VODOOPSKRBA, HIDRANTSKA MREŽA I ODVODNJA TRAJEKTNE … 3_Glavni projekt... · Prosinac, 2012 TD 58/12-M1 LIST.1 Sadržaj: Vodoopskrba, hidrantska mreža i odvodnja trajektne luke

BERTOLINO INŽENJERING. d.o.o.

MEDITERANSKIH IGARA 5; 21000 SPLIT tel/fax: 021/384-761; 384-751

VODOOPSKRBA, HIDRANTSKA MREŽA I ODVODNJA

TRAJEKTNE LUKE TKON

OZNAKA PROJEKTA TD 58/12

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA

TLT

INVESTITOR ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA ZADAR

NARUČITELJ PROJEKTA STRABAG HIDROINŽENJERING d.o.o.

GRAĐEVINA IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON

FAZA PROJEKTA

GLAVNI PROJEKT

GLAVNI PROJEKTANT

Josip Prcela dipl.ing.građ.

PROJEKTANT Marko Bertolino dipl.ing.građ.

PROJEKTANT Gordana Bertolino, ing.građ.

DATUM Prosinac. 2012.

DIREKTOR Gordana Bertolino ing.građ.

BERTOLINO ING. d.o.o. Mediteranskih igara 5; 21000 Split; [email protected]

VODOOPSKRBA, HIDRANTSKA MREŽA I ODVODNJA

TRAJEKTNE LUKE TKON

OZNAKA PROJEKTA TD 58/12

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA

TLT

INVESTITOR ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA ZADAR

NARUČITELJ PROJEKTA STRABAG HIDROINŽENJERING d.o.o.

GRAĐEVINA IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON

FAZA PROJEKTA

GLAVNI PROJEKT

GLAVNI PROJEKTANT

Josip Prcela dipl.ing.građ.

PROJEKTANT Marko Bertolino dipl.ing.građ.

PROJEKTANT Gordana Bertolino, ing.građ.

DATUM Prosinac. 2012.

DIREKTOR Gordana Bertolino ing.građ.

Prosinac, 2012 TD 58/12-M1 LIST.1 Sadržaj: Vodoopskrba, hidrantska mreža i odvodnja trajektne luke Tkon


Sadržaj

1. OPĆI DIO .................................................................................................................................................... 3

1.1. POPIS MAPA ............................................................................................................................................... 4 1.2. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA .......................................................................................................................... 5 1.2. ISPRAVA O IMENOVANJU GLAVNOG PROJEKTANTA .............................................................................................. 7 1.4. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE KOMORE INŽENJERA

GRAĐEVINARSTVA ........................................................................................................................................ 9 1.5. IZJAVA O USKLAĐENOSTI PROJEKATA SA ODREDBAMA POSEBNIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA ...................................... 11 1.6. IZJAVA O PRIMJENI TEHNIČKIH RJEŠENJA ZA PRIMJENU PRAVILA ZAŠTITE NA RADU .................................................... 13 1.7. IZJAVA O PRIMJENI MJERA ZAŠTITE OD POŽARA ................................................................................................. 14 1.8. PRIKAZ MJERA I PRAVILA ZAŠTITE NA RADU ...................................................................................................... 15 1.9. PRIKAZ MJERA I PRAVILA ZAŠTITE OD POŽARA ................................................................................................... 16

2. TEHNIČKI DIO ........................................................................................................................................... 18

2.1. TEHNIČKI OPIS ........................................................................................................................................... 19 2.1.1. Opći podaci ....................................................................................................................................... 19 2.1.2. Tehničko rješenje – kanalizacije ....................................................................................................... 19

2.2. PROJEKTIRANI UPORABNI VIJEK GRAĐEVINE I NAČIN ODRŽAVANJA ........................................................................ 20 2.3. NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVNOG OTPADA .................................................................................................... 20 2.4. POSEBNI UVJETI IZVOĐENJA GRAĐEVINE - VODOVOD I OBORINSKA KANALIZACIJA ..................................................... 22

2.4.1 Opće napomene ................................................................................................................................ 22 2.4.2. Uvjeti vezani za radove na iskopu, zatrpavanju i radu s betonom ................................................... 23 2.4.2. Izvođenje radova - vodovod ............................................................................................................. 24 2.4.3. Radovi na montaži, dopremanju i skladištenju vodovodnog materijala .......................................... 25 2.4.4. Radovi na polaganju kanalizacijskih cijevi ....................................................................................... 28

2.5. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE ................................................................................................ 30 2.5.1. Opće napomene ............................................................................................................................... 30 2.5.2. Prethodni i pripremni radovi ............................................................................................................ 31 2.5.3. Zemljani radovi i radovi na uređenju okoliša ................................................................................... 31 2.5.4. Betonski, armiranobetonski i tesarski radovi ................................................................................... 32 2.5.5. Zidarski radovi .................................................................................................................................. 35 2.5.6. Ugradnja, skladištenje i postupanje s hidrotehničkom opremom i provedba tlačne probe ............. 37

3. PRORAČUNI ............................................................................................................................................. 41

3.1. HIDRAULIČKI PRORAČUN – POŽARNA VODA ..................................................................................................... 42 3.1.1. Ulazni parametri u proračun ............................................................................................................ 42 3.1.2. Proračunski model i rezultati proračuna .......................................................................................... 42

3.2. HIDRAULIČKI PRORAČUN – OBORINSKA ODVODNJA ........................................................................................... 43 3.2.1. Oborinska odvodnja s parkinga ........................................................................................................ 43 3.2.2. Oborinska odvodnja s prometnice od spoja u državnoj cesti do propusta ....................................... 45 3.2.3. Oborinska odvodnja s platoa pristaništa .......................................................................................... 46

3.3. STATIČKI PRORAČUN ................................................................................................................................... 48 3.3.1. Djelujuća opterećenja na ploču i računski model ............................................................................. 48 3.3.3. Djelujuća opterećenja na zid i računski model ................................................................................. 52

4. DOKAZNICA MJERA.................................................................................................................................. 57

4.1. VODOVODNA INSTALACIJA ................................................................................................................... 58 4.1.1. Iskopi na trasi ................................................................................................................................... 58 4.1.2. Volumen sitnozrnog materijala ........................................................................................................ 59 4.1.3. Betonski radovi- vodomjerno okno .................................................................................................. 59 4.1.4. Vodovodni materijal, armatura i fazonerija ..................................................................................... 60

4.2. OBORINSKA KANALIZACIJA ................................................................................................................... 61 4.2.1. Iskopi na trasi ................................................................................................................................... 61 4.2.2. Volumen sitnozrnog materijala ........................................................................................................ 63



4.2.3. Betonski radovi – okno ispusta ......................................................................................................... 63 4.2.4. Slivnici, revizijska okna, montažni kanal, fazonerija u oknu ispusta ................................................ 64

5. TROŠKOVNIK ........................................................................................................................................... 65

6. GRAFIČKI PRILOZI .................................................................................. ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.

6.1. SITUACIJA M 1:250 6.2.1. UZDUŽNI – POŽARNA VODA M 1:250/100 6.2.2. UZDUŽNI – OBORINSKA KANALIZACIJA R01 – SEPARATOR S1 M 1:250/100 6.2.3. UZDUŽNI – OBORINSKA KANALIZACIJA R04 – SEPARATOR S2 M 1:250/100 6.2.4. UZDUŽNI – OBORINSKA KANALIZACIJA R09 – SEPARATOR S3 M 1:250/100 6.3.1. POPREČNI PRESJECI 1, 2, 2' M 1:100 6.3.2. POPREČNI PRESJECI 3, 4, 5 M 1:100 6.3.3. POPREČNI PRESJECI 7, 7, 7' M 1:100 6.3.4. POPREČNI PRESJECI 8, 9 M 1:100 6.4.1. DETALJ VODOMJERNOG OKNA M 1:50 6.4.2. DETALJ PROTUPOŽARNOG HIDRANTA M 1:25 6.4.3. DETALJ SEPARATORA S TALOŽNIKOM M 1:50 6.4.4. DETALJ ŠAHTE ISPUSTA M 1:50 6.4.5. DETALJI REVIZIJSKIH OKANA M 1:10 6.4.6. DETALJ SLIVNIKA M 1:10



INVESTITOR: Županijska lučka uprava Zadar NARUČITELJ: Strabag Hidroinženjering d.o.o., Split GRAĐEVINA: Trajektno pristanište Tkon STRUKA PROJEKTA: Vodoopskrba, hidrantska mreža i odvododnja RAZINA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT PROJEKTIRANJE: BERTOLINO INŽENJERING d.o.o., Split Mediteranskih igara 5, Split Z.O.P. TLT OZNAKA PROJEKTA: TD 58/12-M1 DATUM: Prosinac, 2012. PROJEKTANT: Marko Bertolino, dipl.ing.građ. PROJEKTANT: Gordana Bertolino, ing.građ. SURADNIK: Duje Kosor, univ.bacc.ing.aedif.

1. OPĆI DIO



1.1. Popis mapa

Naziv projekta: IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON, OTOK PAŠMAN Zajednička oznaka projekta: TLT ZOP/MAPA TLT/M1

NAZIV PROJEKTA: IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON, OTOK PAŠMAN

KNJIGA 1

VRSTA PROJEKTA GLAVNI ARHITEKTONSKI PROJEKT S KRAJOBRAZNIM UREĐENJEM

INVESTITOR: ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA ZADAR, LIBURNSKA OBALA 6/5, 23000 Zadar

PROJEKTANT: JADRO d.d., Brnik bb, Split

BROJ PROJEKTA:

KNJIGA 2

VRSTA PROJEKTA GRAĐEVINSKI PROJEKT


PROJEKTANT: Josip Prcela, dipl.ing.građ. STRABAG HIDROINŽENJERING Stinice 26b, 21000 Split

BROJ PROJEKTA: TD 581/12-M1

KNJIGA 3

VRSTA PROJEKTA GLAVNI PROJEKT VODOOPSKRBE, HIDRANTSKE MREŽE I ODVODNJE


PROJEKTANT: Marko Bertolino, dipl. ing. građ. BERTOLINO INŽENJERING d.o.o. Mediteranskih igara 5, 21000 Split

BROJ PROJEKTA: TD 58/12-M1

KNJIGA 4

VRSTA PROJEKTA PROJEKT ELEKTROTEHNIČKIH I OSTALIH INSTALACIJA


PROJEKTANT: Zdravko Ražov, dipl. ing. el. ZR, Put Stanova 10, 23000 Zadar

BROJ PROJEKTA: T.D.27-G/12

KNJIGA 5

VRSTA PROJEKTA PROJEKT PROMETNE OPREME


PROJEKTANT: Josip Prcela, dipl.ing.građ. STRABAG HIDROINŽENJERING Stinice 26b, 21000 Split

BROJ PROJEKTA: TD 581/2012



1.2. Izvod iz sudskog registra





1.2. Isprava o imenovanju glavnog projektanta



1.3. Rješenje o imenovanje projektanta U skladu sa člankom 179. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/06, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 I 55/12) i člankom 23. Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN 47/08) imenuje se:

MARKO BERTOLINO, dipl.ing. građ. ovlašteni inženjer građevinarstva br. ovl. 4481

za projektanta:

VODOOPSKRBA, HIDRANTSKA MREŽA I ODOVODNJA TRAJEKTNE LUKE TKON

Investitor:

Županijska lučka uprava Zadar Liburnska obala 6/5; 23000 Zadar

Naručitelj:

STRABAG HIDROINŽENJERING d.o.o. Stinice 26b, 21000 Split

Split, Prosinac, 2012. Direktor: ________________ direktor: Gordana Bertolino



1.4. Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva

Hrvatske komore inženjera građevinarstva





1.5. Izjava o usklađenosti projekata sa odredbama posebnih zakona i

drugih propisa Na temelju članka 208. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 90/11, 50/12 i 55/12), ovaj projekt je usklađen sa odredbama posebnih Zakona i drugih Propisa. Iz područja gradnje i prostornog uređenja

• Zakon o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07, 38/09, 90/11, 50/12 i 55/12

• Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanju ulaganja NN 69/09

• Zakon o građevnim proizvodima NN 86/08

• Uredbe o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu NN 116/07

• Zakon o komunalnom gospodarstvu NN 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09

• Pravilnik o kontroli projekata NN 89/00

• Pravilnik o sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog projekta s odredbama posebnih Zakona i drugih propisa NN 98/99

• Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, sukladnosti isprava i označavanju građevinskih proizvoda NN. 103/08, 147/09

• Tehnički propisi za betonske konstrukcije NN 139/09

• Zakon o normizaciji NN 163/03

• Pravilnik o hrvatskim normama NN 22/96

• Zakon o preuzimanju zakona o standardizaciji NN 53/91

• Zakon o cestama NN 84/11

• Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 67/08

• Zakon o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama NN 33/05, 64/05

• Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu NN 119/07

• Pravilnik o katastru vodova NN 71/08, 148/09

Iz područja zaštite voda, okoliša i sanitarne zaštite

• Zakon o vodama NN 153/09

• Državni plan za zaštitu voda NN 08/99

• Uredba o klasifikaciji voda NN 77/98, 137/08

• Uredba o opasnim tvarima u vodama NN 137/08

• Uredba o kategorizaciji vodotoka NN 15/81

• Odluke o popisu voda I. reda NN 97/07

• Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće NN 47/08

• Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta NN 55/02

• Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama NN 94/08

• Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda NN 87/10

• Zakon o zaštite prirode NN 70/05, 139/08

• Zakon o zaštiti zraka NN 178/04, 60/08

• Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07

• Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš NN 110/07

• Uredba o kakvoći mora za kupanje NN 73/08

• Zakon o šumama NN 140/05, 82/06, 129/08

• Zakon o otpadu NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08

• Pravilnik o vrstama otpada NN 27/96, 50/05

• Pravilnik o gospodarenju građevinskim otpadom NN 38/08

• Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest NN 42/07

Iz područja zaštite na radu

• Zakon o zaštiti na radu NN 75/09

• Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu NN 18/83, 59/96



• Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije NN 6/84, 42/05, 113/06

• Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima NN 51/08

• Pravilnik o sredstvima osobne zaštite na radu i osobnoj zaštitnoj opremi NN 18/83, 59/96

• Opći pravilnik o higijenskim i zaštitnim mjerama pri radu NN 19/83, 59/96

• Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme NN 21/08

• Pravilnik o sadržaju plana uređenja privremenih i zajedničkih privremenih radilišta NN 45/84, 51/08

• Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta NN 49/96

• Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta NN 42/05

• Pravilnik o listi strojeva i uređaja sa povećanim opasnostima NN 47/02

• Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije NN 9/87

• Pravilnik o zaštiti radnika pri izloženosti buci na radu NN 46/08

• Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu NN 155/08

• Pravilnik o opremi i postupku za pružanje prve pomoći i organiziranju službe spašavanja u slučaju nezgode na radu. NN 59/96

• Pravilnik o graničnim vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i biološkim graničnim vrijednostima NN 13/09

• Pravilnik o maksimalnim dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima NN 92/93.

