Vozila 2015 Apeiron

7/23/2019 Vozila 2015 Apeiron

http://slidepdf.com/reader/full/vozila-2015-apeiron 1/222

Evaulacija rada studenata

ECTS bodovi: 6Ispit:•5 %-interakcija na predavanjima•5 %-interakcija na vježbama•25 %-kolokvijum (seminarski rad)•30 %-zadaci•35 %-usmeni dio ispita



Literatura:

Drumska vozila; B !toji"# $ oznanovi"# &'uži"# &ori"; *$ $ovi !ad; 20+,Predavanja-prezentacijeDopunska literatura:otorna vozila-teorija i konstrukcija; &

ankovi";a.inski /akultet Beorad# +112otorna vozila; enasi# ! 4eželj# &anon;!aobra"ajni /akultet Beorad# +115otorna vozila; & !imi"; $au6na knjiaBeorad; +177



Silabus predmeta

8vod&e9nicije i klasi9kacija vozila *eorija kretanja motorni: vozila!istemi na motornom voziluriklju6na vozila!pecijalna vozilalternativna oriva



Sadržaj predavanja

8vodojmovi i de9nicije<lasi9kacija vozila *eorija kretanja motorni: vozila!istemi na motornom voziluriklju6na vozila!pecijalna vozilalternativna oriva



Uvod

=na6aj automobilske industrijeIstorijski razvoj automobila-rvi automobil-+77> <arl Benz-

utomobil danas-utomobil budu"nostiAutomobilska produkcija•

8kupan broj vozila na =emlji-preko +milijarde•odi.nja proizvodnja-preko ?0000000•

Broj vozila u Bi@-oko 100000



Razvoj automobilskih sistema



Prvi automobil

<arl Benz-motorna trikolica



Automobil nekada



Automobil nekada



Automobil nekada



Koncept vozilo



Koncept vozilo



Reulativa

<onstrukcija# proizvodnja ieksploatacija vozila je reulisanapropisima

8 primjeni su doma"i i meAunarodnipropisi$acionalna leislativa je skup

zakonski: i podzakonski: propisa istandarda koji važe u Bi@'!eAunarodni propisiC propisi koje

donose tijela 8$ i D8 i standardi



!acionalna leislativa

ajva!niji zakonio=akon o osnovama bezbjednostisaobra"aja na putevima u BE@

o=akon o bezbjednosti saobra"aja '!o=akon o prevozu '!o=akon o radnom vremenu# obaveznim

odmorima mobilni: radnika i ureAajimaza evidentiranje u drumskom prevozuitd



!acionalna leislativa"nastavak #

Podzakonski akti "pravilnici#oravilnik o dimenzijama# ukupnoj masi iosovinskom optere"enju# o ureAajima i opremioravilnik o :omoloaciji vozila# dijelova i ureAajaoravilnik o serti9kaciji vozilaoravilnik o te:ni6kim preledima vozilaoravilnik o preventivnim te:ni6kim preledimamotorni: i priklju6ni: vozilaoravilnik o reistraciji vozilaoravilnik o te:ni6ko-eksploatacionim uslovima ina6inu obilježavanja vozila kojim se vr.i prevoz i dr



!acionalna leislativa"nastavak ##

Standardi IS$ %ASo&rumska vozilaoFE$ oznaka$stali propisioGdlukeo8putstvaorocedure itd



$e%unarodni propisi

IS$ standardiECE pravilnicio&onosi i: H21 pri 8$o8kupan broj DID pravilnika je +2?E& direktiveSporazum iz '()*+



&e'nicije

,otorno vozilo je vozilo na motornipoon koje je prvenstveno namijenjenoza prevoz lica ili tereta na putevima ili

koje služi za vu6u priklju6ni: vozilanamijenjeni: za prevoz lica ili tereta#osim vozila za prevoz lica ili tereta kojase kre"u po .inama# laki: motocikla#traktora i drui: vozila na motornipoon koja nisu prvenstvenonamijenjena za prevoz lica ili tereta



&e'nicije"nastavak #

ozilo je svako prevozno sredstvonamijenjeno za kretanje po putu# osimpokretni: stolica bez motora za nemo"na licai dje6iji: prevozni: sredstavaozilo na motorni po.on je svako vozilokoje se pokre"e snaom vlastito motora#osim pokretni: stolica s motorom za

nemo"na lica i vozila koja se kre"u po .inamaSkup vozila 6ine vozilo na motorni poon ipriklju6na vozila koja u saobra"aju naputevima u6estvuju kao cjelina



Pravilnik o dimenzijama(((

Gvim pravilnikom se de9ni.u dimenzijevozila# mase# osovinsko optere"enje#ureAaji i oprema koju moraju da imaju

vozila i osnovni uslovi koje moraju daispunjavaju ureAaji i oprema usaobra"aju na putevima

ravilnik je usklaAen sa meAunarodnimpropisima ali postoje razlike u odnosuna nacionalnu reulativu



Pravilnik o dimenzijama((("#

a!na po.lavlja:•&imenzije i mase vozila•8reAaji na motornim i priklju6nim

vozilima•Gprema vozila•!astav i obojenost izduvni: asova na

motornim vozilima• *e:ni6ki uslovi kojima morajuodovarati pojedini ureAaji na vozilima



&imenzije vozila

,a/+ du!ina za vozilaC +2#00 m(izuzeci su dvoosovinski autobusi +3#50m i autobusi trolejbusi sa vi.e od dvije

osovine +5#00 m),a/+ du!ina skupova vozilaC +7#00m (izuzetak zlobni autobusitrolejbusi iautobusi sa prikolicom +7#?5 m) ,a/+ 0irinaC 2#55 m (izuzetak 3#00 m),a/+ visinaC ,#00 m (2#50 m

kateorija)



&imenzije vozila"primjer )$*



$aseni parametri

,asa prazno. vozila je masa vozilasa punim rezervoarom oriva ipredviAenom opremom

osivost predstavlja kapacitet u kkojim se vozilo može opteretitiputnicima# prtljaom ili teretom

ajve1e dozvoljeno optere1enje jemasa koju vozilo smije imati saputnicima ili teretom (zbir maseprazno vozila i nosivosti)



