0,1600

0,1354

0,0677

2,36

0,099

- Model 2 5 32,1475

Lan

Model 1 5 32,2600 0,1750

0,0755

0,0378

4,64

0,019

* * Model 2 5 32,4350

Pamuk

Model 1 5 32,3250 0,0150

0,1028

0,0514

0,29

0,789

- Model 2 5 32,3400



Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 31,8975 0,0650

0,1392

0,0696

0,93

0,419

- Model 2 5 31,8325

PES/Pamuk

Model 1 5 31,9250 0,1225

0,0974

0,0487

2,52

0,087

- Model 2 5 31,8025

PES

Model 1 5 31,4875 0,0750

0,2445

0,1222

0,61

0,583

- Model 2 5 31,5625

Lan

Model 1 5 31,6400 0,0025

0,2007

0,1004

0,03

0,982

- Model 2 5 31,6425

Pamuk

Model 1 5 31,5075 0,2750

0,1863

0,0931

2,95

0,060

- Model 2 5 31,7825


280


Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 33,1525 0,1175

0,3751

0,1875

0,63

0,575

- Model 2 5 33,2700

PES/Pamuk

Model 1 5 33,0125 0,4775

0,4699

0,2350

2,03

0,135

- Model 2 5 33,4900

PES

Model 1 5 33,1400 0,2200

0,3149

0,1574

1,40

0,257

- Model 2 5 33,3600

Lan

Model 1 5 32,8550 0,3225

0,1771

0,1385

2,33

0,102

- Model 2 5 33,1775

Pamuk

Model 1 5 33,0475 0,1300

0,2757

0,1378

0,94

0,415

- Model 2 5 33,1775



Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 32,8925 0,1400

0,2938

0,1469

0,95

0,411

- Model 2 5 33,0325

PES/Pamuk

Model 1 5 32,8475 0,2100

0,2734

0,1367

1,54

0,222

- Model 2 5 33,0575

PES

Model 1 5 32,9075 0,0800

0,1958

0,0979

0,82

0,474

- Model 2 5 32,9875

Lan

Model 1 5 32,9675 0,1975

0,4225

0,2112

0,94

0,419

- Model 2 5 33,1625

Pamuk

Model 1 5 32,6575 0,3200

0,3000

0,1500

2,13

0,123

- Model 2 5 32,9775


281


Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 33,7375 0,1225

0,4291

0,2146

0,57

0,608

- Model 2 5 33,8600

PES/Pamuk

Model 1 5 34,2825 0,1350

0,4042

0,2021

0,67

0,552

- Model 2 5 34,4175

PES

Model 1 5 34,1875 0,1900

0,4135

0,2068

0,92

0,426

- Model 2 5 34,3775

Lan

Model 1 5 34,1275 0,1250

0,5209

0,2605

0,48

0,664

- Model 2 5 34,2525

Pamuk

Model 1 5 34,0375 0,1800

0,4503

0,2251

0,80

0,482

- Model 2 5 34,2175



Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 34,3275 0,1125

0,2902

0,1451

0,78

0,495

- Model 2 5 34,4400

PES/Pamuk

Model 1 5 34,1950 0,0525

0,2815

0,1407

0,37

0,734

- Model 2 5 34,2475

PES

Model 1 5 34,1950 0,1250

0,3781

0,1891

0,66

0,556

- Model 2 5 34,3200

Lan

Model 1 5 34,0850 0,1825

0,4229

0,2114

0,86

0,452

- Model 2 5 34,2675

Pamuk

Model 1 5 34,2650 0,1500

0,3889

0,1945

0,77

0,497

- Model 2 5 34,4150


282

Tabela 8.23 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za srednju temperaturu kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s

Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 31,3425 0,2225

0,04992

0,02496

8,92

8,915

* * * PES/Pamuk 5 31,5650

Model 1

PES/Lan 5 31,3425 0,4700

0,1503

0,07517

6,25

0,008

* * PES 5 31,8125

Model 1

PES/Lan 5 31,3425 0,5550

0,2935

0,1468

3,78

0,032

* Lan 5 31,8975

Model 1

PES/Lan 5 31,3425 0,7975

0,2506

0,1253

6,36

0,008

* * Pamuk 5 31,1400

Model 1

PES/Pamuk 5 31,5650 0,2475

0,1141

0,05706

4,34

0,023

* PES 5 31,8125

Model 1

PES/Pamuk 5 31,5650 0,3325

0,2953

0,1477

2,25

0,110

- Lan 5 31,8975

Model 1

PES/Pamuk 5 31,5650 0,5750

0,2335

0,1167

4,93

0,016

* * Pamuk 5 31,1400

Model 1

PES 5 31,8125 0,0850

0,2316

0,1158

0,73

0,516

- Lan 5 31,8975

Model 1

PES 5 31,8125 0,3275

0,1372

0,0686

4,77

0,017

* * Pamuk 5 31,1400

Model 1

Lan 5 31,8975 0,2425

0,1239

0,06196

3,91

0,030

* Pamuk 5 31,1400

Model 2

PES/Lan 5 31,6375 0,2750

0,3196

0,1598

1,72

0,184

- PES/Pamuk 5 31,9125

Model 2

PES/Lan 5 31,6375 0,2250

0,3206

0,1603

1,40

0,255

- PES 5 31,8625

Model 2

PES/Lan 5 31,6375 0,3200

0,4428

0,2214

1,45

0,244

- Lan 5 31,9575

Model 2

PES/Lan 5 31,6375 0,4900

0,4121

0,2061

2,38

0,098

- Pamuk 5 32,1275

Model 2

PES/Pamuk 5 31,9125 0,0500

0,07528

0,03764

1,33

0,276

- PES 5 31,8625

Model 2

PES/Pamuk 5 31,9125 0,0450

0,1593

0,07963

0,57

0,612

- Lan 5 31,9575

Model 2

PES/Pamuk 5 31,9125 0,2150

0,1054

0,05268

4,08

0,027

* Pamuk 5 32,1275

Model 2

PES 5 31,8625 0,0950

0,1392

0,06958

1,37

0,266

- Lan 5 31,9575

Model 2

PES 5 31,8625 0,2650

0,1063

0,05315

4,99

0,016

* * Pamuk 5 32,1275

Model 2

Lan 5 31,9575 0,1700

0,06377

0,03189

5,33

0,013

* * Pamuk 5 32,1275


283


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 32,1300 0,4400

0,1445

0,07223

6,09

0,009

* * PES/Pamuk 5 31,6900

Model 1

PES/Lan 5 32,1300 0,1425

0,1360

0,06799

2,10

0,127

- PES 5 31,9875

Model 1

PES/Lan 5 32,1300 0,1300

0,1354

0,06770

1,92

0,151

- Lan 5 32,2600

Model 1

PES/Lan 5 32,1300 0,1950

0,3272

0,1636

1,19

0,319

- Pamuk 5 32,3250

Model 1

PES/Pamuk 5 31,6900 0,2975

0,2538

0,1269

3,34

0,101

* PES 5 31,9875

Model 1

PES/Pamuk 5 31,6900 0,5700

0,2531

0,1266

4,50

0,020

* Lan 5 32,2600

Model 1

PES/Pamuk 5 31,6900 0,6350

0,4628

0,2314

2,74

0,071

- Pamuk 5 32,3250

Model 1

PES 5 31,9875 0,2725

0,06238

0,03119

8,74

0,003

* * * Lan 5 32,2600

Model 1

PES 5 31,9875 0,3375

0,2381

0,1191

2,84

0,066

- Pamuk 5 32,3250

Model 1

Lan 5 32,2600 0,0650

0,2176

0,1088

0,60

0,592

- Pamuk 5 32,3250

Model 2

PES/Lan 5 32,1250 0,0550

0,06455

0,03227

1,70

0,187

- PES/Pamuk 5 32,0700

Model 2

PES/Lan 5 32,1250 0,0225

0,1877

0,09384

0,24

0,826

- PES 5 32,1475

Model 2

PES/Lan 5 32,1250 0,3100

0,1409

0,07047

4,40

0,022

* Lan 5 32,4350

Model 2

PES/Lan 5 32,1250 0,2150

0,2715

0,1357

1,58

0,211

- Pamuk 5 32,3400

Model 2

PES/Pamuk 5 32,0700 0,0775

0,1815

0,09077

0,85

0,456

- PES 5 32,1475

Model 2

PES/Pamuk 5 32,0700 0,3650

0,1453

0,07263

5,03

0,015

* * Lan 5 32,4350

Model 2

PES/Pamuk 5 32,0700 0,2700

0,2563

0,1281

2,11

0,126

- Pamuk 5 32,3400

Model 2

PES 5 32,1475 0,2875

0,06801

0,03400

8,46

0,003

* * Lan 5 32,4350

Model 2

PES 5 32,1475 0,1925

0,1028

0,05138

3,75

0,033

* Pamuk 5 32,3400

Model 2

Lan 5 32,4350 0,0950

0,1360

0,06801

1,40

0,257

- Pamuk 5 32,3400


284


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 31,8975 0,0275

0,0785

0,03902

0,71

0,532

- PES/Pamuk 5 31,9250

Model 1

PES/Lan 5 31,8975 0,4100

0,2514

0,00997

3,26

0,047

* PES 5 31,4875

Model 1

PES/Lan 5 31,8975 0,2575

0,09179

0,04589

5,61

0,011

* * Lan 5 31,6400

Model 1

PES/Lan 5 31,8975 0,3900

0,1383

0,06916

5,64

0,011

* * Pamuk 5 31,5057

Model 1

PES/Pamuk 5 31,9250 0,4375

0,2211

0,1106

3,96

0,029

* PES 5 31,4875

Model 1

PES/Pamuk 5 31,9250 0,2850

0,09815

0,04907

5,81

0,010

* * Lan 5 31,6400

Model 1

PES/Pamuk 5 31,9250 0,4175

0,1692

0,08459

4,94

0,016

* * Pamuk 5 31,5057

Model 1

PES 5 31,4875 0,1525

0,1725

0,08625

1,77

0,175

- Lan 5 31,6400

Model 1

PES 5 31,4875 0,0200

0,2547

0,1273

0,16

0,885

- Pamuk 5 31,5057

Model 1

Lan 5 31,6400 0,1325

0,1717

0,08587

1,54

0,220

- Pamuk 5 31,5057

Model 2

PES/Lan 5 31,8325 0,0300

0,1329

0,06646

0,45

0,682

- PES/Pamuk 5 31,8025

Model 2

PES/Lan 5 31,8325 0,2700

0,1409

0,07047

3,83

0,031

* PES 5 31,5625

Model 2

PES/Lan 5 31,8325 0,1900

0,04967

0,02483

7,65

0,005

* * Lan 5 31,6425

Model 2

PES/Lan 5 31,8325 0,0500

0,03559

0,01780

2,81

0,067

* Pamuk 5 31,7825

Model 2

PES/Pamuk 5 31,8025 0,2400

0,06055

0,03028

7,93

0,004

* * PES 5 31,5625

Model 2

PES/Pamuk 5 31,8025 0,1600

0,1254

0,06272

2,55

0,084

- Lan 5 31,6425

Model 2

PES/Pamuk 5 31,8025 0,0200

0,1117

0,05583

0,36

0,744

- Pamuk 5 31,7825

Model 2

PES 5 31,5625 0,0800

0,1314

0,06570

1,22

0,310

- Lan 5 31,6425

Model 2

PES 5 31,5625 0,2200

0,1092

0,05462

4,03

0,028

* Pamuk 5 31,7825

Model 2

Lan 5 31,6425 0,1400

0,05715

0,02858

4,90

0,016

* * Pamuk 5 31,7825


285


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 33,0225 0,1850

0,1741

0,08703

2,13

0,124

- PES/Pamuk 5 33,2075

Model 1

PES/Lan 5 33,0225 0,4925

0,2846

0,03956

3,46

0,041

* PES 5 32,5300

Model 1

PES/Lan 5 33,0225 0,1425

0,1569

0,07846

1,82

0,167

- Lan 5 32,8800

Model 1

PES/Lan 5 33,0225 0,1275

0,1348

0,06738

1,89

0,155

- Pamuk 5 33,1500

Model 1

PES/Pamuk 5 33,2075 0,6775

0,2771

0,13850

4,89

0,016

* * PES 5 32,5300

Model 1

PES/Pamuk 5 33,2075 0,3275

0,1638

0,08189

4,00

0,028

* Lan 5 32,8800

Model 1

PES/Pamuk 5 33,2075 0,0575

0,0950

0,04750

1,21

0,313

- Pamuk 5 33,1500

Model 1

PES 5 32,5300 0,3500

0,1374

0,06868

5,10

0,015

* * Lan 5 32,8800

Model 1

PES 5 32,5300 0,6200

0,1965

0,09823

6,31

0,008

* * Pamuk 5 33,1500

Model 1

Lan 5 32,8800 0,2700

0,06976

0,03488

7,74

0,004

* * Pamuk 5 33,1500

Model 2

PES/Lan 5 33,2825 0,0650

0,1439

0,07194

0,90

0,433

- PES/Pamuk 5 33,3475

Model 2

PES/Lan 5 33,2825 0,4000

0,4610

0,2305

1,74

0,181

- PES 5 32,8825

Model 2

PES/Lan 5 33,2825 0,1525

0,3194

0,1597

0,96

0,410

- Lan 5 33,1300

Model 2

PES/Lan 5 33,2825 0,0175

0,09465

0,04732

0,37

0,736

- Pamuk 5 33,2650

Model 2

PES/Pamuk 5 33,3475 0,4650

0,3424

0,1712

2,72

0,073

- PES 5 32,8825

Model 2

PES/Pamuk 5 33,3475 0,2175

0,2055

0,1027

2,12

0,125

- Lan 5 33,1300

Model 2

PES/Pamuk 5 33,3475 0,0825

0,05795

0,02898

2,85

0,065

* Pamuk 5 33,2650

Model 2

PES 5 32,8825 0,2475

0,1493

0,07465

3,32

0,045

* Lan 5 33,1300

Model 2

PES 5 32,8825 0,3825

0,3726

0,1863

2,05

0,132

- Pamuk 5 33,2650

Model 2

Lan 5 33,1300 0,1350

0,2344

0,1172

1,15

0,333

- Pamuk 5 33,2650


286


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 33,1525 0,1400

0,04243

0,02121

6,60

0,007

* * PES/Pamuk 5 33,0125

Model 1

PES/Lan 5 33,1525 0,0125

0,09465

0,04732

0,26

0,809

- PES 5 33,1400

Model 1

PES/Lan 5 33,1525 0,2975

0,4383

0,2191

1,36

0,268

- Lan 5 32,8550

Model 1

PES/Lan 5 33,1525 0,1050

0,1845

0,09224

1,14

0,338

- Pamuk 5 33,0125

Model 1

PES/Pamuk 5 33,0125 0,1275

0,08617

0,04308

2,96

0,060

* PES 5 33,1400

Model 1

PES/Pamuk 5 33,0125 0,1575

0,4051

0,2025

0,78

0,493

- Lan 5 32,8550

Model 1

PES/Pamuk 5 33,0125 0,0350

0,1535

0,07676

0,46

0,679

- Pamuk 5 33,0475

Model 1

PES 5 33,1400 0,2850

0,4555

0,2278

1,25

0,300

- Lan 5 32,8550

Model 1

PES 5 33,1400 0,0925

0,2152

0,1076

0,86

0,453

- Pamuk 5 33,0475

Model 1

Lan 5 32,8550 0,1925

0,2540

0,1270

1,52

0,227

- Pamuk 5 33,0475

Model 2

PES/Lan 5 33,2700 0,2200

0,08524

0,04262

5,16

0,014

* * PES/Pamuk 5 33,4900

Model 2

PES/Lan 5 33,2700 0,0900

0,04830

0,02415

3,73

0,034

* PES 5 33,3600

Model 2

PES/Lan 5 33,2700 0,0925

0,5285

0,2643

0,35

0,749

- Lan 5 33,1775

Model 2

PES/Lan 5 33,2700 0,0925

0,2769

0,1385

0,67

0,552

- Pamuk 5 33,1775

Model 2

PES/Pamuk 5 33,4900 0,1300

0,1074

0,05370

2,42

0,094

- PES 5 33,3600

Model 2

PES/Pamuk 5 33,4900 0,3125

0,6033

0,3016

1,04

0,376

- Lan 5 33,1775

Model 2

PES/Pamuk 5 33,4900 0,3125

0,3496

0,1748

1,79

0,172

- Pamuk 5 33,1775

Model 2

PES 5 33,3600 0,1825

0,4971

0,2485

0,73

0,516

- Lan 5 33,1775

Model 2

PES 5 33,3600 0,1825

0,2447

0,1224

1,49

0,233

- Pamuk 5 33,1775

Model 2

Lan 5 33,1775 0,0000

0,2546

0,1273

0,00

1,000

- Pamuk 5 33,1775


287


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 32,8925 0,0450

0,06137

0,03069

1,47

0,239

- PES/Pamuk 5 32,8475

Model 1

PES/Lan 5 32,8925 0,0150

0,06137

0,03069

0,49

0,658

- PES 5 32,9075

Model 1

PES/Lan 5 32,8925 0,0750

0,2644

0,1322

0,57

0,610

- Lan 5 32,9675

Model 1

PES/Lan 5 32,8925 0,2350

0,3785

0,1893

1,24

0,303

- Pamuk 5 32,6575

Model 1

PES/Pamuk 5 32,8475 0,0600

0,03464

0,01732

3,46

0,041

* PES 5 32,9075

Model 1

PES/Pamuk 5 32,8475 0,1200

0,2748

0,1374

0,87

0,447

- Lan 5 32,9675

Model 1

PES/Pamuk 5 32,8475 0,1900

0,3920

0,1960

0,97

0,404

- Pamuk 5 32,6575

Model 1

PES 5 32,9075 0,0600

0,2412

0,1206

0,50

0,653

- Lan 5 32,9675

Model 1

PES 5 32,9075 0,2500

0,3581

0,1790

1,40

0,257

- Pamuk 5 32,6575

Model 1

Lan 5 32,9675 0,3100

0,1180

0,05902

5,25

0,013

* * Pamuk 5 32,6575

Model 2

PES/Lan 5 33,0325 0,0250

0,2105

0,1052

0,24

0,828

- PES/Pamuk 5 33,0575

Model 2

PES/Lan 5 33,0325 0,0450

0,2024

0,1012

0,45

0,687

- PES 5 32,9875

Model 2

PES/Lan 5 33,0325 0,1325

0,2101

0,1051

1,26

0,296

- Lan 5 33,1650

Model 2

PES/Lan 5 33,0325 0,0550

0,4230

0,2115

0,26

0,812

- Pamuk 5 32,9775

Model 2

PES/Pamuk 5 33,0575 0,0700

0,1137

0,05686

1,23

0,306

- PES 5 32,9875

Model 2

PES/Pamuk 5 33,0575 0,1075

0,1253

0,06263

1,72

0,185

- Lan 5 33,1650

Model 2

PES/Pamuk 5 33,0575 0,0800

0,3640

0,1820

0,44

0,690

- Pamuk 5 32,9775

Model 2

PES 5 32,9875 0,1775

0,01258

0,006292

28,21

0,000

* * * Lan 5 33,1650

Model 2

PES 5 32,9875 0,0100

0,2627

0,1313

0,08

0,944

- Pamuk 5 32,9775

Model 2

Lan 5 33,1650 0,1875

0,2506

0,1253

1,50

0,232

- Pamuk 5 32,9775


288


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 34,0000 0,2525

0,1315

0,06575

3,84

0,031

* PES/Pamuk 5 34,2525

Model 1

PES/Lan 5 34,0000 0,4600

0,2491

0,1246

3,69

0,034

* PES 5 34,4600

Model 1

PES/Lan 5 34,0000 0,2625

0,1924

0,09621

2,73

0,072

- Lan 5 34,2625

Model 1

PES/Lan 5 34,0000 0,2450

0,3291

0,1645

1,49

0,233

- Pamuk 5 34,2450

Model 1

PES/Pamuk 5 34,2525 0,2075

0,1204

0,06019

3,45

0,041

* PES 5 34,4600

Model 1

PES/Pamuk 5 34,2525 0,0100

0,08446

0,04223

0,24

0,828

- Lan 5 34,2625

Model 1

PES/Pamuk 5 34,2525 0,0075

0,2423

0,1211

0,06

0,955

- Pamuk 5 34,2450

Model 1

PES 5 34,4600 0,1975

0,0818

0,06733

4,83

0,017

* * Lan 5 34,2625

Model 1

PES 5 34,4600 0,2150

0,1782

0,08912

2,41

0,095

- Pamuk 5 34,2450

Model 1

Lan 5 34,2625 0,0175

0,1597

0,07983

0,22

0,841

- Pamuk 5 34,2450

Model 2

PES/Lan 5 34,2400 0,0775

0,1758

0,08788

0,882

0,443

- PES/Pamuk 5 34,3175

Model 2

PES/Lan 5 34,2400 0,2625

0,2472

0,1236

2,12

0,124

- PES 5 34,5025

Model 2

PES/Lan 5 34,2400 0,1025

0,3312

0,1656

0,62

0,580

- Lan 5 34,3425

Model 2

PES/Lan 5 34,2400 0,1075

0,2660

0,1330

0,81

0,478

- Pamuk 5 34,3475

Model 2

PES/Pamuk 5 34,3175 0,1850

0,08544

0,04272

4,33

0,023

* PES 5 34,5025

Model 2

PES/Pamuk 5 34,3175 0,0250

0,1794

0,08968

0,28

0,799

- Lan 5 34,3425

Model 2

PES/Pamuk 5 34,3175 0,0300

0,1128

0,05642

0,53

0,63

- Pamuk 5 34,3475

Model 2

PES 5 34,5025 0,1600

0,09626

0,04813

3,32

0,045

* Lan 5 34,3425

Model 2

PES 5 34,5025 0,1550

0,03317

0,01658

9,35

0,003

* * * Pamuk 5 34,3475

Model 2

Lan 5 34,3425 0,0050

0,08226

0,04113

0,12

0,911

- Pamuk 5 34,3475


289


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 33,7375 0,5450

0,1658

0,08292

6,57

0,007

* * PES/Pamuk 5 34,2825

Model 1

PES/Lan 5 33,7375 0,4500

0,1268

0,06338

7,10

0,006

* * PES 5 34,1875

Model 1

PES/Lan 5 33,7375 0,3900

0,08524

0,04262

9,15

0,003

* * * Lan 5 34,1275

Model 1

PES/Lan 5 33,7375 0,3000

0,1359

0,06795

4,42

0,022

* Pamuk 5 34,0375

Model 1

PES/Pamuk 5 34,2825 0,0950

0,05066

0,02533

3,75

0,033

* PES 5 34,1875

Model 1

PES/Pamuk 5 34,2825 0,1550

0,1977

0,09887

1,57

0,215

- Lan 5 34,1275

Model 1

PES/Pamuk 5 34,2825 0,2450

0,04041

0,02021

12,12

0,001

* * * Pamuk 5 34,0375

Model 1

PES 5 34,1875 0,0600

0,1490

0,07450

0,81

0,805

- Lan 5 34,1275

Model 1

PES 5 34,1875 0,1500

0,04899

0,02449

6,12

0,009

* * Pamuk 5 34,0375

Model 1

Lan 5 34,1275 0,0900

0,1749

0,08746

1,03

0,379

- Pamuk 5 34,0375

Model 2

PES/Lan 5 33,8600 0,5575

0,1495

0,07476

7,46

0,005

* * PES/Pamuk 5 34,4175

Model 2

PES/Lan 5 33,8600 0,5175

0,1132

0,05662

9,14

0,003

* * * PES 5 34,3775

Model 2

PES/Lan 5 33,8600 0,3925

0,08655

0,04328

9,07

0,003

* * * Lan 5 34,2525

Model 2

PES/Lan 5 33,8600 0,3575

0,1642

0,08209

4,36

0,022

* Pamuk 5 34,2175

Model 2

PES/Pamuk 5 34,4175 0,0400

0,04546

0,02273

1,76

0,177

- PES 5 34,3775

Model 2

PES/Pamuk 5 34,4175 0,1650

0,07188

0,03594

4,59

0,019

* * Lan 5 34,2525

Model 2

PES/Pamuk 5 34,4175 0,2000

0,02160

0,01080

18,52

0,000

* * * Pamuk 5 34,2175

Model 2

PES 5 34,3775 0,1250

0,04796

0,02398

5,21

0,014

* * Lan 5 34,2525

Model 2

PES 5 34,3775 0,1600

0,06481

0,03240

4,94

0,016

* * Pamuk 5 34,2175

Model 2

Lan 5 34,2525 0,0350

0,08888

0,04444

0,79

0,488

- Pamuk 5 34,2175


290


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[oC]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 32,8925 0,0450

0,06137

0,03069

1,47

0,229

- PES/Pamuk 5 32,8475

Model 1

PES/Lan 5 32,8925 0,0150

0,06137

0,03069

0,49

0,658

- PES 5 32,9075

Model 1

PES/Lan 5 32,8925 0,0750

0,26440

0,13220

0,57

0,610

- Lan 5 32,9675

Model 1

PES/Lan 5 32,8925 0,2350

0,3785

0,1893

1,24

0,303

- Pamuk 5 32,6575

Model 1

PES/Pamuk 5 32,8475 0,0600

0,03464

0,01732

3,46

0,041

* PES 5 32,9075

Model 1

PES/Pamuk 5 32,8475 0,1200

0,2748

0,1374

0,87

0,447

- Lan 5 32,9675

Model 1

PES/Pamuk 5 32,8475 0,1900

0,3920

0,1960

0,97

0,404

- Pamuk 5 32,6575

Model 1

PES 5 32,9075 0,0600

0,2412

0,1206

0,50

0,653

- Lan 5 32,9675

Model 1

PES 5 32,9075 0,2500

0,3581

0,1790

1,40

0,257

- Pamuk 5 32,6575

Model 1

Lan 5 32,9675 0,3100

0,1180

0,05902

5,25

0,013

* * Pamuk 5 32,6575

Model 2

PES/Lan 5 34,4400 0,1925

0,07136

0,03568

5,40

0,012

* * PES/Pamuk 5 34,2475

Model 2

PES/Lan 5 34,4400 0,1200

0,1476

0,07382

1,63

0,203

- PES 5 34,3200

Model 2

PES/Lan 5 34,4400 0,1725

0,07455

0,03728

4,63

0,019

* * Lan 5 34,2675

Model 2

PES/Lan 5 34,4400 0,0250

0,0493

0,02466

1,01

0,385

- Pamuk 5 34,4150

Model 2

PES/Pamuk 5 34,2475 0,0725

0,07848

0,03924

1,85

0,162

- PES 5 34,3200

Model 2

PES/Pamuk 5 34,2475 0,0200

0,03916

0,01958

1,02

0,382

- Lan 5 34,2675

Model 2

PES/Pamuk 5 34,2475 0,1675

0,1121

0,05603

2,99

0,058

* Pamuk 5 34,4150

Model 2

PES 5 34,3200 0,0525

0,09215

0,04608

1,14

0,337

- Lan 5 34,2675

Model 2

PES 5 34,3200 0,0950

0,1902

0,09509

1,00

0,391

- Pamuk 5 34,4150

Model 2

Lan 5 34,2675 0,1475

0,1090

0,05452

2,71

0,073

- Pamuk 5 34,4150


291


Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 35,3350 0,9050

0,3947

0,1973

4,60

0,019

* * Model 2 5 36,2400

PES/Pamuk

Model 1 5 39,9000 1,0550

2,1496

1,0748

0,98

0,339

- Model 2 5 38,8450

PES

Model 1 5 37,8250 0,7900

2,1726

1,0863

0,73

0,520

- Model 2 5 37,0350

Lan

Model 1 5 43,3325 4,4225

1,8324

0,9162

4,83

0,017

* * Model 2 5 38,9100

Pamuk

Model 1 5 39,5750 0,4500

2,1064

1,0532

0,43

0,698

- Model 2 5 40,0250


Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože testnih osoba pri nošenju analiziranih modela pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,5 m/s

Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 40,7500 3,7000

1,2659

0,6329

5,85

0,010

* * Model 2 5 37,0500

PES/Pamuk

Model 1 5 42,5700 2,4275

1,6862

0,8431

2,88

0,064

* Model 2 5 40,1425

PES

Model 1 5 44,8550 1,7900

1,4010

0,7005

2,56

0,084

- Model 2 5 43,0650

Lan

Model 1 5 37,3425 0,4825

2,2558

1,1279

0,43

0,698

- Model 2 5 36,8600

Pamuk

Model 1 5 37,8675 0,5650

1,1140

0,5570

1,01

0,385

- Model 2 5 38,4325


292


Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 38,8575 1,8625

5,0994

2,5497

0,73

0,518

- Model 2 5 36,9950

PES/Pamuk

Model 1 5 37,9275 1,6600

2,5031

1,2516

1,33

0,277

- Model 2 5 36,2675

PES

Model 1 5 36,4900 0,4400

2,7936

1,3968

0,32

0,773

- Model 2 5 36,0500

Lan

Model 1 5 37,4000 0,9300

2,5045

1,2523

0,74

0,512

- Model 2 5 36,4700

Pamuk

Model 1 5 35,1225 0,5550

0,4563

0,2281

2,43

0,093

- Model 2 5 34,5675



Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 47,1975 1,7925

1,5405

0,7703

2,33

0,102

- Model 2 5 48,9900

PES/Pamuk

Model 1 5 48,8150 0,0425

2,1233

1,0617

0,04

0,971

- Model 2 5 48,8575

PES

Model 1 5 45,1075 0,9525

1,3347

0,6674

1,43

0,249

- Model 2 5 44,1550

Lan

Model 1 5 48,4425 0,2025

3,8896

1,9448

0,10

0,924

- Model 2 5 48,2400

Pamuk

Model 1 5 46,4500 2,7025

3,4524

1,7262

1,57

0,215

- Model 2 5 49,1525


293


Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 45,7350 3,5050

2,8882

1,4441

2,43

0,094

- Model 2 5 49,2400

PES/Pamuk

Model 1 5 44,0525 4,6575

2,8455

1,4227

3,27

0,047

* Model 2 5 48,7100

PES

Model 1 5 42,9700 3,9575

2,4392

1,2196

3,25

0,048

* Model 2 5 46,9275

Lan

Model 1 5 43,9000 0,4150

1,2326

0,6163

0,67

0,549

- Model 2 5 44,3150

Pamuk

Model 1 5 46,3250 2,8775

2,9891

1,4946

1,93

0,150

- Model 2 5 49,2025



Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


PES/Lan

Model 1 5 42,8575 5,1525

0,7358

0,3679

14,0

0,001

* * * Model 2 5 48,0100

PES/Pamuk

Model 1 5 42,0925 1,6825

2,2525

1,1262

1,49

0,232

- Model 2 5 43,7750

PES

Model 1 5 41,3875 2,2125

0,7041

0,3520

6,29

0,008

* * Model 2 5 43,6000

Lan

Model 1 5 42,6725 1,3200

2,3279

1,1640

1,13

0,339

- Model 2 5 43,9925

Pamuk

Model 1 5 41,9275 1,0350

2,6376

1,3188

0,79

0,490

- Model 2 5 42,9625


294

Tabela 8.38 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za relativnu vlažnost kože pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s

Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 35,3350 4,5650

1,3480

0,6740

6,77

0,007

* * PES/Pamuk 5 39,9000

Model 1

PES/Lan 5 35,3350 2,4900

1,7429

0,8714

2,86

0,065

* PES 5 37,8250

Model 1

PES/Lan 5 35,3350 7,9975

1,1326

0,5663

14,12

0,001

* * * Lan 5 43,3325

Model 1

PES/Lan 5 35,3350 4,2400

1,0437

0,5218

8,13

0,004

* * Pamuk 5 39,5750

Model 1

PES/Pamuk 5 39,9000 2,0750

0,9397

0,4698

4,42

0,022

* PES 5 37,8250

Model 1

PES/Pamuk 5 39,9000 3,4325

0,3552

0,1776

19,33

0,000

* * * Lan 5 43,3325

Model 1

PES/Pamuk 5 39,9000 0,3250

1,2998

0,6499

0,50

0,651

- Pamuk 5 39,5750

Model 1

PES 5 37,8250 5,5075

1,1712

0,5856

9,41

0,003

* * * Lan 5 43,3325

Model 1

PES 5 37,8250 1,7500

1,5647

0,7823

2,24

0,111

- Pamuk 5 39,5750

Model 1

Lan 5 43,3325 3,7575

1,3437

0,6718

5,59

0,011

* * Pamuk 5 39,5750

Model 2

PES/Lan 5 36,2400 2,6050

1,1905

0,5952

4,38

0,022

* PES/Pamuk 5 38,8450

Model 2

PES/Lan 5 36,2400 0,7950

0,7948

0,3974

2,00

0,139

- PES 5 37,0350

Model 2

PES/Lan 5 36,2400 2,6700

0,8627

0,4313

6,19

0,008

* * Lan 5 38,9100

Model 2

PES/Lan 5 36,2400 3,7850

1,8112

0,9056

4,18

0,025

* Pamuk 5 40,0250

Model 2

PES/Pamuk 5 38,8450 1,8100

1,1539

0,5770

3,14

0,052

- PES 5 37,0350

Model 2

PES/Pamuk 5 38,8450 0,0650

0,7015

0,3508

0,19

0,865

- Lan 5 38,9100

Model 2

PES/Pamuk 5 38,8450 1,1800

1,5855

0,7928

1,49

0,233

- Pamuk 5 40,0250

Model 2

PES 5 37,0350 1,8750

1,2495

0,6248

3,00

0,058

* Lan 5 38,9100

Model 2

PES 5 37,0350 2,9900

1,6335

0,8168

3,66

0,035

* Pamuk 5 40,0250

Model 2

Lan 5 38,9100 1,1150

1,5081

0,7540

1,48

0,236

- Pamuk 5 40,0250


295


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 40,7500 1,8200

1,6075

0,8038

2,26

0,108

- PES/Pamuk 5 42,5700

Model 1

PES/Lan 5 40,7500 4,1050

3,2240

1,6120

2,55

0,084

- PES 5 44,8550

Model 1

PES/Lan 5 40,7500 3,4075

0,5930

0,2965

11,49

0,001

* * * Lan 5 37,3425

Model 1

PES/Lan 5 40,7500 2,8825

1,9344

0,9672

2,98

0,059

* Pamuk 5 37,8675

Model 1

PES/Pamuk 5 42,5700 2,2850

2,4730

1,2365

1,85

0,162

- PES 5 44,8550

Model 1

PES/Pamuk 5 42,5700 5,2275

1,6293

0,8147

6,42

0,008

* * Lan 5 37,3425

Model 1

PES/Pamuk 5 42,5700 4,7025

1,6273

0,8137

5,78

0,010

* * Pamuk 5 37,8675

Model 1

PES 5 44,8550 7,5125

3,5573

1,7786

4,22

0,024

* Lan 5 37,3425

Model 1

PES 5 44,8550 6,9875

1,7969

0,8984

7,78

0,004

* * Pamuk 5 37,8675

Model 1

Lan 5 37,3425 0,5250

2,1020

1,0510

0,50

0,652

- Pamuk 5 37,8675

Model 2

PES/Lan 5 37,0500 3,0925

1,9749

0,9875

3,13

0,052

* PES/Pamuk 5 40,1425

Model 2

PES/Lan 5 37,0500 6,0150

3,4218

1,7109

3,52

0,039

* PES 5 43,0650

Model 2

PES/Lan 5 37,0500 0,1900

0,9136

0,4568

0,42

0,705

- Lan 5 36,8600

Model 2

PES/Lan 5 37,0500 1,3825

0,5039

0,2519

5,49

0,012

* * Pamuk 5 38,4325

Model 2

PES/Pamuk 5 40,1425 2,9225

2,0316

1,0158

2,88

0,064

* PES 5 43,0650

Model 2

PES/Pamuk 5 40,1425 3,2825

1,1068

0,5534

5,93

0,010

* * Lan 5 36,8600

Model 2

PES/Pamuk 5 40,1425 1,7100

1,5690

0,7845

2,18

0,117

- Pamuk 5 38,4325

Model 2

PES 5 43,0650 6,2050

2,6108

1,3054

4,75

0,018

* * Lan 5 36,8600

Model 2

PES 5 43,0650 4,6325

3,1890

1,5945

2,91

0,062

* Pamuk 5 38,4325

Model 2

Lan 5 36,8600 1,5725

0,6630

0,3315

4,74

0,018

* * Pamuk 5 38,4325


296


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 38,8575 0,9300

1,3945

0,6972

1,33

0,274

- PES/Pamuk 5 37,9275

Model 1

PES/Lan 5 38,8575 2,3675

2,4247

1,2123

1,95

0,146

- PES 5 36,4900

Model 1

PES/Lan 5 38,8575 1,4575

1,9643

0,9821

1,48

0,234

- Lan 5 37,4000

Model 1

PES/Lan 5 38,8575 3,7350

4,6036

2,3018

1,62

0,203

- Pamuk 5 35,1225

Model 1

PES/Pamuk 5 37,9275 1,4375

1,1043

0,5522

2,60

0,080

- PES 5 36,4900

Model 1

PES/Pamuk 5 37,9275 0,5275

0,6396

0,3198

1,65

0,198

- Lan 5 37,4000

Model 1

PES/Pamuk 5 37,9275 2,8050

3,3305

1,6653

1,68

0,191

- Pamuk 5 35,1225

Model 1

PES 5 36,4900 0,9100

0,5068

0,2534

3,59

0,037

* Lan 5 37,4000

Model 1

PES 5 36,4900 1,3675

2,2283

1,1142

1,23

0,307

- Pamuk 5 35,1225

Model 1

Lan 5 37,4000 2,2775

2,7239

1,3620

1,67

0,193

- Pamuk 5 35,1225

Model 2

PES/Lan 5 36,9950 0,7275

1,9889

0,9945

0,73

0,517

- PES/Pamuk 5 36,2675

Model 2

PES/Lan 5 36,9950 0,9450

1,5958

0,7979

0,18

0,322

- PES 5 36,0500

Model 2

PES/Lan 5 36,9950 0,5250

1,7818

0,8909

0,59

0,597

- Lan 5 36,4700

Model 2

PES/Lan 5 36,9950 2,4275

2,1190

1,0595

2,29

0,106

- Pamuk 5 34,5675

Model 2

PES/Pamuk 5 36,2675 0,2175

1,4077

0,7039

0,31

0,778

- PES 5 36,0500

Model 2

PES/Pamuk 5 36,2675 0,2025

0,6768

0,3384

0,60

0,592

- Lan 5 36,4700

Model 2

PES/Pamuk 5 36,2675 1,7000

1,1662

0,5831

2,92

0,062

* Pamuk 5 34,5675

Model 2

PES 5 36,0500 0,4200

0,8151

0,4076

1,03

0,379

- Lan 5 36,4700

Model 2

PES 5 36,0500 1,4825

0,6457

0,3228

4,60

0,019

* * Pamuk 5 34,5675

Model 2

Lan 5 36,4700 1,9025

0,6385

0,3193

5,96

0,009

* * Pamuk 5 34,5675


297


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 47,1975 1,6175

1,4276

0,7138

2,27

0,108

- PES/Pamuk 5 48,8150

Model 1

PES/Lan 5 47,1975 2,0900

2,3202

1,1601

1,80

0,169

- PES 5 45,1075

Model 1

PES/Lan 5 47,1975 1,2450

4,0305

2,0153

0,62

0,580

- Lan 5 48,4425

Model 1

PES/Lan 5 47,1975 0,7475

2,6919

1,3459

0,56

0,617

- Pamuk 5 46,4500

Model 1

PES/Pamuk 5 48,8150 3,7075

1,0167

0,05084

7,29

0,005

* * PES 5 45,1075

Model 1

PES/Pamuk 5 48,8150 0,3725

3,2017

1,6008

0,23

0,831

- Lan 5 48,4425

Model 1

PES/Pamuk 5 48,8150 2,3650

1,9425

0,9713

2,44

0,093

- Pamuk 5 46,4500

Model 1

PES 5 45,1075 3,3350

2,6511

1,3256

2,52

0,086

- Lan 5 48,4425

Model 1

PES 5 45,1075 1,3425

1,5361

0,7681

1,75

0,179

- Pamuk 5 46,4500

Model 1

Lan 5 48,4425 1,9925

1,4080

0,7040

2,83

0,066

* Pamuk 5 46,4500

Model 2

PES/Lan 5 48,9900 0,1325

1,0704

0,5352

0,25

0,820

- PES/Pamuk 5 48,8575

Model 2

PES/Lan 5 48,9900 4,8350

2,3048

1,1524

4,20

0,025

* PES 5 44,1550

Model 2

PES/Lan 5 48,9900 0,7500

2,1808

1,0904

0,69

0,541

- Lan 5 48,2400

Model 2

PES/Lan 5 48,9900 0,1625

1,5144

0,7572

0,22

0,844

- Pamuk 5 49,1525

Model 2

PES/Pamuk 5 48,8575 4,7025

1,5743

0,7871

5,97

0,009

* * PES 5 44,1550

Model 2

PES/Pamuk 5 48,8575 0,6175

1,4010

0,7005

0,88

0,443

- Lan 5 48,2400

Model 2

PES/Pamuk 5 48,8575 0,2950

1,5020

0,7510

0,39

0,721

- Pamuk 5 49,1525

Model 2

PES 5 44,1550 4,0850

1,8068

0,9034

4,52

0,020

* Lan 5 48,2400

Model 2

PES 5 44,1550 4,9975

1,7200

0,8600

5,81

0,010

* * Pamuk 5 49,1525

Model 2

Lan 5 48,2400 0,9125

1,6139

0,8070

1,13

0,340

- Pamuk 5 49,1525


298


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 45,7350 1,6825

0,5974

0,2987

5,63

0,011

* * PES/Pamuk 5 46,0525

Model 1

PES/Lan 5 45,7350 2,7650

0,7679

0,3840

7,20

0,006

* * PES 5 42,9700

Model 1

PES/Lan 5 45,7350 1,8350

1,1322

0,5661

3,24

0,048

* Lan 5 43,9000

Model 1

PES/Lan 5 45,7350 0,5900

0,9548

0,4774

1,24

0,304

- Pamuk 5 46,3250

Model 1

PES/Pamuk 5 46,0525 1,0825

0,8925

0,4463

2,43

0,094

- PES 5 42,9700

Model 1

PES/Pamuk 5 46,0525 0,1525

0,9948

0,4974

0,31

0,779

- Lan 5 43,9000

Model 1

PES/Pamuk 5 46,0525 2,2725

1,0857

0,5429

4,19

0,025

* Pamuk 5 46,3250

Model 1

PES 5 42,9700 0,9300

0,6993

0,3496

2,66

0,076

- Lan 5 43,9000

Model 1

PES 5 42,9700 3,3550

0,8723

0,4361

7,69

0,005

* * Pamuk 5 46,3250

Model 1

Lan 5 43,9000 2,4250

0,6407

0,3203

7,57

0,005

* * Pamuk 5 46,3250

Model 2

PES/Lan 5 49,2400 0,5300

0,3010

0,1505

3,52

0,039

* PES/Pamuk 5 48,7100

Model 2

PES/Lan 5 49,2400 2,3125

0,6659

0,3330

6,95

0,006

* * PES 5 46,9275

Model 2

PES/Lan 5 49,2400 4,9250

1,5602

0,7801

6,31

0,008

* * Lan 5 44,3150

Model 2

PES/Lan 5 49,2400 0,0375

0,9940

0,4970

0,08

0,945

- Pamuk 5 49,2025

Model 2

PES/Pamuk 5 48,7100 1,7825

0,6685

0,3342

5,33

0,013

* * PES 5 46,9275

Model 2

PES/Pamuk 5 48,7100 4,3950

1,6140

0,8052

5,46

0,012

* * Lan 5 44,3150

Model 2

PES/Pamuk 5 48,7100 0,4925

0,8858

0,4429

1,11

0,347

- Pamuk 5 49,2025

Model 2

PES 5 46,9275 2,6125

1,0704

0,5352

4,88

0,016

* * Lan 5 44,3150

Model 2

PES 5 46,9275 2,2750

1,4514

0,7257

3,14

0,052

* Pamuk 5 49,2025

Model 2

Lan 5 44,3150 4,8875

2,4789

1,2395

3,94

0,029

* Pamuk 5 49,2025


299


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 42,8575 0,7650

0,6752

0,3376

2,27

0,108

- PES/Pamuk 5 42,0925

Model 1

PES/Lan 5 42,8575 1,4700

2,4415

1,2208

1,20

0,315

- PES 5 41,3875

Model 1

PES/Lan 5 42,8575 0,1850

0,6580

0,3290

0,56

0,613

- Lan 5 42,6725

Model 1

PES/Lan 5 42,8575 0,9300

0,8122

0,4061

2,29

0,106

- Pamuk 5 41,9275

Model 1

PES/Pamuk 5 42,0925 0,7050

1,8049

0,9024

0,78

0,492

- PES 5 41,3875

Model 1

PES/Pamuk 5 42,0925 0,5800

1,1674

0,5837

0,99

0,394

- Lan 5 42,6725

Model 1

PES/Pamuk 5 42,0925 0,1650

0,9479

0,4739

0,35

0,751

- Pamuk 5 41,9275

Model 1

PES 5 41,3875 1,2850

2,8188

1,4094

0,91

0,429

- Lan 5 42,6725

Model 1

PES 5 41,3875 0,5400

2,2780

1,1390

0,47

0,668

- Pamuk 5 41,9275

Model 1

Lan 5 42,6725 0,7450

0,6675

0,3337

2,23

0,112

- Pamuk 5 41,9275

Model 2

PES/Lan 5 48,0100 4,2350

2,2848

1,1424

3,71

0,034

* PES/Pamuk 5 43,7750

Model 2

PES/Lan 5 48,0100 4,4100

2,5794

1,2897

3,42

0,042

* PES 5 43,6000

Model 2

PES/Lan 5 48,0100 4,0175

1,4296

0,7148

5,62

0,011

* * Lan 5 43,9925

Model 2

PES/Lan 5 48,0100 5,0475

2,2676

1,1338

4,45

0,021

* Pamuk 5 42,9625

Model 2

PES/Pamuk 5 43,7750 0,1750

0,5323

0,2661

0,66

0,558

- PES 5 43,6000

Model 2

PES/Pamuk 5 43,7750 0,2175

0,9624

0,4812

0,45

0,682

- Lan 5 43,9925

Model 2

PES/Pamuk 5 43,7750 0,8125

0,6426

0,3213

2,53

0,086

- Pamuk 5 42,9625

Model 2

PES 5 43,6000 0,3925

1,1577

0,5789

0,68

0,546

- Lan 5 43,9925

Model 2

PES 5 43,6000 0,6375

0,4990

0,2495

2,56

0,084

- Pamuk 5 42,9625

Model 2

Lan 5 43,9925 1,0300

0,8621

0,4311

2,39

0,097

- Pamuk 5 42,9625


300


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 56,8025 3,8100

1,7911

0,8956

4,25

0,024

* PES/Pamuk 5 60,6125

Model 1

PES/Lan 5 56,8025 1,2625

2,4603

1,2302

1,03

0,380

- PES 5 55,5400

Model 1

PES/Lan 5 56,8025 4,3325

3,1661

1,5830

2,74

0,072

- Lan 5 52,4700

Model 1

PES/Lan 5 56,8025 0,4325

0,8134

0,4157

1,04

0,375

- Pamuk 5 56,3700

Model 1

PES/Pamuk 5 60,6125 5,0725

0,8201

0,4100

12,27

0,001

* * * PES 5 55,5400

Model 1

PES/Pamuk 5 60,6125 8,1425

1,5910

0,7955

10,24

0,002

* * * Lan 5 52,4700

Model 1

PES/Pamuk 5 60,6125 4,2425

1,8196

0,9098

4,66

0,019

* * Pamuk 5 56,3700

Model 1

PES 5 55,5400 3,0700

1,5159

0,7580

4,05

0,027

* Lan 5 52,4700

Model 1

PES 5 55,5400 0,8300

2,6181

1,3090

0,63

0,571

- Pamuk 5 56,3700

Model 1

Lan 5 52,4700 3,9000

2,9719

1,4860

2,63

0,079

- Pamuk 5 56,3700

Model 2

PES/Lan 5 61,1075 0,9800

0,9421

0,4711

2,08

0,129

- PES/Pamuk 5 62,0875

Model 2

PES/Lan 5 61,1075 0,9050

0,3271

0,1635

5,53

0,012

* * PES 5 62,0125

Model 2

PES/Lan 5 61,1075 2,5275

3,0218

1,5109

1,67

0,193

- Lan 5 58,5800

Model 2

PES/Lan 5 61,1075 1,1150

0,6144

0,3072

3,63

0,036

* Pamuk 5 59,9925

Model 2

PES/Pamuk 5 62,0875 0,0750

1,0250

0,5125

0,15

0,893

- PES 5 62,0125

Model 2

PES/Pamuk 5 62,0875 3,5075

2,9020

1,4510

2,42

0,094

- Lan 5 58,5800

Model 2

PES/Pamuk 5 62,0875 2,0950

0,4375

0,2187

9,58

0,002

* * * Pamuk 5 59,9925

Model 2

PES 5 62,0125 3,4325

2,7784

1,3892

2,47

0,090

- Lan 5 58,5800

Model 2

PES 5 62,0125 2,0200

0,6459

0,3229

6,26

0,008

* * Pamuk 5 59,9925

Model 2

Lan 5 58,5800 1,4125

2,6921

1,3460

1,05

0,371

- Pamuk 5 59,9925


301


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t – test

P


Model 1

PES/Lan 5 54,6700 0,9575

0,7285

0,3642

2,63

0,078

- PES/Pamuk 5 55,6275

Model 1

PES/Lan 5 54,6700 0,9800

0,8797

0,4398

2,23

0,112

- PES 5 53,6900

Model 1

PES/Lan 5 54,6700 1,0675

1,2132

0,6066

1,76

0,177

- Lan 5 53,6025

Model 1

PES/Lan 5 54,6700 0,8600

1,5886

0,7943

1,08

0,358

- Pamuk 5 53,8100

Model 1

PES/Pamuk 5 55,6275 1,9375

0,3116

0,1558

12,44

0,001

* * * PES 5 53,6900

Model 1

PES/Pamuk 5 55,6275 2,0250

1,1842

0,5921

3,42

0,042

* Lan 5 53,6025

Model 1

PES/Pamuk 5 55,6275 1,8175

1,1888

0,5944

3,06

0,055

* Pamuk 5 53,8100

Model 1

PES 5 53,6900 0,0875

1,2746

0,6373

0,14

0,899

- Lan 5 53,6025

Model 1

PES 5 53,6900 0,1200

1,0800

0,5400

0,22

0,838

- Pamuk 5 53,8100

Model 1

Lan 5 53,6025 0,2075

0,9096

0,4548

0,46

0,679

- Pamuk 5 53,8100

Model 2

PES/Lan 5 60,6375 4,0525

0,6508

0,3254

12,45

0,001

* * * PES/Pamuk 5 56,5850

Model 2

PES/Lan 5 60,6375 6,0225

1,0778

0,5389

11,18

0,002

* * * PES 5 54,6150

Model 2

PES/Lan 5 60,6375 2,9125

1,0094

0,5047

5,77

0,010

* * Lan 5 57,7250

Model 2

PES/Lan 5 60,6375 3,3125

1,5257

0,7628

3,34

0,023

* Pamuk 5 57,3250

Model 2

PES/Pamuk 5 56,5850 1,9700

0,8241

0,4120

4,78

0,017

* * PES 5 54,6150

Model 2

PES/Pamuk 5 56,5850 1,1400

0,6410

0,3205

3,56

0,038

* Lan 5 57,7250

Model 2

PES/Pamuk 5 56,5850 0,7400

1,7780

0,8890

0,83

0,466

- Pamuk 5 57,3250

Model 2

PES 5 54,6150 3,1100

0,2754

0,1377

22,58

0,000

* * * Lan 5 57,7250

Model 2

PES 5 54,6150 2,7100

1,7633

0,8816

3,07

0,054

* Pamuk 5 57,3250

Model 2

Lan 5 57,7250 0,4000

1,6841

0,8421

0,48

0,667

- Pamuk 5 57,3250


302


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N

Aritmet. sredina

[%]