• Zakon zaštite od buke NN 30/09

• Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave NN 145/04

Iz područja zaštite od požara

• Zakon o zaštiti od požara NN 92/10

• Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara NN 62/94, 32/97

• Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije NN 35/94, 110/05

• Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara NN 35/94

• Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe NN 35/94, 55/94, 142/03

• Pravilnik o mjerama zaštiti od požara pri izvođenju radova zavarivanja, rezanja, lemljenja i srodnih tehnika NN 44/08

• Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara NN 08/06

• Pravilnik o izboru i održavanju vatrogasnih aparata NN 35/94, 55/94, 103/96, 130/07

• Zakon o eksplozivnim tvarima NN 178/04, 109/08, 67/08

• Pravilnik o dozvoli za miniranje NN 57/06, 21/07, 119/07

• Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari NN 26/09, 41/09

• Tehnički propisi za djelovanje munje na građevinama NN 87/08

Projektant: ________________ Marko Bertolino dipl.ing.građ.



1.6. Izjava o primjeni tehničkih rješenja za primjenu pravila zaštite na

radu Na temelju članka 93. Zakona o zaštiti na radu (NN RH 75/09) daje se slijedeća

IZJAVA KOJOM SE POTVRĐUJE DA SU ZA GRAĐEVINU:


primijenjena tehnička rješenja za primjenu pravila zaštite na radu u skladu sa važećim Zakonom

zaštite na radu.




1.7. Izjava o primjeni mjera zaštite od požara Na temelju članka 14. Zakona o zaštiti od požara (NN RH 92/10) daje se slijedeća

IZJAVA KOJOM SE POTVRĐUJE DA SU ZA GRAĐEVINU:


primijenjene mjere zaštite od požara u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara, posebnim uvjetima, tehničkim normativima i standardima. Prema namjeni građevine, nema posebnih uvjeta u eksploataciji građevine.




1.8. Prikaz mjera i pravila zaštite na radu Temeljem odredbi Zakona o zaštiti na radu NN. 75/09 i pripadajućih pravilnika, pri izradi ovog projekta vođeno je računa o istima te se daje popis nužnih mjera i rješenja za primjenu pravila: Na projektiranom objektu, što proizlazi iz njegove namjene i načina funkcioniranja, nema stalno uposlenih osoba, već po potrebi i u slučaju redovite i izvanredne kontrole rada i eventualnih popravaka na trasi. Prilikom redovite kontrole i održavanja cjevovoda potrebno je poštivati slijedeća pravila zaštite na radu:

• radnik mora biti zdrav, propisno opremljen osobnim zaštitnim sredstvima.

• radnik mora biti kvalificiran za odgovarajuću vrtu posla, te upoznat sa pravilima zaštite na radu

• zaštitni pojas cjevovoda, uključujući i prilaze oknima, potrebno je redovito održavati i time spriječiti eventualno oštećenje cjevovoda

• za vrijeme ispravnog funkcioniranja cjevovoda poklopci na revizijskim otvorima moraju biti zatvoreni

• revizijska okna na kolniku i nogostupu moraju imati ispravno nalijeganje poklopaca da se onemogući pomicanje istih pri prolasku vozila i pješaka. U slučaju slijeganja kolovozne površine potrebno je izvršiti popravke i poklopce dovest u razinu prometnice

• otvaranje poklopca i silazak u šahtu dozvoljeno je samo osobama uposlenim u poduzeću ovlaštenom za održavanje objekata na mreži uz potrebno osiguranje osoba koje se spuštaju u šahte

• prije otvaranja poklopaca na revizijskim oknima na mreži potrebno je ograditi prostor oko šahte, kao i propisno označiti uočljivo za prolaznike i vozila prometnim znakovima, a u slučaju noćnog rada svjetlosnim signalima, a prema važećim zakonima i pravilnicima

• prije silaska u revizijsko okno potrebno je dobro prozračiti isto

• za rad u šahti potrebno je osigurati potrebno osvjetljenje, prirodnim ili umjetnim putem, pri čemu treba paziti da u slučaju kombiniranja prirodnog i umjetnog svijetla budu slične boje

• osobe koje ulaze u šahtu ne smiju biti pod utjecajem alkohola ili drugih opijata koji smanjuju radnu sposobnost

• pušenje unutar šahte je strogo zabranjeno

• nakon završenog rada na kontroli i održavanju mreže osobe koje su vršile navedene radnje moraju se oprati te promijeniti radnu odjeću i obuću




1.9. Prikaz mjera i pravila zaštite od požara Na temelju Zakona zaštite od požara NN. 92/10 i Pravilnika o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara NN 35/94 daje se prikaz mjera i rješenja za primjenu pravila protupožarne zaštite. Mjere protupožarne zaštite za vrijeme izvedbe objekta

• Za vrijeme izvedbe objekta potrebno je provesti sve potrebne mjere opreza sa lako zapaljivim materijalima. Potrebno je eventualna takva skladišta udaljiti od izvora topline i od ostalih lako zapaljivih materijala.

• Električne instalacije, uređaje i oprema moraju svojom izradom i izvođenjem odgovarati važećim tehničkim propisima.

• Na svim mjestima gradilišta gdje postoji opasnost od požara, potrebno je provesti zaštitne mjere prema Zakonu o zaštiti od požara.

• Zapaljive tekućine potrebno je čuvati u posebnim skladištima osiguranim od požara sukladno propisima.

• Za provedbu ovih mjera nadležna je i odgovorna uprava gradilišta. Kontrolu provedbe ovih mjera provodi rukovoditelj gradilišta, nadzorni inženjer i ovlašteni organ općine.

• Nakon završetka izgradnje objekta potrebno je urediti gradilište i odstraniti sve ostatke građe i zapaljivih materijala koji mogu izazvati požar.

Mjere protupožarne zaštite u tijeku eksploatacije

• Nema posebnih mjera zaštite od požara. Projektant: ________________ Marko Bertolino dipl.ing.građ.



1.10. Lokacijska dozvola




2. TEHNIČKI DIO



2.1. Tehnički opis

2.1.1. Opći podaci U mjestu Tkon, na Otoku Ugljanu graditi će se trajektno pristanište i urediti postojeća sportska lučica. Pristanište se sa zapadne strane spaja s obalnom crtom, a na krajnjem istoku se nalazi pristanište za trajekte. U glavnoj prometnici, državnoj cesti D110, se vrši odvojak za pristanište, a koja se proteže uz obalnu crtu otoka Pašmana. U državnoj prometnici se će izvršiti spoj na postojeću vodovodnu instalaciju. Sukladno informacijama ostvarenih od nadležnog komunalnog društva, na mjestu spoja se proteže vodovodna cijev DN110, a izmjeren je pritisak od 6,6 bar-a

2.1.2. Tehničko rješenje – instalacija vode i hidrantska mreža Projektnim zadatkom je definiran spoj na postojeću infrastrukturu vodovodne instalacije u obuhvatu državne ceste D110. Hidrauličkim proračunom je na mjestu spoja modeliran pritisak koji odgovara mjerenjima ostvarenim od 07.12.2012. godine od strane nadležnog komunalnog društva "Komunačlac" d.o.o., Biograd na moru. Mjerenjem je utvrđeno kako je pritisak u cijevi na mjestu spoja 6,6 bar (66 m.vodnog stupca). Spajanje se vrši u zasunkom oknu, u obuhvatu državne ceste. Iz zasunskog okna se vode dvije cijevi DN110, od čega je jedna za opskrbu potreba pristaništa pitkom vodom, a druga je u svrsi hidrantske mreže za gašenje požara. Cijevi se vode sjevernom starnom prometnice u pristaništu, te kroz zaštitne cijevi koje su uhvaćene u montažne elemente prepusta prolate na plato ispred pristaništa. Na zapadnom dijelu pristaništa, a neposredno u početak parkinga je smješteno vodomjerno okno. Posebno se vrši očitanje za sanitaru vodu i za hidrantsku mrežu. Očitanje za sanitarnu vodu se vrši kombiniranim vodomjerom VKL 50/20, dok se očitanje za mjerenje potrošnje hidrantske mreže vrši industrijskim vodomjerom VMP 70-100. U zelene površine koji dijele prometnicu u obuhvatu pristaništa i parking su smještena dva požarna hidranta, dok su na platou uz trajektno pristanište smještena još tri požarana hidranta. Raspored hidranata na platou je sjevero istočni rub platoa, jugoistočni rub platoa, te jugozapadni rub platoa (uz propust). Svi hidranti su nadzemni, DN80. Hidranti se ugrađuju prema detalju u prilogu. sanitarna voda se razvodi i spaja na ormariće za opskrbu plovila i trajekta a koji su raspoređeni po pristaništu prema sitauciji. Projektom su predviđene cijevi od polietilena visoke gustoće PE 100 SDR 17 (ISO 4427) vanjskog promjera Ø110mm za radni tlak 10 bara. Predviđene su cijevi u štapovima duljine 6m, a koje se međusobno spajaju elektrofuzijskim spojnicama. Prijelaz na lijevano željezne fazonske komade predviđen je preko slobodne spojnice sa tuljkom.

2.1.3. Tehničko rješenje – oborinska kanalizacija Oborinska kanalizacija je osmišljena kao tri neovisna sustava kojima je pokrivena površina u obuhvatu državne ceste i prometnice unutar pristaništa, a do propusta, zatim površina parkinga, te površina platoa pristaništa. Oborine se sakupljaju u betonske rigole u koje su smješteni slivnici, te se zatim sustavom cijevi prikupljena voda odvodi na taložnik, te na separator, a nakon čega se pročišćena oborinska voda putem okna ispusta ispušta u more. Odvodnja s površine parkinga se vrši na način da je sa sjeverne strane parkinga pozicioniran montažni betonski kanal sa sabirnicima, iz kojih se dospjela oborinska voda odvodi sustavom kolektora do taložnika i separatora Kolektori su predviđeni od PVC-a SN 8, promjera: DN 400 (DV/DU =400mm /375,06mm), DN 315 (DV/DU =315mm/295,4mm), te DN 200(DV/DU =200mm/187,6mm) i DN 160(DV/DU =160mm/150,0mm) za spajanje na revizijska okna. Cijevi su predviđene u duljini od 6000mm. Spajanje cijevi je preko naglavka s brtvljenjem spojeva gumenim brtvama. Revizijska okna, kao i slivnici su predviđeni od korugiranog PEHD-a.



Taložnik i separator su određeni da zadovolje protok od 100 l/s, a predviđeni su kao montažni betonski elementi, a prema detalju u prilogu.

2.2. Projektirani uporabni vijek građevine i način održavanja Predviđena amortizacija objekta je 3% godišnje (minimalna amortizacija je 2.5% godišnje), što sukladno odredbi o amortizaciji čini uporabni vijek građevine od 33.3 godine. S obzirom na vrstu građevine i način uporabe, te ugrađene materijale, vijek trajanja građevine možemo zaokružiti na 35 godina kao očekivan. Kako bi se osigurao predviđeni vijek trajanja, ili čak i produžio potrebno je vršiti održavanja cjevovoda. Pod održavanjem podrazumijeva se skup djelatnosti kojim se postiže postojanost sustava opskrbe uz minimalno opterećenje korisnika. Sastoji se od mjera redovitog (preventivnog) održavanja, koje obuhvaćaju djelatnosti koje su planirane i propisane pravilnikom nadležnog komunalnog poduzeća kao obveza servisiranju mreže i Izvanrednog (korektivnog) održavanja koje su posljedica neposrednog djelovanja nakon otkrivanja neke neispravnosti ili nedostatka u opskrbi vodom. Redovito (preventivno) održavanje obuhvaća:

• Održavanje je vezano uz praćenje rada sustava.

• Preventivno održavanje vezano je uz redovitu kontrolu zaporne armature na sustavu, redovitim podmazivanjem i povremeno puštanje u pogon (otvaranje, odnosno zatvaranje). Ovo se odnosi na zapornu armaturu, a posebice na odzračne ventile od kojih ovisi pravilno funkcioniranje cijevne mreže.

• Potrebna je kontrola kakvoće vode, kao i količina isporučene vode, da bi se uočile nepravilnosti u radu vodoopskrbne mreže. Stalno praćenje protoka vode (i brzina) radi otkrivanja gubitaka zbog oštećenja cjevovoda.

• Potrebna je kontrola fizičkih, kemijskih, mikrobioloških i bakterioloških svojstva vode. Svaka promjena, a koja se razlikuje od normalnih vrijednosti upućuje na neispravnost, a koju treba istražiti i popraviti.

• Redovitom kontrolom i održavanjem vodovodne mreže, dobiva se njena puna funkcionalnost, a i produžava se vijek trajanja.

Izvanredno održavanje obuhvaćaju sve one radove nastale zbog nepredviđenih i izvanrednih događaja kao što su potresi, klizanje terena, poplava, fizička oštećenja cjevovoda ili njegovih dijelova uzrokovanih elementarnom nepogodom, ljudskom djelatnošću ili kao posljedica izvanrednog stanja i više sile.

2.3. Način zbrinjavanja građevnog otpada Način zbrinjavanja građevnog otpada mora biti u skladu s propisima o otpadu. Osnovni propisi iz tog područja su:

• Zakon o otpadu (NN 178/04)

• Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96)

• Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97,112/01,121/08) Prema zakonu o otpadu građevni otpad spada u interni otpad jer uopće ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. Nakon završetka radova gradilište treba očistiti od otpadaka i suvišnog materijala i okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje. Pravilnikom o vrstama otpada određeno je da je proizvođač otpada čija se vrijedna sredstva mogu iskoristiti dužan otpad razvrstavati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i osigurati uvjete skladištenja za očuvanje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Taj pravilnik predviđa slijedeće moguće postupke s otpadom:

• kemijsko-fizikalna obrada

• biološka obrada

• termička obrada



• kondicioniranje otpada

• odlaganje otpada. Kemijsko-fizikalna obrada otpada je obrada kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih kemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a može biti: neutralizacija, taloženje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, rezervna osmoza. Biološka obrada je obrada biološkim metodama s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a može biti: aerobna i anaerobna razgradnja. Termička obrada je obrada termičkim postupkom. Provodi se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a može biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, destilacija, sinteriranje, žarenje, taljenje, zataljivanje u staklo. Kondicioniranje otpada je priprema za određeni način obrade ili odlaganja, a može biti: usitnjavanje, ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, oprašivanje, očvršćivanje te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrži otpad. S građevnim otpadom treba postupiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom. Taj pravilnik predviđa moguću termičku obradu za sljedeći otpad:

• drvo

• plastiku

• asfalt koji sadrži katran

• katran i proizvodi koji sadrže katran Kondicioniranjem se može obraditi sljedeći otpad:

• građevinski materijali na bazi azbesta

• asfalt koji sadrži katran

• asfalt (bez katrana)

• katran i proizvodi koji sadrže katran

• izolacijski materijal koji sadrži azbest

• miješani građevni otpad i otpad od rušenja Najveći dio građevnog otpada (prethodno obrađen ili neobrađen) može se odvesti u najbliže javno odlagalište otpada, a u tu skupinu spada: beton, cigle, pločice i keramika, građevinski materijali na bazi gipsa, drvo, staklo, plastika, bakar, bronca, mjed, aluminij, olovo, cink, željezo i čelik, kositar, miješani materijali, kablovi, zemlja i kamenje i ostali izolacijski materijali. Nakon završetka radova gradilište treba očistiti od otpada i suvišnog materijala, postupiti prema iznesenom, a okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje. Projektant: ________________ Marko Bertolino dipl.ing.građ.