+ptere,enje i mase vozila

$sovinsko optere1enje:oojedina6ne osovineC+0#00 t (poonska ++#50 t)o8dvojene osovineC ++#50-+1#00 to8dvojene za priklju6na vozilaC ++#00-20#00 to=a vozila sa tri osovineC 2+#00-2,#00 tajve1a ukupna masa:o=a vozila sa ne vi.e od 2 osovineC+7#00 t

o=a vozila sa vi.e od dvije osovineC 25#00-27#00 to=a vozila sa vi.e od tri osovineC 32#00 to!kupovi vozila sa vi.e od , osovineC ,0 t (zaprevoz kontejnera ,,#00 t)



Pojam tipa- varijante i izvedbe

Tip vozila ozna6ava vozila odreAenekateorije# koja se meAusobno su.tinski nerazlikujuarijanta tipa vozila su sva vozila jedno

tipa koja se ne razlikuju po obliku karoserije ipo vrsti motora-.to se ti6e radno ciklusa#broja i rasporeda cilindara# snae (ne vi.e od30%) i radne zapremine (ne vi.e od 20%)# po

broju i rasporedu poonski: i upravljani:osovinaIzvedbe varijante tipa vozila su vozila jedne

varijante sa manjim meAusobnim razlikama



+znake na vozilima

arka-oznaka proizvoAa6aostoji razlika u oznaci tipa i modela meAudržavama (reulisano nacionalnim propisima)

<omercijalna oznaka-naj6e."e trova6ko imeGznake o snazi motoraGznake o vrsti motoraGznake o broju osovinaGznake o poonskim osovinamaGznake o nosivosti itd



Podjela vozila

odjela vozila se može izvr.iti na vi.ena6inaCorema sredini u kojoj se kre"u (kopnena-vazduhoplovi- plovni objekti.orema podlozi po kojoj se kre"u (kopnena)Cdrumska i željezni/kaorema namjeniC za prevoz putnika- za

prevoz tereta- radna- specijalna(((oPrema vrsti: putni/ka- teretna- priklju/na(((o

rema kateorijamaC $- !- L- +



Podjela vozila"#

oPrema putanji kretanja: vozila sadiriovanim ili slobodnim putanjamaoPrema dominantnom otporu:

transportna i radna vozilaorema kretnom me:anizmuC to/ka0i iliusjeni/ari o

rema obliku karoserijeC podjela prema standarduorema tipuC tip vozila deklari0e

proizvo%a/



Kateorizacija vozila

2ate.orije vozila prema & ECE3-mopedi# motocikli# tricikli# 6etverocikli,-drumska motorna vozila sa najmanje

, to6ka-drumska motorna vozila koja služe zaprevoz tereta i koja imaju najmanje ,

to6ka$-priklju6na vozila-prikolice ipoluprikolice koje se priklju6uju nadrumska motorna vozila



Kateorija L

3' 34 35 3 3) 36 37Brojto6kova

2 3 2 3asimet

r

3simetr

, ,

'adnazapremina

J50cm3 J50cm3 K50cm3 K50cm3 K50cm3 J50cm3 -

Brzina J50km:

J50km:

K50km:

K50km:

K50km:

J,5km:

-

asak

- - - - - L350 L,00(L550

)

!naa - - - - - J,

kH

J+5

kH



Kateorija $

,' ,4 ,5Brojsjedi.ta

J1 K1 K1

$ajve"adozvoljenamasa

- J5 t K5 t

Broj to6kova J, J, J,



Kateorija !

' 4 5$ajve"adozvoljenamasa

J3#5 t K3#5 tJ+2 t

K+2 t

Broj to6kova J, J, J,



Kateorija +

$' $4 $5 $Brojosovina

+ - - -

$ajve"adozvoljenamasa

J0#?5 t J3#5 t K3#5 tJ+0#0 t

K+0 t



#denti'kacija vozila

!tandard B! E!G 3??1-sadržaj i struktura FE$Identi8kacioni broj vozila "I)-strukturirana kombinacija znakova kojuproizvoAa6 stavlja na vozilo u cilju njeove

identi9kacije!astavljen je od +? al/anumeri6ki: oznaka(velika slova latinice i arapski brojevi bez E#G#M)I9,I;DS;ISorvi dio N ozna6ava proizvoAa6a vozila (HE)o&rui dio N opisuje op.te karakteristike vozila(F&!)o

*re"i dio N dio za ozna6avanje vozila (FE!)



#denti'kacija vozila *#!"primjer



1i2ra za odinu proizvodnje<odin

a

=i>ra <odin

a

=i>ra <odin

a

=i>ra <odin

a

=i>ra

'(7'+ ' '(*4+ C '((5+ P 4??+

'(74+ 4 '(*5+ D '((+ @ 4??)+ )

'(75+ 5 '(*+ E '(()+ S 4??6+ 6

'(7+ '(*)+ '((6+ T 4??7+ 7'(7)+ ) '(*6+ < '((7+ 4??*+ *

'(76+ 6 '(*7+ B '((*+ 4??(+ (

'(77+ 7 '(**+ '(((+ 4?'?+ A

'(7*+ * '(*(+ 2 4???+ 4?''+ %

'(7(+ ( '((?+ 3 4??'+ ' 4?'4+ C

'(*?+ A '(('+ , 4??4+ 4 4?'5+ D

'(*'+ % '((4+ 4??5+ 5 4?'+ E



Postavljanje *#! oznake

FE$ oznaka se u pravilu postavlja nadesnoj strani vozila# ako je mou"e naprednjoj poloviniFE$ se postavlja na plo6icu koja se natrajan na6in pri6vr."uje na vozilo ili seutiskuje na neodvojivi dio vozila (.asija ilikaroserija)

!avremeni automobili imaju FE$ oznakuna vi.e mjesta (motorni prostor# ispodvjetrobransko stakla# na podu vozila# napodu prtljažnika itd)



Pozicije *#! oznake



Per2ormanse motornih vozila

er/ormanse su izlazne ili radnekarakteristike vozila# odnosno veli6ine kojeodreAuju /unkcionalnu podobnost vozila$ajzna6ajnije per/ormanse vozila suCo%rzina i ubrzanjeoStabilnostF upravljivost i proGodnosto2oHne per>ormanseo<orivna ekonomiHnosto&ticaj na okolinu itd



