MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

u suradnji sa

GIZ – NJEMAČKIM DRUŠTVOM ZA MEĐUNARODNU SURADNJU

VODIČ ZA REGISTRACIJU OZNAKA

IZVORNOSTI I OZNAKA ZEMLJOPISNOG

PODRIJETLA POLJOPRIVREDNIH I

PREHRAMBENIH PROIZVODA U REPUBLICI

HRVATSKOJ

Prosinac 2012. godine

str. 2 od 30

Predgovor

Europska unija je 1992. godine uredila jedinstveni sustav za registraciju poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda s oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla kako bi iste

zaštitila od narušavanja njihova ugleda, kvalitete i sl.. Ujedno zaštita tih proizvoda pridonosi

stvaranju identiteta i prepoznatljivosti regije ili zemlje iz koje proizvod potječe. Područje oznaka

izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla u Europskoj uniji bilo je tada definirano Uredbom

Vijeća (EEZ) br. 2081/92 od 14. srpnja 1992. O zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka

izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Navedena Uredba je 2006. godine

zamijenjena novom Uredbom Vijeća EU 510/06 o zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka podrijetla

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Istodobno se u Republici Hrvatskoj razvija sustav registracije poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla. Prvo je bio u nadležnosti

Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, a 2003. godine prelazi u nadležnost Ministarstva

poljoprivrede.

Tijekom procesa pridruživanja Republike Hrvatske u Europsku uniju imali smo obvezu uskladiti

nacionalne propise sa relevantnim propisima Europske unije iz predmetnog područja, kako bi

zadovoljili određene uvjete propisane zakonodavstvom Europske unije i na taj način stvorili

preduvjete da naši proizvodi mogu također ostvariti zaštitu na razini EU. Jedan od uvjeta je da se

pripremi odgovarajuća dokumentacija temeljem koje će se registrirati proizvod te da se provede

postupak provjere ili registracije proizvoda na nacionalnoj razini. Zatim, nužno je osigurati

adekvatnu kontrolu za poljoprivredne i prehrambene proizvode koji nose jednu od oznaka, a koja

bi bila sukladna kontroli na razini Europske unije. Tijela koja provode kontrolu moraju jamčiti

objektivnost i nepristranost u odnosu na sve proizvođače ili prerađivače koji su predmet njihove

kontrole. Također, tijela koja provode kontrolu moraju imati na raspolaganju kvalificirano

osoblje i potrebna sredstva za provođenje kontrole.

Ministarstvo poljoprivrede je donijelo Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog

podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN br.

50/12) koji je između ostalog zakonodavstvo Republike Hrvatske preuzelo iz Uredbe Vijeća EU

510/06 o zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda. Temeljem navedenog Zakona donesen je Pravilnik o oznakama izvornosti i oznakama

zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN br. 102/12) koji detaljno

propisuje proceduru zaštite oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla i koji je

usklađen s Uredbom Komisije EU 1898/06 o zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka podrijetla

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

U konačnici registracijom naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakom izvornosti

ili oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije proizvođačima u Republici

Hrvatskoj bit će omogućena ista zaštita za proizvode koju imaju i proizvođači u zemljama

Europske unije. Isto tako će se povećati i njihova prepoznatljivost na tržištu. Time se neizravno

ostvaruje i jedan od prioritetnih ciljeva hrvatske poljoprivredne politike - podizanje razine

konkurentnosti domaće proizvodnje.

Kako bi postupak registracije bio što jasniji izrađen je ovaj Vodič koji će na jednostavan i

prihvatljiv način dati potrebne informacije.

str. 3 od 30

O VODIČU

Vodič je namijenjen proizvođačima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda odnosno njihovim

udruženjima.

Temelji se na Vodiču Europske komisije, Glavne uprave za poljoprivredu (AGRI1), publikaciji

Europske komisije – Politika EU za poticanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda2, te Vodiču za

prijavu oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla Tehničkog sveučilišta München3.

Daljnje i detaljne informacije možete naći na sljedećim internetskim adresama (stanje: siječanj

2012. godine).

EUROPSKA KOMISIJA - GLAVNA UPRAVA ZA POLJOPRIVREDU

- Zahtjevi/ Zaštićene oznake zemljopisnoga podrijetla i izvornosti

http://ec.europa.eu/agriculture/quality/database/index_en.htm

- Obavijesti

http://www.ec.europa.eu/agriculture/quality/policy/communication_de.htm

- Kvaliteta

http://www.ec.europa.eu/agriculture/quality/index_de.htm

FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONS (FAO)

- Program kvalitete koji se oslanja na zemljopisno podrijetlo: proizvodi, ljudi i lokacije

http://www.foodquality-origin.org

NACIONALNE INFORMATIVNE STRANICE

- Ministarstvo poljoprivrede

http://www.mps.hr

1 Europska komisija (2010): Guidelines on the use of Protected Designations of Origin (PDO) and Protected

Geographical Indications (PGI) in the labelling of processed products. 2 Europska komisija (2007): Politika EU za poticanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Ured za službene

publikacije EU, Luksemburg, 19 stranica. 3 Thiedig, F., Profeta, A. (2006): Vodič za registraciju oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla za

prehrambene i poljoprivredne proizvode prema Uredbi (EZ) br. 510/2006. / Leitfaden zur Anmeldung von

Herkunftsangaben bei Lebensmitteln und Agrarprodukten der Verordnung (EG) Nr. 510/2006. Technische

Universität, München, 38 stranica.

str. 4 od 30

SADRŽAJ

ZAŠTO REGISTRIRATI POLJOPRIVREDNI ILI PREHRAMBENI PROIZVOD S

OZNAKOM IZVORNOSTI ILI OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA? 5

KOLEKTIVNI I JAMSTVENI ŽIG 7

OSNOVNI POJMOVI 10

ŠTO SE MOŽE REGISTRIRATI? 14

ŠTO SE NE MOŽE REGISTRIRATI? 15

ZAKONSKI PROPISI 17

PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA REGISTRACIJU 18

POSTUPAK REGISTRACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ 19

DOKUMENTI KOJI SE PRILAŽU UZ ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU 20

SPECIFIKACIJA PROIZVODA 21

a) NAZIV PROIZVODA 21

b) OPIS PROIZVODA 22

c) DEFINICIJA ZEMLJOPISNOG PODRUČJA 22

d) DOKAZ O PODRIJETLU 22

e) OPIS METODE DOBIVANJA PROIZVODA 23

f) POVEZANOST IZMEĐU PROIZVODA I ZEMLJOPISNOG PODRUČJA 23

g) PODACI O NADLEŽNOM TIJELU 24

h) SPECIFIČNA PRAVILA OZNAČAVANJA PROIZVODA 24

POSTUPAK NAKON REGISTRACIJE OZNAKE 25

POTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI PROIZVODA SA SPECIFIKACIJOM I UPIS U UPISNIK

KORISNIKA REGISTRIRANE OZNAKE 25

SLUŽBENE KONTROLE 26

NACIONALNI ZNAKOVI ZA OZNAČAVANJE REGISTRIRANIH PROIZVODA 27

PRILOG 1. 28

PRILOG 2. 30

str. 5 od 30

ZAŠTO REGISTRIRATI POLJOPRIVREDNI ILI PREHRAMBENI

PROIZVOD S OZNAKOM IZVORNOSTI ILI OZNAKOM

ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA?