2.4. Posebni uvjeti izvođenja građevine - vodovod i oborinska

kanalizacija

2.4.1 Opće napomene Sve radove na projektiranim građevinama je potrebno izvesti u skladu sa odredbama "Zakona o prostornom uređenju i gradnji" (NN 76/07, 38/09, 90/11, 50/12 i 55/12) te propisima i pravilnicima donesenih na osnovu njega. U toku izvođenja radova, i u eksploataciji, također se pridržavati "Zakona o zaštiti na radu" (NN 59/96), "Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu" (SL.L 42/68), "Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore" (NN 6/84), te ostalih važećih pravila i Hrvatskih normi. Ujedno je neophodno zadovoljiti sve ekološke uvjete, u cilju zaštite čovjekove okoline. Prije početka radova na objektu, moraju biti prethodno regulirani imovinsko pravni odnosi, tj.odštetni zahtjevi vlasnika zemljišta, poljoprivrednih kultura itd. Prije početka iskopa, izvršiti iskolčenje objekata i trase kanala, kao i obilježavanje trase postojećih podzemnih instalacija. Izvoditelj radova treba osigurati takvu organizaciju rada, kvalitetan materijal prema tehničkim standardima, Hrvatskim normama i uzancama građevinarstva, odgovarajuću mehanizaciju i stručnu radnu snagu, te time omogućiti kvalitetno i precizno izvođenje radova. Jamstveni rokovi za kvalitet radova regulirani su važećim propisima. Kod otklanjanja kvarova koji su nastali u jamstvenom roku izvoditelj snosi sve troškove nastale prilikom otklanjanja kvarova, bez obzira je li u pitanju loš rad ili loš materijal. Ako stavkama troškovnika nije propisan određeni materijal, izvoditelj radova izabire odgovarajući materijal, koji odgovara zahtjevima izvođenja, vrsti podloge ili eksploatacijskim uvjetima, a sve u skladu sa Hrvatskim normama. Za sve materijale izvoditelj je dužan podnijeti dokaze o kvaliteti upotrebljenog materijala Ispitivanja tj. kontrola za vrijeme izgradnje osigurava kvalitet radova. Ispitivanja u tijeku izgradnje sadrže kontrolu materijala, kontrolu proizvodnje, ispitivanje podloga, kontrolu betona, kontrolu opreme. Sva ispitivanja za vrijeme izgradnje se vrše prema važećim normama i propisima, osim ukoliko posebnim dijelom projekta ili troškovnikom nisu zatraženi strožiji kriteriji ispitivanja. Sva ispitivanja idu na teret izvođača i potrebno ih je uključiti u jediničnu cijenu izvedbe pojedinog dijela. Ispitivanja vodovoda na vodonepropusnost izvest će izvoditelj monterskih radova uz prisustvo odgovorne osobe. Izvoditelj je dužan ukloniti utvrđene nedostatke, a neispravne dijelove zamijeniti novima. Prilikom iskopa rova posebnu pažnju treba obratiti na postojeće podzemne instalacije. Svi troškovi oštećenja navedenih instalacija, te objekata uz trasu, nastali nepažnjom, idu na teret izvoditelja. Podzemne instalacije izvoditelj je dužan stručno osigurati i očuvati za cijelo vrijeme izvođenja radova. Štete na objektima uz trasu nastale miniranjem također snosi izvoditelj radova. Sigurnost prometa i ljudi osigurava izvoditelj radova, prema postojećim propisima i to izvoditelj monterskih radova od preuzimanja iskopa rova do kraja ispitivanja cjevovoda, a prije i poslije toga izvoditelj zemljanih radova. U koliko izvođač radi nepredviđenog stanja na terenu ili prilagođavanja tehnologiji koju posjeduje, odluči unijeti izmjene od projektom predviđenog rješenja, obvezan je ishoditi stručno mišljenje projetkanta određenog dijela projekanta, kao i glavnog projektanta projekta i nadzornog inženjera. Sve izmjene je potrebno upisati u građevinski dnevnik, te priložiti dokumentaciju koja detaljno opisuje izmjene u za to prikladnom mjerilu s pripadajućim opisom izmjena i razloga zbog kojih je došlo do izmjena. Prije davanja ponude izvoditelj mora pregledati projekte i zatražiti eventualno potrebna pojašnjenja, jer se kasnije primjedbe neće uzimati u obzir. Sve primjedbe na projekt i stavke troškovnika izvoditelj mora pismeno obrazložiti najkasnije s davanjem ponude. U suprotnome, bez obzira na eventualne nejasnoće, izvoditelj mora radove izvesti prema važećim pravilima i normama, a pri tome nema pravo na naknadu cijene ili promjenu jedinične cijene.



Obračun radova vrši se na temelju stvarno izvedenih količina, u skladu sa projektom i kako je to određeno prosjećnim normama u građevinarstvu.

Materijal Pod jediničnim cijenama materijala podrazumijeva se cijena materijala, svi transporti, utovari i istovari, kao i skladištenje i osiguranje dotičnog materijala, kako bi ostao potpuno kvalitetan do trenutka ugradbe, ispitivanje kvaliteta, pribavljanje potrebnih atesta, te ostali radovi u vezi materijala, a sve prema stavkama troškovnika, općim i posebnim uvjetima izvo|enja radova, kao i programu kontrole i osiguranja kvalitete.

Rad Sav rad se obračunava prema opisu u stavkama sa prijenosima i prijevozima koji nisu uračunati u cijenu materijala.

Faktor Na radnu snagu dodaje se faktor (rad f1 + materijal f2) u koji pored ostalog treba uračunati održavanje gradilišta, postavljanje objekata na gradilištu, kao i njihova demontaža. Pri tome se ne priznaju režijski troškovi gradilišta.

Izmjere i količine radova U pogledu izmjera pridržavati se uputstava iz "Prosječnih normi u građevinarstvu", tj. u pogledu dodavanja i odbijanja za dužine, kubature i slično. Geodetske kontrole i izmjere potrebne za izvođenje moraju se izvesti u skladu sa nacrtima a izvoditelj ih je dužan uključiti u jediničnu cijenu radova.

Rad s obzirom na vremensku uvjete i dio godine Izvođač nema pravo tražiti posebnu naknadu za rad u vezi nepovoljnih vremenskih uvjeta, te je dužan eventualne probleme vezane s radovima u nepovoljnim vremenskim uvjetima pretpostaviti i ukalkulirati u ugovorni rok i cijenu.

Kategorije tla Stvarne kategorije tla treba ustanoviti kod iskopa rova, uz prisustvo svih odgovornih osoba, a granice pojedinih kategorija unijeti u odgovarajuće nacrte.

2.4.2. Uvjeti vezani za radove na iskopu, zatrpavanju i radu s betonom Zemljani radovi su raspoređeni u grupe: raščišćavanje terena, iskopi, nasipavanje, nabijanje, planiranje i transport iskopanog materijala. Prije početka izvođenja zemljanih radova, potrebno je teren za izvođenje objekta očistiti od postojećeg raslinja, privremenih i stalnih objekata, iskolčiti podzemne postojeće instalacije , te ukoliko je potrebno, izvršiti regulaciju prometa pješaka i vozila. Izvoditelj radova je dužan osigurati stručnu radnu snagu, mehanizaciju i potreban materijal kako bi se zemljani radovi izveli u skladu sa važećim propisima, i uzancama građevinarstva. Iskop građevne jame za objekte ili rova za polaganje cjevovoda se vrši strojno ili ručno. Kategorije terena se prilikom izvođenja radova definitivno utvrđuju. Sve radove na iskopu treba snimiti i unijeti u građevinsku knjigu. Iskopani materijal treba odmaknuti od ruba rova min 1.0 m, kako ne bi došlo do urušavanja, a materijal iz iskopa koristiti za kasnije zatrpavanje uz prethodno odstranjivanje krupnog materijala. Materijal koji se ne može deponirati duž rova potrebno je odložiti na privremeni deponij na gradilištu, ili na drugoj odobrenoj lokaciji, što ulazi u jediničnu cijenu iskopa. Materijal koji ostane nakon završenog nasipavanja i planiranja okolnog terena, odvozi se na prethodno osiguranu i pripremljenu deponiju. Ako materijala za zatrpavanje nema dovoljno, ili ne odgovara po kvaliteti, dovozi se iz prethodno određenog pozajmišta.



Ukoliko se iskop vrši na obradivim površinama potrebno je gornji sloj, odnosno obradivi plodni sloj debljine 15 cm odložiti pored rova i ne miješati ga sa ostalim materijalom iz iskopa, radi dovođenja obradivih površina u prvobitno stanje. Iskope izvesti prema normalnom i uzdužnom presjeku. U slučaju materijala slabije kvalitete treba stranice osigurati od rušenja, a ako do urušavanja dođe nepažnjom, izvoditelj snosi troškove dovođenja rova u projektirano stanje. Teren u kojem se građevina izvodi je materijal u nasipu pa je uzeta jedinstvena kategorija tla. Prilikom izvođenja, po potrebi ili po ocjeni nadzornog inženjera, kao i na mjestima gdje dolazi do obrušavanja terena, kao i pri iskopima dubine veće od 2 m rov treba povremeno razupirati. Razupiranje se predviđa na mjestima iskopa u materijalu slabije kvalitete klasično - podgrađivanjem, ili u skladu sa tehnologijom koju ponudi izvođač radova, a koja garantira siguran rad u rovu. Za građevnu jamu ili dionice rova, kod kojih se očekuje materijal slabije kvalitete ili pojava podzemnih voda, zaštitu iskopa provesti prema predviđenoj tehnologiji izvedbe. U slučaju da je iskop dublji od projektiranog, potrebno je isti popuniti sa materijalom, koji dobro nabijen garantira ravnomjernu nosivost. Dno i stranice rova moraju biti što ravniji i bez izbočina, što omogućuje brzu i jednostavnu montažu cijevi. Proširenje iskopa rova cjevovoda na mjestima okana i sl., kao i razupiranje vršit će se po potrebi, uz nalog i odobrenje nadzornog inženjera. Nakon planiranja dna rova izvodi se posteljica cijevi od sloja pješčanog materijala debljine minimalno 10 cm. Isplanirano dno rova, kao i izvedenu posteljicu pregledava nadzorni inženjer i upisom u dnevnik dozvoljava nastavak radova. Zatrpavanje položenog i montiranog cjevovoda se izvodi u dvije faze. Prvo se cijevi djelomično zatrpaju slojem pješčanog materijala frakcije 4-8 mm u visini 30 cm iznad tjemena cijevi uz nabijanje ručnim nabijačima.. Druga faza je zatrpavanje materijalom iz iskopa u slojevima debljine 30 - 40 cm uz dobro nabijanje nasutog materijala. Preostali materijal iz iskopa je potrebno odvesti na za to predviđenu deponiju. U slučaju pojavljivanja vode u rovu, potrebno ju je iscrpiti. Po potrebi, predviđena je izrada drenažnog kanalića duž rova, kako bi se olakšalo dreniranje i evakuacija nadošle oborinske ili procjedne vode crpljenjem. Sve radove je potrebno izvoditi prema "Pravilniku o zaštiti na radu u građevinarstvu" Sl.list 42/68. Način obračuna iskopa je po m3, na osnovu mjera iz projekta, odnosno snimljenog profila nakon izvršenja iskopa. Obračun ostalih zemljanih radova je po m3, m2, m u skladu sa stavkama troškovnika. Obračuni volumena iskopa, zatrpavanja i odvoza se vrše u sraslom stanju. U jediničnu cijenu uključeno je crpljenje podzemnih voda ili nadošlih oborinskih voda, te otežan rad zbog podzemnih instalacija. Jedinična cijena treba sadržavati još:

• obilježavanje pravca za iskope

• potreban rad, materijal, alat i građ.strojeve

• dovoz, odvoz i premještanje strojeva

• troškove zaštite na radu ukoliko stavkama predračuna nije drugačije predviđeno

• troškove regulacije prometa, ukoliko nisu obuhvaćeni posebnim stavkama troškovnika

2.4.2. Izvođenje radova - vodovod Predmetna građevina je sigurna od požara, ne djeluje negativno na zdravlje ljudi, ne razvija otpad, otrovne plinove, ne razvija buku i vibracije, ne troši dodatnu energiju (osim u već gotovim crpnim stanicama) i zbog izabranih materijala ne treba je posebno štititi od korozije. Cjevovod se ugrađuje na dubinu s min. 0,8 m nadsloja terena iznad tjemena cijevi. U tom smislu cjevovod ne narušava svojim postojanjem prirodni sklad terena. Zbog važnosti vodoopskrbnog cjevovoda, određena je uporaba kvalitetnih cijevi. Cijevi treba zbog pravilnog nalijeganja polagati na pješčanu posteljicu s time da se ispod spoja pijesak privremeno



odstrani kako se nalijeganje ne bi ostvarilo nepravilno nalijeganje. Spojevi moraju biti vodonepropusni i odgovarati standardima.