t - test

P


Model 1

PES/Lan 5 51,1925 3,0650

1,6292

0,8146

3,76

0,033

* PES/Pamuk 5 54,2575

Model 1

PES/Lan 5 51,1925 2,7050

0,5317

0,2658

10,18

0,002

* * * PES 5 53,8975

Model 1

PES/Lan 5 51,1925 1,0525

0,7152

0,3576

2,94

0,060

* Lan 5 52,2450

Model 1

PES/Lan 5 51,1925 1,9850

1,5732

0,7866

2,52

0,086

- Pamuk 5 49,2075

Model 1

PES/Pamuk 5 54,2575 0,3600

2,0773

1,0386

0,35

0,752

- PES 5 53,8975

Model 1

PES/Pamuk 5 54,2575 2,0125

1,2821

0,6410

3,14

0,052

* Lan 5 52,2450

Model 1

PES/Pamuk 5 54,2575 5,0500

2,9600

1,4800

3,41

0,042

* Pamuk 5 49,2075

Model 1

PES 5 53,8975 1,6525

1,1565

0,5782

2,86

0,065

* Lan 5 52,2450

Model 1

PES 5 53,8975 4,6900

1,5404

0,7702

6,09

0,009

* * Pamuk 5 49,2075

Model 1

Lan 5 52,2450 3,0375

1,7174

0,8587

3,54

0,038

* Pamuk 5 49,2075

Model 2

PES/Lan 5 53,5550 0,8025

0,7043

0,3522

2,28

0,107

- PES/Pamuk 5 54,3575

Model 2

PES/Lan 5 53,5550 2,6025

1,4025

0,7013

3,71

0,034

* PES 5 56,1575

Model 2

PES/Lan 5 53,5550 0,1725

1,1314

0,5657

0,31

0,780

- Lan 5 53,3825

Model 2

PES/Lan 5 53,5550 1,0775

3,3176

1,6588

0,65

0,562

- Pamuk 5 52,4775

Model 2

PES/Pamuk 5 54,3575 1,8000

1,9101

0,9550

1,89

0,156

- PES 5 56,1575

Model 2

PES/Pamuk 5 54,3575 0,9750

1,5257

0,7629

1,28

0,291

- Lan 5 53,3825

Model 2

PES/Pamuk 5 54,3575 1,8800

3,8646

1,9323

0,97

0,402

- Pamuk 5 52,4775

Model 2

PES 5 56,1575 2,7750

0,5367

0,2684

10,34

0,002

* * * Lan 5 53,3825

Model 2

PES 5 56,1575 3,6800

1,9546

0,9773

3,77

0,033

* Pamuk 5 52,4775

Model 2

Lan 5 53,3825 0,9050

2,3996

1,1998

0,75

0,505

- Pamuk 5 52,4775


303


Vrsta

tkanine

Vrsta modela

N





t - test

P


PES/Lan

Model 1 10 159,80 35,40

5,8157

1,8391

19,25

0,000

* * * Model 2 10 124,40

PES/Pamuk

Model 1 10 135,70 4,00

3,6818

1,1643

3,44

0,007

* * Model 2 10 139,70

PES

Model 1 10 139,30 13,00

5,6174

1,7764

7,32

0,000

* * * Model 2 10 152,30

Lan

Model 1 10 126,20 1,30

6,1292

1,9382

0,67

0,519

- Model 2 10 127,50

Pamuk

Model 1 10 124,60 4,50

9,5248

3,0120

1,49

0,169

- Model 2 10 129,10



Vrsta tkanine

Vrsta modela

N





t - test

P


PES/Lan

Model 1 10 144,50 26,60

9,3238

2,9484

9,02

0,000

* * * Model 2 10 117,90

PES/Pamuk

Model 1 10 100,60 37,10

10,9691

3,4687

10,70

0,000

* * * Model 2 10 137,70

PES

Model 1 10 123,70 8,30

17,1403

5,4202

1,53

0,160

- Model 2 10 132,00

Lan

Model 1 10 98,20 14,10

5,0651

1,6017

8,80

0,000

* * * Model 2 10 112,30

Pamuk

Model 1 10 137,20 20,00

30,2435

9,5638

2,09

0,066

- Model 2 10 117,20


304


Vrsta tkanine

Vrsta modela

N





t - test

P


PES/Lan

Model 1 10 136,70 24,40

13,8259

4,3721

5,58

0,000

* * * Model 2 10 112,30

PES/Pamuk

Model 1 10 113,80 6,60

6,2929

1,9900

3,32

0,009

* * Model 2 10 120,40

PES

Model 1 10 107,20 22,80

14,8009

4,6805

4,87

0,001

* * * Model 2 10 130,00

Lan

Model 1 10 135,70 0,50

10,0692

3,1842

0,16

0,879

- Model 2 10 135,20

Pamuk

Model 1 10 140,90 9,80

12,8910

4,0765

2,40

0,040

* Model 2 10 150,70




Vrsta tkanine

Vrsta modela

N





t - test

P


PES/Lan

Model 1 10 149,60 40,40

8,3693

2,6466

15,27

0,000

* * * Model 2 10 109,20

PES/Pamuk

Model 1 10 119,90 25,20

7,8287

2,4757

10,18

0,000

* * * Model 2 10 145,10

PES

Model 1 10 118,00 5,00

6,8475

2,1654

2,31

0,046

* Model 2 10 123,00

Lan

Model 1 10 158,60 68,60

18,3920

5,8161

11,80

0,000

* * * Model 2 10 90,00

Pamuk

Model 1 10 120,90 2,90

14,0590

4,4458

0,65

0,531

- Model 2 10 118,00


305


Vrsta tkanine

Vrsta modela

N





t - test

P


PES/Lan

Model 1 10 126,80 0,40

5,2536

1,6613

0,24

0,815

- Model 2 10 127,20

PES/Pamuk

Model 1 10 160,40 22,60

4,9933

1,5790

14,31

0,000

* * * Model 2 10 137,80

PES

Model 1 10 153,80 19,50

10,2116

3,2292

6,04

0,000

* * * Model 2 10 134,30

Lan

Model 1 10 111,20 35,90

14,8133

4,6844

7,66

0,000

* * * Model 2 10 147,10

Pamuk

Model 1 10 114,90 0,80

12,8996

4,0792

0,20

0,849

- Model 2 10 115,70




Vrsta tkanine

Vrsta modela

N





t - test

P


PES/Lan

Model 1 10 134,60 20,40

11,2566

3,5597

5,73

0,000

* * * Model 2 10 114,20

PES/Pamuk

Model 1 10 142,00 22,80

7,2234

2,2842

9,98

0,000

* * * Model 2 10 164,80

PES

Model 1 10 128,20 19,30

13,8327

4,3743

4,41

0,002

* * Model 2 10 147,50

Lan

Model 1 10 125,90 15,20

15,9638

5,0482

3,01

0,015

* Model 2 10 141,10

Pamuk

Model 1 10 146,90 15,60

19,4548

6,1521

2,54

0,032

* Model 2 10 131,30


306

Tabela 8.53 Rezultati izračunatih vrijednosti pouzdanosti razlika aritmetičkih sredina Studentovim t-testom za frekvenciju srca testnih osoba pri nošenju odjeće od različitih tkanina pri temperaturi vazduha 25 oC i brzini vjetra 0,2 m/s