Postavlja se pitanje zašto registrirati poljoprivredni ili prehrambeni proizvod oznakom izvornosti

ili oznakom zemljopisnog podrijetla? U nastavku navodimo nekoliko mogućih razloga:

Gospodarski aspekt ;

proizvodi koji nose jednu od registriranih oznaka pripadaju u proizvode više cjenovne

kategorije

povećanje dohotka proizvođača koji proizvode takve proizvode

povećanje prepoznatljivosti takvih proizvoda i područja na kojima se proizvode

razvoj turizma i doprinos ruralnom razvoju udaljenih nerazvijenih područja

mogućnost izvoza takvih proizvoda

osnivanje interesnih skupina (udruga, zadruga, klastera) s ciljem zajedničkog nastupa na

tržištu

Pravni aspekt ; zaštita od zlouporabe i narušavanja ugleda izvornog proizvoda

Potrošački aspekt ; proizvodi registrirani jednom od oznaka jamče prepoznatljivu kvalitetu

sve veća potražnja za autohtonim proizvodima posebne kvalitete

Kulturni aspekt ;

njegovanje i razvijanje regionalne tradicije i regionalnog identiteta

Ekološki aspekt ;

zaštita prirodnih uvjeta u regiji

samoodrživo gospodarenje

Socijalni aspekt ;

sprečavanje odljeva stanovništva iz regije

povećanje dohotka regionalnih proizvođača

str. 6 od 30

U sljedeće dvije tablice sažeto su navedene bitne prednosti i nedostaci (tablica 1.), te izgledi i

rizici, jake i slabe strane (tablica 2.) s gledišta podnositelja zahtjeva:

Tablica 1.: Prednosti i nedostaci s gledišta podnositelja zahtjeva

Prednosti

Zaštita oznake od:

- protupravnog korištenja

- korištenja ugleda

- imitacija

- dovođenja u zabludu

Registrirani naziv ne može postati

generički naziv

Podizanje kvalitete

Poticanje promocije (izvoz)

Povrat investicija u marketing

Dodana vrijednost ostaje u regiji

Nedostaci

Utrošak vremena i novca za pripremu

zahtjeva za registraciju

Kontrole / troškovi kontrola

Jednoličnost proizvoda

Eventualno veći troškovi proizvodnje

Eventualno veći rizik (npr. slab urod)

Dugotrajan postupak registracije

Drugi lokalni proizvođači također mogu

uživati u plodovima tuđega rada

Izvor: Thiedig i Profeta, 2007. (prilagođen prikaz)

Tablica 2.: Izgledi, rizici, jake i slabe strane s gledišta podnositelja zahtjeva

Izgledi

- Usuglašavanje zajedničkih normi

kvalitete među proizvođačima

- Osiguranje i poticanje kvalitete

- Koordiniran nastup protiv imitacija i

oznaka koje vode u zabludu potrošača

- Zajednička strategija i marketing

Rizici

- Izolacija malih proizvođača i skupina

- Pojedini sudionici svojim stavom

mogu blokirati proces

Jake strane

- Zajedničko zastupanje interesa

- Zajednički ciljevi

- Središnje kontaktno mjesto prema EU,

potrošačima i trgovcima

Slabe strane

- Različiti interesi

- Veliki utrošak vremena za donošenje

odluka

- Sukob interesa / konflikt u odnosu na

jedinstven pristup

Izvor: Thiedig i Profeta, 2007. (prilagođen prikaz)

str. 7 od 30

KOLEKTIVNI I JAMSTVENI ŽIG

Nazivi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji su povezani sa zemljopisnim podrijetlom

mogu se registrirati kao kolektivni i jamstveni žigovi. Ciljanim korištenjem žiga kao

marketinškog instrumenta otvara se mogućnost da nazivi poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda koji upućuju na njihovo zemljopisno podrijetlo postanu poznati kao kvalitetni

regionalni proizvodi. Zaštitu u vidu kolektivnog i jamstvenog žiga trebalo bi razmotriti posebice

onda, kada se dotični naziv namjerava uglavnom koristiti u zemlji. U slučaju da se naziv

namjerava koristiti i u inozemstvu, a ne ispunjava definirane kriterije Uredbe (EZ) 510/2006, tada

bi se trebalo odlučiti za registraciju kolektivnog žiga na teritoriju Europske unije.

Tablica 3. Razlike OI/OZP i kolektivnih/jamstvenih žigova

OZNAKA IZVORNOSTI /

OZNAKA ZEMLJOPISNOG

PODRIJETLA

KOLEKTIVNI I JAMSTVENI ŽIG

Karakteristike Kolektivno pravo Kolektivno pravo

Pravna osnova Zakon o oznakama izvornosti,

oznakama zemljopisnog podrijetla i

oznakama tradicionalnog ugleda

poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda (NN br. 50/12)

Uredba (EZ) br. 510/2006

Uredba (EZ) br. 479/2008

Uredba (EZ) br. 110/2008

Zakon o žigu (NN br. 173/03; 76/07;

30/09; i 49/11)

Uredba (EZ) br. 40/94 o žigu Zajednice u

kojoj su sadržane regulacije o žigovima

Zajednice

Cilj Identifikacija zemljopisnog

podrijetla koje je povezano s

kvalitetom, specifičnim

karakteristikama ili ugledom

proizvoda.

Razlikovanje proizvoda/usluga jednog

poduzetnika od proizvoda/usluga drugih

poduzetnika.

Veza između proizvoda i

zemljopisnog podrijetla Nužan preduvjet Moguća

Vlasništvo Pravo korištenja oznake u skladu sa

specifikacijom

Vlasništvo

Licenciranje Nije moguće Moguće

Trajanje zaštite Vremenski neograničeno

Registracija se može produljivati svakih 10

godina

Certifikacija / Kontrola Nadležna državna tijela/ kontrolna

tijela Dobrovoljna

Generičnost Nakon registracije, nikada ne može

postati generička Registracija ne sprječava generičnost

Provedba /

Instrumenti zaštite Kombinacija javnih (po službenoj

dužnosti) i privatnih aktivnosti Isključivo privatne aktivnosti

Mogućnost dobivanja poticaja

od EU ili države za

marketinške mjere

Postoji Nije dozvoljeno

Izvor: Europska komisija 2009.

str. 8 od 30

Slika 1.: Prikaz mogućnosti zaštite poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji naziv upućuje na zemljopisno

podrijetlo, kako bi se sačuvao tradicionalni know-how koji postoji u nekoj regiji. Iz prikaza se jasno vidi da osim

definiranih kriterija Uredbe (EZ) br. 510/2006 postoje i brojne druge mogućnosti za zaštitu.

Ne

Ne

Ne Ne

Ne

Ne

Izvor: Wirsig i dr. 2011.

4

Izvor: Wirsig i dr. 2011. Očuvanje autohtone vrste ili pasmine

4 Wirsig, A, Profeta, A., Häring, A., Lenz, R., Heisrath, W. (2011): Indigenous species, traditional and local

knowledge and intellectual property rights. Erg Syal, submitted.

