1. tuđe vode

2. vodoopskrbni sustavi

3. Vodozahvati

4. crpne stanice, crpke

5. vodospreme

6. otpadne vode

7. kanalizacij ske mree

8. retencij ski bazeni

9. vrste kanalizacijskih sustava

10. razdjelni kanalizacijski susta

11. urbani vodovodni sustav

12. vrste cijevi u kanalizaciji

crpne stamce se korlste ao izvonStc nema energetsOg poencliala u oanosu na vodoopskrbno podruje - osnovní dijelovi crpne stanice su: crpke, crpni sprernnik-za sakupljanje vode koja se prepumpava, strojarnica-smjetaj crpki,krajeva usisnih cijevi, komandna prostorija-oprema za automatsko upravijanje KONDICJONJRANJE VODE - kondicioniranje vede je preces postizanja svojstava pitke vode i koncentracije tvari ispod maksimalno doputenih vrijednosti ZAHTJEVI KVALITETE VODE zbog izuzetnog znaaja zdravstvene ispravnosti vede namijenjene za opskrbu stanovnitva, svaka zemija zakonski propisuje zahtjeve u pogledu njene kvalitete - zdravstveno ispravna voda za pice e voda kojoj su svojstva i koncentracija tvari, svrstane u etin skupine, ispod rnaksimalno dopu4tenih vrijednosti: organo1eptika i fizikalno kemijska svojstva mikrobioIoka svojstva, kemijske tvan, otrovne tvari - kvalitetu vede za pite treba ispitivati: ea izvoru, nakon kondieioniranja i dezinfekcije, u vodospremi, u razdjelnoj rnrei faze kondictoniranja vode OTAPANJE 1 DOZIRANJE KOAGULANATA U SIROVU VODU glavnina problema kod smanjivanja rnutnoe, kao najeeg nedostatka vede, vezanaje za prisustvo vilo sitnih rasprenih &stica — koloida - destabilizacija koloida u sirovoj vodi naziva se zgruavanje 2. M1JEANJE KOAGULANATA 1 SIROVE VODE u posebnim objektima (bazenixna) — mjeaiina, u kojima se vod.a zadrava do 5 mm - dvije vrste mjeaa : gravitaeijski mjeai, mehaniki mjeai

3. PAIIULJI(’ENJE pahuljienjeje preces stvaranja pahuijica spajanjem koloida, predhodno destabilizíranih procesom zgruavanja - koriste se: gavitacijski i mehaniki 4. TALOZENJE - taloenje je preces gravitacijskog uklanjanja Iebdeih &stica iz vede kojima je gustoa veca od gustoe vede - rste talonika ovisno od smjera toka u njima : horizontaini, vertikalni, specijalni 5. PROCJEDIVANJE - proejedivanje je proces proputanja vede hoz poroznu sredinu — filtarski materijal (kvarcni pjesak) - ovisno onainu kretanja vode kroz filtarski materijal, procjedivai se dijele ea: - gravitacijski proejediva — otvoreai spreinnik iznad fiharskog sloja u kojemu je voda - t1ani procjediva — zatvoreni ciIindrini spremnik voda se dovodi pod tlakom - vakuuniski procjediva — ea dovodu viada potlak 6. DEZINFEKCIJA - procesima taloenja i proejedivanja znatno se smanjuje koliina mikroorganizaina u vodi ah te nc znai da su oni potpuno uklonjeni - za njihovo uklaajanje primjenjuje se dezinfekeija — unitenje infektivnih mikroorganizama - dezinfekcijaje obino posljednji preces prilikom kondicioniranja vede a ponekad ijedini - postupei dezinfekcije: dezinfekcija Harem i njegovirn derivatima,dezinfekcija ozoeoni, iiItrljnhistim zrkania VODOSPREME - fuikcijeosígurati operativ’ne rezerve, protupedarne rezerve, sigurnosne rezerve, osigurati zahtjevane razdiobe tlakova - vrste prema pogonu: visinske vodospreme, niske vodospreme - osnovni elementi vodosprenie: 1. funkcionalni elementi - vodna kotnora za sprernanje rezervnih vodnih koliina - zasunska komora za smjetaj vedovodnih armatura 2. konstrukcijski elementi — dno, vertikalni zidovi i Stupovi, grede i pokrovne ploe, nosiva konstrukcija ( kod vodotornja) VOLUMEN REZERVOARSKOG PROSTORA - proraun vodosprema sastoji se u odredivanju volumena rezervoarskog prostora Vru - ova veliiina evisi o reilnLa potrednje i dotoka vede, a odnosi se ea maksimalnu dnevnu potronju ea kraju projektnog razdoblja - potrebno odrediti: - maksimalnu satnu potronju po stanovniku ea dan - reim dotoka u vodospremu (iz vodospreme iii iz vodozahvata VODOOPSKRBNE MREZE kbiiiinfiiupnost glavnih i razdjelnih cjevovoda s pripadnim fasonskim komadima i vodovodnim armaturama, medusobno spojenih u funkcionalnu cjelinu, neposredno iii posredno preko pojedinih objckata vodoopskrbnog sustava, radi dovodenja i distribuiranja vede potroaima - vodovodnu mre±u cine: 1. CJEVOVODI kojima se voda dovodi i distribuira unutar vodoopskrbnog podruja 2. FASONSKI KOMADI koji slue za usmjeravanje toka vede, promjenu protjecajnih powina i izvedbu razliditih spajeva, od Ijevanog eljeza 3. VODOVODNE ARMATIJRE - s1ue za ispravno funkçioniranje, upravijanje