Vrsta modela

Vrsta tkanine

N





t - test

P


Model 1

PES/Lan 10 161,0000 33,90

7,8521

2,4831

13,65

0,000

* * * PES/Pamuk 10 127,1000

Model 1

PES/Lan 10 161,0000 47,30

3,2677

1,0333

45,77

0,000

* * * PES 10 113,7000

Model 1

PES/Lan 10 161,0000 44,00

4,9666

1,5706

28,02

0,000

* * * Lan 10 117,0000

Model 1

PES/Lan 10 161,0000 21,70

18,23

5,7659

3,76

0,004

* * Pamuk 10 139,3000

Model 1

PES/Pamuk 10 127,1000 13,40

6,5184

2,0613

6,50

0,000

* * * PES 10 113,7000

Model 1

PES/Pamuk 10 127,1000 10,10

9,4804

2,9980

3,37

0,008

* * Lan 10 117,0000

Model 1

PES/Pamuk 10 127,1000 12,20

16,4574

5,2043

2,34

0,044

* Pamuk 10 139,3000

Model 1

PES 10 113,7000 3,30

5,1651

1,6333

2,02

0,074

- Lan 10 117,0000

Model 1

PES 10 113,7000 25,60

16,7212

5,2877

4,84

0,001

* * * Pamuk 10 139,3000

Model 1

Lan 10 117,0000 22,30

16,7070

5,2832

4,22

0,002

* * Pamuk 10 139,3000

Model 2

PES/Lan 10 135,3000 6,30

7,1344

2,2561

2,79

0,021

* PES/Pamuk 10 129,0000

Model 2

PES/Lan 10 135,3000 1,80

7,5689

2,3935

0,75

0,471

- PES 10 133,5000

Model 2

PES/Lan 10 135,3000 19,80

12,8478

4,0628

4,87

0,001

* * * Lan 10 115,5000

Model 2

PES/Lan 10 135,3000 1,20

6,5456

2,0699

0,58

0,576

- Pamuk 10 134,1000

Model 2

PES/Pamuk 10 129,0000 4,50

4,4031

1,4240

3,16

0,012

* PES 10 133,5000

Model 2

PES/Pamuk 10 129,0000 13,50

18,6860

5,9090

2,29

0,048

* Lan 10 115,5000

Model 2

PES/Pamuk 10 129,0000 5,10

7,1407

2,2581

2,26

0,050

* Pamuk 10 134,1000

Model 2

PES 10 133,5000 18,00

19,3735

6,1264

2,94

0,017

* * Lan 10 115,5000

Model 2

PES 10 133,5000 0,60

7,3515

2,3247

0,26

0,802

- Pamuk 10 134,1000

Model 2

Lan 10 115,5000 18,60

16,5476

5,2328

3,56

0,006

* * Pamuk 10 134,1000


307


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N





t - test

P


Model 1

PES/Lan 10 159,8000 24,10

6,8223

2,1574

11,17

0,000

* * * PES/Pamuk 10 135,7000

Model 1

PES/Lan 10 159,8000 20,50

8,6056

2,7213

7,53

0,000

* * * PES 10 139,3000

Model 1

PES/Lan 10 159,8000 33,60

6,3456

2,0067

16,74

0,000

* * * Lan 10 126,2000

Model 1

PES/Lan 10 159,8000 35,20

9,8860

3,1262

11,26

0,000

* * * Pamuk 10 124,6000

Model 1

PES/Pamuk 10 135,7000 3,60

7,9331

2,5087

1,44

0,185

- PES 10 139,3000

Model 1

PES/Pamuk 10 135,7000 9,50

8,0450

2,5441

3,73

0,005

* * Lan 10 126,2000

Model 1

PES/Pamuk 10 135,7000 11,10

8,5173

2,6934

4,12

0,003

* * Pamuk 10 124,6000

Model 1

PES 10 139,3000 13,10

5,6263

1,7792

7,36

0,000

* * * Lan 10 126,2000

Model 1

PES 10 139,3000 14,70

5,8319

1,8442

7,97

0,000

* * * Pamuk 10 124,6000

Model 1

Lan 10 126,2000 1,60

9,1311

2,8875

0,55

0,593

- Pamuk 10 124,6000

Model 2

PES/Lan 10 124,4000 15,30

5,6578

1,7892

8,55

0,000

* * * PES/Pamuk 10 139,7000

Model 2

PES/Lan 10 124,4000 27,90

4,6296

1,4640

19,06

0,000

* * * PES 10 152,3000

Model 2

PES/Lan 10 124,4000 3,10

7,7524

2,4515

1,27

0,238

- Lan 10 127,5000

Model 2

PES/Lan 10 124,4000 4,70

7,6746

2,4269

1,94

0,085

- Pamuk 10 129,1000

Model 2

PES/Pamuk 10 139,7000 12,60

5,2747

1,6680

7,55

0,000

* * * PES 10 152,3000

Model 2

PES/Pamuk 10 139,7000 12,20

8,5868

2,7154

4,49

0,002

* * Lan 10 127,5000

Model 2

PES/Pamuk 10 139,7000 10,60

5,8727

1,8571

5,71

0,000

* * * Pamuk 10 129,1000

Model 2

PES 10 152,3000 24,80

6,4429

2,0374

12,17

0,000

* * * Lan 10 127,5000

Model 2

PES 10 152,3000 23,20

7,9554

2,5157

9,22

0,000

* * * Pamuk 10 129,1000

Model 2

Lan 10 127,5000 1,60

11,8902

3,7600

0,43

0,680

- Pamuk 10 129,1000


308


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N





t - test

P


Model 1

PES/Lan 10 144,5000 43,90

6,2441

1,9746

22,23

0,000

* * * PES/Pamuk 10 100,6000

Model 1

PES/Lan 10 144,5000 20,80

14,5358

4,5966

4,53

0,001

* * PES 10 123,7000

Model 1

PES/Lan 10 144,5000 46,30

5,2292

1,6536

28,00

0,000

* * * Lan 10 98,2000

Model 1

PES/Lan 10 144,5000 7,30

18,2334

5,7659

1,27

0,237

- Pamuk 10 137,2000

Model 1

PES/Pamuk 10 100,6000 23,10

10,5877

3,3481

6,90

0,000

* * * PES 10 123,7000

Model 1

PES/Pamuk 10 100,6000 2,40

5,5817

1,7651

1,36

0,207

- Lan 10 98,2000

Model 1

PES/Pamuk 10 100,6000 36,60

15,6290

4,9423

7,41

0,000

* * * Pamuk 10 137,2000

Model 1

PES 10 123,7000 25,50

13,6484

4,3160

5,91

0,000

* * * Lan 10 98,2000

Model 1

PES 10 123,7000 13,50

17,6965

5,5961

2,41

0,039

* Pamuk 10 137,2000

Model 1

Lan 10 98,2000 39,00

20,4124

6,4550

6,04

0,000

* * * Pamuk 10 137,2000

Model 2

PES/Lan 10 117,9000 19,80

14,6424

4,6303

4,28

0,002

* * PES/Pamuk 10 137,7000

Model 2

PES/Lan 10 117,9000 14,10

23,9789

7,5828

1,86

0,096

- PES 10 132,0000

Model 2

PES/Lan 10 117,9000 5,60

9,8116

3,1027

1,81

0,105

- Lan 10 112,3000

Model 2

PES/Lan 10 117,9000 0,70

18,0496

5,7078

0,12

0,905

- Pamuk 10 117,2000

Model 2

PES/Pamuk 10 137,7000 5,70

18,4273

5,8272

0,98

0,354

- PES 10 132,0000

Model 2

PES/Pamuk 10 137,7000 25,40

13,2430

4,1878

6,07

0,000

* * * Lan 10 112,3000

Model 2

PES/Pamuk 10 137,7000 20,50

24,2315

7,6627

2,68

0,025

* Pamuk 10 117,2000

Model 2

PES 10 132,0000 19,70

26,7251

8,4512

2,33

0,045

* Lan 10 112,3000

Model 2

PES 10 132,0000 14,80

37,6823

11,9162

1,24

0,242

- Pamuk 10 117,2000

Model 2

Lan 10 112,3000 4,90

13,6092

4,3036

1,14

0,284

- Pamuk 10 117,2000


309


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N





t - test

P


Model 1

PES/Lan 10 97,9000 56,00

3,8644

1,2220

46,15

0,000

* * * PES/Pamuk 10 154,3000

Model 1

PES/Lan 10 97,9000 52,90

14,4103

4,5569

11,61

0,000

* * * PES 10 150,8000

Model 1

PES/Lan 10 97,9000 28,90

11,7988

3,7311

7,75

0,000

* * * Lan 10 126,8000

Model 1

PES/Lan 10 97,9000 32,80

10,4115

3,2924

9,96

0,000

* * * Pamuk 10 130,7000

Model 1

PES/Pamuk 10 154,3000 3,50

14,7139

4,6530

0,75

0,471

- PES 10 150,8000

Model 1

PES/Pamuk 10 154,3000 27,50

12,3130

3,8937

7,06

0,000

* * * Lan 10 126,8000

Model 1

PES/Pamuk 10 154,3000 23,60

12,3486

3,9050

6,04

0,000

* * * Pamuk 10 130,7000

Model 1

PES 10 150,8000 24,00

17,7388

5,6095

4,28

0,002

* * Lan 10 126,8000

Model 1

PES 10 150,8000 20,10

15,8777

5,0210

4,00

0,003

* * Pamuk 10 130,7000

Model 1

Lan 10 126,8000 3,90

11,7988

3,7311

1,05

0,323

- Pamuk 10 130,7000

Model 2

PES/Lan 10 111,3000 24,70

14,5377

4,5972

5,37

0,000

* * * PES/Pamuk 10 136,0000

Model 2

PES/Lan 10 111,3000 13,20

8,6384

2,7317

4,83

0,001

* * * PES 10 124,5000

Model 2

PES/Lan 10 111,3000 28,20

9,2712

2,9318

9,62

0,000

* * * Lan 10 139,5000

Model 2

PES/Lan 10 111,3000 49,60

8,1677

2,5828

19,20

0,000

* * * Pamuk 10 160,9000

Model 2

PES/Pamuk 10 136,0000 11,50

7,8067

2,4687

4,66

0,001

* * PES 10 124,5000

Model 2

PES/Pamuk 10 136,0000 3,50

19,5633

6,1865

0,57

0,585

- Lan 10 139,5000

Model 2

PES/Pamuk 10 136,0000 24,90

12,4940

3,9509

6,30

0,000

* * * Pamuk 10 160,9000

Model 2

PES 10 124,5000 15,00

14,1578

4,4771

3,35

0,009

* * Lan 10 139,5000

Model 2

PES 10 124,5000 36,40

6,3105

1,9956

18,24

0,000

* * * Pamuk 10 160,9000

Model 2

Lan 10 139,5000 21,40

14,4160

4,5588

4,69

0,001

* * Pamuk 10 160,9000


310


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N





t - test

P


Model 1

PES/Lan 10 136,7000 22,90

6,1001

1,9290

11,87

0,000

* * * PES/Pamuk 10 113,8000

Model 1

PES/Lan 10 136,7000 29,50

8,4097

2,6594

11,09

0,000

* * * PES 10 107,2000

Model 1

PES/Lan 10 136,7000 1,00

15,2680

4,8282

0,21

0,841

- Lan 10 135,7000

Model 1

PES/Lan 10 136,7000 4,20

7,8429

2,4801

1,69

0,125

- Pamuk 10 140,9000

Model 1

PES/Pamuk 10 113,8000 6,60

6,3456

2,07

3,29

0,009

* * PES 10 107,2000

Model 1

PES/Pamuk 10 113,8000 21,90

14,9922

4,7410

4,62

0,001

* * Lan 10 135,7000

Model 1

PES/Pamuk 10 113,8000 27,10

5,8013

1,8345

14,77

0,000

* * * Pamuk 10 140,9000

Model 1

PES 10 107,2000 28,50

11,0177

3,4841

8,18

0,000

* * * Lan 10 135,7000

Model 1

PES 10 107,2000 33,70

6,9929

2,2113

15,24

0,000

* * * Pamuk 10 140,9000

Model 1

Lan 10 135,7000 5,20

12,8910

4,0765

1,28

0,234

- Pamuk 10 140,9000

Model 2

PES/Lan 10 112,3000 8,10

12,8361

4,0591

2,00

0,077

- PES/Pamuk 10 120,4000

Model 2

PES/Lan 10 112,3000 17,70

8,7946

2,7811

6,36

0,000

* * * PES 10 130,0000

Model 2

PES/Lan 10 112,3000 22,90

9,9605

3,1498

7,27

0,000

* * * Lan 10 135,2000

Model 2

PES/Lan 10 112,3000 38,40

8,3825

2,6508

14,49

0,000

* * * Pamuk 10 150,7000

Model 2

PES/Pamuk 10 120,4000 9,60

16,8404

5,3254

1,80

0,105

- PES 10 130,0000

Model 2

PES/Pamuk 10 120,4000 14,80

7,1461

2,2598

6,55

0,000

* * * Lan 10 135,2000

Model 2

PES/Pamuk 10 120,4000 30,30

11,7856

3,7269

8,13

0,000

* * * Pamuk 10 150,7000

Model 2

PES 10 130,0000 5,20

11,8865

3,7588

1,38

0,200

- Lan 10 135,2000

Model 2

PES 10 130,0000 20,70

13,3920

4,2349

4,89

0,001

* * * Pamuk 10 150,7000

Model 2

Lan 10 135,2000 15,50

10,0028

3,1632

4,90

0,001

* * * Pamuk 10 150,7000


311


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N





t - test

P


Model 1

PES/Lan 10 149,6000 29,70

6,9929

2,2113

13,43

0,000

* * * PES/Pamuk 10 119,9000

Model 1

PES/Lan 10 149,6000 31,60

4,6476

1,4697

21,50

0,000

* * * PES 10 118,0000

Model 1

PES/Lan 10 149,6000 9,00

13,0979

4,1419

2,17

0,058

- Lan 10 158,6000

Model 1

PES/Lan 10 149,6000 28,70

10,8223

3,4223

8,39

0,000

* * * Pamuk 10 120,9000

Model 1

PES/Pamuk 10 119,9000 1,90

6,7733

2,1419

0,89

0,398

- PES 10 118,0000

Model 1

PES/Pamuk 10 119,9000 38,70

11,6909

3,6970

10,45

0,000

* * * Lan 10 158,6000

Model 1

PES/Pamuk 10 119,9000 1,00

8,5245

2,6957

0,37

0,719

- Pamuk 10 120,9000

Model 1

PES 10 118,0000 40,60

12,8253

4,0557

10,01

0,000

* * * Lan 10 158,6000

Model 1

PES 10 118,0000 2,90

9,1827

2,9038

1,00

0,344

- Pamuk 10 120,9000

Model 1

Lan 10 158,6000 37,70

7,4095

2,3431

16,09

0,000

* * * Pamuk 10 120,9000

Model 2

PES/Lan 10 109,2000 35,90

9,9493

3,1462

11,41

0,000

* * * PES/Pamuk 10 145,1000

Model 2

PES/Lan 10 109,2000 13,80

9,9532

3,1475

4,38

0,002

* * PES 10 123,0000

Model 2

PES/Lan 10 109,2000 19,20

9,8860

3,1262

6,14

0,000

* * * Lan 10 90,0000

Model 2

PES/Lan 10 109,2000 8,80

8,6769

2,7439

3,21

0,011

* Pamuk 10 118,0000

Model 2

PES/Pamuk 10 145,1000 22,10

7,6369

2,4150

9,15

0,000

* * * PES 10 123,0000

Model 2

PES/Pamuk 10 145,1000 55,10

8,9499

2,8302

19,47

0,000

* * * Lan 10 90,0000

Model 2

PES/Pamuk 10 145,1000 27,10

11,8458

3,7460

7,23

0,000

* * * Pamuk 10 118,0000

Model 2

PES 10 123,0000 33,00

6,3944

2,0221

16,32

0,000

* * * Lan 10 90,0000

Model 2

PES 10 123,0000 5,00

8,7433

2,7649

1,81

0,104

- Pamuk 10 118,0000

Model 2

Lan 10 90,0000 28,00

6,6165

2,0923

13,38

0,000

* * * Pamuk 10 118,0000


312


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N





t - test

P


Model 1

PES/Lan 10 131,1000 11,10

12,3419

3,9028

2,84

0,019

* PES/Pamuk 10 120,0000

Model 1

PES/Lan 10 131,1000 5,10

8,0891

2,5580

1,99

0,077

- PES 10 126,0000

Model 1

PES/Lan 10 131,1000 29,70

5,5787

1,7641

16,84

0,000

* * * Lan 10 101,4000

Model 1

PES/Lan 10 131,1000 12,20

7,0206

2,2201

5,50

0,000

* * * Pamuk 10 143,3000

Model 1

PES/Pamuk 10 120,0000 6,00

10,9646

3,4673

1,73

0,118

- PES 10 126,0000

Model 1

PES/Pamuk 10 120,0000 18,60

8,4485

2,6717

6,96

0,000

* * * Lan 10 101,4000

Model 1

PES/Pamuk 10 120,0000 23,30

12,6408

3,9974

5,83

0,000

* * * Pamuk 10 143,3000

Model 1

PES 10 126,0000 24,60

8,7458

2,7657

8,90

0,000

* * * Lan 10 101,4000

Model 1

PES 10 126,0000 17,30

9,9113

3,1342

5,52

0,000

* * * Pamuk 10 143,3000

Model 1

Lan 10 101,4000 41,90

6,4369

2,0355

20,58

0,000

* * * Pamuk 10 143,3000

Model 2

PES/Lan 10 114,4000 3,60

6,8508

2,1664

1,66

0,131

- PES/Pamuk 10 118,0000

Model 2

PES/Lan 10 114,4000 0,30

7,7179

2,4406

0,12

0,905

- PES 10 114,1000

Model 2

PES/Lan 10 114,4000 3,50

5,5428

1,7528

2,00

0,077

- Lan 10 110,9000

Model 2

PES/Lan 10 114,4000 4,40

5,3790

1,7010

2,59

0,029

* Pamuk 10 118,8000

Model 2

PES/Pamuk 10 118,0000 3,90

10,0714

3,1849

1,23

0,252

- PES 10 114,1000

Model 2

PES/Pamuk 10 118,0000 7,10

8,3593

2,6434

2,69

0,025

* Lan 10 110,9000

Model 2

PES/Pamuk 10 118,0000 0,80

8,2030

2,5940

0,31

0,765

- Pamuk 10 118,8000

Model 2

PES 10 114,1000 3,20

9,3190

2,9469

1,09

0,306

- Lan 10 110,9000

Model 2

PES 10 114,1000 4,70

6,4472

2,0388

2,31

0,047

* Pamuk 10 118,8000

Model 2

Lan 10 110,9000 7,90

4,3576

1,3780

5,73

0,000

* * * Pamuk 10 118,8000


313


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N





t - test

P


Model 1

PES/Lan 10 126,8000 33,60

8,3293

2,6340

12,76

0,000

* * * PES/Pamuk 10 160,4000

Model 1

PES/Lan 10 126,8000 27,00

11,1156

3,5150

7,68

0,000

* * * PES 10 153,8000

Model 1

PES/Lan 10 126,8000 15,60

9,5242

3,0118

5,18

0,001

* * * Lan 10 111,2000

Model 1

PES/Lan 10 126,8000 11,90

8,5952

2,7180

4,38

0,002

* * Pamuk 10 114,9000

Model 1

PES/Pamuk 10 160,4000 6,60

9,7662

3,0883

2,14

0,061

- PES 10 153,8000

Model 1

PES/Pamuk 10 160,4000 49,20

12,5769

3,9772

12,37

0,000

* * * Lan 10 111,2000

Model 1

PES/Pamuk 10 160,4000 45,50

8,8726

2,8057

16,22

0,000

* * * Pamuk 10 114,9000

Model 1

PES 10 153,8000 42,60

15,7494

4,9804

8,55

0,000

* * * Lan 10 111,2000

Model 1

PES 10 153,8000 38,90

12,4762

3,9453

9,86

0,000

* * * Pamuk 10 114,9000

Model 1

Lan 10 111,2000 3,70

12,1842

3,8530

0,96

0,362

- Pamuk 10 114,9000

Model 2

PES/Lan 10 127,2000 10,60

7,2602

2,2959

4,62

0,001

* * PES/Pamuk 10 137,8000

Model 2

PES/Lan 10 127,2000 7,10

6,7897

2,1471

3,31

0,009

* * PES 10 134,3000

Model 2

PES/Lan 10 127,2000 19,90

7,6659

2,4242

8,21

0,000

* * * Lan 10 147,1000

Model 2

PES/Lan 10 127,2000 11,50

11,5782

3,6614

3,14

0,012

* Pamuk 10 115,7000

Model 2

PES/Pamuk 10 137,8000 3,50

6,1509

1,9451

1,80

0,105

- PES 10 134,3000

Model 2

PES/Pamuk 10 137,8000 9,30

7,7610

2,4542

3,79

0,004

* * Lan 10 147,1000

Model 2

PES/Pamuk 10 137,8000 22,10

13,8520

4,3804

5,05

0,001

* * * Pamuk 10 115,7000

Model 2

PES 10 134,3000 12,80

8,9914

2,8433

4,50

0,001

* * Lan 10 147,1000

Model 2

PES 10 134,3000 18,60

13,8259

4,3721

4,25

0,002

* * Pamuk 10 115,7000

Model 2

Lan 10 147,1000 31,40

16,6346

5,2603

5,97

0,000

* * * Pamuk 10 115,7000


314


Vrsta modela

Vrsta tkanine

N





t - test

P


Model 1

PES/Lan 10 134,6000 7,40

13,1504

4,1585

1,78

0,109

- PES/Pamuk 10 142,0000

Model 1

PES/Lan 10 134,6000 6,40

11,7019

3,7005

1,73

0,118

- PES 10 128,2000

Model 1

PES/Lan 10 134,6000 8,70

10,1330

3,2043

2,72

0,024

* Lan 10 125,9000

Model 1

PES/Lan 10 134,6000 12,30

12,9790

4,1043

3,00

0,015

* * Pamuk 10 146,9000

Model 1

PES/Pamuk 10 142,0000 13,80

16,7385

5,2932

2,61

0,028

* PES 10 128,2000

Model 1

PES/Pamuk 10 142,0000 16,10

18,4959

5,8489

2,75

0,022

* Lan 10 125,9000

Model 1

PES/Pamuk 10 142,0000 4,90

17,7730

5,6203

0,87

0,406

- Pamuk 10 146,9000

Model 1

PES 10 128,2000 2,30

11,2551

3,5592

0,65

0,534

- Lan 10 125,9000

Model 1

PES 10 128,2000 18,70

9,0191

2,8521

6,56

0,000

* * * Pamuk 10 146,9000

Model 1

Lan 10 125,9000 21,00

11,8509

3,7476

5,60

0,000

* * * Pamuk 10 146,9000

Model 2

PES/Lan 10 114,2000 50,00

5,3996

1,7075

29,63

0,000

* * * PES/Pamuk 10 164,8000

Model 2

PES/Lan 10 114,2000 33,30

4,1379

1,3085

25,45

0,000

* * * PES 10 147,5000

Model 2

PES/Lan 10 114,2000 26,90

14,6322

4,6271

5,81

0,000

* * * Lan 10 141,1000

Model 2

PES/Lan 10 114,2000 17,10

7,5785

2,3965

7,14

0,000

* * * Pamuk 10 131,3000

Model 2

PES/Pamuk 10 164,8000 17,30

7,7896

2,4633

7,02

0,000

* * * PES 10 147,5000

Model 2

PES/Pamuk 10 164,8000 23,70

14,6746

4,6405

5,11

0,001

* * * Lan 10 141,1000

Model 2

PES/Pamuk 10 164,8000 33,50

9,9247

3,1385

10,67

0,000

* * * Pamuk 10 131,3000

Model 2

PES 10 147,5000 6,40

15,3926

4,8676

1,32

0,221

- Lan 10 141,1000

Model 2

PES 10 147,5000 16,20

6,9730

2,2050

7,35

0,000

* * * Pamuk 10 131,3000

Model 2

Lan 10 141,1000 9,80

20,0044

6,3260

1,55

0,156

- Pamuk 10 131,3000


315

Tabela 8.62 Rezultati izračunate srednje temperature kože testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti temperature kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

PES/Lan – Tk (oC) PES/Pamuk – Tk (oC) PES – Tk (oC)

I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

1 35 1,2 34,87 35,36 35,25 34,78 35,11 35,09 34,73 35,16 35,11

2 35 1,2 34,95 35,24 35,21 34,75 35,01 34,96 34,78 35,04 35,00

3 25 1,2 31,81 32,01 31,90 31,90 32,11 31,86 31,42 31,80 31,63

4 25 1,2 31,71 31,92 31,70 31,64 32,01 31,76 31,49 31,74 31,50

5 35 0,2 34,73 35,42 35,75 34,85 35,68 35,57 34,98 35,88 35,69

6 35 0,2 34,99 35,30 35,32 35,08 35,32 35,21 35,21 35,45 35,38

7 25 0,2 31,48 31,80 31,99 31,70 32,09 32,16 31,92 32,40 32,26

8 25 0,2 31,82 32,27 32,31 32,05 32,46 32,27 31,89 32,44 32,28

9 30 0,5 33,37 33,97 33,90 33,26 33,81 33,80 33,48 33,85 33,87

10 30 0,5 33,55 33,86 33,68 33,70 34,03 33,90 33,62 33,94 33,84

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

Lan – Tk (oC) Pamuk – Tk (oC)

I dio eksp.

faza mirovanja

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirovanja

II dio eksp.

1 35 1,2 34,61 35,13 35,10 34,83 35,35 35,31

2 35 1,2 34,79 34,98 35,02 34,98 35,22 35,19

3 25 1,2 31,59 31,77 31,72 32,23 31,76 31,55

4 25 1,2 31,52 31,69 31,58 31,69 31,89 31,65

5 35 0,2 34,88 35,61 35,53 34,94 35,47 35,37

6 35 0,2 35,02 35,19 35,22 35,01 35,30 35,23

7 25 0,2 32,03 32,24 32,26 32,21 32,66 32,49

8 25 0,2 31,96 32,40 32,34 32,19 32,62 32,46

9 30 0,5 33,23 33,88 33,89 33,33 33,96 33,91

10 30 0,5 33,58 34,05 33,96 33,48 33,93 33,80

316

Tabela 8.63 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model zavisnosti srednje temperature kože testnih osoba za pojedine tkanine ugrađene u odjeću u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra

PES/Lan – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 23,70 + 0,34 · Tv (oC) - 0,33 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 23,6993

b1 = 0,3407

b2 = - 0,3346


PES/Pamuk – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,66 + 0,31 · Tv (oC) - 0,35 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,655

b1 = 0,3113

b2 = - 0,3478


PES/Pamuk – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,34 + 0,32 · Tv (oC) - 0,41 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,3438

b1 = 0,3195

b2 = - 0,4103


PES – I dio eksperimenta: Tk (oC) = 23,89 + 0,32 · Tv (oC) - 0,42 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 23,8949

b1 = 0,3245

b2 = - 0,4211


PES – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,31 + 0,33 · Tv (oC) - 0,61 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,312

b1 = 0,3288

b2 = - 0,6129


PES – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 23,93 + 0,34 · Tv (oC) - 0,61 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 23,9279

b1 = 0,3377

b2 = - 0,6127


Lan – I dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,40 + 0,30 · Tv (oC) - 0,35 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,4024

b1 = 0,305

b2 = - 0,3506


317

Nastavak tabele 8.63 Lan – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,42 + 0,32 · Tv (oC) - 0,51 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,4201

b1 = 0,3202

b2 = - 0,5055


Lan – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,28 + 0,32 · Tv (oC) - 0,52 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,2767

b1 = 0,3243

b2 = - 0,5185


Pamuk – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,82 + 0,31 · Tv (oC) - 0,47 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,8176

b1 = 0,3102

b2 = - 0,4683


Pamuk – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,30 + 0,32 · Tv (oC) - 0,48 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,2996

b1 = 0,3237

b2 = - 0,479


Slika 8.31 Zavisnost srednje temperature kože Tk od temperature vazduha Tv

i brzine vjetra v za tkaninu PES/Lan – II dio eksperimenta

318

Sl. 8.32 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk – faza mirovanja

Sl. 8.33 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk – II dio eksp.

Sl. 8.34 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za PES – I dio eksperimenta

319

Sl. 8.35 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za PES – faza mirovanja

Sl. 8.36 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za PES – II dio eksperimenta

Sl. 8.37 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za Lan – I dio eksperimenta

320

Sl. 8.38 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za Lan – faza mirovanja

Sl. 8.39 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za Lan – II dio eksperimenta

Sl. 8.40 Zavisnost srednje temperature kože od Tv i v za Pamuk – faza mirovanja

321

Slika 8.41 Zavisnost srednje temperature kože Tk od temperature vazduha Tv i brzine vjetra v za tkaninu Pamuk – II dio eksperimenta Tabela 8.64 Rezultati izračunate srednje temperature kože testnih osoba dobijeni

eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti temperature kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

PES/Lan – Tk (oC) PES/Pamuk – Tk (oC) PES – Tk (oC) I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

1 35 1,2 34,87 35,36 35,25 34,78 35,11 35,09 34,73 35,16 35,11 2 35 1,2 34,95 35,24 35,21 34,75 35,00 34,96 34,78 35,04 35,00 3 35 0,5 34,35 35,07 35,02 34,92 35,37 35,44 34,86 35,41 35,37 4 35 0,5 34,59 34,86 34,80 35,10 35,27 35,27 35,09 35,28 35,27 5 35 0,2 34,73 35,42 35,75 34,85 35,69 35,57 34,98 35,88 35,69 6 35 0,2 34,99 35,30 35,32 35,08 35,38 35,21 35,21 35,45 35,38 7 30 1,2 33,04 33,62 33,63 33,07 33,60 33,51 33,14 33,64 33,60 8 30 1,2 33,04 33,63 33,60 33,38 33,51 33,53 33,26 33,59 33,51 9 30 0,5 33,37 33,97 33,90 33,26 33,87 33,80 33,48 33,85 33,87

10 30 0,5 33,55 33,86 33,68 33,70 33,84 33,90 33,62 33,94 33,84 11 30 0,2 33,22 33,75 33,77 33,61 33,59 33,86 32,78 33,27 33,59 12 30 0,2 33,51 33,76 33,76 33,71 33,56 33,81 33,25 33,70 33,56 13 25 1,2 31,81 32,01 31,90 31,90 31,63 31,86 31,42 31,80 31,63 14 25 1,2 31,71 31,92 31,70 31,64 31,50 31,76 31,49 31,74 31,50 15 25 0,5 32,15 32,61 32,41 31,68 32,23 32,15 32,06 32,30 32,23 16 25 0,5 32,14 32,53 42,40 32,13 32,26 32,38 32,18 32,44 32,26 17 25 0,2 31,48 31,80 31,99 31,70 32,09 32,16 31,92 32,40 32,26 18 25 0,2 31,82 32,27 32,31 32,05 32,28 32,27 31,89 32,44 32,28

322

Nastavak tabele 8.64 Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

Lan – Tk (oC) Pamuk – Tk (oC) I dio eksp.

faza mirovanja

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirovanja

II dio eksp.

1 35 1,2 34,61 35,13 35,10 34,83 35,35 35,31 2 35 1,2 34,79 34,98 35,02 34,98 35,22 35,19 3 35 0,5 34,86 35,46 35,36 34,65 35,30 35,20 4 35 0,5 34,92 35,21 35,17 34,90 35,14 35,04 5 35 0,2 34,88 35,61 35,53 34,94 35,47 35,37 6 35 0,2 35,02 35,19 35,22 35,01 35,30 35,23 7 30 1,2 33,23 33,86 33,82 32,94 33,60 33,61 8 30 1,2 33,44 33,78 33,69 33,33 33,75 33,64 9 30 0,5 33,23 33,88 33,89 33,33 33,96 33,91

10 30 0,5 33,58 34,05 33,96 33,48 33,93 33,80 11 30 0,2 33,21 33,66 33,76 33,45 33,94 33,93 12 30 0,2 33,48 33,79 33,78 33,55 33,82 33,74 13 25 1,2 31,59 31,77 31,72 32,23 31,76 31,55 14 25 1,2 31,52 31,69 31,58 31,69 31,89 31,65 15 25 0,5 32,24 32,61 32,52 32,28 32,66 32,34 16 25 0,5 32,40 32,77 32,62 32,31 32,54 32,47 17 25 0,2 32,03 32,24 32,26 32,21 32,66 32,49 18 25 0,2 31,96 32,40 32,34 32,19 32,62 32,46

Tabela 8.65 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model zavisnosti srednje temperature kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra

PES/Pamuk – I dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,38 + 0,31 · Tv (oC) - 0,26 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,3786

b1 = 0,3063

b2 = - 0,2565


PES/Pamuk – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,00 + 0,33 · Tv (oC) - 0,41 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,0005

b1 = 0,3305

b2 = - 0,4122


PES/Pamuk – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,46 + 0,32 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,4642

b1 = 0,316

b2 = - 0,3917


323

Nastavak tabele 8.65 PES – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,44 + 0,32 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,4391

b1 = 0,3183

b2 = - 0,3925


PES – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,11 + 0,33 · Tv (oC) - 0,44 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,1097

b1 = 0,3277

b2 = - 0,4355


Lan – I dio eksperimenta:Tk (oC) = 24,89 + 0,29 · Tv (oC) - 0,28 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,8947

b1 = 0,289

b2 = - 0,2785


Lan – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,95 + 0,30 · Tv (oC) - 0,35 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,9522

b1 = 0,3017

b2 = - 0,3473


Lan – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,80 + 0,31 · Tv (oC) - 0,38 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,8005

b1 = 0,306

b2 = - 0,3781


Pamuk – faza mirovanja: Tk (oC) = 25,25 + 0,29 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 25,2503

b1 =0,2942

b2 = - 0,3899


Pamuk – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,77 + 0,31 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,7739

b1 = 0,3063

b2 = -0,3877


324

Sl. 8.42 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/PAMUK – I dio eksperimenta

Sl. 8.43 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/PAMUK – faza mirovanja

Sl. 8.44 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/PAMUK – II dio eksperimenta

325

Sl. 8.45 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu PES – faza mirovanja

Sl. 8.46 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu PES – II dio eksperimenta

Sl. 8.47 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu LAN – I dio eksperimenta

326

Sl. 8.48 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu LAN – faza mirovanja

Sl. 8.49 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu LAN – II dio eksperimenta

Sl. 8.50 Zavisnost temperature kože od Tv i v za tkaninu PAMUK – faza mirovanja

327

Sl. 8.51 Zavisnost temperature kože Tk od temperature vazduha Tv i brzine

vjetra v za tkaninu PAMUK – II dio eksperimenta Tabela 8.66 Rezultati izračunate srednje temperature kože testnih osoba dobijeni

eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti temperature kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine i modele odjeće

Red. broj

Tv (oC)

v (m/s)

PES/Lan (Model 1) – Tk (oC) PES/Lan (Model 2) – Tk (oC) I dio eks. faza mir. II dio eks. I dio eks. faza mir. II dio eks.

1 35 1,2 34,87 35,36 35,25 34,95 35,24 35,21 2 35 0,5 34,35 35,07 35,02 34,59 34,86 34,80 3 35 0,2 34,73 35,42 35,75 34,99 35,30 35,32 4 30 1,2 33,04 33,62 33,63 33,04 33,63 33,60 5 30 0,5 33,37 33,97 33,90 33,55 33,86 33,68 6 30 0,2 33,22 33,75 33,77 33,51 33,76 33,76 7 25 1,2 31,81 32,01 31,90 31,71 31,92 31,70 8 25 0,5 32,15 32,61 32,41 32,14 32,53 42,40 9 25 0,2 31,48 31,80 31,99 31,82 32,27 32,31

Red. broj

Tv (oC)

v (m/s)

PES/Pamuk (Model 1) – Tk (oC) PES/Pamuk (Model 2) – Tk (oC) I dio eks. faza mir. II dio eks. I dio eks. faza mir. II dio eks.

1 35 1,2 34,78 35,11 35,09 34,75 35,01 34,96 2 35 0,5 34,92 35,49 35,44 35,10 35,33 35,27 3 35 0,2 34,85 35,68 35,57 35,08 35,32 35,21 4 30 1,2 33,07 33,57 33,51 33,38 33,53 33,53 5 30 0,5 33,26 33,81 33,80 33,70 34,03 33,90 6 30 0,2 33,61 34,01 33,86 33,71 33,90 33,81 7 25 1,2 31,90 32,11 31,86 31,64 32,01 31,76 8 25 0,5 31,68 32,19 32,15 32,13 32,38 32,38 9 25 0,2 31,70 32,09 32,16 32,05 32,46 32,27

328


Tv (oC)

v (m/s)

PES (Model 1) – Tk (oC) PES (Model 2) – Tk (oC) I dio eks. faza mir. II dio eks. I dio eks. faza mir. II dio eks.

1 35 1,2 34,73 35,16 35,11 34,78 35,04 35,00 2 35 0,5 34,86 35,41 35,37 35,09 35,28 35,27 3 35 0,2 34,98 35,88 35,69 35,21 35,45 35,38 4 30 1,2 33,14 33,64 33,60 33,26 33,59 33,51 5 30 0,5 33,48 33,85 33,87 33,62 33,94 33,84 6 30 0,2 32,78 33,27 33,59 33,25 33,70 33,56 7 25 1,2 31,42 31,80 31,63 31,49 31,74 31,50 8 25 0,5 32,06 32,30 32,23 32,18 32,44 32,26 9 25 0,2 31,92 32,40 32,26 31,89 32,44 32,28

Red. broj

Tv (oC)

v (m/s)

Lan (Model 1) – Tk (oC) Lan (Model 2) – Tk (oC) I dio eks. faza mir. II dio eks. I dio eks. faza mir. II dio eks.

1 35 1,2 34,61 35,13 35,10 34,79 34,98 35,02 2 35 0,5 34,86 35,46 35,36 34,92 35,21 35,17 3 35 0,2 34,88 35,61 35,53 35,02 35,19 35,22 4 30 1,2 33,23 33,86 33,82 33,44 33,78 33,69 5 30 0,5 33,23 33,88 33,89 33,58 34,05 33,96 6 30 0,2 33,21 33,66 33,76 33,48 33,79 33,78 7 25 1,2 31,59 31,77 31,72 31,52 31,69 31,58 8 25 0,5 32,24 32,61 32,52 32,40 32,77 32,62 9 25 0,2 32,03 32,24 32,26 31,96 32,40 32,34

Red. broj

Tv (oC)

v (m/s)

Pamuk (Model 1) – Tk (oC) Pamuk (Model 2) – Tk (oC) I dio eks. faza mir. II dio eks. I dio eks. faza mir. II dio eks.

1 35 1,2 34,83 35,35 35,31 34,98 35,22 35,19 2 35 0,5 34,65 35,30 35,20 34,90 35,14 35,04 3 35 0,2 34,94 35,47 35,37 35,01 35,30 35,23 4 30 1,2 32,94 33,60 33,61 33,33 33,75 33,64 5 30 0,5 33,33 33,96 33,91 33,48 33,93 33,80 6 30 0,2 33,45 33,94 33,93 33,55 33,82 33,74 7 25 1,2 32,23 31,76 31,55 31,69 31,89 31,65 8 25 0,5 32,28 32,66 32,34 32,31 32,54 32,47 9 25 0,2 32,21 32,66 32,49 32,19 32,62 32,46

329

Tabela 8.67 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model zavisnosti srednje temperature kože testnih osoba za sve tkanine ugrađene u pojedine modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra

PES/Pamuk (Model 1) – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,10 + 0,33 · Tv (oC) - 0,33 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,1038

b1 = 0,3297

b2 = - 0,3306


PES/Pamuk (Model 1) – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,03 + 0,33 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,0315

b1 = 0,331

b2 =-0,3884


PES/Pamuk (Model 2) – I dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,64 + 0,30 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,6423

b1 = 0,3037

b2 = - 0,3914


PES/Pamuk (Model 2) – faza mirovanja: Tk (oC) = 25,22 + 0,29 · Tv (oC) - 0,41 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 25,2243

b1 = 0,2937

b2 = - 0,4103


PES/Pamuk (Model 2) – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,90 + 0,30 · Tv (oC) - 0,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,8968

b1 = 0,301

b2 = - 0,3949


PES (Model 1) – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 23,92 + 0,34 · Tv (oC) - 0,42 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 23,9244

b1 = 0,335

b2 = - 0,4245


PES (Model 2) – faza mirovanja: Tk (oC) = 24,87 + 0,30 · Tv (oC) - 0,44 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,8664

b1 = 0,305

b2 = - 0,4435


330

Nastavak tabele 8.67 PES (Model 2) – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,3 + 0,32 · Tv (oC) - 0,45 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,2951

b1 = 0,3203

b2 = - 0,4466


Pamuk (Model 1) – faza mirovanja: Tk (oC) = 25,12 + 0,30 · Tv (oC) - 0,48 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 25,1165

b1 = 0,3013

b2 = - 0,4751


Pamuk (Model 1) – II dio eksperimenta: Tk (oC) = 24,53 + 0,32 · Tv (oC) - 0,44 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = 24,5272

b1 = 0,3167

b2 = - 0,4447


Slika 8.52 Zavisnost srednje temperature kože Tk od temperature vazduha Tv i brzine vjetra v za tkaninu PES/Pamuk (Model 1) – faza mirovanja

331

Sl. 8.53 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk (Model 1) – II dio eksp.

Sl. 8.54 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk (Model 2) – I dio eksp.

Sl. 8.55 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk (Model 2) – faza mirov.

332

Sl. 8.56 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES/Pamuk (Model 2) – II dio eksp.

Sl. 8.57 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES (Model 1) – II dio eksperimenta

Sl. 8.58 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES (Model 2) – faza mirovanja

333

Sl. 8.59 Zavisnost temperature kože od Tv i v za PES (Model 2) – II dio eksperimenta

Sl. 8.60 Zavisnost temperature kože od Tv i v za Pamuk (Model 1) – faza mirovanja

Sl. 8.61 Zavisnost temperature kože od Tv i v za Pamuk (Model 1) – II dio eksp.

334

Tabela 8.68 Rezultati izračunate srednje relativne vlažnosti kože testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

PES/Lan – RVk (%) PES/Pamuk– RVk(%) PES – RVk (%) I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

1 35 1,2 51,17 54,62 56,03 54,27 56,84 57,64 53,40 57,81 59,17 2 35 1,2 54,97 56,29 55,74 54,96 57,04 56,50 57,47 60,03 59,25 3 25 1,2 37,44 35,46 34,81 36,03 35,81 34,83 34,97 34,91 34,12 4 25 1,2 34,92 39,33 34,40 35,13 35,62 34,66 34,86 36,65 35,20 5 35 0,2 56,25 65,14 68,41 58,80 68,02 71,77 52,66 62,74 67,23 6 35 0,2 64,21 69,37 70,02 63,80 70,58 71,63 65,14 70,26 70,52 7 25 0,2 34,97 35,09 35,05 39,27 38,41 39,21 36,05 37,24 36,76 8 25 0,2 35,53 35,77 36,50 36,55 39,60 39,58 35,75 36,22 38,47 9 30 0,5 44,89 47,00 49,19 43,82 44,95 47,90 43,07 44,26 45,49 10 30 0,5 48,63 53,37 53,59 48,45 52,99 52,78 46,78 50,59 50,61

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

Lan – RVk (%) Pamuk – RVk (%) I dio eksp.

faza mirovanja

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirovanja

II dio eksp.

1 35 1,2 52,76 55,80 56,04 50,69 53,29 54,06 2 35 1,2 54,25 56,81 56,73 54,55 57,54 56,54 3 25 1,2 35,66 35,42 34,91 34,47 34,77 33,99 4 25 1,2 35,04 36,28 35,51 33,67 34,20 34,08 5 35 0,2 50,98 57,87 63,46 56,68 64,39 66,97 6 35 0,2 60,72 64,60 66,24 62,29 68,14 69,21 7 25 0,2 43,12 41,98 42,49 38,09 38,71 40,40 8 25 0,2 37,55 39,71 38,91 38,95 41,02 41,60 9 30 0,5 44,39 45,70 46,54 45,91 48,73 49,09 10 30 0,5 44,82 46,39 48,30 48,38 54,78 53,11 Tabela 8.69 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model

zavisnosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za pojedine tkanine ugrađene u modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra

PES/Lan – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 27,81 + 2,74 · Tv (oC) - 7,42 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 27,8115

b1 = 2,736

b2 = - 7,4159

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9483 3,5428 7,7709 -3,5789 0,009 0,2505 10,9215 0 2,466 -3,007 0,0197 PES/Pamuk – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 13,77 + 2,12 · Tv (oC) - 4,18 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 13,7713

b1 = 2,1213

b2 = - 4,1792


335

Nastavak tabele 8.69 PES/Pamuk – faza mirovanja: RVk (%) = - 22,42 + 2,58 · Tv (oC) - 7,39 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 22,4196

b1 = 2,576

b2 = - 7,3855

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9412 3,5844 7,8621 -2,8516 0,0246 0,2535 10,1634 0 2,495 -2,960 0,0211 PES/Pamuk – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 25,17 + 2,73 · Tv (oC) - 9,28 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 25,1695

b1 = 2,7315

b2 = - 9,281

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9593 3,1795 6,9738 -3,6091 0,0086 0,2248 12,1497 0 2,2131 -4,194 0,0041 PES – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 30,21 + 2,79 · Tv (oC) - 5,80 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 30,2063

b1 = 2,7905

b2 = - 5,7981

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9644 2,9273 6,4208 -4,7045 0,0022 0,207 13,4812 0 2,0376 -2,846 0,0248 Lan – faza mirovanja: RVk (%) = - 10,30 + 2,04 · Tv (oC) - 4,42 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 10,295

b1 = 2,0423

b2 = - 4,4189

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9506 2,5468 5,5862 -1,843 0,1079 0,1801 11,3405 0 1,7727 -2,493 0,0414 Lan – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 14,80 + 2,27 · Tv (oC) - 6,47 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 14,8031

b1 = 2,2663

b2 = - 6,4718

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9711 2,1765 4,7739 -3,1008 0,0173 0,1539 14,7255 0 1,5149 -4,272 0,0037 Pamuk – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 9,19 + 1,98 · Tv (oC) - 5,63 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 9,1869

b1 = 1,9757

b2 = - 5,6327

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9659 2,0661 4,5319 -2,0272 0,0823 0,1461 13,5236 0 1,4381 -3,917 0,0058 Pamuk – faza mirovanja: RVk (%) = - 15,97 + 2,37 · Tv (oC) - 8,29 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 15,967

b1 = 2,3665

b2 = - 8,2893

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9589 2,7804 6,0986 -2,6181 0,0345 0,1966 12,0368 0 1,9353 -4,283 0,0036 Pamuk – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 16,16 + 2,42 · Tv (oC) - 9,80 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 16,1576

b1 = 2,4177

b2 = - 9,8028


336

Sl. 8.62 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan – II dio eksperimenta

Sl. 8.63 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – I dio eksp.

Sl. 8.64 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – faza mirovanja

337

Sl. 8.65 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – II dio eksp.

Sl. 8.66 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES – II dio eksperimenta

Sl. 8.67 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za tkaninu Lan – faza mirovanja

338

Sl. 8.68 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan – II dio eksperimenta

Sl. 8.69 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk – I dio eksperimenta

Sl. 8.70 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk – faza mirovanja

339

Slika 8.71 Zavisnost relativne vlažnosti kože RVk od temperature vazduha Tv i brzine vjetra v za tkaninu Pamuk – II dio eksperimenta

Tabela 8.70 Rezultati izračunate srednje relativne vlažnosti kože testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

PES/Lan – RVk (%) PES/Pamuk– RVk (%) PES – RVk (%) I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirov.

II dio eksp.

1 35 1,2 51,17 54,62 56,03 54,27 56,84 57,64 53,40 57,81 59,17 2 35 1,2 54,97 56,29 55,74 54,96 57,04 56,50 57,47 60,03 59,25 3 35 0,5 54,25 59,49 63,19 55,73 61,17 63,42 54,24 59,03 61,46 4 35 0,5 62,13 66,58 67,27 58,27 62,80 62,26 57,52 60,28 60,06 5 35 0,2 56,25 65,14 68,41 58,80 68,02 71,77 52,66 62,74 67,23 6 35 0,2 64,21 69,37 70,02 63,80 70,58 71,63 65,14 70,26 70,52 7 30 1,2 41,89 42,61 43,29 41,30 41,93 43,20 41,40 42,21 43,41 8 30 1,2 46,59 48,79 48,47 43,61 45,93 45,01 43,71 45,31 45,45 9 30 0,5 44,89 47,00 49,19 43,82 44,95 47,90 43,07 44,26 45,49

10 30 0,5 48,63 53,37 53,59 48,45 52,99 52,78 46,78 50,59 50,61 11 30 0,2 47,19 51,47 51,50 50,24 51,46 52,38 47,10 46,23 49,10 12 30 0,2 48,64 54,29 54,64 48,26 52,93 54,62 45,04 47,08 48,36 13 25 1,2 37,44 35,46 34,81 36,03 35,81 34,83 34,97 34,91 34,12 14 25 1,2 34,92 39,33 34,40 35,13 35,62 34,66 34,86 36,65 35,20 15 25 0,5 38,67 39,66 39,89 41,74 42,61 41,54 41,49 46,27 46,61 16 25 0,5 35,55 36,29 37,14 39,34 41,30 40,36 40,49 45,27 45,63 17 25 0,2 34,97 35,09 35,05 39,27 38,41 39,21 36,05 37,24 36,76 18 25 0,2 35,53 35,77 36,50 36,55 39,60 39,58 35,75 36,22 38,47

340


Tv

(oC)

v

(m/s)

Lan – RVk (%) Pamuk – RVk (%) I dio eksp.

faza mirovanja

II dio eksp.

I dio eksp.

faza mirovanja

II dio eksp.

1 35 1,2 52,76 55,80 56,04 50,69 53,29 54,06 2 35 1,2 54,25 56,81 56,73 54,55 57,54 56,54 3 35 0,5 52,96 59,47 62,92 54,42 59,77 62,44 4 35 0,5 60,36 63,76 63,04 59,61 64,57 64,02 5 35 0,2 50,98 57,87 63,46 56,68 64,39 66,97 6 35 0,2 60,72 64,60 66,24 62,29 68,14 69,21 7 30 1,2 42,41 41,90 42,51 42,13 41,61 41,80 8 30 1,2 43,36 45,20 45,36 42,43 44,55 45,08 9 30 0,5 44,39 45,70 46,54 45,91 48,73 49,09

10 30 0,5 44,82 46,39 48,30 48,38 54,78 53,11 11 30 0,2 48,13 47,90 52,82 46,47 47,22 51,18 12 30 0,2 48,43 50,32 55,14 50,71 52,66 54,64 13 25 1,2 35,66 35,42 34,91 34,47 34,77 33,99 14 25 1,2 35,04 36,28 35,51 33,67 34,20 34,08 15 25 0,5 36,08 35,68 36,24 35,94 36,92 39,22 16 25 0,5 35,62 36,81 37,32 37,15 38,28 38,16 17 25 0,2 43,12 41,98 42,49 38,09 38,71 40,40 18 25 0,2 37,55 39,71 38,91 38,95 41,02 41,60 Tabela 8.71 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model

zavisnosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za pojedine tkanine u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra

PES/Lan – faza mirovanja: RVk (%) = - 21,83 + 2,50 · Tv (oC) - 5,73 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 21,8348

b1 = 2,4982

b2 = - 5,7336

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9118 3,5702 6,3691 -3,4282 0,0037 0,2061 12,1195 0 2,0084 -2,855 0,012 PES/Lan – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 26,71 + 2,71 · Tv (oC) - 7,53 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 26,7129

b1 = 2,7145

b2 = - 7,5323

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9509 2,8696 5,1192 -5,2182 0,0001 0,1657 16,3845 0 1,6143 -4,666 0,0003 PES/Pamuk – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 8,35 + 1,96 · Tv (oC) - 5,27 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 8,3512

b1 = 1,9628

b2 = - 5,2665

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9384 2,332 4,1601 -2,0074 0,0631 0,1346 14,5787 0 1,3118 -4,015 0,0011 PES/Pamuk – faza mirovanja: RVk (%) = - 16,52 + 2,39 · Tv (oC) - 7,94 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 16,524

b1 = 2,385

b2 = - 7,9366


341

Nastavak tabele 8.71 PES/Pamuk – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 20,05 + 2,55 · Tv (oC) - 9,40 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 20,0498

b1 = 2,5507

b2 = - 9,4012

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9562 2,6102 4,6564 -4,3058 0,0006 0,1507 16,9256 0 1,4683 -6,403 0 PES – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 16,79 + 2,35 · Tv (oC) - 6,04 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 16,7944

b1 = 2,3483

b2 = - 6,0439


Lan – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 6,06 + 1,82 · Tv (oC) - 3,94 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 6,058

b1 = 1,816

b2 = - 3,9436

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,8976 2,8102 5,0132 -1,2084 0,2456 0,1622 11,1929 0 1,5808 -2,495 0,0248 Lan – faza mirovanja: RVk (%) = - 15,22 + 2,21 · Tv (oC) - 4,94 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 15,2203

b1 = 2,2072

b2 = - 4,9389

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9457 2,4276 4,3307 -3,5145 0,0031 0,1402 15,7479 0 1,3656 -3,617 0,0025 Lan – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 17,6 + 2,38 · Tv (oC) - 7,57 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 17,5958

b1 = 2,3842

b2 = - 7,5654

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9701 1,9693 3,5131 -5,0086 0,0002 0,1137 20,9696 0 1,1078 -6,829 0 Pamuk – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 10,04 + 2,00 · Tv (oC) - 5,82 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 10,0441

b1 = 1,9995

b2 = -5,8242

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9593 1,9233 3,431 -2,9274 0,0104 0,111 18,007 0 1,0819 -5,383 0,0001 Pamuk – faza mirovanja: RVk (%) = - 17,95 + 2,40 · Tv (oC) - 7,90 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 17,9454

b1 = 2,3967

b2 = - 7,8977

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9463 2,6957 4,809 -3,7316 0,002 0,1556 15,399 0 1,5165 -5,208 0,0001 Pamuk – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 16,98 + 2,43 · Tv (oC) - 9,72 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 16,9816

b1 = 2,4298

b2 = - 9,7237

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9763 1,83 3,2647 -5,2016 0,0001 0,1057 22,9975 0 1,0295 -9,445 0

342

Sl. 8.72 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan – faza mirovanja

Sl. 8.73 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan – II dio eksperimenta

Sl. 8.74 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – I dio eksp.

343

Sl. 8.75 Zavisnosti relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – faza mirovanja

Sl. 8.76 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk – II dio eksp.

Sl. 8.77 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES – II dio eksperimenta

344

Sl. 8.78 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan – I dio eksperimenta

Sl. 8.79 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za tkaninu Lan – faza mirovanja

Sl. 8.80 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan – II dio eksperimenta

345

Sl. 8.81 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk – I dio eksperimenta

Sl. 8.82 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk – faza mirovanja

Sl. 8.83 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk – II dio eksperimenta

346

Tabela 8.72 Rezultati izračunate srednje relatovne vlažnosti kože testnih osoba dobijeni eksperimentalnim istraživanjima za određivanje matematičke zavisnosti relativne vlažnosti kože od klimatskih uslova za pojedine tkanine i modele odjeće

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

PES/Lan (Model 1) – RVk (%) PES/Lan (Model 2) – RVk (%)

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

1 35 1,2 51,17 54,62 56,03 54,97 56,29 55,74

2 35 0,5 54,25 59,49 63,19 62,13 66,58 67,27

3 35 0,2 56,25 65,14 68,41 64,21 69,37 70,02

4 30 1,2 41,89 42,61 43,29 46,59 48,79 48,47

5 30 0,5 44,89 47,00 49,19 48,63 53,37 53,59

6 30 0,2 47,19 51,47 51,50 48,64 54,29 54,64

7 25 1,2 37,44 35,46 34,81 34,92 39,33 34,40

8 25 0,5 38,67 39,66 39,89 35,55 36,29 37,14

9 25 0,2 34,97 35,09 35,05 35,53 35,77 36,50

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

PES/Pamuk (Model 1) – RVk (%) PES/Pamuk (Model 2) – RVk (%)

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

1 35 1,2 54,27 56,84 57,64 54,96 57,04 56,50

2 35 0,5 55,73 61,17 63,42 58,27 62,80 62,26

3 35 0,2 58,80 68,02 71,77 63,80 70,58 71,63

4 30 1,2 41,30 41,93 43,20 43,61 45,93 45,01

5 30 0,5 43,82 44,95 47,90 48,45 52,99 52,78

6 30 0,2 50,24 51,46 52,38 48,26 52,93 54,62

7 25 1,2 36,03 35,81 34,83 35,13 35,62 34,66

8 25 0,5 41,74 42,61 41,54 39,34 41,30 40,36

9 25 0,2 39,27 38,41 39,21 36,55 39,60 39,58

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

PES (Model 1) – RVk (%) PES (Model 2) – RVk (%)

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

1 35 1,2 53,40 57,81 59,17 57,47 60,03 59,25

2 35 0,5 54,24 59,03 61,46 57,52 60,28 60,06

3 35 0,2 52,66 62,74 67,23 65,14 70,26 70,52

4 30 1,2 41,40 42,21 43,41 43,71 45,31 45,45

5 30 0,5 43,07 44,26 45,49 46,78 50,59 50,61

6 30 0,2 47,10 46,23 49,10 45,04 47,08 48,36

7 25 1,2 34,97 34,91 34,12 34,86 36,65 35,20

8 25 0,5 41,49 46,27 46,61 40,49 45,27 45,63

9 25 0,2 36,05 37,24 36,76 35,75 36,22 38,47

347

Nastavak tabele 8.72

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

Lan (Model 1) – RVk (%) Lan (Model 2) – RVk (%)

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

1 35 1,2 52,76 55,80 56,04 54,25 56,81 56,73

2 35 0,5 52,96 59,47 62,92 60,36 63,76 63,04

3 35 0,2 50,98 57,87 63,46 60,72 64,60 66,24

4 30 1,2 42,41 41,90 42,51 43,36 45,20 45,36

5 30 0,5 44,39 45,70 46,54 44,82 46,39 48,30

6 30 0,2 48,13 47,90 52,82 48,43 50,32 55,14

7 25 1,2 35,66 35,42 34,91 35,04 36,28 35,51

8 25 0,5 36,08 35,68 36,24 35,62 36,81 37,32

9 25 0,2 43,12 41,98 42,49 37,55 39,71 38,91

Red. broj

Tv

(oC)

v

(m/s)

Pamuk (Model 1) – RVk (%) Pamuk (Model 2) – RVk (%)

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

I dio eksp.

Faza mirovanja

II dio eksp.

1 35 1,2 50,69 53,29 54,06 54,55 57,54 56,54

2 35 0,5 54,42 59,77 62,44 59,61 64,57 64,02

3 35 0,2 56,68 64,39 66,97 62,29 68,14 69,21

4 30 1,2 42,13 41,61 41,80 42,43 44,55 45,08

5 30 0,5 45,91 48,73 49,09 48,38 54,78 53,11

6 30 0,2 46,47 47,22 51,18 50,71 52,66 54,64

7 25 1,2 34,47 34,77 33,99 33,67 34,20 34,08

8 25 0,5 35,94 36,92 39,22 37,15 38,28 38,16

9 25 0,2 38,09 38,71 40,40 38,95 41,02 41,60 Tabela 8.73 Koeficijenti višestruke linearne regresije za dobijeni matematički model

zavisnosti relativne vlažnosti kože testnih osoba za sve tkanine ugrađene u pojedine modele odjeće u zavisnosti od temperature vazduha i brzine vjetra

PES/Lan (Model 1) – faza mirovanja: RVk (%) = - 17,18 + 2,30 · Tv (oC) - 6,35 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 17,1808

b1 = 2,3013

b2 = - 6,3496

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9482 2,7939 7,0486 -2,438 0,0506 0,2281 10,0883 0,0001 2,223 -2,86 0,029 PES/Lan (Model 1) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 24,25 + 2,60 · Tv (oC) - 7,24 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 24,2523

b1 = 2,596

b2 = - 7,2437


348

Nastavak tabele 8.73 PES/Lan (Model 2) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 24,81 + 2,51 · Tv (oC) - 4,09 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 24,8098

b1 = 2,5103

b2 = - 4,0932

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9763 1,9821 5,0005 -4,962 0,0025 0,1618 15,512 0 1,577 -2,60 0,0409 PES/Lan (Model 2) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 29,17 + 2,83 · Tv (oC) - 7,82 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 29,1734

b1 = 2,833

b2 = - 7,8209

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9612 2,9585 7,4639 -3,909 0,0079 0,2416 11,7281 0 2,354 -3,32 0,0159 PES/Pamuk (Model 1) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 1,54 + 1,73 · Tv (oC) - 5,40 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 1,5396

b1 = 1,7253

b2 = - 5,4006

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9315 2,4565 6,1976 -0,248 0,8121 0,2006 8,6019 0,0001 1,9543 -2,76 0,0327 PES/Pamuk (Model 1) – faza mirovanja: RVk (%) = - 15,37 + 2,31 · Tv (oC) - 7,59 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 15,3726

b1 = 2,3067

b2 = - 7,5871

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9159 3,6893 9,3078 -1,652 0,1497 0,3012 7,6574 0,0003 2,9351 -2,59 0,0415 PES/Pamuk (Model 1) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 21,31 + 2,58 · Tv (oC) - 9,04 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 21,3115

b1 = 2,575

b2 = - 9,0449

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9472 3,2297 8,1482 -2,616 0,0398 0,2637 9,7647 0,0001 2,5694 -3,52 0,0125 PES/Pamuk (Model 2) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 15,16 + 2,20 · Tv (oC) - 5,13 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 15,1629

b1 = 2,2003

b2 = - 5,1323

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9678 2,0628 5,2041 -2,914 0,0269 0,1684 13,0643 0 1,641 -3,13 0,0204 PES/Pamuk (Model 2) – faza mirovanja: RVk (%) = - 17,68 + 2,46 · Tv (oC) - 8,29 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 17,6755

b1 = 2,4633

b2 = - 8,2861


349

Nastavak tabele 8.73 PES/Pamuk (Model 2) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 18,79 + 2,53 · Tv (oC) - 9,76 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 18,7881

b1 = 2,5263

b2 = - 9,7574

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9674 2,4948 6,2941 -2,99 0,0245 0,2037 12,402 0 1,985 -4,92 0,003 Lan (Model 1) – faza mirovanja: RVk (%) = - 10,25 + 2,00 · Tv (oC) - 4,66 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 10,2479

b1 = 2,002

b2 = - 4,6648

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9531 2,2834 5,7608 -1,779 0,1256 0,1864 10,7381 0 1,8166 -2,57 0,0425 Lan (Model 1) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 15,07 + 2,29 · Tv (oC) - 7,97 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 15,0706

b1 = 2,2927

b2 = - 7,9745

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9685 2,1962 5,5407 -2,72 0,0346 0,1793 12,7857 0 1,7472 -4,56 0,0038 Lan (Model 2) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 17,56 + 2,24 · Tv (oC) - 4,54 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 17,5606

b1 = 2,2373

b2 = - 4,5411

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9789 1,6759 4,2281 -4,153 0,006 0,1368 16,3505 0 1,3333 -3,41 0,0144 Lan (Model 2) – faza mirovanja: RVk (%) = - 20,19 + 2,41 · Tv (oC) - 5,21 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 20,1928

b1 = 2,4123

b2 = - 5,2131

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9725 2,0787 5,2444 -3,850 0,0085 0,1697 14,2131 0 1,6537 -3,15 0,0198 Lan (Model 2) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 20,12 + 2,48 · Tv (oC) - 7,16 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 20,121

b1 = 2,4757

b2 = - 7,1563

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9784 1,9176 4,838 -4,159 0,006 0,1566 15,8114 0 1,5256 -4,69 0,0034 Pamuk (Model 1) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 5,41 + 1,78 · Tv (oC) - 4,58 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 5,4092

b1 = 1,7763

b2 = - 4,5838


350

Nastavak tabele 8.73 Pamuk (Model 1) – faza mirovanja: RVk (%) = - 15,35 + 2,24 · Tv (oC) - 6,99 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 15,3536

b1 = 2,235

b2 = - 6,9926

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9651 2,2308 5,6282 -2,728 0,0343 0,1821 12,2703 0 1,7748 -3,94 0,0076 Pamuk (Model 1) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 14,96 + 2,33 · Tv (oC) - 9,64 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = -14,9634

b1 = 2,3287

b2 = - 9,635

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9794 1,8351 4,6299 -3,232 0,0179 0,1498 15,5412 0 1,46 -6,60 0,0006 Pamuk (Model 2) – I dio eksperimenta: RVk (%) = - 14,68 + 2,22 · Tv (oC) - 7,06 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 14,6791

b1 = 2,2227

b2 = -7,0646

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9958 0,7614 1,9208 -7,642 0,0003 0,0622 35,7548 0 0,6057 -11,7 0 Pamuk (Model 2) – faza mirovanja: RVk (%) = - 20,54 + 2,56 · Tv (oC) - 8,80 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 20,5372

b1 = 2,5583

b2 = - 8,8027

R2 s std.gr. t p std.gr. t p std.gr. t p 0,9843 1,7131 4,322 -4,752 0,0032 0,1399 18,2901 0 1,3629 -6,46 0,0007 Pamuk (Model 2) – II dio eksperimenta: RVk (%) = - 19,00 + 2,53 · Tv (oC) - 9,81 · v (m/s) Koefic. višestr. regres.

Std. greš.

regres.

bo = - 18,9999

b1 = 2,531

b2 = - 9,8124


Sl. 8.84 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan (M 1) – faza mirov.

351

Sl. 8.85 Zavisnosti relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan (M 1) – II dio eksp.

Sl. 8.86 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan (M 2) – I dio eksp.

Sl. 8.87 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Lan (M 2) – II dio eksp.

352

Sl. 8.88 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 1) – I dio eksp.

Sl. 8.89 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 1) – faza mirov.

Sl. 8.90 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 1) – II dio eksp.

353

Sl. 8.91 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 2) – I dio eksp.

Sl. 8.92 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 2) – faza mirov.

Sl. 8.93 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za PES/Pamuk (M 2) – II dio eksp.

354

Sl. 8.94 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan (M 1) – faza mirovanja

Sl. 8.95 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan (M 1) – II dio eksperimenta

Sl. 8.96 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan (M 2) – I dio eksperimenta

355

Sl. 8.97 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan (M 2) – faza mirovanja

Sl. 8.98 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Lan (M 2) – II dio eksperimenta

Sl. 8.99 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 1) – I dio eksp.

356

Sl. 8.100 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 1) – faza mirovanja

Sl. 8.101 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 1) – II dio eksp.

Sl. 8.102 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 2) – I dio eksp.

357

Sl. 8.103 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 2) – faza mirovanja

Sl. 8.104 Zavisnost relativne vlažnosti kože od Tv i v za Pamuk (M 2) – II dio eksp.

358

PLAN EKSPERIMENTA

a) Vrste tkanina: 1. 50 % PES / 50 % Lan 2. 50 % PES / 50 % Pamuk 3. 100 % PES 4. 100 % Lan 5. 100 % Pamuk b) Broj osoba: 5 Osoba 1 (O1): ANAMARIJA Osoba 2 (O2): TEA Osoba 3 (O3): PETRA Osoba 4 (O4): TANJA Osoba 5 (O5): VERONIKA c) Vrste modela: 2 1. Kratka haljina (Model I) 2. Kratke hlače + bluza bez rukava (Model II) d) Klimatski uslovi: 3 1. T = 25oC; RV = 40 % 2. T = 30oC; RV = 40 % 3. T = 35oC; RV = 40 % e) Brzina vjetra: 3 1. v = 0,2 m/s 2. v = 0,5 m/s 3. v = 1,2 m/s BROJ PROBA: 5 tkanina x 5 osoba x 2 modela x 3 klimat. uslova x 3 brzine vjetra = 450 proba

TJELESNE AKTIVNOSTI OSOBA:

20 minuta: mirovanje (20oC; RV=40%)

20 minuta: kretanje brzinom od 2,5 km/h

5 minuta: odmor

20 minuta: kretanje brzinom od 3 km/h

359

Dan 1: PONEDJELJAK Datum: 05.11.2007 Vrijeme

ispitivanja Testna osoba

Tkanina Model Brzina vjetra

Temperatura vazduha

8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC

Dan 2: UTORAK Datum: 06.11.2007

Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha

8.00 – 9.05 h O1 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 50 % PES / 50 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC

Dan 3: SRIJEDA Datum: 07.11.2007

Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha

8.00 – 9.05 h O1 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % PES Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC

Dan 4: ČETVRTAK Datum: 08.11.2007

Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha

8.00 – 9.05 h O1 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Lan Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC

Dan 5: PETAK Datum: 09.11.2007

Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha

8.00 – 9.05 h O1 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 9.30 – 10.35 h O2 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 11.00 – 12.05 h O3 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 12.30 – 13.35 h O4 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC 14.00 – 15.05 h O5 100 % Pamuk Model 1 v = 0,2 m/s T = 25 oC

360

Dan 6: SUBOTA Datum: 10.11.2007 Vrijeme



Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


361

Dan 11: PETAK Datum: 16.11.2007 Vrijeme



Temperatura vazduha





Temperatura vazduha


Dan 13: PONEDJELJAK Datum: 19.11.2007

Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


362

Dan 16: ČETVRTAK Datum: 22.11.2007 Vrijeme



Temperatura vazduha





Temperatura vazduha


Dan 18: SUBOTA Datum: 24.11.2007

Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


363

Dan 21: SRIJEDA Datum: 28.11.2007 Vrijeme



Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


364

Dan 26: UTORAK Datum: 04.12.2007 Vrijeme



Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


365




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


366




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


367




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


368




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


369




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


370




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


371




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


372




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


373




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


374




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


375




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


376




Temperatura vazduha





Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha



Vrijeme ispitivanja

Testna osoba


Temperatura vazduha


377

Strokovna biografija in bibliografija

Grujić Dragana, rojena 07.08.1968. v Gradiški, Republika Srpska, Bosna in

Hercegovina. Osnovno in srednjo strojno šolo sem končala v Gradiški.

Na Tehnološki fakulteti – Oddelek za tekstilstvo Univerze v Banja Luki sem

leta 1996 zagovarjala diplomsko delo z naslovom “Analiza procesa predenja

češljanih pređa pamučnog tipa na osnovu rezultata ispitivanja

ravnomjernosti i maljavosti pređe” in pridobila naziv diplomirani inženir

tekstilne tehnologije.

Po končanem študiju sem se zaposlila v podjetju Industrija svilenih tkanina

in konfekcije "Svila", Čelinac ter se vpisala na magistrski študij na Tehnološki

fakulteti v Leskovcu Univerze v Nišu.

Od 1999 leta sem zaposlena na Tehnološki fakulteti v Banja Luki kot

asistent pri predmetih: Dizajn in konfekcioniranje, Tehnologija tkanja in Netkane

tekstilije.

Štipendija Vlade Slovenije za strkovno izobraževanje, katero sem dobila leta

1999, mi je omogočila, da eksperiment za magistarsko delo izvedem na

Naravoslovnotehniški fakulteti v Ljubljani in Fakulteti za strojništvo v Mariboru.

Magistarsko tezo pod naslovom: “Uticaj fizičko-mehaničkih osobina

poliesterskih tkanina i konstrukcije krojeva na termofiziološka svojstva

odjeće” sem uspešno zagovarjala 24. julija leta 2003 na Tehnološki fakulteti v

Leskovcu Univerze v Nišu in pridobila akademski naziv magistrica tehniških

znanosti.

Doktorsku tezu pod naslovom “Vpliv snovnih lastnosti tkanin na toplotno

fiziološko udobje oblačil” (Uticaj svojstava materijala na toplotno

fiziološku udobnost odjeće) sem prijavila leta 2007 na Fakulteti za strojništvo

- Oddelek za tekstilstvo, Univerze v Mariboru v Sloveniji pod mentorstvom red.

prof.dr Jelke Geršak.

378

Projekti, znanstveno in strokovno delo:

1. D. Grujić, C. Trajković, M. Ristić: Dobijanje i svojstva teksturirane poliester pređe iz POY filamenta postupkom simultanog-isteznog teksturiranja. Glasnik hemičara i tehnologa Republike Srpske 42 (2000), Banja Luka

2. M. Ristić, S. Janjić, D. Grujić: Projekat – »Škola dizajna i konstrukcije tekstila i odjeće« EDA - Enterprise Development Agency, Banja Luka, 1999/2000

3. B. Lukić, M. Ristić, D. Grujić: Uticaj parametara fiksiranja i vrste ljepljive međupodstave na efekte fiksiranja. Zbornik izvoda radova – Zajednica tehnoloških i metalurških fakulteta Jugoslavije, Tehnologijada 2002, Donji Milanovac, maj 2002

4. Ž. Šobot, M. Ristić, D. Grujić: Uticaj uslova pranja domaćih vuna na efikasnost odstranjivanja nevlaknastih primjesa. Zbornik izvoda radova – Zajednica tehnoloških i metalurških fakulteta Jugoslavije, Tehnologijada 2002, Donji Milanovac, maj 2002

5. C. Trajković, D. Grujić: Izbor pogodne kombinacije osnovnog i podstavnog materijala za izradu ženske trenerke određivanjem protoka vodene pare. Tekstilna industrija, 3-4 (Mart-April) 2003, Beograd

6. J. Geršak, D. Grujić: Vpliv oblačila na toplotno fiziološko udobje človeka pri različnih obremenitvah in klimatskih pogojih. Tekstilec, 7-8/2003, Ljubljana

7. D. Grujić, C. Trajković, M. Ristić: Objektivno određivanje pogodnosti tekstilnih materijala za izradu ženskih trenerki. Glasnik hemičara i tehnologa Republike Srpske, 45 (2003) 79-84

8. D. Grujić, C. Trajković: Uticaj parametara poroznosti na izbor materijala za izradu sportske odjeće. VII Savjetovanje hemičara i tehnologa Republike Srpske, Banja Luka, 06/07novembar 2003

9. D. Grujić, C. Trajković: Uticaj parametara poroznosti na izbor materijala za izradu sportske odjeće. Glasnik hemičara i tehnologa Republike Srpske, 44 (2003) (Supplementum), 620 - 633

10. M. Ristić, B. Lazić, D. Grujić, S. Janjić: Projekat – »Istraživanje mogućnosti revitalizacije uzgoja, dobijanja i primjene lana i konoplje u RS i B i H«, Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske, Banja Luka, 2005

11. M. Nožinić, M. Ristić, D. Grujić, S. Janić, B. Lazić: Projekat – »Istraživanje prinosa vlakana i ulja različitih sorti lana«, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, Banja Luka, 2005

379

12. D. Grujić: Projekat – »Promocija malih i srednjih preduzeća u Sjevernoj Bosni i Hercegovini«, Projekat finansiran od strane GTZ (Njemačka) i DEZA (Švajcarska)

13. J. Geršak, M. Ristić, D. Grujić: Projekat – »CEEPUS« - "INTELLIGENT TEXTILE PRODUCTS OF NEW GENERATION – FROM IDEA TO FINAL PRODUCT", 2008/09

14. M. Risić, D. Grujić, S. Janjić, F. Softić, M. Jokanović: Projekat – »Nanotehnologije i novi materijali«, Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske, Banja Luka, 2008

15. M. Ristić,R. Đuđić, D. Grujić, S. Janjić: Projekat – »Ispitivanje kvaliteta domaćih vuna i istraživanje mogućnosti njihove primjene u dobijanju novih proizvoda«, Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske, Banja Luka, 2008

16. D. Grujić: Uticaj sirovinskog sastava tkanina na toplotna svojstva odjeće, Glasnik hemičara, tehnologa i ekologa Republike Srpske, 1 (2009) 91-98

17. D. Grujić, S. Janjić, M. Ristić, J. Gajić: Ispitivanje sorpcionih svojstava tkanina različitih sirovinskih sastava, I međunarodni kongres "Inženjerstvo, materijali i menadžment u procesnoj industriji", Jahorina, 14.10 – 16.10.2009., Republika Srpska, 167-180.

18. J. Geršak, M. Ristić, D. Grujić: Projekat – »CEEPUS« - "Dasign and Development of New Multifunctional Protective Clothing", 2010/11

19. T. Rijavec, M. Nikolić, N. Peršuh, D. Kocjan-Ačke, Ž. Zupin, U. Vrabič, B. Mirčič, M. Ristić, M. Grubačić, V. Garić, B. Lazić, D. Grujić, S. Janjić, M. Katić: Projekat: "Domaći lan in volna v kompozitah, okolju prijaznih proizvodih", 2010/11

20. D. Grujić, J. Geršak, M. Ristić: Uticaj fizikalnih i sorpcijskih svojstava tkanina na upijanje znoja u odjeći, Tekstil, Zagreb, 2010 (članek v tisku)

Documents

VPLIV SNOVNIH LASTNOSTI TKANIN NA TOPLOTNO … · 2.3.1.1 Anatomija i morfologija biljke lana ... 3.3.5.1 Određivanje svojstava istezanja i svojstava smicanja