Pokretanje postupka

zaštite

posebna

svojstva

proizvoda

svojstva proizvoda

podrijetlo u

određenom

području/ mjestu?

svojstva proizvoda

kvaliteta obzirom

na mjesto

podrijetla?

svojstva proizvoda

prijeti li odumiranje?

svojstva proizvoda

nalazi li se tržište

samo u području

podrijetla?

svojstva proizvoda

posebna

svojstva

postupka

postupak

povezan s

tradicionalnim znanjem

tradicionalna

sirovina/

prerada?

Očuvanje autohtone vrste

Poljoprivredna

utrka

Lista „Škrinja

okusa“

oznaka

izvornosti

/ oznaka zemljopisnog

podrijetla

kolektivni žig

Očuvanje tradicionalnog i lokalnog

znanja

oznaka

tradicionalnog ugleda

DZIV

(WIPO)

str. 9 od 30

PITANJA O KOJIMA TREBA RAZMISLITI PRIJE SAMOG

POKRETANJA POSTUPKA ZA REGISTRACIJU OZNAKE

1. Proizvodi li se proizvod pod istim nazivom više od 25 godina i postoje li dokazi za to?

2. Koje su bitne karakteristike proizvoda?

3. Postoje li istovrsni ili slični proizvodi?

4. Koje su specifičnosti proizvoda po kojima je različit od sličnih proizvoda koji se prodaju na

tržištu?

5. Na kojem se zemljopisnom području proizvodi ili eventualno može proizvesti proizvod?

6. Možete li dokazati dugu tradiciju proizvodnje tog proizvoda?

7. Koja su obilježja kvalitete tog proizvoda, a poznata su i potrošačima?

8. Koji su glavni ciljevi i očekivani rezultati u promicanju tog proizvoda?

9. Koji su glavni sudionici u distribuciji i prodaji na koje računate?

10. Postoje li uvjeti u drugim regijama koji omogućuju proizvodnju istog proizvoda?

11. Znate li koliki su ukupni troškovi zaštite proizvoda (izrada specifikacije, certifikacija itd.)?

12. Jesu li neke skupine proizvođača i/ili prerađivača već organizirane i aktivne na području

zaštite i podizanja kvalitete u proizvodnji, preradi i marketingu? Jeste li spremni podržati

inicijativu zaštite tog proizvoda? Ukoliko inicijativa i skupina ne postoji da li se može

organizirati skupina za registraciju oznake?

13. Tko će izraditi specifikaciju?

14. Tko će pripremiti svu dokumentaciju neophodnu za registraciju?

Napomena: Ukoliko na neka od gore navedenih pitanja odgovorite negativno ili nemate odgovor

to ne znači da ne možete pokrenuti postupak za registraciju proizvoda.

str. 10 od 30

OSNOVNI POJMOVI

OZNAKA IZVORNOSTI (OI) - je naziv regije, određenog mjesta ili u iznimnim slučajevima,

zemlje, koji se koristi za označavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji potječe iz

te regije, tog mjesta ili te zemlje i čije su karakteristike bitno ili isključivo nastale pod utjecajem

posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine i njezina se proizvodnja,

prerada i priprema u cijelosti odvija u tom zemljopisnom području.

OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA (OZP) - je naziv regije, određenog mjesta ili u

iznimnim slučajevima, zemlje, koji se koristi za označavanje poljoprivrednog ili prehrambenog

proizvoda koji potječe iz te regije, mjesta ili zemlje te koji ima specifičnu kakvoću, ugled ili

drugo svojstvo koje se pripisuje tom zemljopisnom podrijetlu i čija se proizvodnja i/ili prerada

i/ili priprema odvija u tom zemljopisnom području.

To možemo ilustrirati pomoću dva primjera (slika 2.):

Montsià

Spanien

Schwarzwald

Germany

str. 11 od 30

Oznaka izvornosti (OI) - proizvodnja sirovina, prerada i proizvodnja gotovog proizvoda

odvijaju se u određenom zemljopisnom području prema priznatom i definiranom postupku

proizvodnje. Sve faze proizvodnje (priprema, prerada i proizvodnja) moraju uslijediti u tom

zemljopisnom području. Primjer za oznaku izvornosti je Oli del Baix Ebre -Montesià, ekstra

djevičansko maslinovo ulje dobiveno od autohtonih vrsta maslina iz definiranog područja u

Španjolskoj. Sastav i svojstva tla, posebice manjak hranjivih tvari, te klima koja prevladava u

tom području predstavljaju određeni stres za stabla maslina, uslijed čega se povećava udio

polifenola u plodovima iz kojih se dobiva karakteristično maslinovo ulje bogato sekundarnim

„zelenim aromama“ i srednje gorkog okusa, koji je pikantan i trpak. Područje u kojem se

proizvodi i puni maslinovo ulje istovjetno je području u kojem se proizvode masline. Područje

proizvodnje obuhvaća administrativne okruge Baix Ebre i Montesià, koji se nalaze u provinciji

Tarragona na jugu Katalonije (Comunidad Autónoma de Cataluña), a graniči neposredno s

administrativnim okruzima Baix Maestrat (provincija Castellón) i Matarraña (provincija Teruel).

Slika 3.: Primjer faza proizvodnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja

Maslinovo ulje Baix Ebre &

Montesia (OI)

Izvor: Thiedig (2001.)

uzgoj

maslina

sadnja

mljevenje

hladno

prešanje

skladištenje

punjenje

Baix Ebre

& Montesia

Baix Ebre

& Montesia

Baix Ebre

& Montesia

Baix Ebre

& Montesia

Baix Ebre

& Montesia

Baix Ebre

& Montesia

str. 12 od 30

Oznaka zemljopisnog podrijetla (OZP) - ovdje mora postojati poveznica između barem jedne

od proizvodnih faza (priprema, prerada, proizvodnja) i zemljopisnog područja ili se mora raditi o

proizvodu koji ima poseban ugled. Primjer za oznaku zemljopisnog podrijetla je Pršut iz

Schwarzwalda dobiven od sirovih butova bez kosti koji su obrađeni na poseban način i dimljeni.

On se dva tjedna suši na rešetkama, pa se tako razvija tipična aroma suhomesnatog proizvoda,

nakon čega slijedi hladno dimljenje. Ono se odvija prema tradicionalnoj recepturi, uz korištenje

vrsta drva iz Schwarzwalda i uz dodatak posebnih začina. Na taj način pršut dobiva svoju tipičnu

tamnu boju izvana, te intenzivnu crvenu boju u presjeku. Zemljopisno područje „Schwarzwald“

na zapadu omeđuje autoput B 3 koji se proteže od Basela do Karlsruhea, a na sjeveru ga omeđuju

obronci Scharzwaldskog gorja koji se prostiru prema Pforzheimu. Na istoku ga omeđuju Calw,

Nagold, Oberndorf/Sulz, Rottweil, Schwenningen, Donaueschingen i dolina Wutachtal, a na jugu

ga omeđuje linija Basel-Lörrach-Schopfheim-Waldshut.