Koncepcija radnje motornih vozila

!va motorna vozila# bez obzira narazli6itosti# sastavljena su od osnovni:sklopova# me:anizama i sistema kojiomou"uju izvr.enje osnovne /unkcijevozila<onstrukcija i raspored elemenata navozilu može biti izveden na razli6ite

na6ine u poledu na6ina izvr.enjaosnovne /unkcije i mjestu uradnje



Koncepcija radnje motornih vozila"#

<oncepcija radnje je uslovljena vrstomi namjenom vozila =avisi od položajamotora i razmje.taja poonski: to6kova

Prema polo!aju motora:ootor naprijed# nazad# u sredinioravac ose koljenasto vratila

Prema razmje0taju po.onskiGtoHkova:o$aprijed# nazad# poon na sve to6kove



Koncepcija radnje put( automobila

'azlikujemo tri konceptualna rje.enjaCo,otor naprijedF po.on na prednjetoHkoveo

,otor naprijedF po.on na zadnjetoHkoveo,otor pozadiF po.on na zadnje

toHkove



Sajamska maketa



Koncepcija radnje teretnih vozila



Poonske 0eme teretnih vozila



Arhitektura vozila

$ose"a konstrukcija-ram ili .asija<aroserijaotor

!istem za prenos snae-transmisija *o6kovi!istem za upravljanje

!istem za ko6enje!istem za oslanjanjeGprema vozila



!ose,a konstrukcija

Gbjedinjuje sve elemente u jednu cjelinukoja 6ini vozilo=adatak je da prima sva optere"enja nasebe&ijeli se u zavisnosti od interisanostikaroserije i nose"e konstrukcijeCoose1i ili osnovni ram (teretna i

terenska)oSamonosiva karoserija (putni6kiautomobili i laka teretna vozila)o@e0etkasta konstrukcija (autobusi)



!ose,i ram ili 0asija

$ose"i ram nosi i povezuje karoseriju idrue sklopove# me:anizme i sisteme navozilu$aj6e."e se izvodi kod teretni: vozila&va uzdužna metalna pro9la se povezujuvijcima ili zavarivanjem sa popre6nimpro9lima#

8zdužni pro9li se protive savijanju apopre6ni uvijanju konstrukcije$a .asiju se montira kabina i tovarnisanduk



!ose,i ram"0asija



Karoserija

<aroserija omou"uje smje.taj voza6a#putnika i tereta!a stanovi.ta optere"enja se dijele naCo

Samonose1eoPolunose1eoenose1e

<od putni6ki: vozila prednji i zadnji diokaroserije se oslabljuju da primeeneriju udara a putni6ki prostor sedodatno oja6ava



Samonose,a karoserija



Re0etkasta karoserija



&etalj"oja/anje vrata



&etalj"nose,i ram



)ransmisija

=adatak transmisije je prije svea daprenese snau od motora dopoonski: to6kova ali pored toa

treba da omou"i i sljede"eCo Trans>ormaciju parametara

sna.eo Prekid toka sna.eo Promjenu smjera kretanja vozilao Po.on dru.iG ureaja na vozili



Podjela transmisije

rema na6inu preno.enja snae injene trans/ormacije razlikuju seC

o ,eGaniHka Nstandardna izvedba

(zup6anici# /rikcioni elementi i zlobniprenosnici)

o BidromeGaniHka-vozila sa

automatskim mjenja6em(:idrodinami6ki trans/ormatorobrtno momenta)

o ElektromeGaniHka-vozila na



$ehani/ke transmisije

Gsnovne komponente transmisije suCo <lavna spojnicao ,jenjaHki prenosnik o J.lobni prenosnik o $sovinski prenosnik -lavni

prenosnik sa di/ernecijalom ipoonskim vratilima

o @azvodnik sna.e (po potrebi)



Kompozicija meh( transmisija

<ompozicija transmisije je odreAena koncepcijomradnje odnosno meAusobnim položajem motorai poonski: to6kova

2lasiHna ili standardna koncepcija-motor

naprijed# poon na zadnje to6kove 2oncepcija Ksve naprijedL-motor naprijed#

poon na prednje to6kove 2oncepcija sve nazad-motor nazad# poon na

zadnje to6kove 2oncepcija Kmotor u srediniL 2oncepcija Kpo.on na sve toHkoveL



Koncepti mehani/ke transmisija



Koncepti mehani/ke transmisija"#



Poon na sve to/kove



3lavna spojnica

=adatak lavne spojnice je da spaja irazdvaja poonski i onjeni diotransmisijeGsnovne varijante izvedbiCoSuve >rikcione spojnice (sa jednim ilidva diska)oi0elamelaste >rikcione spojniceoBidrodinamiHki pretvaraHi obrtno.momenta(obavljaju ulou spojnice i mjenja6a)



Suve 2rikcione spojnice 4jedan disk.

5rikciona spojnica"



5rikciona spojnica"izvedba



Konstrukcija 2rikcione spojnice



Konstrukcija 2rikcione spojnice"#



$jenja/"lavni mjenja/ki prenosnik

=adatak mjenja6a je da trans/ormi.eparametre snae motora i uve"a opseraspoloživi: obrtni: momenata iuaoni: brzina radi ostvarenjapotrebni: vu6ni: per/ormansi vozila uskladu sa eksploatacionim uslovimaored toa# mjenja6i treba da omou"epromjenu smjera kretanja vozila i prekidtoka snae u lancu transmisije

i i j j /



)ipovi mjenja/a

jenja6i se dijele naCo,eGaniHke

•JupHasti (sa nepokretnim i

pokretnim osama vratila)•rikcioni (IF*-sa kontinualnompromjenom prenosa)

o2ombinovane (:idrome:ani6ke)

6 / i j j /i



6up/asti mjenja/i

,jenjaHi sa nepokretnim osamavratilao<oriste se samo cilindri6ni zup6anici sakosim zubimao<ombinacijom prenosni: odnosa vi.eparova zup6anika biraju se željeniparametri

o<retanje unazad je obezbijeAeno stalnomspreom zup6asto para# od koji: je jedanstalno sprenut a drui se spreže savratilom pomo"u mjenja6ke spojnice