i odravanje vodovodne mre±e, ijevane eIjezo - vodovodne inree prema materijalu izvedbe : lijevane cijevi, &line, armiranobetonske, p1astine VODOVODNE ARMATLJRE armature za zatvaranje i regulaciju - zasuni armature za uzimanje vode - hidranti - javni zdenci 3. zatitne armature - odzrani ventili, povratni ventili, usisne koare, ablji poklopci, muljni ispusti UGRADNJA, ISPITIVANJE 1 DEZINFEKCIJA CJE VOVODA -jedan od osnovnih parametara ugradnje je dubina ugradnje koja ovisio : dubini smrzavanja, vanjskom optereéenju, vanjskom zagrijavanju i temperaturi vede u cijevi -dubina ugradnje prakti&i slijedi liniju terena -vaan parametarje i irina rova koja ovisi o promjeru cijevi iz tablica - vodovodna mrea se ispituje na vrstou i vodonepropusnost -mre.a se mora prije upotrebe podvrói dezinfekciji tako da se pojedine dionice pune vodom

Vodoopskrbi sustav cine grape objekaia: 1. VODOZAHVAT - kojiina se voda zahvaéa iz prirodnih izvorita 2. CRPNE STANICE - kojima se voda crpi i potiskuje 3 UREDAJI ZA KONDICIONTRANJE VODE - kojima se posti’e zahtijevana kvaliteta 4. VODOSPREME — imaju utogu reguiacijskih i pospremnih objekata 5. VODOVODNA MRE2A - s prateím objektima kojom se voda transportira Podjea vodoopskrbnih sustava: POGONSKE OSOE3INF SUSTAVA - graitacski, potisni,kombinirani 2. VRSTA VODOOPSKRBE - sustavt sjednokratnim korittenjem vade - sustavi s vitekratnim koritenjem vade — zbog djelovanja sile teze tedenje vode odvija se iii pod tlakam iii sa slobodrnm odnim Iieem Prdnosti su pouzdanost u r du i niinimalni pogonski trokovi. POTISNI VODOOPSKRBNI SUSTAV — voda se crpkama potiskuje izrao do potroaa. Uglavnom se primjenjuje kod malih iiaselja zhog velikih pogonskih trokova uvjetovanih gotovo neprekidnim radom crpki. KOMBIMRANI VODOOPSKRBNI SUSTAV tedenje vade uviiek je pod tlakom. U praksi je cesta kombinacija potisnog i gravitaeijskog sustava s odospiniorn gdje sve vodne koIiine treba crpsti poto je vodozahvat na niini kotama terena. Primarna ftinkcija vodospreine je izravnanje potronje u odnosu na odabrani reun crpne staníce, Dobio u sIuaju kvara crpki, VODOOPSKRBNI SUSTAV S JEDNOKRATNIM KOR[TENJEM VODE - podrazumijevamo sustave kod kojíh voda namijenjena potroaima sama jednom ulazi u sustav vodoopskrbe, primjena kod vodoopskrbe stanovnitva VODOOPSKRDNI SUSTAV S VJEKP,ATNJM KORISTENJEM VODE - potrebe za vodom osiguravaju se cirkulacijom ved koritene vode, dok se olla !i vodozáhvaia konsti santo za nadoknadivaftle izgubijene vode u procesu cirkulacíje - detde se karisti u industriji nego za opskrbnu vode za stanovnittvo - osnovni raziozí primjene su: nedovoljna izdagnost izvoritta za neprekidnu vodoopskrbu, zahtjevi kvalitete vade koja cirkuhra u proizvodnont proçesu, ekonomski raziozi

PROJEKTNO RAZDOBLJE bitan parametar prilikom projekiiranja vodoopskrbnih sustavaje odabir projektnog razdoblja, kao razdoblja u kojemu de sustav uz ispravno upravijanje i potrebna redovita odravanja tehni&i funkcionirati. Projektno razdoblje ovisi o : vijeku trajanja pojedinih objekata i opreme, mogudnost protirenja, porasi broja i pala duga. Najdetde se uzima razdoblje 20-25 godina D e koIiina vade po pojedinim kategorijama potroada izra±ena u vremenskoj jedinici. - kod projektiranja y opskrbnog sustava potrebno je definirati dva osnovna parametra: 1 kolidinu vade 2. kvalitetu vade -pOrfRONJAVODA1tNSKfEQTREJE - kao osnovni podatci kod odredivanja potronje vade za kuóanske potrebe koríste se 1 spccifidna potronja vade po stanovniku nadan 2 broj stanovnika POTRONJA VODE ZA INDIJSTRIJSKE POTREBE pólro*nja 40d UI najboIje se odrdujeankejtni kad proizvodnog tehnologa na licu mjcsta, pogtujuci konkretne i.ahtjce jer razhk u odnosu na uohtdajene pro’,jedne vrijednosti mogu biti viestruk. POTRONJA VODE ZA GAENJE POARA - kod sredstava za gatenje poara predvida se njegovo gaenje pomodu vodnih mlazeva iz poarnih hidranata i unularnje gaenje posredstvom po±arnih ventila instaliranih na unutarnjím vodovodnim cijevima - ovisno o veliiní naseija, otpornosti objekata od poara, te zbijenosti i karakteru izgradenosti, odreduje se: 1. potrotnja vade za gatenje poara 2. broj istovremenih podara na teritoriju çrada iii industrijskih pogona 3. minimalno trajanje gaenja pofara POTROSNJA VODE ZA VLASTITE POTREBE VODOVODA - ova se potroaja odnosi na kolídine vade koji svaki vodoopskrbni sustav troi na ispiranje i izvedbu vodovodnih objekata - prilikoin hidrau1ikog dintenzioniranja vodoopskrbnib objekata mjerodavne su slijedede kohdine vade: - MAX dnevna mjerodavna za bidrauIiko dimenzioniranje -MAY sama mjerodnvnazal ‘..u nnirane——-—- .. - JyORiTEje lokacijski definiran dio prostora a kojega se mogu dobiti odredene kolidine vade namijenjene vodoopskrbi. vade: 1. atmosferska izvorita — kia, snijeg 2. povrbnska izvorita rijeke,jezera, mora 3. podaemna izvorita — podzemne vade sa slobodnim vodnim licem, izvorske vade, arteke YQDOAHVAT1 su gradevine koje omogucuju zahvadanje vade iz izvorita i njeno usmjeravanje prema potroadima, - vrste vodozaiwata prema karakteru izvoritta: 1. vodozahvati atmosferskih izvorita 2. vodozahvatí povrinskih izvoríta 3. vodozahvati podzenmih zvori.ta VODOZAHVATI ATMOSFERSKIH IZVORLTA - pnmjena ovil dd2atIvatWjiá3 Wu lZimterenima i za mafia naseija - osnovu vodozahvata atmosferskih izvoríta dini gradevina dijaje povrina obradena da prihvati i usmjeri pale oborine premajednoj todki VODOZAHVATI POVR1NS)UH IZVORITA - vodozahvati na reka, vodozahvati najezerima, vodozahvati ita monma V000ZAI-IVATJ NA RIJEKAMA 1 .FIKSNI PRIOBALNI