Slika 4. prikazuje faze proizvodnje pršuta iz Schwarzwalda u usporedbi sa proizvodnjom pršuta

iz Parme, te pršuta zaštićenog žigom.

Slika 4.: Primjer faza proizvodnje

pršut

zaštićen

žigom

Schwarzwald pršut

(OZP)

Parma

pršut

(OI)

Izvor: Thiedig, F. (2001): Primjena Uredbe EU 2081/92 – iskustva iz Njemačke. F. u: Begemann, IBV und

Landesschafzuchtverband Niedersachsen e.V. (Hrsg.): Raznolikost na tržištu. Zbornik radova simpozija od 5. - 6.

studenog 2001. Tekst o genetskim resursima. Grupa 17. Centar za poljoprivrednu dokumentaciju i informacije

(ZADI), Informativni centar za biološke raznolikosti (IBV), Bonn. strana 19./ Quelle: Thiedig, F. (2001): The

implementation of the EU regulation 2081/92 – experiences in Germany. F. In: Begemann, IBV und

Landesschafzuchtverband Niedersachsen e.V. (Hrsg.): Vielfalt auf den Markt. Tagungsband eines Symposiums vom

5. - 6. November 2001. Schriften zu Genetischen Ressourcen. Band17. Zentralstelle für Agrardokumentation und -

information (ZADI), Informationszentrum Biologische Vielfalt (IBV), Bonn. S. 19.

uzgoj

prasadi

tov

svinja klanje komadanje dimljenje maloprodaja

? ? ? ? ? ?

? ? ? ?

Schwarzwald ?

okolica

Parme

okolica

Parme

okolica

Parme

okolica

Parme

okolica

Parme

?

str. 13 od 30

KOJU OZNAKU REGISTRIRATI: OZNAKU IZVORNOSTI (OI) ILI

OZNAKU ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA (OZP)?

Slika 5. Stablo odluke

Izvor: Thiedig i Profeta, 2007. (prilagođen prikaz)

Proizvodnja sirovine, prerada i priprema

proizvoda na jednom području ?

DA

Očekuje li potrošač proizvodnju sirovina na

tome području ?

DA

Da li je zajamčena ujednačena kvaliteta

sirovina?

DA

NE

NE

NE

Da li je zajamčena opskrba sirovinama ?

OZNAKA IZVORNOSTI (OI)

NE

OZNAKA ZEMLJOPISNOG

PODRIJETLA (OZP)

str. 14 od 30

ŠTO SE MOŽE REGISTRIRATI?

Kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla mogu se registrirati nazivi poljoprivrednih

i prehrambenih proizvoda razvrstani u sljedeće kategorije:

1. POLJOPRIVREDNI PROIZVODI NAMIJENJENI ZA PREHRANU LJUDI

1.1 Meso i iznutrice;

1.2 Mesni pripravci i proizvodi od mesa;

1.3 Sirevi;

1.4 Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, ostali mliječni

proizvodi, ne uključujući maslac, itd.);

1.5 Masti (maslac, margarin, ulja, i dr.);

1.6 Voće i povrće, žitarice u prirodnom stanju ili prerađeni;

1.7 Ribe, mekušci, rakovi i njihovi proizvodi;

1.8 Ostali proizvodi (začini, itd.).

2. PREHRAMBENI PROIZVODI

2.1 Pivo;

2.2 Napici dobiveni od biljnih ekstrakata;

2.3 Kruh, pecivo, kolači, slastice i drugi pekarski proizvodi;

2.4 Prirodne gume i smole;

2.5 Senf;

2.6 Tjestenina;

2.7 Sol.

3. POLJOPRIVREDNI PROIZVODI

3.1 Sijeno;

3.2 Esencijalna ulja;

3.3 Pluto;

3.4 Cochineal boja (sirovina životinjskog podrijetla);

3.5 Cvijeće i ukrasno bilje;

3.6 Vuna;

3.7 Pleter;

3.8 Trt lan;

3.9 Pamuk.

str. 15 od 30

ŠTO SE NE MOŽE REGISTRIRATI?

Ne mogu se registrirati:

1. Nazivi koji su postali generički

2. Nazivi koji su u sukobu s nazivom neke biljne sorte ili životinjske pasmine

3. Nazivi koji su homonimi s nazivom koji je već registriran

4. Nazivi koji bi, zbog takve registracije, ugleda, poznatosti i duljine uporabe žiga mogli

dovesti potrošače u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda

5. Prirodne, mineralne i izvorske vode, jaka alkoholna pića, vina, voćna vina i drugi

proizvodi od grožđa i vina, osim vinskog octa

1. "Generički naziv" je naziv koji je iako vezan uz određeno mjesto ili područje u kojem se

proizvod prvobitno proizvodio, tijekom vremena postao uobičajeni naziv za vrstu proizvoda.

Zemljopisni naziv prerastao je u opću uporabu, te je postao nazivom za određenu kategoriju/

vrstu proizvoda koji ne moraju više nužno potjecati iz istoimene regije. U Europskoj uniji ne

postoji popis generičkih naziva za poljoprivredne ili prehrambene proizvode. To što neki naziv

nije zaštićen ili nije podnesen odgovarajući zahtjev za registraciju, ne čini ga automatski

generičkim nazivom. Naziv koji je postao generički ne može se registrirati. Ako prije

podnošenja zahtjeva za registraciju postoji nejasnoća je li neki zemljopisni naziv generički ili

nije, može se provesti anketiranje potrošača kako bi se utvrdilo koje mišljenje prevladava na

tržištu odnosno među potrošačima. Takvo anketiranje potrošača mora biti reprezentativno, tj.

anketom se mora obuhvatiti određeni broj ispitanika u određenoj regiji pri čemu posebice treba

voditi računa o sljedećim čimbenicima: shvaćanje potrošača u zemljopisnom području iz kojeg

potječe proizvod i na distribucijskim tržištima, situacija u drugim zemljama te važeći nacionalni

propisi.

Primjer: Ne može se registrirati generički naziv koji više ne upućuje na zemljopisno podrijetlo,

već je postao uobičajeni naziv za neki poljoprivredni ili prehrambeni proizvod. No generički

nazivi mogu biti sastavni dio zemljopisne oznake, pa se stoga u nekim zahtjevima za registraciju

traži zaštita samo za jedan dio naziva. U Francuskoj je primjerice zatražena registracija za

„Camembert de Normandie“. Pri tom se u zahtjevu ne traži zaštita naziva „Camembert“, jer bi se

u protivnom u Francuskoj Camembert smio proizvoditi samo u Normandiji.

2. Nazivi koji su jednaki s nazivom neke biljne sorte ili životinjske pasmine ne mogu se

registrirati kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, jer bi javnost i potrošače

mogli dovesti u zabludu o stvarnom podrijetlu tih proizvoda.

Primjer: Nazivi koji su u suprotnosti s nazivima biljnih sorti ili životinjskih pasmina te su

istovjetni s već registriranim nazivima ili poznatim žigovima, mogu biti prepreka za registraciju.