6 / i j j /i #



6up/asti mjenja/i"#,jenaHi sa saosnim vratilima (mjenja6i sa trivratila-ulazno# pomo"no# izlazno)o<oriste se kod vozila klasi6ne koncepcije (vozilavi.e klase# autobusi# terenska i teretna vozila)o

8lazno vratilo prima obrtni moment# poonimeAuvratilo 6iji zup6anici se sprežu sazup6anicima izlazno vratila pomo"u orlicamjenja6ki: spojnica

o@od unazad se ostvaruje preko meAuzup6anikakoji je u za:vatu sa zup6anicima na meAuvratilu iizlaznom vratilu

$j j / 47 R)



$jenja/ 478R)

rva tri stepena prenosa se ostvarujudvostepenom redukcijom brzine ulaznovratila# prvo u sprezi sa meAuvratilom azatim izabrano para zup6anika

meAuvratila i izlazno vratilaOetvrti stepen je direktan stepen# savelikim stepenom korisnosti

eti stepen je .tedni režim motora sasmanjenjem broja obrtaja@od unazad ima prenosni odnos blizakprvom stepenu prenosa

$j j / 47 R)



$jenja/ 478R)

$j j / 49 R.



$jenja/ 498R.

$j j /i i ili



$jenja/i sa nesaosnim vratilima

,jenjaHi sa nesaosnim vratilima sumjenja6i sa dva vratilao8raAuju se na vozilima kod koji: su

motor i poonska osovina na istomkraju vozilao!vakom stepenu prenosa odovara po

jedan par zup6anikaojenja6ke spojnice se uvijek pomou"nosti postavljaju na ulaznovratilo

$j j / d til



$jenja/ sa dva vratila

$j j /k j i



$jenja/ke spojnice

SinGro spojnice se koriste umjenja6ima sa stalno sprenutimzup6anicimaGbjedinjuju /rikcione i zup6aste spojnice8 procesu sin:ronizacije /rikcioneizjedna6avaju brzine elemenata kojetreba spojiti a zup6aste ostvaruju 6vrstuvezu nakon nji:ove sin:ronizacije$aj6e."e se koriste mjenja6ke spojnicesa blokiraju"im sin:ro-prstenom

$j j /k j i 0



$jenja/ke spojnice"0ema

$j j /i i d ih il



$jenja/i privrednih vozila

Ezvode se ulavnom kao manuelni zup6astiprenosnici sa tri vratila# > brzina i vožnjomunazad<od te.ki: teretni: vozila broj stepeni

prenosa je ve"i; +0# +2 ili +>Gvakvi mjenja6i se izvode kao složenimjenja6ki prenosnici# pri 6emu se

osnovnom mjenja6u pridodaju jedan ili dvadopunska mjenja6a# predmjenja6i-djeliteljibrzina i pojasni prenosnici-reduktori'je.avaju se kao planetarni prenosnici

6 l b i i i



6lobni prenosnici

!luže za prenos kretanja i obrtni: momenataovezuju mjenja6 sa poonskim mostom iilidi/erencijala sa poonskim to6kovimaFratila zlobni: prenosnika mou biti

izvedena kao jednodjelna# dvodjelna ilitrodjelna&ijele se naCo

2ardanske z.loboveoBomokinetiHke z.loboveoElastiHne z.lobove

Kardanski lobo i



Kardanski zlobovi <ardanski zlobovi se jo. nazivaju krstasti#univerzalni ili @ukovi zloboviFratila sa kardanskim zlobovima se nazivajukardanska vratila

<ardanski zlob se sastoji od centralno krsta#ulazne i izlazne vilju.ke<ardanski zlobovi su asinGroni (varirajuuaone brzine i obrtni momenti)8lovi meAu spojenim vratilima su >-70 ali senejednakost kretanja reuli.e primjenom dvakardanska zloba ili dvostruki: kardanski:zlobova

K t ti l b 0 t ki ik



Krstasti zlob"0ematski prikaz

K d ki l b i db



Kardanski zlob"izvedba

omokineti/ki zlobovi



omokineti/ki zlobovi

!padaju u sinGrone prenosnike takoda su uaone brzine i obrtni momentipoonsko i onjeno elementa jednaki$aj6e."e se primjenjuju za vezudi/erencijala i nezavisno oslonjeno to6ka$a poonskim vratilima se nalaze vanjskii unutra.nji :omokineti6ki zlobovi *reba da omou"e prenos snae podulom a unutra.nji da obezbijede iaksijalno pomjeranje

omokineti/ki zlob tipa Rzzepa



omokineti/ki zlob tipa Rzzepa

omokineti/ki zlob tipa )ripod



omokineti/ki zlob tipa )ripod

P k til i db



Poonsko vratilo"izvedba

Elasti/ni zlobovi



Elasti/ni zlobovi

8raAuju se da priu.e torzionevibracije i oscilacije u transmisijiostavljaju se izmeAu mjenja6a i

osovinsko prenosnika (koncepcijamotor naprijed poon nazad)EzraAuju se u obliku diska ili umeni:umetakaDlasti6ni zlobovi ne dozvoljavajuvelike ulove i aksijalna pomjeranjaizmeAu vratila koja spajaju

K d k til i db



Kardansko vratilo"izvedba

+sovinski prenosnik poonski most



+sovinski prenosnik"poonski most

$amjenaC za poon to6kova jedneosovineGbjedinjuje lavni prenosnik#di/erencijal# poonska vratila i to6kove'azlikuju se poonski mostovi zaprednje i zadnje to6kove

Ezvode se sa nezavisnim oslanjanjem(upravlja6ki to6kovi) i krutim vezama(neupravljani to6kovi)

Poonski mostovi



Poonski mostovi

Prednji poonski most



Prednji poonski most

6adnji poonski most



6adnji poonski most

3lavni prenosnik



3lavni prenosnik 8loa lavno prenosnika je da obezbijediredukciju uaoni: brzina i uve"anje obrtni:momenata a za uzdužno postavljen motor daobezbijedi i promjenu pravca ose obratanja za

100

lavni prenosnik kod ve"ine vozila 6ini jedanzup6asti par'azlikuju se prenosnici sa konusnim (lu6ni

zubi)# :ipoidnim i cilindri6nim zup6astim paromrenosni odnos kod putni6ki: vozila je 2#5-, akod teretni: 3->