2.4.3. Radovi na montaži, dopremanju i skladištenju vodovodnog materijala Vodovodni radovi su raspoređeni u grupe: raznašanje, polaganje i montaža vodovodnih cijevi od polietilena visoke gustoće PE 100 SDR 17 DN 110mm i provjera vodonepropusnosti. Prije početka polaganja i montaže cijevi potrebno je pripremiti dno rova u skladu sa projektom, osigurati sav potreban materijal, te pripremiti cijevi uz rub rova. Prilikom izvođenja vodovodnih radova pridržavati se uputstva proizvođača cijevi vezanih za transport, istovar, uskladištenje i manipulaciju cijevima. Obavezno provjeriti ispravnost cijevi, fazonskih komada, armatrue te pripadjućih brtvi i ostalih spojnog materijala Obračun radova vrši se po komadu, kg ili m, u skladu sa stavkama predračuna radova. Svi vodovodni radovi se moraju upisati u građevinsku knjigu. Izvoditelj radova dužan je osigurati stručnu radnu snagu, kvalitetan materijal i mehanizaciju kako bi se radovi izveli u skladu sa važećim propisima. Prilikom izvođenja radova potrebno je, osim građevinske knjige, pripremiti ateste o tvorničkim ispitivanjima cijevi i drugom upotrebljenom materijalu, te voditi zapisnike o izvršenim probama na vodonepropusnost ( potpisuju izvoditelj, odgovorna osoba investitora i isporučitelj). Jedinična cijena treba sadržavati:

• sve troškove za rad, materijal, alat i strojeve

• troškove dobave materijala, dopreme na gradilište

• zaštita svih dijelova podložnih koroziji antikorozijskim sredstvima

• troškove snimka izvedenog stanja, ukoliko stavkama troškovnika nije drukčije predviđeno

Izbor i ugradnja cijevi i fazonskih komada Projektom su predviđene cijevi od polietilena visoke gustoće PE 100 SDR 17 (ISO 4427) vanjskog promjera Ø110mm za radni tlak 10 bara. Predviđene su cijevi u štapovima duljine 6m, a koje se međusobno spajaju elektrofuzijskim spojnicama. Prijelaz na lijevano željezne fazonske komade predviđen je preko slobodne spojnice sa tuljkom. Prilikom izvođenja radova važno je pridržavati se u potpunosti uputa proizvođača cijevi u svezi transporta, uskladištenja, manipulacije i montaža cijevi. Polaganje cijevi u rov i montaža mogu početi kada je osiguran sav potrebni materijal za rad i kada su cijevi raznesene duž rova, kao i potreban materijal za spajanje cijevi (elektrofuzijske spojnice). Prije polaganje cijevi u rov potrebno je izvršiti detaljan pregled cijevi kako bi se uklonile eventualno oštećene cijevi. Spuštanje cijevi u rov vrši se strojno ili ručno u ovisnosti o težini cijevi i to vrlo pažljivo kao i kod utovara cijevi. Prije montaže potrebno je utvrditi da cijev cijelom svojom dužinom naliježe na pripremljenu posteljicu. Najosjetljivija faza izgradnje cjevovoda je svakako montaža cijevi, te ugradnja fazonskih komada i armature. Iz navedenih razloga ovu fazu radova moraju vršiti visokokvalificirani i kvalificirani monteri uz prisutnost odgovorne osobe. Međusobno spajanje cijevi predviđeno je preko elektrofuzijskoh spojnica. Prijelaz na lijevano željezne fazonske komade treba napraviti preko slobodne spojnice sa tuljkom. Nakon montaže, a prije tlačne probe je potrebno izvesti betonska ukrućenja na krivinama cjevovoda, te djelomično zatrpavanje cijevi po sredini sa slobodnim spojevima. Ovo djelomično zatrpavanje je da se cjevovod oteža, da uslijed tlačne probe ne dođe do pomicanja cijevi. Nakon ovoga slijedi tlačna proba koju moraju izvoditi samo obučeni radnici, a izvodi se prema uputi za provođenje tlačne probe. Prilikom vršenja tlačne probe zabranjeno je prisutnost radnika u rovu. Nakon izvršenja tlačne probe i otklanjanja eventualnih nedostataka, dovršava se zatrpavanje rova.



Objekti na cjevovodu Prilikom ugradnje betona pridržavati se "Tehničkih propisa za betonske konstrukcije"( N.N 101/05; 85/06; 64/07), te ispuniti uvjete za izradu i isporuku hidrotehničkog betona u skladu sa HRN. U.E3.010. Beton se koristi za izvedbu ukrućenja na mjestima spajanja hidranta. Na horizontalnim lomovima cjevovoda, gdje se montiraju lijevanoželjezni – lukovi (spojeni elektrofuzijskim spojnicama), izvode se betonska ukrućenja od C15/20, radi neutraliziranja smičućih sila i spriječavanja izvlačenja spojeva, uslijed naprezanja cjevovoda prilikom tlačnih proba i poslije u pogonu. Betonska ukrućenja su proračunata sa pretpostavkom nosivosti tla od 25 N/cm2. Ukoliko se utvrdi drugačija nosivost tla od pretpostavljenje treba izvršiti korekciju proračunatih dimenzija ukrućenja. Osim betona koji se koristi za izradu ukućenja, koristi se beton za izradu okana na cjevovodu i za rekonstrukciju psotojećeg okna. Beton za izradu okna je C 25/30, a pri izvedbi se potrebno držati dimenzija danih u objektu.

Ispiranje i dezinfekcija cjevovoda Po završetku svih radova pristupa se čišćenju i ispiranju cjevovoda čistom vodom. Ispiranje se obavlja po dionicama idući od najuzvodnije točke cjevovoda, a vrši se sve dok na krajevima cjevovoda ne izlazi čista i bistra voda. Nakon toga se pristupa dezinfekciji cjevovoda klornom otopinom koncentracije 50 g/m3 vode, ukoliko sanitarni organ ne odredi drugačije. Otopina klora treba stići u sve dijelove cjevovoda, što će se postići tako da se krajevi otvore i kada se osjeti oštar miris klora znak je da je otopina prisutna, te se cjevovod zatvori. Cjevovod ostaje zatvoren 12 sati. Nakon isteka toga vremana pristupa se ispuštanju vode iz cjevovoda. Pri tome otopinu ne ispuštati na obradive površine zbog njene štetnosti. Dezinfekcija je završena kada bakteriološka analiza vode pokaže povoljan efekat dezinfekcije. Analiza vode uključena je u jediničnu cijenu stavke troškovnika. Svi ovi radovi su obavezni i kao takvi su i obuhvaćeni predračunom radova. Dezinfekciju treba vršiti osposobljena i ovlaštena osoba. Isprianje i dezinfekciju cjevovoda mora provesti za to ovlaštena organizacija. Nakon obavljene dezinfekcije cijevi treba isprati vodom koja je klorirana uobičajenom količinom klora za pitke vode.

Ispitivanje PE 100 SDR 17 DN 110 cjevovoda na vodonepropusnost Položene cjevovode treba prema DIN-u 19630 podvrgnuti tlačnom ispitivanju. Svrha ovog ispitivanja je dokaz brtvljenja cijevi, cijevnih spojeva i dijelova cijevnog voda kao i kontrola položaja. Polietilenske cijevi su izrađene prema normi Onorm B 5172 (ISO 4427), klasifikacija prema DIN EN ISO 12162. Tlačno ispitivanje po EN 805, DIN 4279-3. Ispitivanje se uglavnom ne vrši na dionicama dužim od 500 m. Ako se javljaju velike visinske razlike u niveleti, moraju se izabrati takve duljine dionica da se pri ispitivanju u najvišoj točki postigne barem radni pritisak.

Provedba tlačne probe Tlačna proba se smije izvoditi tek nakon potpunog hlađenja varova na cjevovodu!

Cjevovode koji su podvrgnuti djelovanju uzdužnih sila treba na njihovim krajevima, lukovima, mjestima račvanja i redukcija sidriti protiv sila koje se javljaju uslijed unutarnjeg pritiska. Dimenzioniranje neophodnih upornjaka vrši se prema statičkom proračunu. Na svim lomovima cjevovoda sračunate su sile koje se javljaju na lomovima sa položajem rezultante. Cjevovod treba pokriti zemljanim nabačajem pri čemu bi spojevi trebali ostati otkriveni. Prije punjenja cjevovoda vodom treba izraditi betonska ukrućenja horizontalnih i vertikalnih krivina, krajeva dionica i ogranaka kako bi izbjegli pomake koji su opasni za nepropusnost spojeva tokom ispitivanja i kasnije tokom eksploatacije. Usidrenje treba izvesti prema projektu.



Doprema vode vrši se prema mjesnim prilikama. Cjevovod se mora pažljivo potpuno ispuniti vodom kako ne bi došlo do opasnih udara u svezi s istiskivanjem zraka, jer nakupine zraka u cjevovodu dovode do njegova loma, a i ometaju i tlačnu probu. Cjevovod se puni na najnižoj točki polako kako bi sav zrak mogao mirno izaći iz cjevovoda. Između punjenja i ispitivanja potrebno je napraviti vremenski odmak, kako bi voda stigla iz cjevovoda istisnuti preostale nakupine zraka. Neposredno pred ispitivanje je potrebno odušiti presotali zrak, te nadopunuti potrebnu vodu. Zbog zaštite od temperaturnih promjena pri visokim temperaturama cjevovod treba zasjeniti, a pri niskim temperaturama ga treba šatititi od nepovoljnog utjecaja niske temperature ili zagrijavati. Cjevovod treba puniti vodom čija kvaliteta odgovara onoj pitke vode. Istodobno je potrebno vršiti odzračivanje cjevovoda. Ako je moguće, cjevovod treba sa najniže točke puniti vodom takvom brzinom, da u cjevovodu sadržani zrak može izlaziti kroz otvore za odzračivanje koji se trebaju nalaziti na najvišim točkama, te na kraju cjevovoda. Izlaženje zraka mora se odvijati bez jakog razvoja šumova. Otvore za odzračivanje potrebno je na odgovarajući način dimenzionirati. Ø 100mm - protok punjenja = 1.0 l/s Mjerenja tlaka, temperature i nepomičnosti Za nadziranje tlačne probe potrebno je da naručitelj i izvođač imaju svaki svoj tlakomjer na najvišoj i najnižoj točki dionice. Za vrijeme trajanja tlačne probe naručitelj mora na svoj račun, osigurati prisustvo stručnjaka koji će stručno nadzirati ispitivanje. U vremenu trajanja probe nisu dozvoljeni nikakvi radovi u rovu, a osobito popravljanje naglavnih spojeva kao i dopumpavanje vode zbog održavanja tlaka. Tlakomjeri moraju imati skalu koja omogućava besprijekorno očitavanje promjene tlaka od 0.1 bara. Prije tlačne probe tlakomjere treba prekontrolirati. Za utvrđivanje nepomičnosti cjevovoda treba mjeriti pomake u krivinama, na ograncima, zatvaračima, redukcijama, i sl. Način provedbe ispitivanja Kod ispitivanja ovih cjevovoda razlikujemo nekoliko vrsta ispitivanja : 1. Kratko ispitivanje Vrši se za kratke cjevovode bez međuelemenata (spojevi, fazonski komadi, armature). Cjevovod se napuni vodom i stavi pod tlak 1.5 x radni. Nakon 2 sata pritisak koji je opao treba podići na 1.3 x radni. Poslije naredna 2 sata započinje ispitivanje, bez ponovnog podizanja pritiska. Poslije početka ispitivanja može se računati sa opadanjem pritiska za 0.2 bara na sat (provjeriti povečanje zapremine kod proizvođača cijevi). Trajanje ispitivanja je 30 min za svakih započetih 100 m cjevovoda, a najmanje 2 sata. 2. Prethodno ispitivanje Iz cjevovoda mora biti ispušten zrak. Cjevovod se širi ovisno o kakvoći materijala od kojeg je

izrađen. Povećanje zapremine cjevovoda na temperaturi ispitivanja od 20 °C i na radnom pritisku iznosi kod cijevi do 2% (podatak provjeriti kod proizvođača cijevi). Ovo razvlačenje nastaje tijekom vremena, a dostiže se za približno 12 sati. Pri pritisku ispitivanja 1.3 x radni pritisak ovo povećanje je veće za 0.5%. O ovim elementima je kod ispitivanja nužno voditi računa. Pritisak ispitivanja iznosi 1.5 x radni pritisak . Prethodno ispitivanje traje najmanje 12 sati. U pravilnim vremenskim razmacima cjevovod se dopunjuje vodom do ispitnog pritiska, uz kontroliranje maksimalne dozvoljene količine prema uputama proizvođača cijevi. Prethodno ispitivanje je završeno kad je pad tlaka u granicama 0.1 - 0.2 bar/sat. 3. Glavno ispitivanje Ovo ispitivanje je nastavak prethodnog, sa jednakim ispitnim pritiskom.Preporuka je ne započinjati ovo ispitivanje do 2 sata nakon posljednjeg podizanja tlaka u prethodnom ispitivanju.Trajanje ispitivanja je ,po preporuci, 30 min za svakih 100 m cjevovoda, a najmanje 2 sata. U okviru ovog ispitivanja pregledavaju se pojedinačno svi spojevi. Ispitivanje je završeno ako je pad pritiska u granicama 0.1-0.2 bar/sat i ako nema mjesta koja



propuštaju vodu. Također je potrebno kratkojtrano izvršiti ispitivanje cjevovoda na tlak od 16 bara, a zbog zadovoljavanje požarnih uvijeta. 4. Skupno ispitivanje Ovim se ispituju spojna mjesta pojedinih dionica. Uvjeti ispitivanja su jednaki kao za glavno ispitivanje. Trajanje ispitivanja je 2 sata, a završeno je ako su sva spojna mjesta vodonepropusna. Maksimalno povećanje zapremine cjevovoda provjeriti kod proizvođača cijevi. Nepropusnost Ako se na stjenki ili spoju cijevi pokažu propusna mjesta, probu treba prekinuti polako prazniti cjevovod sve dok propusna mjesta ostanu bez vode. Proba se smije ponoviti tek nakon što se te pogreške uklone. Cjevovod se smatra dovoljno brtvljenim ako se u jednakim vremenskim razmacima veličina pada tlaka Δp stalno smanjuje. Istodobno na kraju ispitivanja ne smiju biti prekoračene navedene granične vrijednosti za pad tlaka Zadovoljavanje uvjeta propisanih pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara Potrebno je cjevovod na kojem se nalaze požarni hidranti kratkotrajno natlačiti na 16 bar-a, kako bi se zadovoljili uvjeti propisani pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06) Preuzimanje Ispitivanje je zadovoljilo ako su ispunjeni uvjeti koje propisuje proizvođač cijevi, te ako nisu uočena mjesta curenja. O ispitivanju se vodi zapisnik koji ovjeravaju predstavnici naručitelja i izvođača radova. Rezultat tlačnog ispitivanja treba dati u obliku izvješća na tipskim obrascima.

2.4.4. Radovi na polaganju kanalizacijskih cijevi (oborinska kanalizacija) Projektom su predviđene kanalizacijske cijevi od PVC-a SN 8, promjera: DN 400 (DV/DU =400mm /375,06mm), DN 315 (DV/DU =315mm/295,4mm), te DN 200(DV/DU =200mm/187,6mm) i DN 160(DV/DU =160mm/150,0mm) za spajanje na revizijska okna. Prilikom izvođenja radova važno je pridržavati se u potpunosti uputa proizvođača cijevi u svezi transporta, uskladištenja, manipulacije i montaža cijevi. Cijevi su predviđene u duljini od 6000mm. Spajanje cijevi je preko naglavka s brtvljenjem spojeva gumenim brtvama. Polaganje cijevi u rov i montaža mogu početi kada je osiguran sav potrebni materijal za rad, kada su cijevi raznesene duž rova. Prije polaganje cijevi u rov potrebno je izvršiti detaljan pregled cijevi kakao bi se uklonile eventualno oštećene cijevi. Spuštanje cijevi u rov vrši se ručno u ovisnosti o težini cijevi i to vrlo pažljivo kao i kod utovara cijevi. Prije montaže potrebno je utvrditi da cijev cijelom svojom dužinom naliježe na pripremljenu posteljicu. Osjetljiva faza izgradnje cjevovoda je svakako montaža cijevi. Montažu cjevovoda potrebno je da vrše kvalificirani montažeri u prisutnosti odgovorne osobe. Spajanje kanalizacijskih cijevi od PVC-a je preko naglavka. Nakon montaže potrebno je opteretiti cijevi djelomično i prije potpunog zatrpavanja ispitati cjevovod na vodonepopusnost, a prema uzancama proizvođača cijevi. Ispitivanje vodonepropusnosti vrši se po dionicama od revizijskog okna do revizijskog okna sa umetanjem balona na otvor cijevi koja se ne ispituje. Priključke koji su spojeni na ispitivanu dionicu potrebno je zatvoriti. Punjenje cijevi traje sat vremena. Kada se cjevovod dobro oduši (izađe sav zrak) pređe se na postepeno tlačenje dionice preko priključnih mjernih uređaja. Za ne tlačne sustave provjerava se vodonepropusnost na 0,5 bara (5,0 mVs). Provjerom cjevovoda, obilaskom trase i vizualnim pregledom ustanovljava se da ako nema orošavanja cijevi ili pak procjeđivanja, znači da je cjevovod ispravno montiran. Utrošak vode u tijeku ispitivanja od 30min, ne iznosi više od 0,02l/m2. Sukladno važećom zakonskoj legislativi, opisano ispitivanja cjevovoda na vodonepropusnost može obavljati isključivo za to ovlaštena osoba (pravna i fizička).



Predviđene su kanalizacijska revizijska okna od korugiranog PEHD-a sa postavljenim priključcima za spoj kanalizacijskih cijevi. Preko šahte predviđen je armirano betonski prsten na koji je postavljena armirano betonska ploča sa otvorom za lijevano željezni poklopac. Šahta se sastoji od baze sa priključcima, kao i ravnog vertikalnog dijela. Projektant: ________________ Marko Bertolino dipl.ing.građ.



2.5. Program kontrole i osiguranja kvalitete

2.5.1. Opće napomene

Svi sudionici u građenju (Investitor, Projektant, Izvoditelj, Nadzorni inženjer i Revident), dužni su pridržavati se odredbi Zakona o prostorno uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 90/11, 50/12 i 55/12) te pripadajućih pravilnika i propisa. Obveze Investitora su projektiranje, nadzor i građenje povjeriti osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti, osigurati stručni nadzor nad građenjem, a po završetku gradnje poduzeti potrebne radnje za obavljanje tehničkog pregleda i ishođenje uporabne dozvole, te se pridržavati svih ostalih obveza po navedenom zakonu. Obveza izvoditelja je graditi u skladu s projektnom dokumentacijom i ishođenom građevnom dozvolom, te posebnim uvjetima i suglasnostima. Radove izvoditi na način da se zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u slučaju požara, zaštite od ugrožavanja zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštite od buka i vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije, te svih ostalih funkcionalnih i zaštitnih svojstava, te ugrađivati materijale iste ili bolje od onih predviđenih projektom, opremu i proizvode predviđene projektom, te čija je kvaliteta dokazana potrebnim certifikatom proizvođača i uvoznika koji dokazuje kvalitetu određenog proizvoda u skladu sa važećim propisima i normama, te osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa projektom i zakonom. Kako bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta građenja, izvoditelj mora na gradilištu posjedovati odgovarajuću dokumentaciju za građenje i obavljati potrebne radnje prema istoj, kako slijedi:

• građevinsku dozvolu (ili drugi akt po kojem se dopušta gradnja) i prethodnu dokumentaciju

• građevinski dnevnik i građevinsku knjigu

• rješenja o postavljenju odgovornih osoba

• elaborat organizacije gradilišta sa primijenjenim mjerama zaštite na radu i zaštite od požara

• elaborat montaže konstruktivnih skela kao i ostalih montažnih elemenata i vođenje knjige montaže

• elaborat iskolčenja

• certifikate, ateste i dokumentaciju o kvaliteti radova i ugrađenim materijalima i opremi, kao i certifikate o kvaliteti betona, te odgovarajuće ateste i uvjerenja za svu ugrađenu opremu

• zapisnik o tlačnom ispitivanju cjevovoda i pripadajućoj kontroli građevina, prema preporukama proizvođača i važećim propisima,

• zapisnik o ispitivanju vodonepropusnosti kanala, cjevovoda i građevina,

• zapisnike o montaži opreme i pripadajuće jamstvene listove i upute o pogonu i održavanju

• rezultate ispitivanja kvalitete - odgovarajuće ateste i uvjerenja

• izvještaje o ostalim eventualnim radovima i opremi (vareni spojevi, izolacije i sl.)

• Ateste za osoblje obučene za specijalizirane radove (npr. Varioc, itd.)

• Potvrdu o o obavljenom ispiranju i dezinfekciji cjevovoda

• sva ostala ispitivanja i radnje koja nisu navedena, a koja su potrebna radi osiguranja kvalitete radova i ugrađenog materijala i opreme.

Po završetku svih radova izvoditelj treba napraviti elaborat izvedenog stanja građevine i katastra instalacija. O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrađuju u građevinu, a koji su predmet ovog elaborata potrebno je za cijelo vrijeme građenja voditi dokumentaciju te sačiniti izvješća o



pogodnosti primjene-ugradnje ispitivanih materijala na način opisan u ovom Programu ili navedenim Normama i pravilnicima. Izvješće o pogodnosti materijala mora biti usklađeno sa važećim propisom, a obavezno mora sadržavati: naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, količinu uzorka, namjenu materijala, mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzoraka te izvršenih ispitivanja, podatke o proizvođaču i investitoru, podatke o građevini za koju se uzimaju uzorci odnosno vrši ispitivanje; prikaz svih rezultata laboratorijskih (terenskih) ispitivanja za koje se izdaje uvjerenje (izvješće) odnosno ocjena kvalitete u skladu sa ovim Programom i važećim propisima; ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (upotrebljivosti) materijala za primjenu na navedenoj građevini te rok do kojega vrijedi izviješće. Rezultati svih laboratorijskih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijsku dokumentaciju (dnevnik, knjiga ili sl.). Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvođač je dužan priložiti rezultate tekućih ispitivanja koji se odnose na isporučene količine. Za materijale koji podliježu obaveznom atestiranju izdaje se atestna dokumentacija prema propisima. Izvješća odnosno rezultati ispitivanja izdaju se na formularima koji nose oznaku ovlaštene organizacije uz naznaku mjesta i osoba koje su izvršile ispitivanje. Izvješća te rezultati ispitivanja moraju se pravovremeno dostavljati Nadzornom inženjeru.

2.5.2. Prethodni i pripremni radovi

U prethodne i pripremne radove spada iskolčenje trase cjevovoda i građevine prema projektu. Ispravna iskolčenja predaju se Izvođaču zapisnički i od tada ih je on obavezan održavati i po potrebi obnavljati o svom trošku, te na terenu osigurati oznake iskolčenja do završetka gradnje. Prije otpočinjanja iskopa Izvođač je dužan geodetski osigurati sve glavne točke iskolčenja, položajno i visinski, te odrediti privremene repere radi kontrole izvedenih objekata položajno i visinski. Prije početka iskopa Investitor je dužan od svih mogućih vlasnika podzemnih instalacija na projektiranoj trasi zatražiti izlazak na teren i obilježavanje njihovih postojećih instalacija na terenu. S time moraju biti upoznati svi sudionici u građenju. U pripremne radove spada primjena odgovarajućih prometnih rješenja na trasi, odnosno pristupnom putu, prema potrebama dinamike radova na pojedinim dionicama i u ovisnosti o rangu prometnice na kojoj se obavljaju radovi. Slijede radovi koji obuhvaćaju ograđivanje gradilišta, manipulativnih površina i odlagališta materijala, strojeva i opreme. Zatim osiguranje susjednih površina i prilaza za vrijeme izvođenja radova od opasnosti gradilišta i po okolinu opasnih građevinskih i ostalih radova.

2.5.3. Zemljani radovi i radovi na uređenju okoliša Sve zemljane i slične radove izvesti točno prema projektnoj dokumentaciji. Stranice iskopa zasjecati u projektiranom nagibu. Dno građevne jame isplanirati s traženom točnošću. Svi iskopi izvode se strojevima. U blizini postojećih podzemnih instalacija i za fine iskope manjih količina predviđen je pažljiv ručni iskop. Iskopani materijal odbacuje se na minimalnu udaljenost od projektiranog ruba iskopa prema opisu stavke. Predviđeno je razdvajanje zemljanog od kamenitog materijala odmah prilikom iskopa, za kasniju upotrebu. Ukoliki je to posebnim uvjetima građenja uvjetovano, na određenim dijelovima trase sav iskop će se odmah ukrcavati u teretno vozilo i odvoziti na privremene ili trajne deponije. Na privremene deponije odvozi se materijal koji je pogodan za ponovno zatrpavanje kanala. Za iskope mješovitog ili potpuno kamenitog materijala primjeniti vibracijske pneumatske alate za iskop. Upotreba eksploziva ograničena je susjednim objektima, te je izvođač za takve radove dužan ishoditi prethodnu suglasnost za to nadležnih institucija i pribaviti potrebni projekt miniranja i pripadajuće dozvole, kao i za te poslove angažirati za to ovlaštene tvrtke. Ovisno o kategoriji terena i dubini iskopa, mora se izvesti pravilno podupiranje i razupiranje stranica iskopa da ne dođe do



urušavanja rova. Ukoliko pak dođe do urušavanja iskopa radi nedovoljnog ili lošeg podupiranja, Izvođač je sve dužan sanirati o svom trošku. Za obavljanje predviđenih radova Izvođač po potrebi mora iscrpsti oborinsku ili podzemnu vodu iz kanala ili građevne jame, bez posebne nadoknade. Zatrpavanja kanala zemljanim materijalom izvoditi u odgovarajućim slojevima uz vlaženje i zbijanje, strojno ili ručno, do tražene zbijenosti, koja se mora ispitati. Drobljenac ili šljunak koji će se ugrađivati mora biti odgovarajuće kvalitete i veličine. Ugrađivati ga u projektiranoj debljini uz strojno ili ručno zbijanje do tražene zbijenosti. Pješčanu posteljicu za cjevovode izvesti od kvalitetnog prirodnog ili drobljenog pijeska od 4 do 8 mm veličine, bez organskih i zemljanih primjesa. Sva zbijanja pijeska sa strane i iznad cijevi moraju se obaviti vrlo pažljivo, u pravilu ručno, a samo iznimno malim strojevima za zbijanje. Sva privremena odlagališta materijala iz iskopa, te kamenog agregata, potrebno je na kraju očistiti i potpuno dovesti u prvobitno stanje. Svi radovi pa tako i zemljani i slični za prometne površine propisani su “Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama (UTU)” i kao takav dokument je javno dostupan na službenim web stranicama hrvatskih cesta.

Važeći standardi za zemljane radove : HRN U.B1.010 Geomehaničko ispitivanje HRN U.B1.030 Određivanje tlačne čvrtoće HRN U.B1.032 Određivanje stišljivosti tla HRN U.B0.001 Uzimanje uzoraka za podlogu HRN U.B3.010 Kamen za podlogu i kaldrmu HRN U.B8.012 Ispitivanje čvrstoće na tlak HRN U.B1.042 Geomehanička ispitivanja, određivanje kalifornijskog indeksa

nosivosti HRN U.B1.046 Geomeh. ispitivanja, određivanje modula stišljivosti metodom kružne

ploče

2.5.4. Betonski, armiranobetonski i tesarski radovi

Beton Sve komponente betona (agregat, cement, voda, dodaci), te beton kao materijal, trebaju udovoljavati zahtjevima važećih normi, propisa i pravila struke. Izvoditelj je dužan izraditi projekt betona u skladu s projektom konstrukcije i dostaviti ga na suglasnost projektantu objekta. Kontrola kvalitete betona sastoji se od kontrole proizvodnje i kontrole suglasnosti s uvjetima projekta konstrukcije i projekta betona. Betonski radovi moraju se izvoditi prema odgovarajućem građevinskom projektu i prema projektu betona, a u svemu sukladno s: Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (N.N. br. 101/05.), te svim pratećim normativima. Kod projektiranog betona u projektu mora biti specificiran razred tlačne čvrstoće (marka betona) i to kao karakteristična vrijednost 95%-tne vjerojatnosti s kriterijima sukladnosti prema normi HRN EN 206-1. Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju, moraju ispunjavati zahtjeve normi na koje upućuje norma HRN EN 206-1 i zahtjeve prema Tehničkom propisu za betonske konstrukcije. Zahtjevi za isporuku betona i informacije proizvođača betona korisniku moraju sadržavati podatke prema normi HRN EN 206-1. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava svježeg betona provodi se prema normama niza HRN EN 12350, a ispitivanje svojstava očvrsnulog betona prema normama niza HRN EN 12390.



Eventualna vremenski ubrzana proizvodnja betonskih elemenata, u cilju ubrzanja građenja, dopuštena je samo uz poseban projekt tehnologije izvođenja i dokaz zahtijevanih svojstava prethodnim ispitivanjima. Za svako odstupanje od projekta, nadzorni inženjer je dužan izvijestiti Projektanta i Investitora. Nužna je njega ugrađenog betona da se ne pojave štetne pukotine, a u svemu prema projektu betona, važećim propisima i pravilima struke.

Betonski čelik Betonski čelik treba udovoljavati zahtjevima važećih propisa. Za čelik za armiranje primjenjuju se norme nHRN EN 10080-1 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 1. dio: Opći zahtjevi (prEN 10080-1:1999), nHRN EN 10080-2 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 2. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda A (prEN 10080-2:1999), nHRNEN 10080-3 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 3. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda B (prEN 10080-3:1999), nHRN EN 10080-4 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 4. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda C (prEN 10080-4:1999), nHRN EN 10080-5 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 5. dio: Tehnički uvjeti isporuke zavarenih armaturnih mreža (prEN 10080-5:1999), nHRN EN 10080-6 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 6. dio: Tehnički uvjeti isporuke zavarenih rešetki za gredice (prEN 10080-6:1999). Potvrđivanje sukladnosti čelika za armiranje provodi se prema odredbama Dodataka A norme nHRN EN 10080-1 i odredbama posebnog propisa. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava čelika za armiranje odnosno čelika za prednapinjanje, provodi se prema normama nizova nHRN EN 10080, odnosno nHRN EN 10138, i prema normama niza HRN EN ISO 15630 i prema normi HRN EN 10002-1. Preklopi se izvode prema odredbama priznatim tehničkim pravilima iz Priloga H Tehničkog propisa za betonske konstrukcije, odnosno prema normi HRN ENV 1992-1-1:2004.

Sva armatura je iz čelika S500/560 u obliku šipki ili mreža. Osobito poštivati projektom predviđene razmake i zaštitne slojeve armature. Ni jedno betoniranje elementa ne može započeti bez prethodnog detaljnog pregleda armature od strane nadzornog inženjera i njegove dozvole.

Prekidi betoniranja Prekid i nastavci betoniranja konstrukcija moraju biti obrađeni projektom betona. Pri radovima na nastavljanju betoniranja potrebno je površine kvalitetno očistiti i ispuhati, premazati za to predviđenim premazima za spajanje starog i novog betona, te postupiti u svemu prema projektu tehnologije betona. Radove je potrebno vršiti u potpunosti pod kontrolom nadzornog inženjera.