No, postoje i utemeljene iznimke. Primjer za to je bijeli kupus iz Njemačke koji se zove

„Filderspitzkraut“. Iako se ovdje radi o sorti koja je upisana u sortnu listu kao „Filderkraut“ taj

naziv nije samo naziv za sortu, već je povezan i sa zemljopisnim područjem. Ta se vrsta bijelog

kupusa s izduženim listovima ne proizvodi u komercijalno relevantnim količinama izvan

zemljopisnog područja ni u Njemačkoj ni u inozemstvu, već se uzgaja isključivo na visoravni

„Fildern“ po kojoj je dobila ime. Stoga se ne može poći od toga da će potrošači zamijeniti taj

proizvod za koji je zatražena registracija s nazivom biljne sorte ili da će ih se dovesti u zabludu

glede stvarnog podrijetla proizvoda tog naziva.

str. 16 od 30

U Republici Hrvatskoj je primjer za to životinjska pasmina „Zagorski puran“. Ovdje se također

radi o nazivu kojim se ne označava isključivo pasmina već je povezana i sa zemljopisnim

područjem. Ova vrsta mesa se ne proizvodi u većim komercijalnim količinama izvan

zemljopisnog područja ni u Hrvatskoj ni u inozemstvu nego se uzgaja isključivo na području

Zagorja po kojem je i dobila ime. Stoga se ne može zaključiti da će potrošači zamijeniti taj

proizvod za koji je zatražena registracija s nazivom životinjske pasmine ili da će se dovesti u

zabludu glede stvarnog podrijetla proizvoda tog naziva.

3. Naziv koji je u cijelosti ili djelomično homonim s nazivom koji je već registriran u skladu sa

Zakonom, registrirat će se uz odgovarajuće poštivanje lokalne i tradicionalne uporabe te stvarnog

rizika od dovođenja potrošača u zabludu. Prije svega treba voditi računa o tome da se neće

registrirati naziv koji je homonim i koji pogrešno upućuje potrošača da proizvod dolazi iz nekog

drugog područja, čak i ako taj naziv odgovara stvarnom području, regiji ili mjestu podrijetla tih

proizvoda. Kada se koristi registrirani naziv koji je homonim, mora se voditi računa da postoji

razlika između homonima koji će se registrirati kasnije i naziva koji je već upisan u registar,

pazeći pritom da se potrošač ne dovede u zabludu.

4. Naziv se ne može registrirati kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla

ukoliko je jednak nazivu koji je registriran kao žig, a proizvod istog naziva je najmanje pet

godina na tržištu te ima određenu reputaciju i prepoznatljivost jer bi time mogao javnost i

potrošača dovesti u zabludu.

Primjer: Oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ne može se registrirati, ako taj

naziv zbog ugleda koji uživa istoimeni žig, njegove poznatosti ili dugog korištenja može dovesti

potrošače u zabludu glede stvarnog identiteta tog proizvoda tj. ako se pokaže da bi se registracija

predloženog naziva negativno odrazila na postojanje u cijelosti ili djelomično istovjetnog naziva

ili žiga ili na postojanje proizvoda koji su se u trenutku registracije oznake izvornosti ili oznake

zemljopisnog podrijetla najmanje pet godina legitimno koristili na tržištu. Primjer za to je

postupak u tijeku na Europskom sudu, a u kojem se želi razjasniti je li naziv „Bavarsko pivo /

Bayerisches Bier“ valjano registriran, vodeći računa o formalnim i materijalnim pretpostavkama

Uredbe i do koje mjere ta oznaka zemljopisnog podrijetla eventualno može utjecati na valjanost i

mogućnost korištenja postojećih međunarodnih žigova u kojima je sadržana riječ „Bavaria“ od

strane društava Bavaria i Bavaria Italia. Analogno tomu također upućujemo na postupak koji je

još uvijek u tijeku na Europskom sudu u svezi oznake zemljopisnog podrijetla „Budweiser

Budvar“ za pivo iz Češke Republike.

str. 17 od 30

ZAKONSKI PROPISI

Postupak registracije oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda u Republici Hrvatskoj provodi se sukladno sljedećim propisima:

- Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama

tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

(NN br. 50/12)

- Pravilnik o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN br. 102/12)

Svi zakonski i podzakonski akti su dostupni na službenim internet stranicama Ministarstva.

str. 18 od 30

PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA REGISTRACIJU

TKO PODNOSI ZAHTJEV ? Zahtjev za registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla za pojedini

poljoprivredni ili prehrambeni proizvod može podnijeti samo SKUPINA.

Pod pojmom „SKUPINA“ podrazumijeva se bilo koje udruživanje proizvođača ili prerađivača

istog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, bez obzira na njihov pravni oblik ili sastav

(udruga, zadruga, klaster i sl.). Skupinom se može smatrati fizička ili pravna osoba. U skupini

mogu sudjelovati i druge zainteresirane strane: proizvođači sirovine, proizvođači ambalaže,

trgovci i sl.

KOME SE PODNOSI ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU?

Zahtjev za registraciju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla poljoprivrednog ili

prehrambenog proizvoda podnosi se MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE.

Adresa:

Ministarstvo poljoprivrede

Ulica grada Vukovara 78

10000 Zagreb

Službena internet stranica Ministarstva: www.mps.hr

NAČIN PODNOŠENJA ZAHTJEVA

Zahtjev za registraciju dostavlja se u pisanom i elektroničkom obliku na Obrascu: Zahtjev za

registraciju iz Priloga 1. ovoga Vodiča (vidi str. 28).

TROŠKOVI PODNOŠENJA ZAHTJEVA

Uz zahtjev za registraciju potrebno je priložiti upravnu pristojbu u iznosu od 70,00 kuna.

str. 19 od 30

POSTUPAK REGISTRACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

SKUPINA PODNOSI

ZAHTJEV ZA

REGISTRACIJU

ZAHTJEV se podnosi

Ministarstvu poljoprivrede

(MP)

POVJERENSTVO, osnovano

pri MP

- utvrđuje potpunost Zahtjeva

(vrši provjeru dokumentacije)

- provodi evaluaciju

specifikacije proizvoda

Ukoliko je Zahtjev potpun, te

udovoljava odredbama propisa,

informacija o podnesenom

Zahtjevu se objavljuje u Narodnim

novinama, a na www.mps.hr –

objavljuje se Obavijest o

podnesenom zahtjevu, Jedinstveni

dokument i Specifikacija

Započinje period u trajanju od 1

mjeseca za ulaganje

PRIGOVORA

Postupak povodom

PRIGOVORA

NAKON DONOŠENJA

RJEŠENJA O

REGISTRACIJI OI ILI OZP,

NAZIV REGISTRIRANE

OZNAKE UPISUJE SE U

REGISTAR OI ILI

REGISTAR OZP TE SE

OBJAVLJUJE U

NARODNIM NOVINAMA

Ukoliko nema PRIGOVORA

POVJERENSTVO pri MP

predlaže ministru donošenje

RJEŠENJA o registraciji OI ili

OZP

Ukoliko je podnesen PRIGOVOR

POVJERENSTVO pri MP

razmatra PRIGOVOR

Ukoliko PRIGOVOR nije

osnovan Povjerenstvo predlaže

ministru donošenje rješenja o

odbacivanju prigovora i

donošenje RJEŠENJA o

registraciji OI ili OZP

Ukoliko je PRIGOVOR

osnovan POVJERENSTVO

poziva zainteresirane strane da

se dogovore

Ukoliko se postigne dogovor

POVJERENSTVO predlaže

ministru donošenje RJEŠENJA

o registraciji OI ili OZP

Ukoliko se dogovor ne postigne

POVJERENSTVO prihvaća ili

odbija Zahtjev za registraciju

str. 20 od 30

DOKUMENTI KOJI SE PRILAŽU UZ ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU?