3lavni prenosnik"konusni i hipoidni



3lavni prenosnik"konusni i hipoidni

&i2erencijali"osovinski di2er prenosnici



&i2erencijali"osovinski di2er( prenosnici

=adatak im je da razvedu obrtne momentei obrtno kretanje na lijevi i desni to6ak# teda omou"e razliHite u.aone brzine lijevo i desno to6ka kao i da obezbijede

jednake vu6ne sile na oba to6kao.a osobina je da pri smanjenim uslovimaprianjanja jedno to6ka orani6avaju vu6nusnau druo to6ka pa se vozilimanamijenjenim kretanju u takvim uslovimauraAuje blokada di/erencijala

&i2erencijal"0ematski prikaz



&i2erencijal"0ematski prikaz

&i2erencijal sa blokadom



&i2erencijal sa blokadom

$e%uosovinski prenosnici snae



$e%uosovinski prenosnici snae

rimjenjuju se kod vozila koja imaju poon navi.e osovina (vozila namijenjena za kretanjevan puteva# sportska vozila i putni6ka vozilave"i: snaa)

$a ovakav na6in se pove"ava ukupna vu6nasila i smanjuje mou"nost proklizavanja ukrivini&ijele se nao2rute meuosovinske razvodnikeoDi>erencijalne meuosovinske razvodnikeoSpojniHke meuosovinske razvodnike

)rajektorija to/kova u krivini



)rajektorija to/kova u krivini

Kruti me%uosovinski razvodnici



Kruti me%uosovinski razvodnici

Feza izmeAu prednje i zadnje osovine jekrutarimjena kod stariji: terenski: i laki:teretni: vozila

Gvom vezom se obezbjeuju ma/+ vuHneper>ormanse ali ne dopu0taju razliHitebrzine obrtanja prednje i zadnje osovine.to izaziva dodatna naprezanja# proklizavanjeto6kova i slabiju upravljivost vozila$edostaci se rje.avaju uradnjom sistemaza povremeni poon na 6etiri to6ka

Kruti razvod"primjer izvedbe



Kruti razvod primjer izvedbe

&i2erencijalni me%uosov( razvodnici



&i2erencijalni me%uosov( razvodnici

=adatak im je da omou"e razli6itebrzine okretanja osovina i izlazni:vratilaoodni su za koncepte poona na vi.eosovina

Spojni/ki me%uosovinski razvodnici



Spojni/ki me%uosovinski razvodnici

!li6ni su krutim razvodnicima-snaa sedovodi na jednom mjestu a odvodi sa dva edna osovina je u krutoj vezi sapoonskim areatom a drua je

poonjena preko spojnice'azlika u brzinama se postiže na ra6unproklizavanja<onstrukcijski se razlikuju visko ivi.elamelaste spojnice koje su upravljanepreko elektronske jedinice

)o/kovi



)o/kovi

*o6kovi služe za elasti6no oslanjanjevozila na podlou i kretanje po podlozi-pokretni oslonci *o6kovi su izloženi vertikalnim#uzdužnim i popre6nim silama koje se

javljaju prilikom kretanja *o6ak se sastoji od pneumatika inaplatka koji se pri6vr."uje za lav6inuto6ka

Pneumatici



Pneumatici

=adatak pneumatika je da ostvari dobroprianjanje za podlou# ublaži i priu.iudare<onstrukcija pneumatikaCo<umao2arkasa-nose1a struktura (nitivje.ta6ki: materijala)oPojas-oja6anje od 6eli6ni: ili vje.ta6ki:nitioMeliHno ojaHanje u stopi pneumatika

Presjek pneumatika



Presjek pneumatika

&imenzije pneumatika



&imenzije pneumatika

+zna/avanje pneumatika



+zna/avanje pneumatika+-oznaka proizvoAa6a

2-komercijalni naziv3-oznaka dimenzija,-indeP optere"enja

5-brzinska kateorija1-datum proizvodnje+0-konstrukcija++-oznaka za period upotrebe

+2-:omoloaciona oznaka+3-maP pritisak+,-zemlja proizvodnje+5-mjesto ispup6enja za kontrolu istro.enosti

!aplatak



!aplatak

EzraAuju se od 6elika ili laki: leuraOeli6ni naplaci se dobijaju presovanjem$aplaci od laki: leura se dobijaju

livenjem ednom naplatku odovara vi.edimenzija pneumatika

)ipovi naplataka



)ipovi naplataka

&imenzije naplatka



&imenzije naplatka

Sistem za oslanjanje



Sistem za oslanjanje

=adatak sistema za oslanjanje jeCoda ublaži udare i oscilacije#oda ostvari dobar kontakt to6ka i

podloe

!eravnine na putu



!eravnine na putu

$odel oscilovanja vozila



$odel oscilovanja vozila

Elasti/ni oslonci



Elasti/ni oslonci

=adatak elasti6ni: oslonaca je da obezbijedeudobniju vožnju i umanje poskakivanje to6kapri kretanju po neravnim podloama

Fažna osobina elasti6ni: elemenata jekrutost

eki oslonci bolje amortizuju vertikalnupromjenu optere"enja a kruti obezbjeAuju

ve"u stabilnost kod pojave spolja.ni: sila &ijele se naC zavojne# lisnate# torzione i

vazdu.ne oprue

6avojne oprue



6avojne oprue

$ajvi.e se primjenjuju kod putni6ki:vozila

Gptere"ene su na sabijanje i uvijanje

EzraAuju se od :ladno valjane 6eli6nežice $aj6e."e su konstatno koraka i

pre6nika 8koliko se želi obezbijediti nelinearnakarakteristika imaju promjenljiv korak

Lisnate oprue"ibnjevi



Lisnate oprue ibnjevi

rimjenjuju se ulavnom kod teretni: vozila rave se od vru"e valjani: traka ou biti poluelipti6ne (konvencionalne) i

paraboli6ne <od poluelipti6ni: svi listovi suiste debljine i .irine a razli6ite dužine a kodparaboli6ki: svi listovi imaju istu dužinu i.irinu ali razli6itu debljinu

8raAuju se podužno kod vozila sa zavisnimoslanjanjem a popre6no u slu6ajunezavisno oslanjanja to6kova

Lisnate oprue"izvedba



p

)orzione oprue



)orzione oprue

*orzione oprue se izraAuju u obliku.tapa

edan kraj oprue je uklije.ten a drui

se pri6vr."uje za obrtne elementeme:anizma za voAenje to6ka ou biti postavljene podužno i

popre6no u odnosu na uzdužnu os vozila rimjenuju se u nekim putni6kim i

terenskim vozilima

)orzione oprue"izvedba



p

*azdu0ne oprue"vazdu0nij t i



jastuci

rimjenjuju se kod autobusa# 6esto kodteretni: vozila a rjeAe kod luksuzni: vozila

edijum u jastucima je kompresovanivazdu:

ek.e su od metalni: oprua iste nosivosti eka karakteristika omou"uje stalnu

visinu to6ka u odnosu na nadradnju vozila

*azdu0ne oprue"izvedba



p

Stabilizatori



S ab a o

=adatak im je da umanje bo6nonainjanje nadradnje vozila pri kretanjuu krivini i izjedna6e uibe to6kova

8ti6u na dinamiku vozila rave se od 6eli6ni: .ipki koje su

povijene na krajevima dje se spajaju saelementima me:anizma za voAenje

to6ka Gptere"eni su na uvijanje

)orzioni stabilizator"izvedba



Priu0iva/i"amortizeri



!luže za priu.ivanje oscilacija vozila uodnosu na podlou i to6kova u odnosuna tijelo vozila

8ve"avaju kom/or vožnje a umanjujupromjenu vertikalni: sila i opasnost odproklizavanja

Ezvode se kao cijevni :idrauli6ki Fezuju se za tijelo vozila i elemente

sistema za oslanjanje

Princip rada amortizera



p

@idrauli6ki amortizeri rade na principu:idrauli6ki: otpora kretanju radne te6nosti

Gtpor se javlja prilikom kretanja radnete6nosti kroz kanale malo presjeka ilikroz opružne ventile

=bo pove"anja toplote smanjuje sepritisak u dijelu koji prima te6nost

!ila koja se javlja djeluje suprotno kretanjuklipa i protivi se relativnom kretanju klipa

Amortizeri"izvedbe



Karakteristike priu0enja



p j

Fentili sa malim kanalima izazivajuproresivni rast otpora sa brzinom strujanja

Fentili ba bazi oprua ostvaruju deresivnukarakteristiku

Fentili se izvode kao dvosmjerni Fe"e priu.enje se ostvaruje pri .irenju

neo pri sabijanju; pri .irenju podni ventili

ne stvaraju otpor ve" klipni a pri sabijanju je obrnuto stanje

&vocijevni amortizer



j

$ehanizam za vo%enje to/ka



j

=adatak mu je da vezuje to6kove ikrute osovine za nose"u konstrukcijuvozila

Gmou"uje vertikalno kretanje to6ka#a kod upravlja6ki: i zakretanje to6ka

GbezbjeAuje prijem podužni: i bo6ni:

sila izmeAu to6ka i tijela vozla pripoonu# ko6enju i kretanju u krivini

)ipovi sistema oslanjanja



rema tipu veze izmeAu to6kovarazlikujemo CoJavisno oslanjanjeoezavisno oslanjanjeoPoluzavisno oslanjanje

&ijarami oscilovanja vozila ito/ka



to/ka

6avisno oslanjanje



j j

ijevi i desni to6ak su povezani krutomvezom

e:anizam za voAenje omou"uje dvastepena slobode kretanja u odnosu na tijelovozilaC translaciju po vertikali i rotaciju okopodužne ose

$e primjenjuje se kod putni6ki: automobila

novije eneracije FoAenje osovine se ostvaruje preko oprua

i vode"i: polua

6avisno oslanjanje"primjeri izvedbe



!ezavisno oslanjanje



j j

EzmeAu to6kova ne postoji kruta veza 8lavnom se primjenjuje kod putni6ki: i

terenski: vozila i laki: teretni: a odskora ina prednjoj osovini autobusa i teretni:vozila

'azlikuju se po vrsti i broju polua kojimase to6ak vodi i vezuje za tijelo vozila

*o6kovi mou da se kre"u u vertikalnojravni a upravlja6ki se mou i zakretati okovert ose

)ipovi nazavisno oslanjanja



Poluzavisno oslanjanje



*o6kovi povezani torzionom opruomkoja je meka na uvijanje a kruta nasavijanjerimjenjuje se samo za zadnje osovineputni6ki: vozila

Sistem za upravljanje



!luži za održavanje i promjenu pravca<od motorni: vozila se zakre"u to6kovia kod priklju6ni: vozila osovina u cjelini

Struktura sistema zaupravljanje



upravljanje

2omandni meGanizam (to6akupravlja6a sa zlobnim vratilom)

&pravljaHki prenosnik (zup6asta

letva# pužni prenosnik# servo) Polu!ni meGanizam (trapez

upravljanja# spone-polue)

&pravljaHki toHkovi

Sistem za upravljanje"primjeri izvedbe



!istemi za upravljanje kod putni6ko iteretno vozila-izvedbe

Upravlja/ki prenosnik



=adatak je da poja6a silu potrebnu zaokretanje to6ka upravlja6a i njeovoobrtno kretanje pretvori u translatornokretanje polužno me:anizma

'azlikuju se tri tipa upravlja6ki:prenosnikaC

o JupHasta letvao avojni prenosnik sa kulicamao Pu!ni upravlja6ki prenosnik tipa emmer

6up/asta letva



!avojno vreteno



Pužni prenosnik



Polužni mehanizam"trapez upravljanja



)rapez upravljanja sa zup/( letvom



Sistem za ko/enje



=adatak mu je da omou"iusporavanje a po potrebi i zaustavljanjevozila ili da onemou"i pokretanjezaustavljeno vozila!istem za ko6enje se sastoji odCo@adne koHniceoPomo1ne koHniceoParkirne koHniceoDopunske koHnice

Struktura sistema za ko/enje



E'kasnost ko/no sistema



<-ko6ni koe9cijent; ra6una se kao odnoszbira sila ko6enja na svim to6kovima imase vozila

K;45<85=8(((85n .>3 'azlika sila na to6kovima iste osovine

maksimalno 20%

2 3 , $ T'adno 0#,-0#5 0#50 0#,5 0#,5 0#25

omo"no 0#20 0#20 0#20 0#20 0#2?

Ko/nice



=adatak ko6nica je da proizvode silutrenja izmeAu obrtni: i nepokretni:dijelova koja se protivi obrtanju to6ka

ri ko6enju se apsorbuje kineti6kaenerija i pretvara u toplotnu 'azlikuju se dva tipa ko6nicaCo

Disk koHniceo Dobo0 koHnice

&isk ko/nice



Gsnovni dijelovi disk ko6nice su disk istea !ile aktiviranja se ostvaruju :idrauli6kim

ili me:ani6kim putem &isk plo6ice su obložene /rikcionim

obloama koje se pri ko6enju priti."uelementima koji su vezani za steu

'azlikuju se disk ko6nice sa nepomi6nom(krutom) i pomi6nom (plivaju"om) vezom

&isk ko/nice"0ematski prikaz



&isk ko/nice"izvedba



&obo0 ko/nice



&anas se rijetko koriste# ulavnom kod

sporo:odni: teretni: vozila i radni: ma.inakoje se kre"u van tvrdi: podloa!ila trenja se ostvaruje izmeAu dobo.a

to6ka i papu6a koje su obložene /rikcionimmaterijalom 'azlikujemo QnailaznuR iQsilaznuR papu6uktiviranje papu6a se ostvaruje pomo"uko6no cilindra ili Q!R brijeao tipu razlikujemoC simpleksF dupleksFduo-dupleks i duo-servo koHnice

&obo0 ko/nice"hidrauli/ko aktiviranje



)ipovi dobo0 ko/nica"izvedbe



Komandni i prenosni mehanizam



<omanda radne ko6nice se izvodi kao pedala

a pomo"ne u obliku ru6ice ili posebne pedalerenosni me:anizam radne ko6nice možebiti GidrauliHkiF pneumatski ikombinovani a pomo1ne kao meGaniHkiili pneumatski<o6ni sistemi se izraAuju kao dvokružni $aj6e."e se radi o nezavisnim ko6nim

kruovima prednji: i zadnji: to6kova ali seizvode i kombinacije sa dijaonalnimuparivanjem to6kova

Komandni i prenosni mehanizam



3lavni ko/ni cilindar



=adatak lavno ko6no cilindra je da

pretvori silu sa pedale u :idrauli6kipritisak u vodovimaritisci u ko6noj instalaciji mou biti 70-

+20 bar=a dvokružne sisteme se izvodi kaotandem lavni ko6ni cilindar

Gtkaz u jednoj rani ne ometa/unkcionisanje drue rane ko6nosistema

3lavni ko/ni cilindar"režimi rada



Ko/na hidrauli/ka instalacija



Pneumatski prenosni mehanizam



$ehani/ki prenosni mehanizam



&opunske ko/nice"uspora/i !l ž d j j



!luže za duotrajno usporavanje na

nizbrdicama8spora6 je obavezan za sljede"a vozilaCoreko 1 t najve"e dozvoljene mase sa brzinamapreko ,0 km:o=a 3 kat (preko 7 putnika i $& preko 5 t)$a naibu od ?%# dužine > km# mora seodržavati srednja brzina od 30 km:

riklju6no vozilo treba imati < najmanje 0#+0'azlikuju se tri tipa uspora6aC motornekoHniceF GidrodinamiHki i elektrodinamiHkiusporaHi

$otorne ko/niced di k ki ži



otor se dovodi u kompresorski režim

radarekida se dovod oriva# zatvara izduvnarana

$adpritisak u izduvnoj rani za vrijemekad su otvoreni izduvni ventili ko6ekretanje klipova a6e ko6enje se ostvaruje u nižimstepenima prenosa!naa ko6enja je reda +,-20 kH po litrizapremine motora

$otorne ko/nice



Pozicije uradnje uspora/a



Elektrodinami/ki uspora/ k i i. k l kt t



unkcioni.e kao elektro-enerator

idrodinami/ki uspora/i k i i. k :id di i6k



unkcioni.u kao :idrodinami6ka

spojnica kod koje je jedno kolonepokretno

Priklju/na vozila



8 priklju6na vozila spadaju prikolice ipoluprikolice &ijele se u 6etiri podkateorijeC G+ - priklju6na vozila 6ija najve"a dopu.tena

masa ne prelazi 0#?5 t G2 - priklju6na vozila 6ija je najve"a dopu.tena

masa iznad 0#?5 t# ali ispod 3#5 t G3 - priklju6na vozila 6ija je najve"a dopu.tena

masa iznad 3#5 t# ali ispod +0 G, -priklju6na vozila 6ija je najve"a dopu.tena

masa iznad +0 t

Lake prikolice



Poluprikolice



Poluprikolica je priklju6no vozilo6ija osovina# odnosno 6ije su osovinepostavljene iza teži.ta vozila (u

slu6aju ravnomjerno optere"enja) ikoje je opremljeno ureAajem za vu6ukoji omou"ava preno.enje:orizontalni: i vertikalni: silaoptere"enja na vu6no vozilo edna ilivi.e osovina mou biti onjenevu6nim vozilom

Poluprikolica



Prikolice



Prikolica je priklju6no vozilo kojeima najmanje dvije osovine#opremljeno ureAajem za vu6u koji

može da se pomjera vertikalno (uodnosu na prikolicu) i koji kontroli.ekretanje prednje osovine# ali koji neprenosi zna6ajnije stati6kooptere"enje na vu6no vozilo edna ilivi.e osovina mou biti onjenevu6nim vozilom



Prikolice sa centralnomosovinom



Prikolica sa centralnom osovinom jepriklju6no vozilo# opremljeno vu6nim ureAajemkoji ne može da se pomjera vertikalno u odnosuna prikolicu i na kojem se osovina nalazi u

blizini teži.ta ravnomjerno optere"eno vozila#tako da se samo mali dio vertikalnooptere"enja (koje ne prelazi +0% od ono kojeodovara maksimalnoj masi prikolice ilioptere"enju od +000 da$# koje od da jemanje) prenosi na vu6no vozilo edna ili vi.eosovina mou biti onjene vu6nim vozilom

Prikolica sa centralnomosovinom



Konstrukcija priklju/nih vozila



riklju6na vozila su sastavljena odsljede"i: sistemaCo ose1i ram ili 0asijao ad.radnjao Transmisijao Sistem za koHenjeo Sistema za oslanjanjeo ToHkovio Sistem za kaHenje

Priklju/no vozilo"otvorena poluprikolica



Priklju/no vozilo"?kada?



Priklju/no vozilo"cisterna



Priklju/no vozilo"hladnja/a



Priklju/no vozilo"plat2orma



Priklju/no vozilo"?labudica?



Priklju/no vozilo"nose,a 0asija



Priklju/no vozilo"0ticar



Priklju/no vozilo"traktorska prikolica



Priklju/no vozilo"za prevoz/amaca



Priklju/no vozilo"za prevozkonja



Priklju/no vozilo"za p/ele



Priklju/no vozilo"kamp ku,ica



Priklju/no vozilo"plat2orma



Priklju/na samoistovarna vozila



Priklju/no vozilo"arnjevi



Priklju/no vozilo"modulni prostor



Priklju/no vozilo"klima ure%aj



Priklju/no vozilo"klima ure%aj



Priklju/no vozilo"za0tita od podlijetanja



Priklju/no vozilo"zadnja strana



Priklju/no vozilo"to/kovi



Priklju/no vozilo"obezbje%enjetereta



Priklju/no vozilo"ruda prikolice



*u/na kuka



Sedlo telja/a



Priklju/no vozilo"dimenzije



Specijalna vozila



ozila specijalne namjene suvozila kateorije # $# ili G koja su pokonstrukciji# ureAajima i opreminamijenjena posebnim /unkcijama ilidjelatnostima ili prevozu odreAeni:lica iili tereta

Specijalno vozilo



*rste specijalnih vozila

SA ozilo za stanovanje je specijalno vozilo



SA-ozilo za stanovanje je specijalno vozilo kateorije - putni6ki automobil konstruisan dauklju6uje prostor za stanovanje koji sadrži najmanjeslijede"u opremuC

• sto i sjedi.ta#• opremu prilaoAenu za spavanje koja može biti

dobijena i kori."enjem sjedi.ta#• ku:injsku opremu#• opremu za smje.taj prtljaa

•

!va ova oprema mora biti 6vrsto povezana zakaroseriju# meAutim# sto može biti napravljen tako da je lako pomjerljiv

*rste specijalnih vozila"#



S%-%lindirano vozilo je specijalno vozilonamijenjeno za za.titu prevoženi: putnika iilitereta

SC-Ambulanta je specijalno vozilo namijenjenoza prevoz bolesni: ili povrijeAeni: lica iopremljen specijalnom opremom za tu namjenu

SD-Po.rebno vozilo je specijalno vozilonamijenjeno za prevoz posmrtni: ostataka iopremljeno specijalnom opremom za tunamjenu

*rste specijalnih vozila"##

• S Dizalica su vozila posebne namjene koja nisu



• S-Dizalica su vozila posebne namjene koja nisunamjenjena za prevoz tereta# opremljena sudizalicom za vr.enje rada

• S<-@adno vozilo je motorno vozilo opremljenosamo za obavljanje specijalni: radni: /unkcija

(oprema za mjerenje# oprema za pružanje stru6nepomo"i vozilima na putevima# dizalica# ljestve# i td)

• S<-Dru.a "ostala# vozila specijalne namjene koja nisu ovdje navedena# ali u dijelu u kojem su

de9nisani tipovi nadradnje (oblici karoserije) vozilasu navedeni tipovi nadradnje kod specijalni:vozila

Specijalno vozilo za a0enje požara



Specijalno vozilo za loistiku



Specijalno vozilo za a0enje požara



Specijalno vozilo



Alternativna oriva



lternativnim orivima nazivamooriva koja se mou koristiti kaozamjena za /osilna oriva

eAu najpoznatija alternativnaoriva za motore spadajuCo odonik o

%io.orivao AlkoGolo <asovi

*odonik



rve ideje o primjeni datiraju iz +1>? Gsnova automobila su orive "elije

koje na bazi elektrolita proizvode el

eneriju mije.anjem vodonika ikiseonika roblem u primjeni je pritisak (350

bar) i temperatura skladi.tenja (-2530

I) o. uvijek vodonik nije zna6ajnije

primijenjen za poom motorni: vozila

Princip rada orivih ,elija

rilikom prolaska kroz separatorsku plo6u "elije



rilikom prolaska kroz separatorsku plo6u "elije#molekule vodonika se spajaju na anodu# amolekule kiseonika na katodu $a anodi platinastikatalizator razdvaja vodonik na protone ielektrone# pri 6emu polimer elektrolitska

membrana propu.ta samo protone prema katodi#dok elektroni putuju vanjskim strujnim kruomstvaraju"i struju koja pokre"e elektromotor i punibaterije $a katodi potom elektroni i protoni u

reakciji s kiseonikom stvaraju vodu odnosno parukoja izlazi iz "elija i iz auspu:a

3oriva ,elija



@iooriva

atent za proivodnju biodizela patentiran +13?



atent za proivodnju biodizela patentiran +13? %iodizel se može proizvoditi iz prirodni: ulja

(ale# životinjska mast# suncokret# repica# soja#suncokret# svinjska mastS)

%io-etilni alkoGol koji se koristi kao orivodobiva se iz suncokreta# .e"erne trske# .e"erenerepe i ostali: biljni: vrsta

,etilni alkoGol se dobiva pirolizom iz stabljikaili oranski: sastojaka# oksidacijom metana izzemno asa# ili :emijskim postupkom izsintetiziovano asa

Elektri/na enerija



Dlektromobili postoje jo. od kraja +1vijeka# ali jo. uvijek najve"i problempredstavlja mala autonomija zboorani6eno kapaciteta baterije

oderni elektromobili koriste litij-ionske baterije

ronoze su da "e elektri6ni poon u

budu"nosti biti veoma zastupljenmeAu vozilima

Prirodnio asovi



Prirodni teHni .asovi 3P< (propani butan)o $a.li .iroku primjenu u poonu

automobilao $aj6e."e se oto motori prilaoAavajuza ovo orivo

Documents

Vozila 2015 Apeiron