—lociraju se na obainain pokosu i zahvacaju vodu neposredno iz rijednog korita - asnovi elementi su zahvatna komora obidno armiranabetonska diji prednji zalazi - da se osigura neprekídna opskrba vodom potrebne su barem dvije zahvatne komore s po dva crpna bazena sa crpkama 2. VODOZAHVATI U R1JENOM KORITU - zahvatna gradevina se locira u rijednom koritu - prímjenjuje se kod relativno blago nagnutih obala gdje se potrebne dubine za zahvacauje vade nalaze na vedoj udaijenosti od obale 3. PLOVNI VODOZAHVATI - sastoje se cd crpki postavljcníh ita pontonu, tako da se visinski polofaj crpki mijenja s oscilacijarna vodostaja, pn demu usisna visita ostaje alama a potisna visita mijenja 4. POKRETNIPRIOBALNI VODOZAIIVATI - Tielenja su tipa uspinjade - crpke su smjettene na kolicima iii vagonu koji se u granicama promjene vodostaja kredu pa kolosjeku po1oenom okomito na rijedni tok - voda se zahvada erpkama u rijeke kroz km eve usisnih cijevi zagtiéenili sitima VODOZAHVATI NA JEZERIMA - odredene posebnosti su uvjetovane spoznajama da kod ovih vodozahvala treba izbjegavati njihovo lociranje na mjestima: naglih proinjena obalnih pokosa, nepovoljnih geomehanídkih uvjeta intenzivnog talo5enja nanosa, pojave leda, izraenih temperatumnih oscilacija VODOZAHVATI NA MORIMA VODOZAHVATI PODZEMNIH IZVOR1TA - vrsta gradevtne za zahvaóanje podzernmh voda prvenstveno ovisi o dubini mhovog rasprostiranja, debijini toka podzeme vade í njegovoj izdaiiiosti - preina tome dijele se ita - horizontaini vodozahvati, - vertikalni vodozahvati 1. HORIZONTALNI VODOZAHVATI - koriste se kada je tok podzemne vade sa slobodnirn vodnini Iicem relativno plitko i manje debijine - horizontalni vodozahvati se izvode kao drenane cijevi i vodozahvatene galerije, polo2.ene u donjoj zoni vodonosnog sloja i najdede okomito ita smjer strujanja - konstrukcije horizontalnih vodozalivata: rovovski, cijevni, galerije 2. VF.RTIKAI.NI VODOZAHVAT1 - izvode se kan : knpani, buiteni i zabijeni zdenci Kopani zdenci t flRAFWVTNF lA KAPFAI11ZVORA

Što se rješava kanalizacijom? Kanalizacijom se rjeava problem odvodnje svih vrsta gradskih otpadnih voda iz objekata, s prometnica i industrijskih pogona do uredaja za proiéavanje vode. Na uredaju se otpadna voda isti do stupnja koji neée dovesti do prornjene (pogorana) kakvoée vode prijarnnika i na odredenom se mjestu isputa u prirodnu vodnu sredinu (rijeka, prirodno iii umjetno jezero, more, kanal i dr.) Vrste kanalizacijskih sustava prerna nainu prikupljanja ! odvodenja otpadne vode? • rnjeoviti iii skupni sustav • razdjelni iii odvojeni sustav • polurazdjelni iii dje1omino razdjelni • kombinirani

Mjeoviti iii skupni kanalizacijski sustav M’eoviti iii skupni kanalizacijski sustav? Skuplja sve kategorije urbanih voda i odvodi ih zajednikim kanalima i koiektonma uz uvjet da se industrijske otpadne vode proiste na kvalitetu (stupanj zagadenosti) sanitame otpadne vode.

Razdjelni iii odvojeni (separatni) kanalizacijski sustav? Sastoji se od dvije kanaiizacijske mree: - jedna odvodi oborinske vode - druga odvodi sanitame i industrijske otpadne vode — pod uvjetom da budu svedene na kvalitetu sanitamih otpadnih voda prije ncgo se upuste u kolektore. Polurazdjelni iii djeIomino razdjelni kanalizacijski sustav? Mreaje ista kao kod razdjelnog sustava kanalizacije uz specijalne dopunske gradevine na mrei za oborinsku vodu (kini razdjelni preij cvi -razdj cina okna). Razdj cina okna prvi dotok oborinske vode (najzagadeniji) odvode u sanitarnu mreu (te na uredaj za proiavanje) dok veéi naiiazak vode u kasnijem vrernenu (znatn.o manje zagaden) odvode direktno u recipijent.

Kombinirani kanalizacijski sustav? Sadri nekoliko zasebnih sustava (mjeoviti. razdjelni...) Kombinirani kanalizacijski sustav nastaje kao rezultat razvojnih ekoIokih faktora koji se javijaju tijekom vremena. to je shema kanalizacije? Pod shernorn kanalizacije podrazumijeva se tlocrtni oblik kanalske rnree. O ovisi shema kanalizacije? Shema kanalizacije ovisi o: - reijefu terena - postojeéoj i planiranoj urbanoj izgradnji - rjeenju prometnica - po1oaju recipijenta u odnosu na podruje koje se kanalizira Viste cijevi prema vrsti odvodnje kanalizacije? Net1ane, t1ane, drena.ne, zatitne Vrste cijevi prema materijalu? PEHD , PVC, keramike, azbestne, betonske, komgirane, itd... Vodoopskrbni sustav fine sljedeáe grupe objekata: -vodozahvati -crpne stanice -uredaji za kondicioniranje vode -vodosprerne -glavna i razdjelna vodovodna mrea Vodoopskrbni sustavi prema pogonskom reimu -gravitacijski vodoopskrbni sustav -potisni vodoopskrbni sustav -kombinirani vodoopskrbn i sustav

V odoopskrbni sustavi prerna vrsti vodoo pskrbe -sustav s otvorenom vodoopskrborn -sustav sa zatvorenorn vodoopskrbom

Izvo rita: -atmosferska -podzemn a -povrin ska Potronja vode se dijeli na kategorije -za kuéanske potrebe -za industrijske potrebe -za gaenje poara i viastite potrebe vodoyoda Gubici vode: -pravi gubici(gubici nastali lomom cijevi,1oe izvedeni spojevi,propusti rezervoara) -prividni gubici(gubici uslijed neispravnosti vodornjera,nedozvoljenog uzimanja,uzimanje vode iz hidranta za pranje ulice,za vatrogasce itd) Neregistrirana potronja vode -neodobrena uzimanja -neodgovarajuéa kontrola sustava -kvarovi ventila,nesavjesno troenje -nepravilna izrada rauna -krade -gubici vode iz sustava uslijed proputanja i loma Tipovi vodospreme -iznad terena -poluukopana -na terenu -ukopana ispod terena

Što ini kanalizaciju? Kanalizaciju cine gradevinsk i tehno1oki objekti, koji sIue za prihvaanje otpadnih ‘oda i njihovo odvodenje izvan naseljenog podruja, do mjesta gdje se otpadne vode podvrgavaju postupclma proikavana i isputaju u prirodnu vodnu sredinu, odnosno u oko1i. Od ega se sastoje kanalizacijski sustavi urbanih sredina? Kanalizacijski sustavi urbanih sredina sastoje se od: Kuéne (privatne) kan alizacij e, gradske (javne) kanalizacije Kucna kanalizacija? Kuna se kanalizacija sastoji od uredaja i sanitarnih predmeta za zahvaéanje otpadne vode te odvodnog sustava u objektima, odnosno na privatnom posjedu. Oria mofe biti prikIjuena na viastiti uredaj za iéenje otpadne vode i Iokalni ispust iii na gradsku kanalizacij u to je kanalizacijski prik1juak? Kanalizacijski prikIjuak dio je kanalizacijskoga sustava koji spaja glavni sabimi vod kuéne kanalizacije, od zadnjega kontrolnog okna, do prik1juka s gradskom kanalizacijorn. Gradska (javna) kanalizacija? Gradska (javna) kanalizacija mreaje kanala s prateéim objektima za prikupljanje otpadne vode iz pojedinih ulica iii dijelova naseija, koja tako pnkupljene vode glavnim kanalom odvodi do uredaja za iéenje otpadne vode. Uredaj za iéenje otpadne vode? Uredaj za iéenje otpadne vode (gradski iii lokalni) objektje u kojem se otpadna voda podvrgava postupcima ienja do takvog stupnja da se mofe ispustiti u prirodni vodni sustav. i to bez tetnih posijedica za njega, a time i za ivi svijet.

to je ispust? Ispustje mjesto gdje se proiéene otpadne vode isputaju u oko1i.