Dokumenti koji su sastavni dio zahtjeva za registraciju proizvoda: (vidi točku 5. Priloga 1-

Zahtjev za registraciju)

1. SPECIFIKACIJA PROIZVODA

2. PRESLIKA DOKAZA O REGISTRACIJI SKUPINE

3. PUNOMOĆ ZA OSOBU KOJA ZASTUPA SKUPINU

4. JEDINSTVENI DOKUMENT

Izvod iz sudskog

registra ili Izvod iz

trgovačkog registra

ili Izvod iz registra

Udruga ili preslika

rješenja iz Upisnika

poljoprivrednog

gospodarstva.

Punomoć mora biti

ovjerena kod javnog

bilježnika.

str. 21 od 30

SPECIFIKACIJA PROIZVODA

Najvažniji dokument koji se prilaže uz zahtjev za registraciju je SPECIFIKACIJA proizvoda.

Da bi mogao dobiti oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla, poljoprivredni ili

prehrambeni proizvod mora biti u skladu sa specifikacijom proizvoda. Vrlo je važno da u izradi

specifikacije budu uključeni svi sudionici proizvodnog lanca radi definiranja i postavljanja uvjeta

važnih za proizvodnju poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda. Isto tako, vrlo je važno da

sami proizvođači ili prerađivači definiraju i postavljaju pravila u specifikaciji. Specifikacija mora

sadržavati sve potrebne informacije koje su nužne kako bi svaki novi proizvođač ili prerađivač

(kada je oznaka registrirana i kada je njegova specifikacija objavljena) mogao na jednak način

proizvoditi taj poljoprivredni ili prehrambeni proizvod i koristiti registriranu oznaku.

Specifikacija treba sadržavati 10 – 15 stranica te se dostavlja u pisanom obliku i elektroničkom

obliku. Sve navode u specifikaciji nužno je potkrijepiti dokazima, a oni se dostavljaju kao prilozi

uz specifikaciju proizvoda.

Specifikacija poljoprivrednog proizvoda se sastoji od slijedećih točaka:

a) naziv poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda;

b) opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda;

c) definicija zemljopisnog područja;

d) dokaz o podrijetlu (dokaz da poljoprivredni ili prehrambeni proizvod potječe iz

određenog zemljopisnog područja);

e) opis metode proizvodnje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda;

f) povezanost između poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda i zemljopisnog

područja;

g) naziv i adresa nadležnog tijela;

h) specifična pravila označavanja proizvoda poljoprivrednog ili prehrambenog

proizvoda.

KRATAK OPIS TOČAKA SPECIFIKACIJE:

a) NAZIV PROIZVODA

Prije izrade same specifikacije potrebno je prethodno provjeriti, želi li se registrirati čitav naziv ili

samo dio naziva, te postoje li možda inačice naziva koje bi se također trebale registrirati. Naziv

proizvoda mora sadržavati ime mjesta ili regije ili kraja ili zemlje odakle potječe.

Potrebno je dokazati da se naziv proizvoda povijesno koristio ili se koristi u zemljopisnom

području iz kojeg proizvod potječe (dokaz da se naziv proizvoda koristio više od 25 godina), te je

li sam naziv proizvoda kod potrošača stekao određenu prepoznatljivost povezanu s ugledom i

kvalitetom tog proizvoda i zemljopisnog područja iz kojeg dolazi (eventualno provesti

istraživanje tržišta).

str. 22 od 30

b) OPIS PROIZVODA

U ovoj točki treba opisati poljoprivredni ili prehrambeni proizvod uključujući i sirovine u smislu

osnovnih i bitnih fizikalnih, kemijskih, mikrobioloških odnosno organoleptičkih karakteristika.

Pritom treba koristiti jasno izražene parametre koji će se moći kontrolirati od strane

certifikacijskog tijela i njih formulirati u rasponima „od... do...“, „najmanje“, „najviše“, „min.“,

„maks.“, itd.

Kratak opis proizvoda treba sadržavati:

1. vanjski opis proizvoda (veličina, dimenzije, oblik, masa i dr.)

2. organoleptička svojstva (boja, miris,okus i dr.)

3. sastav (sastojci; vrijednosti iz kem. analiza: suha tvar, vrste brašna, sadržaj masti i dr., te

mikrobiološke karakteristike (vrsta prisutnih bakterija, kvasaca).

c) DEFINICIJA ZEMLJOPISNOG PODRUČJA

Razgraničavanje zemljopisnog područja proizvodnje odnosno prerade smatra se točnim

definiranjem zemljopisnog područja kojem su granice određene prirodno ili ljudskim

djelovanjem (administrativne granice), a zaslužno je za posebna svojstva gotovog proizvoda.

Potrebno je definirati odnosno riječima opisati granice zemljopisnog područja, a ne opisivati

zemljopisno područje.

Pored navođenja granica definiranog zemljopisnog područja, potrebno je priložiti i zemljopisnu

kartu područja (s ucrtanim administrativnim granicama), koja se dostavlja kao Prilog

specifikacije proizvoda.

Kod oznake izvornosti definira se zemljopisno područje u kojem se u cijelosti odvijaju i

proizvodnja i prerada i priprema. Ako se podnosi zahtjev za registraciju oznake izvornosti,

sirovine se smiju proizvoditi samo u tom definiranom zemljopisnom području.

Kod oznake zemljopisnog podrijetla definira se zemljopisno područje u kojem se odvija ili

proizvodnja i/ili prerada i/ili priprema.

d) DOKAZ O PODRIJETLU

Bitno je istaknuti da se ova točka odnosi na opis sljedivosti proizvoda u definiranom

zemljopisnom području, a ne na povijesnu povezanost proizvoda sa zemljopisnim područjem.

Sljedivost pojedinog proizvoda prati se od proizvodnje sirovine do stavljanja konačnog proizvoda

na tržište. Potrebno je dokazati sljedivost za svaku pojedinu fazu i kod svih subjekata koji su

uključeni u lanac proizvodnje, prerade i stavljanja na tržište gotovog proizvoda. Sljedivost se

treba dokazati odgovarajućim dokumentima (obrasci za praćenje sustava sljedivosti), a koji se

dostavljaju kao Prilog specifikacije proizvoda.

Kao primjer možemo navesti vođenje dokumentacije za proizvodnju maslinovog ulja (1.

evidencija berbe maslina, 2. evidencija skladištenja, 3. evidencija prerade maslina u ulje, 4.

evidencija dorade i skladištenja ulja, 5. evidencija punjenja ulja, 6. evidencija isporuke ulja).