Norme koje tretiraju ove radove Nome za beton – osnovne norme HRN EN 206-1:2002 Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN

206-1:2000) HRN EN 206-1/A1:2004 Beton – 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN

206-1:2000/A1:2004) nHRN EN 206-1/A2 Beton – 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN

206-1:2000/prA2:2004) Norme za beton - ostale norme HRN EN 12350-1 Ispitivanje svježeg betona – 1. dio: Uzorkovanje HRN EN 12350-2 Ispitivanje svježeg betona – 2. dio: Ispitivanje slijeganjem HRN EN 12350-3 Ispitivanje svježeg betona – 3. dio: VeBe ispitivanje HRN EN 12350-4 Ispitivanje svježeg betona – 4. dio: Stupanj zbijenosti HRN EN 12350-5 Ispitivanje svježeg betona – 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem HRN EN 12350-6 Ispitivanje svježeg betona – 6. dio: Gustoća HRN EN 12350-7 Ispitivanje svježeg betona – 7. dio: Sadržaj pora – Tlačne metode



HRN EN 12390-1 Ispitivanje očvrsnulog betona – 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe

HRN EN 12390-2 Ispitivanje očvrsnulog betona – 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće

HRN EN 12390-3 Ispitivanje očvrsnulog betona – 3. dio: Tlačna čvrstoća uzoraka HRN EN 12390-6 Ispitivanje očvrsnulog betona – 6. dio: Vlačna čvrstoća cijepanjem

uzoraka HRN EN 12390-7 Ispitivanje očvrsnulog betona – 7. dio: Gustoća očvrsnulog betona HRN EN 12390-8 Ispitivanje očvrsnulog betona – 8. dio: Dubina prodiranja vode pod

tlakom prCEN/TS 12390-9 Ispitivanje očvrsnulog betona – 9. dio: otpornost na smrzavanje

ljuštenjem ISO 2859-1 Plan uzorkovanja za atributni nadzor – 1. dio: Plan uzorkovanja

indeksiran prihvatljivim nivoom kvalitete (AQL) za nadzor količine po količine

ISO 3951 Postupci uzorkovanja i karta nadzora s varijablama nesukladnosti HRN U.M1.057 Granulometrijski sastav mješavina agregata za beton HRN U.M1.016 Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje mraza HRN EN 480-11 Dodaci betonu, mortu I injekcijskim smjesama – Metode ispitivanja –

11. dio: Utvrđivanje karakteristika zračnih pora u očvrsnulom betonu HRN EN12504-1 Ispitivanje betona u konstrukcijama – 1. dio: Izvađeni uzorci –

Uzimanje, pregled i ispitivanje tlačne čvrstoće HRN EN 12504-2 Ispitivanje betona u konstrukcijama – 2. dio: Nerazorno ispitivanje –

Određivanje veličine odskoka HRN EN 12504-3 Ispitivanje betona u konstrukciji – 3. dio: Određivanje sile čupanja HRN EN 12504-4 Ispitivanje betona u konstrukciji – 4. dio: Određivanje brzine

ultrazvuka prEN 13791:2003 Ocjena tlačne čvrstoće betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim

elementima Norme za čelik za armiranje nHRN EN 10080-1 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 1.dio: Opći

zahtjevi (prEN 10080-1:1999) nHRN EN 10080-2 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 2. dio: Tehnički

uvjeti isporuke čelika razreda A (prEN 10080-2:1999) nHRNEN 10080-3 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 3. dio: Tehnički

uvjeti isporuke čelika razreda B (prEN 10080-3:1999) nHRN EN 10080-4 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 4. dio: Tehnički

uvjeti isporuke čelika razreda C (prEN 10080-4:1999) nHRN EN 10080-5 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 5. dio: Tehnički

uvjeti isporuke zavarenih armaturnih mreža (prEN 10080-5:1999) nHRN EN 10080-6 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi armaturni čelik – 6. dio: Tehnički

uvjeti isporuke zavarenih rešetki za gredice (prEN 10080-6:1999) HRN EN 10020 Definicije i razredba vrsta čelika HRN EN 10025 Toplovaljani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih čelika – Tehnički

uvjeti isporuke HRN EN 10027-1 Sustavi označivanja čelika – 1. dio: Nazivi čelika, glavni simboli HRN EN 10027-2 Sustavi označivanja čelika – 2. dio: Brojčani sustav EN 10079 Definicije čeličnih proizvoda HRN EN 10204 Metalni proizvodi – Vrste dokumenata o ispitivanju (uključuje dopunu

A1:1995) prEN ISO 17660 Zavarivanje čelika za armiranje



HRN EN 287-1 Provjera osposobljenosti zavarivača – Zavarivanje taljenjem – 1. dio: Čelici

HRN EN 719 Koordinacija zavarivanja – Zadaci i odgovornosti HRN EN 729-3 Zahtjevi za kakvoću zavarivanja – Zavarivanje taljenjem metalnih

materijala – 3. dio: Standardni zahtjevi za kakvoću HRN EN ISO 4063 Zavarivanje i srodni postupci – Nomenklatura postupaka i referentni

brojevi HRN EN ISO 377 Čelik i čelični proizvodi – Položaj i priprema uzoraka i ispitnih uzoraka

za mehanička ispitivanja HRN EN 10002-1 Metalni materijali – Vlačni pokus – 1. dio: Metoda ispitivanja (pri

sobnoj temperaturi) HRN EN ISO 15630-1 Čelik za armiranje i prednapinjanje betona – Ispitne metode – 1. dio:

Armaturne šipke i žice HRN EN ISO 15630-2 Čelik za armiranje i prednapinjanje betona – Ispitne metode – 2. dio:

Zavarene mreže

Ugradnja betona i pripema oplate Za izvedbu gotovo svih betonskih i armiranobetonskih elemenata potrebno je pravovremeno izraditi, postaviti i učvrstiti odgovarajuću oplatu. Oplata mora odgovarati mjerama građevinskih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i razupiranjem oplate mora se osigurati njena stabilnost i nedeformabilnost pod teretom ugrađene mješavine. Unutarnje površine moraju biti ravne i glatke, bilo da su vertikalne, horizontalne ili kose. Oplatu je potrebno raditi na način da se lako može demontirati bez utjecaja nepoželjnih vibracija na konstrukciju od nedovoljno očvrslog betona. Ako se nakon skidanja oplate ustanovi da izvedena konstrukcija dimenzijama i oblikom ne odgovara projektu izvođač je obavezan istu srušiti i ponovo izvesti prema projektu. Prije ugradnje svježeg betona u oplatu, ista mora biti adekvatno pripremljena za to predviđenim odvojivačima, a ne smije biti odvojivača na armaturnom željezu, kao ni masti i ulja. Izvođač ne može započeti betoniranje dok nadzorni inženjer ne izvrši pregled postavljene oplate i armature, kao i svih metalnih djelova koji će se ubetonirati, te pismeno (upisom u građevinski dnevnik) ne odobri betoniranje. Svježi beton se po stavljanju u oplatu tretira uz pomoć pervibratora odgovarajućih dimenzija i frekvencije, ali razastiranje betonske mase pomoću vibratora nije dozvoljeno. Skidanje oplate smije se vršiti najranije 5 dana nakon ugradnje posljednje količine betona, uz uvjet da u tom vremenu “mladi” beton postigne minimum 40 % propisane tlačne čvrstoće. Ukoliko se za učvršćenje oplate rabe metalne šipke od kojih dio ostaje ugrađen u beton, krajevi stalno ugrađenog dijela moraju biti udaljeni od površine betona najmanje 5 cm. Proizvodnja betona smije početi na temelju recepture bazirane na prethodnim ispitivanjima materijala i betona, s tim da receptura bude verificirana od strane ovlaštenog instituta. Usvojenom recepturom treba postići kompaktan i vodonepropustan beton. Betoniranje organizirati tako da se omogući kontinuirano betoniranje bez prekida na mjestima gdje je to propisano.

2.5.5. Zidarski radovi Kod izvođenja zidarskih radova Izvođač se treba pridržavati projekta, odnosno statičkog računa i navedenih propisa i pravilnika. Sva zidanja moraju se obaviti točno prema građevinskim nacrtima i detaljima. Za izvedbu nosivih i pregradnih zidova, za sva žbukanja i ugradnje različite opreme i uređaja mora se dobaviti prvoklasan materijal, tj. šuplji opekarski blokovi, pijesak, cement, vapno, voda i manje količine ostalih materijala potrebnih za zidarske i slične radove. Opeka i blokovi moraju biti od kvalitetne sirovine i pravilnih dimenzija. Pijesak mora biti kvalitetan drobljeni za grubu žbuku, a za finu žbuku mora biti kvalitetan riječni (iznimno drobljeni). Ne smije imati primjesa organskih i zemljanih tvari. Vapno mora biti gašeno, dovoljno odležano (naročito za finu žbuku), ili hidratizirano dodatno gašeno u vodi dovoljno dugo.



Unutarnja i vanjska žbukanja mora se i izvoditi u povoljnim vremenskim uvjetima. Za žbukanje se koriste vapneni, produžni i cementni mort potrebnog omjera. Žbuka ne smije "pregorjeti" od prevelike vrućine, ne smije se smrznuti, niti biti izložena prejakom propuhu da ne ispuca. Agregat za žbukanje mora biti kvalitetan i prosijan, bez ikakvih primjesa. Žbukanje zidova može se obaviti tek pošto su na zidove postavljene i ispitane sve instalacije (vodovod, kanalizacija, struja, signalizacija i dr.). Na fino ožbukanim površinama ne smije se vidjeti trag gladilice. Vanjske površine na koje će se nanijeti završna fasadna žbuka moraju biti grube. Fasaderski radovi predviđaju obradu vanjskih površina objekta u dva sloja. Podloga se nanosi preko očišćenih i namočenih površina zidova, određene čvrstoće i dovoljne hrapavosti. Prije nanošenja podloge obavezno odstraniti sve ostatke žice, skela, oplata i sl. Sve izvedene površine moraju biti vertikalne, kose, horizontalne ili pravilno zaobljene, kako je predviđeno. Profili i kutovi moraju biti oštrih rubova. Ovi radovi uključuju obradu površina u neposrednom dodiru s limarijom, stolarijom ili bravarijom, te opremom i uređajima. Prilikom ugradnje bravarije i ostale opreme i uređaja mora se sve zaštititi od oštećenja i zaprljanja. Radom je obuhvaćeno dubljenje potrebnih rupa za ugradnju, eventualno potrebno proširivanje premalih ostavljenih otvora ili zazidavanje prevelikih otvora, te popravak susjednih ožbukanih površina. Za izvođenje radova na većoj visini potrebno je pravovremeno postaviti odgovarajuću drvenu ili metalnu skelu ili nogare s prilazima, za normalan rad. Također, moraju se montirati priručne dizalice za vertikalan transport materijala za zidarske radove. Nadzornoj službi se moraju predati odgovarajući atesti. Važeći propisi i pravilnici: Pravilnik o obaveznom atestiranju opeke ( S.L. 24/94) Pravilnik za opeke ( S.L. 4/87 ) Pravilnik za izvođenje fasaderskih radova (S.L. 52/78 ) HRN U.F2.010 – Završni radovi u građevinarstvu Tehnički uvjeti za izvođenje fasaderskih radova HRN B.C1.015, B.C1.020, U.J6.045, U.J6.520 i U.M8.300- Uvjeti za fasade i tehnički uvjeti iz proizvođačkog zahtjeva HRN B.D1.015- Tehnički uvjeti za šuplje gline, opeke i blokove HRN U.N2.010, B.C1.035 – Pregradni zidovi od gips ploča HRN U.M.010 – Mortovi za zidanje HRN U.M2.012 – Mortovi za žbukanje HRN B.C1.020 – Gašeno vapno HRN U.M2.012 - Pijesak HRN U.E3.050 – Tehnički uvjeti za izradu i ugradnju betonskih elemenata HRN U.M8.002 - Metode ispitivanja mortova za zidanje i žbukanje HRN B.C8.040 i B.C8.042 – Ispitivanje vapna HRN B.C8.040 i B.C8.022,B.C8.023 – Ispitivanje cementa HRN B.D8.011 – Metode ispitivanja opeke, blokova i ploča od gline HRN B.B0.001, B.B8,036, U.M8.020, L.J9.010, B.B8.034, B.B8.038, B.B8.039, B.B8.040 – Ispitivanje pijeska HRN B.C8.042 – Ispitivanje morta HRN B.C8. 022, B.C8.030, B.C8.042 – Ispitivanje čvrstoće HRN U.J6.090 – Ispitivanje zida na požar HRN B.D1.011 – Metode ispitivanja opeka i blokova od gline



2.5.6. Ugradnja, skladištenje i postupanje s hidrotehničkom opremom i provedba

tlačne probe

Cjevovod Za vodovod se primjenjuju tlačne cijevi od polietilena PE 100 SDR 17 (PN 10bara). Tlačne cijevi se spajaju elektrofuzijskim spojnicama, a prelazak na lijevano željezne fazonske komade sa prirubnicama preko slobodne prirubnice sa tuljkom. Polietilenske cijevi su izrađene prema normi Onorm B 5172 (ISO 4427), klasifikacija prema DIN EN ISO 12162 Za ispitivanje materijala potrebno je primjenjivati metode ispitivanja propisane važećim standardom.

Kontrola proizvodnje i garancija kvalitete Proizvođač treba stalno kontrolirati proizvodnju cijevi u vlastitom laboratoriju ili to mora povjeriti u drugoj laboratoriji. Metode ispitivanja Kvaliteta poletilenskih cijevi je prema važećim standardima definiranih oblika i dimenzija cijevi (DIN 53479, 53735, 53457, 53752, 52612, 53482, DIN ISO1133, DIN 16963), a prema prosječnom uzorku. METODE ISPITIVANJA:

• ispitivanje zatezanjem

• ispitivanje savijanjem

• ispitivanje tvrdoće

• ispitivanje hidrauličkim pritiskom

• ispitivanje progiba

• ispitivanje zaštitne prevlake Izjava o kvaliteti, odnosno izvješće o ispitivanju Cijevi i spojne elemente prati izjava o kvaliteti, odnosno izvješće o ispitivanju koji sadržava slijedeće podatke:

• tvrtku, odnosno naziv proizvođača cijevi

• podatke o proizvodu ( naziv proizvoda i mjere )

• datum proizvodnje

• datum i mjesto gdje su izvršena ispitivanja

• vrstu ispitivanja i oznake standarda po kojima su ispitivanja obavljena

• oznaku pojedinačnog standarda kojem proizvod odgovara Da bi se osigurala stalna kvaliteta sastavnih materijala te da bi se odgovarajući uvid u kvalitetu sastavnih materijala potrebno je:

• kontrolirati kvalitetu materijala

• osigurati odgovarajuću dokumentaciju o kvaliteti materijala

• za ispitivanje materijala primjenjivati standarde, teh. propise date u teh. uvjetima

Fazonski komadi i armature Fazonski komadi predviđeni za ugradnu su lijevano željezni komadi. Vrsta cijevi koja će se ugrađivati mora odgovarati hrvatskim standardima, te moraju biti ispitane atestirane. Spajanje PEHD cijevi sa lijevanoželjeznim fazonskim komadima vršit će se pomoću tuljka sa slobodnom prirubnicom, a izvoditelj radova dužan je priložiti podatke o svakom izrađenom spoju. Svaki spojni element od lijevanog-željeza mora imati slijedeće oznake: - tlak za koji je namjenjen



- nazivni promjer - ime proizvođača

Prilikom preuzimanja na svakom lijevano željeznom komadu kontrolirati dimenzije, kvalitet vanjske i unutarnje izolacije, dimenzije spojnih dijelova, točnost bušenja rupa na prirubnicama, mehanička oštećenja, kvalitet brtvljenja, traženi radni pritisak i dr. Na određeni broj istovrsnih komada uzimaju se uzorci za detaljnija ispitivanja kvalitete. Prilikom manipuliranja fazonskim komadima i armaturama, voditi računa da se ne ošteti izolacija. Gdje je potrebno, radi velike težine treba se poslužiti adekavatnom dizalicom. Cijevi, armature i fazonske komade treba ugrađivati točno prema priloženim nacrtima. Spajanje fazona i armatura prirubnicama obavlja se tako da se dobro očiste prirubničke površine spoja. Zatim se postavlja brtva. Za spajanje se koriste standardni nehrđajući vijci s maticama, očišćeni i nauljeni. Pritezanje vijaka obavlja se nasuprotno naizmjenično, propisanim moment-ključem. Izvođač mora osigurati da gumene brtve, i spojne površine moraju biti odgovarajuće klase i dimenzija, a spojne površine čiste. Uzemljeni vijci i matice moraju biti od inox čelika, te omotani zaštitnim zavojem. Kako bi se postiglo jednoliko zatezanje vijaka na prirubnicama, matice treba pritezati “u križ”. Svi ugrađeni komadi moraju zadovoljiti slijedeće norme:

• lijevanoželjezne armature : HRN M.C5.640, HRN M.B6.052, HRN M.B6.031, HRN M.C5.010, odnosno DIN 3202, DIN 28606, DIN 1693, DIN 2501, DIN 3225, DIN 3352, DIN 2532, DIN 3222, DIN 3230.

• lijevanoželjezni fazonski komadi i cijevi : DIN 28600, DIN 28601, DIN 28602, DIN 28603, DIN 28604, DIN 28607, DIN 28614, DIN 28615, DIN 28622, DIN 28648, 28610

• izolacija cijevi : DIN 30674, DIN 30675

Tlačna proba O svim ispitivanjima vodi se Zapisnik. Za vrijeme svih tlačnih proba zabranjen je ulazak ljudi u kanal. Izvještaj o tlačnom ispitivanju sastavlja se prema DIN 4279 standardu, sa slijedećim podacima:

• opis objekta,

• podaci o ispitivanju,

• opis provedenog ispitivanja,

• ovjera provedenih ispitivanja,

• primjedbe vezane na ispitivanje. Izvoditelj mora biti opremljen suvremenom opremom za ispitivanje. Za mjerenje pritiska u

cjevovodu mora imati najmanje 2 precizna i baždarena manometra s podjelom od najmanje 1 N/cm2. Jedan manometar je radni, a drugi radi kontrole. Za postizanje ispitnog pritiska potrebna je odgovarajuća crpka, za polagano podizanje pritiska. Na najvišem kraju mora biti ventil za ispuštanje zraka. O provedenom ispitivanju sastavlja se odgovarajući Zapisnik koji se konačno predaje Investitoru, a po potrebi se s njim upoznaje i proizvođač cijevi.

Cjevovod za vrijeme eksploatacije Potrebno je redovito kontrolirati stanje cjevovoda, a naročito hidranata za vrijeme eksploatacije, radeći kontrole najmanje jednom u 6 mjeseci, gdje se stanje u hidranata treba provjeriti na početku ljetne (povećana opasnost od požara) sezone. Kontrolom je potrebno obuhvatiti ispravno funkcioniranje ventila hidranata, prekontrolirati da li su svi sastavni elementi hidranta na za to predviđenom mjestu, pristupačnost hidranta u slučaju potrebe (nabacan materijal ukloniti ili druge ostavljene stvari i napuštena vozila u blizini hidranta).



Cjevovod ne zahtjeva neko posebno održavanje, ali bi redovita kontrola tlaka u nekim točkama (preporučeno jednom u godinu dana) i usporedba s proračunom danim u ovom projektu mogla otkriti neka oštećenja cjevovoda i time smanjiti eventualne naknadne radove na održavanju od za to predviđenog komunalne tvrtke.

Tehnički uvjeti za osiguranje kvalitete protupožarnih sustava Ispitivanje funkcionalnosti hidrantske mreže vrši te temeljem čl. 20. stav. 2 Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93, 33/05), Pravilnika za hidrantsku mrežu za gašenje požara (NN 08/06), te Pravilnika o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (NN 67/96, 41/03). Tehničke značajke svih dijelova hidrantske mreže trebaju se provjeravati u vremenu i prema Pravilniku o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (NN 67/96, 41/03). Provjera ispravnosti provodi se prema čl. 2-4 Pravilnika o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara (NN 67/96, 41/03). Ispravnost sustava provjerava se prvim i periodičnim ispitivanjem. Ispitivanja mogu obavljati samo Pravne osobe koje su ishodile ovlast od Ministarstva za obavljanje poslova ispitivanja. Provjera ispravnosti hidrantske mreže provodi se prema čl. 18 Pravilnika o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara. Popis primijenjenih normi za hidrantsku mrežu; HRN EN 14384:2007 – Nadzemni protupožarni hidrant (EN 14384:2005) NRN EN 1074-6:2004 – Ventil za opskrbu vodom (prikladnost namijene i odgovarajućih ispitivanja za ovjeru – 6.dio)

Tehnički uvjeti za osiguranje kvalitete - kanalizacija Kanalske cijevi, poklopci, revizijska montažna okna, stupaljke prilagođene odabranim revizijskim oknima, moraju biti izvedeni prema postojećim važećim standardima, odnosno prema odredbama DIN-a , ako se radi o materijalu za koji ne postoje naši standardi. Sav materijal za kanalske radove ; cijevi, montažna revizijska okna, stupaljke (tvorničke izrade), poklopci moraju se preuzimati od proizvođača komisijski i zapisnički. Materijal koji ne odgovara kvaliteti ne smije se ugraditi. Utovar, prijevoz i spuštanje kanalskih cijevi mora se vršiti na način da ne dođe do oštećenja. Prije ugradnje potrebno je svaku kanalsku cijev pregledati i vizualno utvrditi da nema oštećenja. Kanalizacijske cijevi od PVC-a proizvedene su prema EN 13476-1, DIN 16961-1, DIN 16961-1, nazivne krutosti prstena SN8, tvorničke duljine 6m za promjer: DV 200/DU 187,6mm, DV/DU 250/234,4mm, DV/DU 315/295,4mm, DV/DU 400/375,0mm. Spajanje cijevi vrši se prema uputu proizvođača, preko kolčaka. Cijevi se polažu u rovu u projektiranom padu, prema normalnom profilu na podlogu od neagresivnog pijeska. Izvedeni i spojeni kanali moraju se ispiti na vodnepropusnost. Ispitivanje se vrši na neobloženim i ne zatrpanim cijevima, a od revizijskog okna do revizijskog okna. U slučaju da su revizijska okna blizu moguće je ispitivanje vršiti dionički prema uputama proizvođača cijevi. U tijeku ispitivanja na vodonepropusnost ako se ukaže neka neispravnost cijevi potrebno je istu demontirati i postaviti novu cijev.

Postupak ispitivanja na vodonepopusnost kanalizacijskih cijevi Dionica kanal koja se ispituje postupno se puni vodom zbog zraka u cijevima. Dovod vode je na najnižoj točki . Na svim prijelomnim točkama i najvišim točkama potrebno je otvoriti otvor za zrak da bi se cjevovod ozračio. Nakon punjenja probne dionice i nakon utvrđivanja da više nema zraka može se pristupiti ispitivanju na vodonepropusnost. Probni pritisak se digne na 0,04MPa (4mVs) na najvišem mjestu probne dionice i održava 30min. U tijeku ispitivanja ne bi se



trebala pojaviti voda ni na jednom mjestu da bi ispitivanje bilo uspješno. Ako se vizualnim pregledom ne uoče nepravilnosti na kanalizacijskoj mreži smatra se da je ispitivanje uspjelo. Drži se još 30min., a nakon toga se lagano spušta tlak i vraća u prvobitno početno stanje. Tijekom ispitivanja mjeri se i količina izgubljene vode, ako je ona u granicama prema važećim propisima proizvođača cijevi smatra se da je cjevovod vodonepropusan. Sastavlja se zapisnik o ispitivanju na vodonepropusnost uz koji je potrebno priložiti; položajni nacrt ispitivanog poteza, kao i uzdužni profil ispitivanog poteza, sa ucrtanim položajem manometra. -podatke o ispitivanju vodonepropusnosti, dan i sat početka punjenja vodom, broj sati ukupnog trajanja punjenja vodom, vremenski razmak od kraja punjenja do početka ispitivanja, dan, sat i kraj ispitivanja, količina dovedene vode. -zapažanja za vrijeme ispitivanja na manometru, na kanalizacijskim cijevima, spojevima i revizijskim oknima. -zaključak o ispravnosti ispitivanog poteza kanalizacijskog voda, eventualni potrebni popravci, u slučaju popravke ponovno ispitivanje -opis izvršenih popravaka -nalaz kojim se potvrđuje da je potvrđuje da je ispitani kanalizacijski potez u redu -mjesto i datum i potpis nadzornog inženjera. Nakon uspješnog ispitivanja na vodonepropusnost može se početi sa zatrpavanjem cjevovoda i voditi računa da ne dođe do pomaka istog. Projektant: ________________ Marko Bertolino dipl.ing.građ.




3. PRORAČUNI



3.1. Hidraulički proračun – požarna voda

3.1.1. Ulazni parametri u proračun Hidraulički proračun je proveden sukladno stvarnim karakteristikama cjevovoda (promjer, hrapavost, duljina) a kako je prikazano na modelu. Na mjestu spajanja na postojeću vodovodnu cijev u obuhvatu državne ceste D110, je modeliran pritisak, a koji odgovara mjerenjima ostvarenim od 07.12.2012. godine od strane nadležnog komunalnog društva "Komunačlac" d.o.o., Biograd na moru. Mjerenjem je utvrđeno kako je pritisak u cijevi na mjestu spoja 6,6 bar (66 m.vodnog stupca)

3.1.2. Proračunski model i rezultati proračuna Hidraulički proračun je napravljen u programu EPANET, prema metodi Darcy–Weisbach. Požarna voda je uzeta kao mjerodavno hidrauličko opterećenje. Modeliran je protok od 5 l/s u hidrantima PH3, PH4 i PH5, što ukupno čini protok od 15 l/s, iako je pravilnikom o hidrantskoj mreži pretpostavljeno požarno opterećenje od 10 l/s.

Slika 1 - Model tlačnog sustava – požarna voda

Hidrauličke karakteristike cijevi PEHD cjevovod DN 110 Dv= 110,0 mm Du= 98,0 mm ɛ= 0.030 mm Proračunom je utvrđeno kako je pritisak u navedenim hidrantima: PH3 p=56,92 m.v.s (5,692 bar) > 2,5 bar PH4 p=56,37 m.v.s. (5,637 bar) > 2,5 bar PH5 p=56,15 m.v.s. (5,615 bar) > 2,5 bar



Slika 2 - Pritisak u hidrantskoj mreži za požarno opterećenje [m.v.s.]

3.2. Hidraulički proračun – oborinska odvodnja

3.2.1. Oborinska odvodnja s parkinga

Odabir separatora i taložnika

Površina pripadajuća slivnom oknu RO1 ARO1= 920,36 m2



A= 2008,11

koeficijent otjecanja φ = 0,95 -

Površina A= 2008,11 m2

Intezitet 15-minutne kiše i= 375 l/s/ ha (Zadar)

Mjerodavni protok Qr = φ * i * A 71,54 l/s

Usvaja se separator i taložnik nazivnog protoka max 100 l/s



Kontrola cijevnog sustava

Dionica RO1 - RO2 A1= 920,36 m2

Protok na dionici Q1= 32,79 l/s

Podaci o cjevovodu PVC DN315 SN8

Dv= 315,00 mm

Du= 295,40 mm

ɛ= 0,25 mm

Pad cjevovoda i= 0,0030

Pun protok u cjevovodu QP= 63,35 l/s

Q/QP= 0,5176

Ispunjenost profila h/Du= 0,51

v/vP= 1,00

Brzina u cjevovodu v= 0,92 m/s

Dionica RO2-RO3 A2= 1487,99 m2



Dv= 400,00 mm

Du= 375,00 mm

ɛ= 0,25 mm



Q/QP= 0,4459


v/vP= 0,97


Dionica RO3 - Separator S1 A3= 2008,11 m2



Dv= 400,00 mm

Du= 375,00 mm

ɛ= 0,25 mm



Q/QP= 0,6018


v/vP= 1,04


Cjevovod zadovoljava



3.2.2. Oborinska odvodnja s prometnice od spoja u državnoj cesti do propusta






A= 2350,75






Kontrola cijevnog sustava




Dv= 315,00 mm

Du= 295,40 mm

ɛ= 0,25 mm



Q/QP= 0,1041


v/vP= 0,65


Dionica RO5-RO6 A2= 1146,3 m2



Dv= 400,00 mm

Du= 375,00 mm

ɛ= 0,25 mm



Q/QP= 0,2963


v/vP= 0,88







Dv= 400,00 mm

Du= 375,00 mm

ɛ= 0,25 mm



Q/QP= 0,5066


v/vP= 1,04





Dv= 400,00 mm

Du= 375,00 mm

ɛ= 0,25 mm



Q/QP= 0,6077


v/vP= 1,04



3.2.3. Oborinska odvodnja s platoa pristaništa



Površina pripadajuća slivnom oknu RO10

ARO1= 797,82 m2

A= 1952,45








Dionica RO9 - RO10-RO11 A1= 1154,63 m2



Dv= 400,00 mm

Du= 375,00 mm

ɛ= 0,25 mm



Q/QP= 0,2662


v/vP= 0,86



Projektant:

________________ Marko Bertolino dipl.ing.građ.



2

1

451125 /

0.2 0.2q kN m= =

⋅

3.3. Statički proračun

3.3.1. Djelujuća opterećenja na ploču i računski model STROPNA PLOČA OKNA, C 30/37, B500B, hpl=20 cm stalno opterećenje:

Asfalt d=0.12m = 3.00 kN/m2 Betonska ploča d=0.2m (uključeno u modelu) - Ljevano željezni poklopac (raspoređeno po otvoru) = 0.80 kN

pokretno opterećenje:

Pokretno raspodjeljeno opterećenje prema EC1 = 5.00 kN/m2

Pokretno osovinsko opterećenje prema EC1 = 45.00 kN

Q1 Q1

RAČUNSKO OPTEREĆENJE

Prva kombinacija – CO1

pgq 5.135.1 += ∑ Druga kombinacija – CO2

1.35 1.5q g P= +∑

RAČUNSKI MODEL



STALNO OPTEREĆENJE

POKRETNO OPTEREĆENJE- raspodjeljeno

POKRETNO OPTEREĆENJE- osovinsko



3.3.2. Rezultati proračuna i dimenzioniranje REZULTATI PRORAČUNA ZA KRITIČNU KOMBINACIJU Mx

My



GEOMETRIJA POPREČNOG PRESJEKA I MINIMALNA ARMATURA (ploče)

Geometrija za jednostruko armirani presjek h=20 cm d=14 cm d1=6 cm

2

1.min

2

1.min

2

1.max

0.6 / 1.68 / '

0.0015 2.10 / '

0.310 19.96 / '

S yk

S

cdS

yd

A b d f cm m

A b d cm m

fA b d cm m

f

= ⋅ ⋅ =

= ⋅ ⋅ =

= ⋅ ⋅ ⋅ =

2

. 1.

2

. 1.

4.41 0.96

1.92 0.74

Sd x S x

Sd y S y

m kNm A cm

m kNm A cm

= → =

= → =

Odabrano: Armirati sa Q-335 obostrano. Otvor ojačati sa rebrastim šipkama 2Ф12 te U vilicama Ф10/20.

U polju

AS1

d h

d 1



3.3.3. Djelujuća opterećenja na zid i računski model

ZIDOVI, C 30/37, B500B, hz=20 cm

Karakteristike tla:

γtlo =20 kN/m3

γvoda =10 kN/m3 φ= 30° k0 = 1 – sin φ=0,5

Tlak mirovanja tla na zidove: Pa= 0.5×1.70 ×(20,0-10,0) = 8.5 kN/m2

Hidrostatski tlak na zidove: Pv= 10.0 ×1.70 = 17.0 kN/m2

Prometno opterećenje na zidove: Pq= 0.5×5.0 = 2.5 kN/m2

RAČUNSKO OPTEREĆENJE

Računska kombinacija – CO1

( ) ( )1.35 1.35a v q

q VT P P P= + + +



RAČUNSKI MODEL

TLAK MIROVANJA TLA



HIDROSTATSKI TLAK

PROMETNO OPTEREĆENJE



3.3.4. Rezultati proračuna i dimenzioniranje

REZULTATI PRORAČUNA ZA KRITIČNU KOMBINACIJU Mx

My



GEOMETRIJA POPREČNOG PRESJEKA I MINIMALNA ARMATURA (zida)

h=20 cm d=14 cm d1=6 cm

2

1.min

2

1.max

0.003 6.0 / '

0.040 80.0 / '

S

S c

A b h cm m

A A cm m

= ⋅ ⋅ =

= ⋅ =

2

. 1.4.82 0.88Sd y S ym kNm A cm= → =

Odabrano: Armirati sa Q-335 obostrano, a u kuteve zidova staviti rebraste šipke 4Ф14 te vilice Ф8/25.

U polju

AS1d h

d 1



INVESTITOR: Županijska lučka uprava Zadar

NARUČITELJ: Strabag Hidroinženjering d.o.o., Split

GRAĐEVINA: Trajektno pristanište Tkon

STRUKA PROJEKTA: Vodoopskrba, hidrantska mreža i odvododnja

RAZINA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT

PROJEKTIRANJE: BERTOLINO INŽENJERING d.o.o., Split Mediteranskih igara 5, Split

Z.O.P. TLT

OZNAKA PROJEKTA: TD 58/12-M1

DATUM: Prosinac, 2012.

PROJEKTANT: Marko Bertolino, dipl.ing.građ.

PROJEKTANT: Gordana Bertolino, ing.građ.

SURADNIK: Duje Kosor, univ.bacc.ing.aedif.

4. DOKAZNICA MJERA



4.1. VODOVODNA INSTALACIJA

4.1.1. Iskopi na trasi

Čvor Stacionaža Dužina Dubina iskopa

Srednja širina Srednja površina

Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

granica zahvata

28,35 0,0 0,58 0,94 - -

2 46,00 17,7 0,58 0,94 0,54 9,61

VO 54,50 8,5 0,58 0,94 0,54 4,63

3 (Ph1) 58,25 3,8 0,58 0,94 0,54 2,04

4 (Ph2) 136,25 78,0 0,58 0,94 0,54 42,48

5 (p. propusta) 177,40

41,2 0,58

0,94 0,54 22,41

6 (k. propusta) 205,40

28,0 0,58

0,94 0,54 15,25

7 216,00 10,6 0,58 0,94 0,54 5,77

8 247,80 31,8 0,58 0,94 0,54 17,32

9 (Ph4) 253,50 5,7 0,58 0,94 0,54 3,10

Ph 5 52,0 0,58 0,94 0,54 28,32

26,2 Vtrasa= 150,93



Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

Ph1 106,00 2,0 0,58 0,94 0,54 1,09

Ph2 106,00 2,0 0,58 0,94 0,54 1,09

Ph3 106,00 22,8 0,58 0,94 0,54 12,39

26,8 Vhidranti= 14,57

Ukupni volumen iskopa unutar državne ceste D110= 29,06 m3

Volumen iskopa asfalta (vidi stavku dokaznice mjera)=

4,63 m3

Volumen iskopa tla unutar obuhvata državne ceste= 24,43 m3

Volumen iskopa tla unutar obuhvata trajektne luke= 165,49 m3

U iskopima nije uzet u obzir tamponski sloj i asfaltni zastor u obuhvatu trajektne luke Tkon. Rov za cjevovod će se izraditi po završetku nasipa, a prije postavljanja tamponskog sloja prometnice. Ukoliko se izvođač odluči na drugačiji pristup, dužan je o svom trošku preuzeti povećanje troška iskopa. Tamponski sloj i asfaltni zastor nisu predmet ovog projekta.



4.1.2. Volumen sitnozrnog materijala

Čvor Stacionaža Dužina

Visina sitnozrnog materijala

od dna rova


Volumen pijeska i

cijevi

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

1 28,35 0,0 0,51 0,92 - -

3 305,50 277,15 0,51 0,92 0,47 130,68

277,15

Vp+c= 130,68

Površina presjeka cijevi (vanjski promjer)= 0,009503 m2

Volumen cijevi= 2,63 m3

Volumen sitnozrnog materijala frakcije 0-8 mm= 128,05 m3

Volumen materijala iz iskopa (u zbijenom stanju) za zatrpavanje=

34,81 m3

Volumen materijala za odvoz (u zbijenom stanju)= 130,68 m3

4.1.3. Betonski radovi

Okno Dimenzije betonskog okna

oznaka h [m] a [m] b [m]

Zasunsko okno

1,90 2,75 1,60

Debljina elemenata

Volumen Betona

Volumen podložnog

betona

Volumen tucanika

Volumen iskopa

Volumen zatrpavanja

[m] [m3] [m3] [m3] [m3] [m3]

0,20 4,06 0,63 0,63 18,27 7,29

Ukupno: 4,06 0,63 0,63 18,27 7,29



Vodomjerno okno

1,90 2,50 1,90



Debljina elemenata

Volumen Betona

Volumen podložnog

betona

Volumen tucanika

Volumen iskopa

Volumen zatrpavanja

[m] [m3] [m3] [m3] [m3] [m3]

0,20 4,23 0,67 0,67 19,09 7,32

Ukupno: 4,23 0,67 0,67 19,09 7,32

4.1.4. Vodovodni materijal, armatura i fazonerija Armatura i fazonerija od nodularnog lijeva

Vodomjerna šahta

NP 10 FFG Ø 100 (1000mm) kom. 2

NP 10 FFG Ø 100 (800mm) kom. 2

NP 10 FFG Ø 100 (200mm) kom. 1

NP 10 FFR Ø 100/50 (200mm) kom. 2

NP 10 MDK-A Ø100 (200) kom. 1

NP 10 MDK-A Ø50 (200) kom. 1

Na trasi uz hidrante

NP 10 FFG Ø 80 (200mm) kom. 5

NP 10 N Ø 80, 1kom kom. 5

Nadzemni hidrant - NP 10 DN 80 mm kom 5

Ovalni ventil s ugradbenom garniturom

PN 10 DN 80 mm kom. 5

Industrijski vodomjer VMP70-100mm sa prirubničkim spojem kom. 1

Kombinirani vodomjer VKL 50/20mm sa prirubničkim spojem kom. 1

EVX zasun - PN 10 DN 100 mm kom. 8

PEHD fazonenrija i komadi

T ogranci

DN 110/DN110mm kom. 2



Redukcijski komad



DN 63/DN50mm kom. 6

Lukovi

L90° DN 110mm kom. 1




Tuljak s slobodnom prirubnicom



DN 110mm kom. 8

DN90mm kom. 5

Prelazni komad PE cijevi s navojem Ø32mm kom. 5

4.2. OBORINSKA KANALIZACIJA

4.2.1. Iskopi na trasi



Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

SL1 0,0 0,58 0,94 - -

RO4 17,2 0,58 0,94 0,54 9,37

SL2 0,0 0,58 0,94 - -

RO4 4,0 0,58 0,94 0,54 2,18

21,20

Vtrasa= 11,54



Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

RO1 0,00 0,0 0,58 0,94 - -

RO2 36,60 36,6 0,58 0,94 0,54 19,93

RO3 67,60 31,0 0,58 0,94 0,54 16,88

S1 83,60 16,0 1,05 1,04 0,82 13,05

83,6

Vtrasa= 49,86



Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

RO4 17,20 0,0 0,58 0,94 - -

RO5 54,20 37,0 0,58 0,94 0,54 20,15

RO6 104,20 50,0 0,78 0,98 0,65 32,72

RO7 145,20 41,0 0,94 1,01 0,86 35,18

S2 162,20 17,0 1,17 1,06 1,10 18,63

145,0

Vtrasa= 106,69



Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

RO9 0,00 0,0 0,70 0,96 - -

RO10 27,30 27,3 1,06 1,04 0,89 24,21

RO11 30,80 3,5 1,05 1,04 1,09 3,83

RO12 33,80 3,0 1,03 1,03 1,07 3,22

33,8

Vtrasa= 31,27





Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

SL9 0,0 0,35 0,89 - -

RO9 26,0 0,70 0,96 0,49 12,83

26,0 Vtrasa= 12,83



Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

SL11 0,0 0,35 0,89 - -

RO9 30,0 0,70 0,96 0,49 14,80

30,0 Vtrasa= 14,80



Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

SL12 0,0 0,35 0,89 - -

RO11 19,5 0,85 0,99 0,58 11,28

19,5 Vtrasa= 11,28

Čvor Stacionaža Dužina Dubina iskopa Srednja širina

Srednja površina Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

SL13 0,0 0,35 0,89 - -

RO11 5,0 0,85 0,99 0,58 2,89

5,0 Vtrasa= 2,89



Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

S1 0,0 1,00 1,03 - -

Ispust 1 5,0 1,00 1,03 1,03 5,13

5,0 Vtrasa= 5,13



Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

S2 0,0 1,00 1,03 - -

Ispust 2 10,5 1,00 1,03 1,03 10,76

10,5 Vtrasa= 10,76





Volumen

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

S3 0,0 1,00 1,03 - -

Ispust 3 1,0 1,00 1,03 1,03 1,03

1,0 Vtrasa= 1,03

Iskop za separatore /po separatoru s taložnikom/ 130,00 m3

Iskop za slivnike /po slivniku TIP 1/ 1,50 m3

Iskop za slivnike /po slivniku TIP 2/ 0,80 m3

Iskop za revizijska okna /po oknu/ 1,80 m3

Iskop za okno ispusta /po oknu/ 5,00 m3

Ukupni volumen iskopa unutar državne ceste D110= 16,04 m3

Volumen iskopa tla unutar obuhvata trajektne luke= 681,93 m3

Volumen iskopa tla unutar obuhvata radova= 697,97 m3

4.2.2. Volumen sitnozrnog materijala

Čvor Stacionaža Dužina

Visina sitnozrnog materijala

od dna rova


Volumen pijeska i

cijevi

br. [m] [m] [m] [m2] [m3]

1 0,0 0,65 0,95 - -

3 412,00 0,65 0,95 0,62 255,28

412,00 Vp+c= 255,28

Površina presjeka cijevi (vanjski promjer)= 0,125664 m2

Volumen cijevi= 51,77 m3

Volumen sitnozrnog materijala frakcije 0-8 mm= 203,51 m3

4.2.3. Betonski radovi



Okno Ispusta

1,65 1,72 1,40

3 kom



Debljina elemenata

Volumen Betona

Volumen podložnog

betona

Volumen tucanika

Volumen iskopa

Volumen zatrpavanja

[m] [m3] [m3] [m3] [m3] [m3]

0,20 2,25 0,38 0,38 10,08 4,47

Ukupno: 6,75 1,14 1,14 30,24 13,42

Betonski radovi oborinske kanalizacije

Ploče i rasteretni prsten - po komadu revizijskog okna

0,48990 m3

- ukupno za sva revizijska okna

8,32830 m3

- armatura RA 79,31x17= 1348,27 kg

- po komadu slivnika

0,3 m3

- ukupno za slivnike 0,30x11= 3,3 m3

- armatura RA

570,6 m3

4.2.4. Slivnici, revizijska okna, montažni kanal, fazonerija u oknu ispusta

Kanalizacijski materijal

PVC SN4 DN200 142,5x5%= 149,625 m'

PVC SN4 DN315 38x5%= 39,9 m'

PVC SN4 DN400 212x5%= 222,6 m'

Fazonski komadi uz PVC cijevi luk 45 DN 200

3 kom.

račva 45 DN 315/DN200

1 kom.

račva 45 DN 400/DN200

2 kom.

redukcija DN 200/DN160

14 kom.

Revizijska okna od korugiranog PEHD-a DN 800mm 12 kom.

H= 0,91; 0,80; 1,00; 1,16; 0,92; 1,26; 1,27; 1,20; 0,65; 0,80; 0,89; 1,36;

Lijevano željezne poklopci sa okvirom Ø600mm - saobraćajno opterećenje 400kN

12 kom.

slivnici od korugiranog PEhD-a DN 425mm -ukupne visine 1,25m 4 kom.

-ukupne visine 0,75m 10 kom.

-kišne rešetke 250kN (30x50cm)

14 kom.

montažni kanal (betonski) 54+62,5 m'

-sabirnici

3 kom.









Z.O.P. TLT














Z.O.P. TLT






6. GRAFIČKI PRILOZI

Documents

VODOOPSKRBA, HIDRANTSKA MREŽA I ODVODNJA TRAJEKTNE … 3_Glavni projekt... · Prosinac, 2012 TD 58/12-M1 LIST.1 Sadržaj: Vodoopskrba, hidrantska mreža i odvodnja trajektne luke