VP-magazin za vojnu povijest br.32

8/13/2019 VP-magazin za vojnu povijest br.32

http://slidepdf.com/reader/full/vp-magazin-za-vojnu-povijest-br32 1/76

IV IA GA Z IZA VC ).JVPOVIJE

D, A , NL, B, F , SLO 5 € TUDEN12013.

CH6,5C HF ROI 32

aH6 K M 9,99 KN

p s a d a L i T Ov o j a r t i l l e n j e

r v a t s k o v i j e t en e G r u d e

a t n a p r i c a

o l i a k a T r z e z b o r a

10006

STUDEN11.943.

P O D R A V S K A

R EP U BLI K A70godina od partizansko

osvajanja Koprivnice


http://slidepdf.com/reader/full/vp-magazin-za-vojnu-povijest-br32 2/76Magazin za vojnu povijest / studeni 201

lk1 AGAZINZA VOJNUPOVIJEsT

POVIJEST SVIJETA

Institucija dev§irme i

janjitarski vojni red .

VREMEPLOV

A lfred R edl -

sm rt izdajn ika

K N J I G E OMOVINSKI RA T

Mus l iman i u boreni avioni JNA u

Waffen-SS-u 6 jugoist. Hercegovini ...52

N A T O Z E M L J E 8 ATNA LUKA PULA 16

Papini ba lna b i tn ica

zuavi 0 San Benedetto 2

d.o.o.

Orekovieeva 6H/1

0 010 Zagreb

Podrayska republika7 0 g o d i n a o d p a r t i z a n s k o g o s v a j a n j a K o p r i v n i c e 1 E 4 3 ,

Prvi svjetski rat bio je rat

artiljerije - ili jos preciznije,

rat teSke artiljerije

Dana 18. studenoga 1991. u

Grudama se organizira HZ HB

kao otpor velikosrpskoj agresiji

Nije bio kratkotrajni

avanturist, i nije se vratio u

Poljsku, Hrvatska mu je do

AKTUALNO O J S K E L O C I N I

Sa m o u b i l a E k i dore i oznake ozatki pokolj u

terorizam Usta§ke vojnice 6 Bis tr iEkom Laz u ..

Sadriaj

eSIovieeva 6H/1

0 Zagreb

P



••••••••

Z V O N I M I R D E S P O Tg lavn i uredn i kzvonimindespotreo

voinapowest hr

Uvodnik

' r o b v a s d a k o d k u . ( e p o t r a i te

p o \ s ' a l j e t e n a m w e s t o m a t es a c u v a n o o P r v o m e s v j e t s k o m r a

na

J

og da nam izade prosi-naCki broj magazina, i evonam nove godine, 2014.,kada se u svijetu podinje i

sluibeno obiljeZavati stotagodignjica od potetka Pr-

vog svjetskog rata. N a ovome sammjestu prije nekoliko brojeva pi-sao o valnosti obljetnice, proble-matizirali smo gto sve nemamo 0Velikom ratu, gto tek kao zemlja idrugtvo trebamo ueiniti...

Tegko da eemo puno toga i modinapraviti u vrijeme obiljeZavanjastogodignjice Velikog rata kojate se oduljiti sve do 2018. godi-ne. Previge ima praznina, deset-ljeeima se to tema zapostavljala,gurala u drugi plan, nije posto-jala nikakva politleka volja da se

negto ueini, medu povjesnidari-ma je takoder bio mali interes zaistraNyanje, nije bilo ni novaca, adanas ga je jog manje. Ali valja odnekuda poteti...VP ee od sijedanjskog broja sna't-no stati iza stogodignje obljetni-ce Tematski oemo jog pojaeatimagazin sa sadetajem oko Veli-kog rata. Imamo odliene autore sodlienim materijalima, ali i samiee te prosuditi kada te materijalevidite i praitate. Istina, tegko jeclod do materijala jer je u Hrvat-skoj malo toga seuvano. Najvigegrade o Prvom svjetskom ratu na-lazi se u Austriji i Madarskoj, patako i ona grada u kojoj se mogumai podaci o hrvatskom sudjelo-vanju u njemu.No jedno sam siguran, da mno-gi od vas kod kuee imate mnogotoga saeuvano iz vremena Prvogsvjetskog rata, moZda niste togani svjesni, ili ste na to zaboravi-li, ili ne znate gto bi s time, sme-ta vam po kuei, stanu.. . N ajgore bibilo kad bi tak av materijal zavrgiou otpadu. Nemojte nigta bacati

I dosad se javilo nekoliklja koji su ponudili svojjale kako bi imali za objagazinu, u prvom redu fo

iz Prvog svjetskog rata. Skvi materijali itekako dri moramo ih sa6uvati. Zodludio javno pozvati svlje, vase ukuaane, rodbintelje, poznanike... Pogled

lcuee gto imate saeuvanosvjetskom ratu, kakve foimate, knjige, dokumenne zapise, sjeeanja... Kau magazinu pojatano teti Prvi svjetski rat, treba vise dobrog materijala. vom redu zelimo say tajal sa6uvati od unigtenja

padanja. Javite nam gt

najbolje na e-mail adresmeno, ili na adresu mpogaljite gto imate za naodmah unaprijed zahvSve dobre materijale gledda objavimo u m agazinu.nam dode na kraju oemti Hrvatskom drZavnomda i na taj nadin naga nakrovna arhivska kuda but i ja za taj dio nage suvremvij esti.Stogodignjica Prvog svrata doista je prava, ali i

nja prilika da se pokrennegto ueinimo kako bi o

snog zaborava spasili gspasiti mote. Kau da smno jati, pa pokabmo uovoj prilici.Osim gto eemo od sijeebroja pojaeati Veliki rat,mi su za taj broj jog neiznenadenja, sve samo unag i vag m agazin bude Uskoro ee osvanuti i nonetski portal VP-a, izravvom portalu Veternjeg demo tek na webu raditi .

4 / Magazin za vojnu pov est / studeni 2013,



Pisma Eitatelja

,-s

Mnogopo:ktovani gospodine uredniee,

u elanku o pobuni u Villefrancheu ima nekoliko netoenih

izjava, koje se trebaju ipak raspraviti. Kao autor knjige

"Muslimani u Waffen-SS-u; Sjeeanje na bosansku diviziju

llancl2ar' 1943.-1945." opisao sam objektivno to pobunu,

na mnogim dokumentima i razgovorima s Boknjacima

koji su bili u Pionirskom bataljunu 13, dokazano kako je

ta pobuna dakla i prokla. Autor Werhas nije ni jednu rijee

napisao o einjenici da su D2anie i drugi pobunjenici kao

prvi postupak ubili njihovih pet easnika bez zakona, bez

suda, na pravi komunistieki nein. Pitam se, s kojim pra-vom? Gospodin Werhas nije dao ni jednu rijee o sudbini

Matutinoviea koji je na misteriozan naein utopljen u Du-navu u svibnju 1945. godine. Nitko nigdje nista ne pike o

toj nesreell Zakto?U prigodnom listu Hrvatske pokte iz 1993. godine stoji da

su elanovi Pionirskog bataljuna u Villefrancheu u znat-

nom broju bili studenti zagrebaeke Ekonomsko-komerci-

jalne visoke kkole. To nije uopee istinito i nema ni jednog

dokaza. Od 14 streljanih pobunjenika dvojica su bili Hr-

vati katolici - Nikola Vukelie i Ivan Jurkovie 0 Jurkovieu

sam kasnije saznao da je iz okolice Zagreba. Vjerojatno je

i Philip Njimac bio Hrvat katolik. To je onaj vojnik koji je

strijeljao zapovjednika Kirchbauma.

I jos samo jedna rijee o fantazijama D2aniea, kako ee se

ta pobuna provesti. Koji normalan eovjek vjeruje da ee se

cijela divizija, sa svim njemaekim easnicima i doeasnici-

ma, s imamima, bez daljnjega dati zaklati od pobunjeni-

ka? Iako je einjenica da u svim drugim postrojbama divi-

zije nitko nikta mje znao o toj pobuni.

Grad Villefranche-de-Rouergue treba imamu HalimuMalkoeu napraviti veliki spomenik jer ga je on spasio od

nesreee. Svaki normalan eovjek mote se predoeiti kto bi Hi-

tler napravio kad bi bio euo da su u jednom francuskom

gradu jugoslavenski komunisti (on govori o banditima)napravili pobunu i za poeetak ubili pet njegovih njemae-

kih oasnika?

Ja sam bio sa ,emsom Alihod2ieem u Villefrancheu. On sa-

mnom nikad nije govorio o 50 veeinom poginulih Hrvata

i Boknjaka. Od strane Nijemaca nije nitko pao u kratkoj

borbi. Nije istina da je Nijemac Tilly kao sudionik pobune

osuden na smrt. Mirko D. Grmek je cedulju, na kojoj stoji

"Osude koje treba Reichsfiihrer potvrditi", krivo preveo.

I na koncu, ne vidim nigdje ni jednu rijee o tome, zakto je

zapravo ustanovljena ta divizija? Sto su htjeli Nijemci i Rei-

chsfuhrer-SS Himmler s jedne strane, a kto s druge strane Ve-

liki Muftija i muslimanski vode u Sarajevu? To se danas ucasopisu kao uVakemu smite kazati? Nijemci su trebali "Ka-

nonenfutter" u borbi protiv partizana, a Muslimani su tre-

bali pukke da se bore protiv cetnika. Ili Vi sumnjate u to ei-

njenice?

Zvonimir Bernwald,

NesselwangINjemaeka

Paktovani gospodine Despot

Tek ovih dana vidio sam broj VP za listopad, i naravno, ku-pio ga, i zbog objavljenog pisma koje sam Vam uputio, a koje

ste korektno, kolegzjalno objavili. Ne bih ulazio dalje u po-

lemiku, ali vi ste na neki nein objavom ovog postera "Svi u

borbu za slobodnu Hrvatsku" uspostavili stanovitu, vjerojat-

no i dovoljnu, ravnotdu u pitanjima pristupa delikatnimpowjesnim temama, a posebno Drugom svjetskom ratu na

nakm tlu. No, da sam na vakm mjestu ja bih i ovaj najno-viji poster popratio s nekoliko reeenica komentara.

S paZnjom sam proeitao tekstove koji su me zanimali, po-sebno tekst "Poueci sirijske krize" prof dr. Mirka Biland2ioa.

Ne znam koliko vam je poznato, ali 40 godina sam se bavio (i

jos bavim) i temom Bliskog istoka i cestitam yam na odabi-

ru i objavi tog kvalitetnog teksta. Molio bih vas da ove eestit-

ke prenesete i dr. Bilancriieu I ramje sam zapazio neke dobre

tekstove na teme kojima se i sam bavim (2 idovski padobran-

ci spukteni na nak proctor i Madarsku u IIVVW ).

Uz dobre zelje,

Ljubo R. Weiss, publicist

AdresaSve svoje priloge S'aljite

na adresu (asopisa: VP-

magazin za vojnu povijest,

OreS"kovieva 6H/1, Zagreb.Pisma i fotografije mo2ete

slati i e-mailom (adresa:

infogvoinapovijest hr).

Magazin za vojnu povijest I studeni 2013.



P liktualno

S amoubilad<i terorizill se radi o obliku iska

Teroristi samoubojice ubijaju druge istodobno mind, odnosno

umiru llbijajud druge, On1 su „humane vremenski tempirane bo

prof, dr.sc.M IR K O B IL A : ID Z IC

Filozofski fakultetSveutilgta u Zagrebu

64Samoubilaokiakti u odredenimrazdobljimaparalizirajupojedina dru6tvai dovode do stanjakontinuiraneparanoje

0d svojeg nastanka,

a pogotovo u su-vremenoj fazi odkraja 1960-ih, te-rorizam nije samokontroverzan fe-

nomen, vee je gotovo sve oko tero-

rizma kako u sociopolitieldm pro-

cesima, tako i druftvenim (i inim)

znanostima prepuno prijepora idvojbi. U poeetnoj fazi suvremene

ere terorizma, tada dominantni,psihologijski i psihijatrijski pristu-

pi proueavanju terorizma nastoja-

li su dokazati psihopatologke oso-

bine terorista i terorizam prikazati

kao psihopatoloSku pojavu. Cinilo

se logienim u nekom „ekstre-mnom" i Sokantnom djelovanjukoje udara na mainstream trafitiiracionalnost. Ipak, kasnija istrafi-

vanja dokazala su jedno: teroristisu mentalno potpuno normalniljudi. Stovi§e, interdisciplinarna i

multidisciplinarna izueavanja te-

rorizma gotovo su potpuno elimi-nirala psihopatologke dimenzije.Uvjerljivo je dokazana druStvena i

politieka uvjetovanost terorizma.

Analiza pona§anja terorista uka-zuje na njihovu inteligentnu kre-ativnost kada je u pitanju modusoperandi terora koji nastoji ii tre-

ba dovesti do konaenoga politie-kog cilja. Bitno inovativan modus

operandi znad da se jedna forma

terora zamjenjuje drugom. Aten-tati i otmice zrakoplova nekadasu imali §okantan ueinak, kasnije

su to bile otmice, pa taktike „udri

i bjefi." (hit and run), dok su danas

to samoubilaeki akti koji su u odre-denim razdobljima paralizirali po-

jedina druStva (primjerice izrael-

sko uvrijeme eskalacije Hamasova

samoubilaelcog terora) i doveli ih

do stanja kontinuirane paranoje.

Znajuei ueinke samoubilaeldhakata, libanonski Hezbolah, koji

ih nemilosrdno prakticira, razvioje stanovitu spider web theory, §to

se odnosi na drugtva koj a se izvanaeine jakima, all su iznutra vrlo sla-

ba i ranjiva. Udar na SAD dokazao

je daljnju inovativnost terorista.U ranijem razdoblju otmice zra-koplova i samoubiladd akti pred-

stavljali su zasebne teroristiekeakte. No 11. rujna 2001. to su dva

akta spojena u jedan. Ueinalc jebio zastragujud. Teroristi su krea-

tivni i u izboru meta teroristieldh

udara. Jaeanje sigurnosnih mjera

u zraenim lukama nakon 11. rujnausmjerilo ih je na none kiubove u

Baliju (2002.), kazaligte u Moskvi

(2003.), feljeznieke terminale u

Madridu (2004.), §kolu u Beslanu

u Ruskoj Federaciji (2004.), podze-mnu feljeznicu u Londonu (2005.)

i urbanu turistielcu infrastrukturu

u Mumbaiju u Indiji (2008.). Po-

sljednjih godina eskalirao je sa-moubilaeki terorizam. Oeigledno

je da teroristi posjeduju nezadr-fivu magtu u razvoju i planiranju

udara.

Predstavlja li, dalde, samoubilaeki

terorizam racionalan oblik djelo-

vanja, je li rijee o stanovitom obli-ku, rijedma Thomasa Schellinga,

„racionalne iracionalnosti" (ra-tionality of irrationality) ili se pak

radi o obliku iskazivanja vjerskog

fanatizma. Analizirajud razlieiteoblike tzv samotrijaekog teroriz-

ma, neovisna djelovanja radikali-

ziranih pojedinca koje se temeljina vjerovanju u svemoguenostpojedinca sposobnog da vlasti-tim djelovanjima promijeni tijekstvari, francuski profesor Mathieu

Guidere ot i§ao je tako daleko d a je„samotnjaeki terorizam", kojem je

samoubilaeki terorizam u bitno-

me sastavni dio, nazvao „novi te-roristi". Polazi sa stajaligta da su to„novi teroristi" i djeluju po uzoru

na vukove samotnjake: vukovi su

drukvene fivotinje koje five u eo-

porima prema hijerarhiji i pravili-

ma, no mogu fivjeti i izvan eopora

i tada se ponagati nepredvidivo.

Teroristi samoubojice ubijajudruge istodobno umiruei, odno-sno umiru ubijajuei druge. Oni su

„humane vremenski tempiranebombe". Samoubilaeki terorizam

operativna je metoda teroristiekog udara ovipoeinitelja. Predumigjajna smrt izvrMtelja predu

uspje§an udar. Mogu li

u toj operativnoj metoelementi racionalnosti? pruf a teorija racionalno(rational choice theory

Maxu Abrahmsu racionu strate§kom modelu ba

trima elementima: posto

bilnih i konzistentnih cilj

liza okoline i raspolofivcost-benefit pristupom

— korist) to odabir optim

cije djelovanja gto su elem

se pronalaze kod (samou

terorizma.Libanonski Sijitski Hezb

je dokazao (geo)politiestrategije samoubilatkoma. Svim teroristielcimzacijama, kasnijim korsamoubilaelog terorizm

bolah je predstavljao uzrij feljena uspjeha: pod p

samoubilaekog terora A

1984. i Izraelci 2000. bili

ljeni napustiti Libanon

ca da je Hezbolah prvi rao samoubilaeki terori

strategiju poslufila je analinearima kao arguje islamistieki fundame

odnosno religija glavni judi faktor za samoubilae

zam. Ne treba posebno i

su takvi raniji strueni i n

zaldjueci utjecali i na dan

bieajeno shvaaanje da s

samoubojice religijski mni. No znanstvenici su sasvim suprotno. Samoterorizam motiviran je p

razlozima, religija je u od

slueajevima tek ideolo§

tae koji teroristieke orgkoriste za mobiliziranje i

vanje nasilnih akcija, a nmotivator akcije. Rezulta

menih znanstvenih istro samoubilaekom terori

kazani su izvrsnoj knjiz

6 / Magazin za vojnu povijest / studeni 2013.



Jedan u nizu samoubilaekih napada ove godine u iraelcom glavnom gradu B agdadu (AA IABA CAIP IXSEL L)

l i to „ racionalna iracionalnostijskog fanatizma

Papea i Jamesa Feldmana C uttingthe Fuse: The Explosion of Glo-bal Suicide Terrorism and How toStop It. Prema tim istra2ivanjima,amoubilaeki terorizam kao naj-

perandi eskalirao je poeetkom1. stolieea. U bazi podataka, G i-agk i projekt o sigurnosti i teroriz-u (Chicago Project on Security

o 2011. evidentirano je izvrgenje.297 samoubilaeldh akata u koji-

ma su sudjelovali pripadnici go-tovo 80 teroristielcih organizacijai u kojima je ubijeno 29.951 oso-ba (13,1 po jednom udaru), dokje ukupno ranjeno 76.332 osobe,odnosno 33,3 osobe po jednomudaru. Za razl iku od 1980-ih kada

oubilatka akta godignje, danase broj akata na godignjoj razinioveean stotinu puta. Najvige

ata,

71 samoubilaeki teroristield

udar. Najveai je broj akata koncen-triran na desetak ddava/podrue-ja: Irak (979), Afganistan (545),Pakistan (277), Sri Lanka (107),Izrael (102), Ruska Fed eracija (60),Palestinska samouprava (56), Li-banon (38), Turslca (21) i Som alija18 samoubilaeldh akata. Sto sedee organizacija, najvige akata iz-vrgili su talibani (390 akata), zatimOslobodilaelci tigrovi tamilske do-movine (Libeartion Tigers of TamilEelam - LTT E) iz Sri Lank e (103),Al Qa'ida (92), palestinski Hamas(74), egipatski Islamski didhad (ar.al-Jihad al-Islami) 40 akata, eeeen-ske teroristieke organizacije (31)te palestinski Al Fatah (ar. Harakatal-Tahrir al-Vatanijja al-Filistini-ja) 30 samoubilaeldh udara. Nauzorku u kojem je utvrdena reli-gijska pripadnost izvrgitelja (295samoubilaelcih udara k oje je izvr-gilo 378 osoba) dokazano je da jemedu njima 176 hinduista, jedankrgeanin, 11 sekularnih osoba,jedna osoba nije rel igiozna, dok su

189 osoba muslimani. Oeiglednoje da je samoubilaeki terorizamstrategki racionalan oblik djelo-vanja s bitno izra2enom socije-talnom dimenzijom, obilje2jemkoji ukazuje na vrijednosni sustavkonkretnog drugtva, dee se biti itemeljnog smisla konkretne drug-tvene zajednice te predstavljajutemelj socijalne organizacije i nje-nih razlieitih funkcija. Primjerice,teroristi-samoubojice u organiza-ciji Hezbolaha bil l su osobe evrstointegrirane u svoje lokalne zajed-nice koja im je prtdala potporu zaizvrgenje akta. Potpora drugtvenezajednice za izvrgenje akta muee-nigtva kljuena je u poticanju po-jedinaca da postanu teroristi-sa-moubojice. 0 potpori i priznanjuugleda terorista-samoubojica odstrane libanonskog drugtva do-voljno govori einjenica da se sva-ke godine 11. studenoga slavi kao„Dan mueenika" (Martyrs Day) uspomen na prvog bombaga-sa-moubojicu, tada 17-godignjegAh -

mada Qasirakojije alct mueeizvrgio 1982. godine. Iako u ku nije postojala praksa ostnja videoporuka mueenikastraha od izraelske odmazd

ma njihovim obiteljima, od godine ostavljanje videozpostaje uobieajeno gime sjaeava publicitet mueenika poticaj bududim samouboji

To je i stanoviti „drugtveni u- ugovor o mueenigtvu" izterorista-samoubojica i drugeije ime to eine. Unatoe tom

je Hezbolah islamistieki ppokazalo se da religija nijepresudnog znaeaja u odlucipostane mueenik. Od 46 sabojica na libanonskom pod(sedam 2ena) utvrdena je ideka afilijacija za njih 32. O d toja samo je kod petero pronizravna motivacija u religijfundamentalizmu, dok su bill komunistieko-socijalistielageanske orijentacije. Samlaeke ak te izvrgavali su, price, pripadnici Sirijske socijaonalistieke stranke (Syrian Nationalist Party), Libanonskath stranke (Lebanese BaLibanonske komunistieke p(Lebanese Communist PAmala i tako dalje. Nijedna ogrupacija nema religijsku agUostalom znanstvena su ivanja dokazala da su otpor imnoj okupacijiipolitickakoodredenih teritorija sredignzlozi za eskalaciju samoubilterorizma. Teroristieke orga

cije koje prakticiraju samouki terorizam, politieku koni okupaciju teritorija shvakao smrtonosnu prijetnju spolitiekoj zajednici, drugtvvrijednostima i naeinu 2ivotjetnje drugtvenom tkivu konog drugtva uvjetuju raciostrategke protuodgovore kaosamoubilaeki terorizam. Nono je mogu li se iz te racionaiskljueiti i emocionalne re

kolektivne traume, osvete, 2enjaibijesa—svojevrsne, rijRiaza Hassana, „socijalne boje i kontekst unutar kojeg sjalno konstruira akt altruistmueenigtva il i pak besmrtnelarnosti.

Magazin za vojnu povijest / studeni 20



Drugi svjetski rat:Bitke

Partizanske jedinice ulaze u

Koprivnicu nakon zauzimanja

grada poeetkom studenoga 1943.

Partizaund su Koprivnicomvladall tali ratna mjeseca

( Magazin za vojnu povijest d studeni 2013.



(oinvnicu trebao je po\c'eti sta mop u pang partizan' si

kto ars e revoluoie 7, studenoy foslavit bas u grade



K O M / IN D ii M J E S T F I K O P R IV N I C HKoptivnIca, 21 prosInca 1943

PROGLASBuduel do se le dokazato, do poledlnl (radiant Koprivnice podr1avatu jet

j danas veto so odbleallm iz KoprIvnIce ustatama 1 ostalim izdailcama nation

naroda. kali su do sada hara2111 u KoprivnIcl I okolicl. te na taj natIn nepri.

latelja obavleatavaju o polotagma Narodno-oslobocklaZke vojske, V Istima po-

matu 1 danas u protunarodnom radu, Om ato od nPh prImaju dIrektive za rad

prod, naroda, sabotatu 1 stlIno, to le narodnl sud donlo odluku do se so po-

drutla grada KoprIvnIce Izagnalu obltellt svih ,nth narodnlh neprItatelja za

koje se prema doblvenlm podaclma, mule do sa Istima podrdavaju vezu kao

1 OM za koje se temeijtto sumnin do au u vezi so okupatorom i domaam izda•

fIcama, kotl se nalaze Javan ostododenog tetitorlja.

Na temegu toga Izagnan1 su danas so p.odruja grada Koptivnice stledeta lIca:

1Bara Nemec Una usralkog ealuLga Martina Nano.2 Jeike. Num, sutra .

2 Jakob Nunn, oda< ,4 Nada &toot Una blvikg polictIslog dat-okthea Tomo Btludt

8 Bar* 6p1t, btu odbjogtog potkgskog atrafara Steaks tIplEa.

2.NB. etldt. Woke. .a links tIok

9. Puma UdIbInto null. atragartog logorrtUa M15 11.2101nta.10 5n1r2 IlegbInec terutII. Mira Udibinet itlerlta12 Kata Pm& nullu odbleglog wants U. N. S. loslps Protlea.13. MIlo Prvt1t ourIt Marg. Pro& kat.

10 Name< teretda. Ur. oditioglog uatak Joslyn Neale..It grupsn. Media, Mut Barka Nemec Oka odbleglog ustak logos Nem.12. Mob billfiA NM odbleglog oolkljekog 4ete1d1va DevOlt &Mut.

18 Anglo* 1 r rank, Nob dicta odblagtou poi. detektiva DevIN &kW*.19 Marla Janson fan. odBleglg predaWednIka Nulturbunda Dr. Jansona20. Stoolot Janson, tin

21.Jelleaveta 2211.1fin punka .

20. Ida ItadletII Lou *401.0.00 1204012110g ItNadtt 1 .pmts Mk Bledledia23. Vladimir i 2Okko MedIttle diem .24 Blvd. Zora Nob poofereullt ralednke as oromat stokorn In Zagreb..

Do Isagnanla gore rtavedenlh Ika dolts le reds toga Ito we, unato2 toga Ito le *daunt pred•

obson1Sta vlaatl Narodno-Oalobodllabtog Pokroa tato tagarandrano onto* us elobodan 1 'Mean 01vottots gradanin. u KoprIvolot. dollo do stanovtdh diela eabotate 1 prolugandt u korlft depellatellaNarodno•Oolobodltafkog pollute, 1 Ito It Istragont ustanovIteno da oeltdegll ustak podrboodu gecko

avoid/ obltegl you at Koptiortleoro. a leo tako do poJedinti pod 1211kom da moratu odlerld u ett,prgateljaka uporldta radl podtrante Oat< i ureditola OruNN obtuldtd•NN dIddiutalid 0 IN1 1 0 1 1.. Ivaustkan polotadma ti Koptiorgol 1 okolkt.

II kotio I aadelte bud* printir2ene de se ponestiniu 14.-1.4 salweb: i p.m. &• u korist nvp.ii.o.

legs pUnIen,k to to Attno num I lie 101 otrostate neprojahle Notodno-Oslobogi.4op Pokr..1.1

Smrt teatzmu - Slobodlet rtarodu I

Drugi svjetski rat:Bitke

tekst i foto:

Zvonimir Despot

pad i kapitulacija Italije 8.rujna 1943. prouzrotili sunovi razmjekaj ustako-domobranslc ih i n jemaddh

postrojbi. I iz same Podravine upu-aene su vojne snage na podrudeND H koje je do tada bilo pod pro-

tektoratom Italije. Izravna poslje-dica tog razmjek aja bila je slablje-nj e vojne mo6i ostatkavojnih snagaNDH u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.Partizani su osjetili prigodu za akci-ju, napose nakon ko im se pove6aoi priljev ljudstva. D o tada su ve t za-uzeliVaraidinskeToplice, Ludbreg idruga manja m jesta. Koprivnica jeostala sve izoliranija od ostalog di-jela &lave. Zapovjednikvo Prvogzbomog podruda u Zagrebu izvi-jestilo je jos 4. listopada Glavni sto-ner ortaanih snaga ND H da postojistvarna opasnost od napada na Ko-privnicu.

Partizanima je u prilog iglo i opoeraspolnienje naroda, o eemu je istoZapovjednikvo izvijestilo dva tjed-na poslije:"U zadnje vrieme veliki dio prosto-rije ovoga zbomog podruda nalazise pod nadzorom odnosno vlakupartizana, Izuzetak na ovome po-drudu tine posade na§e ili nakh sa-veznika. Na ovome dielu podruda,a djelomieno i na ostalom prosto-ru ovoga zbomog podruda osjeaase vrlo jaka partizanska prom itba,koja je data sliedete posljedice:- stupanje jednog diela seljadva uredove partizana bilo da to eine od

svoje volje ili od straha;- drianje jednog diela seljatva postrani kako od partizanske pro-mithe tako isto od usta§ke. Ovo dr-Zanje po strani izazvalo je i kod par-tizana negodovanje.Ima se i podataka, da se medu ovimselja6tvom pojavljuje pokret surad-nje samo sa Dom obranstvom protipartizana.Uslied slabe promithe od strane na-kh vlasti, koja u pojedinim podrue-jima uob6e ne postoji, dogodilo seosobito na podhvatnom podrue-ju VaraZdin, da selja6tvo i otvore-no prelazi partizanima nadaju6i se

boljoj budu6nosti. O vdje seljaetvo sjedne strane 'Zivi u strahu pred do-lazkom nak h vlasti, a s druge stranedo6ekuje partizane simpatijom.Ovakovo drZanje seljadva prema

partizanima potenciralo je djelo-vanje njemadcih B eta i zrakoplov-stva s obzirom na bombardiranjehrvatskih sela u okolici Varedinai pljaeke, nasilja i silovanja izvege-nih od strane dobrovoljaca Dana-ca, Holandana i Finca u njemat-

koj uniformi u okolici Siska. Osimtoga razgranali su partizani svoju

promiebu, koja se sastoji i u neoda-zivanju kako novaka tako i pri6uv-

nika u naki vojsku, a u stupanju upartizansku t.zv. "Narodno oslo-bodiladcu vojsku" il i da ostaju podolazku na dopuste u svome selu.Mnogi dine to iz uvjerenja, a mno-gi i iz straha, jer im partizani prieteda óe im u protivnom zapaliti kuee iunistiti svu ostalu imovinu".Ustakd satnik Martin Nemec 2. stu-denoga pisao je ministru unutar-njih poslova NDH Mladenu Lor-kovieu. Bio je to zapravo njegovizvjekaj "o gradanskoj upravi gradaKoprivnice i kotara":"Gradjanske vlasti grada i kotaraKoprivnice, to jest, kotarski pred-stojnik TUR K, upravitelj 2upskogredarstva ZUPCIC, zamjenik zapo-vjednika Zupskog redarstva MATT-JAS , upravitelj gradske bolnice Ng-VACIC, gradski natelnik BE SEN IC,nadstojnik poreske uprave KRE-MR NIC , kao i jedan d io n j ihovogpomodnog osoblja, druZe se sa par-tizanima, rade zajedno s njima, pi-jantuju dane i no6i, a nekoji i javnogovore, da neee dugo opstati hrvat-ska, jer date naskoro dod R usi. Sve

ricamatien,.

finte Dobrila v. r.

je ovo premaklo svaku m jeru i svakipokeni h rvat sa strepnjom i zgra2a-njem pita se kuda to vodi i do 6ega6e to clod, kad vidi da upravna vlast

ni jednog partizana ne uh vati vet ionog kojeg se uhvati na djelu pu-

na slobodu da dalje nesmetanoradi protiv nezavisne drZave hrvat-ske i Poglavnika.Ja sam vet izvjestio naslov-odno-sno ministraArtukovi6a i pismeno iusmeno, no nije se ni najmanje po-duzelo da se to zlo odstrani.Kao ustaSld 6asnik i gradanin gradakoprivnice izjavljujem, da nikadanisarn vidio u gradu koprivnici, a nibilo gdje drugdje na svijetu, ovako-vo osoblje upravnih vlasti, pijanihkao kak ovi svinjari, ukoliko bi ih seuop6e mo glo i sa svinjarima uspo-

rediti, jer ovi kao drkavni 6podrlavaju veze s partiza6e biti lah ko dokazati sampo§alje pokeno izaslanstvode istragu.Nee' e li se poduzeti potriebda se to druk vo stavi sto ptvor, jer imade koji po drZazajedni sa vojnim osobamzanima-npr. MA TIJAS , pprivnici opasnost, da de bi

partizanima kao ko je to slumnogim drugim m jestimaupravne vlasti bile u vezi i jedno sa partizanima.Nadam se da 6e naslovpodpotriebno da se odstrane ikazni takovi predstavnici vrade protiv svojeg vlastitogsramote ga.Najbolje podatke mote nabiti od usta§kog duZinosnikskog pobo6nika DOLENECA."Zapovijed za osvajanje Kce izdana je 3. studenoga

je trebao poe'eti 6. studeno

not. Partizani su, naime, 26njicu ruske Ok tobarske re7. studenoga htjeli proslavsamom gradu. Prije samoda trebalo se tem eljito prTako je 4. studenoga unikga Koprivnica-Osijek izmislava i Plavginca i u no6i 4denoga unikene su prugKoprivnica-Krizevci, prekcesta iz Durdevca i N ovigrjednom pruga, razoren jepruzi od Botova, prekopaod D elekovca te je na krana pruga i prekopana cesVara2dinu. Time je K opriv

prometno potpuno odsjeostatka svijeta.U Koprivnici su u to vrijove vojne snage ND H: Prrakca bojna s oko 500 do(220 vojnika u Domoljubsatnija u Gimnaziji, jedna pu6koj gkoli i stab bojne svojnika kod gradskog parksatnije ustaga na 2eljezniekci i u mlinu; jedna njematkod 120 vojnika u hotelu K rposadna satnija prftuvnihbrana od oko 60 ljudi kopadobranska §kola kod "Doko 120 vojnika; jedna satn

Nijemaca na Cardi; 2andarstanica od 20 2andara i 6brana-koturaS'a na Drayskstu. Koprivnica je u to vrijela oko 12 000 stanovnika.Sveop6i napad, oznatenjakom detonacijom, zappet minuta nakon ponod. vrlo brzo prokrila te su papostrojbe ubrzo tigle u gradPad Koprivnice u partizanpotanko je opisan u dnevni

0 agazin za vojnu povijest / studeni 2013.



teuti

stye

.43krslilk

nod rnih

woM 6owie6onstrirfdair.. tiMo orwakri, kalleid- td0;(1310. :v

studenoga: "Prema izvjegeu izivnice, na podrutju zapadno

studenoga: "7. XI. u 00.00 sati

as u 10.45 sati pri-

opriv-

tudenoga: "N otu 6./7. studeno-

oprivnici se vode uliene

studenoga napad n a

rada. Nage zrakoplovstvo je bom-ardiralo selo Ivanec (tri kilometra

sjevemo od K oprivnice) odalde supartizani tegIcim strojnicama tuklitvornicu Danica. O d 15.30 sail 7.

studenoga: "Zrakoplovnim izvi-jem 8. studenoga utvrdeno je

oprivnica u parti-anskim rukama. Partizani pljae-

ko vojame vodile su se 8. stude-

eveita nalazila

jem na crti selo C itkovi-

Ludbrega). Oklopna kola

nice, vet je s prihvatom odstupi-la i oko 21 sat stigla uVara2din s trilakge ranjena. Pojaeanje uputeno

iz KriIevaca negto se je povuldo i 8.studenoga poslije podne zapeenoje na putu deset kilometara sjever-no-istotno od KriZevaca. Nage zra-koplovstvo je tijekom 8. studenogabombardiralo i mitraljiralo neprija-telja, a njemaeko zrakoplovstvo ba-cilo je streljivo u vojarnu".10. tudenoga: "Prema izvjegdu do-pukovnika Rescha, koje je dobije-no preko madarske transportnekomande u Zagrebu, u napadu naKoprivnicu utestvovalo je oko 2000partizana. Hrvatska posada u ja-kosti 740 ljudi i od jedne njemae-ke bojne od 100 ljudi povuee ni su uGolu (17 kilometara sjevemo -istot-no od Koprivnice). Domobransldgubici iznose 25 posto k od morn-eadi, a 50 posto kod easnika. Parti-zanima je pao u rak e vlak sa 40 va-gonabragna i odjete. Dopuko vnikuReschu izdataje zapovijed za osigu-ranje mosta kod Gyekenyesa".11. studenoga: "Zratnim izvida-njem 10. studenoga utvrdeno je daje vojama izmedu Koprivnice i tvor-

:

nice Danica (gdje se dez'ala njemae-ka posada) napugtena i zapaljena.Tvornica Danica je do temelja iz-

gorila. Unesreteni zrakoplov 'Avia'izgorio je na uzletigtu u K oprivni-ci. Posada jednog nageg zrakoplo-va spustila se 10. studenoga u Golii stupila u vezu sa zapovjecinikomPrve lovatke padobranske satnijebojnikom Dolanslcim, k oji je izjavioda je napad jakih partizanskih sna-ga na Koprivnicu poteo 6. studeno-ga oko 23 sata. Padobranska satnijanapustila je 7. studenoga tvornicuDanica i nregla u niemaelcu voiar-

K019E199E1 MOSTA KOPR1VNICE

PROGLASTko bude ubva&n da

PLJAKAili mu se doka2e da je

PLJAeKAO

bit ce javno streljan

SHOT FASIZMU - SLOBODA DARODUI

< o p t 1 , m i . . 1 6 . st u d e n o g 1 9 4 3 .

Dobrila Ante

nu, odalde se 8. studenogazajedno s Nijemcima i koturpovulda u Golu. Nijemci suhodno zapalili vojarnu. Posatnija (osim nekoliko ljudi)lom kotura:sle i njemaeke stke bojne nalazi se u Goli".12. studenoga: "10. studenognule su njemaeke postrojbe Ievaca i Bjelovara u pothvat

Kop rivnici. Postrojbe iz Krca zaustavljene su od jakihzanslcih snaga izmedu MaV. Potoeca (tr i kilometra isttr i kilometara sjevemo-istoKrIlevaca), a one iz Bjelovarstavljene su sjevemo od sela (deset kilometara sjevemo olovara). Do sada poznati njegubici: jedan mrtav i tri ranje14. studenoga: "Zratnim raznjem 13. studenoga ustanovlda je .1eljeznieka postaja s okzgradama i vagonima u Kopzapaljena".Svojuverziju dogadaja dao jezansld Stab Druge operativn14. studenoga, eije je sjedigtetatno bilo u rasinjskom dvor"D ne 6. studena krenule su ce dvadeset i osme Divizije Nno oslobodilatke vojske i jedruge Operativne zone Naoslobodilatke vojske i Partizodreda Hrvatske prema starovatskom gradu Koprivnici. Unalazilo se oko 1.500 domoustaga, 2andara, Nijemaca, pi leld-Zaridara'. Pored toga nse neprijatelj u Danici i C ardiNeprijatelj je bio utvrden brima po gradu, k oji su branlaz zgradama. Ulice su bile bne bunkerima, a narotito subile branjene we raskrsnice iznieka stanica.Borba je otpoeela u 24 sata. Nse borci brzo probijali u samOni su bili u gradu u 1 sat, 7.na. Nastavili su borbu i privulneposrednu blizinu zgrada, gje neprijatelj nalazio. Borba jela u najvetoj Zestini sve do 19studena, kadaje neprijatelj bpuno likvidiran u K oprivniciN akon gto je neprijatelj biodiran u Koprivnici, manjem

lu njegovih snaga u spjelo jeizvute i pobjegne u zgradu tce D anica i u (ardu. Ovdje se ba nastavila kroz cijeli dan iovdje je nep rijatelj bio likvidstudena.Za vrijeme borbe ustage su povali u nekoliko navrata s lconrigima, all su uvijek bill odbitegke gubitke.U K oprivnici, Cardi i D anicbljeno je: preko 400 domo(koturaga), feld-2andara, uspolicajaca. Zaplijenjeno je: o

.1

Narodna oslobodileeka uojska.je 81041,fts.'

lrema vide krzinianja, spekulaciie, n1 rafbutia.

flo4to vTijerne da kaie6 jesi 0i oovjek.

Svoj hrvatski, srp'ski slovena6ki 4ondok.

Krr jo te6e. Peat ovom zbivanju dojos na48

poAitena arca, koja su tako velikb,

Moro erlieme, noad ai ee teel dalje, all so emiorn Usti.•

Alnalte mai donne ?so prvi ljudski i iskroni goVor, ler so, ' i t s 1 ur

klokotanje mitralleza, morn 161 deli°

Tko je ltrvat, rbirl i Siovenac, tko fe6civ

i -kAL,„erlie 10. o. mj. u kino u 5 sail nave

u,viAprivAicti , 8. studemoga 1943.

/ . ..• Norodeo-oelobod1la6kr odbora

y', Vr?dslCtlnikt_tikovl8 Tomo, S e l t a k ihallorlo Potar,

...teoTgrldiridalk:Soraisr.9abdinir.prairsor r. Trams ki Issn, b'v i l gradsisrahras6 81 7 P a a . a t r o l o , . iabojelo Franjo.

Akoc-k k t li o • c o v i o n ' •1 4 , 0 1 3 , 0 4 N 1 6 1 1 1Koraaaarlif,Ss aies•r. irgovac otr i8os10 Frart jo, scllak

p.erike Janke,. bk pom Proacojok o s i a l a r. • ragurok Ws*. p.rijetnik

-÷r•Piss akotto AlartL-.j'ir04 ± 3 ,5 1 2 ,- -iiiiika,;:lial c olautaP.40

*Jeftihrolsor Bre.'' oolongValko lob000n-,•

Smrt Failzmu Slohoda tlarodul



P Drugi svjetski rat:Bitke e ezxpukka, osamnaest pu§ko-mitra-ljeza, osam tegkih mitraljeza, eetirilaka bacaea mina, tri radio stanice,300.000 metaka, 500 mina, 15 m o-tocikla, 600 bicilda, tri kamiona, ee-tiri obiena automobila, 800 kg ek-sploziva, sedam vagona geeera, 20vagona papira, pet vagona bragna,tri vagona soli, preko 300 vagona i11 lokomotiva, jedan pancer, pre-

ko 7.000.000 Kuna i mnogo drugogratnog materijala, koji se jog uvijekprebrojava.U toku borbe za Koprivnicu nepri-jatelj je pokugao prodrijeti premapoloiejima nagih jedinica izVara1-dina sa 6 tenkova i vedom kolonompjegadije. Doeek ale su ga nage jedi-nice i potpuno ga razbile kod Lud-brega. Razbijeni neprijatelj povu-kao se u Varaidin. Neprijatelj jetakoder pokugao ugroziti nage po-lokeje od K riievaca. I ovdje je bioslabe sreae. Nage jedinice su ga pot-puno razbile i natjerale u bjeg.Na polcdajima od Bjelovara, tako-

der je doglo do borbe s ne prijate-ljem, koji je igao u pomoe nap adnu-torn neprijatelju u Koprivnici. Nagesnage su ga doeek ale i poslije razbi-le, nanijevgi mu tegke gubitke.Do k su nage jedinice vodile borbuza Koprivnicu, Bjelovarski odrednajurio je neprijatelja iz NovigradaPodrayskog. Zaplijenio je 3000 kgkoie za obueu.12. studena pokugao je neprijateljsa gest 25-tonskih i deset manjihtenkova, te 20 kamiona i veeomkolonom pjegadije, da se probije uLudbreg. Borba se vodila sve do 14.o. mj., kada je neprijatelj pretrpio

gubitke od 100 mrtvih i ranjenih ibio najuren uVaredin.Za vrijeme borbe za Koprivnicu ne-prijatelj je imao preko 250 mrtvih iranjenih vojnikai easnika. N a nagojstrani 42 ranjena i 17 mrtvih drugo-va".O ba izvjegea svjedote o silovitimborbama koje su se vodile za Ko-privnicu. Zbog svojega geostrateg-kog poloIaj a imala je i medunarod-nu va.i.nhst te su partizani njezinimzauzeeem presjekli vezu izmedu 'ND H i Madarske. Rezultat ovih voj-nih akcija bib je stvaranje tzv. Po-drayske republike, podrueja koje

su partizanske postrojbe osvojile uzadnjim akcijama, a vrhunac je biozauzeoe Koprivnice. Ono se prote-zalo od Vara2dina do Virovitice teod madarske granice do pred Kri-2evce i Bjelovar.O partizanskom uspjehu poslan jeizvjegtaj i partizanskom G lavnomgtabu Hrvatske, u kojem se navo-di i nezadovoljstvo ueinjenim, kaoi neke negativne pojave medu par-tizanima:"B ijeg ustaga, §vaba, jednog dije-

la koturak pokazuje da nagi borcijos nisu dovoljno iskusni za borbe u

gradu. Nage jedinice nisu zatvaraleulice barikadama i drugim prepre-kama, zaposjedale vane polobjeoko zgrade gdje se nalazio neprija-telj i time spreeavale njegov poku-gaj bjegstva ili protivnapada. Takoje bilo slueajeva da su ustage iz ko-lodvora vrgile nekoliko puta kontranapade, vozili se blindiranim vozi-lom od kolodvora do Garde iako jebib vremena i moguenosti da seprekine pruga.. . Ima slueajeva i tosu este pojave da se borci i rukovo-dioci odmah po zarobljavanju ne-prijatelja oblate, presvlate odijela- gto krnji ugled nage vojske i iza-

ziva nezadovoljstvo kod boraca nazasjedama i time onemogueava seplanska raspodjela plijena".Nako n vojnog osvajanja Koprivni-ce, civilnu je vlast u gradu preuzeoGradski narodnooslobodilaeld od-bor (NOO, tijelo civilne vlasti).

je bio osnovan ved prije u Pe-terancu. Predsjednik je bio Tomo

Cikovie, 61anovi L jubomir Serdar,Stjepan Jambregia, Mijo Simek,Svetozar Kovaeevie, Janko Papri-ka, B osil jka L jepava, Zlatko T rbu-

hovie, B la2 Petrie, Petar Mihajlovie,dr. Ivan Tremski i Franjo Nebojsic, a

odbornici Franjo petritevie, TomoProsenjak, Bla2 Gregurek, M artinSabolie, Maja Veseli, Branko Jam-bregio iValko Loborec. Gradski NOOpozvao je preko plakata koprivnie-ko gradanstvo da se 10. studenogaposlije podne okupi u dvorani k ina"Velebit" te da ih narod potvrdi kaosvoje predstavnike. Kotarski NO Opoeeo je u gradu d jelovati 9. stude-noga. Predsjednik mu je bio FranjoGgi, a tajnilc JosipU gradu je formirana i Komandamjesta Koprivnice. Komandant jebio Ante D obrila, a elanovi SlavkoLeskovar, Ivan Lonear, Radovan To-

mgie, Bcdo Podobnik, Zvonko Bi-h ler, Mijo Kolar, Stjepan Sinjerec,Milan Vuekovie, Vinko Kolar, Mari-ca Tom§ie i L jubiga Stojakovie. Onaje potpadala pod Komandu K alnie-kog podrueja sa sjedigtem u V eli-kom Pogancu, eije je podrueje biloodredeno prugom Krdevci-Ko-privnica-Draysld most te rijekomDravom do Vara2dina i crtom Va-radin-Sudovec-Krdevci. Dobri-la je bio Istranin koji je, po prosud-bi Partije, bio preblag u Ko privnici,

jer je, primjerice, pustio mise polnoeke 1943., p1944. maknut iz Podravinu Istru, gdje je uglavnom

za umjetnieke prograstab Desetoga korpusa izvpotkraj sijeenja 1944. o stadu:"Rad je u tome mjestu dosjer je Koprivnica vazila ka

akcije u Podravini. No, ipIcreeu na bolje, jer je veliprijateljski raspolo2enih ta uldonjen. Prije kratkogformirane su dvije tete, talokupno brojno stanje te izna:s'a 127 ljudi. Jedna tetu Koprivnici za potrebe Kmjesta, dok se druga nalatoru Delekovec-Dm je-Goprijatelj osigurava most nVojno-politield rad tete u ci dobro napreduje, dok uostaje ona Leta, koja se naKoprivnice. Politielca svjenije na najboljoj visini rad

menutog razloga. U gradmalno zivi, trgovine su otobrtnici, naroeito pekarirade svoj posao. U pogonu mlin i eleIctriena centrala.gkola i gimnazija vrk redoku".Koliko god je partizanskanila uvesti red u gradu, bmnogo onih koji ih nisuzirali. Dogadale su se razlvokacije, atentati , ispisivgradu poruke "ZA P" ("ZiPavelie"), trgani su partizkati, ubacivani dougnicijedi sprijeeiti takve p ojav

sud Kalnitkog podrueja je potpadala i Koprivnicaje na smrt strijeljanjem 1koje su proglagene naroprijateljima: Miju U dbinckog logornilca iz Koprivnza Sabadija, zapovjednikpripremne bojne u K oprivpana B erutu, natporuenilke jurigne bojne; Stjepanaustagu iz Koprivnice; Fraeeka, ustagkog tabornikavine; Antuna Knapiea, utabomika iz Sokolovca; LBartolina, ustagu iz Dmja;Pogtu, ustagu iz Dmja; M a

riea, ustagu iz Hlebina; Vidca, ustagu iz Hlebina; Biaustagu iz Muene; ViktoraFranju L oneara; Marcela (svi iz Koprivnice).Potom je Komanda mjestala iz grada 24 osobe: BaruJakoba N emeca (lenu, seustagkog satnika Martinakoji je pred partizanima pu Golu); Nadu i Tomislav(Ienu i sina bivgega policitektiva Tome Sek ule); Bar

KOMI:11%11)Ft MJESTFI U KOPRIVNICI

Bros: 8LOBENO. ne 3. proslnca 1943.

PROMSSlobodno kretanjedo 19 tasova

Poslije tog vremena tko god bude zaustavljen

ili zate'een na ulici poslije odredjenog sata,

a ne odazove se da stane na poziv straiara,

upotrebit 6e se vatreno oruije.

Smrt fat.gizmu - Slobcoclai natrodu I

Komandant mjesta:

Dobrila Tinte v. r.




Gradski Narodni Oslobodilatki Odbor

KOPRIVNICA

Broj•

Za drug

it orne Ye doavollava krelanie po gra-

do Koprivnici....44/ec tio .•71 aa-

Ova propusnica vriledi od 1Sdo

U Koprionici t641

SMRT rAtizmo — SLORODA NARODA

PUSTNIC

ww w.CroWa rez.o rq

nicu Cipie (kenu i k eeri odbje o-kog strakara S tanka ipi-

dbinecu i kei str ijeljanog lo-

binca); Katu, Mijusestru

og agenta U stagke nadzor-Josipa Prveiea); Terezi-

A nu i Baricu

eca); Mar iju, Ankicu i Bran-

evtioa); Mariju i Se-

eriea);(bivgeg povjerenilca Za-

iz Zagre-

popisu.

ieeno tridesetak elanova B ijele

podataka.oci kaku da su nmo-

olonama i ve-

zaata, nego i nakon njega). Tvrdi se

da je ondje mueeno i ubijeno eakoko 1900 irtava te da su za sadistit-

likomje Pogancu zasjedao stal-

ler, neki Bogdan, DuganVlado Ranogajec, neki Ko-

eei u Krikevce Ignac Dolenec,

erle. Partiza-

etlehema. U samom su graduVinka N emeca, sina M. N e-

ma. N aden je mrtav,

koji tvrde da suartizani ubili iz osvete

ga jee ubio neki Zlatia zbog nerijege-nih medusobnih materijalnih od-

nosa.Veeina onih koji su bill na meti par-

tizana sklonila se je izvan K opriv-nice. Mnogi su, sluteei nevolje, veeprije pobjegli u Zagreb (primjerice,gradonatelnik Begenie) ill u nekadruga, sigumija mjesta. Iz grada jeotigao i kupnik Pavunie, gto se motezaldjueiti iz matienih lcnjiga umrlih.Pavunie, naime, izmedu 4. stude-noga 1943. i 28. sijeCnja 1944. nijevodio pogrebe na groblju nego je toradio njegov pomoenik M artin Eh-tarie.U gradu je prestao izlaziti Kopriv-niC1d H rvat, a tiskale su se n ovineSrpska rijeC. Iz dostupne je doku-mentacije vidliivo da se, primjerice,

fteei broj tih novina tiskao u tiskariVinka V ogickog u tri tisuae primje-raka.0 partizanskom zauzeau K oprivni-ce izvjegee je sastavio i ustagki agent'Broj 66', koji je napisao:"Napadaj na Koprivnicu sa stranepartizana usliedio je u noel od 6. na

KOMIINDR IMESTR KOPRIVNICR

ittLILlitlYGNO 9910 10 . 210 0 0 20 a

PROMSDozvoljava se od strane ove

Komande za 8ol ikne b lag daneslobodno kretanje po noti I to:

Na BadnIak 2t X1L Inas &avu not.

Na Bottd i &not dan Bake 23. do 26. XII.

do 12 sati u nod.

Mate kretanje po noel produljuje

se do 21 as na veeer.

7. studenoga o.g. Izprva se kao obiC-no Lula pucnjava po gradu iz puga-Ica i parabela, ali je to uskoro presta-lo. Negto prije pola noel zaeula se

pucnjava sa strojnica iz nagih bun-kera. U to su ve e doba prodrli parti-zani u pojedine dielove grada i sa testrane zapoeeli jurig na keljezniekupostaju.Postaju su Cuvali Nijemci i ustage,pripadnici Cme legije. Prvi jurig okopola noel bio je glatko odbijen i na-kon toga j e trajalo pugkaranje sve doiza 2 sata ujutro, kada su odmetniciponovili jurig. Taj drugi napad tako-der je bio odbijen. Za eitavo vrijemenapada na postaju kod eij e je obra-ne sudjelovala i keljeznieka vojnica,Cula se pucnjava iz grada.Kod zadnjeg napada na postaju pri-

padnici Cme legije, koji su zaposje-l i bunkere oko lokionice, odbili sunapad i sami pregli u protunapad ibacili partizane natrag u grad svojih200 metara.U taj momenat morala je keljeznie-Ica vojnica otiel da pomogne u gra-du munjari, koturagima i domo-

K O M M N D / i M J EST A KOPRIVNICR

n.v' St

OGLASZa NOVA OODINLId020011ava se slobodno kre.

tank cilein not.

Zahvaljuluti 01,001nama thirodwo.Oslebodllaike

Yanks I Porilmonklb Cldninla Hrvatska na59 le

DOMOVINA ve210 Adam nlobodlota

Do SC mole ta slotaxia ofuvall t oslobodin 1 011.11

cluelovi mat COOKOVINEPOIrtOn0 le. da los vethn radont

1 ur1110otont utinlam eve. Make, bi Ito prije dotal do pod-

Ponc 610bode

110,1011ubIvont pred,anstv. u Slobednoi Keerfmted I

ketaru ntimo

„SRETNU NOVU GODINU "

Smrt 1.111.rma - Stobodo nearmfatI

Ante Dobrila v. r.

brancima. Medutim, domobeasnik predao je vee svoju ppartizanima, tako da su se pni uspjeli presvuei u domobodore i zaposjesti sve domoske bunkere. Kako je sam grbio opkoljen sa tri strane, to nica kad se probijala u grad svih s trana napadnuta, a narsa strane domobranskih bu

Tom prffikom je njihov zasbio tegko ranjen, pa su se morvuCi natrag u postaju.Kod gimnazije je drkao polodan koturag, tako dugo dok jmunicije. Kasnije je bio uh

partizani su ga kivog razrezalDopukovnik Reg borio se s osredarima u redarstvenoj zgrado C etiri sata poslije podne kje nestalo streljiva te su se i orali povuei prema zapovjedniodatle u vojamu (arda. Time tieno prestao svaki otpor u jedino su jog pripadnici keljevojnice i njemaelogredarstva

li neke polokaje. Zadnji su se no povukli pripadnici njemredarstva i to oko gest sati na Tako je C itava Koprivnica druke partizana.Vojska se skupila nakon ponja iz K oprivnice najprije u tvDanica a zatim u vojarni Cardsu se zadriali do 8. XI. o.g. naodatle su se povlatili najprsela Peteranec-Dm je-Botovotim preko D rave do sela GotDrugi dan su produljili do GoPrilikom napugtanja keljezpostaje u Koprivnici, h tio je voda oklopnog vlaka sve nat

ne sa geeerom i drugim kivnamirnicama prevesti u tvDa nica, all mu nije to dozvolmetnik Jambrek. Tako se doda je lcrivnjom prometnilca dotava hrana u ruke partizana.Nakon okupacije Koprivnstrane partizana pronijela seda dolaze u Koprivnicu madCete. Zbog toga su partizall a seljaeldm kolimzapljenjenu robu, uglavnomma selu Pogancu i gumama niku. Kod toga su im najvige gali seljaci pravoslavci koji sspremno nudili partizanima

Dio robe prevakalo se premStarigradu i Borovljanima.koju nisu mogli brzo prevesti su napugtati i unigtavati, a tol ikom gledali su tmigtiti wezgrade. Zapalili su lokionicumetni ured, obadvije carinpostaju i sekcijski magazin,nitarsld blok, kao i eitavi voznKod unigtavanja strojeva osoistakao strojovoda Jambregje izdao nalog da se iz svih kstrojeva ispusti voda a zatim k

Smn foltdonno - Sloboda =amoeba

Ante Dobrita v. r.

Magazin za vojnu povijest / studeni 2013



Partizanske jedinice u sredigtuKoprivnice u sijeenju 19

P Drugi svjetski rat:Bitkewww.BosnaUnited

apale. Nakon deformacije kotlovastavljene su mine u logigta svih lo-komotiva tako da su iste sada total-no unigtene i posve bezvrijedne.Kad su tako posve unigtili grad iopljatkali sve gto se moglo odni-jeti, partizani su ga napustili, osimnekoliko domadih ljudi i povukli seu okolna sela. Kada, medutim, Ma-dari nisu dolazili vratili su se parti-

zani u grad.Vedina gimnazijalaca koprivnitkegimnazije pridrugila se odmetnici-ma, a m edu njima se isticao sin pro-metnog kontrolora Mirka B ifida. TajBilid je ditavo vrijeme getao po gra-du medu odmetnicima, dok se nageljemitkoj postaji, gdje mu je bilomjesto, nije niti pojavio. S njime udrugtvu stalno nadzornikpruge Sti-glid. Njih d vojica videni su desto upravoslavnim selima Lepavina, Ca-revdar i ostalima, za vrijeme dok suto sela bila pod paskom partizana.S njim u drugtvu je i pregledni bra-var Pagur koji posjeduje svoj vlastiti

auto i motomu dvok olicu s prikoli-com, a koji je za sve vrijeme zapo-sjednuda Ludbrega po odm etnici-ma stalno tamo odlazio. Po svemuizgleda da su gomja trojica vedod prije u vezi s partizanima te das njima aktivno suraduju. Tomesvjedoti tinjenica da je prije krat-kog vremena dotient Pagur nosiou Ludbreg oko 250.000 kuna, a od-metnici mu novac nisu odu zeli, do-dim je poznato da su ostalim putni-cima oduzimane i najmanje svotenovaca.Osimnavedenih, istakao se prilidanbroj geljeznidkog osoblja u suradnji

s partizanima.U `Narodnooslobodiladld odbor'koji je osnovan u Koprivnici odmahpo dolasku partizana imenovanje Tomo C ilcovid, bivgi prvak HS S-a, seljak Prutit (Prydid, na. Z. D.) izMiklinovca, strojovoda Jambregiei lijednik dr. Halavanja s jog nekimgradanima.D ok su jog trajale borbe bio je ra-njen Vinko, sin ustagkog satnikaNemeca, te je prenegen dr. Halm .vanji da mu prugi prvu pomod Dr.Halavanja medutim to nije napra-vio iako je ranjeni Wilco ostao kodnjega. Taj mladid je drugi dan pro-

naden say raskomadan kod jednekapelice kraj postaje. Kei dr. Hala-vanje se nalazi ved od prije medupartizanima.Prigodom povladenja n8111 Beta izKoprivnice istakao se i s in tamog-njeg ljekarnika jer je s prozora svojelcude pucao po njima.lz gomjeg prikaza vidl jivo je da jenapad na Koprivnicu organiziranuz pomod dom adeg putanstva i daje vladala savrkna suradnja izme-du partizana koji su nap adali i nji-

hovih pomagada u mjestu koji susabotirali obranu.I ovom p ril ikom posve su zalcaza-li domobrani. Bag svojom preda-jom bunkera u gradu zadali su jakiudarac obrani. Pa i kod samog po-vladenja kad je domobranskom po -rudnilcu Kokotu izdan nalog da bra-ni geljeznield most na Dravi on ga je

napustio i vratio se sa 14 domobra-na u Ko privnicu te se to pridrugiopartizanima.Kod samog napada sudjelovalo jesa strane odmetnika ok o 2000 lju-di dok je naga sveukupna posadaiznagala 750 ljudi, a od tog broja tre-ba odbiti domobrane, tako da semora istaknuti lcako je m alen brojustaga, redara i neko N ijemaca us-pio uz sve slutaje izdaje i sabotagepoyudi se iz Koprivnice."Jog je zanimljivije izyjegde koje je zapoglavnikov Vo jni ured 13. stude-noga 1943. sastavio Martin Nemec:"Predaja Koprivnice partizanima

pripremana je ved kroz dulje vri-jeme, a narodito kroz zadnja dvamjeseca toliko javno da je to znaosvaki gradanin grada Koprivnice,samo se odekivalo vrijeme kada deto uslijediti. Tu p redaju Koprivni-ce partizanima pripremalo je 50 do60 starih radikala-demokrata i ko-munista, podupiranjem upravnihgradanski i jednog dijela tamognjihvojnih vlasti.Kotarski predstojnik TUR K, zapo-vjednik ustagkog gupskog redar-

siva ZUPCIC, zamjenik MA TIJAS,nadstojnik poreske uprave KRE-MEN IC, upravitelj gradske bolniceNOVACIC, lijednici u gradskoj bol-nici DAIC, OBERLIHT, BARD EKsa sinovima, ljekamik MIKU LICICsa sinom, ljekamik KLA RNER, sat-nik LJUBISA STO JAKOVIC, porud-nik PANCINA , porudnik D EVCIC,

vodnik KUB A LJU BO MIR, svi izkoturagke bojne, s ostalima koji suved prije iz gradanstva i koturagkebojne otisfi u oblignje gume, rad ilisu neumomo i potpuno nesmeta-no od bilo koga, pa ako je k oji bio iuhvaden po ustagama na javnomprotudrg'avnom radu bio je siguranda de biti pugten na slobodu jer su,na galnst. i sami ustaAki dOnosnici

Poglavarstvo slob. i kr. grada Koprivnice

O r a d j a n i K o p r i v n i c e1.1 OwI M... *We..• Wew„....e

we+ vus I ..Weak

m... mu. Wwwk wwe

Prism' novaka i Hrvata Podravaca,

VOJNICIE SVECANOSTI,*Ida tool* dorm,. I rad.* to Isonosi hmatsim saga"

to do sudialuM u oven, Intern

narodnom I roinItkom slarlfa.

bvio Poglavnik Dr. lima Pavelit

Nemisna Alava linrataltal

•Crna leolle• I Nen brabd wo.edn11+

doouttovnik BOBAN

Dr. Slanko Starball ,

bili upregnuti u njih ova koPotpukovnik RES, zapmjesta i zapovjednik op

odsjeka BIL O, bio je pravnik partizanskih voda u Kci (svjesno ili nesvjesno,ko redi) no vise svjesno jeto upozoren, ipak je sjedno& u hotelu CA R, okrug

dim neprijateljima hrvatsda i iz njihove sredine iz vao razne odredbe i zapoje to pogteno h rvatsko gjavno osudivalo i govorilskupo platiti Hrvati gradnice. Podetkom mjesecaga podele su se pribligavagradu vele grupe partizanprekapale puteve na sveblizini grada, odvadati izsela videnije ustage u gumih na najzvjerskiji natin ubpukovnik RES bio je upozsve to i zamoljen da se goph odnje, da barem u ne

blizini grada unigti partizpice koje su dnevno okoltano krstarile a koje nisuod 3, 5, i 10 ljudi no u tornije nista nikada udinjentiv kada su ustage sami ojedan kilometar od gradjali jednu partizansku strtiri tovjeka bilo im je zapdane smiju na svo ju rukuniti.U n odi 5. na 6. studena ztri partizanske brigade S I




• • ••• • •• •

Novo izdanje knji]e "Vrijerre zlori

Hrvatski institut za povijest objavio je jog 2007.1cnjigu Zvra De spota "V rijeme zloeina: novi prilozi za povijest koprke Podravine 1941.-1948.", u kojoj je objavio nove, n epopregueivane einjenice, podatke, dogadaje i osobe iz tog blja, prije svega pora2ene u N DH , all je nastojao razotkrit

je komunistielca vlast osvajala pozicije te kako se nem iloobraeunavala sa svojim ideologkim neprijateljima. U pisamaksimalno iskoristio svu arh ivsku gradu koja mije trenubila dostupna. Prvo izdanje knjige bilo je tada brzo rasproa upravo je izaglo njezino dingo izdanje u biblioteci „H rpovijest" naldadnieke lcu& Despot Infinitus. Ova knjiga ssadriajem nadilazi koprivnieko podrude. U njoj de eitatelprieu o prvom ustagkom logoru u NDH , "D anici" kod Knice, posebice o njegovu ponovnom funkcioniranju za knistieke vlasti. U knjizi je napisana do sada najiscrpnija aumorstva knjilevnika i seljaekog tribuna Mihovila Pavlekaldne. Novim, do sada nepoznatim podacima upotpunjeslika o Podrayskoj rep ublici 1943./1944., pa o Rafaelu Bi "C rnoj legiji" k oji su se poeetkom 1944. prebacili u sjevpadnu Hrvatsku i stacionirali se u Koprivnici. Tu su i vrlo idetalji o bitci za Koprivnicu u jesen 1944., koja je bila jed

naj1egeih bitaka na hrvatskome prostoru za Drugoga svjerata. Koprivnieko podrude nadilazi i "Operacija Gvardija"D eseti travnja", koja je ovdje takoder najdetaljnije opisaPrva cjelina kronologki obuhvaea sva zbivanja na podrudprivnieke Podravine (odnosno podrude nekadakjih kotKoprivnica i D urdevac) od 1941. do 1948. godine. Zatim drugi dio u kojem je zapravo ispriean niz pojedinaenih sna ljudi koji su bili glavni akteri opisanih dogadaja. D ruglilcu cjelinu eine svi popisi 2rtava. Velik dio tih popisa douopee nije obj avlj en (primjerice, popis logoraga "Danice"godine, popisi Zemaljske kom isije za utvrdivanje ratnih zokupatora i njegovih pomagaea za Hrvatsku, pa popis oska i presuda Vojnog suda u B jelovaru 1945.-1946., izvjegmokatoliekih 2upnih ureda i pravoslavnih parohij a...) Poje zanimljiv do sada nepoznat popis iz elaborata Udbe "Rstrukcija banditizma za biv§i kotar Koprivnica" u kojem jenavela sve osobe ko je su se, po njezinoj prosudbi, borile nove vlasti , kao i osobe koje su irn u tome pomagale, prsu navedeni i podaci gdje je koja od tih osoba nadena, uili kako je kait tjena.

ICE, STARIGRAD, VINI-NEC , dok su prema Pete-

strana, no naj-

alca na bunk ere pred

IC i njegov sin JULIU S, a za nji-

bio'VEDR IS iz svo-

u bolnicu i tamo ostav-n zavezan sa Ncom. O dmah iza

gdje se nalazila posada-GE-PO i na k ueu ustaglog satnika

h lcuea i vrtova. Isto tako su

vjednigtva ustag-

EN(IN i 2upni ured i toranj jerIC izdao bez bor-

j gkoli, a po-

partizani sueli i zgradu gradskog pogla-

-u unjara je bila naptgte-

obrana oko 11 sati i bila u

er ih je bilo samo 12 a do-

aziji predali.

ljeznieku postaju koju su branili

e partizana da nije

2eljeznieke satnije i orui'nigtva, pasam savjetovao zapovjedniku pot-pukovniku RES U da se zaposjed-ne zgrada ustagkog logora iz koje sezgrade mote vrlo dobro tuei zgradagradskog poglavarstva i zgrada lje-lcarne DERENCIN koju su zaposjelipartizani i pomoeu te zgrade gdje jeustagld logor mote se lagano povra-titi zgrada gradskog poglavarstva

jer streljiva i bombi im amo do sta.Potpukovnik RES nije htio to uei-niti yea je naredio bespotrebno po-vlaeenje.Iako je bilo poznato da su partizanipoeeli navalu u prvom m raku, nijebilo nigta poduzeto da se iz sidadi-gta dade ljeenielco tvorivo vee je toostalo sve u skladIgtu zatvoreno ago spo d in sa tn ik ST OJ A K O V I C usvojem stanu eekao partizane takoda ni jedan nag ranjenik nije imaozavoj da se pove2u rane. Kada sudogli partizani onda je dogao gos-podin satnik STOJAKOVIC i predaocijelo sldadigte partizanima. Isto jetako bilo i s ostalim skladigtima kojasu pala potpuno netaknuta parti-zanima u rake, kao i skladi§te pa-dobranaca na Danici. Jectino su N i-jemci u vojarni d ali sve iz sldadi§tasve ustagama da se obuku sa svimeOo m ogu nositi..."Nedugo nakon zauzimanja Kopriv-nice, i Durdevac je 31. prosinca paou partizanske rake . Partizani su on-dje odmah izdali zapovijed o uh iee-nju narodnih neprij atelj a u mjestu iokolici. Upartizanske je redove tornprigodom pregao i Stjepan Jagatie,narodni zastupnik za kotar Durde-vac i prijeratni aktivni dan HSS-a.Durdevac su partizani zauzeli po-najprije zato gto su ustage ostali bezstreljiva pa su ubijegu morali napu-stiti grad, ostavivgi iza sebe oko 80motomih dvokolica, desetak ten-kova, eetir i vojna teretna samovo-za, radiopostaju, a i oko 80 tegkihranjenika koji su ostali u bolnici.Podrayska republika, medutim,nije dugo trajala - tek tri mjeseca.Ustagld si reiim nije mogao dopu-stiti da tako vain uporigte kao gtoje Koprivnica bude u partizanskimrukama. Zato su ustage ubrzanimtempom skupljali ljude i postrojbe,

koje bi bile dovoljno jake da potje-raju partizane i tako vrate izgublje-no podrude.U Kraevcima se tako 6. veljaee1944. pojavila "Cma legija" koja jeimala oko 1.100 ustaga. Prije sameKoprivnice, ustage su ponovno vra-tile Novi Marof, Vargdinske To-

plice, Ludbreg, a poslije i NovigradPodrayski, Vide i Durdevac. Cma jelegija 6. sijeenja popalila selaVelild iMali Poganac, Botinovac i L udbreg-Id Ivanec. Ustage su Koprivnicu za-uzeli 9. veljaee 1944. u 22 sata.

Ukratko, ova je knjiga do sadopseniji, najobjektivniji hrabriji znanstveni rad o ri poratnim godinama koprke Podravine. Izuzetna je vnost knjige u tome gto se autoopredjeljivao ni za jednu snego sve temelji iskljueivonjenicama. Njezina je vrijedu tome O o je D espot spretnolaeld povezao dogadaje na skoj i hrvatskoj sceni u to donima na ko privniekom podO dnosno, knjigu je pisao s nnalnog vidika, tako da je onamljiva svima, a ne samo Kopeancima, jer je tadagnje kprilike na nacionalnoj razinitalje isprieao bag na koprivnprimjeru. Knjiga je prvorazizvor podatalca za daljnja povistrailvanja, ne samo za Kopcu, vea dalcako i za sire.

Danij e



Svetani pojas nileg easnika U sta:s'ke vojnice u sastavu HO S-aNe zna se sa sigurnoku kada je propisan i uveden swam i pojas za pripadnike HO S-a, je li pri kraju 194 4. kom 19 45. g odine. Pojas je bio sirine pet centimetara sa slolenim tropletom na njemu istoga oblika i boje kbio troplet na naramenicam a. Za generale je bio zlatne boje, za vise easnike srebrne i tamnocrv ene boje, a easnike tamnocrvene boje.

Drugi svjetski rat:Vojske

Odore I oznake

Ustatrice vojnicetekst i foto:

Mario Pavlovie P o \ c ' e t k o n 1 9 4 2 g o d i n e u v e d e n e s u n o v o o d o r e , m o d e l Y 4 2 k o j i

n j u j e p r v i t i p u s t a ' s 'k e o d o r e '1_ 4 1 i z a d C i a v a s e u u p o r a b i d o k r a j a

UstaSki prodorni odjel,koji se s A ntom Pavel i-eem na eelu vratio na-kon proglaSenja NDH

iz Italije i stigao u Zagreb 15 . trav-nja 1941., Talijani su u Pistoji 1.travnja opremili talijanskim ze-lenkastim odorama. Na ovratni-

cima su nosili priSivene hrvat-ske trobojnice, a na taborskimkapama koje su bile sliene tali-janskima nosili su metalno slo-vo U. Prvih tjedana NDH nosilesu se prepravljene i izvorne sta-wjugoslavenske odore koje su sezakap6ale pod vratom, da bi na-kon prepravke za UstaSku vojni-cu bile otvorena kroja, kao i prveizvorne hrvatske ustaSke odoreM41 k oje su se pojavile u svibnju1941. godine. Surka je imala ten-d nagivena criepa s naborom nanjima, lathim narukavljem eiji serub podizao u Siljak i zakapeala se

eetirima glatkim metalnim gum-bima. Ljetne odore krojem su bilesliene zimskima, napravljene odtanjeg materijala. Uz surku se no-sila zelenkasta koSulja i kravata.Prema zakonskoj odredbi od 3.srpnja 1941. UstaSka vojnica no-sila je odore svjetlosivozelenka-s te boje. Casnici UstaSke vojn iceeinove su nosili na donjem dije-lu obaju rukava surke, a doeasnicina gornjem. G inovi su se sastojaliod tamnocrvenih povitica, gajta-na namotanih u lcrug i dvostrukoupletenih za ispod krugova. Ovi-sno o einu, ispod povitica doda-

vao se i tamnocrveni vodoravnipleter du2ine oko pet centimeta-ra. Od lipnja 1941. easnici UstaSkevojnice nosili su einove i n a lijevojstrani taborske kape. Od usposta-ve N D H pa do sredine 1942. nosi-le su se iskljudvo taborske kape.Ispotetka su na taborskim kapa-ma svi pripadnici UstaSke vojnice(easnici, doe'asnici i vojnieari) no-sil i samo metalno slovo U s goru-eom bombom, a zatim su uvede-ne i male okrugle metalne ploeice

s inicijalimaA P (Ante Pavelie) kojesu se nosile na vrhu kape iznads lova U. Tako se i na ovratn icimasurke isprva nosilo samo slovo Ubez podloge, da bi ubrzo bilo uve-deno noSenje eetvrtastih platne-nih latica crvene boje sa slovomU na njima. Nosio se pojas smedeboje s obienom metalnom kop-eom, starojugoslavenski za ea-snike. Hlate su bile jahaeeg, ski-jaSkog i bosanskog kroja uz kojesu easnici nosili eizme ili cipele suvijaeima za vojnieare.

Poeetkom 1942. godine uvede-ne su nove odore Ustake vojni-ce, model M42 koji zamjenjujeprvi tip ustaSke odore M41 i za-dr2ava se u uporabi do kraja rata.Bile su karakteristiene 2uelcasto-smeekastomaslinaste boje, kro-jem sliene staroj ustaSkoj odoriM41 s manjim izmjenama u deta-ljima. Surka ostaje otvorena kro-ja s 6etirima naSivenim aepovi-ma s prednje strane surke, sadasa Sirokim prividnim naborom i

blago valovitim preklopnicima nadlepovima. Zalcopeavala se eeti-

rima metalnima ili od sintetieketvari izlivenim gumbima oboje-nima u boju odore i ukraSenimarel jefn im znakom U staSke vojn i-ce s gorueom bombom. N arukav-l ja ostaju ista kao i kod starih M41surki, zelene kokilje i kravate i da-l je se nose. Ljetne surke krojem subile iste kao i zimske, all bez na-bora na cl2epovima i Sivane su odtanjeg materijala. Taborske kapeostaju iste, samo sada u novoj boji

UstaSke vojnice. Latice takoderpoeetkom 1942. godine mijenjajuoblik, sada im je gornji kraj zaSi-l jen, tako da vise nisu imale oblikeetverokuta, vet peterokuta. Do-easnici i vojnitari i dalje su nosi-li oznaku U s gorueom bombomna laticama, a za easnike je uve-dena ista oznake manjeGodine 1942. uvode se i posebnemetalne latice za prometne zdru-gove UstaSke vojn ice. Bile su ee-tvrtaste, tamnocrvene boje, veoih

dimenzija sa znakom Uzniecim kotaeem s krilimznaka U. U staSka vojnicaplatnene ili metalne latdene od tankog lima i zjene. Za easnike UstaSkuvedene su i tvrde kapesliene tvrdim kapama doskih easnika, u boji noveodore. Suncobran im jeboje, a podbradak u obpleta tamnocrvene boje i tri tamnocrvena isp

su se prldali du2 vanjsk

va kape. Tada se na kapjavljuju i nove oznake z

easnike. Izradene su olima i zatim emajliranebojene. PM znak bio joblika, uokviren pleterluvijencem od lipova lisno2ju ovala. U srediStu crvenoj podlozi bilo jeno slovo U p lave boje s bombom u njem u. Iznadke nalazila se druga magla okvirena p

16 Mag azin za vojnu povi jest / studeni 2013.



% 4\

u tijem su se srediku na crvenojpodlozi nalazil i inicijali AP plav eboje. easnici su to oznake nosilii na taborskim kapama. Godine1943. doputeno je i doeasnici-ma no§enje tvrdih kapa, ali samoizvan sluZbe s obienim vojnitar-skim oznakama na kapi. Uve-den je i novi kozni pojas za 6asni-ke smede boje s kop6om ovalna

oblika uokvirenom pleterom. Usrediku kopee na crvenoj podlo-zi nalazi se emajlirano plavo slovoU s goru6om bombom. Do6asnicii vojni6ari dobivaju nove metalnekvadratne kope s reljefnim slo-vom U i bombom u njemu smje-kenom na sredi§tu kopee. Hla-te ostaju istog kroja kao i stare,§ivane od novog materijala 2u6-kastosme6kastomaslinaste bojes tamnocrvenim ispu§cima duzvanjskih §avova za tasnike.Poglavnikova tje lesna bojnai Poglavnikov tje lesn i zdrugPripadnici Poglavnikove tjelesne

bojne (PTB-a) nosili su kao i sviostali pripadnici Ustake vojniceyea opisane usta§ke odore M41svjetlosivozelenkaste boje i od po-eetica 1942. M42 Zuekastosme6-kastomaslinaste boje. Na ovratni-cima nose posebne latice na kojesu jedino oni imali pravo nogenja.Bile su aetvrtasta oblika obojenau boje hrvatske trobojnice sa slo-vom U na njima, za aasnike malaU oznaka, a za vojniaare yeah di-

menzija. Pritvrkivale su se kao isve ostale latice pri§ivanjem naovratnike. Godine 1942. uvode senove latice drugog oblika, petero-kutne sa zailjenim vrhom, bojetrobojnice i slovo U ostaje. Kada

je 15. svibnja 1942. PTB rten, a stvoren Poglavniko

lesni zdrug (PTS), odluenonjegovi pripadnici nose odotvorena kroja. Odora se zakpod vratom s pet gumba obu boju odore i reljefnim U ma. Surka je bila krojem i kao i nova odora Usta§ke vM42. Jedina je razlika bila

M42 otvorena kroja, a novra PTS-a zatvorena. G odineponovno su uvedene novce za PTS oblikom kao i stzailjenhrt vrhom, sada umtrobojnice postaju jednobmalom oznakom, reljefnimboidnim vrhovnieldrn znajedva vidljivim slovom U unjega. Latice su bile jedn6asnike i vojniaare. Takodeeasnike i vojnitare PTS-a uvi nove kopee. easnici nosenu kopeu, uokvirenu pletereljefnim vrhovnidcim zni slovom U bez goruCe b

smjekeno na sredini kopeenieari nose 6etvrtaste alumkop6e s reljefnim vrhovnznakom na sredini kope"e. Olovine 1944. veliki dio PTS-amljen je njemaddm M43 oma sivomaslinaste boje, ssu skidane naramen ice i staoznake Usta§ke vojnice. Od1944. nose jo§ i odore olovnboje koje su navodno bile nnjene ruskoj oslobodilatIojji generala Wlassowa. Odbile zatvorena kroja, moralpreko glave navla6iti zbog punoga prednjeg razreza n

koji je bio samo do pasa. Zalla se trima gumbima do po

Odora zastavnika Ustake vojnice M4 2 u sastavu HOS-aPoeetkom 1942. godine uvedene su nove odore Ustagke vojnice, modelkoji zamjenjuje prvi tip ustake odore M4 1 i zadrtava se u u porabi dorata. Bile su karakteristiene zuekastosmeckastomaslinaste boje, krojene staroj ustagkoj odori M 41 s manjim izmjenama u detaljima. Surkaotvorena kroja s eetirima nalivenim diepovima s prednje strane surkesa firokim prividnim naborom i blago valovitim preklopnicima na cipovima. Zakapeala se Cetirima metalnima iii od sintetiCke tvari izlivegum bim a obojenima u b oji odore i ukralenima reljefnim znakom U stvojnice s gorueom bom bom . Lena narukavlja eiji se rub podiz ao u giostaju ista kao i kod starih M 41 surki, zelene kaulje i kravate se i daljuz nov e surke. Za sveeane prilike easnici su nosili i bijele kaulje s krama erne iii m odre boje. Ljetne surke krojem su bile iste kao i zimske, anabora na d'Zepovima i .fivane su od tanjeg materijala. Na narameninose stare crvene eetvrtaste easnieke lance s malom oznakom U . Na onalazi iznad desnog cliepa vrhovniCki znak, koji je uveden za sve pripke HO S-a, kao i p leter slo'ten od triju gajtana za rate easnike tamnocrboje sa srebrnim trolistima iii sam o pleter za zastavnika. Nosi se i ratspomen-znak s driavnim grbom u zapueku prvog gumba na koji su ipravo oni koji su najmanje godinu d ana urtili vojnieku sluT hu u sastHOS-a u NDH ili izvan nje i sudjelovali u neposrednoj borbi s neprijaili su najmanje gest mjeseci upravljali pothvatnim vodstvom borbenistrojbi. 0,asnici su uz od oru nosili i kaini pojas smede boje s kopeom oblika uokvirenu pleterom. U sredfftu kopee na crvenoj podlozi nalazemajlirano plavo slovo Us gorueom bom bom u njemu.

Magazin za vojnu povijest /



Tab orske kape U stake vojniceTaborske kape U stake vojnice bile su oblikom sliene talijanskim taborskim kapam a. Bile su 2 tdkastosmeelcasslinaste boje s preklopnim valjkom na eelu kape na kojem su se nosile oznake. Kako su se proizvodile na vise mpostoje razlike u detaljima i izvedbi taborskih kapa, pa oak i u boji. Na jednoj slici je taborska kapa ustakog eeasniekim bojenim oznakama i oznakom Gina poruenika koji se nosio na lijevoj strani taborske kape, kao i sveoznake Oinova Ustake vojnice. Na drugoj je slid kapa ustakog vojnieara Zuelcastosmeelcastomaslinaste boje iza zim sku up orabu s oznakama za v ojnieare, obieno aluminijsko slovo U i mala okrugla ploeica s inicijalima

Drugi svjetski rat:Vojske

Tv rda kapa usteskog eitsnikaTvrde kape easnika Ustake vojnice bile su oblikom nalik istovrsnoj kapidomobranskih easnika Zuelcastosmeekastomaslinaste boje. Uvedene su po-eetkom 1 942. godine. Suncobran im je bio crne boje, a podbradak u oblikutropleta tamnoc rvene boje za niZe casnike. Imala je i tri tamnocrvena isp td-ka koji su se prulali duZ kape. Tada se na kapam a pojavljuju i nove oznakeizradene od tankog lima, em ajlirane iii bojene. Prvi je znak bio ov alnogoblika uokviren pleterom i poluvijencem od lipova lista u pod natju ov ala.U srediftu znaka na crvenoj podlozi bilo je smjegteno slovo U plave b oje sgorueom b ombom u njemu. Iznad ovalne oznake nalazio se drugi okrugliznak uokviren pleterom u eijem su se srediftu nalazili inicijali AP (AntePavelie) plave boje na crvenoj podlozi. Prikazana kapa proizvedena je 1944 .

ili 1945. godine i krojem je nalik njemaekim „K nautschm utze .

„Crna legija"Kako su odore za UstaSku vojni-

cu izradivane u mnogim radioni-cama na vise mjesta i kroz cijeloratno razdoblje radene od raznihmaterijala razliCitih nijansi boje,njihov izgled u detal jima i izvedbiznatno se razlikuje. Zbog nestaSi-ce odgovarajueeg sukna za Usta-ku vojnicu mo2emo vidjeti njene

pripadnike u razlieitim odoramaod starojugoslavenskih, izvornihustagldh M41 i M42, domobran-skih, talijanskih, njemaeldh i nakraju olovnoplavih za ROA . Takoje za „C rnu legiju" zbog nestaSiceupotrijebljeno potpuno crno su-kno namijenjeno navodno pra-voslavnom sveeenstvu. Zbog tihcrnih odora i prozvana je „Cr-nom legijom". Odora je bila kro-jem potpuno jednaka uobieaje-nim ustaldm odorama. Nosilesu se i zelenkaste koSulje s kra-vatom.Hrvatske oruiane snage (HOS)

Sredinom 1944. paelo se s pla-niranjem stvaranja HOS-a koji jetrebao ujediniti sve oru2ane po-strojbe, pogotovo UstaSku vojni-cu i Dom obranstvo koji su dotadabile zasebne vojske s posebnimzapovjedniStvima. Dana 13. sijee-nja 1945. objavljena je zapovijed

koju je donio poglavnik A nte Pa-velie kojom se uvode jedinstveneoznake i istovjetnost odora svihpr ipadnika HO S-a izuzev morna-rice, zrakoplovstva, radne sluThei narodne zaStite. Surka m ora bitizatvorena kroja, zakapeala se dopod vrat. Kroj novih surki nije de-

tal jnije opisan. N avodno se radi o

surkama krojem nalik njM43. Stvarnost je veainodala drukeije. Zbog nestagovarajueeg sukna i stanih djelovanja pripadnizachlali su svoje stare onjih dodavali nove oznvih oznaka takoder nijsve dovoljno, tako da vidjeti na fotografijama

nu starih i novih oznakarama. Casnici su nosili e

naramenicama na koje vao pleter sloIen od tripletenih gajtana, za ni2e

pleter je bio tamnocrvensrebrnim trolistima ili sa(za zastavnika). Visi easnli su pleter od dvaju vanjtana srebrne boje i jednonjeg gajtana tamnocrvena njima troliste zlatne bnerali su nosil i pletere zls trolistima srebrne bojeeasnici ne nose vise oznna lijevoj strani tabors

vet samo na donjem dijerukava kao predajnu usCasnici i vojnieari Ustanice, sada pripadnici HOdr2avaju svoje staro znakapama i laticama kojeju jedinstveni oblik. Sve

rokutne sa zaSiljenim vsve pripadnike HOS-a ui vrhovnitki znak, dflavvrhovniCkim znakom nnoj platnenoj vrpci koji iznad gornjega desnog dsurci. Postojala je i metalca vrhovniC kog znaka koevrSeivao na surku pomo

na savijanje iii priSivanje

imala je eetir i naSivena d2epa, podva na prsima i bokovima s ray-nim preklopnicima na njima. Tesu odore u ND H nazivali „finskimodorama" i predstavljaju ujednoi posljednji model odore PTS-a.Postojale su i odore koje su Siva-ne u NDH od identienoga olov-noplavog sukna koje je Njemae-ka isporueila Hrvatskoj zajedno sgotovim saSivenim odorama. Ta uND H S ivana surka bila je zatvore-na kroja s punim prednjim razre-

zom i zakapeala se s pet gumba.Taborska kap a krojem je bila sl ie-na talijanskim taborskim kapamana kojoj se Atitnici za usi preklapa-ju na tjemenu i nije imala prednjivaljalc na telu kape. Hlaee su bilejahaeeg kroja, potko2ene otraga iunutar nogavica. Cizme su i daljenoSene kao i cipele s uvijaeima.PTS je kao el itna ustaSka postroj-ba uvijek dobivao najbolju opre-mu koju je dr2ava u tome trenut-ku imala na raspolaganju.

18 Mag azin za vojnu povi jest / studeni 2013.



Drugi svjetski rat:ZloEini

Kozaeka postrojba u njemaekim uniformam a kakva je poeinila zloein u okolici M ari

Kozaiki polkoljIlistralcom Laz

tekst i foto:

Darko Lackovi P a r ti z a n s k a u b o j s tv a P a v i a K u k o l i e i J u l i a h . g a r a b i la s u p o v o d p

sela 25, listopaca 1943, ubojstva 22 civila u dobi od 16 do 60 go

Marij a Bistrica nije bila

poprike nekih ye-6iti ratnih djelova-nja tijekom Drugoga

svjetskog rata, ali su na njezinom

podru6ju, pogotovo na podru6-ju okolnih sela, vodeni orukanimanji okrgaji izmedu zara6enihstrana. Tijekom 1942., u Bistricusu doSli domobrani koji su radiina uredenju bistri6ke Kalvarije u

okviru ustanove „Nadasve" (NaAa

draga svetika), a to je bilo i nekoli-

ko poznatih umjetnika poput Iva-

na Generali6a, koji su bili mobili-

zirani.

Tijekom 1942. i 1943. u Mariji Bi-

strici su se nalazila dva voda usta-

§a sa zapovjednikom Dragutinom

Horvatom iz Donje Stubice za ko-

jega su lokalne vlasti tra2ile smje-

nu jer su ga smatrali pijanicom i

nedovoljno ustrajnim u pronala-2enju nepri jatelj a. N a L azu B istr ie-kom nalazila su se dva voda koja

su osiguravala prohodnost cesteod KaS ine do Ma rije Bistr ice sa za-povjednikom Vinkom JuriSi6em i

njegovim zamjenikom Sre6komMarevi6em.

Po6etkom prosinca 1942., parti-zani su uki u srediSte Marije Bi-strice, razorulali oruZnike, zapali-

li pise te odrka

u cilju upoznavanja stano

ciljevima njihove borbe.

su se povukli prema Lazu

presreli automobil marke

razorulali jednog zrakoporu6nika, koji je bio u pr

nog vodnika i dva domob

Dana 20. olujka 1943., jvlakom upti6ena je 2. ssat Zagreba6ke ustaSke




Trgovina Ju rja Zagara

V

izanskog odreda neuspjegno

kugali su ponovno i

da biva zarobljena i pugtena

rana, al i je i odvedeno 20-al(ljudi tijekom povlatenja na Laz isvi su pugteni osim d vojice bistrit-kih gazda.

Dvojica lokalnih dobrostojeeihospodara, Pavao Kukolja i Juraj

Zagar, pogubljeni su na Bistrie-kom la7u. 0 partizanskoj nakanil ikvidacije svjedoei izvjegtaj koje

otpisuje politield kom esar Milanuren u ime Zagrebaekog parti-

anskog odreda, a podnosi ga oti-to neposredno poslije te akcije Sta-bu II. operativne zone NOV i POH.U izvjegtaju je navedena sliedeeatvrdnja: „Tom pril ikom pohapge-ni su nekoji banditi iz istoga mje-sta koji de biti nakon provedeneistrage likvidirani, kao provoka-tori i izdajice kako samih mjegta-

a, tako i okolnih sela". Dalde, radiito nastalo

rije samog ubojstva spomenutevojice i u kojemu se na neki natin

as naziva Grobi, te su nakon viged mjesec dana eksh umirani i kra-

jem studenoga 1943. pokopani naupnom groblju u Mariji Bistrici.

.l j ima

uzete su odredene alctivnosti pre-ma podrutju Laza. Tako su kami-onom na L az dogli ustage u petak

mu zaplije-

ragu. Sutradan su pustil iragu zajedno

u sve pobiju i popale.ekoliko dana kasnije opet su se

rijetnje sta-

novnigtvu pucali iz lakkh i teiihstrojnica traieei partizane. Optu-Zivali su seljane da su svi partiza-ni i da ih treba sve unigtiti. U jed-nom trenutku doglo je i do kratkogsukoba izmedu partizana i ustagakod mjesta Krt nakon tega su seustage povukli.Sutradan su ustage op lj atkali lcueuMartina Guklja oko k oje je vodena

i borba, traleei njegovu Z"enu, k ojada je pozvala partizane, te mu uze-li 70.000 kuna. Zapaljena je i kueaIvana Culdja iako on, prema pri-znanju partizana, nije suradivao snjima. Zahvaljujuei pomodi susje-da u gagenju poiara, kuea mu nijeizgorjela, ali su izgorjele gospodar-ske zgrade. Iz obje knee ustage suuzeli vola i kravu, gest kok ogi i jed-nu gopanu gusku. Pljadka je na-stavljena i kod Franje (uldja, gdjesu mu uzeli 3.000 kuna i svega gapretukli kako bi odao gdje su par-tizani. Bacili su mu u kuou born-bu koja mu je razorila say namje-

kaj. Ostalim Lazancima takoder jeoduzet novac: Alojzu Hrenu 5 .000kn, Dragutinu Mikugu 3.000 kn i

An driji Mikugu 1.000 kn, a Alojzu(veku oduzeli su civilno odijelo idrugo rublje, dok su Miji Simiji izStubiekog Laza oduzeli sve, tak i

Nakon pl jaeke u zaseoku Vrh, jed-na delegacija seljana dogla je naUstagld Stan u Mariju Bistricu kakobi zamolili da im se ne pliadka ipali imovina. Odgovoreno im je da

ih treba sve poldati i popaliti jer dasu svi skloni partizanima s obzi-rom da ih ispoma2u. Sel jaci su po-kugali objasniti da se ne mogu su-protstaviti partizanima jer su oninaoru2ani, a jedna 2ena iz te dele-gacije traiila je eak da se nadokna-di podinjena gteta, gto je naravnoizostalo.Dolazak KozakaGini se da su ovi dogad aji bill samouvertira onome gto de se dogodi-ti nekoliko dana kasnije. Premaizvjegeu Glavnog ustakog stanaMinistarstvu vanjskih poslova oteroru Nijemaca u Mariji Bistrici i

Ministarstvu unutamjih poslovaND H o z lo tin ima N ijemaca u seluBistritki Laz, a koje je uslijedilo tri

dana nakon nemilog dogaKozaci u njematIcim odoramlaze s 11 kamiona i jednim tiz Donje Stubice gdje su bilionirani.U Marij i Bis tr ici u meduvrepristigli novi zapovjednikko B ar i tie navodno im nudita kao tumada i kao nekogsu poznate lokalne prilike

to bib odbijeno kao nepono. Vee pril ikom prolaska krstricu Kozaci su silovali dvimade cure, po emu su incpoznati. Od silovanja jedneinate supruge svoga neaakastali su kad je na njih poteo na ruskom jeziku, nekadagndionik Prvog svjetskog rata ratni zarobljenik Fabijan Mnadimkom Habek. Otito suli iznenadeni da netko u okraju zna ruski, pa je moguih je izmedu ostaloga i to odvod toga nauma. Dolaskom nodmah su poteli s ubijanjem

ljenjem kuta, a u tome n isudjeli nikoga, 6ak niti imovinujana Bertoviea koji je izgubsina legionara na Istoenomgtu u borbi protiv Sovjeta, kodao odmah do znanja. Stanosu ubijali tamo gdje su ih zna polju, dvorigtu i u kuei. Josobi koja je bjeZala iz zapknee s 4.000 kn oduzet je na po pritanju preNvjelih, pni Valent Gabud imao je posvotu novaca kod sebe te premlj en u M ariju Bistricu, gu oblanjoj gumi ustrijeljen,vac nije kod njega pronaden

bestijalnije ponaknje bilo jliivo u bezrazloi.nom 12ivljana yee mrtvima, eetvorici mkoje su spalili na lomati, gto inate karalcteristitno za KozUbojstva Pavla Kukolje i Jurgara bili su povod paljenj127 26. l istopada 1943. i ub22 nevinih civila u dobi od 60 godina, medu kojima se npetero 2ena., a koje su izveli Ku njematkim odorama.

lzvjegda o ubo jstv imaU arh ivskom gradivu pronadokument koji, osim popisadalih, poprilitno detaljno o

je i posljedice tih ubojstva. gouje se da je „dan a 26. l isto.g. Njematla vojnieka obhdogla u ovo podrutno selokoja je bez ikak ovog razlogeljala litelistvo, koje se je nana poljodjelsIdrn radovima uili u svojim lcueama i palila ho ve domove. Tom zgodom ni su sliedeei1) Cukelj V alent, kovadki obrLaza 116, 48 god. star. Ostalo8 elanova obitelji, od kojih s

Mag azin za vojnu po vi jest I studeni 2013



Nekadagnja trgovina M artin

Drugi svjetski rat:Zlofini

jica nalaze Orulanim snagamaND H i to Franjo i Dragutin.2)Jot Fabijan iz Laza 107, 30 godi-na star, ratar, ostalo je jog 3 tlana

obitelji.

3)CikoviC Janko, ratar iz Laza , 18godina star, ostalo je jog 6 tlanova

obitelji.

4) Bartolovit Bla2, ratar iz Laza129, 56 godina star, ostala su jog 3

elana obitelji.5)Bartolovie Fabijan, ratar iz Laza

133, 57 godina star, ostalo je jog 5

tlanova obitelji.

6)MatokVinlco, ratar iz Laza 128,

19 godina star, ostalo je jog 2 tla-na obitelji.

7)Orat Alojz, ratar iz Laza 120, 27

godina star, ostala su mu 4 elana

obitelji i to Zena s troje djece.8)Cvek Josip, ratar iz Laza 202, 50godina star, ostala su mu 2 tlanaobitelji.

9)Dijanid Ivan, ratar iz Laza 38, 36godina star, ostala mu Zena s 5-ero

djece.

10)DijaniC Filip, ratar iz Laza 37,36 godina star, ostala su mu 2enai dvoje djece.11)Dijanit Silvestar, ratar iz Laza

37, 38 godina star, ostala mu Zena

s troje djece a ima svega 6 elanova

obitelji.

12)Dijanid Stjepan, ratar iz Laza

32, 43 godina star, ostala mu Zena

s 4 djece, brat i majka tj. 7 elanova

obitelji.

13)Gabud Ignac, ratar iz Laza 41,

61 godina star, ostala mu Zena.

14)Gabud Fabijan iz Laza 14, 48

godina star, ostala mu Zena s tro-je djece.15)Gabud Janko, ratar iz Laza 30,

42 godina star, ostala kod kuCe3 nejake djece i sin koji se nalazi

u vojsci, a ubijena mu 2ena. Jela ikder Jana.16)Gabud Jela ZenaJanka.

17)Gabud Jana kder Janka.18)GabudValent, ratar iz Laza 13,

60 godina star, ostala mu Zena stroje djece. Isti je iz Laza dove-den u M. Bistricu i tamo strijeljan.

19)Gabud Elizabeta, lcutanica iz

Laza 9, 70 godina stara, ostala je

jog 5 t lanova obitelj i .20)Gabud M arica iz Laza 9, 15 go-

dina star, ostalo je jog 5 tlanovaobitelji.

21)Gabud Kata, lcudanica iz Laza

43, 32 godina star, ostao je suprug

s 5-ero djece.

22) Muhek Tomo iz Podgorja 13,42 godina star, ostalo je 8 elanova

obitelji.

U istom izvjeku navedeno je da

.. napred navedeni nisu podr-Zavali veze sa odmetnicima, ved

su isti bili podpunoma pouzda-ni i pogteni ljudi. Tom prilikom je

spaljena imovina 42 stanovnika."

kg, rat 150 kg, jetam 10

100 kg, 620 snopova kuk

ce, 5001vina, 100 metara

pokudstvo u kudi, odjedza titavu obitelj, kuhinj

de, vinsko posude, krav

45.000 kn gotovine. Trp

gtetu od 1,500.000 kn. Imva obitelji.

3) Dijanovid Milan iz La

gorjelo je: kuda s tri sogupa, kukuruza 13 m, rani i jedma 5 m, krump

svo pokudstvo u kuti, jed

ska kola, 15 h l vina, vinsk4 hl octa, te sva odjeda itrpi gtetu 1,500.000 kn.

nova obitelji.

4)Gabud Jank o iz Laza 9.je: kuta za stanovanje skuhinje, te drugakuoa s d

gupa, podrum 4 m dug i

drum 8 m dug, staja, dv20 m kukuruza, 40 m sije

krumpira, 200 kg grahai raZi 500 kg, 60 hl vina

posudem, dvije 'crave i jnja oko 150 kg teline, iz

sva odjeda i obuda. Trp3,000.000 kn a ima 5 tla

telji, dok mu je teta Eliza

Marija ubijena.

5)Gabud F lori jan iz Laza jelo je: krov na staji i sije

m, krevet s namjegtajem

obuda, te trpi gtetu od 25Ima 661anova obitelj i , Zeubijena a dijete je ranjen

6)GabudValent iz L aza 13lo je: staja, klijet, gupa, 503 komada blaga, 3 m pge

U dostupnom izvjeku stoji slje-dede:

"Navedena njematka vojniekaobhodnja zapalila je sliedede do-move:

1) BartoloviC Josip iz Laza 135 , Iz-gorjelo je: klijet, podrum, 25 hl

vina, 30 m sijena, 2 mtc kukuruza,

20 mtc krumpira, 100 kg graha, te

trpi gtetu za 639.000 kn. Im a tri cla-na obitelji.

2) Gabud Vid iz Laza 19. Izgorje-

lo je: kuta s dvije sobe i jedne ku-

hinje, kukuruz 20 m, pgenice 150

Portret Jurja 2agara i jetma, te trpi gtetu od 40



1%

Nekadanji sudionik P rvog sv jetskog rata i ruski ratni zarobljenikFabijan Milieki, nadimkom H abek

Kod sebe je spremio gotovinu oko300.000 kn te je odveden u MarijuBistricu i ubijen, a novac mu je ponjemaelcim vojnicima odnegen.7) Gabud Mato iz Laza 276. Iz-gorjelo je: staja, klijet, 8 m sije-na, 100 kg krumpira, 20 kg gra-ha, 150 1 vina, pgenice i jeema50 kg, 300 1 octa, vinsko posu-de i jedan ormar, te trpi gtetu od

180.000 kn. Ima tri dlana obitelji.8)Bartolovid Alojz iz Laza 132. Iz-gorjelo je: dvije klijeti, 30 hl vina svinskim posudem, 15 m lcrme, 100kg krumpira. Trpi gtetu od 950.000kn. Ima 10 dlanova obitelji.9) Ba rtolovid Bara 185. Izgorjeloje: dvije gupe, gtagalj, klijet, dvojakola, vrgilica, veternica, dvoje svi-nja, sijeno. Trpi ukupnu gtetu od1,560.000 kn. Ima 8 dlanova obi-telji.10)Ba rtolovid Ljuba iz L aza 129.Izgorjelo je: klijet, gupa, 30 hl vina svinskim posudem, 4 m sijena. Trpigtetu od 574.000 kn. Ima tri e'lana

obitelji, a suprug Bla2' je ubijen.11)Bartolovid Franjo iz L aza 131.Izgorjelo je: ldijet, gupa, 17 hl vina svinskim posudem, 8 m sijena. Trpigtetu od 490.000 kn. Ima detiri dla-na obitelji.12)Bartolovid Kata iz Laza 134. Iz-gorjelo je: klijet, prega, 20 hl vina svinskim posudem, 8 m sijena. Trpigtetu od 440.000 kn. Ima 8 dlano-va obitelji.13)Bartolovid Kata iz Laza 133. Iz-gorjelo je: klijet, 6 hl vina, 10 m si-jena, 70 kg krumpira, te trpi gtetuod 101.000 kn. Ima 5 dlanova obi-telji.

14)Barto lovid Grga iz L aza 130.Izgorjelo je je: dvije klijeti, prega,gupa, 30 h 1 vina, 10 m sijena. Trpigtetu od 1,050.000 kn. Ima 5 dlano-va obitelji.15)Matok M artin iz L aza 128. Iz-gorjelo je: klijet, staja, dvije gupe,25 h l vina s vinskim posudem, 25m sijena i sve pok retne stvari nala-zede u kudi. Trpi gtetu od 1,100.000kn. Ima 7 dlanova obitelji.16)Matok S tjepan iz Laza 126. Iz-gorjelo je: dvije idijeti, dvije gupe,40 hl vina, vinsko posude, 25 m si-jena, 2 m pgenice, 2 m kukuruza,kola, plug. Trpi gtetu od 1,400.000

kn. Ima 6 dlano va obitelji.17)Matok Petar iz Laza 124. Iz-gorjelo je: dvije klijeti, 10 m si-jena. Trpi gtetu od 300.000kn. Ima 3 dlana obitelji.

8)Matok M ilan iz Laza 123. Izgor-jelo je: klijet, staja, gupa, 10 hl vina,

2 m sijena. Trpi gtetu od 610.000kn. Ima 5 dlanova obitelji.

9)Matok Janko iz Laza 123. Iz-orjelo je: klijet, staja, gupa, kra-a, tele, 10 hl vina, 15 m sijena, 2 m

Trpi gtetu od 770.000 kn. Ima

5 dlano va obitelji.

20)Gukelj Ivan iz Stubidkog Laza21. Izgorjelo je: podrum, gupa, dv i-je klijeti, staja, tri svinjca, sobni na-mjegtaj, gotovine ok o 140.000, ga-lanterijska roba u vrijednosti oko100.000 kn, tr i voza k ukuruzovni-ce, 10 m pgenice, ra'Zi i jedma, 13 hlvina, vinsko posude, 50 m sijena,plug, brane, 200 kg graha, 2 bici-Ida, odjevni predmeti i obuda. Trpigtetu od 2,500.000 kn. Ima 8 dlano-vaobitelji.21)Cuk elj Martin iz Laza 265. Iz-gorjelo je: kuda s dvije sobe, staja,gupa, 6 m pgenice, jedan m i 50 kgjedma, 3 m ra2i, 10 m kukuruza, 10

m krum pira, 50 m sijena, say sob-ni namjegtaj s odjedom i obueom,6000 kn gotovine, dreI, h oblibank,gradevinski materijal za jednukueu, prega, kola, plug. Od pokret-ne imovine mu nije nista ostalo aimao je kravu, vola i 200 kg graha.Trpi gtetu od 2,500.000 kn. Ima 6dlanova o bitelji.22)Gukelj Slava iz Laza 87. Izgor-jelo je: klijet, gupa, 10 m sijena, 10hl vina, 6 m pgenice. Trpi gtetu od200.0001m. Ima 7 dlanova obitelji

23) Gukelj Kazimir iz Stubiekog

La za 21. Izgorjelo je: klijet, staja,prega, svinjac, 12 hl vina, 15 m sije-na, 4 m pgenice i razi, vinsko posu-de, odjevni predmeti i obuda. Trpigtetu od 100.000 kn. Ima 8 dlano-va obitelji24) Gukel j Janko iz L aza 261. Iz-gorjelo je: staja, gupa, 20 m sije-na, svinjac, sobni namjegtaj, odje-da i obuda, novi plug. Trpi gtetu od700.0001m. Ima 5 dlanova o bitelji.25)Gabud S tjepan iz L aza 15. Iz-gorjelo je: staja, gupa, klijet, 13 hlvina s vinskim posudem, osta-lo vinsko posude, say gospodar-ski alat, 10 m sijena, 15 m krum-

pira, 350 snopova kukurozovnice,1 m kukuruza, 100 kg graha te svapokretna imovina. Trpi gtetu od700.000 kn. Ima 5 dlanova obitelji.26)Gabud Fabijan iz Laza 14. Iz-gorjelo je: kuda, staja, klijet, 10 hlvina, 6 m kuku ruza, 100 kg gtah a,10 m sijena, te sva pokretna imovi-na. Trpi gtetu od 8 00.0001m. Ima 4elan obitelji koji su ostali iza nje-ga dok je isti ubijen.27)Boc Florijan iz Laza 6. Izgorje-lo je: kuda s dvije sobe, podrum,

gupa, svinjac, 20 h l vina s vposudem, 3 hl octa, 10 m kza, 2 m pgenice i raii, sobni gtaj, odjeda i obuda, 2 m kru17 m sijena, te say ostali i

Trpi gtetu od 800.000 kn. Imnova obitelji.28)Gabud Ignac iz L aza 41.jelo je: kuda s dvije sobe ikuhinja, podrum, staja, gu

hl vina sa badvama, 10 m kza, 2 m pgenice, 80 kg grahakrumpira, 15 m sijena te sani namjegtaj. Trpi gtetu od 7kn. On je ubijen, ostala jeena.

29)Bertovid F abijan, iz Lazagorjelo je: kuda s dvije sobenja, staja, klijet, gupa, svinjkukuruza, 80 kg pgehice,1na, 12 hl vina s vinskim poi ostalo vinsko posude, 3 hodjevni predmeti i sobni ngtaj. Trpi gtetu od 800.000 k3 dlana obitelji30)Gabud L ovro iz Laza 43.

jelo je: staja, gupa, 7 m kuk20 m krum pira, 100 kg grahda za lcudu, 10 m sijena. Trpod Kn 6 50.000. Ima 5 dlanovtelji.31)Dijanid Stjepan iz Laza gorjelo je: kuda, podrum, 20kuruza, 10 m sijena, 600 sva kukuruzovnice, 11 hl vingtetu od 550.000 kn.On je ubostalo 7 dlano va obitelji.32)Dijanid Filip iz Laza 33.jelo je staja, podrum, svinjacsijena, 8 m krumpira. Trpi g200.0001m. On je ubijen, a o3 & ma. obitelji.

33)Boc Martin iz Laza 6. Izlo je: kuda, podrum, staja, svgupa, 9 hl vina s vinskim po5 m kukuruza, 70 kg graha

krumpira,1 m pgenice i jedmsijena, svinja oko 100 kg tesay sobni namjegtaj, odjedada. Trpi gtetu od 400.000 kn.elana obitelji.34)Dijanid Janko iz L aza 38.jelo je: staja, ldijet, gupa, ko13 m sijena, 15 m kukuruzsko posude. Trpi gtetu od 20kn. Ima 5 dlanova obitelji.35)Gabud Pavao iz Laza 10.jelo je: kuda za stanovanje s

podrum, kudni najmegtaj, oobuda, 31 hl vina s vinskimdem, 100 hl octa, 30 m kru20 m kukuruza, 8 m pgeniceje'dma, svinjci, 2 komad a sv150 kg taine, 50 m sijena, 50pova kukuruzovnice, 150 kgTrpi gtetu od 2,000.000 kn. dlanova obitelji36)Gabud S lava iz Laza 40.jelo je: kuda s dvije sobe snamjegtajem, 8 h l vina, vinssude, 4 m kukuruza, 80 kg g

Mag azin za vojnu povijes t / studeni 2013



a Drugi svjetski rat:Zlotini

m krumpira, 5 m sijena, 150 sno-pova k ukuruzovnice. Trpi gtetu od250.0001m. Ima 2 clan obitelji.37)Gabud S tjepan i Mato iz Laza11. Izgorjelo je: ku6a, podrum, sta-ja, komora, sobni nam jegtaj, giva-ei stroj, odje6a i obu6a, 40 hl vina,vinsko posude, podrumski namje-gtaj, sve 2ive2ne namimice, te muje izgorio sav pokretni imetak. Trpi

gtetu od 1,700.000 kn. Ima 7 61ano-va obitelji.38)Dijani6 S ilvestar iz Laza 37. Iz-gorjelo je: klijet, staja, gupa, prega,18 h l vina, vinsko posude, 15 m si-jena, 300 snopova kukuruzovni-ce, odje6a i obu6a. Trpi gtetu od800.000 kn. Im a 6 61anova obitelji,a on je ubijen.39)Dijani6 Ivan iz Laza 37. Izgor-jelo je: klijet, staja, gupa, prega, 3 h locta, 10 m sijena, 18 m k rumpira,8 h l vina, vinsko posude. Trpi gtetuod 500.000 kn. Ima 6 elanova obi-telji, a on je ubijen.40)Gabud Jank o iz Laza 30. Izgor-

jelo je: ku6a s dvije sobe i namje-gtajem, podrum, gupa, prega, 10 msijena, 10 m kukuruza, 15 m krum-pira, 150 kg graha, odijelo, obu-6a, 17 hl vina s vinskim posudem,svo poku6stvo, dvije svinje od o ko100 kg po komadu. Trpi gtetu od1;500.000 kn. O n je sa Z" enom ubi-

jen, a ostalo je 4 djece, od toga 3nejake, asin se nalazi u vojsci.41)Gabud Metod iz Laza 11. Izgor-jelo je: ku6a, podrum, komora, sta-ja, svinjci, 20 hl vina s vinsldm po-sudem, 40 m sijena, 8 m kuk uruza,100 kg graha, 20 m krumpira, pge-nice i raZi 200 kg, sobni nam jegtaj,pokuestvo, odje6a i obu6a, dvijesvinje u tezini od po 100 kg te2ine,

sva perad. Trpi gtetu od 2,000.000kn. Ima 7 61anova obitelji.42)Dijanie Vid iz Laza 221. Izgor-jelo je: ku6a, staja, podrum, svinj-ci, 11 m kukuruza, 5 m sijena, 10

m krumpira, 80 kg graha, 2 h l vina,vinsko posude, pok u6stvo, odijeloi obuta, te ZiveZne nam irnice, sveu vrijednosti od 800.000 kn. Ima 461anova obitelji. "Nadalje je u dokumentu navede-no da „ ... svi ovi ogte6eni dobri su iizpravni zitelji koji n isu poddavaliveze sa odmetnicima a kako su bezilcakovih razloga ovako tegko stra-dali da stavi prijedlog na nadlano

mjesto da se ovim ljudima pruiipomo6 u 2iv. namimicama, odjedii obudi kao i grad. m aterijalu i nov-cu, dok je ova ob6ina poduzela svegto je mogu6e da ovdagnji 2itellikoji su u stanju da iste pomognu, o

emu je ve6 ovdje zapo6eta sabir-na akcija".

Poznato je da je nakon po6inje-nih zlo6ina na Laz pogao sa svo-jom postrojbom i zapovjednikStanko B ari6i6, vrlo l jut zbog ovihpo6injenih nedjela. Taj dogadajje bio razlog i nekih napetosti iz-

medu ustaga i Nijemaca koja sukasnije uslijedila, a bilo je pozna-to da zapovjednik Stanko Bari6i6nije osobito simpatizirao Nijem-

ce, gto unato6 vojnom saveznig-tvu i nije bila rijetkost med u 6asni-cima Ustagke vojnice i Hrvatskogdomobranstva.0 toj napetosti nekoliko mjese-ci kasnije, 17. svibnja 1944., izvje-kuje agent RAV SIGUR -a pod ime-nom „ Prigorac", koji je u saznanjuda bi 4. sat Ustagke posadne bojnetrebala na intervenciju Nijema-ca otici iz Marije Bistrice, s obzi-rom da su se bil i s njima posvadiliu selu Laz. No, to se ipak nije do-godilo, pa je ustagka posada osta-la u M ariji Bistrici i na Lazu, ali je svremenom popunjena dodatnim

ljudstvom kako bi bila u6inkovi-tija u nerijetkim ophodnjama napodmeju H rvatskog zagorja i Pri-gorja. Do kraja rata u Mariji Bistri-ci je smjegten i stoner 2. bojne XX .ustagkog posadnog zdruga sa za-povjednikom, kasnije promaknu-tim u satnika, Stankom Bari6i6em,

te sto2erna 1. i 4. sat, dobila na Lazu, k ojoj je do kzapovijedao Sre6ko M arStradali su mahom stanoselka Donji Gabudi kojnikako u1dju6eni u prij

gadaje ili suradivali s paSuradnju s partizanimaimati Gornji Gabudi, ki kao takv i su m

kontaktu s partizanimakod njih m ogli traziti nei uto6igte. Kozaci su danom ubili nedu2ne l judenjihovu imovinu. Osim ui paljenja nije izostala ntih 2rtava kao niti ve6 spga gostioni6ara Martinainaee podrijetlom iz Go

tara, kojemu je odnegenora rakije, negto vina i trafSasvim je jasno da je odm6injena zbog ubojstva Jura i Pavia Kukolje, ali nij eniti jednog dostupnog dutvrditi tko je sve to inicir

bio utjecajni brat jednognih, Dragutin Kukolja, irent redarstva i poru6ninadzorne sluZbe, kasnijenosti dozapovjednika zSayskoj cesti u Zagrebu igodilo na inicijativu lokti6ke ill vojne vlasti?

Marija Bistrica snimljena iz zraka 19



- - U SLICI

Der ReichatiThret-SS ire Gespuich mtt dem Divisioaskammandeur:

Reialudithrar-SS u razgovoru an zctpoviednikom dIviztje.

U knjizi su objavljeni faksimili stranica pojedinih brojeva lista Hand2 ar

a Drugi svjetski rat:Knjige

Tkosubill uslimtekst:Mario Werhasfoto: Zvonimir Bernwald O v a k n j i 3 a n i d e p r v a k o j a s e b a v i S S - o v o z T i H a n d i a r , a l

p r v a k o j u j e n a p i s a o s u n ' p r i p a d n i k d i v i z i j e k a o o s o b n o s v j e d o r a

p

ajem ljeta ove godine, ta-

man kada sam se paeor ipremati za pisanje elan-a o pobuni u SS-ovoj divi-

ziji „HandIar", dobio sam „u ruke"

knjigu Zvonimira Bemwalda „Mu-

slime in der Waffen-SS. Erinnern-

gen an die bosnische Division Han-d2ar (1943. - 1945.)" ili u prijevodu„Muslimani u Waffen SS-u. Uspo-

mene na bosansku diviziju 'Han-caar' (1943. - 1845.)". Navedenaknjiga izigla je iz tiska 2012. godineu izdanju izdavaeke kuee „ AresVer-

lag" iz Graza. Jog tamo krajem 90-ih godina proglog stoljeea, putem

„folksdojeerslcih veza" imao sam

Cast osobno upoznati Zvonimi-

ra Bemwalda koji je yee tada radio

na prilcupljanju materijala za svo-

ju knjigu. Vidjeli smo se u nekolikonavrata u Slavonskom Brodu i Za-

grebu i tada sam „islcoristio" prilikuda iz prve ruke saznaffrgto A ge de-talja o samoj diviziji „Hand2ar", od-nosno njenom ustrojavanju i rat-nom putu po bespuoima Bosne.

Navedena knjiga nije prva koja se

bavi SS- ovom divizijom „Hand2ar",ali je svakako prva koju je napisao

sami pripadnik divizi je kao oso bnosvjedneanstvo, odnosno eovjek kojije u diviziji proveo cijeli njezin rat-ni put u Bosni . Osim k njige Zvoni-mira Bemwalda, objavljene su jog

tri knjige kojima se u naslovu na-

lazi ime SS-ove divizije „Hand2ar".Prva od njih je knjiga Envera Red-

Nea „Muslimansko autonomakvo

i 13. SS divizija" („Svjetlost", Sara-jevo, 1987.). Iako je navedena knji-ga tiskana u drugoj polovini 80-ih

godina proglog stolieea kada su veemnogi izvori bill lalcge dostupni,

lcnjiga sama po sebi predstavlj a naj-goriprimjer „komunistiekogkursa"

u povijesnom istreivanju, gdje au-tor polazi od vee ranije „utvrdenih"zaldjuealca te objavljuje samo one

Cinjenice koje idu u prilog potvrda-ma njegovih vee ranije „utvrdenih"zaldjueaka. Na novu knjigu treba-

lo je Cekati do 2000. godine kada jeZija Sulejmanpagie u Zagrebu ti-

skao svoju knjigu „13. SS divizija

`Hand2ar' - Istine i laN" (Kultumo

drugtvo Bognjaka „Preporod", Za-

greb, 2000.). Navedena knjiga nosi

znalcoviti podnaslov: „ Ist ine i lei" i

koliko god se autor trucl'o ostati ne-pristran i dad samo nove i potpune

informacije (koje su u ranije nave-

denoj Redlieevoj knjizi dane samo

fragmentarno ili nisu uop6e spo-menute), Citatelj se ne mo2e oteti

dojmu, po zavrgeticu Citanja knji-

ge, da je Sulejmanpagideva knjiga

sve ono gto Rediiaeva nije. Odno-

sno vidno je naglagen pokugaj da

se o diviziji polcuga razmigljati na

jedan „pozitivan" natin. U medu-

vremenu je George Lepre objavio

knjigu „Himmler's Bosnian Divisi-

on. The W affen-SS Handschar D ivi-sion 1943. - 1945." (Shiffer MilitaryHistory Atglen, SAD , 1997.). Nave-dena izdavatka lcuaa stekla je svoj

ugled medu vojnim povjesnieari-

ma, pogotovo onima koji se have

osovinskim snagama u Drugome

svjetskom ratu, po eitavom nizuvrlo uspjegnih i kvali tetnih izdanja.Knjiga o diviziji „Hanaar" iz pera

spomenutog Georgea Leprea sva-

kako ulazi u red takvih knjiga. Prijesvega Lepreova knjiga je jedan ko-

rektan prikaz borbenog puta SS-ove divizi je „H and2ar" u kojoj ni jepregu6eno nista, ali s druge strane„oslobodena" je bilo kakvih

osobnih „premisa". Lepreu svojoj knjizi kao jednog od naj-

venijih i najvrednijih sugovornika

i pomagaea navodi upravo Zvoni-mira Bemwalda.

I tako dolazimo do Cetvrte knjige

o diviziji „Hand2ar", knjige auto-

ra Zvonimira Bemwalda (ovdje bih2elio napomenuti da sam zadnja

dva navedena naslova autmanpagiea i Leprea dobiod gospodina Bemwalda

i ovom prilikom zahvaljujenimir Bemwald svoju kn

pomene, poeinje opisodjetinjstva i mladosti u rodvonskom B rodu (u kojem 8. kolovoza 1924.). Ovaj ddaje pogled na svakodne

jedne njemaCke gradske

Slavoniji 30-ih godina pro

ljeea. Sam navedeni opis

sebi i ei tav niz potpuno za

nih „drugtvenih crtica" iz Njemaca u Slavonskom Brojuci io knjige prisjetnekih priea koje sam slugaga djeda). Na kraju ovoga autor daje jedan, kako on

va, ekskurs („udaljavanje one misli") u kojem opisu'±aj ondagnje Hrvatske u KJugoslaviji te odraz dola

sta na vlast u Njemaelcoj (nja 1933.) na odnose izme

slavije i Njemaeke. Nada

u istom poglavlju opisuje

„Ustagkog pokreta". Do l

1942. autor je pohadao g

ju u Osijeku, a po zavrgetkvanja prijavljuje se kao drza Waffen SS. Kao visok i to „germanskog izgleda",

je za slunu u LSSAH (Leibte SS Adolf Hitler - tjelesnbu Ad olfa Hit lera, koja je la rang motorizirane diviz

uputen u vojamu iste u B

chterfelde-West). Po okopjegatke obuke (listopasinca 1942.) autor biva u

sastav SS-ove motoriziran

je „Das Reich", koja se tad

tegldh i iscrpljujudh borbi nom bojigtu nalazila na

odmoru u F rancuskoj u kodo oiujka 1943., a potom o

dvomjeseeni teeaj za pre

te potom dobiva razmjegtaustrojeni sto2er za osnutadivizije „Handlar". Tijek

nja 1943. autor radi na ustprvog tetaja za imame div

iavni S-a Heinrich smatrao je islam „borbeno

jom" te je u skladu s tim zada svaka postrojba budutdivizi je „Hancaar" imavoj

26 agazin za vojnu pov i jes t / studeni 2013.



7 1 7 0 3 -711v '

Der 'Relch4iiily.er.(54bacbligte die55-6oww. b. 6, &h. I won fgroatiod

Reicbdhi6brb-456 woke . &VA. b. 6. gob. di€. (Abruaidkro

I. Der rarer dee Ehrenkompane markt demD r ,,,1.err-11. — DeparDrOlk rrahrene rettnije dap

wpm. DereAr l iDerm.

2. Der l ierchafghrer- f t *A .D. d l . Fran1 Her E l reen-komp.. pe.-- fleltIDMIrrertif ahnpn DeD,DD

totrqn.

410110f, 0171 l ielchrfarre.O. — Al imohorlprcd DerchrD1hretent

Irriehrhtbrer-0 irr, Aorbildentortend

pei lei l leah pi th*.y l

N

U jednome od brojeva lista "Hand.t" ar" zabiljden je posjet Heinricha Himmlera 'Handzar"diviziji

ma koji je imao zadaeu da, uz vjer-sku sluzbu, kod vojnikapotiee i odr-2ava borbeni duh. K rajem svibnja

1943. autor dolazi sa sto2erom naosnutak divizije u Zagreb gdje radiu srediku za prihvat dragovoljacana Saysk oj cesti, a potom u divizij-sko-promid2benom vodu. Od srp-

nja 1944. autor je rasporeden u 18.teeaj za pripravnike easnike (G raz),a potom nakon desetotjedne obukeu 13. ratni teeaj za SS-ove prieuvneeasnike u Pragu te je po ok oneanjutetaja (veljaee 1945.) promaknut uSS-ova zastavnika i upueen na dalj-nje 'Skolovanje za topniekog easni-ka u B eneschau. K njiga se nastavljadvama ekskursevima autora. Prvije o imamima (tabor-imam) u SS -

ovoj diviziji „Had 'ar" te je dan po-pis svih imama koji su bili u diviziji,dok je u drugom ekskursu opisa-no djelovanje A mina el-Husseini-ja, velikoga jeruzalemskog mufti-je, na ustrojavanju teeaja za imamete opeenito njegovo djelovanje okopostrojavanja divizije „Hand2ar".Peto poglavlje knjige, koje govori opobuni u 13. SS-ovoj opkoparskojbojni divizije uVillefranch eu, pred-stavlja srz knjige, buduei da je autorposvetio veliku kolieinu svoga vre-

mena istra2ivanju uzroka pobunei u vie navrata putovao u Francu-sku te Bosnu i H ercegovinu u po-

trazi za odgovorima na pitanja tkoje organizirao i s kojim cil jem na-vedenu pobunu. Autor je u nave-denom poglavlju iscrpno citiraosvjedoke pobune (u prvom redugemsu Alihodbea) s kojim je 1999.obi§ao Villefranche te je posebnoistaknuo strijeljanje petorice ca -snika opkoparske bojne, a potom jedao i „profile" glavnih voda pobu-ne (D2aniea, Vukeliea, Matutinovi-ea i Jeleneka). U posebnom ekskur-su koji je posveeen odnosu medijaposlije Drugoga svjetskog rata pre-ma pobuni, autor navodi pisane tedolcumentamo-filmske uratke na

temu pobune i divizije opeenito. Ugodinama nakon proglagenja neo-visnosti Republike Hrvatske gospo -din Zvonimir Bemw ald obratio sepismima svim glavnim institucija-ma R epublike Hrvatske u k ojima jepolcugao objasniti motive pobune ida je ono ko se slavi kao „otpor fa-§izmu i stradavanje pobunjenika"u svojoj bid krivo i besmisleno.U nastavku knjige autor opisuje do-vitetalc obuke na vojnom vjezbali-stu Neuhammeru (glezija, kamo

je divizija prebaeena poslije „epi-zode" u V il lefrancheu) te povratkadivizije na podrueje ND H u velja-

ei 1944. (Slavonija), da bi sredinomo2ujka 1944. preka u Bosnu. D ivizi-ja je odmah po svom dolasku uklju-

Knjiga 'Muslime in der Waffen-SS"

Zvonimira Bernwalda

sena u borbena djelovanja tdjelovala u vise protupartizpothvata („Maibaum", „Hse" , „R tibezahl" , „ Hackfleis

Tijekom rujna i l istopada 1diviziji su zaredala masovpukanja postrojbi od strannjaka, a ostaci divizije (veNijemci) prebateni su prvo nju (divizijska borbena skupdjeluje u bitki na Batini), au Mada rsku. Ostaci divizijsu u povlaeenju do§li do juistrije gdje su se predali britsnagama. Na temelju zahtjevJugoslavije 38 bivkh easnikasnilca divizije (iskljueivo Nizrueeni su te im je sudeno jevu za navodne ratne zloeiset osudeno na smrt vjegan

ostali na dugogodignje zakazne.Deveto poglavlje knjige oodiseju autora iz Striegaua glezija, gdje se nalazio u s79. SS-ove grenadirske puk31. SS-ove dragovoljaeke dkao zapovjednik satnije u 6

20. travnja1945., prieinmog potpomenilca) preko Ceskeroblj eniekog logora u Ch amslije u Re gensburgu (zarobllogor za pripadnike Waffen kojem ostaje do rujna 1947. U meduvremenu je „Dfiav

misija za utvrdivanje zlotin

patora i n j ihovih pomagaeaJugoslavije 10. prosinca 194beno zatraila od amerielciautorovo izrueenje.U posebnom dodatku autojedan pregled povijesti Bosncegovine s posebnim osvrislam u istoj. Kao posebnodan dodatak knjizi autor je opresl ike nekoliko tiskanih b(brojevi: 1, 2, 3, 5, 7, 8 i 9) diveasopisa „ Handcar" k o ji jedvojezieno hrvatsko-njemaeZaldjueno se mole reei daZvonimira B emwalda „MusderWaffen-SS" svakako pre

vrijedno i zanimljivo §tivo nje te svakako jedan ozbiljannos boljem poznavanju i sh vnavedene teme. Jedini nedje ko je knjiga tiskana samomaekom, tako da je u potpdostupna samo uskom krugmaelcih govornika" danas uskoj. No u narednom vremerazdoblju mo2da je ugledamna hrvatskom il l bo§njaekobi svakako bio hvale vrijedhvat.

Magazin za vojnu povijest I studeni 201



O palome drugu„tgeok sT ta ib fao t o :

o vanjski suradnik Hrvatskog vojnika, 3oris Seel nladi tijek

pisao le strdne tekstove u ]otovo svakome broju ovoga

Boris Svel mladi preminuo je20. rujna 2013., tek nekolikodana nakon svog 42. roden-dana, a nakon iznenadujute

kratke bolesti. Za sve one koji ga nisupoznavali , treba redi da je bila ri jeto pravome renesansnom 6ovjeku -

osobi iznimno girokog obrazovanja,interesa i djelovanja, ko je sve neu-obitajeno u danagnje doba radikalnespecijalizacije. Ta se girina na pojav-noj razini odreavala u tinjenici da

je Boris Svel bio poznat i po profesi-onalnoj specijalizaciji u trima potpu-no odvojenim i profiliranim smjero-

vima. Dok zasigumo ima pozvanijihza opisivanje njegove osnovne kari-jere pravnika (gdje je nakon diplomepoloZio i pravosudni ispit te postu-pno dogao i do viastita odvjetnitkogureda) i li njegovih opseixiih djelat-nosti u lanru znanstvene fantastike

(gdje je bio nagradivani autor i tired-nik), ovdje demo reti koju o njegovojprvoj intelektualnoj ljubavi - vojnig-tvu kao praksi, struci i znanosti.Od danas malobrojne rodbine mo-

glo se euti kako je, dok je v etina dje-ce bila odgajana na igaelcama i baj-kama, B oris Svel rastao na pridamaiz vojne povijesti i tehnike. Osim ko

su takve teme golicale i njegovu in-telektualnu Zed, razlog tome vjero-jatno treba traZiti i u osobi oca, ta-

koder B orisa Svela (starijeg) - osobekoja je, uz kasniju gradevinsku sum-ku, t i jekom D rugoga svjetskog rataobavila i gkolovanja na jednoj od voj-nih akademija u Italiji te nakon toga injematku dotasnioku obuku u Stoc-kerau, nedaleko Beta. N o da su stvaribile dmktije, te bi oteve prite vjero-jatno ostale tek sporednim stvarima ilijepim sjetanjem.Boris Svel mladi svoj je vojni rok uredovima JNA odsluZio tijekom pre-

dratne 1990. godine. Skola rezervnihoficira u Zadru, kako je kasnije voliopritati „Jedina sredina k oju sam vi-dio, a da je odgovarala pojmu vojskekako sam si ga ja na temelju priea za-mislio da treba bid", bila je izvor ne-kih znanja. I vet je bila 1991. godina,rat na horizontu - gdje se prekoman-da na staff u Banju Luk u pretvorilau susret s realnoku, s vojskom bez

intelektualizma, s rezervistima kojipristfiu u postrojbe, s kaosom pri-

prema za rat, vojno-policijskim ope-racijama iz prve polovine 199 1. i in-

tenzivnim polititicim raslojavanjimakoja su sve te procese pratila. Svel jetu odslat io svoj vojni rok do kraja, au Hrvatsku se vratio s ponegto voj-

ne opreme i knjiga - mlad, donelde

uvjetban i vjegt kao potencijalni to-pnitIci tasnik te spreman pomodi do-movini koju je volio.U Zagrebu on postaje pripadnik Na-rodne zagtite, neko vrijeme kao takavi djeluje - za gto je dobio i famoznuSpom enicu - a vrata se i na Pravni fa-kultet koji je prije rata uspjegno up i-sao. U kaosu ustrojavanja zatetaka

hrvatske vojske njemu iz nekih, ni-kada do kraja dokutivih razloga na

Odsjeku za obranu ukidaju stare voj-nu Icnjiiicu, ali mu brigu i sve ko je unjoj stajalo, i cin, ali i vojno-eviden-cijsku specijalnost (VES) - pa tako

isti za neko vrijeme ostaje topnit-

ki easnik samo po sjedanjima i zna-

nju. No to nije sprijeti lo sudbinu daga iz pjegatkoga postroja izvute k o-lega iz Zadra, zbunjen njegovim kri-vim svrstavanjem, ne bi ii ga onda

pokugao i preraspodijeliti natrag u

redove „k ralj ice bojigta" . D ok od tepreraspodjele nije bib nigta, dugo-

trajno se bitnijim pokazao poziv da,dok teka administraciju, napige ne-

gto za podlistak njegove potencijalnetopnieke postrojbe - gto je Boris Svelrado i ueinio. Na temelju tog pisanjaon se ubrzo nagao pozvan i od skupi-ne koja je u Ministarstvu obrane RHustrojavala novo glasilo te je u H rvat-skom vojniku poteo suradivati od

vrlo ranih dana, usporedno sa stu-

dijem. Ta je suradnja do svoga k rajabila honorama, a Svel je Age od d e-setljeta bio i jedini vanjski suradnikspomenut u redovitome impresumu

ovoga lista, sltabenog glasila Mini-starstva obrane RH.Kao vanjski suradnik Hrvatskog voj-nika, Boris Svel mladi tijekom na-

rednih 11 godina pisao je u gotovo

svakome broju ovoga lista, objavivgistotine stranica struenog i dobro ilu-striranog teksta. Pregled arhivskog

sadriaja ovoga lista, objavljenog di-gitalno u veljaei 2000. godine,

143 njegova veva strutna teksta -

gto nije ni izbliza we gto je on tadaobjavio, piguei ujedno i za MOR H-ov tjednik „Velebit", all i za publika-cije kao ko je bila „D elta" (pod ured-

nigtvom Dubravka Gvozdanovita).Tematski gledano, Boris Svel zapo-teo je kao autor na temu topnigtva

(na temelju svog obrazovanja u JN A),da bi se kasnije progirio, prvo na teh-nitka pitanja pjegatkog naoruianja iprotuzratnog topnigtva, a onda i na

pitanja opte vojne povijesti. Tim je

pomakom zapoteo njegov postupni

prijelaz, koji ga je konatno doveo namomarieke teme - na pitanja tehni-

ke, ali i ustroja te djelovanja HRM-a,ali i drugih ratnih momarica. Iako Pi-sani detaljno i strutno, svi ovi rado-vi nikada nisu pravilno vrednovani

- buduti je Hrvatski vojnik, kao sluZ-

beno glasilo MO RN -a, tih godina zasebe tvrdio da je strutni tasopis, a

ipak nije progao sve prijave i prila-

godbe radnih procesa da bi ga ta-

kvim k renula smatrati i bibliotekar-ska struka. Pa ipak, o kvaliteti ovogaukupnog rada ponegto govori i pro-gramatski tekst „Moguti smjerovi

razvoja flotnih snaga HRM izmedugodine 2000. i 2015.", objavljen po-tetkom 2000. u priznatome hrvat-

skome znanstvenom casopisu „Pole-mos" (V ol. III No. 5, 2000) te ponegtostrutnih tekstova objavljenih u Polj-skoj (recimo, „Francuski avisoi tipa A

69", gto je dalo i naslovnicu za O kretyWojenne Nr.3. 2001 (48)).Tijekom toga radnog razdoblja, „kojise preklapao s ponegto oduZenim

studijem prava, B oris Svel radio je iterenski - izvjegtavajuti kao hono-

rami vojni novinar s niza meduna-

rodnih vojnih vjeZbi te pi:guti strut-no-tehnieke tekstove utemeljene na

radnim posjetima velem broju stra-

nih ratnih brodova koji su navratali

u hrvatske luke. N a neki danas zbu-njujudi natin, kao vanjski suradnik

vojnih glasila zavrgio je i kao vodi-

telj harem jedne sluThene dMORH-a na vojnome prim

ganiziranom na palubi takvnoga ratnoga broda. U vo

povijesnoga pisanja Boris Suveo je i niz novih l judi , mlima i autora ovog nekrolo

ma je potom godinama b

kao prijatelj i mentor. Pa imu se nije ostvarila najve

da po kadrovskim promjentetka 2000-tih godina nas

jatelja na stalnome radno

urednika momarice u Hr

vojniku - on je s vojnigtvo

vio rez. O stavio se te djelakoju je prikupio m ore mateeak nije ni naplat io dugovase vratio fakultetu, diplom

vo, a onda se njime i poteo glavnim zanimanjem. Za tnjegova se strast za p isanompravnu struku (strueni radonim aspek tima privatizacijeput knjiievnosti. U Zanru zne fantastike pisao je prite,glasilo tematskoga kluba iz tu je prona:gao dio utjehe mnigtva - alcdvnosti koja je oi vjetna tema za duge kav

ljima, od kojih je vetina s p

obrane imala itekakve vezeTak o je ostalo sve do sredgodine, kada je odlutio da no vremena proglo i da p

vojne teme Age ne boli. Sudu osnivanju udruge gradanga OB RIS - Obrana i sigumjoj je postao tajnik. Poteo jeportal OBRIS - Obrana i sina teme ko je je volio jog oDogovarao je suradnju i s 6Vojna po vijest, od k oje bi bib ploda da se u pritu ni

no tunijegala ruka sudbin

zdraystveni problemi, a on

puno neoteldvana smrt. Npreranim odlaskom bimo

magnija ostala i ma lobrojnjavnost na teme obrane, sivojnigtva u Hrvatskoj. Ito jetvo dublje no gto bi se tinidojam, buduti je Boris Svel t ivno komtinicirao, diskutino se s velikim brojem ak

kretata reformi te razvojni

na polju obrane u Hrvatskogto od svega toga ostaje tekmene i mrtogtvo objavljeniIcvalitetuoga strutnog tekst



s v j e t s k i r a t b i o j e r a t a r t i l j e r i j e - i l i j o s p r e c i z n i j e , r a t te ' s ' k e u s t r i

N j e — eka bile su osobito efikasne u fazvoju h aubica i Nara te'sike kategorije

Austrijsko opsadno

orude koje je korateno s

njemaekim haubicama

u opsadi Liegea

Prvi svjetski rat: Bitke

Magazin za vojnu povijest studeni 2013.





Prvi svjetski rat:

Pu njenje D ebele Berte Na strainjoj strani vidi se ukopano sidro koje je zaustavljalo trzaj haub ice nakon ispaljenja p

tekst i foto:

mr, sc. Zvonko Trzun

ukob izmedu Francuske iNjemaeke zapoeeo je jo§ i

prije nego gto je ova potonj anastala. Jog i prije naznaka

o ujedinjenju Njemaeke (koja jebila rascjepkana na bezbroj malih

ddavica), Francuzi su prepozna-

li brzo rastueu ekonomsku i vojnu

silu na s jeveru - Prusku. A jog kadaje Pruska, u skladu sa svojom eko-

nomskom mod, poeela uspored-no giriti i politieki utjecaj na susje-

de, Francuskajelcrenula u opse2nu

diplomatsku ofenzivu s ciljem da

svojeg manjeg susjeda zaddi ugranicama gdje ce ga biti mogueekontrolirati.

S tim ciljem na umu francuski su

izaslanici obilazili male njemae-ke ddavice na jugu, uvjeravali ih

da im je bolje zaddati samostal-nost, pozivali se na vjerske razlike

(u Francuskoj i na jugu Njemaeke

prevladavalo je katolieanstvo, dok

je na sjeveru dominantna vj era bila

protestantizam), a kad je zatreba-

lo, nudili su i financijsku pomo6 -

samo neka se neodlueni mini vla-

stodrki ldone ulaska u njemaeld

savez, kamo ih je pozivala sve gla-

snija Pruska.

Francuska je bi la velika i stara kon-tinentalna sila, naueena da svojom

diplomacijom (a ako zatreba i voj-

skom) giri svoj utjecaj Europom.

Mozda je jog i va2nije da je vojnomsilom osvajala kolonije uzdui i po-

prijeko manje razvijenih dijelo-va svijeta, a sada je - eto ba§ pored

)-‘nje - stasala nova sila koja se dodu-k kasno pojavila na politiekoj kar-

ti, ali eije su snaga i moe rasle takobrzo da je bilo tek pitanje trenutka

kada ee po2eljeti dio velikoga ko-lonijalnog kolaea. I tako je animo-

zitet izmedu dviju supersila brzorastao, a nakon diplomatskog ja-sno da je postao neizbjeian i oru-

2ani sukob; uostalom, Francuzi su

stolje6ima bill najveea kontinen-

talna sila, a njihovoj vojsci (koja je

jednom pod Napoleonom osvojila

Europu) svatko se morao sldoniti sputa.

Godine 1870. odmjerit ce dvijevelike vojske snagu u Francusko-

pruskom ratu. Dodu§e na strani

Pruske sudjelovale su u ratu i dru-

ge njematke ddavice, all ipakje Bi-

smarckova Pruska bila glavna sila

na njemaekoj strani, a onda i nu-

kleus iz kojeg ee se u euforiji pobje-de roditi ujedinjena Njemaeka.

Spomenuta pobjeda Prusa bila je

toliko brza i toliko briljantna da je

zaprepastila svijet i jednom zauvi-

jek pokazala kako ce „veli ld igraei"ubuduee u svoje politieke proraeu-

ne morati uldjueivati i Njemaelcu.Kratici rat iz 1870. godine, medu-

tim, nije razrijeko uzavrele strasti.

(ak naprotiv, stvorio je novu i jog

jaeu mdnju, ne samo zbog rata,nego i zbog ponflavajueih uvje-

ta mira koje je pobjednieka sila(Njemaela) nametnula guhitni-ci (Francuskoj). Francuska se Nje-

maekoj obvezala isplatiti enor-mnu odketu, zaplijenjeno joj jekompletno topnigtvo, a pored toga

oduzete su joj i dvije pokrajine ko-

jima je granieila s Njematkom (i u

kojimaje doduge postojala znaeaj-

na njemaeka manjina - Elzas i Lo-rena (fr. Alsace i Lorraine, njem. El-sass i Loth ringen).Zapravo ce od trenutka kapitula-

cije, i unatoe potpisanomjedni i drugi poeeti s prip

za novi rat - Francuzi kakoli otete pokrajine, a Nijemcnapokon ugrabili negto vis

lonijalnih bogatstava. Du

ca Elzasa i Lorene poeela

strane prikupljati vojska, i

ne su brojne utvrde i tako

vo stvoren svojevrstan zid je bi lo podjednak o tegko pma Francuskoj , koliko i premaekoj. Jednom kada zara

ratit ce, u to nije bilo sum

bilo kakve ozbiljne manev

prodor u protivnield teritoree pronaei alternativni pu

A taj je put pronaden u

skim ravnicama, gore visjeveru Belgije.Belgijainjen (ne)sretni p

Geografsld smjegtaj Belgi

zat ee se, kroz povijest, njeveeim blagoslovom u do

ali i proldetstvom u vremrata. Osobito se to odnosi

zin sjeverni dio, pokrajindriju; jog od srednjega vijeksu trgovci prednosti toga

krajolika pa su uzdui" i po

flandri jskih girolcih ravnic

32 agazin za vojnu povijest I studeni 2013.



A CToiq t0.3Showtse theUnderground

orithrs of

uri,One

lto

H a w t h e u n at

Above On It, Insole oOne of the Oen TAntritundiwt for ekedan,9.T.Inth Gone is Hoistedthroughthe CenterTubeThe Turret is Mountedw wheels ea ih

Reetoltlifil

Lek: Moo eta Fortifiedtiros Looks to an Atack

ink Amp There Tuttle

Hack CuThat Show

olasabove

aretheA

Earth

ALiFfOUGR i.uilt ap-proximately .10years

ago, the fortresws stirrounding Liege and Na

our. which bore the fullforce of the Mows struckby the Gert11:11IS upon theinvasion of Belgian ter

ritorY, represent some ofthe most nearly impren

sable bud fortificationsin Europe. The works

arc entirely subterraneanand protected by heave

embankments of eonCrete and earth. Near themiddle of each fort is apolished steel cap. tend

spherical hi shape. whicishields the gun wteret

When the heavy duntearing rifles are straw,

back after tiring thch

charges. the donne uittieu

out of sight, leaving the

enemy's artillery within;

but a great mound oearth to operate againstWhen the defense pieceare in action the slightlj

curved dome tikes abut

the ground. the gnus prowilding through one did.like great eyes. From idistance it looks not tin

like a huge turtles back

which ricochets the projectites striking it. Tnobservation towers art

similarly arranged wit,protecting domes. T114

utechanisat makes itpusWide to operate the Bandinall directions.

lanak iz easopisa „Popular Mechanics", 1914., u kojemu se hvali evrstoea i

tehnieka doradenost topovskih kupola Brialmontovih utvrda

landrije, tako pogodnu za

(u Nizozem-

gto se napokon izlije u Sje-

a svoju mirnodopsku sreeu, Bel-

dviju velikih susjeda.

niji, tamo gdje poeinje gustim

nijih dijelova Europe, s

inre-je pozivala vruee

obodno posltde za svoje mane-

d putovi p ostali su prirodantio stiei iz

Njemaelcu i li obmuto.kad bi jog netko poIel io s istoka

bila na znaeenju da bi svaki

djueivati njeno zaposjedanje.

ako vratiti svoje dvi-

i agresivnije planove. Oni se

emlje, nego ee

ze-

Do k ojih ce, naravno, doei

i einjenica da su

s izbijanjem rata

jeti nigta dobroga. Zbog toga su seodlueili zakithi na najbolji mogu-ei nein; ako vee nisu u stanju po-krenuti nekakva napadna djelova-nja, onda ee se harem oknditi gtoevrgeim zidovima i obondati kosnaInijim topovima. Tko god u bu-duenosti odluei krenuti na Belgiju,morat ce raeunati s velikim 2rtva-ma i visokom cijenomNajveei zagovornik gradnje evrstihutvrda bio je general Henri B rial-mont, jedan od najveeih struenja-ka za gradnju fortifikacija svojegavremena. N jegova slava §irila se iizvan belgijskih granica pa ga je ujednom trenutku pozvala rumunj-ska vlada da joj pomogne osigu-rati Bulcuregt evrstim utvrdama.

Nakon povratka u domovinu Bri -almont je vee bio ugledan i slavan,gto je iskoristio za lobiranje: vla-da treba gto prije zapoeeti s grad-njom niza utvrda, a koje ee odvra-titi potencijalne agresore gto dalje

General Henry Brialmont,

idejni zaeetnik i glavni projektant

utvrda oko Liegea

od Belgije. U svojim radovistupima Brialmont je nagla:kako vojna znano st upravo zi kroz velike promjene. U je bio masivni prijelaz s topnglatkih cijevi na onu Idlijebcijevi, eksperimentiralo se s barutima, ondje je bilo sve znije i sve vete razome moeimaeld industrijski div Krup

dio je sve moenija ondja, izostaloga haubice i merzere kmogli unikavati cil j okomititanjama.U svjetlit navedenoga Briaje nagla§avao kako je napokoglo vrijeme za napugtanje ldrugoga velikog graditelja uFrancuza Sebastiena de Vna: njegove utvrde debelih zi relativno slabih krovova (gljene da izdde gadanje iz toodnosno poloIenim putanpostat ee lagan plijen za tegknate haubica ispaljene gorgrupom kutova. Nadalje je V

nov sistem podrazumijevaotvrdave grade u krug, tijesnbranjenog grada, gto je narpredstavljalo rizik za civilnedevine uslijed sve veeeg domodernog topnigtva. Brialmsmatrao da je bolje izgraditi uu jednom girokom prstenu, gsvaka toeka biti udaljena odtra grada. Nadalje treba osida utvrde mo gu paljbom polcjedna drugu, tako da njih tr i istodobno udarati po bilo kpolniaju neprijatelja.Sto se nee dostupne tehnoje, sve eegee se u gradnji kobeton, pri eemu se novi mapokazao vigestruko evrgeimnosu na stare fortifikacije odnog kamenja. Brialmont niprvi koji je koristio beton, ali jkoristio iskljueivo beton, odkao glavni gradivni elemenkoder je inzistirao na p ostavokretnih platformi na koje bpostavljena oruja, a platformmanje topove moraju imatguenost uvlaeenja nakon djenja po cilju.Liege, kljue za ParizU studiji naslovljenoj „SituMilitaire de la Belgique", nloj 1882. godine, Brialmont pokon otvoreno rekao ono inane bila javna tajna: Frani Njemaeka ce ponovno zaJog je upitno kada ili tko ce nprvi, al i nije upitno dace i jedrugoj zatrebati prolaz kroz ju. Belgija ee se, doduge, proti neutralnom (jednako kao isemburg), al i zargeni divovise sasvim sigurno nese osvrtaAko prvi krenu Nijemci, ondase na putu naei Liege, smjegt



I I rs x lllll ; 1 , ,

•••••••,

Ft. Hollogne swiliiiii

••

s•

011111-

INNIS*• 4. .

11111•

sto•1111 I

. • 04llllll

‘ •S

lllllllI,llllllt" "

t

-••• Ft. Fleron

• - 1111IR,. •*

•

• 0 •I c*

55

**It SS1111140 •

01 6 • . _

1 61•0 I il I III lit

llllllllllllllllllll

Liers lll

A e s .it. PZnt ssa

Ft. Lantin ii is

Ft.1a st•

•

•

5 s sisst •

•% FORT DE

LONCIN

s•

Ft. Flemalle

Ft. Boncelles

Ft. Barchon

N ig•

a1111111111115 •

••

Ft. Chaudfontaine

0••

k

•

o w

P Prvi svjetski rat:Bitke

Karta utvrda eke lieges

obali rijeke Meuse; ako pak krenu

Francuzi, onda ee najprije udariti

na Namur, grad smjeSten uzvod-no na istoj rijeci, vise prema jugo-

zapadu. Kroz ova dva grada prola-

ze svi naive& cestovni i Zeljeznitkipravci i zato je od najveee va2nostiosigurati ih nizom utvrda da se ha-

rem pokuSa odvratiti napadaee.

Schliefenov plan (o kojem demo

vise govoriti u shedeeem nastavku)podrazumijevao je prolaz kroz Bel-giju kao osnovni preduvjet za izvo-denje operacije obuhvata i uni-Stenja francuslcih snaga. Natelnik

njemadkoga Glavnog stolera, ge-neral Helmuth von Moltke (mla-

di), napisao je: „Liege i Nam ur nisuva2ni sami po sebi. U njima de biti

slabe snage, ali su dobro utvrdeni

(ovo je pisano nakon Sto su vee za-vrkne utvrde, op. autora). No sve-

jedno ih se ne smije ignorirati jer

blokiraju Zeljeznicu kroz dolinu ri-jeke Meu se. Od najveee je va2nostizauzeti harem L iege u ranoj fazi , totako osigurati koriStenje Zeljeznie-kog koridora. Zauzeee L iegea je odapsolutno suStinske valnosti zanage napredovanje".

Liege je imao tr i Zeljeznieka kolod-vora, u njemu se kraal° sedam Ze-

ljeznielcih linija i 17 va2nih putova,dok je u samome gradu preko rije-

ke Meuse izgradeno 12 mostova.Bltle francuskoj granici, uzvodno

uz Meuse, leZao je Namur gotovo

jednake prometne va2nosti. Kroz

njega je prolazilo pet Zeljezniekih

linija, uz brojne mostove preko ri-

jeka Meuse i Sambre; bez ikakve

sumnje, Namur i Liege predstav-ljali su „ulaz u Belgiju", a S ire gleda-no m okla i kljue za Pariz i l i Berlin.PainjegradnjautvrdaBrialmontovo izvjeke ostavilo je

dubok dojam na vodstvo belgij-ske vojske i samu vladu pa je 1887.bez velikih protivljenja odobrenagradnja utvrda prema njegovimspecifikacijama i nacrtima. Cijena

de biti strahovito visoka i jog uz na-knadna prekoratenja troSkova, ali i

opseg radova bio je gargantuanski.

No k ako su troSkovi rash, tako je ra-stao i pritisak na graditelje da neg-

dje pronadu prostor za uStede.

Brialmont je, s druge str

trao da se prvobitni pro

izvesti u cijelosti pa mamlja zadulila do grla. Pa kpriopeili dace doduk biti

ne predvidene utvrde ok

Namura (12 kod prvog, d

drugo grada), ali ne i dod

je koje je predvidao nje

bijesno je upozorio elano

„Jednog dana svi demo ke suze zbog ove kobne

baS kao Sto je predvidio,de konjica lako pri jedi Msjevernije od gradida Vje trebala biti jedna od utvrda) na granici s N izoi to ved prvoga dana ratljujuei tome napravit de



-5111:

N o

Belgzjske snage u obrani

i zapodeti napad sa sjevera, ko de(izmedu ostalih faktora) zapedatitisudbinu hrabrih gamizona u utvr-dama L iegea.Pri dizajniranju utvrda odabranje najekonom ieniji i n ajpogodniji

trokutasti oblik. Gradene su u cije-losti od betona, ali na2alost bez ika-lcvih armaturnih oja6anja; armira-ni beton pojavit de se tek sredinom

890-ih , pet godina nakon §to utvr-de ved budu dovrAene. B it de ovojos jedan element ko ji de presuditinavodno neprobojnim utvrdama,no time demo se podrobnije poza-baviti na samome kraju teksta.Oko utvrde iskopan je opkop du-bok pet do osam metara i §irok se-dam do deset metara, a koji je za-vr§avao okomitim zidom debljinedva i pol metra. Na sredini utvr-

de sagraden je sredignji masiv na

koji su montirani topovi i haubice.Utvrd e su bile ili u cijelosti ili naj-

edim dijelom sakrivene ispod ze-mlje, a takoder se iz jednog u drugidio prolazilo podzemnim tuneli-ma. Krovna betonska ploda bila jetakoder debela dva i pol m etra, da

i na nju jos bilo nasipano metar ipol zemlje. Ovaj je pokrov trebaoposluziti za amortizaciju udara ne-prijateljskih granata.

ak rivanje utvrda pod zemlju bilaje svakako opravdana odluka, ali

uzjedno veliko „ ali"; sjedneje stra-ne povedana njihova otpomost naudare neprijateljskog topnikva,ali de se s druge strane javiti ozbilj-ni problemi s dovodenjem svjaegzraka. N sialost, bas torn je pro-

blemu posvedeno premalo pozor-nosti pa su samo u utvrdu Loncinugradeni elektrieni ventilatori, doksu u svima drugima bili postavljenirueno pokretani ventilatori. Ova-kvo je rje§enje bilo neadekvatno dase prodiste svi plinovi nastali puca-

1V jemaeki nasilnik prijeti malojBelgiji koja mu zabranjuje prolaz

njem iz vlastitih ondja pa pra§inanakon eksplozija neprijateljskihgranata, a onda i svi drugi plinovikoji de se natalnliti u podzemnimhodnicima tijekom dugotrajne op-sade.

Izgradnja 21 utvrde (kao ko smorekli 12 kod Liegea i devet kod Na-mura) zavr§ena je u samo dvije ipol godine, do 1891. godine. Sve usvemu gradnja je predstavljala izu-zetan pothvat: iskopano je 2,720milijuna prostornih metara ze-mlje, naliveno milijun prostornihmetara betona, izgradeno 100 ki-lometara novih cesta i 100 kilome-tara novih 2elj eznielcih linija.Sto se tiee naoruianja, utvrde suopremljene dalekometnim to-pnikvom, kao i topovima za bliskuborbu. Po neprijatelju de ved na ve-likoj udaljenosti udarati 12, 15 i 21

cm topnikva, we proizvedeno uKruppovim tvornicama, a koje je

bilo postavljeno u 6eliene kupolena sredi§njem masivu. Sve su ku-pole mogle rotirati za 360 stupnje-va. Bila su omogudena dva retimarotacije: jedan brzi i jedan laganijiradi preciznog gadanja (u svojimje specifikacijama Brialmont

da se topovi moraju ok renuti upunom krugu za maksimalno mi-nutu i pol). Za blisku borbu pred-videni su, pak, brzometni 5,7 cm

Nordenfeldovi topovi, s maknim relimom paljbe od 20ka u minuti. Postolja za brzotopove, kao i za reflektore,su se uvladiti (spu§tati) ispoje betonskih zaldona i onda

no podizati kako bi djelovalitopovi, medutim, bili su na fpostoijima i nisu se mogli uu utvrdu, §to je povedavalo ranjivost.Dizajnom su tvrdave ugrudijeljene na dvije vrste - nai male, pri demu su naizmjgradene jedna mala i jedna Naoru2anje im je dodijeljeslj ededi nadin: velike tvrdavsu po detiri topa 5,7 cm, d et12 cm, dva topa 15 cm i dvibice 21 cm. Pored toga jos postavljeno devet topova 5,7obranu opkopa, na postol ju

eima (ne u rotirajudopcupoliostalo topnikvo). Male tvrdasu opremljene tr ima topovicm, dvama topovima 12 cmma topovima 15 cm i jednobicom 21 cm. Takoder je posno devet topova 5,7 cm za opkopa. Sveukupno je u 12postavljeno u okretnim kup42 topa 5,7 cm (plus 81 topza obranu opkopa na postol jtadima), 36 topova 12 cm, 215 cm i 18 haubica 21 cm.

Mag azin za vojnu povijes t / studeni 2013.



gkodina haubica 30.5 cm, Mode11911

Prvi svjetski rat: Bi1

Brzometni 5 ,7 cm top bio je nami-jenjen samo za odbijanje neprija-

telja na malim udaljenostima, ali

su zato vedi topovi i haubice pred-stavljali respektabilnu opasnostza neprijatelja. Dvanaestcentime-tarski top M.1889 imao je dometosamldlometara,15-centimetarskiM.1886 osam i pol , dok je 21-cen-timetarska haubica (M.1889 i M.1891) imala domet od 6,9 kilome-

tara, ali i najtele projek tile.Barutna punjenja duvana su u svi-lenim vredicama, a radio se o C r-nom barutu, jer malodimni barutjos nije bio izumljen do zavrgetkagradnje. Cak i kada je malodimnibarut izumljen, topnigtvo na utvr-dama ostavljeno je da radi s crnimbarutom koji je proizvodio stragnekolidine dima - jos jedan trenutakkoji de sk upo kogtati branitelje.Nijemci dolazeDana 2. kolovoza njemaelci velepo -slanik predao je belgijskom kral juAlbertu I. ultimatum kojim ga senajprije upozorava kako se fran-

cuske snage sprem aju nanigiti bel-gijsku neutralnost i preko njenogteritorija napasti Njemadku (gto

doduge nije bila istina, ali je trebaloublailti ton nastavka ul timattuna),a nakon toga se trail od Belgije datlopusti njemaeldrn snagama pri-jelaz preko s vojeg teritorija ne bi litako bio preduh itxen navodni fran-cusld napad.KadN ijemci daju ul timatum, ondamisle ozbiljno; njihove su armi-je ved spremno delcale na granica-ma, otprilike pola milijuna ljudi,gto bi i vedim silama od male Belgi-je utjeralo strah u kosti. No k ralj Al-

bert svejedno je od bio ultimatum.Dan kasnije, 3. kolovoza, drhtavimglasom obratio se svojemu naro-du: „Jos od 1830. nije nagoj

zaprijetila veda opasnost od ove.Zivjela neovisna Belgija " . Mala dr-lavica slabe vojske, stijegnjena iz-medu dvaju bijesnih divova, odlu-dila je pokazati zube.Smjesta je proglagena mobilizacijasvih vojnih snaga, a utvrde (u koji-ma su nekoliko dana ranije otpo-tele pripreme za otpor) napunilesu se vojnicima. Danas moiemosamo pretpostaviti s koliko su zeb-nje preispitivali svoje izglede pro-

tiv strane njemadke armije, kojapak nije gubila vrijeme: yea 4. ko-lovoza, rano ujutro, prve postrojbenjemadke armije pregle su prekobelgijskih granica i bez vedih po-tegkoda lcrenule prema zapadu.Belgijsldm snagama kod Liegeazapovijedat de general Gerard Le-man, koji de pod svojim zapo-vjednigtvom imati belgijsku Tredudiviziju i svih 12 utvrda. Pod svo-jim zapovjednigtvom imat de oko

30.000 ljudi, uldjutujudi to i pri-padnike Civilne garde - dragovolj-ce koji su se odludili suprotstavi-ti nasilnicima s istoka. Naialost,njihova je spremnost na irtvu da-leko nadmagivala borbenu obu-

denost ili opremljenost, gto de setijekom bitke vrlo brzo otkriti . Ni-jemci su, pak, opdi otpor Belgija-naca (koji se spontano probudio usrcima obienih ljudi) odludili ugu-giti svim raspoloiivim sredstvima,§to u prijevodu znadi - hladnokrv-nim masovnim ubojstvima i ne-ljudskim spaljivanjem ditavih mje-sta. Ovakvo de ponaganje samo jogdodatno senzibilizirati javnost uFrancusk oj i Britaniji, a novinari dega s punim pravom prozvati „silo-vanjem B elgije" .Dakle, s jedne strane deka su Le-manovi vojnici i dragovoljci obude-

ni u stare odore iz proglog stoljeda,dok se s druge strane, kao nezau-stavljivi plimni val, bez oklijeva-

nja pribliiavalo 60.000 vrhunskiobudenih i opremljenih njemat-kih vojnika. Oni su bil i pripadnicinamjenski formirane Armije Me-use, sastavljene od gest pjegaeldhbrigada i II. konjidkog korpusa. A r-mijom je zapovijedao general Ottovon Emmich, a zadatak joj je bionastupati ispred Prve i Druge ar-

mije i odistiti im teren, ka ko bi ovesa gto manje gtete i umora dodeka-le predstojedu bitku s Francuzima.Drugim konjidkim korpusom za-povijedao je general Georg von derMarwitz i upravo de njegovi konja-

nici odigrati kljuenu ulogu, jer deved prvoga dana prijedi rijeku Me-use kod Lixhea. Doduge, polcugalisu Nijemci najprije prijedi kod viseputa spominjanogVisea i bili odbi-jeni, ali ne i zaustavljeni (ili harems ozbiljnijim gubicima), dime su seobistinlie rijedi generala Brialmon-ta o tegkoj pogregci i suzama kojede uslijediti ako se ne sagradi utvr-da ovdje.Prijelaz konjidkog korpusa omo-gudio je njemadko j 34. brigadi dai sama prijede preko Meuse ved 5.kolovoza, a nakon toga de podeti sdjelovanjem po utvrdama sa sje-

vera. Osobito de se utvrda Ponti-sse nadi u tegkoj situaciji, jer je sadaNijemcima bilo omogudeno da jegranatiraju s leda, tamo gdje je za-gtita bila najslabij a i gdje je nisu po-krivale druge utvrde.Za to vrijeme nastavljen je glavniudar s istoka; iako su Nijemci odbi-jeni tijekom prvoga dana napada(4. kolovoza) i iako su im nanese-ni vel iki gubici, pod okril jem nodizapodeli su novi napad ne bi li se

prikrali bliie belgijskim rZahvaljujudi snainim rma nodni napad je otkrivejen, iako se dio Nijemacaprobio do samih belgijskinakon dega je zapodela oborba bajunetama prsa omaksimalne napore belgi§aka napad je odbijen.Njemadko topnigtvo u m

menu se pribliiilo utvrdanjihove 15-centimetarskce i 21-centimetarski teglti zapodeli s djelovanjemdama Barchon, Evegnee smjegtenima istoeno odtime najizloienijima.Drugoga dana napada, 5za, nastavljena je razmjeizmedu tegkog topnigtvstrana. U nekoliko navratci su polcretali napade koj ek iznova odbijani. Treb au ovoj ranoj fazi rata taktikjek nije pratila brzi razvopa su i dalje poduzimanidni napadi u gusto zbijen

vima koji bi se - pod palvih oruija kao gto su tegkei brzometni topovi - redotvarali u pokolj sa stotinana strani napadada.Utvrde ostaju sameO vaj trenutak predstavljanu od mogudih prekretntavoj kampanji. Naime, Bsu - sasvim razumljivo uppodetku rata i zapravo slabkrajnji uspjeh - sada po pvidjeli da su i Nijemci ljudi mesa, da im se mode ui sasvim uspje§no pariraBelgijanaca postajao je sv

i zato je von Emmich isprldjudio kako je vrijeme zastup.Suoden s neuspjehom frnapada, napokon je odluraviti staru taktiku kak vu sdesetl jedima ranije na vodemiji i primijeniti manjenih napada, a vise manevtio je da belgijske snagenikakvu prieuvu i da ne drastezanje boji§nice pa ihdi° razvudi poslavgi dvijeda s juga zaobidu utvrde,da se tim putem polcugaju Liege. Ovalcva je taktika

upalila.Zbog promjene u stavu (jgijski optimizam poteo toi umora neuvjeibanih Beca, napad u nod i s 5. na 6.1nio je daljnje pomicanje ronda se jog umijegao i saral Erich Ludendorff , inadkao promatrad ispred Glaviera, koji je preuzeo zaponad 14. brigadom i poveoLiegeu. Poddani paljbom

Magazin za vojnupovijest / studeni 2013.



D ebela Berta stile na pololaj: brojna posada sastavlja dijelove divovske haubice

haubica, pripadnici brigade su senaposljetku provukli izmedu utvr-da Fleron i Evegnee i probili do bre-2uljaka koji su nadvisivali Liege.Odmah je na to dominantne koteiznad grada dovueeno topnigtvo.Prema staroj citadeli, smjegtenojodmah iznad grada (a u koju su seosim stalnog garnizona natislcali ipripadnici Civilne garde), poslanoje izaslanstvo da Belgijancima po-

nudi predaju. Predaja je odbijena,nakon eega je zapoeelo bombar-diranje stare utvrde i okolnih blo-kova lcuea (njemaeld topnici nisuvodili previge raeuna oko toga pa-daju li granate na vojne ili civiliseciljeve).Dalje su se stvari odbijale brzo;u 14 sari istoga dana iznad stareje citadele izvjegena bijela zasta-va. Vidjevgi da su njematke snageprejake, general Leman naredujesvojoj 3. diviziji da se povuee iz gra-da, a sam prelazi u utvrdu Loncinna samom zapadnom rubu prste-na. Bitka izmedu dviju vojski je za-

vrgena; utvrde de sada ostati sameprotiv kompletne njemaeke armi-je. Nitko im vise nee doei u pomoe- medutirn, njihov se otpor nastav-l ja. Unatoe uspjehu koji im je jam-eio potpunu pobjedu (jer utvrdenee moei beskonaeno odolijevatiopsadi, sada odsjeeene od ostatkasnaga i bez logistieke potpore), N i-jemcima se svejedno 2urilo. Fran-cuzi su vee prelazili u Belgiju i pri-blaavali su se sa zapada, dok sunjematke udarne armije jog eeka-

le da im bude oeigeen put. Do§lo jevrijeme da se izvuku i zadnji adu-ti pa je von Emmich zatrallo da imse pogalje najbolje od topnigtva gtoNjematka uopee ima. Za nekolikodana oko utvrda de se nagurati ne-vjerojatna topnieka sila - to je ras-poredeno C ak sedain bojni topova,izvrsnih 21-centimetarskih haubi-ca i merzera. Kad stigne dodatnopojatanje, zapoeet de borba izme-

du njemaekog eel ika i metrima de-belog belgijskog betona.N e ma p r e d a jeIako utvrde sada vise nisu mogleraeunati na preokret u borbi, paeak niti zaddavati napadaee be-skonaeno dugo, njihove su posa-de ipak up orno odbijale ponude zapredajom. Njihovi su topovi i dal jefunkcionirali i svojom su paljbomgotovo u potpunosti onemoguea-vali pregrupiranje njemaelcih sna-ga. Svi de bududi jurigi Nijemacabiti ogranieeni na noene sate, doku potpunosti ne stanu, kada nje-maeld generali ne shvate da pje-

gaci nikad nee osvojiti belgijskeutvrde, all topnigtvo hose.Zapoeela je dotada nevidena de-

monstracija moei modernog to-pni§tva, iako s poeetka bez veaeguspjeha. Odmah , eim bi prve gra-nate pale na betonske zidove, po-sade utvrda jednostavno bi se po-vulde u podzemna sklonigta, dabi onda s krajem napada poduze-le protuudar protiv Nijemaca. Nabojigtu je zavladala svojevrsna pat-pozicij a, u kojoj ni jedna strana nije

mogla zadati odlueujuei udar dru-goj. Najsnenije njemaeke haubi-ce, motni 21-centimetarsld divovi,udaral i su danonoeno po metr imadebelim zidovima, sa slabim efek-tom, jer su njihove granate uglav-nom bivale amortizirane debelimslojem zemlje (doduge, ne bi ri-kogetirale o zaobljene kupole, k aogto bi bio slueaj s topovskim gra-natama i kako je to predvidio Bri-

almond . Medutim, nad braniteljese svakim satom nadvijala sasvimdrukeija opasnost. Plinovi nasta-li izgaranjem barutnih punjenjavlastitih topova ili elcsplozijom nje-maeldh granata zaviaCili su se u

neventilirane prostore i mije§ali sasmradom urina i fekalija. Herme-

tiCki zatvorene utvrde svakim su sesatom sve vise p retvarale u smrto-nosnu zamku za branitelje, iz kojihih protivnik doduge nije uspijevaoistjerati, all gdje Ce im Evot napo-sljetku biti ugro2en zbog gugenja.Jedina od 12 h rabrih utvrda Liegeapopustila je utvrda Barch on. Sna1-

no bombardiranje koje je zapoee-lo u 8 sari 8. k olovoza brzo je ueini-lo zrak toliko te§kim za disanje dasu Casnici odlueil i kako bi daljnjiotpor bio ravan besmislenom sa-

moubojstvu. Oko 16 sad podigli subijelu zastavu, signalizirajudi• timepredaju. Tijekom opsade poginulasu 22 pripadnika garnizona.Ostale utvrde nastavile su s otpo-rom. Dva dana kasnije tisuee i ti-suee granata kojima su Nijemci za-sipali branitelje i dalje nije davalo

rezultata, uz sve veeu fru

von Emmicha. Schlieffenonije trpio kagnjenja, ali je

cha ipak tjegilo gto su orutma nigdje u svijetu nije biloca bila na putu. Kad stignuutvrdama Ce biti uperene cijeetiriju bitnica Skodinih 30timetarskih i Kruppovih 42metarskih h aubica.

Stragna„Debela Berta"Prvi svjetski rat bio je, bezsumnje, rat topnigtva ili jciznije - rat tegkog topnigtstrija i Njemaeka bile su oefikasne u razvoju haubicazera tegke kategorije. UosNjematka je uvijek imala dadut u svojem rukavu - nengive Kruppove in2enjere, kouostalom jog od 1890-ih nada otvore program divovsubica posebno razvijenih zgtavanje evrstih utvrda BFrancuske. Ideja za razvoj ooridja rodila se iz iskustva

japanskog rata 1904. - 1905su Japanci skinuli s fiksnihlja svoje 28-centimetarskece (inate izradene kao dio otopnigtva) i prenijeli ih do bgdje su s njima uspjegno razsku obranu i priveli kraju o

Port Artura.Europski stratezi krenuli s

suprotnim pravcem, otpivelika opsadna ortdja, a unjih forsirali mobilno lako tvo (Francuzi po sebno). Pouspjehom francuske 75-iceeuropske vojske prionulezvoju vlastitih brzometnih

Proizvodnja tegkog topnigtnuta je u drugi ili treei pla

svih osim kod Nijemaca i Anaca. Oni su znali da de im snom kada neminovni rat nbukne) na putu isprijeCiti „gtive" utvrde i da de za njihmalj, a ne mall rueni eekie.Prvi Kruppov prototip, hkalibra 20,4 cm, progla:genslabim, jer nije prui'ao traezornu mod. Nakon „Alfa"uslijedila je „B eta", 30,5-cetarska haubica iz 1900. godCak ni ova haubica nije zadkriterije Komisije za prijem

kog oruZja (Artillerieprilfummission, tijelo ustanovljeu pruskoj vojsci) pa su Kru

in2enjeri jos jednom sjeli zai 1911. stvorili eudovi§ni „GGerat". Ova je 42-centimehaubica zapravo bila uveeazija manje 30,5-centimetpredstavljala je k ulminacijupova programa. Te2ila je 17za prijevoz na bojigte bila bil jena i p revo2ena u C ak degona, a ispaljivala je nevje

Magazin za vojnu povijes t studeni 2013.



Prvi svjetski rat:Blt

Artiljerijski easnici i doeasnici poziraju uz 820-kilogramskuvisokoeksplozivnu granatu

projektile tegine 1.160 kg na mak-simalnu daljinu od 14.150 metara.Usprkos svojoj impresivnosti Ga-mma je zapravo bila sasvim ne-pralctieno orugje. Kada bi je (samoza nju sastavljena) geljezniekakompozicija napokon uspjela do-vuei do bojigta, trebalo je prvo sa-staviti masivno betonsko po stol je,onda haubicu postaviti na njegai sve osigurati kako bi se ublagio

straho viti trzaj. Cijeli je proces tra-jao danima, gto je jednostavno biloprevige, stoga je Artilleriepriffun-gskonunission po tko zna k oji putzatragila od K ruppovih struenjakada jog jednom preprave postoje-ee nacrte i naprave orugje koje ces jedne strane zadrgati Gamminumot, a s druge biti mobilnije i upo-trebljivije u realnim uvjetima rato-vanja.I tako je na prijelazu s 1913. na1914. godinu, upravo na vrijemeza predstojeci rat, nastala haubicasltdbene oznake „42cm M-Gerat

L/14", a koju ce i njemaeki i nepri-

jateljski vojnici uskoro jednostav-no prozvati „Debela Berta". Ha-ubica je nadimak dobila premaKruppovoj ke eri (koja, uzgred budireeeno, uopee nije bila debela).„D ebela Berta" tegila je 41,3 tonu,adriala je kalibar 42 cm i bila u

stanju ispal iti projektil tegine 780kg na udaljenost od 9.375 metara.Imalaje cijev dugine 5,88 m (14 ka-libara), horizontalni klinasti zatva-rae (sigumiji od zavojnog, kakav

su inaee forsirali drugi proizvoda-ei tegkog topnigtva) i bila je postav-ljena na dva velika, masivna kota-

radi prijevoza i manevriranja.

Prevogena je na pet Daimler-Benztraktora i sastavljana na l ieu mje-sta. Iako lalc:s'a i pogodnija za p rije-voz od Gam me, svejedno je zahti-jevala posadu od 3 00 l judi koji subrinuli za njeno postavljanje, sa-stavljanje, odrgavanje i rad - eitavamala vojska oko jednoga jedinog°raja, time zasigurno nije posta-vila rekord u efikasnosti. Medutim,sva to muka isplatit ee se kad h au-bica napokon pristigne na bojigte ikada ispafi prve projektile, gotovotonu tegke grdosije za koje utvrdeLiegea jednostavno nisu bile pred-videne. Zbog relativno malog do -

meta ove ce haubice (izradeno ihje osam, a po nekim izvorima de-set primjeraka) uglavnom posta-ti grtvama protivnitkog topnigtvai tako bid unistene. Kod nekih eeeak clod i do rasprskavanja cijevi,pri emu ce nastradati velik brojelanova posluge. U svakom sluea-ju, do 1917. ee igeeznuti s bojigta- ali zasada, na samom poteticurata, bila je neprikosnovena vlada-rica opsadnih bitaka i snagno pro-

midgbeno ondje u rukama Nije-maca.Uz haubicu od 42 cm Nijemci sukoristili i negto manjd Skodinu h a-ubicu od 305 m m (Skoda 30 ,5 cmMorser M . 11), koja je ispaljivalaprojektile tegine 384 kg, na maksi-malnu daljinu 9.600 metara. Iakoefekt njenih probojnih granata nijebio toliko dramatiean kao gto je bioslueaj s „Debelom Bertom", sve-jedno je aktivno ko rigtena i uveli-ke pridonijela padu Liegea. Usputbudi reeeno, kad vet govorimo o„Debeloj Bert", spomenimo ondai daje spomenuta Skodina 3 0,5-cm

haubica prozvana „V itka Emma".Savrgen nadimak za orugje tegko25 tona, k tome nezgrapnog izgle-da zbog kratke cijevi (samo desetkalibara) N o nikako ne bi trebalo,pod dojmom ovih divova, zane-mariti utjecaj 21-centimetarskihhaubica koje su takoder svom si-l inom udarale po belgijskim utvr-dama i zapravo nanijele najvigegtete. Ove su haubice ispaljivale340-kilogramske projektile i malo

po malo razarale debele zidine (i ktome moral branitelja) , dok se bra-nitelji napokon nisu predafi ili doknisu stigli njemaeld i austrijski ori-jagi (kojima je doduge trebalo jognekoliko dana da budu postavlje-ni i pripremljeni za paljbu) i

posao.Urugavanje obraneNapadi njemaeldh snaga bili su is-prva usmjereni na utvrde smjegte-ne na desnoj obali rijeke Meuse, aintenzivirani su nakon gto su se Ni-jemci probili u L iege i dobili prilikugadati ih sa stragnje strane, tamo

gdje su bile najranjivije.

Od 10. kolovoza zapoeelo je snag-no granatiranje iz 21-centimetar-skih haubica po utvrdi Evegnee,na desnoj obali rijeke. Iako su bra-nitel ji uzvraeali pal jbom, njih ovihnekoliko topova nije moglo ni iz-daleka parirati eitavim bitnicamanjemaekoga tegkog topnigtva. Gra-nate su padale stragnim ritmom od200 do 2 50 projektila na sat, cijel idan i cijelu not. Paljba je napokonprestala rano ujutro 11. kolovoza,

do kada su svi topovi Evegbili unigteni. Uslijed strazaranja sve podzemne prnapunile su se dimom, a knije postojala moguenost dvrati paljba, zapovjednik

ceau je u 15,30 sad naredionje bijele zastave i predajuSljedeeeg dana nastavljennatiranje utvrda Pontisse,Ch audfontaine. Kasno pos

ne zaeula se strahovita eksPontisseu, nakon tega sulji u panici pojurifi premamnim skladigtima barutani da je jedno od njih ekspi da treba ugasiti vatru. Msva su sldadigta (zasada) jotava, eksplozija je zapravola od prve granate iz DebeNijemci su ih do kraja danajog dvije ill tri, a onda otislni odmor ostavljajuei branustrageni eekaju sljedeei uZa to su vrijeme na Herole granate iz haubica 21

su granate doduge eksplo

manje drame, all su padupornim ritmom da su svii sve prostorije bili puni dimgine. U podne su Nijemcli pozivom nju, all su odbijeni iako utvbila u osobito dobrom stapad je nastavljen, pri eemugten i jedini noeni reflektsu branitelji bili pralctieldnesposobni za obranu noeomogueilo njemaelcim voda se priblige i zapoenu gnje s m ale udaljenosti .Chaudfontaine je granat15-centimetarskih i 21-c

tarslcih h aubica. Branitelji li uzvratiti i osujetiti paljbdaea, ali su time kupili sampredah, jer je napad vrlo stavljen s prieuvnog pologIstoga dana N ijemci su zagranatiranjem i po utvrdl ijevoj obali Meuse, ali subranitelji odolijevafi napaJutro 13. kolovoza donijelotegke trenutke za braniteljtisseu: 800-tinjak kilogramgranate padale su po nenom betonu i mrvile ga u pdok debela stropna plota nnije popustila. Tada je jed

nata probila strop u skladil jiva, nakon eega je izbio podzemne hodnike ispunigljivi dim. Satnik Speesen, nik utvrde, obznanio je dotpor nema smisla i naredaju. Sada ee N ijemcima bboden prolaz da napadnu stragnje strane.Istoga jutra popustilo je i sbaruta u Chaudfontaineueega je izbila eksplozija i




Gam ma Gerat, 42-centimetarska haubica koja je ocijenjena suvige nezgrapnom.

U d onjem desnom ku tu vide se p rojektil i barutno punjenje

Unfftena i na povdinu izb aeena kupola utvrde Loncin

branitelja. Nek oliko trenutaka ka-snije i nad ovom de se utvrdom za-vijoriti bijela zastava. Nakon dvadana neprekidna granatiranja pre-dala se i utvrda Em bourg, smjegte-na na sam om jugu bojigta. Po prin-cipu domino-efekta, obrana Lieganaglo se podela urugavati, punobrie nego se to moglo pretposta-viti na temelju prvih nekoliko danaopsade. Svaka utvrda koja je palaznaeila je daljnje slabljenje lancakoji je ionako bio jak samo dok suse sve utvrde driale zajedno.

Kraj se ved nazirao - nakon preda-je Pontissea 42-centimetarska h a-ubica prebacila se na novi cilj, utvr-du Heron. Gu§edi dim i pragina§irili su se podzemnim prostorija-ma, nestalo je svjetla, svi su topovibili izvan upotrebe i naravno da jebilo tek pitanje kada de pluda i iivcibranitelja popustiti. To se napoko ndogodilo rano ujutro 14. kolovoza.Istog dana preda t de se jog tri utvr-de: Boncelles, Liers i Lantin. U svatri sludaja do predaje je dog° usli-jed nedostatka kisika u utvrdama.A tada je na red dogla najmoder-nija od svih utvrda, Loncin. U njojse nakon povladenja iz Liegea na-lazio i sam general Leman. B ilo jejasno da de se ovaj garnizon brani-ti do posljednjeg dovjeka i zato suse Nijemci s osobitim larom bacilina njega. Granate su padale sa svihstrana, neke iz pravca Liegea, nekesa sjevera gdje se susjedna utvrdaLan tin upravo predala. Pet, deset,petnaest granata padalo je gotovou istom djel idu sekunde na utvrdu,ali Loncin se nije predavao. N jegovitopovi i dalje su funkcion irafi i od-

pucati. I samo zbog to jednesvi do jed.noga su o stali - i ugna svojim borbenim poloDotada su na Loncin ved repadale ogromne probojne giz 42-centimetarskih haubikon svake ostajao je sve veda betonski blokovi podeli sugavati. Napok on, oko 17 satje projektil probio strop na

di§tem streljiva i izazvao ekju nevidene snage - 12 tona Bio je to kraj otpora ili bolje- bio je to kraj utvrde LoncinNa mjestu je poginulo oko 3nitelja, dime se ukupan brva popeo na 350 (od 550 kose natiskalo u utvrdu prije ka opsade). Sve topovskele izbaeene su iz svojih leia100-tinjak ton a tegld betonskovi letjeli su zrakom i bili oni metrima daleko. Poginulnede izvuoi i ostat de potivarazbacanim betonskim blma. O gromne h aubice unig

jo§ jedan cilj. (Od izvornih 1da, nakon bitke sve su obnoi modernizirane, jer su N ijenjih od ludili napraviti svojunu, ako se F rancuzi probijuje Loncin proglalen potpungtenirn i ostavljen da trune.su utvrde uglavnom pretvo

muzeje, dok L oncin ima statunog groblj a).Nakon tragidnog kraja Lopreostale su jo§ samo dvije Hollogne i Flemale, obje jupadno od L iegea. U obje sudana (15. kolovoza) poslanmadka izaslanstva s ponud

zapovjednike utvrda prevLoncina, kako bi se sami uvkatastrofalne posljedice bodiranja tegkim haubicama. je bila jasna - ako se u tvrdeju predati, na njih d e uskoroti padati iste granate koje suprepoznatfiivosti unigtile LBez milosti.Kad se pogledaju stare fotona kojima je razrugena utvrsvim je jasno kakav su strahli osjetiti belgijski zapo vjedpogledu na tr im Loncina. Vsu u svoje utvrde i dano im jvremena da se dogovo re s ddasnicirna, iako je odgovor vrao biti jasan. I tako se u 7,16. kolovoza predao Hollodva sata kasnije i Flemalle. Liegea bila je zavrgena.Kobni propus t iKada se d anas pogledaju debdine preiivjelih utvrda, tegkupitati se-pa kako su uopdebiti osvojene? I §to je sve prilo njihovu padu, usprkos mjunagtvu branitelja? I to jogkratkom roku? Odgovor ni

govarali svom silinom, iako slijepinakon gto su postaje prednjih m o-tritelja unigtene. Jedna njemadkagranata probila se do sklad igta stre-ljiva i izazvala manju eksploziju,

nakon '6ega se pomaknuo 57-mi-l imetarski top koji je euvao opk opi prilaz utvrdi. N ekoliko je vojnikasmjesta priskodilo i vratilo top namjesto, usprkos opasnosti od ek-splozije ostatka streljiva. Ginilo seda nista ne m ote natjerati branite-

lje na predaju. Ako su se nek e utvr-de predale olako, Loncin nije biomedu njima. Do 15. kolovoza uvje-ti su ved pregli granicu izdriljivosti- umorni topnici prijavili su telefo-nom k ako je ditava prostorija punadima koji im ne da vidjeti to se do-gada i koji ih sve vise guti. Zapo-vjednik ih je zamofio (jer to je upra-vo prava rije6, po§to vie nisu bilepotrebne zapovijedi) da ipak osta-nu na svojem mjestu i da nastave

Magazin za vojnu povijes t / studeni 2013



Strenja strana utvrde Lonc in nije bila osobito dobro branjena niti pod zemljom - jos jedan od uz roka njiho

Prvi svjetski rat:Bitke

Jedna od rugevina u sjevernoj Francuskoj nakon haubiNcog napada

noznaean, jer postoji vise faktorakoji su pridonijeli padu utvrda.Za poaetalc, kao to smo yea rek li,gradene su od betona bez arma-ture koja bi povezala slojeve i vi-Sestruko poveaala evrstoou aitavegradevine. K tome je nerazumije-vanje i nepoznavanje novog ma-terijala rezultiralo slabom kvali-tetom zidova i pokrovnih ploaa:naprimjer beton je u kalupe nali-

jevan samo danju, dok bi noau bil iprekinuti radovi zbog nedostatka

kvalitetne rasvjete. U jutro bi rad-nici nastavili nalijevati beton, all

se prethodni sloj u meduvremenuyea stvrdnuo i tako ostao nevezanza sljedeai sloj. Rezultat je bio daovakve betonske ploee nisu pred-stavljale jednu kompaktnu masu,nego jednostavno zbroj vise tanjihslojeva, to im je viSestruko uma-njivalo evrstoau.Jedan problem nastao je yea u sa-mom planiranju: sve su utvrdebile napravljene da izdrle pogo-

dak 210-milimetarskog topa, naj-snalnijeg topniakog oruZja koje jepostojalo u vrijeme gradnje. Me-dutim, do poaetka rata uspjeli suKruppovi inienjeri proizvesti au-doviSte dvostruko yeaegkalibra (42cm), koje je k tome jos gadalo str-mim putanjama. Gotovo tonu teS-ke granate „Debele Berte" padalesu na betonske ploae silom koja jedaleko nadilazila ono Sto su oaeki-vali Brialmont i njegovi arhitekti.Za takve izazove utvrde jednostav-no nisu bile predvidene, odnosnodo 1914. yea su bile beznadno za-starjele.

Brialmontovi arhitekti zakazali sui na sasvim banalnim detaljima:pri dizajniranju utvrda napravi-li su premalo sanitarnih prostori-ja i k tome ih jos loge rasporeclil i.Sve tak ve prostorije smjestil i su uvanjski zid utvrde, pa kad su se bra-nitelji povuldi u centralni masiv(ukopan u zemlju), bill su prisiljeninu1du obavljati gdje stignu. Smradu hermetield zatvorenom prosto-ru postao bi ubrzo toliko jak da jeonemogueavao disanje, a Sto je (ukombinaciji s dimom i praSinom,odnosno loSim sustavom ventila-cije) dovelo do toga da su posade

utvrda bile prisiljene birati izme-du predaje ill guSenja. Izvorni Bri-almontov plan bio je gotovo saw-gen: on je utvrde koncipirao takoda se m edusobno podelayaju (raz-malc izmedu njih nije smio biti yeaod prosjeanog dometa topniStva),nadalje da tuku neprijatelja koji imdolazi s prednje strane i na krajuda uopae ne dopuste protivniekojstrani da svojim topniStvom zapri-jeti Liegeu. Medutim, uslijed nedo-voljnih financijslcih resursa, dodo

prema drugima kaSnjenjestojalo i prema razliaitimnama kreae se od dva patak dana. Ovo se moalaznaeajnim efektom, all akako odraziti na ratna zbmozda i na ish od rata).Jer ainjenica je da se Schplan oslanjao na brzinubrzinu koja je bila presu

obuhvate francuske snagse uniSti u prvih nekolikrata. Jednako je tako ainsu tri armije njemaakogkrila zaista krenule aim immich ova prethod nica oeiiako su bile spremne za pnima ranije. Pa ako su Y eamne, ne bi li krenule ranijepor Belgijanaca izostaosvakako argument u prilokoji govore da je nepredvkos malenog susjeda ipario raeune moanim NijemU svakom sluaaju, kaobelgijskog otpora ili (man

jatno) ranijeg plana, prvmaake armije krenule sFrancuskoj tek 16. kolovkada su prve francuske divs t igle do N amura, a samosnije pristiai ae Britanskecijske snage do Monsa. Zjuai razdoblju od desetak su im osigurali Belgijanciske su se divizije djelomgrupirale i pojaeale na sjevSta, tamo gdje je nastupaldesno krilo njemaake vojsPa iako ni Francuzi ni B ritu poeetnim borbama ostvseban uspjeh, odnosno n

staviti njemaeke armije, ipputem nanijeti gubitke kosnije natjerati generala Ara von Klucka da skrene svarmiju od zadanog kursa,tijek rata usmjeren u sasvaijem pravcu. No to je ye

priaa, o kojoj dem o vise redeaem nastavku, baS kaosudnoj ulozi topniStva u ratek zapoainjao.

je do nekoliko naizgled neva2nih,a zapravo presudnih izmjena pr-vobitna plana. Tako je razmak iz-

medu utvrda ostavljen prevelilcim,a neke nisu ni sagradene. Posebnose se osjetiti nedostatak utvrda kodgradiaa Vise. Malo sjevernije aenjemaako k onjaniStvo probiti bel-gijsku obranu i om oguaiti ostatkusnaga da utvrdama pride sa sjeve-ra, odnosno sa stra2nje strane, gdjeje njihov oldop bio najslabiji.Komunikacije su bile posebanproblem. Medusobna komunika-cija izmedu utvrda ovisila je o civil-nim telefonskim linijama, a koje sujog k tome isle kroz Liege. N aravno,kada su se N ijemci probili u grad izauzeli telefonsku centralu, k omu-

nikacija iusldadeno djelovanje viSenisu bili moguai. Isto se odnosilo ina komunikaciju s prednjim mo-triteljima, koji su ionako bili smje-Steni preblizu utvrdama (na samokilometar i pol udaljenosti, prema-lo da bi mogli vrsiti efilcasnu korek-ciju paljbe zaveliko topniStvo).Popis propusta dug je (napri-mjer na svaku je utvrdu postavljensamo jedan reflektor, pa kad bi taj

bio uniSten, Nijemci su slobodnomogli poduzimati noene ak cije), azbroj svih tih malih ill yeeih propu-

sta rezultirao je konaanim padombelglislcih utvrda. Dobro zamigje-nih, ali loge izvedenih.ZaldjukalcJe li se otpor Belgijanaca uopaeisplatio? Sto se dee gubitaka, pre-ma belgijskim izvorima njemae-ke snage izgubile su gotovo 50.000vojnika tijekom napada, all to aeprije biti domoljubno pretjerivanjenego realna brojka. S druge stra-ne, njemaeld izvori priznali su oko2.000 poginulih pa se mote pret-postaviti kako se istina krije negdjeizmedu ovih dviju brojki. Belgijan-ci su, pak, imali oko 2.000 do 3.000

'Zrtava, Sto je zapravo malen broj sobzirom da su od samog poaetkaborbe bil l nadjaaani brojem, a jogvise stupnjem obuaenosti njemaa-lcih vojnika.Nadalje se povjesniaari jos uvijekprepiru oko toga je li otpor brani-tel ja Liegea uzrokovao kak vo kag-njenje u ispunjavanju njemaakihratnih planova. Prema nekima,kagnjenja uopae nije bilo, dok je

40 Magazin za vojnu povijest / studeni 2013.







Domovinski rat: Rat uBiH

1 1 . 1 1 1 1 1 KO

4 agazin za vojnu povii( st 1 studeni 2013.



RANE GR PreJtjell sudi (mice v

.ere operacije..I i

zury otogodiji je rlir

Skigud brigade koll je o.c

ge0a,s‘Njiveuoperociji

ske zore"Ca

attak-it tl -EMPF k



V lth(;odina 11 — Prosinac 1994. — Innj - G lasiln hranitelja "prior Grade

Naslovnica vojnog lista HV O-a Gru de Za rodnu grudu . Na naslovnici jegeneral Miljenko Miea Lgsie, zapovjednik Zbornog podrueja Mostar

Dom ovinski rat: Rat uBiH

D ana B studenoga 1991, u G rudama se organizira Hrvatska zajecinica Herceg

sna k ao o tpor velikosrpsko i agresiji, ali pripreff e za ()bran po'c'ele su m op p r

tekst i foto:

Mario KnezoviORsat u Hrvatskoj bjesni, Vu-kovar pada, mnogi h rvat-ki gradovi u plamenu, agresija na Bosnu i Her-

cegovinu se priprema. NapadomJNA na hrvatsko selo Ravno u Tre-binju poeinje rat u BIH, a izjavaA lije Izetbegoviaa da „ To nije nagrat" dala je do znanja da Hrva-ti nese imati nikakve porno& odMuslimana i da ae se morati samiorganizirati.Dana 18. studenoga 1991. u Gru-dama se organizira Hrvatska za-jednica Herceg-Bosna kao otporvelikosrpskoj agresiji, no u Gru-dama je priprema za obranu po-eela puno prije. Dana 23. veljaee1991. osnovan je prvi krizni stokeropoine Grude koji je imao za ciljorganiziranje obrane na podrue-ju opaine Grude, osigurati protokinformacija, organizirati kriznestokere po mjesnim zajednica-ma, stvoriti evidenciju lovaelcogi osobnog naorukanja te organi-zirati smjegtaj za izbjeglice iz Hr-vatske. Ubrzo je taj krizni stokeruspostavio usku suradnju s vod-stvom hrvatske drk ave, sa susjed-nim opainama iz Hrvatske, takoda je imao informacije o stanju naterenu. Krajem okujka 1993. kri-zni stoker je organiziran, yea tadaima organizirane mjesne kriznestokere povezane kurirskom i ra-dijskom vezom, a sve mobilnoljudstvo sposobno za obranu or-ganizirano je u prve nenaorukaneodrede. Bilo je jasno da naorida-nje iz tadagnje T eritorijalne obra-ne nese biti dostupno, jer je yea u'jet° 1990. bilo prebaeeno u Mo-

star i bilo je izvan dometa kriznogstokera, osim naorukanja koje je

ostalo u Policijskoj postaji u Gru-dama.N a prostoru opeine Grude tada jeevidentirano oko 300 komada lo-vaakog ondja i oko 500 komadaosobnog naorukanja te se s oruk-jem koje je evidentirano doneldenaorukavalo nenaortdane odre-de. Nedugo nakon toga zaustav-lieni su tenkovi u Pologu; golorukihrvatski narod stao je pred tenko-ve i tako sprijeeio moguau okupa-ciju zapadne Hercegovine, odno-

sno spajanje srpskih jedinica izKnina, odnosno krajine, s jedini-cama JNA u Mostaru i vjerojatnosprijeeio napad na Split. Tijekom

svih ovih dogadaja krizni stokerGrude bio je u punoj pripravnosti,gto se pokazalo kao dobar potez,jer je nedugo nakon zaustavlja-nja tenkova izveden helikopter-ski desant na podrueju mjesnezajednice Donji Mamiai, toenijena podrueju sela Le dinac, s cil jemdeblokade opdine Siroki Brijeg.Krizni stoker taj je dogadaj doee-

kao spremno, koliko su mogueno-sti dopugtale, tako da su svi kriznistoked stavljeni u funk ciju, osigu-ran je protok informacija u obasmjera, na svim dominantnimtoekama postavljene su strake, a u

samom sredigtu zbivanja djelova-la je jedna ekipa k oja je zajedno skriznim stokerom Mamidi uspje-la sprijetiti paniku medu ljudi-

ma kako ne bi doglo do krvavihposljedica. Nakon svih ovih do-gadaja jasno je bilo da rat dolazi iu Grude, yea tada Grude primajuprve izbjeglice s ratom zahvaae-nih prostora Hrvatske.Grudski mladidi polako odlazeiz Gruda te se prijavljuju u ZNG

i MUP i odlaze u obranu Hrvat-ske, gdje prolaze kroz kompletnuobuku i stjeeu prva ratna iskustva.Grude postaju sredigte otporaprema srpskoj agresiji u Bosni iHercegovini. Grudski mladiai ma-sovno bjeke iz JNA , tako da Gru-de postaju prihvatni centar za sve

bjegunce iz JNA , pr ipadnacionalnosti, koji se daduju prema njihovim keljdagnjim moguanostim

sve da se nabavi naorukana oprema, uspostavljajus ljudima iz inozemstva vu ondja. Na samom tevrgene su prve vjekbe gavojniekog naorukanja kadi obnovili svoja znanja JNA . Opaina Grude preldan ratni ritam kivlienjni krik yea je osposobljehvat izbjeglih i prognanitada na podrutju opaineno oko tisuau prognanikavara, Osijeka i Dubrovnikrenu ()pane potpuno je uinformativni tijek, kurirsi sve se to radio improvNakon toga radi se na op

Radija Grude, na terenu ju rovovi, a nenaorukanopremaju se naondanjem

om iz svih izvora i takora vojska u Grudama. S1991. godine u Grude stkoliaina naorukanja i tak

naorulani odredi jog bomaju orukjem.Krizni stoker popunjaveuvnim easnicima koji imnje i onima koji su progliJNA , al i samo onima kojitili bit toga gto se dogada . u ljeto 1991. JNA je na pGruda izvodila praktiene su Grudani cijelo to vrijeli provokativne nalete hepa su odredi k riznog stokli stalna izvidanja, motreneaju helikopterskog desanno je i napomenuti da je vrgena ko ordinacij a obraskog naroda u B osni i Heni. Krajem rujna 1991. dolazi prvo tete topniekianje: nekoliko haubica iKrizni stoker tada je uspkanale za nabavu ondja

je jedan vojnield ustroj uma, tj . bilo je sposobnih oobranu. Dana 31. listopakrizni stoker se radi boljeonalnosti preustrojio na vpoliticki dio.Prva zapovijed za izlazakU l istopadu 1991. okupiravatsko selo Ravno, gdje subrutalni zloeini. Na podraine Grude organizirajupovi za obuku, jer se uvide rat doei i na podruej

46 Ma gazin za vojnu povi jest / studeni 2013.



Prisega 40. domobranske bojne „Vitez Ranko Boban Grude ( Za rodnu grudu )

% . 4

20-ak mladioa javila

organiziranu protuzraenu obra-nu, a u Grudama je smjegten iVoj-ni stoker HZ-HB-a (kasnije Glav-ni stoker HVO -a) na 6ijem je 6elubio pukovnik Ante Mikuli6, kojije koordinirao sva pitanja obranei njene segmente. U torn jednomkontinuitetu dolazi zapovijedGlavnog stokera o slanju postroj-

be kriznog stoiera Grude na crtu

obrane u rajon sela Slipei6i; to jeu biti prva zapovijed za izlazakgrudskih postrojbi na teren. Tada

su Grude medu prvim op6ina-ma u Herceg-Bosni poslale svoju

postrojbu izvan svojih opeinsldhgranica i tako su pom agali ostalimpostrojbama, jer se na prostoru°pane Grude nije ratovalo. Sve do

osnivanja HVO-a, sve postrojbe

iz grudske opine bile su nne kriznom stokeru Grude.vanjem HVO-a 8. travnja u Grudama, krizni stoker pje HVO Grude i tada sve gr

postrojbe idu u 4. brigadu HStjepan Radi6, zajedniau br

Gruda, C itluka i Ljubu§kog.Osnivanje 6 . br igade HVO-"Vitez Ranko Boban Grude

Cetvrta brigada HVO-a StRadio, zajedni6ka brigada GCitluka i L jubuSlog, brojila400 vojnika iz Gruda, koji sstantno bili na terenu, bez

- ra, dok je u op6ini Grude bsposobnih ljudi za obranu,se nije iskoristila cijela mogopine Grude u vojni6komslu. Tu mogu6nost uvidio je ini stoker HVO -a to donosi oo osnivanju brigade u Grumedutim ne zna se toean dutemeljenja brigade, ali mogadati da se to dogodilo k1992. i po6etkom 1993. goZa zapovjednika brigade pljen je Marinko Sosa — Zvijza natelnika brigade Jure TBrigada je u svom punom vu brojila oko 65 0 vojnika redenih u tri bojne i kao i postrojba imala je svoju logi sanitet. Takoder, brigada jesvoju inkenjeriju i svoje topnono §to je vakno spom enutikenjeriju grudske brigade j

ona izgradila „Put spasa"Vran planine i t im „Putem spasila na tisu6e Hrvata i Mmana iz srednje Bosne koj

na§li na udaru srbotetniae

Prisega 40. domobranske bojne „Vitez Ranko Boban Grud e ( Za rodnu



PZO Grude ( Za rodn

°Bann WONT CRUDE

Brojt 01-45

Datum: 22. 03. 1992. god.

VO J BA W HA

STROGO POVJERIJIVO

Na temelju Zapov1jed1 Regionelnog stotera HB od 18. 03. 1992. god

o angsairanju postrojbi,

ZABOVIJBDA MI

1.- Postrojhu SPDV I hojne Grude angatirat1 u vremenu od 12,00 sati

22. 03. 1992. godine do 12,00 sati 29. 03. 1992. godine u rejonu

s. 611016/ - soma odgovornost1 Mostar.

2.- Zadstak: Drist1 poloaaje bes povladenja do smjene.

3.- Postrojaa koje privremeno ulasi u sonu odgovornost1 Mostar u pot-

punost/ se atavlja pod sapovjednibtvo to sone 1 djeluje iskljuai-

vo po njimoirim saporiZedima.

4.- Prijevos postrojbe /await Oa stab TO Grude autobusom, "tapas",

"dajcom" i "fUrsonom".

Za Youd@ odredujem:Davide Zucl6a - eutobus, Ivicu Bobana - "fsp", Josu Vlsai6a -

"dajc" i Nana Culinu - "furgon".

Brea 'oval° u koloni je "niva" TO, satin autohus, "Lep", "dajc"

pa "furgon".

Rastojanje ismedu vosila: 50 metara.

Brains kretanja: do 50 km/h.

Kolonu formirati do 9,00 sat/, utovarit1 aredstva i pokret

sits u 10,30 eati 22. 03. 1992. godine.

5.- Smjebtaj postrojbe: osloncem ns mjeatane s. Slip6161.

6.- Sanitetsko osiguranje: osloncem na Dom sdravlja

7.- Ishrana: oeloncem na Hotel Oitluk.

8.- Mararutal prljevos ljudatva isvraiti pravvem Grude - Privelj -

61roki Brijeg - Jar* - Ljuti Dols° - a. Slip6161.

i nkola Miku1/6

Faksimil prve zapov ijedi o izlazku grudskih p ostrojbi na teren

Domovinski rat:Rat u 131H

sije. Brigada je po svojoj vrsti bila

lakopjegaeka brigada. Iako mala

brigada, puno je toga napravilaza spas hrvatskoga naroda. Nje-zin ratni put potinje u Slipeieima

kada su kao ispomoe drugim po-

strojbama prvi prekoratili opein-

ske granice i otigli braniti stoljetna

hrvatska podrueja. Nakon

dolazi bitka za Kupres gdjebri-gada doEvljava prve gubitke, svo-

je prve rane. Nedugo nakon togapaela se pripremati vojno-redar-stvena operacija „Lipanjske zore"

u kojoj su sudjelovali i pripadnici

6. brigade HVO-a, to enije jedan di-verzantsld vod od 40 vojnika. Taj jevod imao zadatak probiti neprija-

teljske bunkere na podrueju SevaANjiva, §to je i ueinio; s eetvoricom

palih vitezova izvrgili su zadatak

koji im je bio namijenjen.

U najtaem trenutku ova postroj-ba dolazi u Krivodol i spagava pro-stor koji je bio pred samimpadom.

Nakon Krivodola dolaze, „redaju"

se tereni za terenom od Gubavi-

ce pa do izbijanja hrvatskog-mu-slimanskog rata. Tada pripadnici

ove brigade idu u pakao Mostara i

rame uz rame s drugim postrojba-ma HVO-a brane hrvatski Mostar.

Nakon Mostara, bojovnici ove bri-

gade idu braniti hrvatsko Ravno,

pa opet Gubavica, Cerovica, Hu-tovo, Blagaj...

Pred sam pad GornjegVakufa pri-

padnici ove brigade pod zapo-vjedni§tvom generala Sloboda-na Praljka spagavaju Gornji Vakuf

od pada i tako vrataju moral osta-

lim postrojbama HVO-a za dalj-nju bitku. Bila je to situacija kada

je brigada bila na tri boji§nice isto-dobno: Buna, Gornji Vakuf i Vrdi.

Braneei vrleti Cvrsnice i cabulje

na koti Vrdi bojovnici brigade na

eelu sa zapovjednikom Marin-kom Sosom - Zvijezdom razbi-li su najelitnije postrojbe MOS-a, poznate pod imenom DELTA i

LASTA, nanijevg im gubitke pre-

ko 400 mrtvih, to je ovo jedan od

najblistavijih trenutaka 6. brigade

Viteza Ranka Bobana. Za ove bor-

be brigada je pohvaljena od stra-

ne ministra obrane HR-HB-a i odnaelnika Glavnog sto2era HVO-

a. Pohvalu za uzoritu hrabrost i

obavljen vojnieki zadatak na Vr-dima dobio je Marinko Sosa - Zvi-

jezda, zapovjednik brigade.

S ponosom se mote red da ovabrigada nema nijednu izgublje-nu kotu, nijednu izgubljenu bitku

i u njenoj povijesti nema nijedno-

ga neizvr§enog vojnielog zadatka,

gto je eini jednom od pobjednieldh

postrojbi HVO-a. Poeetkom 1994.

godine dogada se preustroj po-strojbi HVO-a, tako se 6. brigada

Viteza Ranka Bobana Gr

ustrojila u 40. domobran

nu Vitez Ranko Boban G

zapovjednika 40. domo

bojne postavljen je Sreek

ali je nedugo nakon gto je

ljen za zapovjednika dao

na to mjesto i za zapovje

postavljen Zlatan Grizelj

Cetrdeseta domobransknije imala znaajnijih bor

§to je dr2ala polo2aje na V

imala je manje borbi u od6. brigadu Viteza Ranka

Grude.

P r o tu z r a en a o b r a n a G r uPZO Grude nastajao je us

s osnivanjem pje§aeldh p

za vrijeme srpske agresije

publiku Hrvatsku. Kako

ni neprijatelj imao na ras

nju sve, oldopnjake, zrakmornaricu, bilo je potreb

i odlueno reagirati u stvara

strojbi koje ce uspjeti am

ti prve nalete neprijatelja.PZO dobio svoje konture i

cu koje ee neprijatelju i n

napadima zadavati podoblema. U tim trenutcima z

vjednika PZO-a Grude po

je Dinko Spajie. Poeelo se

pljanjem protuzraenog nnja PAM, PA T-ova, strijela 40 mm. A nga2irani su il judslani na specijalnu obuku

orOja, a oni koji su ih poli odmah su priai u pomo

hovu osposobljavanju. Ka

ka postrojba imala je orga




• • •,4* ••• •••

r i z n i s ta b G r u d e d i je l i s e 3 1 , l i s to p a d a 1 9 9 1 . n a v o j n i i p o l i t i N d d i o

mirao se na vojni i politieki dio zbog veeeKriznog gta-

eljko Prl ie i Franjo B a-su: Nikola M ikulie kao za-

k, L jubo Lekoezovie,

e obiljaava dolazak de-sta iz Srbije i Crne G ore u Mo star

s jasnom namjerom okupacije zapadne Hercegovi-ne. U tome razdoblju Grude su formacijski imale triBete (tako su ih zvali), 50 do 80 l judi na opeinskoj ra-zini, koje su bile naortdane i imale su prioritet u na-ortdavanju, a eiji su zapovjednici bil i Radoslav B rzi-ca, Kruno Mimic i D raien Boban. Tu je bio naorulanidiverzantski vod od dvadesetak ljudi zapovjednika

Zvonke Brnardiea, naortaani protudiverzantski vodod dvadesetak ljudi kojime je zapovijedao Ivan Za-dro, zagtitni vod Duhanske stanice od dvadesetakljudi koji je vodio Ivan Zorie, manevarski vod SJSkoji je vodio Zdenko Primorac te pozadinska bazakoju je vodio Tihom ir Vranjeg.

Pripadnici 6. brigade „Vitez Ranko Boban" Grude s vojnim kapelanom HVO-a Grude fra Vinkom Mikulieem ("Za rodnu g

prateei sustav, odnosno logistieku

ao takav zadriavao jejskih zrako-

u eetiri navrata.

oji su zloeinaeld ru-

i hrabrost. To je bilo prvo i velikoborbeno iskustvo PZO-a. U lip-nju dolaze i prvi tereni izvan Gru-da. Kada je pojaeana srpska agre-

sija na mostarske prostore, PZOGrude dolazi kao pratnja i zagtitapjegadijskim postrojbama. Potomdolaze tereni Gubavice, Rabrani,Drenovac i C apljina. Kada je srp-ski agresor odbaeen i primoran naodstupanje od svojih osvajaekihte2nji, dolaze dani kada se nije nislutilo da ce doei do neIeljenih su-

kob a izmedu Hrvata i Muslimana.Rame uz rame s drugim postroj-bama PZO Grude stao je u obra-

nu hrvatskih prostora kao pjega-

dijska formacija u euvanju crtaobrane te kao ispomot i evrsta va-trena podrgka bojovnicima. Takose pamte tereni vatrenih okrgajau Mostaru, Neumu, V rdima, Klan-cima, Cvrsnici, Gornjem Vakufu inaposljetku su postrojbe odradi-vale pjegadijske terene na usko-paljskoj bojignici. Odlascima na

terene nisu prethodile velikpreme. Ekipe PZO -a Grude stalne i uigrane, s odredenimjem ljudi koji su imali svoje

nosti , moralnu, borbenu i l jvrijednost.Kraj rata u GrudamaU z „O luju" i „Maestral" kdoveli do potpisivanja Daskog sporazuma i kraja rBiH, uz masovne demobije postrojbi koje su neizosdio svakoga rata, zavrgavHVO-a u Grudama. Demzacijom 40. domobranske HVO -aVitez Ranko B oban zavrgava i rat u Grudama. D18 godina nakon zavrgetkaGrudama nema ni spomenaj eti o danima ponosa i slave

pjegaeka pukovnija OS -a Bdtdena je za bagtinu HVOovome slutaju i bagtinu H

Grude, no od te bagtine mtoga saeuvano, pa sam htioelankom opisati i reei gto dogadalo u Grudama za vDomovinskog rata. Nadam

sam u tome uspio, jer o grudanima ponosa i slave mose napisati knjiga, a to je prevelika da bi stala u ovakelanalc.




i. s EP 21V40104 0 os 'Doi

,41; t AMAAL UN O P rio

'

1

i

REPDBLEXA NR201 SRAOSSINA 1000202

Camay Na odairseitatinge

DOJ AvITt.J

C4 d(,)42c,C/6V

1111SI016, MUM 1 0020 DOSADLIA

hsk.

/-ro

4,-t, .C>.:54mc

reg6

d; \11.1

7-74Fde r

0.*7 cr.., 5

atinic a a csrilica

tekst: r. sc. jak'Sa Ragu'Z

L j u d i k o j i s u d o i i v je l i n a j t d a r a t n a s t r a d a n j a , p o p u t V u k o v a r a ,

t h j e lo i n s v o j e s v i j e s t i i c la m s l i v e o v a j tg k i p o a r i t e t i i r n e c i u p i s a r

osljednjih tjedana i mje-seci svjedoci smo mu&nih scena koje se dogada-

ju uVukovaru, a i drugdje

institucijama, s posebnim

ini, te su godine kao neupitni

zo i Daruvar, a onda

2731.114712 215 000 5 7 h

Sian ZODC0-44.. .YS

. - -REP U B L IN A H f IV AT SN AU SPLIT,

-.-.+00-SPLITy4 AORANSKA

SONJA

• 0 1120 D V A AV / ON A G A•

NADIAJETALI ARAD I 0010203E GARS

CESTRAzSASSA KES102

21 2.45. REP,* 7 0 0 0,437* 70000 h YUIs1okst1540-.-prigoljeqPavod 10.30- v R v i R . 13-

je. Slieni primjeri mogli bi se nad

i drugdje u Hrvatskoj u to vrije-me.

Ljudi koji su do21vjeli najtaaratna stradanja, poput Vukovara,

dijelom svoje svijesti i danas five

ovaj te§ld polaritet iz 1991. go-

dine te bi, stoga, ovome pitanjutrebalo pristupiti krajnje opre-zno i s razumijevanjem njegovih

korijena.

. . .• . .. . 4 NR O R MA C I JA O D C O I A D A R :

u 10124 U LUAU GABENICA U

%- E 25.01. V TOJ tlICI• ERCAO TOPOVE.0, - - , ,- K A N I O N A .BR O D JE D 0 VE I A 0 2 TR A N S P O R T--- - 15 TONA,OFICIR PREGOVARA SA NADLE2N

V 0500900 SE NALABI VELAVLJA 1U - I L ' TO G N JE S TA yS TA C I O N / R A N I

• ,,.....isuND ,NAORUZANJA I PO 0000200 RAIBI

HRMAISAI,WAROO BJEll.

RR AG ,L 04,00 - CO ON / SS ,-,----------

•U 0.15 OVA NELINOPTERA.15 PAINJECENI U POONOBJU PLAT

aNFORMACIJA O D CO TROGIRY---,-

ONO 1100 OVA HELIKOPTS

D ROD OG RAD IL ISST A U T ROG IRU,A O T

••SNIMALI11-,,

INFORNACIJA• OD. CO DUBROVNIK:

D va faksimila dokumiz 1991 . g

'LT 00..1

na

Oad DJ N N I

E u t i n i 0 9 1 . s u d I s A

it



I1Domovinski rat:Protuzrakoplovna obrana

T r i , t r i s u p a l atekst i foto:

Mario Ragu2 Tri sluraja kada su oboreni agresorski zrakoployi na zemljopisn

relativno malenoru pocIrdju kakva je jugoistocna Hercegovina

Laki juriM ik Jug oslavenskog ratnog zrakoplovstva. Ov aj tip zrakoplova najedee je obarani avion tijekom D omovin

1

ako zemljopisno relativnomaleno podrueje, jugoistoe-na Hercegovina predstavlja-

la je izuzetno vaIan prostorkako velikosrpskom agresoru,tako i hrvatskim obrambenimsnagama. Ciljevi agresora, izbi-janje u donji tok rijeke Neretvete deblokada srpskih enklava Ta-

soveiea, Prebilovaca i Klepaca sjedne i proboj do mora preko ne-umskog zaleda s druge strane, izi-

skivali su uporabu velikih agreso-

rovih efektiva.

Da se za ostvarenje napadaeevih

ciljeva nije zalilo ni materijala ni

ljudskog truda, govori i uporabavelikih zrakoplovnih snaga.

Hrvatske obrambene snage iako

mnogoljudne, jako su patile odnedostatka oruda i oruZja zaobranu. Posebno se to ogledalokod visokosofisticiranih sustavakao S'to su protuzraeni prijenosni

raketni sustavi. Visokom motivi-

ranogeu, kvalitetnom obukom,dobrom organizacijom i 'Sted-njom raspoloZivih resursa na-stojalo se minimizirati evidentneprobleme i nedostatke.Slu6aj prvi

Prvi oboreni agresorski zrako-

ploy pripadao je 97. aviobrigadismje4enoj u mostarskoj zraenojluci. Bio je dio skupine od deset

„Jastrebova" eiji je zadatak bilavatrena podfSla helikopterima(osam helikoptera Mil Mi-8) uizvodenju desanta na eapljinskuvojarnu 23. travnja 1992. Bodine.

Zapovijed za napad na Capljinuizdana je u 15,30 sati, a letjelicesu nakon sat vremena uzletjele s

mostarskog letjeli§ta. Zrakoplovi„Jastreb" (J-21) bili su naorilZani

raketama „Munja", kao i bomba-ma tipa BR-57 i „PLAB". Zrako-

plove je u napad predvodio ma-

jor Dragan Mirkovie, dok

bili: poruenik Valentin KLivna, kapetan Milan M

iz Gnjilana, poruenik Acnov iz Makedonije (nijeiz kojeg mjesta), porueni

Gavrie iz Dalja, kapetanSentinovski iz Baca, kape

ko Radeta iz Zrenjanina,

Velimir Vokie iz Kraljeva,

Milan Terzie iz Bara, kape

bomir Sretovac iz Kraljev

petan Goran Pantie iz Ka

U protuzraenoj obrani §

drueja Capljine sudjelosljedeee postrojbe hrvat




Samo nekoliko stotina metara od svetiha Kraljice mira pao je „Gavrov

vizion 4 . GM TB R,

Capljina.

svime, od pjegaelcog naortdanja,PAM -ova, PAT-ova, a ispal jena jei jedna raketa „Strela". Ipak pre-

vladava migljenje da su „skalp"odnijeli PAT -ovi. Vide& da je zra-koplov „smrtno pogoden", nje-gov pilot Goran Panti6 odbacujerakete i katapultira se. Zrakoplovnastavlja nekontrolirano letjeti inaposljetku udara u brdo Ku6evi,

nedaleko apljinskog sela Gnji-ligta. Pilot se uspjegno padobra-nom prizemljio izvan sela i sakriou obliznji gag. Pokugao je doai dosrpske enklave Prebilovci i tamo

pronaai zaldon. Ubrzo je organi-zirana pretraga terena i pilot jezarobljen. Navodno je prilikomzarobljavanja plakao i molio damu se .2ivot pogtedi jer „ima malu

djecu". Tijekom pretragePanti6a su nadeni Magnumkao i automatski pigtoli „Sk

on". U z vise dokumenata o pma njegove brigade, Panti6 sebe imao i biljegke o stanj

rala djelatnika na mostaraerodromu: „Psihofizi6ko spilota - odvojeni od porodicdinu dana maksimalno opte

Isto mjesto pada „Jastreba nakon posjete trgovaca sekundarnom sirovinom alo je ostalo od jugoslavenskog lakog jur



Pantieev avion ve6 je zarastao u kupine. Ispod krila nalazila se neaktivirana avionska bomba

Domovinski rat:Protuzrakoplovna obrana

ni sa minimalnim odmorom i bezzamjena, osipanje jedinice, iznu-deno Iota pozicija armije u zem lji(bez politike iza sebe, bez dr2avenudeno loga pozicija, vrha, izdajau JNA), neracionalna upotreba utoku proteklih borbenih djelova-nja (obeeavano da toga nese bitiall se nudeno Iota pozicija ipak

ponavija), materijalno stanje naj-veeeg dijela (ne samo letaea) jedi-nice je ispod nivoa nudeno logapozicija, neinformiranost, po-jave u sredstvima javnog infor-misanja gdje visoki oficiri baca-

ju sramnu ljagu na JNA u cjelinipojavljivanjem uz borce oznaee-

ne kokardama, ljubljenje s ne-kim A rkanom i s l ., tekstovi VukaObradovioa (zvanienik JNA), na

bilo koje pitanje postavljeno svise strana dobija se odgovor 'akoti se bre ne svida, pozdravimo se' ,gto je klasieno iznudivanje molbe

za demobilizaciju. Poeetak bor-benog djelovanje po BIH - sma-tramo da lociranje Ate jedinicana l iniji fronta nema nik akvu svr-hu niti ona mote biti racionalnoupotreljiva za borbena djelova-

nja (izlasci, artiljerija, rizienostpolijetanja, snajperi itd.), - spre-mni smo za izvrgenje B/d (bor-bena dejstva, op.a.) za ovu JNA iovu zemlju afi katergorieno tvr-dimo da ovakav mein upotrebejedne lbe (loveko bombarderskeeskadrile, op.a.) nije racionalan, ida je dr2anje lbe na liniji fronta i

u kotlini u okruknju neprijateljapitanje za razmigljanje. Napomi-njemo da neeemo da odemo izove armije, nismo kukavice gtosmo i dokazali i nece nas otjera-

ti izdajnici, nacionalisti, raznovr-

sni razbijaei JNA i stvaradrugaeije armije i da smmni da i dalje letimo za(ratno vazduhoplovstvoall pod uslovom da se zadinicu napokon neko poNakon zarobljavanja Psproveden kroz, od zranjegove postrojbe, razorekovie. Samo prisebnost

spasila ga je od linea aanovnika Metkovrea. Odu Duhansku stanicu Ma potom u Vojno-istrainLora, da bi naposljetkumijenjen u velikoj razmnih zarobljenika u Nemekolovoza 1992. godine.Slu6aj drugiNekoliko desetaka minuPantieeva zrakoplova ojog jedan agresorski „Jasupravljaeem letjelice bioiz slavonskog sela DaljGavria zvani „G avro" . Povog dvoboja bio je istins

Domovinskog rata BlagkOvaj Metkovac vee se iobaranjem neprijateljskstreba", i to automatskokom M-70B. Taj jedinstveaj odigrao se 17. l istopaprilikom napada agresorljev Bistrina u dubrovaemorju.U „eapljinskom slueajuje ponovno pravilno reaeemu je zapisao: „Komnjem situacije oko Stocane i Metkoviea, a naroeirani em vojarne u Gap ljinido eskalacije zraenih i art

napada na spomenuta pOdm ah sam se vratio iz Zsutradan pogao na bojign

smo nage postrojbe,u to vrijeme nije bilo razsustava zapovijedanja na

D io podvozja srafenog Yastreba D io ubojitog tereta, u ovom slue'aju nevodenih raketnih zrna, pri udaru se

Maga zin za vojnu povijes t / studeni 2013.



Blagko M ijic, istinski junak D omovinskog rata (sjedi krajnje

tolova)

u kotlini, pod neprestanomeriskom paljbom. Tak vo sta-

r§tanice sa kojeg je

e. I tada je

C mamce, a neki kretali u na-

smo zaldone. I tada smo vidjeli

••••: ••••

"Strela" je toplinski navociena faketaSustav 9K32 Strela-2 (NA TO -ov naziv: SA -7 Grail), sovjetsld lakoprije-nosni sustav protuzrene obrane. „Strela" je toplinski navodena rake-ta te je njezina udnkovitost ovisila o sposobnosti da se navodi prematoplinskom izvoru mete, najeeke motoru. Jednostavni infracrvenisustav navodenja rakete lako se mote zavarati primjenom toplinskih

mamaca te 6ak oblacima koji reflektiraju njezine infracrvene zrake.Tijekom Domovinskog rata bila je omiljeno ort2je u rukama hrvat-skih branitelja i s njome je oboreno niz neprijateljskih zrakoplova.

•Miji6 je jedini branitelj kojjekom Domovinskog rata o

dva zrakoplova;• akoder jedini je branitelj obaranje obit'nom automapu§kom dokumentirano i•postoji jo§ jedan kurioziteime, agresorski pilot Brankvria jedini je pilot koji je nobaranja vlastitim snagampio clod do, za njega, prijatepolo2aj a.Gavrit se nakon izbacivapogodena zrakoplova sakorganizirane potjere te se uu smjeru Mostara. Njegovboj do vlastitih polo2aja traosam dana. Nakon §to je nmije6en pro§ao kroz sve pke, uma lo je 2ivot izgubio nmostarske zratne luke , jer s2ari na njega zapucali ne zda se radi o njihovu kolegispretni i sretni Gavrit uspisvome naumu.S1u6 aj tredi%Ode& dan, 24. travnja, stavljao je svojevrstan nas„2etve" hrvatskog PZO-a neprij atelj skim zrakoplovsDva su zrakoplova G-4 „



Domovinski rat:Protuzrakoplovna obrana

Zbog nepristupaanog terena jos uvijek je na mjestu pad a ostalo dosta dijelova srugenog D erfij

Galeb" krenula oko 9,30 sati unapad na polo2aje 1. gardijskebrigade HV-a u blizini sela Gra-dac u neumskom zaledu. Ciljnjihovih raketa (57 mm) i topo-

va bill su polo2aji „Tigrova" nabrdu Rujnica. Ovaj napad bio jedio sveobuhvatne ofenzive srp-sko-crnogorskih snaga duZ" cijelecrte bojignice. Zrakoplov „SuperGaleb G-4" evidencijskog broja„23631" pokugao se izvuei nakonnapada, ali se na njega srueila sva

sila hrvatskog PZ-oruija. Djelo-vali su pjegaci sa svojim oruijem,potom PZO -divizion 1. GBR s teg-kim strojnicama 14,5 mm i „Stre-lama", pripadnici oblanjeg PZO-

a 4. GBR, a slijedili su ih i Plaanismjegteni na brdu Mala Zaba.Njihovi vojnici ispalili su jednuraketu, a drugu vee spomenutiraketagi 1. GBR. Jedna od tih ra-keta najvjerojatnije je i oborilazrakoplov. Navodno je i drugi zra-koplov, kojim je upravljao M. Sta-

nojevie, odletio u smjeru Metko-viea s tragom dima nakon olcrgajakod Graca. U pogodenom zrako-plovu nalazio se potpukovnik Ni-kolaj Derfi, koji je usprkos tegkom

stanju u kojemu se nalazio, uspiosaeuvati sabranost. Prvo je nasto-jao ispraviti zrakoplov i saeekaoje posljednji moguei trenutak zasigurno katapultiranje. Izbacivosjedigte Martin-Baker MkY-10LBkoje se nalazilo u smrtno pogo-denom „Super Galebu" izvrsno

je odradilo svoj zadatakku je nastojao „ jedriti" , t jrio je let svog padobransrpskim poloIajima. U svumu nije uspio, jer mu j

bran pogoden i on je pahrvatske vojnike, samo 4tara od najblaih polo2ajavojske. Prilikom „tvrdog"ka ozlijedio je nogu, a imjednu prostrijelnu ranu. Iortlan „gkorpionom", pzarobljavanja nije pru2a

Stencili , odnosno servisni natpisi na oborenom G-4 urbina oborenog G-4 lezi na stotinjak metara od glavn

56 agazin za vojnu pov ijest / studeni 2013.



Pogled iz kabine jurUnika J-21 „ Jastreb edugo nakon obaranja hrvatski vojnici skupljaju suvenire s oboren

a razmjeni u Nemetinu

•• • • • ••

G l a v n e r a z l i k e l a r d ' „ S t r e le I 1 1 I g l e l lSustav 9K38 Igla-1E (NATO naziv SA-16) ulazi u sluZbu u sovjetskoj

vojsci travnja 1981. godine. Glavna razlika izmedu „Strele" i „Igle" je

sto je „Ig,la" imala sustav identifikacije zrakoplova koji cilja, tako dane bi dodo do slutajnog obaranja prijateljskog zrakoplova. „Igla" je imalo ve6a te ima bolje dizajnirana krilca pomo6u kojih mote pratiti

okretnije zrakoplove. Kako bi se smanjila moganost da raketa poleza toplinskim protumjerama koje mo'Ze izbaciti protivnitki zrakoplov,

opremljena je novim sustavom navodenja koji se hladi te tako omo-guouje fiksiranost navodenja na prvotnu metu. Ipak, najvalnija pred-

nost „Igle" je moguenost gadanja zrakoplova tijekom njegova dolaska

na cilj, tj. prije napada na samu metu, Ato kod „Strele" nije slueaj.

vrijeme desanta na eaplj

vojarnu. Tom je prigodomzrakoplova Jastreb J-21 zalo razlieite stupnjeve o§tePrema nekim izvorima jeda

te jedan „Orao" takoder susili" snagu PZO-a udru2envatskih snaga, afi isti izvor n

nosi druge detalje.Ovakvi rezu1tati hrvatskog

a mogu se smatrati ogrouspjehom, imajuei u vidu sv

vedene organizacijske, logke i ine probleme s kojimabranitelji susretali u onim ma „ponosa, krvi i slave".

Podv ozje i dio centroplana oborenog G -4 zgorjela nosna noga Rolsko-borben



Velebit, hodnja „Termita prema Tulovim g redama, 1994. godina. Obilazak polaZaja, Piekutowski u trenucim

Domovinski rat:SvjedoEanstva

Rat TrzezboraPiekutowskog

tekst:Tomislav Sulj

foto: Trzezbor Piekutowski N iegova prit'a posebna je spram Ora drugih stranih d ragovoljaca.

bio kratkotraini avanturist, i nije se vratio u Polisku, Hrvatska mu je

poljalc Trzezbor Pieku-towski dragovoljac je Do-

movinskog rata, no njego-

va priea posebna je spram

priea drugih stranih dragovoljaca.

Piekutowski nije bio kratkotrajniavanturist, pristupio je u jesen1991. i ostao je aktivan vojnik sve

do 1996. godine. Nadalje, nije sevratio u Poljsku, Hrvatska je nje-

gov dom. Stovik, socijalnom an-

gthranogeu Piekutowski nadma-guje aktivnosti veeine prosjeenih

chlavljana Hrvatske, dok je Polja-

kovo znanje hrvatskog jezikaIznadprosjeeno. Piekutowski jeroden 1968. godine u Szczecinu,potjeee iz dobrostojeee obitelji in-

telektualaca. Obiteljski lomovi udjetinjstvu, potom oeeva smrt inesretno zaljubljivanje tijekomodrastanja ueinili su ga buntov-nim, katkad problematienim mla-

dieem, pripadnikom supkulture

„metalaca". Prebrzo se osamosta-lio, donosio pomalo kontradiktor-

ne odluke, pa se tako tijekom pro-

putovanja po Francuskoj prijavio

u Legiju stranaca. Neobieno, Pie-

kutowski se na to odlueio iako nijebio prosjeean, rastreseni mladie,

ve6 osoba izreene osjeeajnostikoja prezire nasilje. Brzo odusta-

janje od psihofizieldh napora Le-

gije bio je logiean korak, smatrao

je to „besmislenim iscrpljivanjem

ljudi", ali odluka da pode u rat koji

se vodio u Jugoslaviji, bio je avan-

gardan potez. Zanimljivo, odluku

ni dans ne pripisuje nikakvom

idealizmu: „Kakvi su to unutarnji ivanjski, svjesni i nesvjesni motivi

koji natjeraju eovjeka na takvu od-luku? To pitanje eesto postavijam

sam sebi, najvige zanima drugeljude i na njega je najteZe odgovo-

riti. Razlog tome trebalo bi zasi-gurno trabti i u mom socijalno-

emotivnom stanju u tadagnjemvremenu. Mnogi stranci znaju ro-

mantizirati ili idealizirati razlogedolaska u rat, prilcrivajuai stvarne

razloge i govored ono §to druga

Pololaji oko Sm rdelja kod Zemu nika koje je 19 92. drZala 159 . brigadaHV -a. Smrdelj je bio tada u tzv. „earapi - poluokru2en, moglo se proei samo

cestom po noei. P iekutowski kleei u donjem redu, prepoznatljiv jer jedinina glavi nosi vojnu kapu (u ruci dr2i pu Slcu p apovku). P ored njega, eovjek s

brkovim a, je zapovjednik voda Mile M arie

strana ili novinari 'Zele culjudi, toliko je i njihovih

razloga, sve ostalo je mag

vinare koji tele euti ideal

D alde, vjerski razlog nije nisam krgeanin i razlogZelja pornoei katoliekoborbi protiv `zlotestih' p

vaca. Etnieko-nacionaliszlog takoder nije posto

sam imao nekog u Hrvat

sam gajio poseban osjeetog naroda. Stovige, nisam

dobro §to je to Hrvatsksam da se bori protiv kom

za promjenu sistema, za

to je bio faktor zagto sam

doei... Motiv je cjelokup

cionalno stanje i situacimalih i velikih faktora, z

igra impulsa Ziveane mr




TG 134, P opovo polje, 1992 . godina. Sastav voda isti je kao s fotografije iz okolice Smrdelja (zapovjednikMile Marie). Fotografirano u stacionaru, prije polaska na pololaj. Zadatak voda bio je da vise tjedana dr2i

crtu razgranieenja po okolnim „eukama"

8kabrnja, poeetkom aMjka 1993., fotografirano kod najisturenije kuee-

polataja prema Ratovljevoj glavi, mjesto na koje su napadaei stalno

navaljivali. Slijeva (gore) prema desno: pokojni „Ap ica , Ante Slipeevie- „Bosanac , pokojni Halid Heldov. D olje: Poljak Trzezbor Piekutowski

- „Bonk i Mijo Mategie. Svi nose AK 47 razne proizvodnje, a u sredini

Slipeevie, osim kalagnjikova drii jag i M48 (Tandaru)

dokutivi vjetrovi sudbine". 0 rat-nom stanju saznao je od dvojiceHrvata ko ji su slutili u Legiji i do-govarali kako pobjeoi i prildjueitise obrani zemlje. Trzezbor je jed-nostavno sjeo na vlak i otisnuo seput Jugoslavije trateei „ nento gtose zvalo `C roatie' i eijoj bi borbi zaslobodu mogao pomoai". U ne-nanju je zamalo ponao prema

Beogradu, no slueajan susret s ka-tolidcim sveeenikom, Hrvatom,oji je komunicirao na francu-

emljopisno, ali i u toj mjeri da jeapokon stekao realnu sliku pro -lema u Jugoslaviji. Dolazak u Za-reb bio je pomalo gokantan, no

ak se snanao: „Vidio sam ra-

g easnika da m e povede

inistarstvo u ubieevoj

va odvezao me u neku vojar-

inistarstva i odve-rnomerac.Tu

skuplja-

la ekipa stranaca za Prvi internaci-onalni vod - PIV. Nakon par danaprebaeeni smo u Ktunrovec na na-vodnu obuku, no taj boravak sveose na razgledavanje mjesta, kueeod Tita i prieanje s druteljubivimmjentanima. U zbudljiva socijalnainterakcija, no ubrzo smo krenuliprema Osijeku, zapravo u naseljeBrijenee, mjesto u koje se PIV

upravo povukao nakon pada La-slova". Piekutowski se prildjueioPrvome in ternacionalnom vodu uOsijeku, postrojbi u sldopu 160.brigade HV-a, kojim je zapovije-dao Eduardo Rozsa Flores - Chi-co: „Osijek je bio razrunen, sivi,tmumi grad, posvuda vreee s pije-skom, rupe od projektila, gelera imetaka. Nema ljudi, nema zive

dune, tuna tigina i zlosmuk... Flores je bio energieabar voda, imao je jasnu idejuposlotiti postrojbu, bila je tolegija stranaca, grupirana pzitnim razlicitostima. Cini da su se Englezi to Madari s Fsom drtali zasebno, no i iznjih je navodno bilo nekih rrica... Kako god, sve je tam

neobieno, konspirativno, pomutno i takav sustav mi se oeetka nije previge svidio. Nisosjeeao dobro ni sigumo, shsam da tone mote idealno fu

'0nirati. Po meni, najbolje rjeje bilo uldopiti strane dragovu hrvatske postrojbe, medu ske vojnike i domadi puk. kvom ozraeju motivacijai djenje pojedinca potpundrugaelii. Uldopljen u hrvatsjelo stranac uci jezik, upoznajelove povijesti, mentalitet, sprijateljstva. I s vremenom nje disati kao oni. Puki ava

zam mote se tada pretvoriti ubu za slobodu prijatelja, njiobitelji, jer se stvaraju emocne veze. U stranoj postrojbtanciranoj od domgeg tijekvo nto je nemoguee. Prije eedo izrataja razni individuainteresi, grupiranja po utimturolonko-lingvistielim kruma i avanturizam ostaje avrizmom, garniran s primjeprenemaganjem. Medu hskim braniteljima strani draljac drugaeije dine". S Pitowskim u PIV -u je slutio jogPoljak, An drzej, a svi Slaven

je i Rusa) ponananjem su oral i od duha kakav je vladao resovoj postrojbi. Tijekom jezime pronli su obuku, posebnkovanje orutjem, sudjelovizvidanjima iza neprijatecrta. Glavne akcije je, ipak, glezima odradivao Flores. napetih odnosa, poeetkom Piekutowski je s Andrzejem stio postrojbu. Pal su u Zapridrutio im se novi Poljak,slaw. Upueeni su u postrojbPokupskog, gdje je slutio jodan sunarodnjak, Grzegorz .poljska drutina kratko se, n

tjedna, zadriala kod Pokup„Zapovjednik bijane nekakaglez, prepun ratnih priea, nodekvatan broj njegovih gospram tih priea izazivao jenju.. . U pozadini je dizao buokrenute u krivu stranu, ueije engleski paradni korak, itdglezi su se grupirali, stvarajustrojbuu postrojbi, nitko nijento rade, totalno rasulo. Nduzili oridje, zapravo smo me pametno proven jedino

Magazin za vojnu povijest I studeni 2013



Domovinski rat:SvjedoEanstva

Planina Svilaja u D almatinskoj zagori, 1993. godina. Polataji IX bojneHO S-a. U pozadi ni je kontejner, centar veze postrojbe (ne vidi se). Zanimlji-vo, Piekutowski, tada zapovjednik veze, s jednim od suboraca na fotografiji

nedavno je imao v erbalni okrfaj. Dom obran, koji je dodjeljivan na ispomoeHO S-ovcima, v olio je popiti i p oeastiti vinom. T og je puta, u odsutnosti

Piekutowskog, napio njegova pomoenika te su iza7vali incidents UN-om .Nakon trijetnjena vojnik je uvijek u zorno obavljao zadatke, no na fotografi-

ji je Poljak jos uvijek „ljut kao papar na suborca

Velebit, pololaj Bukva blizu Tulovih greda, zima 1994. godine. Zapotvo 3. satnzje „T ermita prije obilaska polo2aja. Piekutowski Cu d a iznad njega je zap ovjednik satnzje Brane Gu lan (drti se za poja

zapovjedni

osnove hrvatskog jezika. Na neko-liko dana je nestalo ' zapovjedni-ka' i Engleza, vratili su se pu§kamaza njih i nelcim JNA uniformama,koje smo trebali mi obuCi, §to jebila kap koja je prelila ea§u. Odlu-

' tin smo mid u normalnu hrvatslcupostrojbu bez stranaca i bez cir-kusa. Netko od dorriaCih nam jerekao da najmanje stranaca imana jugu, pa smo odlutili otiti naj-juZnije, ka Dubrovniku.. . Na putusmo svratili u zadarsku vojarnuDuro D alcovit, gdje smo razgova-rali s nekim Casnikom koji nam je

objasnio situaciju na zadarskojbojgnici. Rekao je da i to trebajupomoe i tako, uspio nas je nagovo-ri t i da ostanemo. S utradan krenu-smo u Zem unik i pristupismo 159.

brigadi". Piekutowski iskreno pri-znaje da poteci sluZenja u toj po-strojbi nisu bili bajni, jer veselo sedru§tvo previ§e opu§talo i poCeloraditi disciplinske prekr§aje. „N a-kon toga su n as razdijelili po raz1i-titim vodovima i bila je to isprav-na odluka. Problem je bio Andrzej,volio je popiti, bio je sk lon agresi-ji... Andrzej i Czeslaw prebaCenisu u drugi vod, opet su tinili nekeprobleme i na kraju su otigi za Bo-snu gdje su i zajedno poginuli, kodobrane D ervente. Grzegorz je bioprebaten u topnieki vod, ja sam

ostao u Zemuniku. Sretali smo setest° na terenima, ponekad u vo-jarni.. . Uldopili smo se u h rvatskobite, sve vise util i jezik, povijesnedetaije, obit*, mentalitet, stva-

rali prijateljstva. I to je prema menibio ispravan naCin uldjutivanjastranih dragovoljaca u borbu zaHrvatsku, a ne formiranje mutnihstranih postrojbi" . Nakon iskusta-va s osjeCko g boji§ta i kratkotrajneavanture oko Karlovca, Pieku-towski je sluzio u 159. brigadi, nacijelom zadarskom boji§tu te po-vremeno u okolici Crvene Luke, usklopu biogradske postrojbe TG134. Kratko vrijeme proveo je nacrti razgraniCen ja u H ercegovini,Popovu polju. Potom je krajem1992. provedena velika dem obili-

zacij a, a Poljak se uldjutio u sastav7. domobranske pukovnije, sa-stavljene uglavnom od prognani-

ka iz zadarskog zaleda, izravnougroienih iz okolice Zadra. Zada-

Ca, totnije svrh a te postroje na neki natin kroz promirja osigurati mir u tzv. stim zonama" i pripremitipovratak prognanika u dotkuda su protjerani. Nonje pobunjenih Srba namoguanost reintegracijesve veCi broj izgreda lcrajepotetkom 1993. godine ovstrojbi donio sasvim drubenu namjenu. Dana 21. 1993. zapoeeta je operacsar", kasnije preimenovanraciju „M aslenica", a 7. d

vala je na svim pomoglavnim smjerovima nTako se i dio postrojbe uPiekutowski sluZo nada na u 2estoke borbe za se

Centar veze IX. bojne HOS-a na Drvenjaku, planina Svilaja, 1993. godina.Pieku towski namjefta frekvencije i signal na motoroli. Drvene taluzine raz-bijene su od minobacaekih gelera. „Na D rvenjaku smo en; neponov-lfivo precizan ciljae, s bitnicom minobacaea, tenk t-34, jedno vrijeme i nasa

veza, a u dvori§tu veze top t-12

VojarnaVisolca Split, 10. travnja 199 3. god ine. Sveeane okolnosti, dnje pohvalnica pripadnicima IX bojne HOS -a1114. brigada H V-

towski i logistiaar Vin

0 Mag azin za vojnu povijes t / studeni 2013.



Velebit, Paklenica, 1994. godina, alpinistieka obuka „Tel mita". Njih, kao i druge postrojbe podueavali su vr

hrvatski alpinisti pod zapovjedniftvom pokojnog Jerka Kirigina. Na fotografiji su suborci iz „Termita", svi nek

nji pripadnici IX bojne

tara garnitura u Poljskoj ambasadioji su sudjelova-

eei im moguenost

eni i odgovarali su ubrzanim postupkom predza slutbu u stranoj vojsci. Grzegorz se

Rrvat-

a stranim dragovoljcima, ali nije ni °gotten:latem se da su na poeeticu mnoga drtavljanstva do-

anitelje zakida za dokumente, °Me*, einove i pri-

davali su najvigeve dr-

tave. Objasmt cu to na mom primjeru Od 1991. godi-ne do kraja rata sudjelovao sam aktivno na prvoj linijiu skoro svim akcijama. Nisam dobio ni Zahvalnicu, niSpomenicu D omovinske zahvalnosti, ni medalju 'Lje-to 95', niti jedne druge osim 'Oluje'. Moji suborci, pamlada djeca koja su tek nedavno do gla u vojsku do-bivala su redom med alje, zahvalnice, einove... Ipak,ja sam svojim statusom zadovoljan iako postoji odre-deno negodovanje zbog zalcinuea u ratnom statu, pri-znanjima, einu s kojim sam otigao u mirovinu.. . Sma-tram da, ukoliko postoji volja odgovornih struktura,sve se to mote ispraviti na razini hrvatskog gradanina,pa mi je besmisleno aktivno djelovati s pozicije stra-nog dragovoljca. To jesam bio, vise nisam. Aktivno dje-lujem na podrueju ekologije i zagtite kulturno-povije-sne bagtine, pa za ratne price nemam vremena ".

polo -mrdelja, u zaledu

na postrojba su-

S-a Rafael vitez Boban o ei-bra-

o IX. bojni HO S-a. „Sk abrnja

jedne

oj blizini brdo. S

ito je to selo izimati

S-a i nekoliko domaeih entuzi-

iz Biljana,brdu su bil i snajperi-

kugavali skinu-

vnije koji je

osie: 'Pa dobro kad

i zadutiti nagu?'. Inaee, situa-ja je bila grozna Jednom sam

tratio neke na-

• ••• • • •• •

vali poskidati da naprave p

gacima. A bili su stvarno uoeito da je za njih S kabrnja bnekog posebnog znaeenja toe veli ldm trtvama, stalno

Sjeeam se polotaRatovlj eve glave gdje eini msam stigao pojesti ni jedasendvie kada bih ujutro stratu. Jer eim sam se popkat, evo njih pored mina nail i u gumarku, pokugavaju p'aid put". Piekutowski tasvjedoei kako sudbina Sktegko da se mogla izbjeei, ealno se mogao ostvariti duti manje trtve. „Mi smo Sk

drtali izvan granica ljudsketljivosti, 43 dana. Za to vrijedili smo puno, momci su najednu veliku diverziju prembaru. Iz toga se, po meni, iskoristiti stvar za daljnje ndovanje prema Gornjem Zeku, ali nas nitko nije pratiovremeno, oni su svenavaljivali i uporno su slali slje postrojbe. Dolazile su nabijati razne specijalne posod bahatih Arkanovaca dopasnih vojnika kapetana D

mirnice, cigarete. On je Nee°

prosvjedovati, a drugi mu je ca-snik rekao: `Ma dajte im sve gtogod trate samo da ostanu u toj je-benoj Skabrnjir Sama obraneSkabmje, to se zna, ona je djeloIrca, Toma Crowleyja Govjek jeosmislio sustav mina 'televizija',naein na k oji ga koristiti i stavljao

je osiguraee mina na zadnji zub.

Doslovno smo cijelu Skabmju mi-nirali, iznutra i izvana. Iznutra su-stavom `televizija' u slueaju gubit-ka sela da motemo sve il i pojedineulice dignuti u zrak zajedno s ne-prijateljem. Mine je trebalo sva-kodnevno obilaziti i provjeravati,jer skoro svaki dan su ih pokuga-



p Domovinski rat:SvjedoEanstva

na.. . Mi Age nismo mogli. Nakon40-ak dana napokon je dogovore-no da se odlazimo na tri dana oku-pati i odmoriti te se vraeamo na-trag. Za to vrijeme 8kabrnju sunam trebali prieuvati specijalcineke postrojbe Glavnog sto2era.Specijalci su stigli u sjajnim uni-formama, borbenih prsluka viso -ke kvalitete, utrenirani, puni sebe,

uz pratnju grupe do daske od stra-ha usranih domobrana. Mi smopored njih izgledali kao kotlovo-de, crni od prljavkine, poderani ismrdljivi... Objasnili smo im su-stay 'televizija', naein na koji uslueaju prejakog napada moguopet vratiti selo, objagnjavali da suu velikoj opasnosti. Ofigli smo seokupati, no tredeg dana nismo seimali vise gdje vratiti. Drugogadana 8kabrrija je pala. Odgovorninisu kontrolirali mine, sve dice suim od 'televizija' presjekli i poski-dali potezne mine, te su na krajunastradaliupravo ni Icrivi ni

preplageni domobrani". Jog za vri-jeme bitke za 8kabrnju Pieku-towski je preuzeo zanimljivu dul-nost, postao je vezist, kasnije idonaeelnik veze HOS-a. Pomalokomiena ratna situacija, izabrati utako opasnoj situaciji stranca daupravlia_vezom. „Poeeo sam kaopje§ak, no pokupio sam stara lam-pagka radija, razne dijelove izrazvaljenih kuea i u podrumu na-seg apravio sam 'radio-dis-co' s light showom. Iako je situaci-ja bila gadna, kod nas je biloveselo... Zbog 'euda' koja sam,bez ikakvog alata, radio od starih

elektronskih dijelova, zapovjed-nik Marko Skejo 'oteo' me u vezu.Tako je poeela moja karijera vezi-sta, no uvijek je trebalo koristitisva znanja ratnika... Inaee, Skejoje imao posebno razvijen osjeeajza prepoznati ljudske osobine. Ci-njenica je da je samo takav eovjekmogao voditi postrojbu sastavlje-nu od razlieitih ljudi, nimalo lakogkaraktera. Ne samo voditi, negouopee sastaviti toliko kompaktnu,borbeno moenu postrojbu. Skejo

je napravio iestolcu eistku u IX.bojni HOS-a i sveo je na dvjestoti-njak ljudi, all to je onda bila 'Po-

strojba' Znao je podignuti moral ,pru2ao je sigurnost vojnicima,znao je vo diti sve te `nabrijane' fri-kove i zato mu treba skinuti kapu".IX bojnu HOS-a Piekutowskismatra posebnom: „Najbolja rat-na postrojba u kojoj sam ikadabio Moral je bio na toliko zavidnojrazini da su zapovjedne funkcijebile samo forma. Svatko je znaogto treba raditi i radio je to najboljekako je m ogao. Ta postrojba bila jeslana na najgore moguee terene,

Piekutowski i D ean Nikpalj, gardist iz 1. satnije 84. gb „T ermiti . Posljednjafotografija Nikpalja, dva sata prije pogibije, uoei polaska u bitku na planini

gator. „D ean je bio izvrstan mom ak, ali je u toj akciji bio pod prev elikimadrenalinom. Skakao je po bunkerima, od jednog do drugog, a iz jednog je

izagao neprijatelj s papovkom i jednostavno ga upu cao

Pripadnici 3. satnije „Termita u voZnji prema bosanskim sum ama, dan prijevelike bitke kod Grahova polja. Lijevo je Ladislav P lentaj - (arli, desno Darko Ko-

vaei,e - Ramb o. Piekutowski (sredina) naziva svoje najteZe bitke tzjekom D omo-vinskog rata „Ljeto 95 , s debelom dozom ironije, prisjeea se po nazivu nzedalje

„koju nije dobio . Iako na fotografiji vidimo d obro raspolatene suborce, okolnostisu bile nevesele, jer su ih nepnjatelji uskoro poeeli gadati te§kim topniS tvom

imala vise poginulih i rangoli neke 2upanije, a usizvodila gotovo sve povjcije. Bila je to mjegovita sastavljena od boraca iz jeva Hrvatske, B iH, stranje i Muslimana, Albanaiako p o dek laraciji ekstreupravo u IX. bojni osjeveeu toleranciju negoli u

joj, prije iii kasnije, hrvastrojbi. Bili smo sviprijaterenu i na odmoru, druzil idr2ali skupa. IX bojna Hstrojba je u kojoj sam seosjeaao. Ekstrema je bilosamoj deklaraciji. No to svenstveno borcikoji su u sastavu savrgeno funknakon temeljitog preustje napravio Marko Skejo. i trebalo je ratovati, a onidii najbolje. Prihvatili susam prihvatio njih. To jpostrojba u kojoj moja nnost nije bila bitna, vea

Ito radim". Tijekom slu2ebojni HOS-a Piekutowskao nadimak „B onk" na vmljiv naein: „Jednom npopio sam vina. Otigao sizvidanje pred neprijateljSve je bib u redu, no na pvino i umor su me lupiliProlazio sam kroz eistinnagih po lo2aja. Iz protuatopa s rasprskavajuoimdomobrani su poeeli supucati po meni misleei daprijatelj. Sakrio sam se izvelikog kamena na toj 6imobrani su poludjeli, ka

raznijeti kamen mecimsam se u centar veze da nkod njih i zaustavi ih jer eti. Pripit i umoran zbrljaovatski i poljski, nepoveztrabunjao. Naeelnik veztao: 'Poljak, jesi dobro, jnjen?' - 'Ne, nisam'. 'A zeudno prieag?' - 'Jer sambonk' - odgovorih. Bak (a), odnosno 'honk' na pznaei bumbar. Postoji `pijan k'o bumbar'. Taj razeule i druge veze, jer je igrepetitora. Nakon toga me poeeo zvati preko vezjavi se'. Svi su me poeeli zi tako je ostalo sve do dankraj ratnog puta Piekutodoeekao u HO S-u, jer je Ibila tm u oku nekima u G

sto2eru, posebno naeelniBobetku. Sna2an pritisadanje postrojbe djelomurodio plodom. „K renuletieke igre i podvale koje suueinile raskol. .. Prvo su ndali da eemo svi, cijela ppried u nekakvu satniju

Magazin za vojnu povijest / studeni 2013,



Fotografija koja potpuno odu dara od dramatiena dogadaja, snimljenani 30 minuta nakon velike bitke na planini gator. Nakon sto su „Termiti

probili utvrdene polaaje u ;Sumi, cistili su bunkere, we dok se nisu spojili sIX b ojnom HO S-a koja je udarila s druge strane bojilnice. Fotografija je na-stala toeno prilikom spajanja dviju postrojbi. Lijevo je Mijo Kereti (poginuo

u „Olu fi ), desno Luka Bakota, u pozadini je unigten gum ski bunker. Pla-stiean opis Piekutowskog (u sredini): „T renutak kad smo se spojili na krajulinije bunkera. U `rajngli' koju drZim , eedo je upravo kuh ao grahW , ali nije

dokuhao. K ere2i, drti njegovu jaknu, naSao je jos jednog eedu , tik nakon §tosmo se slikali, u bunkeru odmah iza nas. (edo je zarobljen, nosio je stvari

natrag, ostao je eitav, ziv, zd rav i razm ijenjen

Vukovara do istaknutih pripadni-ka domicilnih postrojbi. Zapovij e-dao joj je vukovarski veteran IvicaArbanas, a ukazom je u proljede1995. uldopljena u formaciju 2.bojne 9. gardijske brigade, iako jeuvijek zvana „Termitima". U „ Ter-mitima" Piekutowski je uglavnomvrgio dui11°st vezista satnije pri-kljudenog zapovjednigtvu. Narav-no, obavljao je sve ostale danostipjegaka, a progao je i alpinistidkitedaj na Velebitu. Zapravo je Vele-bit, osim epizode na Jui.nom bop-gtu, bio njegov dom sve do okon-eanja rata (a i po slije). Postrojba jedo „O luje" duvala polo2aje, Poljakih je obilazio, oddavao 2idane i ra-dijske veze, prenosio je zapovijedina nde razine, navodio topnigtvo,kreirao je gifrarnik tajnih imena.

• • •• • • • • •• • •

nih taktfalcih snajperista, pa uneku tenkovsku satniju, pa je za-vladala tisina, neizvjesnost. Zeljelismo samo ostati zajedno, bez ob-zira na naziv i boju uniformi k ojedemo nositi . No izgleda da je i tobio problem... Obedanja su se ni-zala poput bombona poldanjanihi otimanih djeci, rasla je 'djedja'tuga i razodarenje u svijet ' odra-

sl ih' . Danas kad se sjetim popril ie-no sam ridan, jer djeluje mi to kaorazdvajanje svojevrsne obitelji.Razumijem nastojanja tadagnjepolit ike da se svijetu Hrvatska nesmije prikazati u proustagkomsvjetlu, ali zagto razbijati tolikouhodanu i jaku postrojbu? Jed-nom je kod nas stigao Bobetko,dokotrljao se kao badvica, sayrilurban, nezgrapan, kogulja muvisjela iz hlada. S druge strane, mismo bili sredeni, nanizani kaokockice, u najboljim uniformama.Smijegno, ali iz navike, bez ika-kvog prethodnog dogovora, na

njegov smo vojnield pozdrav kaoiz topa odgovorili: ̀ Spremnir.Uskomegao se, dodatno uznojio,pitao Skeju: 'Sto je to ? ', poslije muoditao glasnu bukvicu u uredu...Uglavnom , sve je bib neizvjesno,podele su pride, nevjerojatnekom binacije. .. Uskoro su nam re-ldi da 20 najboljih h osovaca ide uSepurine na padobransku obuku,nakon koje se vradamo u postroj-bu. Na toj 'obuci' tip je pride° Cita-ti prava gardista pa smo shvatili dasmo prevareni i da smo na obidnojselektivnoj obuci za prijam u gar-dijsku postrojbu. Slcupili smo se

svi da odludimo gto d emo udiniti.S obzirom na situaciju, jer smootigli iako su i nagi znali kuda ide-mo, odlucili smo se ne vradati uSplit, potpisati ugovore i ostati za-jedno. Tako smo spasili 84. gardij-sku bojnu „Termiti", koja je na-vodno bila pred raspadom zbognedostatka ljudstva. Formirala se3. satnija, mi iz HOS-a bili smookosnica. Meta gto je tako zavrgilaprida u HOS-u.. . Moe zvueati pa-radoksalno, s obzirom na radikal-ne stavove HOS-a, no pogtivanjesvakog borca ponajvige zbog nje-

govih vrijednosti i spremnosti, ane zbog nacionalne pripadnosti,do2ivio sam upravo u DC bojni. Odsvih prida, lali o nedolienom po-naganju, nisam vidio nigta. Boriosam se s ljudima koji su sdano ieasno ratovali protiv naoru2anogneprijatelja. Vidio sam samo ljudekoji se nastoje izboriti za svoju slo-bodu i kompaktnu, h rabru ekipu sizvrsnim zapovjednikom". 84.gardijska bojna HV-a bila je elitnapostrojba koju su Cinil i uglavnomprekaljeni borci, od veterana iz

brigada HV-a, 1. HGZ te garspecijalne postrojbe HV O -amiti" su dobili zadatak probtada neprobojne linije nanom smjeru napada, pgator, te se spojiti s ostalimskim postrojbama i ovladmunikacijom prema Drvastrojbaje ved ranije imalausborbena djelovanja na plan

tor, potom je vradena na Vese uoei podetka operacije

stila na podetne polrilaje. po bosanskim gumama stjeokolnosti bil i su prisil jeni jna neprijateljske bunkeretralizirali su 47 p rotivnidldkera te se napokon spojilimljivo, s pripadnicimabrigade HV-a, odnosno IXHOS-a. Evo kako se borbi nini Sator prisjeda Piekut„Dovezli su nas kamionimneku gumu. C estom su naseksplozije neprijateljskih ptilategkog kalibra. U toj gumpavali smo maskirani dozore, kad smo krenuli krozglu velildh bukvi i ogromnprati. Situacija je pop ril ienna one iz filmova o V ijetnamsmo paralelno u tr i satnije diunglu. Nismo znali gdmine, niti tan° gdje podinprijateljski poloZ'aji. Na zapnageg zapovjednika BraGuiana m orao sam staviti pku jer, kako je rekao, nemadomovnice ni sredenih paPancirka je bila poprilienimtorn uza sve to gto sam morsiti (osobno naondanje, bruksak sa streljivom i bomzolja, radiouredaji, kaciga).vrijeme nageg prodiranjgumu, najvige sam se natreahodao, jer sam stalno prenopovijedi i provjeravao situakraju i na podetku nage 'krazyudene u adi sisti nismo koristili motoroprodelju igao je dozapovbojne Vickovie, zapovjedniFranjo Rosid (suborac iz HOja kad smo naletjeli na nbunkere. Iz vrlo male udaltiginuje prekinulo urlikanje

garonje. Franjo se nagao same cijevi, pao je, garac muznio rame. U nekoliko sekunkon desnog, s lijeve stranerao se drugi garac, pa smitraljeza unakrsnom pakosila po nam a. Istoga Casa le gume oglasile su se pugksmo zalegli, priljubili se umlju. puma je bila doslovcena od raznih mitraljeza i pugImao sam osjedaj da je u zrametala negoli molekula kmeci i 2eljezo frcali su na svne, nije se bilo gdje sakriti.

Kada je dog° vrijeme okrgaja, ubitku je ipak igao kao pjegak. Tije-kom pobjedonosne 1995. „Tenni-ti" su sudjelovali u dvjema za-htjevnim vojnim operacijama.Operacija „Ljeto 95" prethodila jei bila je tr iaka na „ i" prije pokreta-nje „Oluje", ali i spas okrui enomBihatu od ponavljanja sudbineSrebrenice. Piekutowskom i su-borcima ostala je u sjedanju kaonajdramatieniji okrgaj tijekomDom ovinskog rata. Tom su opera-cijom od 25. do 30. srpnja 1995.

oslobodeni Bosansko Grahovo iGlamod te golema podrudja, oko1.600 detvornih ldlometara, a voj -ska pobunjenih hrvatskih Srbadovedena je u poluokruienje. Uoperaciji su sudjelovale mjegovitepostrojbe gardijskih i priduvnih

Z a p o v j e d n i k I X . b o j n e H O S - a o „ B o n k ll1 1

Pukovnik Marko Skejo, zapovjednik IX. bojne HOS-a 114. brigade HV-a,rado se prisjeda „Bonk a" „ Kod nas je bilo dosta stranaca, a iako nisu svibili najvige borbene kvalitete, ja sam ih cijenio. Iz svojih su razlogaa to nije bio novac. Branili su nage domove, dok su m nogi hrvatski ' tad-ni sinovi' bili nezainteresirani za obranu D omovine. O d tih stranaca biloje nekoliko vrhunskih boraca, Tom Crowley kao najbolji. A Piekutowskije svakako bio medu boljima. Bio je odan, discipliniran, uredan i kvalite-tan. Izvrgavao je dobro i disciplinirano sve zadade. Kada je na planinamapucala veza, on je to osobno i dragovoljno Sao spajati pod kigom gra-nata, gto nije nimalo ugodna ak tivnost. Uz to ga posebno cijenim gto jeostao Zivjeti u Hrvatsko j, gto je u Hrvatskoj osno vao obitelj, gto je tolikoaktivan u oeuvanju nage kultume bakine, a dime dokazuje da se zapravojog uvijek bori za svoju novu domovinu".



ill Domovinski rat:Svjedotanstva

„Term iti”: Josip C 'ukune, 2eljko Buljat, Piekutowski i Luka SoS'a, naondanizoljama i ruenim bacaeim a uoei polaska u bitku: „Ovo je tik prije nego smo

krenuli u pohod kroz §um u bu kvi i paprati na planini Sator. Namazali smose vojniekom kamuflablom gminkom i zrazi lica su kakvi jesu, uskladu sa situacijom, zamiR jena, pomalo odsu tna, taj jedan trenutak koji

si mo2eg dopu stiti prije negoli krene nadljudski napor. Po slici gdje sam s`rajnglom' m o2e§ zakdu eid kolicinu znoja koju smo izlueili, a koja je isprala

gotovo svu, vrlo kvalitetnu karnuflat nu gm inku s lica

Pripadnici 3. satnije 84. gb u S tarigradu. F otografirano u jednoj od kuea gdjesu se „T ermiti odmarali, naziva „K uglana

pao ispred male tanke jele. Slab ag-ne li perspektive, no uoti smrti i u

takvu gibu pola2u se nade. Gledao

sam kako meci glodu tu jelu sveblize mome licu, otpadaju grand-

ee 10 centimetara od odju, pa frca

zemlja oko cipele, dolazi do lakta,

dira rukay... Situacija je postajala

kritiena. Gledao sam dozapovjed-

nika bojne kako se, kao i svi mi, za-lijepio za zemlju poput plahogmiga, ali i kako vidi da ovako vise

ne mo2emo, jer ne pokrenemo lise, svi demo izginuti. Citao samnjegove milli u izrazu lica i tijela.

Podigao se, s grimasom na licukoji je govorio da je prihvatio to daide u smrt. Zaderao se: 'Napri-jed ', ustao je, ustao sam i ja, po-

deo se derati te smo svi krenulikroz lcigu metaka. Za nama su kre-nule preostale dvije satnije. Svismo se derali, urlikali, pugtali stra-

viene zvukove radi zbunjivanja izastragivanja neprijatelja. Jednovrijeme vladao je totalni kaos. Ni-

smo znali da se nalazimo ispredsamih utvrda, pomijegali smo se,

meci su frcali na sve strane, no teg-ko je bilo igdje pucati da ne bi svo-ga pogodili. Nataknuli smo baju-

nete, nismo znali tko je tko,,.neldma se dimilo iz leda od meta-

ka, no ipak su titan. Najvige smo

pucali na jedan gumaralc, pa sku-

pinu stabala, a kasnije je u torn gu-

marku pronadeno najvige tijelaneprijatelja jer su tamo bjezali. U

sveopeem kaosu probismo se napjegtanu cestu iza linije bunkera i

poeeli smo eikenje uz tu liniju,bunker po bunker, zoljama, rue-

nim bombama... Negdagnji su-borci iz IX. bojne HOS-a, koji su

eekali nag proboj na kraju utvrde-

ne linije, napali su s druge strane i

spojili smo se. Do danas nije mi j a-sna nevjerojatna sreea koju smosvi imali u toj akciji. Osim ranje-

nih, samo je jedan poginuo s nage

strane, Dean Nikpalj, i to ne odlognje' gume, vee u eigeenju bun-

kera... Akcija je bila izvidaeld ne-

pripremljena. Nismo znali gdje su

mine, ni njihovi polo2aji, ali smo

ih probili... Vrlo jake utvrde, do-

bro organiziran sustav bunkera,odlueno i hrabro branjen. Taj pro-

boj bio je presudan za otvaranjeGrahova Poljai prolaz s druge stra-

ne prema Kninu". „Termiti" se od-

mah vraeaju na Velebit ( ) te za

manje od tjedan dana kreou uoperaciju „Oluja". Zajedno sa sna-

gama specijalne policije zauzima-

ju dominantne kote, Tulove Grede

i Mali Alan, nanoseei tegke gubit-

ke neprijatelju. Nakon ovladava-

nja Velebitom, izmjegtaju se na

podrueje Graeaca te nastavljajuprema Srbu i Kninu. Za Pielcu-

ci koji su, pokazalo se, b

na velitanstvenu akciju

me trgnula iz umrtvljen

osim vojnielce, bila je to bjeda mene kao eovjeka.to akcija na koju sam na

nosan, jer sam u njoj isld

tio Ziva bida". Za Piekuto

uslijedilo tegko razdoblj

ne krize. „Ostao sam u g

brigadi, no cijela priea pmi se zgadila. Naim e, jogjem 1992. predao zahtj

Iavlianstvom, a kao ratn

prezaokupljen da bih trda

pirima. To su trebale odr

zapovjedne razine i nastitucije. Stvar se odugo

svemu je kriv eovjek koji

gao funkciju nadelnika p

odjela u MORH-u. Bio je

odgovoran za prijagnjesa strancima, kada se drstvo dijelilo bez yeah pr

je moje papire stavio na t

kanje... Desila se parado

tuacija. Ministarstvo uposlova za dodjelu deZa

trebalo je od MORH- a p

za opravdanje dodjeljiv

2avljanstva. Slali su dMORH, ali odito nikakvihra nisu dobivali, pa je na

denje gospodin Jarnjameni zamolbu na kudn

da dostavim njima te pre

Odito to dva ministarstva

tada u dosluhu. Tada se p

cijela lavina ljudi koja je vtisak na MORH i mrzovo

eelnika. Od zbornog pSIS-a, svih ratnih zapov

imao sam vrhunske preno eovjekje bio uporan ka

rac. Tekkad je dogao urgiral Tolj, jog neki ljudi, te kslu'iniji zapovjednik boj

Vickovid, popustio je. Cu

vige izvora da je skinuo p

svoj din i stavio na stol rektorn sludaju on vie nese

nagati du2nosti, jer neee

toritet, a ni obraza pogle

nike u odi... No za mene

bilo previge. Uskoro sam skrb pa u mirovinu. Razo

simptomima PTSP-a, klju

kovima, mudila su me de

stanja, nodne more, ponremedaj prostora. Budiuvjeren da sam na terenu

'out acting', vidao sam posobe koje su bile mrtve

neprijateljske vojnike. Po

u sebe i depresija su me o

najvige mueile, a neusrenost i zaboravljanje najv

tale. U prvoj fazi lijekovi sgli, umrtvljujud dep

tjeskobu, no kasnije sam

da de me to unigtiti i da s

towskog „Oluja" je predstavljalakonaenu pobjedu, ali se kao oso-

ba izra2enih osjeeaja istodobnoiznenadio ponaganjem nekih voj-

nika: „Oluja je bila akcija koju su

svi 2eljno igeekivali, slijed koji se

oeekivao nakon preokreta situaci-

je akcijom Maslenica, otkada se

kod pobunjenih hrvatskih Srb a j a-sno osjeeao strah... Nalalost,'Oluja' mi se urezala u sjeeanju i

po mnogo emu ko nisam oeeki-vao. Nadobudni, nabrijani therojr

prijetili su starcima, vidio sam be-

smisleno zapaljene kuee i Z"ivoti-

nje koje su neduZne platile cijenu

neelieg divljagtva. Ratnih zloeina

nije bilo, no vidio sam goruee kale

iz kojih sam, koliko sam mogao,pugtao prestravljene Nvotinje.Prestravljene Zivotinje, nasmrtpreplageni starci, to nisam mogao

tolerirati, zapravo sam se i suko-

bio s nekim, meni nepoznatim'herojima'... To je bila moja '01u-

ja'. Nakon nje ja sam bio osobnopora2en, brojni moji suborci osj e-

eali su takoder goreinu... Da se ra-

zumijemo, nisu to radili svi, niti je

to radila veeina. Bili su to pojedin-




Akcija spa:savanja iznemoglog m ladog supa na otoku Plavniku... D obi-li smo pozi v od lokalnog ribara da na jednoj stijeni danim a na jednom

mjestu euei mladi sup. U Eko-centru sam, izm edu ostaloga, bio zaduien iza spagavanje supova s te§ko pristupaenih stijena. Tu se penjem po strmojklisuri bez osigu ranja, jer se odozgo nije moglo do njega spu stiti na u,ietu.

Sup je spa:Sen i nakon godinu dana pzilten na slobodu

sobom, jer tradicio-

ja pitanja o ljudima i

sam easopis Arena

c. Gorana Sugiea, polcretaea pro-e bjeloglavih supova i

N azvao sam ga i

ao a l-enjati na sti jene, da

ao mi je da bi bilo najbolje da

oji nisam znao da po stoji, uspo-edno s tim dobivao sam odgovo-

. Na2alost, dugogodignji

resa. Vodio sam edukacije vr-

ekih grupa i volon-Velika je gte-

stao svjetska destinaci-

je dogao na Cres p roueavati

h supova. Tada je s grupom

• • •••• • • •• • •

Fascinira Poljakova razina znanja hrvatskog jezika:„On je gramatieki jednostavniji od poljskog jezika,ima laksi izgovor. Poljacima liC i mato na ruski, ali stvrdim izgovorom... Zanimao me jezik, slugao sam,ponavljao, aktivno koristio ono gto sam Cuo, igraosam se jezikom, istra2ivao, pitao, pitao, pitao, tra'Zioobjagnjenja, Citao, Citao i Citao ne sh vaeajuei pola od

toga. Svaki dan otkrivao sam neku novu rijeC, nekinovi pojam, novo znaeenje. Na poeetku bilo je do-sta nesporazuma, komienih situacija, puno smijeha.Govo rio sam poljski , u Cije sam k onstrukcije ubaci-vao sve vise hrvatski leksik, postupno poCeo sam m i-jenjati konstrukcije i tako je jezik kojim sam govo-

sve Age l iCio na hrvatski. Sve vise sam razumio,sve vise su drugi razumjeli mene. Nisam stao na tojrazini, hrvatski jezik se meni jako svidio, 2elio samse njime lijepo izra2avati. Citao sam lektire, hrvat-ske pjesnike, upisao se u klub kreativnog pisanja, pi-sao, pisao, pisao. I dalje ueim i otkrivam prekrasne,skrivene oblike u ovom jeziku". Piekutowski je dose-gnuo i impresivnu razinu kao alpinist: „A lpinistieka

razvijao, stvarali smo novgrame, poeeli su dolaziti vocijeloga svijeta i donedavnoto najjaea ekologka udrugavatskoj, poznata u cijelom sZa programe zagtite, edukekoturizma u Finskoj namdijeljeno visoko priznanje zbolji program te vrste na s2011. godine (www.supo

Ipak, zivot ide dalje, a nadanovu projekta jog postoji, jecentar nastavlja rad. Udrugorganizirana, kao udruga 'Gdjelovat ee na podruajuVelzagtiti ptica grabljivica, uznju Parka prirode Velebit. . .nutno zivim na relaciji Bje

Zagreb, zaokupiran sam snajveeom sreaom, sinom Btom. Zanima me slavenskalogija, legende i narodne p ru slobodno vrijeme bavimtografijom, sviram flautu, ijem namjegtaj od drvetmogu &tam knjige iii pige

se ratnih tema dee, njih zazim u girokom luku i neradearn. Ne bih ni sada, ali smda vrijedi ostaviti povjesnieje zapige. Pogotovo kad vidkakav naCin se interpretirajesna znanost i tko i na kakCin omovinski rkugavam i usp ijevam 2ivje2ivot, rat je ostao iza mene,rena je to knjiga. Vrijedi se

nuti i voditi neke druge rbez oru2ja i streljiva. Ja sambojignicu pronagao, jer puttragam dalje, a kao gto kaZeVid Mihitie: 'Samo tragadvaju blagu, istinu, sebe i sye".

obuka vjerojatno je negto najljepge gto mi se udogodilo. Mi sm o bili specijalna planinsko-depostrojba. Progli smo razne obuke od diverzaCamaca, brodskog desanta, helikopterskih de

do alpinistieke obuke. Alpinistieka obuka se oddok smo bili stacionirani u Starigradu. Vodila jnistieka satnija 'Velebit', sve vrhunski hrvatsk

nisti iz drugtva 'Velebit' (Kirigin, Berljak, Rus.njanje po stijenama, spugtanje po uletu me jeodugevilo da sam za vrijeme jednog odmoratovao u Zagreb i kupio vlastitu opremu... Naksam u 'Termitima postao instruktor alpinizmduCavao sam vojn ike osnove tehnike penjanjagtanja. Kasnije sam se poeeo druziti, penjatekipom 'velebitaga' iz Zagreba. Tako sam ugapinisticki svijet. Prijavio sam se i za ledenjaeku Chamonixu u Francuskoj... U Paklenici samskorasvaki slobodan dan, a svak e godine bili sAlpam a na Monte B lancu i drugim mjestima. je sam upoznao eldpu iz HPD -a 'Paldenica' izi dalje smo penjali zajedno".

Piekutm ski je dosegnuo i impresivnu razinu kao alpinist



Visoki stupanj voj nog um ijeea, kao i velika hrabrost koju su pokazivali u su ko-bu s nep rijateljim a, stvorili su o janjidarima mit kao o nep objedivoj vojnoj sili

Povijest svijeta ww.CroWarez.org

institucija deviirmlanjirari nisu smatrani robovina u konvencionalnorn srnislu to r

jer su za svoju sluibu redovno prirnali pla(u (ulufe) svaka tri nj

tekst i ilustracije:

Nadija Serdarevi

Uz timarski sustav sma-tra se da je vojska por-tinih robova, odnosnoosmanska stajada voj-

ska, timbenik koji je najzasluZ" ni-j i za uspjegnost i trajnost Osm an-skog C arstva. Robovsko podrijetloosmanske stajade vojske, sastav-i jene od kapikulu konjice, topnrd-kih odreda te zloglasnih janjieara,naiglo je na osudu diljem Euro-pe. Medutim, kao gto demo vidje-ti, nije osmanski izum i odraz nji-hove „urodene okrutnosti", vet

tipfena istoenjaCka praksa kojusu Osmanlije, s nekim preinaka-ma, inkorpo rirali u svoj sustay. Jogsu islamski om ejadski i abasidskikalifi dugo vremena oslonac svo-joj vlasti nalazili u profesionalnimpladenielcim vojskama, dijaje oda-nost, kako je iskustvo pokazalo,bila dvojbena i nerijetko gtetna povladarske interese. Kako bi stvori-l i vojsku u koju se mogu pouzda-ti , od vladavine abasidskog kalifaMutasima (833. — 842.) u vojne suredove p odeli regrutirati kupljenerobove i ratne zarobljenike zva-ne ghulami. No time nije rijegen

problem u potpunosti, buduai dasu prvobitni ghulami bili odraslimugkarci, nerijetko aristokratskizapovjednici ved izgradena vojnogugleda i identiteta, zbog dega nisusmatrani u potpunosti pouzdani-ma.Upotrazi za rjegenjem M uta-sim je donio drastidnu odredbu oprilcupljanju- mladih robova koji-ma su kalifovi zapovjednici treba-l i usaditi tra2ene vojne i duhovn evjekine. Njihovo ih je robovskopodrijetlo, kao i odvojenost od svi-jeta koji su poznavali, einilo apso-lutno ovisnima i vezanima za vla-dara i njegovu sudbinu. Upravode to insti tucija postati simbolomOsmanskog Carstva.Prema odredbama islamskogavjerskog zakona gerijata, iidovii lageani u Osmanskom Carstvudefinirani su kao zimije, „narodiKnjige", te su kao zakidena vjer-ska zajednica uiivali zagtitu 2ivo-ta i imovine u zamjenu za pla6anjeposebnog poreza, d2izije (arap.—tur. cizye, glavarina). Iz tog je ra-zloga njihovo porobljavanje uvo-denjem devgirme (tur. devsirma,

sakupljanje, sabiranje) il i „danka ukrvi" kojim su se novaeila i islami-zirala lcrgaanska djeca namijenje-na za vojne, dvorske i druge sluTheu Osmanskom Carstvu, smatra-no nafZegdim krgenjem njihovihpodanieldh prava. Iako je smatra-na nelegalnim einom, devgirmase provodila od 14. pa do kraja 16.stoljeda, a u potpunosti je napu-kena tek u 18. stoljedu.Loglasni je „danak u krvi" bio na-metnut iskljuavo djeci Icrgdanskihseoskih podanika koji su se bavili

zemljoradnjom. Stanovnici grado -va, otoka, tributarnih provincija tesvi oni koji su yea obnagali lokalneobrambene duinosti za osman-ske vlasti bili su izuzeti. Podaci uizvorima koji se referiraju na dob

dje6alca, njihov broj i vremenskeintervale u kojima su djeca saku-

pljana nisu precizni, 'A M svjedoeida su pravila varirala i ovisila pr-venstveno o vojnim potrebamadriave.Devgirma je zapotInjala ferma-nom, sultanovom objavom kojomje imenovan po jedan opunomo-denik i janjiCarski C"asnik za svakuoblast u kojoj se devgirma treba-la provesti . On i su u svakom selu,pod nadzorom lokalnog kadije ispahija, sazivali djecu u dobi od

osam do 20 godina, iako su opti-malna bila ona izmedu 12 i 14 go-

dina, koja su sa svojim aevimai svedenicima dolazila na dogo -voreno mjesto gdje se pristupaloodabiru. Smatra se da se devgirmaprovodila svake trete il i sedme go-dine i da se pritom uzimalo jednogdjetaka na 40 lcudanstava. Osimdobi te zdraystvenog i fizitkog sta-

nja djeCaka, postojali s6imbenici koji su utjecalbir, a o kojima negto visjemo iz knjige „Zakon i j(Kavanin-i Yeniceriyan),iz pera bivgeg janjieara p17. stoljeda. Na procesuvelike je utjecalo osm anrovanje u „znanost fiziosadr2ano u praznovjerju rakteristike pojedinca odu njegovu vanjskom izglenam postaju razumljivbe da se ne uzimaju gk ilj

„jer su dud ljiva i tvrdoglaka „jer su neinteligentn

„jer su sklona stvaranjuma" , kao i mladiei bez t iih neprijatelji preziru". se izbjegavalo uzimati sirsu oportunisti i nediscipo2enjene „ jer su bestidnike jer su smatrani „nespza tegke fizieke napore" ,su neko vrijeme 2ivjeli ulu „jer su besramni", sinora „jer rastu u plan ini i neuZanimljiva je i odredba pjoj jeTurke i muslimane bpunosti zabranjeno uzim

bi sprijetili da njihovi rote li izuzede od porezpravo svjedodi da je nakbitna goka ova institucijbiti doNvljavana kao dobza uspon na drugtvenojOd realnih odredbi zabrse jog uzimati sinove istljudi i svedenika, kao i jedsu trebali ostati na zem ljigati ocu da na stavi pladatO d dvojice il i vise sinovase onoga ko ji je ostavljaol ji dojam".Nakon Ato je odabir okosvakog se odabranog djevodilo u obrazac njegovo njegova oca, naziv sela isnika zemlje na kojemu snalazilo te njegov fiziai obi se mogao nadomjestitu sludaju da dje6ak nesttorn ih se organiziralo uod 50 do 150 dje6aka te jeskupinu napravljen pose bstar. Kako bi se sprijetile zbe, na zah tjev vlasti radenregistra koj a su pri dolaskuu prijestolnicu davana ag



1 04.

arski vojni red

Stra2artjanjienri u Topkapiju, sultanovoj palat7 anjiearska gozba na minijaturi iz 16. sto

do prijestolniceima. N a-

je. D jeeaci koji

oglane, pa2eve naani su u dvorske gkole

u Jedrene, B ursu, Istanbul i Galatu,gdje su pod strogom disciplinomstjecali posebna znanja i vjegtine

u obrazovnom procesu koji je mo-gao trajati od dvije do sedam god i-na. Iako je utenje o islamu bilo ob-vezno za sve paZeve , daljnji je planobrazovanja ovisio o njihovim afi-nitetima, budu6i da su O smanlijeveliku pozomost posvetivali nji-hovu temperamentu i sposobno-stima te su ih ovisno o tome daljerasporedivali za vjerske, admini-strativne il l vojne slu be. O d kan-didata se po svrgetku obrazovanjatra2ilo da vladaju turskom, perzij-skom i arapskom lcnjUevnoku,

glazbom te sportskim disciplina-ma poput jahanja, bacanja koplja,streli6arstva, hrvanja i dizanja ute-

ga. Istodobno su im se nastojaleusaditi osobine poput pogtenja,odanosti, samokontrole i dobrihmanira. Na kraju obrazovanja pa-2evi su prolazili kroz cilcmu, izbor-ni i promocijski proces. Ic oglanikoji su ostvaril i najbolje rezultatetijekom obrazovanja odlazili su uvise i nUe odaje sultanove pala6e,dok su ostali rasporedeni u konja-nitle odrede.Dje6acima koji su po dolasku upala6u ostvarili slabije rezultate,vlasti su namijenile da postanu

janji6ari. Za razliku od is ognaobrazba acemi oglana bznatno druktija, potpuno vo

karaktera i s velikim naglaskoposlugnosti. N o put do karijenlieara, prestrinih vojnih jeca, bio je dug i mukotrpan. Vsu dje6ake prvo iznajmljivalskim seljacima iz Anadolije jeni od jednog do dva dukatabi se priu6ili na teak rad te usturski jezik i islamske obitajeeaci su pomno nadzirani kakoosujetil i njiho vi eventualni pgaji bijega. Nako n sedam il i godina provedenih na seoimanjima, iako je to razdoblj



Janjiearski novaci

Povijest svijeta

kada moglo biti i krade, mladidi suna temelju registara u koje su biliupisani pozivani u Istanbul il l Ga-lipolje, gdje su primani u red janji-eara novaka boravedi u barakamapod strogom vojnom disciplinom.Status novaka uglavnom je trajaonekoliko godina tijekom kojih su

kao jeftina radna snaga zaobavljanje brojnih javnih rado-

va - prenogenja kamen ja i zemlje,transportiranja diva za ogrjev uPalaeu, slu2enja u carskim v rtovi-ma, brodogradili§tima Istanbulai l i Galipolja, tvornicama oru2ja.. .Tek nakon gto su jedno razdobljeslu2ili kao novaci, mogli su, nakon§to bi se otvorilo slobodno mjesto,biti unaprijedeni u janjidare, ek-skluzivne sultanove postrojbe.Osnivanje janjitarskih trupa biloje motivirano, prije svega, potre-bom osmanskog sultana za oda-nim i pouzdanim osobnim po-strojbama koje bi dinile protute2ustarom turskom plemstvu i njiho-

vu utjecaju; otuda i njihov naziv„yeni-seri", odnosno „nova voj-ska". Prema osmanskim legenda-ma, njihovo se osnivanje pripisujeOrhanu (1324. - 1362.) i navod-no je belctagijsld dervigld red imaova2nu ulogu u torn dinu. No una-tod legendama, izglednije je dasu osnovani 1370-ih, za vladavinesultana Murata-1. (1362. - 1389.).Ialco su janjidarske postrojbe pr-votno slu2ile kao sultanova osob-na garda, uskoro su postale jez-grom osmanske stajade vojske isimbolom Osmanskog Carstva.Un utarnje ustrojstvo janjidarskog

kolektiva bilo je slo2eno i izgrade-no je postupno. Janjidare su ovi-sno o du2ini slu2be rasporedivaliu jednu od triju kategorija: e§kin-ci („kampanjac"), amelimanda(veteran) i oturak (umirovljenilc).Janjidarske su se jedinice zvaleod2alc (ocak) i sastojale su se odtriju korpusa. Prof je dinio d2emat(cema'at, skup, udru2enje) i nje-gova je primarna funkcija bila op-skrbiti tvrdave posadom u provin-cijama osvojenima u 14. stoljedu.Drugi korpus, sejmen (segmen)poznat jo§ i pod nazivom se-gban („duvari pasa" ) , utemeljio je

Meh med II . (1451. - 1481.) nakonjanjiearske pobune koja je uslije-dila nakon osvojenja Carigrada.Prvobitno su se brinuli o carskimlovaeldm psima, a kasnije su dje-lovali kao njegova osobna stratakoja ga je pratila u ratnim poh odi-ma. S obzirom na to da su se nala-zili u neposrednoj sultanovoj bli-zini, iz njihovih su redova u vedinisludajeva imenovani zapovjednicidrugih postrojba. Posljednji kor-pus, bejluk (bolilk), uveo je sultan

Selim I. (1512. - 1520.) kao privat-ne snage janjidarskog ages namje-rom da ojada njegovu mod i utje-caj unutar janjidarskog korpusa.Dok im je struktura ostala nepro-

mijenjena, rastao je broj orta kojide krajem 16. stoljeda dosegnu-ti vrhunac: d2emat je obuhvadao101, bejluk 61, a sejmen 34 orte.Bek tagld dervigki red koji je izvrgiovelik utjecaj na janjidare, krajem15. stoljeda sluMeno je pridru-2en janjidarskim jedinicama kroz

njezinu 99. ortu. Vrhovno je zapo-vjednigtvo nad svim janjidarskimjedinicama imao janjidarslci aga(yeni-ceri agh asi), kojega je na tajpoloIaj imenovao sultan i kojemusu pomagala dva pomodnika - za-povjednik segbana (segban-ba5i) ikasnije zapovjednik bejluka (kul-kah yasi). Janjidarski je aga ujednobio i zapovjednik policijskih snagau prijestolnici.

Cad janjieara, 15. stoljede (autorGentile B ellini, mletaeki slikar)

Janjidarski se od2ak dijelio na po-djedinice zvane orta ili buljuk,koje su• se, pak, dalje clijelile na

ode (soba, teta). Svakom je ortomupravljao eorbadEja (corbaci-ba§i), koji je naziv dobio po svomprvotnom zadu2enju - dijelje-nju dorbe, glavnoga janjidarskogobroka. U upravljanju ortom po-magali su mu: odabaga (oda-ba§i,sobni starjegina), wa-kil-khardj, knjigovoda), barjak-tar (beyrak-dar) , bageskija (zapo-

vjednik veterana), ageibaga (a§ciba§i, glavni kuhar) i sak aba§a (sa-ka-ba§i, glavni vodono§a). Nazi-vi zapovjednidkog osoblja koji sunedvojbeno vezani za kuhinjskuterminologiju u sebi su sadrlavalidublju simbolilcu. Osim gto su isti-cali sultana kao njihova h ranitelja,oslikavali su zajednigtvo iskazanou zajednidkom stanovanju i pri-premanju hrane. Janjidarski ka-zan, odnosno kotao za pripremuhrane, zauzimao je van° mjestou livotu svake orte - oko njega suse janjidari okupljali kako bi obje-dovali, ali i posavjetovali se. Gu-

bitak kazana u borbi smatran jenajvedom sramotom za janjidare,dok je njegovo okretanje znaeilopobunu. Zajednidko stanovanje i

pripremanje hrane rezultiralo jestvaranjem osjedaja snane pove-zanosti i odanosti prije svega narazini orta. Svakaje orta imala svojamblem otisnut na zastave i §ato-re te tetoviran na dijelove tijela kaosredstvo identifikacije, ali i kaooznaku pripadnosti. Ekslduziv-nost janjidarskih postrojbi vlasti

su naglagavale i vanjskjima - u prvo vrijemestidnim bijelim kapamvojnim odorama koje sljale prve standardizirodore u Europi uvedenje 200 godina prije bilge europske vojske. Bocipela oznadavao se stara. Tako su, primjerice,

bile oznaka visokih eazapovjednika ni2eg rancrvene nosili obidni vojKako bi danonoeno nju pripravnosti i na rnju sultanu, janjieari su vojnim barakama od

vanjskoga svijeta. Takaizolaciji ciljano planiranpovedala odanost sultala povezanost medu sSredignje su vlasti vodo odr2avanju stroge djanjidarskim redovimanut demo samo neka psu bila na snazi od vlad

rata I.: potpuna poslulgo vojno ponaganje, umraskogi, stroga pobo2nos bektagijslcim nadelimdanje samo najboljih nMjavanje jedino od vsnika, briga za vlastitezabrana nogenja bradvojnicima, zabrana 2mirovine i napultanja bbrana bavljenja drugimma, zabrana konzumirho la i kockanje. .. Kazneprimjenjivale nad janjitsile su, naravno, o tezinna prijestupa, a varirale

t injanja tabana pa do zapogubljenja. Navodnoli biti kanjavani potajidrugi dvorani ne bi pobDa nisu smatrani robovvencionalnom smislusvjedodi i dinjenica da ssluMu primali pladu (ultri mjeseca, a narodito seeuna da plade budu redkonk uriraju i odgovaracijenama dime je janjidbadodatno dobivalanai presti2u. Dodjele pladale su ceremoniju u k ojoj ri prisezali svoju odan

nu, a dane isplate pragmosmanske vlasti desto pposjetima stranih velikka k ako bi im pokazali jdisciplinu i odanost vlaVisold stupanj vojnogum

velika hrabrost koju suu sukobu s neprijateljimsu o janpearima mit kabjedivoj vojnoj sil i te jehova nazoenost nepovovala na moral neprijatenaortaani kompozitn

68 agazin za vojnu povijes t / studeni 2013.



Minijaturni prikaz prikupljanja krfeanskih djeeaka na Balkanu dankom u krvi

madem, kratldm kopljem, boj-nom sjekirom i drugim pjegadkimondjem, od 15. su stoljeda poeeliu manjem opsegu koristiti vatrenoortdje koje je od sredine 16. sto-l ieda koristila vedina janjraarskihjedinica. Svjesni njihova znadajaosmanski su vladari radili na pove-eanju njihova broja. Smatra se da

je do bitke na K osovu polju (1389.)njihovbroj iznosio oko 2.000, da bise samo u jednom stoljedu upeto-strudio i iznosio pribldno 10.000.Jedinice su nastavile rasti te su dosredine 16. stolieda dosezale broj-ku od 12.000 janji6ara kojoj trebapribrojiti 7.700 janliearskih nova-ka. Tako veliku vojnu maginerijuvlasti su nastojale delati zaoku-pljenom i u razdobljima mira te suupogljavali janlidare za obavljanjerazliditih sluzbi kojima je zadatakbio oeuvanje javnog reda i mira ugradovima. Od vladavine Meh me-da II. dodjeljivane su im nove duz

nosti, poput 6uvanja va2nijih tvr-dava, a od vladavine Sulejmana I .Veli6anstvenog (1520. - 1566.) po-deli su obnagati didnosti i u vd 1ni-jim provincijskim sredigtima gdjesu kontrolirali ambicije lokalnih

vlasti.Velika prava i privilegije koje im jepriskrbila vojna um ijegnost s we-menom su ih udinil i snaInim poli-tidldm akterima ko ji su se mijegaliu politicka pitanja Carstva. Ka-dri braniti svoje interese i ostvari-ti vlastite politidke ciljeve, janjida-ri su sve vise prerastali u institucijukoja je postala sama sebi svrhom.

Sve je 6egee dolazila do izraZ'aja idvojbenost njihove odanosti sul-tanu i njegovim interesima. Takavje razvoj dogadaja naposljetku do-veo do onoga gto je bilo neminov-no - sami su postavljali i svrgava-li sultane s osmanskoga prijestoljakada su u tome vidjeli ispunjenjesvojih interesa.

\AAA 4 3 P

D -E'bU

A,Ntr•Tri0 4.1 XV Ij

o

trf 0 0

T 4, '9 4 '6 •••

— n441 i t'f- *f,v 2 , i

TiT I 1-400*. s i

Oznake janjiearskih jedinica

Iako se medu povjesnitarimamnogo pisalo o janjidarima i zlo-

glasnom „ danku u krvi" , d in i lo seto uglavnom u istome tonu i sto-ga su zanimliive informacije kojeje ostavio bivgi janjidar u osman-skoj sluzbi, Konstantin Mihajlo-viE (1435. - 1501.), u svome djelu„Janjidareve uspomene". Naime,

na dva mjesta u kronici Mihajloviaizridito naglagava razlike izmedujanjidara unovadenih devgirmomi onih koji su pripali sultanu krozporez na ratne zarobljenike. Prvukategoriju naziva „dilik" i navodida poslije smrti imaju pravo osta-viti svoj imetak kome h ode, za ra-zliku od druge kategorije zvane„pendlik" koja nije mogla niko-me nista ostaviti poslije smrti, vedje sve prelazilo sul tanu, „osim akose tako ponese da zasluZI slobo-du i tad moze ostaviti kome h ode".

Opisujudi pobjedu janlidara nadvojskom vlagkog kn eza Vlada III .Drakule, Mihajlovie kdie da jeMeh med II. sve janlieare koji nisubili slobodni udinio slobodnima

„ p a da mogu svoja imanja poslijesvoje smrti dati kome bode". Da-1de, iz redenoga bi se moglo zaldju-dti da su postojale dvije kategori-

je janjidara i da je ona unova6enaod nemuslimanskoga podani6kogstanovnigtva imala bolji poloIaj,prema Mihajlovidevim rijedima,bila je slobodna i imala je pravoraspolagati svojom imovinom,gto baca potpuno drugo svjetlo nesamo na instituciju devgirme, ved ina onu janjidara.Carstvo koje se nalazilo u ekspan-ziji od svoga postanka, koncem16. stoljeda podelo je manifestira-ti znakove slabosti. Za vrijeme D u-goga rata (1593. - 1606.) protiv Ha-

bsburgovaca postalo je odigda su Osmanlije gubile prinaortdanju i vojnim taktia imali su i problema s adanjem na nove metode ratonarodto na bojnome polju.bi doskoeile torn problemu,su se odlueile na povedanjepjegalca, odnosno janjidara.

vrgetku sukoba 1606. njihoviznosio oko 37.600, da bi segoj polovini 17. stol jeda popvrtoglavih 50.000 - 54.0006arskih vojnika. No m jere kvlasti poduzele kako bi opddavu velikim brojem vojkratkom vremenskom razdu cijelosti su promijenile oske drugtvene i vojne instkoje su bile zasltdne zdosmvojnu djelotvomost. Prije sprogirena je baza za novddesu nekod elitni odredi postalreni za brojne Turke i muslrazlidtih etnidldh pozadina

za djecu janjieara bududi dau meduvremenu dopugtenose. Odredbom kojom se dopjanjidarima da se bave trgovi obrtnidkim, a ne samo vojnnimanjem, zadan je konadarac sustavu koji je dugo vrebio udinkovit. Najneposredposljedica bila drastidno onje njihovih vojnih vjegtin

obilnije janjidarske trupe karizirala je vojna nek ompetei nezainteresiranost za ratokoje je zaddalo samo simbpovezanost s vojnom dui.nIako u vojnom smislu neef

i suvigni, janjitari su i daljevili tvrdoglavo euvati svoja pprivilegije te su se Zestoko uvodenju reformi koje su pcijalno ugrcdavale njihov p

Iako su ustajali protiv vlastinijim razdobljima, u 17. i 1ljedu janjidarski su nemiri l i udestal i. U jednoj takvoj pne samo da su obustavili unje reformi, ved nisu prezaltoga da pogube sultana Selim(1789. - 1807.). Postalo je jasu janji6ari bili izvan kontrostali su opasnost ne samo zared, ved i za dd'avni poredak

Nak on gotovo pet stol iedaponja, vojne postrojbe koje susmatrane simbolom OsmaCarstva i njegovom udamomgom, nakon jog jednoga podtog ustanka u pomno osmigvojnoj operaciji sultana Mada II. (1808. - 1839.) gotov

potpunosti istrijebljene. Ddaj koji se odvio 15 . lipnja 1osmanskoj je povijesti ostaol je2en kao „Sretna zgoda". Sdeg je dana janji6arsld vojnshdbeno ukinut.


http://slidepdf.com/reader/full/vp-magazin-za-vojnu-povijest-br32 64/76Magazin za vojnu povijest / studeni 2013.

Vojna povijest zemaija NATOsaveza 8)

t146ZNIna



tekst i ilustracija:

Zvonimir Grbatit neo\ienjeni katolici sastavili su dragovoljarku postrojbu za por

papi Piju IX. u pok8alir a da se odupre pokretu za ujedinjenje Ita

elgijski kralj Albert II. iz-dao je 2002. godine Kra-ljevsku zapovijed kojomsve vojne snage s 47.000

ika (kopnene, zrakoplovne, po-orske i sanitetske) stavlja pod

ieko zapovjednigtvo. Ko-

age) od 20.10010.000 civila 'eine stoner,

ozilima) tin lakajegatka bojna, dvije bojne pado-

nage. Srednju brigadu C ine Ceti-ri tegke pjegatke bojne. Pomotnepostrojbe su dvije irdenjerijskebojne, topnitka bojna, ISTA R boj-a, tri logistitke bojne, tri komu-

icija nastalih u anarhitnim

vati prave vojne postrojbe, ubrzose pristupilo osnivanju regularne

vojske selektivnim novatenjemCetvrtine svakog godigta. Kako senovak novcem mogao izvuti odvojne sluzbe, say je teret obranezemlje pao na leda siromagnih

slojeva drugtva..Problemi s nova-Cenjem uvjetovali su da belgijskavojska 19. stoljeta nije uspijevaladosegnuti 2eljenih 20.000 vojnikapotrebnih za osiguranje granicaprema Nizozemskoj, Francuskoji Njematkoj. Santo za Francusko-pruskog rata 1870. uspjelo je Bel-giji provesti punu mobilizaciju icijelu godinu ddati popunjenepostrojbe na granici, gto je sprije-tilo girenje ratnog sukoba u Bel-giju. Reforma sistema novatenjaprovedena je 1913. i uvedena jeopta vojna obveza. Stajata voj-ska pov etana je na 33.000 ljudi (u

slutaju opCe mobilizacije moglase poveCati na 120.000 vojnika),jedva dovoljno za sedam slabihdivizija (gest pjegaticih, jedna ko-njiCka), topnigtvo i posadne po-strojbe. Obuka je bila slaba, nao-ruianje loge, odore staromodne.Dodatni je problem bio nedo-statalc gkolovanih Casnika, iako jeBelgija jog 1834. ustanovila Kra-ljevsku vojnu akademiju. Belgi-ja je u Prvi svjetski rat ugla s 19pjegaelcih , deset konjitkih i osamtopniCkih pukovnija potpomo-gnutih irdenjerijom, andarme-rijom, posadnim i transportnim

postrojbama i Gradanskom gar-dom. Mobilizirano je C ak 35 0.000ljudi koji su ddali lijevo krilo sa-veznitkog bojigta, od obale doYpresa. B elgijanci nisu sudjelova-li u ofenzivnim akcijama A ntante,ali su 1914. deset dana odolijevalinapadu vige od pola m ilijuna nje-matkih vojnika kod Liegea i takoomogutili Francuzima da pripre-

me obranu na Marni. Postrojbaoklopnih automobila i 444 voj-nika poslani su 1915. na IstoCnobojigte kao pomot Rusima. Protiv

njemaCkih snaga u is toCnoj A fr i-ci ratovao je ekspedicijski korpusod 12.000 askera pod belgijskimCasnicima. Krajem rata Belgi-ja je imala vojsku od 166.000 lju-di u 12 pjegaeldh i jednoj konjiC-koj diviziji, 129 zrakoplova i 952topnitka oruda. Drugi svjetski

rat Belgija je dotekala sa 600.000mobiliziranih ljudi, ali je prega-2ena za samo 18 dana u svibnju1940. godine. Od izbjeglih vojnikauV. Britaniji ustrojena je 1. belgij-ska pjegatka brigada koja se bo-rila u Normandiji, Francuskoj iNizozemskoj. Belgijanci su bili iu sastavu britansldh 10. koman-dosa u borbama u Italiji i u bitkiza otok Walcheren s kojeg su Ni-jemci kontrolirali prilaz luci An-twerpen. Belgija je NATO-ovusavezu pristupila 1948. i sudjelo-vala je u ratu u Koreji (zajedniC-ka postrojba s Luksemburgom)

to u misijama na Kosovu, u So-maliji i Afganistanu. Padobran-ska brigada intervenirala je u vigenavrata u Kongu. Sredinom 19.stoljeta belgijski su vojnici rato-vali u legionarskim postrojbamadrugih ddava. Austrijsld nadvoj-voda Maximilian prihvatio je bdFrancuske ponudeno marionet-sko melcsitko prijestolje. S njimje otputovala 2ena mu, Charlotte,kti Leopolda I., belgijskog kra-lja. U Belgiji je za nju sakupljenapostrojba od 1.500 dragovoljaca,

Belgijsld ekspedicijski korpstavljena od grenadira „Kne bojne" i volti2era „Bojngijskog kralja", otputovalMek siko 1864. godine. Zapnici su bill Casnici belgijsgularne vojske. Vet u prvo

s republikanskim snagamTacabara 1866. Belgijanci subili svih 300 tamo nazotninika, od kojih je tretina pola, a ostali su bili prisiljeni pse. Belgijanci su ratovali u Mku do 1866., kada su demorani i preostala 754 borca

su se u Europu. Mladi, neoni katolici sastavili su draghaelcu postrojbu za pomoPiju 1X. u njegovim nastojada se odupre pokretu za unjenje Italije. Bila je to me

rodna postrojba jatine 4.59vjeka, u kojoj su bili najb

Nizozemci 1.910 ljudi, Fra1.301 Covjek i B elgijanci 68di. Nosil i su odore francuskava, a zapovijedi su izdavafrancuskom. Zapovjednikbio gvicarsld pukovnik Alletvi su dali svoj doprinos u di francuskih i papinskih snad Garibaldijevim postrokod Mentane 1867. godineli 24 poginulih (od samopapinskim snagama) i 57 nih. Najmladi poginuli biodamnaestogodignji EnglezWatts-Russel. Njihov jurignetama pohvalio je papi g

Kanzler. U zavrgnim sukratova za ujedinjenje Italijesnaga Victora Emanuela, u1870. zuavi su se ponijeli hPrvo su odbili jun§ ne prijatlansera 13. rujna, a 20. rujnmogli su izyuti papino topnSpremali su se izvrgiti propad na Garibaldijeve dragokada je izdana zapovijed zdaju papinih snaga. Zuavi sje ortdje unigtil i. B elgijski Ckoji nije htio predati svojuubijen je.



Ratna luka Pula (16)

San Benedettotekst i foto:

••Danuel Tanc Utvrda iifia [110 razine, V prizemlju su prostoriie za pack' ska na katu su tense s obrambenim nasipima, motrisiifia i kazama

0balna bitnica San Bene-

detto predstavlja zna-6ajnu fortifikacijsku ka-

riku u skupini Barbariga

i l i Paravia. Rado vi na izgradnji ovebitnice zapoeeli su 1898. godine i

trajali su do 1903. godine. Poputbrojnih drugih utvrda pulskoga

fortifikacijskog prstena i bitnicaSan Benedetto nosi naziv premaoblanjem toponimu, istoimenojuvali iznad koje se izdi le na 11 me-tara nadmorske visine.

Gradena je tradicijskom tehni-kom. OkruZena je obrambenimrovom izdubljenim u Zivoj stijeni,

a njegova je obrana upotpunjena s

dvama kaponirima postavljenima

dijametralno. Utvrda je podignu-

ta na dvije razine. U prizemlju su

smjeStene, linijski poredane, pro-

storije za posadu i skladiSta. Hod-

nik koji ih povezuje iz sigurnosnih

je razloga postavljen s unutar-

nje strane objekta, S"to p

pravilo pri gradnji forti

objekata. Na katu se na

se s obrambenim nasitriStima i kazamatima.

bila postavljena eetiri o

kalibra 15 cm D/40. U c

te od izravnog napada

72 agazin za vojnu povijest / studeni 2013,



D izalo za pod izanje municije iz skladiIta predstavlja pravu rijetkost na nutamje prostorije baterija bile su iz sigumosnih razloga sputvrdama pulskog fortifikacijskog sustava nutarnjim h odn

/42. Ovi topovi nalazil i su se na

og stropa sagradeni za euvanje

z bunke-

ovo pa ne vid-

su stitile

povjednika bitni-

Obalni top 7 cm L/42 - zaItitna maska preklapala se na dva d ijelakako bi ga se nesmetano mog lo pohraniti u zaItitni bunker

gte streljiva, eksploziva i momina. N apugtena je 1991. goBitnica San B enedetto predsjedan od najbolje oeuvanih kata kopnenog dijela pulsfortifikacijskog sustava. Za raod veeine pulskih fortifikaciovoj su bitnici ostali satuvantalni elementi poput vrata, pra, otvora ventilacije, Bina, dstreljiva i sl icno. S o bzirom metalne sirovine posebno zmljive preprodavaeima, na nvu udaru nagli su se brojni fokacijski objekti do kojih je mizravni pristup. Zahvaljujuei 6nici da se bitnica San Benedanas nalazi unutar rezervadivliae Nacionalnog parka Bni, pristup joj je vrlo ogranUpravo iz tog razloga ona dpredstavlja iznimno vrijedantifikacijski objekt na kojem mmo vidjeti originalne dijelovekao takvu treba satuvati od dstacije.

azili su se ovakvi bunked za smjeItaj topova od 7 cm 1 142 . itnica je u izu zetno dobrom stanju s originalnim metalnim dijeloVidljive su :sine po kojima su izvlateni u sluIaju potrebe za bliskom ob ranom to predstavlja prav u rijetkost koju treba za



1•• .• • l 1 I

Sklonost luksuzu koji njegova plata nije mog la pokriti, a povrh sveg a hom oseksualnost, zapeeatili su

P

V O J N O P O V U E S N IV R E M E P L O V

ttidtZ-47\ana

CroWarez.org_

Alfred Redl -

smrt izdainikP r i j e 1 0 0 g o d i ll a l l b i o s e j e d a n o d n a i v e d h s v j e ts k i h o b a v e t a j

\ c / i i ll je v e l e i z d a j u ' i lv o t o r n p l a t i lo p o l a m i l i ju n a a l ls t r o u g a r s k i h

t e k s t i f o t o :S.ernard Kralj

B

ee je rodno mjesto suvre-

menih politiekih splet-

ki i dom prvoga veliko-ga gpijunskog majstora

— pukovnika Alfreda Redla, gefa

austrougarske tajne sluZbe. Kadaje razotkriven kao krtica u vlasti-

tim redovima, Redl je 25. svibnja1913. poeinio samoubojstvo.

Alfred Victor Redl roden je uLembergu (danagnjem Lvivu) u

Galiciji kao 14. dijete siromag-noga pruZnog radnika. Zavrgio je

kadetsku gkolu Karthaus u Brnu,

a kako je bio prirodno nadaren iteen° govorio njemaeki, poljski i

rutenski, vrlo je brzo napredovao

kako u gkoli, tako i kroz einoveaustrougarske vojske. S obzirom

da je Habsburgka Monarhija bila

zbroj od vise desetaka naroda,koji je svaki govorio svojim jezi-

kom, za budueeg easnika bilo je

va2no da zna sto vise jezika. NoRedl je u kadetskoj gkoli otkriojog negto gto de ga poslije stajatii karijere i Zivota. Kako je homo-

seksualnost bila ragirena u tadag-

njim vojnim gkolama i mladi jeAlfred postao homoseksualac toje odrZavao tajne veze s kadetima

slienih sklonosti. Ipak, za razliku

od veeine njih koji su se, kada suizisli iz gkola, upugtali u hetero-

seksualne veze, Redl je ostao pri

svome prvome seksualnom oda-biru. Tomu je vjerojatno pridoni-

jela i ljubavna afera s

ljepoticom koja mu dvije neZeljene uspom

izljeeivi sifilis i gonoreu bududnosti klonio Z

taj odabir nije bio podagnjem drugtvu, skriv

sklonosti i veze.2ivot u laZi i skrivanju

ein mu je pomogao i u

rijeri. Nakon kratkog sl

po raznim garnizoni

kao perspektivan eaje prebaeen 1899. u Gler u Beet , a ved sljene u novoustrojeni O

ured austrougarske vnaeelnik Operativnogje zadu2en za novaee

bavanje i slanje gpijuje. Zatekavgi u odjelu



Brzo je napredovao u karijeri postavgi 19 07 . SefornVojne obavjatajne slu2be

ojne novi-

a taj je natin unovatio broj-

uno se metodama otisa-

i sve koji su u njega dolazili

nas. Takoder je prvi uredio karto-teku svih va2nih osoba u carstvu

njega su strepi-

Car je bio iznimno zadovo-

gove usluge. Redl je sljedetih de-

set godina prodao Rusima brojneaustrougarske tajne vojne doku-mente do kojih je mogao doti, aimao je pristup gotovo svemu.Uskoro su Rusi znali sve karak-teristike austrougarskog oruija,mobilizacijske planove, broj i po-punu postrojbi, planove utvrda.Osim toga Redl je prodao i svoje

vlastite gpijune u Rusiji, a skretaoje pozornost s ruskih gpijuna uAustro-Ugarskoj. Kako bi prikril injegovu djelatnost, Rusi su kat-

kada dopustili da otkrije poko-jega njihova gpijuna. No najgoreod svega bilo je to ko je Redl Ru -sima otkrio austrougarske ratnei mobilizacijske planove koje su

oni proslijedili svojoj savezniciKraljevini Srbiji. Kada je Austro-Ugarska poslije atentata u Sara-jevu napala time je poteo Prvisvjetski rat, Srbi su ih spremno

dotekali nanijevgi im tegke gu-bitke. Slitno se dogodilo i u Ga-l iciji u bitkama s R usima.Ironitno, Redla je, njegovim vla-

stitim metodama, razotkrisljednik kojega je on sam °i izabrao, bojnik Maximilange. Proutavajuti pogtu i pske priznanice te dobivgi do sumnjivom pismu s nonjematkih kolega, stavio jenadzor glavni pogtanski uBeat. Poslije mjesec dana sva nadzora u spektakularn

ciji uhiten je sumnjivac dpodizao sumnjivo pismo. Augarski agenti kao i njihov gmalo su se iznenadili kada krili da je to Redl. Car Franjozelio je gto prije zatagkati skpa mu je dopugteno easno subojstvo prije nego gto ga strougarska obavjegtajna suspjela ispitati kako bi sazrazmjere njegove veleizdajebio je pigtolj s jednim mekojim se upucao u glavu.detega dana u svim novinobjavljena je vijest da je pukAlfred Redl iznenada prem

od srtanog udara. U premni Redlova stana u Pragu pdeni su brojni tajni dokumnovac, ali i toaleta na kojoj pozavidjele brojne dame. I moala i ostalo zatagkano dametatini stana nije prisuvao bravar Jakob Wagner su vlasti pozvale da provali lov sef i obije ostale brave.ga su izabrali jer su smatrkao aeski Zidov ne razumijematki jezik koji je ovaj znaofektno pa su pred njim otvogovorifi o Redlovoj izdaji, gniranju za Rusiju i samoubo

koje je zapovjedio sam cargner je bio prijatelj s novinEgonom Kischom s kojim jjedno igrao nogomet, kartaoferans i opijao se. Kada je objavio vijest u novinama,je skandal nevidenih razmSmijenjeno je na stotine tasafi vine nije bilo vremena zadu novih ratnih planova, jAustro-Ugarska za manje odinu dana nagla u ratu. Nijbalo dugo tekati kako bi okgorke posljedice Redlove izZahvaljujuti informacijamaje Redl prodao, napad na

ju zavrgio je katastrofalno, asu probili sistem austrougautvrda i zauzeli Galiciju i isMada rsku. Pogibija pola mivojnika, samo u prvoj godiyoga svjetskog rata, bio je uod kojeg se Austro-Ugarskkada nije oporavila. Tek je vencija Njematke i reorganja austrougarske vojske sprpotpuni kolaps. Ipak, na krnestalo i gest stoljeta starobsburgko Carstvo.




KALIBAR CIJEVI 21,9

P O C E T N A B R Z I N A Z R NA 15

T E 2 I N A Z R N A 1,7

BRZINA GADANJA -6 me

T E 2 I N A H A U B I C E .45D U k I N A H A U B I C E U P O H O D N O M P O L O 2 A J U .900

S IR IN A H A U B I C E .975

U P R O T U O K L O P N O J B O R B I P R O B I J A O K L O P 140 mm/n

VidtZ.7\4na

CroWarez.org

aubiica122Nakon Dru_golsvjetskog rata postaje standardno topniao

zenliama Varsayskog ugovora, a 17 S S S R - a d o l a z i 1 1 1 Jugoslaviju

mm 1411938

tekst i foto:

Davor Puri

0va je haubica jog jedan

veteran iz Drugog svjet-

skog rata, porijeklom iz

bivgeg SSSR-a. Djelo je

konstruktora E E Petrova i uve-dena je u naorWanje 1939., na-kon zavrgenih ispitivanja u rujnu

1938. godine. U ratu je korigtena

u znatnom broju, kao i u protu-oklopnoj borbi. Koristili su je iNijemci budud da je zarobljen

znatan broj te u njematkoj vojscidobiva oznaku K390/Zr.

Nakon Drugog svjetskog rata po-

staje standardno topnielo ori#jeu zemljama Vargayskog ugovora,

a u sklopu medudilavne surad-nje izmedu SSSR-a i SFRJ dolazi i

u Jugoslaviju. Zastupljena je tako -

der u ve6em broju azijskih i afrie-

lcih zemalja. U Domovinskomratu, zarobljavanjem od straneHrvatske vojske, ulazi u borbe te

se u posjedu HV-a nalazi 45 ko-

mada haubica. Kod navedenihhaubica postoje neke modifikaci-

je koje ih razlikuju. Jedna od njih

je u gumama koje su u osnovnoj

varijanti bile pune, a uvodenjemnovih dolazi i do smanjenja visi-

ne oruda. Od yeah razlika jed-

na je i u lafetu. Stariji

jan je zakovicama, a kspaja varenjem, osim n

ma gdje se i dalje nalaze

ce. Sastoji se cijevi s o

zadnjakom i zatvaraeeciljnitkih sprava te reze

lova s pratedm RAP-om

K o n t a k ti z a V o j n i m u z e j :

M i n i s ta r s t v o o b r a n e

R e p u b l i k e H r v a t s k e

V o j n i m u z e j

R i c a 2 5 6 b

1 0 0 0 0 Z a g r e b

t e l . : ( 0 1 ) 3 7 8 6 - 0 9 3

e - m a i l : m a r i o . w e r h a s @ m o r h . h r

Tehnieke karakteristike:

Za gadanje se koristi mecima:

- renutaeno-fugasnim zmom sovjetske proizvodnje, oznake OF-462

-metkom sovjetske proizvodnje s tempimim zmom , OF-462-metkom s kum ulativnim zm om sovjetske proizvodnje, BP -460 i B P- metkom ju goslavenske proizvodnje s ternpirnim zrnom , M -55- pitnim i Skolskim m etkom



http://slidepdf.com/reader/full/vp-magazin-za-vojnu-povijest-br32 71/76Magazin za vojnu povijest / studeni 2013.



30.JOTOfl WOW( OTFIECTBEI111011) KI4110

A m t . . C A S E I L E S I L

e . 5 5 0 1 P A r 4 1 l

w. T I K ( 1 1 1 1 8

Film se p ozabavio pri jelomnim dogadajima ti jekom N apoleons

P O V I J E S TN A F IL M U

I I I I I 1 1 1 1 1141 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 111111111

Ponos sovjetsk

kinematografijP r v i s o v j e t s k i f i l m k o j i _ e H u i l a p r e s t h f i l m s k l l n a g r a d u O s c

'R a t i n i m l je n J e d g o v o r a m e r ir o j e k r a n i z a c i ] i i z 1 9

„Voyna i mir („Rat i mir )

Godina:1966./1967.Rekija:Sergej BondartukScenarij:Vasilij Solovljov, Serge]Bondaraik

Uloge:Vjaeslav Tikhonov

(Andre] B olkonski), LjudmilaSaveljeva (Nataa Rostov), Serge]Bondartuk (Pierre B ezuhov), BorisZakhava (Kutuzov), VladislavStr2eltik (Napoleon)Trajanje:407 min.

• tekst: Tomislav Vodid<a

foto: Mosfilm

proSlog je mjeseca premi-

jerno prikazan dugo ike-kivani „Stalingrad", prvirush f i lm u IMA X i 3D for-

matu. Usprkos visokim o6eldva-

njima, publika i kritika nisu ga do-

'6ekale odu§evljeno pa pretjerano

stilizirana i CGI efektima natrpa-

na ratna drama dosada nije po-stigla uspjeh koji joj je u po6etku

predvidan. Time je redatelj Fjodor

Bondar6uk („Deveta satnija") svo-

jim Cetvrtim i dosada najambici-oznijim filmom makar privreme-

no propustio dostidi slavu koju je

pola stolje6a ranije postigao nje-gov otac, glumac i redatelj Sergej

Bondar6uk. Obojica su se, naime,

u svojim najpoznatijim filmovima

dotakli sli6ne teme - velike, sud-

bonosne bitke koje su nemjerlji-

vo utjecala na rusku povijest, a CO

podlogu eini S"irok spektar Zivot-

nih sudbina, garniran ljubavnompriedm glavnih protagonista. Ra-

zlika je tek u razdoblju - sin je te-

matizirao Drugi svjetski rat, dok se

otac pozabavio prijelomnim do-gadajima tijekom Napoleonskihratova (Rat Trede koalicije i inva-

zija na Rusiju) opisanih u Tolsto-jevom knji2evnom remek-djelu

„Rat i mir" .Usporedujudi vrhunce unutarZanra epskog spektakla, od „Spar-

taka", „Kleopatre" i „Ben-Hurd`do „Prohujalo s vihorom" i „Dok-

toraZivaga", Roger Ebertje na sam

vrh liste najuspjelijih stavio upra-

vo „Rat i mir". UstvrdivSi kako je

po vedini karakteristika rijee o te-

matski i izvedbeno slicn

vima, poentirao je misl

BondarCuk stvorio „vel

jedinstven film". Apos

globalni zna6aj koji film

buciji postigne, ali i va2e" anog ulaganja kao jedncijalnih preduvjeta uspj

i mir" je koStao tada odevet milijuna dolara, z

Bondattukov film „ep z

mena. TeSko je zamislit

ikada opet desiti takvesti koje de stvoriti spekt

Magazin za vojnu povijest / studeni 2013.



1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

U podlozi je price zam den ljubavni odnos triju glavnih protagonista

m. N ikada, ali bag

ajveei dio zaslu-a ovakav stay ledi u einjenici

lcvali-odlic-

cara ). Upravo je to verzija bila

tio projekta od

pet godina (1962. — 1967.),

sliean naein na koji je, primjeri-

, tako su Bondareuk i

rnjih mon o-

inucio-j Rusiji ,

i N apoleon-

ndreja B olkonskog i Nata-

a-

veoim dijelom i jest. No kako se u

samome nazivu ne nalazi uzaludi tagmem „rat", zaljubljenicima uvojnu po vijest i mili tariju prtdenoje i vige nego dovoljno „gtofa".U eak tri od eetiri dijela kvadrilo-gije tematiziraju se vojni suk obi ti-jekom Napoleonskih ratova, krozprikaze triju velikih bitaka. U pr-vome dijelu („Andrej Bolkonski")to su bitke kod Schongraberna iAusterlitza, dok u treeemu dijelu(„1812"), krucijalnom za raspleti posveeenom iskljueivo vojnimdjelovanjima, to je bitka kod Boro-dina i potom u eetvrtom („PierreBezuhov") daljnje napredovanje

Napoleonove vojske i povlaeenjeiz Moskve. U tim inovativno re-Nranim segmentima, nesumnji-vim sti lskim utjecajem na kasniju„Tanlcu crvenu liniju" TerrenceaMalicka (unutarnji monolog, in-trospekcija) , Bondareuk je i s teh-nieke i sa stilske strane postavio

nedosegnute standarde.Ova se tvrdnja osobito odnosi na

segment bitke kod Borodina, pri-kazane iz perspektive glavnih, nofiktivnih likova, all i cijele pleja-de stvarnih osoba, ponajvige Na-

poleona i margala Kutuzova. Tak-

tieko nadmudrivanje dvojicevelikih p rotivnika, polit ieka poza-dina dogadanja, neslaganje i raz-dor unutar carske vojske samo sumali elementi koji su do dali dubi-nu zbivanjima na bojignici, a kojeBondareulc nije izostavio. lako izrazumljivih razloga nije snima-no na autentienim lokacijama,pomoe svih drZavnih strukturabila je osigurana, od ministarsta-va do vojske, pa je kod Dorogo-btaa u blizini Smolenska doslov-no rekonstruirana okolica malogsela koje je u znatnoj mjeri odre-dilo sudbine velikih carstava. Cje-

lokupna „bojignica" snimana jemnogtvom kamera koje su kablo-vima bile pokretane povige glu-maca, pru2ajuei perspektivu „to-povske kugle". Prostor na kojemuse snimalo Bon dareulc je dodatnopodijelio po sektorima i ozvueiokako bi mogao davati upute stati-stima kako se, gdje i kada kretati .Bag kao i Tolstoj u knjizi, i Bondar-euk je ovakvim zahvatima uspiouvjerljivo prenijeti say kaos kojisu stvorile suprotstavljene vojske.SluZeei se k njigom i ostalim izvo-

rima, pozornost je posvetiocijalnim dijelovima bitke, pzavgi ih iz razlieitih perspeGreevite borbi oko Bagratvih flea (fieches) i Rajevskreduta, konlield sukob na mkod Kalake, borbe za Utikozaeki jurig male su vinjetzajednielci tvore dojmljivuslenu i logielci povezanu ckoja u potpunosti prenosi k

ziju nastalu uslijed jedne oznaeajnijih bitaka uopee: za taj segment kvadrilogije eesto netoeno navode kakojee o najdilloj borbenoj seci ikada, snimljenoj uz poeak 120.000 ( ) statista. U trod svega 35 minuta, zanemo li dogadaje koji su preti one koji su uslijedili nako

ke, ne mode se reel da je naborbena sekvenca ikada. Jeko tako , broj statista opovrgsam redatelj u intervjuu NaGeograph icu, naglasivgi da polagao tek s d esetinom togja. Ipak, i ovakav odmak odnih" podataka i pokugaj spustvari na zemlju samo su dokomp liment filmu. Jer u svatrenutku svake od bitaka dojda se stvarno 200.000 i vise ka bori na bojnome polju.Sva eetiri dijela kvadrilogijemir" pugtena su u distribucijkom 196 6. i 1967. godine, a r

je su bile uglavnom pozitivneje samo u SSSR -u pogledalod 130 milijuna ljudi, a kaoserija prodan je u 117 zemaljvidena popularnost naposljepotvrdena i brojnim medunnim nagradama, od kojih je sko najzynenija ona prvoga sskog filma koji je osvojio Oskategoriji najboljega stranog1969. godine. Time je „Rat do danas ostao najduZI film osvojio Oscara u bilo kojoj ostojeeih kategorija.



Kompletan opasat sfutrolom za pi§toljVojne policije HV-aKompletan opasat s futrolom

za pi§"tolj Vojne policije Hrvatske

vojske.

092/1371-061

Doznaj vise: 5109771

Originalni kompasBezard iz 1930. goOriginalni stari njematki vkompas Bezard iz 1930. go

ispravan.091/5199-682


P R O D A J A

Za§titna maskaZatitna maska, zapakirano u

originalnom najlonu + torbica. Imafilter. Nije koriterio.098/736-281


Uniforma, beretka i Kepi Blanc Legije stranacaProdajem zelenu maskirnu i pust injsku uniformu, special comm andoberetka s pripadajudm obilje2jem, kao i Kep i Blanc L egije stranaca.098/854-409


VojniEke Eizme 37-38padobrankeVojnitke t izme 37-38, padobranke,

malo noene, u dobrom stanju.

095/5779-398


Bajuneta Seitengewer s98/5 iz Prvog svj. rataPruska bajuneta iz Prvog sv-jetskog rata, Seitengewehr s

98/5. Najutinkovitiji borbeni no2 iujedno alat iz tog rata.098/801-881


Bajuneta AKM Type Is ko2nim viskomBajuneta AKM Type I. Serijski

brojevi na bajuneti i toku su isti

- AEP 335 3. U dobrom je stanjuto dolazi s ko2rtim viskom.

091/4929-493


Oznaka Gina 111M-aOznak a tina Jugoslavenskeratne mornarice,091/8806-184


Oznake HV-a za re-vere svesdanih odoraOznake H rvatske vojske za

revere svetanih odora. IKOM

Zagreb, dva para.092/1371-061


Vojni osobni sandiz 1938. godineVojnitki osobni sanduk

1938. godine, vrlo dobrotuvan, nema kl juta , br

rutica za noenje su orig

098/345-216


VSO - vatrogasnamedalja u originanom pakiranjuVSO - vatrogasna med-alja u originalnom pakir

092/1371-061


Za'ttitna maskaZ8titna maska iz JNA , n

kori§tena, s torbicom or091/5024-028


Militarija




Orden zasluga za

narod 3. redaOrden zasluga za narod 3. reda,srebro,098/730-067

Do zn a j 307281

Srednjovjekovna2eljezna topovska kuglaSrednjovjekovna topovska kuglapronadena u podrumu stare kute

u Varaalinu. Te2ine je 16 k g, apromjera oko 15 cm.098/822-281

Do zn a j 040921

Kaciga ameritke vojske Advanced Combat HelmetAmerika kaciga Advanced C ombat Helmet (ACH-MICH 2000).095/5149-775


Lot od gest kacigaProdajem lot od gest kaciga SestanBusch (kevlar), velitina L.091/5214-914


U suradn j i sa njuskalo.hProdaja starog ordenja, znakovlja, bedZeva, oruZja i vojne oprem e u surad

s portalom Njuskalo hr Oglase za prodaju molete besplatno objavljivati nNjuskalo h r

SAZNAJ VISE Upisi broj ispod oglasa na niuskalo lir TRAZI PO BRO

Bajuneta SG98/05Prodajem bajunetu SG9 8/05, tzv.butcher i l i telet i jezik, proizvedenu

1915. godine, proizvodat CarlEickhorn Solingen.

091/5214-914

Doznaj vise 9366632

Playa rabljena M65Originalna A lfinaM65,playa rabljena, nigdjepoderana,veli tina XL .

091/5727-060Doznaj vise: 7036126

Odoraaustrijske vojskeOdora austrijske vojske, dvakomada, nenoNSena, maslinasteboje, s pripadajutim tinovima.095/8920-146

Doznaj 600970

Kaciga SestanBusch KevlarKevlarske k acige proizvodataSestan Busch, model B K-600,zelene boje, velitine L i M.098/1661-608


Njematki kompasNjematki tasnitki kompas,

odli tno stanje, r i jedak mode

091/8935-119


Vojnitka tuturaVojnitka tutura, otuvana.

097/7532-986

Doznaj 601278

Vojnitke EizmeVojnitke tizme broj 43,noS'ene, otuvane, kremane099/6768-363




IL

U sljedeeem broju

Z/1 MOWP OV I JE ST

Novi b roj n a k l o s o T a 05.12.

"Black Dragon flu jiitsu" skoS a s t a v n i d i o o b u k e s p e c i j a l d p o s t r o j b i G S H V - a t i j e k o i f i D o r n o v i n s k o g

M u z e js k i k o m le k s T h e W e l r o d - t a i n i b r i ta n s k i U s t a n a k B a t o n a

Documents

VP-magazin za vojnu povijest br.32