Mogu se priložiti shematski prikaz svih koraka proizvodnog procesa zatim slike, dijagrami,

tablice i sl.

str. 23 od 30

e) OPIS METODE PROIZVODNJE PROIZVODA

U ovoj točki je potrebno opisati postupak proizvodnje poljoprivrednog ili prehrambenog

proizvoda za svaku fazu proizvodnje. Trebalo bi navesti sljedeće:

• proizvodnja polaznih sirovina,

• faze proizvodnje,

• način pripreme, prerada,

• konzerviranje, skladištenje,

• rezanje, punjenje, pakiranje, itd.

Kod oznake izvornosti treba jasno navesti sve uvjete za proizvodnju, uključivši i sirovinu, te

preradu, pripremu i plasman poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda.

Kod oznake zemljopisnog podrijetla potrebno je također navesti sve uvjete za proizvodnju,

preradu, pripremu i plasman poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, a posebno one korake

koji govore o tradicionalnim know-how metodama odnosno ugledu proizvoda. Postupak

proizvodnje mora biti autentičan sukladno lokalnim metodama proizvodnje.

Osim toga mogu se navesti i posebni zahtjevi vezani za pakiranje proizvoda, ako skupina koja

podnosi zahtjev odredi da se pakiranje mora provoditi na određenom zemljopisnom području

zbog specifičnosti proizvoda kako bi se osigurala kakvoća, sljedivost ili kontrola, a svako takvo

ograničenje mora biti obrazloženo.

f) POVEZANOST IZMEĐU PROIZVODA I ZEMLJOPISNOG PODRUČJA

Ovdje je potrebno priložiti dokumentaciju koja dokazuje neposrednu povezanost poljoprivrednog

ili prehrambenog proizvoda s definiranim zemljopisnim područjem iz točke c) Definicija

zemljopisnog područja. U ovoj točki se mora dati objašnjenje posebnih svojstava poljoprivrednog

ili prehrambenog proizvoda s definiranim zemljopisnim područjem, te koliki je utjecaj

zemljopisnog područja na svojstva gotovog proizvoda.

Ova točka treba sadržavati tri podtočke:

1) Posebnosti zemljopisnog područja

Potrebno je navesti posebnosti zemljopisnog područja koje su ključne za povezanost i kvalitetu

proizvoda (prirodna obilježja; utjecaj klime, vjetra, oborina, konfiguraciju tla).

Vrlo je bitan i utjecaj ljudskih čimbenika na proizvodnju, primjerice izbor područja na kojem će

uzgajati biljku (područja zaštićena od vjetra), prilagodba metoda proizvodnje uvjetima

zemljopisnog područja (npr. izgradnja mlinova na rijeci, čišćenje kamenitog tla i sl.) kao i razvoj

tradicionalnih načina proizvodnje. Važno je objasniti na koji su način proizvođači iskoristili

specifične odlike toga kraja u razvoju njihovog proizvoda.

U ovoj točki je potrebno navesti povijesne dokaze iz dokumenata u kojima je opisana povijest

zemljopisnog područja odakle potječe proizvod (tko je proizvodio, kada i kako). Potrebno je

priložiti dokumentaciju koja dokazuje da taj poljoprivredni ili prehrambeni proizvod potječe iz

tog definiranog zemljopisnog područja (kao izvor mogu poslužiti razne arhive sveučilišta,

knjižnice crkava, sudske odluke, povijesni rječnici, kuharice, enciklopedije, dijela pisaca i

pjesnika, opisi mjesta, stari računi, otpremnice i sl.).

str. 24 od 30

U tekstu specifikacije treba navesti povijesne dokaze: naziv autora, naziv djela, broj stranice koja

se citira i godina izdanja). Svi ti dokazi se dostavljaju kao prilozi specifikaciji.

2) Pojedinosti o kakvoći proizvoda

Ovdje se navodi po čemu se taj proizvod razlikuje od istog ili sličnog proizvoda sa nekog drugog

zemljopisnog područja.

Kao dokaz o posebnosti samog proizvoda se prilažu:

- dokazi iz stručnih časopisa i znanstvenih radova (u kojima se navodi kvaliteta i

reputacija samog proizvoda),

- uzimanje uzoraka i provođenje analiza iz laboratorija,

- navođenje fizikalno – kemijskih svojstava te organoleptičke karakteristike,

- dokazi da ima reputaciju odnosno tradicionalan ugled (medalje, plakete,

priznanja, kuharice, jelovnici iz starih vremena).

U ovoj točki je potrebno navesti povijesne dokaze iz dokumenata u kojima je opisan sam

proizvod odnosno u kojima je bio naveden naziv proizvoda. Potrebno je priložiti dokumentaciju

koja dokazuje da se taj naziv proizvoda navodio u povijesnim dokumentima (kao izvor ponovno

mogu poslužiti razne arhive sveučilišta, arhive biblioteka, knjižnice crkava, sudske odluke,

povijesni rječnici, kuharice, enciklopedije, izvodi iz kataloga, članci iz novina, dijela pisaca i

pjesnika, opisi mjesta, stari računi, otpremnice i sl.).

3) Uzročno posljedična povezanost između zemljopisnog područja i proizvoda

U ovom dijelu je potrebno navesti po čemu je proizvod poznat kao i njegova povezanost sa

zemljopisnim područjem.

Kod oznake izvornosti potrebno je dokazati povezanost posebnih svojstava i kvalitete proizvoda

sa prirodnim obilježjima određenog zemljopisnog područja (klimom, tlom, vjetrom, oborinama),

te ljudskim čimbenicima (know-how metode) određenog zemljopisnog područja.

Kod oznake zemljopisnog podrijetla potrebno je dokazati da se radi o tradicionalnom ugledu

proizvoda i njegovoj povezanosti sa zemljopisnim područjem.

g) NAZIV I ADRESA NADLEŽNOG TIJELA

Prilikom podnošenja zahtjeva za registraciju potrebno je navesti samo osnovne podatke o

nadležnom tijelu koje provodi postupak registracije oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog

podrijetla.

h) SPECIFIČNA PRAVILA OZNAČAVANJA PROIZVODA

U ovoj točki se navode pojedinosti vezane uz označavanje poljoprivrednog ili prehrambenog

proizvoda.

Može se navesti poseban znak (logo) koji će se koristiti za označavanje proizvoda ukoliko to

skupina želi. Ako skupina navede da znak (logo) mora obavezno biti, onda to vrijedi za sve

proizvođače, bez obzira jesu li ili nisu članovi skupine (svi moraju staviti znak).

str. 25 od 30

POSTUPAK NAKON REGISTRACIJE OZNAKE

POTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI PROIZVODA SA SPECIFIKACIJOM I UPIS U

UPISNIK KORISNIKA REGISTRIRANE OZNAKE

Nakon donošenja RJEŠENJA o

registraciji OI ili OZP i upisa u

odgovarajući REGISTAR

SVAKI ZAINTERESIRANI

PROIZVOĐAČ ILI PRERAĐIVAČ KOJI

ŽELI KORISTITI REGISTRIRANU

OZNAKU PODNOSI ZAHTJEV ZA

POTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI

PROIZVODA SA SPECIFIKACIJOM

OVLAŠTENOM CERTIFIKACIJSKOM

TIJELU

Potvrđivanje sukladnosti se vrši na

temelju PLANA KONTROLE

prethodno odobrenog od MP.

Ukoliko je potvrđena sukladnost

proizvoda sa specifikacijom

certifikacijsko tijelo izdaje POTVRDU

o sukladnosti proizvoda sa

specifikacijom podnositelju zahtjeva te

istu dostavlja i MP.

Korisnik svoje proizvode pri stavljanju na

tržište označava registriranim nazivom i

oznakom OI ili OZP ili nazivom i znakom

Certifikacijsko tijelo ovlašteno od strane

MP provodi potvrđivanje sukladnosti

proizvoda sa specifikacijom

(CERTIFIKACIJA) nadzora.

Ukoliko je potvrđena nesukladnost

proizvoda certifikacijsko tijelo

obavještava MP te određuje rok za

njihovo uklanjanje

Ukoliko se nesukladnosti

uklone certifikacijsko

tijelo izdaje POTVRDU o

sukladnosti proizvoda sa

specifikacijom te istu

dostavlja i MP.

UPISNIK korisnika

registrirane oznake.

Ukoliko se nesukladnosti ne

uklone kontrolirani

proizvod se neće moći

staviti na tržište pod

registriranim nazivom i

oznakom

Nakon izdavanje POTVRDE

korisnik registrirane oznake

podnosi MP zahtjev za upis u

UPISNIK korisnika registrirane

oznake.

MP izdaje RJEŠENJE o upisu

korisnika registrirane oznake u

UPISNIK.

str. 26 od 30

ZA UPIS U UPISNIK KORISNIKA REGISTRIRANE OZNAKE POTREBNO JE

PRILOŽITI SLIJEDEĆE DOKUMENTE:

a. ZAHTJEV ZA UPIS U UPISNIK KORISNIKA REGISTRIRANIH

OZNAKA

b. PRESLIKA POTVRDE O SUKLADNOSTI PROIZVODA SA

SPECIFIKACIJOM;

SLUŽBENE KONTROLE

Korisnik svoje proizvode pri

stavljanju na tržište označava

registriranim nazivom i oznakom OI

ili OZP ili nazivom i znakom

Na razini PROIZVODNJE kontrolu

provodi poljoprivredna inspekcija i

inspekcija za kakvoću hrane MP

Svaki proizvođač ili prerađivač

podliježe sustavu službenih kontrola

(inspekcijski nadzor)

Na razini MALOPRODAJE kontrolu

provode gospodarski inspektori

Državnog inspektorata

Zahtjev se nalazi

u Prilogu 2.

Vodiča na str. 30

Potvrdu izdaje

ovlašteno

certifikacijsko

tijelo

str. 27 od 30

NACIONALNI ZNAKOVI ZA OZNAČAVANJE REGISTRIRANIH

PROIZVODA

OZNAKA IZVORNOSTI

OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

POSTUPAK REGISTRACIJE OZNAKE U EUROPSKOJ UNIJI

Nakon što je naziv poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda registriran kao oznaka izvornosti

ili oznaka zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini za isti se može pokrenuti postupak

registracije na razini Europske unije.

Postupak registracije i zaštite na razini Europske unije se provodi putem Ministarstva

poljoprivrede sukladno važećim propisima Europske unije (Uredba Vijeća EU 510/06 o zaštiti

zemljopisnih oznaka i oznaka podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i Uredbe

Komisije EU 1898/06 koja utvrđuje detaljna pravila za provedbu Uredbe EU 510/06).

Ako podneseni zahtjev udovoljava svim odredbama navedenih europskih propisa naziv će biti

zaštićen na razini Europske unije.

Izgled znakova koji se mogu koristiti za označavanje proizvoda registriranih na razini Europske

unije:

Oznaka izvornosti Oznaka zemljopisnog podrijetla

UKOLIKO ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU NA RAZINI EUROPSKE UNIJE BUDE

ODBAČEN, NACIONALNA ZAŠTITA TAKOĐER MORA BITI PONIŠTENA.

Uredba EU 510/2006

str. 28 od 30

PRILOG 1.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU OZNAKE

Popunjava podnositelj zahtjeva

1. NAZIV POLJOPRIVREDNOG ILI PREHRAMBENOG PROIZVODA (za koji se

traži registracija oznake):

2. OZNAKA KOJA SE NAMJERAVA REGISTRIRATI (označiti oznaku koja se želi

registrirati - staviti križić x ):

oznaka izvornosti

oznaka zemljopisnog podrijetla

3. ZEMLJA ČLANICA EUROPSKE UNIJE: DA NE

(označiti i navesti naziv zemlje)

4. PODACI O SKUPINI - PODNOSITELJU ZAHTJEVA:

Naziv skupine

Pravni status skupine

Adresa skupine

Broj telefona, faks, e-mail

Ime i prezime, adresa i broj telefona

odgovorne osobe skupine koja

podnosi zahtjev

Ime i prezime, adresa i broj telefona

opunomoćene osobe koja zastupa

skupinu koja podnosi zahtjev

Upisati naziv

proizvoda koji

se želi

registrirati

Staviti x u

kvadrat za onu

oznaku koja se

želi registrirati

Upisati naziv

skupine

Upisati da li je

zadruga,

udruga, klaster

i slično.

Upisati podatke

osobe koja

podnosi zahtjev

Upisati podatke

osobe ako je

opunomoćena

za zastupanje

skupine

str. 29 od 30

5. PRILOZI UZ ZAHTJEV

Preslika dokaza o registraciji skupine

(potrebno je dostaviti jedan od navedenih dokumenata: Izvod iz sudskog registra ili Izvod

iz trgovačkog registra ili Izvod iz registra Udruga ili preslika Rješenja iz Upisnika

poljoprivrednog gospodarstva)

Punomoć (dostaviti samo ako skupinu zastupa ovlašteni zastupnik ili opunomoćenik,

ovjerenu od javnog bilježnika)

Specifikacija proizvoda

Jedinstveni dokument

Datum podnošenja Zahtjeva: Potpis podnositelja Zahtjeva:

str. 30 od 30

PRILOG 2.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

ZAHTJEV ZA UPIS U UPISNIK KORISNIKA REGISTRIRANIH OZNAKA

Popunjava podnositelj zahtjeva

1. PODACI O KORISNIKU OZNAKE:

Ime i prezime/naziv

Pravni status

Adresa podnositelja zahtjeva

Broj telefona, faks, e-mail

Ime i prezime odgovorne osobe za

pravne osobe

2. REGISTRIRANA OZNAKA I NAZIV POLJOPRIVREDNOG ILI PREHRAMBENOG

PROIZVODA:

oznaka izvornosti

oznaka zemljopisnog podrijetla

3. CERTIFIKACIJSKO TIJELO:

Naziv i adresa certifikacijskog tijela

Broj telefona, faks, e-mail adresa

certifikacijskog tijela

4. PRILOZI:

- Preslika Potvrde o sukladnosti proizvoda sa specifikacijom

Datum podnošenja Zahtjeva: Potpis podnositelja Zahtjeva: