Vodic Za Dobru Farmersku Praksu u Proizvodnji Mlijeka

Vodi za dobru farmersku praksu u proizvodnji mlijeka

Nezvanini prijevod

VODI ZA DOBRU FARMERSKU PRAKSU U PROIZVODNJI MLIJEKA

2

Zajednika publikacija Meunarodne mljekarske federacije (IDF) i Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO)


3

Navodi koji su upotrijebljeni i prezentacija materijala u ovom informacijskom dokumentu ne impliciraju izraavanje bilo kojeg miljenja na strani Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu i Meunarodne mljekarske federacije u vezi sa pravnim ili razvojnim statusom bilo koje zemlje, teritorije, grada ili podruja ili njihovih vlasti, ili u vezi sa odreivanjem njihovih granica ili linija razgranienja. ISBN 92-5-105094-5 Sva prava zadrana. Umnoavanje ili distribucija materijala koji je sadran u ovom informacijskom dokumentu za edukativne ili druge nekomercijalne svrhe odobrava se bez prethodnog pismenog odobrenja od nosioca autorskih prava pod uvjetom da se izvor u potpunosti prizna. Umnoavanje materijala sadranog u ovom informacijskom dokumentu za objavljivanje ili druge komercijalne svrhe je zabranjeno bez prethodnog pismenog odobrenja nosioca autorskih prava. Aplikacije za takvu dozvolu treba adresirati na: ef (Chief) Upravne slube izdavatva (Publishing Management Services) Odjel za informacije (Information Division) FAO Viale delle Terme di Caracalla, 00100 Rome, Italy Ili putem e-maila: [email protected] FAO i IDF 2004.


4

Originalna verzija dokumenta na engleskom jeziku Guide to Good Dairy Farming Practice dostupna na: www.fao.org/docrep/006/Y5224E/y5224e00.HTM


5

Predgovor ................................................................................................................................................................................... 6

Izjava o misiji ............................................................................................................................................................................... 6

Izrazi zahvalnosti ......................................................................................................................................................................... 7

Uvod ........................................................................................................................................................................................... 8

O vodiu ...................................................................................................................................................................................... 9

Vodei cilj za dobru praksu u mljekarstvu .................................................................................................................................... 9

Kako su smjernice prezentirane? .............................................................................................................................................. 10

Dobre poljoprivredne prakse ..................................................................................................................................................... 11

1. Zdravlje ivotinja ................................................................................................................................................................... 11

2. Higijena mue ....................................................................................................................................................................... 12

3. Hrana i voda za ivotinje ....................................................................................................................................................... 12

4. Briga o ivotinjama (dobrobit ivotinja) .................................................................................................................................. 13

5. Okoli .................................................................................................................................................................................... 14

Prikaz injenica ......................................................................................................................................................................... 15

1. Zdravlje ivotinja .......................................................................................................................................... 15

1.1. Sprijeiti unoenje bolesti na farmu ......................................................................................................... 15

1.2. Imati u primjeni efektivan program za upravljanje zdravljem stada ........................................................... 17

1.3. Koristite kemikalije i veterinarske lijekove kako su propisani .................................................................... 18

1.4. Adekvatno educirati ljude ........................................................................................................................ 19

2. Higijena mue .............................................................................................................................................. 20

2.1. Osigurati da rutine mue ne povrijede krave ili da ne unesu zagaivae u mlijeko ................................... 21

2.2. Osigurati da se mua odvija u higijenskim uvjetima ................................................................................. 22

2.3. Osigurati da se adekvatno postupa sa mlijekom nakon mue .................................................................. 23

3. Hrana i voda za ivotinje .............................................................................................................................. 24

3.1. Osigurati da su stona hrana i voda adekvatne kvalitete ......................................................................... 24

3.2. Kontrolirati uvjete za skladitenje stone hrane ....................................................................................... 26

3.3. Osigurati sljedljivost stone hrane koja se kupuje izvan farme ................................................................. 26

4. Dobrobit ivotinja (Briga za ivotinje) ............................................................................................................ 27

4.1. Osigurati da su ivotinje slobodne od ei, gladi i neuhranjenosti ............................................................ 28

4.2. Osigurati da ivotinje budu bez neudobnosti ............................................................................................ 28

4.3. Osigurati da ivotinje budu slobodne od bola, povrede i bolesti ............................................................... 29

4.4. Osigurati da su ivotinje osloboene straha ............................................................................................. 30

4.5. Osigurati da se ivotinje mogu ukljuiti u relativno normalne modele ivotinjsko ponaanja ..................... 31

5. Okoli ........................................................................................................................................................... 32

5.1. Imati adekvatna sistem za upravljanje otpadom....................................................................................... 32

5.2. Osigurati da prakse za proizvodnju mlijeka nemaju negativan uticja na lokalni okoli .............................. 33


6

Proizvodni sistemi farmera u mljekarskoj industriji u cijelom svijetu moraju biti u stanju da kombiniraju profitabilnost sa odgovornou koja se odnosi na zatitu ljudskog zdravlja, zdravlja ivotinja, te na brigu o ivotinjama i okoli. Da bi se uspjeno pristupilo tritima, svaki segment u mljekarskom lancu snabdijevanja mora preuzeti odgovornost, od farmera koji proizvodi mlijeko do krajnjeg potroaa. Farmerima u mljekarskoj industriji, kao primarnim proizvoaima u lancu snabdijevanja, mora biti pruena mogunost da dodaju vrijednost svojim proizvodima tako to e usvojiti metode proizvodnje koje zadovoljavaju zahtjeve preraivaa i kupaca. Da bi se to postiglo, svakom farmeru koji radi u mljekarskoj industriji potreban je jedinstven vodi koji govori kako to postii na praktinom nivou na farmi. Ovaj vodi bi trebao slijediti vie proaktivan nego reaktivan pristup. Vodi za dobru praksu u proizvodnji mlijeka napisan je u praktinom formatu kojeg e koristiti farmeri i treba ga posmatrati kao alat koji prua korist njihovom poslovanju. Kada bude usvojen, vodi e pruati podrku plasmanu mlijeka i mlijenih proizvoda koji su sigurni i sa garantiranom kvalitetom, i takoer e se usredotoiti na odnos izmeu sigurnosti potroaa i najboljih praksi na nivou farme. Smjernice u okviru individualnih praksi izvuene su iz postojeih shema irom svijeta, ali njihova namjena nije da budu pravno obavezujue. Njihov cilj je da prue autentian okvir shema za osiguranje (sigurnosti) farmi (farm assurance scheme) koje e se izraditi u cijelom svijetu i koje e pruiti priliku zemljama da izrade sheme koje su specifine u odnosu na njihove socijalne, okoline, skrbnike i ekonomske potrebe.

Elaborirati vodi namijenjen proizvoaima mlijeka koji je praktian, orijentiran ka farmi i koji se moe implementirati u cijelom svijetu tako to e obuhvatiti razliite aspekte koji se odnose na: zdravlje ivotinja, higijenu mlijeka, ishranu i vodo-snabdijevanje ivotinja, dobrobiti ivotinja i okoli.


7


8

Poslovna djelatnost farmera u mljekarskoj industriji je proizvodnja hrane. Oni imaju za cilj da osiguraju da sigurnost i kvaliteta njihovog sirovog mlijeka zadovolji najvea oekivanja prehrambene industrije i potroaa. Prakse na farmi takoer bi trebale osigurati da je mlijeko proizvedeno od zdravih ivotinja u prihvatljivim uvjetima za ivotinje i u ravnotei sa lokalnim okruenjem. Sveobuhvatna naela koja se primjenjuju na proizvodnju, preradu i postupanje sa ukupnom koliinom mlijeka i svim mlijenim proizvodima su:

Od proizvodnje sirovih materijala do momenta konzumiranja, svi mlijeni proizvodi treba da budu podvrgnuti kombinaciji kontrolnih mjera. Zajedno ove mjere (dobre poljoprivredne prakse GAP i dobre proizvodne prakse GMP) treba da zadovolje odgovarajui nivo zatite javnog zdravstva.

Dobre higijenske prakse treba da budu primijenjene kroz lanac proizvodnje i prerade tako da mlijeko i mlijeni proizvodi budu sigurni za namijenjenu upotrebu.

Kadgod odgovara, higijenske prakse koje se odnose na mlijeko i mlijene proizvode treba da se primijene tako to e slijediti Aneks Kodeksa - Preporueni meunarodni kodeks praksi opi principi higijene hrane.

GAP/GMP zajedno treba da budu efektivni.

Svi farmeri iz mlijene industrije, dobavljai za farmere iz mlijene industrije, prevoznici mlijeka, proizvoai mlijenih proizvoda i hrane, distributeri i maloprodaja treba da budu dio integriranog sistema za upravljanje sigurnosti hrane i osiguranja kvalitete. Dobre poljoprivredne praske podupiru plasman sigurnih mlijenih proizvoda baziranih na garantiranoj kvaliteti.

Uloga farmera koji se bave proizvodnjom mlijeka je da osiguraju da se dobre poljoprivredne, higijenske i prakse za uzgoj ivotinja primjenjuj na nivou farme. Fokus bi trebao biti na spreavanju problema (ukljuujui bolesti ivotinja) umjesto na rjeavanju problema nakon to se dogodi.

Dobre prakse u proizvodnji mlijeka treba da doprinesu garanciji da su mlijeko i mlijeni proizvodi sigurni i primjereni za svoju namijenjenu upotrebu.

Napomena: Tvar koja zagauje (zagaiva - kontaminant) kao to se spominje u ovom vodiu oznaava bilo koji bioloki ili kemijski agens, stranu tvar, ili drugu supstancu, koja nije namjerno dodana u hranu, koja moe ugroziti sigurnost hrane ili njenu podesnost.


9

Mnoge kompanije/kooperative u mljekarskoj industriji i zemlje uvode programe za osiguranje kvalitete na farmi koji imaju za cilj da svojim potroaima garantiraju sigurnost svojih mlijenih proizvoda. Ovaj Vodi nastoji da prui generiki okvir za individualne programe osiguranja kvalitete na farmi, fokusirajui se kako na sigurnost potroaa tako i na imid mljekarskog sektora. Cilj ovog dokumenta je da prui vodi koji je orijentiran ka farmerima koji e ih usmjeravati ka praksama koje su ostvarive u cijelom svijetu i koje obuhvataju ona podruja koja su od kljunog znaaja za upravljanje.Pristup koji se primjenjuje u ovom Vodiu je da:

Naglasi relevantna podruja na mljekarskim farmama kojima treba upravljati; Identificira ciljeve u pogledu tretiranja svakog od ovih podruja; Identificira dobre poljoprivredne prakse (GAP); i

Predloi kontrolne mjere koje se mogu implementirati da bi se postigli ciljevi. Fokus je vie na eljenim rezultatima nego na specifinim, perspektivnim akcijama/procesima. Ovaj Vodi nema nikakav pravni status i ne zamjenjuje nacionalne (domae) propise.

Vodei cilj za dobru praksu u mljekarstvu je da bi mlijeko trebalo biti proizvedeno na farmi od zdravih ivotinja u okviru ope prihvatljivih uvjeta. Da bi se ovo ostvarilo, proizvoai treba da primjene GAP u sljedeim oblastima:

Zdravlje ivotinja; Higijena mue; Hrana i voda za ivotinje; Briga o ivotinjama (dobrobit ivotinja); i Okoli.

Za neka od ovih podruja postoje kontrolne take koje treba pratiti da bi se postigli definirani ciljevi. Vodi sadri smjernice koje su specifine za ovih pet podruja koja su navedena u gornjem tekstu, ali nije namjera da predstavlja zamjenu za nacionalnu (domau) legislativu. GAP takoer znai da farmeri u mljekarskoj industriji treba da osiguraju da se vode odgovarajue evidencije, posebno one koje omoguavaju adekvatnu sljedljivost:

Koritenja poljoprivrednih i veterinarskih kemikalija; Nabavke i koritenja hrane za ivotinje; i Jedinstvene identifikacije individualnih ivotinja.

Takoer bi trebalo voditi evidenciju o:

temperaturama skladitenja mlijeka (kad bude dostupno) veterinarskim i medicinskim tretmanima individualnih ivotinja.

Vlasnik mljekarske farme trebao bi takoer da se pobrine da osobe koje obavljaju i nadgledaju mljekarske aktivnosti i koje upravljaju mljekarskim gazdinstvima imaju vjetine za:

stoarstvo; higijensku muu ivotinja; davanje veterinarskih lijekova;


10

aktivnosti koje se poduzimaju na farmi u pogledu sigurnosti i higijene hrane; i

zdravstvene i sigurnosne prakse koje se odnose na operatere na mljekarskim farmama.

Takoer su potrebne odgovarajue mjere da bi se odrale ove vjetine putem stalne obuke.

Smjernice su prezentirane u dva oblika:

Dobre poljoprivredne prakse (GAP) i predloene mjere prezentirane su u tabelarnoj formi za svako kljuno podruje: zdravlje ivotinja, higijena mue, hrana i voda za ivotinje, briga o ivotinjama (dobrobit ivotinja), te okoli.

Pojedinani injenini segmenti (Fact sheets) koji pruaju vie podataka za svako podruje koji korespondiraju GAP-u.

Prilikom izrade individualnih smjernica za dobre farmerske prakse za proizvodnju mlijeka, koje se odnose na konkretnu kompaniju ili zemlju (ili programe za osiguranje kvalitete na farmi) referenca bi se trebala napraviti za:

Codex Alimentarius (lat. zakon o hrani): Higijena hrane i osnovni tekstovi.

Kodeks: preporueni meunarodni kodeks prakse opa naela higijene hrane. Kodeks: Nacrt kodeksa higijenskih praksi za mlijeko i mlijene proizvode. Kodeks: Kodeks prakse o dobroj stonoj hrani. FAO: Sistemi za kvalitetu i sigurnost hrane- prirunik za obuku o higijeni hrane i

sistem za analizu rizika i kritinih kontrolnih taki (HACCP). IDF GMP Kodeks za muu pomou automatskih sistema za muu (ako je

relevantno)

OIE Kodeks o zdravlju ivotinja. Prilikom izrade ovih Smjernica, data je referenca za jedan broj programa za osiguranje kvalitete na farmi koji se trenutno implementiraju u odreenom broju zemalja.


11

1. Zdravlje ivotinja ivotinje koje proizvode mlijeko treba da budu zdrave i efektivan program zdravstvene njege treba da bude u primjeni.

Dobre

poljoprivredne

prakse (GAP)

Primjeri predloenih mjera da bi se postigle GAP Cilj/kontrolna mjera

Sprijeiti ulazak bolesti na farmu

- Kupovati ivotinje samo sa poznatim statusom bolesti i kontrolirati njihovo uvoenje na farmu

- Osigurati da prevoz stoke na i sa farme ne unese bolest - Imati sigurne granice/ograde - Ako je mogue, ograniiti pristup za ljude i divlje

ivotinje na farmu - Imati program za kontrolu tetoina - Koristiti samo istu opremu iz poznatog izvora

- Drati ivotinje u zdravom stanju

- Potivati nacionalne/regionalne

kontrole kretanja

ivotinja i bolesti

Imati u primjeni

efektivan

program za

upravljanje

zdravljem stada

- Koristiti sistem za identifikaciju koji omoguava da sve ivotinje budu individualno identificirane od roenja do smrti

- Izraditi efektivan program za upravljanje zdravljem stada koji je fokusiran na prevenciju i koji zadovoljava potrebe

farmera, te regionalne i nacionalne (domae) zahtjeve - Redovno kontrolirati ivotinje zbog znakova bolesti - Bolesne ivotinje bi trebalo zbrinuti brzo i na

odgovarajui nain - Drati bolesne ivotinje izoliranim i odvojiti mlijeko od

bolesnih ivotinja i ivotinja koje su pod tretmanom - Voditi pismene evidencije o svim tretmanima i

identificirati tretirane ivotinje na odgovarajui nain - Upravljati bolestima ivotinja koje mogu uticati na javno

zdravstvo (zoonoze)

- Otkriti bolesti kod ivotinja u ranoj fazi

- Sprijeiti irenje bolesti meu ivotinjama

- Sprijeiti prijenos zoonoza

- Osigurati sljedljivost

Koristiti sve

kemikalije i

veterinarske

lijekove kao to je propisano

- - Koristiti kemikalije u skladu sa uputama, paljivo

izraunati doze i posmatrati odgovarajue periode zadravanja

- Koristiti veterinarske lijekove samo onako kako su propisali veterinari i posmatrati naznaene periode zadravanja

- uvati kemikalije i veterinarske lijekove na sigurnom i odlagati ih na odgovoran nain

- Sprijeite pojavu ostataka kemikalija u

mlijeku

Adekvatno

educirati ljude

- - Imati procedure u primjeni pomou kojih e se otkriti i

postupat sa bolesnim ivotinjama i veterinarskim kemikalijama

- Pobrinuti se da svi ljudi budu dovoljno educirani za izvravanje svojih zadataka

- Izabrati kompetentne izvore za savjete i intervencije

- Slijediti ispravne procedure


12

2. Higijena mue Mlijeko bi se trebalo sakupljati i uvati u higijenskim uvjetima. Oprema koja se koristi za sakupljanje i uvanje mlijeka treba da bude odgovarajua i da se odrava na adekvatan nain.

Dobre

poljoprivredne

prakse (GAP)


Osigurati da

rutina mue ne ozlijedi krave ili

da ne

kontaminira

mlijeko

- Jedinstveno identificirati individualne ivotinje - Osigurati odgovarajuu pripremu vimena za muu - Osigurati konzistentne tehnike za muu - Odvojiti mlijeko od bolesnih i tretiranih ivotinja - Osigurati da je oprema za muu ispravno postavljena i

da se ispravno odrava - Osigurati dovoljno snabdijevanje istom vodom

- Koristiti odgovarajuu i dobro odravanu opremu za muu i uvanje mlijeka

Osigurati da se

mua odvija u higijenskim

uvjetima

- Osigurati da je smjetajni prostor sve vrijeme ist - Osigurati da se prostor za muu dri u istom stanju - Osigurati da muzai slijede osnovna higijenska pravila

- Sakupljati mlijeko u higijenskim

uvjetima

Osigurati da se s

mlijekom

primjereno

postupa nakon

mue

- Osigurati da se mlijeko hladi u naznaeno vrijeme - Osigurati da prostor gdje se mlijeko dri bude ist i

uredan

- Osigurati da je oprema za pohranjivanje mlijeka adekvatna i da se mlijeko uva na preciziranoj temperaturi

- Osigurati neometan pristup za skupljanje mlijeka na veliko

- Rashladiti i pohranjivati mlijeko

u higijenskim

uvjetima

3. Hrana i voda za ivotinje ivotinje treba hraniti i napajati sa proizvodima odgovarajue kvalitete i sigurnosti

Dobre poljoprivredne

prakse (GAP)

Primjeri predloenih mjera da bi se postigle GAP

Cilj/kontrolna mjera

Osigurati da ivotinje dobivaju hranu i vodu

odgovarajue kvalitete

- Osigurati da se zadovolje prehrambene potrebe ivotinja

- Osigurati da se obezbijedi opskrba kvalitetnom vodom, ija kvaliteta se redovno kontrolira i odrava

- Koristiti razliitu opremu za rukovanje kemikalijama i

prehrambenim tvarima

- Osigurati da se kemikalije adekvatno koriste na panjacima i krmnim usjevima

- Koristiti samo odobrene kemikalije za tretman stone hrane ili komponente stone hrane i posmatrati periode

zadravanja

- Drati ivotinje u zdravom stanju sa kvalitetnom hranom

- Zatiti vodo snabdijevanje i prehrambene materijale za

ivotinje od kemijske kontaminacije

- Izbjei kemijsku kontaminaciju zbog poljoprivrednih praksi

Kontrolirati uvjete pod

kojima se uva stona hrana

- Odvojiti stonu hranu koja je namijenjena za razliite vrste

- Osigurati odgovarajue uvjete uvanja da bi se izbjegla kontaminacija stone hrane

- Odbaciti pljesnivu stonu hranu

- Nikakva mikrobioloka ili toksina kontaminacija ili nenamijenjena upotreba

zabranjenih sastojaka stone hrane ili veterinarskih pripravaka

- Odravati ivotinje u zdravom stanju pomou kvalitetne stone hrane

Osigurati sljedljivost

prehrambenih tvari

kupljenih izvan farme

- Svi dobavljai stone hrane treba da imaju u primjeni odobren

program za osiguranje kvalitete

- Program za osiguranje kvalitete dobavljaa stone hrane


13

- Voditi evidencije o svoj stonoj hrani ili njenim sastojcima koji su

primljeni na farmi (naznaeni rauni ili dokumentacija o isporuci prema nalogu)

4. Briga o ivotinjama (dobrobit ivotinja) ivotinje treba uvati u skladu sa sljedeim naelima:

Osloboene ei, gladi i neuhranjenosti Osloboene neudobnosti Osloboene boli, povrede i bolesti Osloboene straha Sloboda da se ukljue u relativno normalne modele ivotinjskog ponaanja

Dobre poljoprivredne

prakse (GAP) Primjeri predloenih mjera da bi se postigle GAP

Cilj/kontrolna mjera

Osigurati da su

ivotinje osloboene ei, gladi i neuhranjenosti

Obezbijediti dovoljno stone hrane (krme i/ili krmne leguminoze) i vode svaki dan

Uskladiti koliinu obroka i /ili dodatno snabdijevanje da bi se osiguralo adekvatno

snabdijevanje vodom, stonom hranom i krmom

Zatititi ivotinje od toksinih biljaka i drugih tetnih supstanci

Obezbijediti vodosnabdijevanje dobre kvalitete koje se redovno kontrolira i odrava

Zdrave, produktivne

ivotinje,

Odgovarajue snabdijevanje

ivotinja vodom i hranom

Osigurati da su

ivotinje osloboene neugodnosti

Projektirati i izgraditi graevine koje e biti bez prepreka i opasnosti

Tamo gdje je relevantno, obezbijediti adekvatan prostor i iste prostore za spavanje

Zatititi ivotinje od negativnih vremenskih uvjeta i njihovih posljedica

Obezbijediti odgovarajuu ventilaciju za ivotinje koje su smjetene u zatvorenom

Obezbijediti protu-klizne podove

Zatita ivotinja od ekstremnih

klimatskih uvjeta

Obezbijediti sigurno okruenje

Osigurati da su

ivotinje osloboene bola, povrede i bolesti

Imati efektivan program u primjeni za upravljanje zdravljem stada i redovno

pregledati ivotinje

Zatita od hromosti

ivotinje koje su u laktaciji treba redovno musti

Nemojte koristiti procedure i prakse koje mogu uzrokovati nepotrebne bolove

Slijediti odgovarajue prakse za teljenje i odvikavanje od vimena

Imati odgovarajue procedure za plasman teladi

Kada ivotinje treba da budu ubijene na farmi, izbjei nepotrebnu bol

Izbjei loe rutine mue budui da mogu povrijediti stoku

Opravdane i humane akcije

Dobri sanitarni uvjeti

Osigurati da su

ivotinje osloboene straha

Obezbijediti kompetentne vjetine za uzgoj ivotinja i odgovarajuu obuku

Odsustvo loih tretmana

Sigurnost ivotinja i farmera

Osigurati da se

ivotinje mogu Imati procedure za upravljanje stadom i uzgoj

stoke koje nepotrebno ne ugroavaju socijalne

Sloboda kretanja

Zatiti grupno


14

ukljuiti u relativno uobiajene modele ivotinjskog ponaanja

aktivnosti ponaanje i druga ponaanja kao to je preferirani

poloaj spavanja

5. Okoli

Proizvodnjom mlijeka treba upravljati u skladu sa lokalnim okolinim okruenjem farme.

Dobre

poljoprivredne

prakse (GAP)


Imati

odgovarajui sistem za

upravljanje

otpadom

Osigurati da se otpad odlae tako da se minimizira rizik zagaenja okolia

Upravljati panjacima da se izbjegne oticanje otpadnih voda tako to e se gnojivo posipati u skladu sa lokalnim uvjetima

Ograniiti potencijalni uticaj

praksi za

proizvodnju

mlijeka na okoli

Osigurati da

prakse za

proizvodnju

mlijeka nemaju

negativan efekt

na lokalni okoli

Ograniiti isticanje iz mljekarskih pogona na farmi

Koristiti kemikalije (gnojiva, poljoprivredne i veterinarske kemikalije, pesticide, itd.) na odgovarajui nain da bi se izbjegla kontaminacija lokalnog okolia.

Osigurati da imid mljekarskih operacija bude odgovarajui za pogon u kojem e se skupljati visoko kvalitetna hrana

Prezentiranje praksi o

pozitivnom

imidu proizvodnje

mlijeka

Imati

odgovarajui sistem za

upravljanje

otpadom

Osigurati da se otpad odlae tako da se minimizira rizik zagaenja okolia

Upravljati panjacima da se izbjegne oticanje otpadnih voda tako to e se gnojivo posipati u skladu sa lokalnim uvjetima

Ograniiti potencijalni uticaj

praksi za

proizvodnju

mlijeka na okoli


15

1. Zdravlje ivotinja

Ovaj prikaz injenica opisuje Dobre poljoprivredne prakse (GAP) koje treba da osiguraju da su ivotinje koje proizvode mlijeko zdrave i da je u primjeni efektivan program zdravstvene zatite. GAP mogu biti zamijenjene domaim, meunarodnim ili trinim zahtjevima u mnogim zemljama koje se bave proizvodnjom mlijeka i mlijenih proizvoda.

Predloene GAP za zdravlje ivotinja prezentirane se u okviru sljedeih naslova: 1.1. Sprijeiti unoenje bolesti na farmu 1.2. Imati u primjeni efektivan program za upravljanje zdravljem/bolestima stada. 1.3. Koristiti veterinarske lijekove kako su ih propisali veterinari ili kao to je navedeno na

etiketi. 1.4. Adekvatno educirati sve ljude.

1.1. Sprijeiti unoenje bolesti na farmu 1.1.1. Kupovati ivotinje samo sa poznatim zdravstvenim statusom i kontrolirati

njihovo unoenje na farmu

Najuinkovitiji nain da se sprijei kretanje infektivnih bolesti jeste da se stado dri zatvorenim. Ovo znai da ni jedna nova ivotinja ne ulazi u stado i da se stoka koja je prije bila dio stada ponovo ne prikljuuje nakon to je napustila stado. Ovo je teko postii u praksi, i stoga je od kljunog znaaja striktna kontrola bilo kakvog uvoenja ivotinja. Poveani rizik bolesti takoer se moe desiti kada ivotinje zajedniki dijele ispau ili druge popratne sadraje (prostorije).


16

Prije nego to se uvede na farmu, sva stoka treba da bude podvrgnuta skriningu radi bolesti, posebno onih koje su uobiajene za njihovo podruje porijekla i novu lokaciju. Ovo znai da bi sva stoka trebala imati:

Sistem identifikacije koji e omoguiti da se prati unazad do njihovog izvora (sistem identifikacije od roenja do smrti); i

Odreeni oblik deklaracije dobavljaa u kojoj je naveden status bolesti stoke i bilo koji odgovarajui tretmani/vakcinacije, itd. koji se primjenjuju ili su se primjenjivali (ovo znai da potencijalni prodavai stoke moraju voditi odgovarajue stalne evidencije o bolestima i tretmanima). Tamo gdje je zdravstveni status nepoznat, stoka koja treba da bude uvedena na farmu trebala bi se drati u karantenu odvojena od postojeeg stada tokom odgovarajueg vremenskog perioda. Voditi evidenciju o kretanju ivotinja na i sa farme.

1.1.2. Osigurati da transport stoke na farmu i sa farme ne donese bolest

Potencijalni kupci ive stoke uvijek bi trebalo da pitaju i da im se kae da li su ivotinje boleljive ili imaju odreenu bolest. Poeljno je da se ni jedna bolesna ili nemona ivotinja ne bi trebala prevoziti iva. Operativac ili veterinar koji je adekvatno educiran trebao bi usmrtiti ivotinje na farmi onda kada je to potrebno. Sve mrtve ivotinje trebale bi biti uklonjene ili pokopane u skladu sa lokalnim propisima. Odlaganje bolesnih ili mrtvih ivotinja treba da se uradi na nain na koji se rizici irenja bolesti svode na minimum, na primjer, transportna vozila ne bi trebala da kupe mrtvu ili bolesnu stoku sa jedne farme i da odlaze na drugu farmu da pokupe, bez poduzimanja odgovarajuih mjera za smanjenje rizika irenja bolesti.

1.1.3. Imati sigurne granice/ograde

Ogradite ivotinje na odgovarajui nain da bi se osiguralo da nema nikakvog rizika od irenja bolesti izmeu farmi i unutar farmi.

1.1.4. Ako je mogue, ograniite pristup ljudima i divljim ivotinjama na farmu

Ljudi (i vozila) koja posjeuju odreeni broj farmi mogu iriti bolesti izmeu farmi. Ograniite pristup na bazi potrebe i primjenjujte odgovarajue procese da bi se irenje bolesti svelo na minimum (na primjer da nema fekalne kontaminacije na trasama ili gumama tankera ili trasama i gumama vozila koje prevozi mlijeko). Koristite zatitnu odjeu i obuu i vodite adekvatnu evidenciju o svim posjetiteljima. Bolest se moe prenijeti sa i na ljude i divlje ivotinje.

1.1.5. Imati u primjeni program za kontrolu tetoina

Osigurajte da se primjenjuju odgovarajue kontrole tetoina u svim podrujima u kojima tetoine mogu donijeti bolest (na primjer prostorije za muu, skladite stone hrane, prostori u kojima borave ivotinje). U tetoine spadaju divlje ivotinje, glodari, ptice i insekti.


17

1.1.6. Koristiti samo istu opremu iz poznatih izvora

Osigurajte da je sva oprema ista i da znate historiju odakle oprema dolazi i kako se koristila. Posebno vodite rauna kada se radi o zajednikoj ili posuenoj opremi.

1.2. Imati u primjeni efektivan program za upravljanje zdravljem stada 1.2.1. Koristiti sistem identifikacije koji omoguava da sve ivotinje budu

identificirane individualno od roenja do smrt

Svi ljudi koji dou u kontakt sa kravama trebalo bi da ih lako identificiraju. Sistem koji se koristi trebao bi biti permanentan i jedinstven koji omoguava da se izvri identifikacija individualnih ivotinja od roenja do smrti. Primjeri sistema identifikacije ukljuuju une markice, tetoviranje, hladno igosanje i mikroipove.

1.2.2. Razviti efektivan program za upravljanje zdravljem stada koji e se fokusirati

na prevenciju koja zadovoljava potrebe na farmi kao i regionalne i nacionalne (domae) zahtjeve

Programi za upravljanje zdravljem stada treba da se sastoje od planova za tretmane koji se odnose na bilo koju bolest koja se trenutno javi, i od preventivnog programa takoer. Preventivni program treba da pokrije sve aspekte higijenske proizvodnje mlijeka kao i sve prakse za upravljanje mljekarskom farmom. Tamo gdje su dostupne efektivne vakcine, one se mogu koristiti da bi se poveala otpornost na bolest. Profilaktiki tretmani se mogu zahtijevati kao zatitna mjera kada ne postoji nikakva odriva alternativna strategija. Razviti efektivne tretmane za zdravlje stada u konsultaciji sa adekvatno educiranim osobama kao to su veterinari.

1.2.3. Redovna kontrola ivotinja zbog znakova bolest

Redovno posmatrati sve ivotinje i koristiti dokazane metode koje pomau u otkrivanju i utvrivanju tane dijagnoze infektivnih bolesti. Neke od korisnih metoda ukljuuju rektalne termometre, opserviranje kretanje krava i tjelesnog stanja, te ispitivanje prvog vodenastog mlijeka (foremilk). Mnoge bolesti su povezane sa reproduktivnim ciklusom- treba voditi detaljnu evidenciju o rasploivanju i posmatrati ivotinje u odgovarajuim stadijima. Trebalo bi ispitati hromost da bi se utvrdili osnovni uzroci i da bi se ivotinja mogla tretirati, te da se sljedei sluajevi mogu sprijeiti.

1.2.4. Bolesne ivotinje treba zbrinuti brzo i na odgovarajui nain

Tretirajte sve bolesti, povrede i loe zdravstveno stanje pomou dokazanih metoda nakon tane dijagnoze. Tretirajte bolesne ivotinje na odgovarajui nain da bi se prevalencija infekcija i izvor patogenoze smanjili na minimalni nivo.


18

1.2.5. Drati bolesne ivotinje u izolaciji i odvojiti mlijeko od bolesnih ivotinja i ivotinja koje su pod tretmanom

Da bi se irenje bolesti svelo na minimum, bolesne ivotinje izolirajte od ostale stoke u prostorijama. Slijedite odgovarajue procedure da bi se odvojilo mlijeko od bolesnih ivotinja i ivotinja koje se tretiraju (npr. musti ove ivotinje posljednje u zasebnu bavu ili kontejner). Obezbijedite zasebne prostorije ukoliko je mogue.

1.2.6. Voditi pismene evidencije o tretmanima i na odgovarajui nain identificirati

tretirane ivotinje

Vano je da sve vanjske osobe (npr. veterinari, itd.) i bilo koje druge osobe koje su ukljuene u rad sa kravama muzarama na farmi znaju koji su tretmani prueni kravama. Primijenite odgovarajui sistem koji odmah identificira tretirane ivotinje (npr. obojite vime koje se tretira zbog mastitisa).

1.2.7. Upravljati bolestima ivotinja koje utiu na javno zdravlje (zoonoze)

Drite zoonoze kod ivotinja na nivou koji ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, izbjegavajte direktan prijenos pomou odgovarajuih praksi upravljanja i sprijeite kontaminaciju mlijeka.

1.3. Koristite kemikalije i veterinarske lijekove kako su propisani 1.3.1. 1.3.1 Koristite kemikalije u skladu sa uputama, paljivo izraunajte doze i

posmatrajte odgovarajue periode zadravanja

Ostaci bilo kojih kemikalija koje su primijenjene imaju mogunost da nanesu tetu tritima mlijeka. Trebalo bi da farmeri nadgledaju upotrebu svih kemikalija da bi sprijeili:

Pojavu neprihvatljivih ostataka kemikalija u mlijeku; i

Negativan uticaj nepodesnih kemikalija na zdravlje ivotinja i produktivnost. Budite upoznati sa svim kemikalijama koje mogu imati ostatke u mlijeku. One obuhvaaju deterdente, dezinfekcijska sredstva, sredstva protiv parazita, antibiotike, herbicide, pesticide i fungicide. Farmeri bi trebalo da:

Koriste kemikalije samo u svrhu za koju su odobrene krave koje su u laktaciji nikad ne bi trebale biti tretirane veterinarskim preparatima koji nisu preporueni za tretman krava koje daju mlijeko za preradu ili koje se koristi na neki drugi nain da bi ga konzumirali ljudi;

Proitajte etiketu trebala bi da sadri sve informacije o zakonskoj i sigurnoj upotrebi kemikalija;

Slijedite savjete koji se nalaze na etiketi ili u bilo kojim podacima o kemikaliji ili u procjeni rizika;

Posmatrajte periode zadravanja (minimalno vrijeme kada se mlijeko ne bi trebalo prodavati da ga ljudi konzumiraju nakon primjene kemikalija).


19

1.3.2. Koristiti samo veterinarske lijekove kako propiu veterinari i posmatrati naznaene periode zadravanja

Napomena: Veterinarski lijekovi su kemijski i bioloki preparati koji se prodaju za tretiranje ivotinja, iji su dokaz potvrene efikasnosti i sigurnosti ispitala nezavisna tijela da bi bili sigurni da su proizvodi podesni za njihovu namjenu. Ovi lijekovi mogu zahtijevati recept od veterinara kojim se dozvoljava kupovina i kojim se potvruje da je njihova upotreba odgovarajua.

Koristite lijekove za tretiranje ivotinja nakon savjeta veterinara. Koristite samo slubeno odobrene lijekove po preporuenim dozama i tretmanskim reimima u skladu sa etiketom ili sa savjetom veterinara. Upotreba lijekova suprotno preporukama sa etikete oznaava se kao neodobrena (off lable use) i moe zahtijevati dodatno vrijeme zadravanja mlijeka. U sluaju da je neodobrena upotreba esencijalna za tretiranje posebnih stanja ona se mora desiti samo pod striktnim nadzorom veterinara i u skladu sa nacionalnim (domaim/regionalnim) propisima. Svi veterinarski lijekovi i kemikalije koje su namijenjene za tretiranje ivotinja koje proizvode hranu treba da imaju period zadravanja istaknut na etiketi. Ukoliko se striktno ne slijede upute sa etikete, naznaeno vrijeme zadravanja nee biti vaee.

1.3.3. Pohraniti kemikalije i veterinarske lijekove na sigurno mjesto i odlaite ih na

odgovoran nain

Spremite kemikalije i veterinarske lijekove na sigurno mjesto da bi bili sigurni da se ne koriste neprimjereno ili da se nenamjerno ne kontaminira mlijeko ili stona hrana. Trebalo bi ih odlagati na nain koji nee uzrokovati kontaminaciju ivotinja ili okolia na farmi.

1.4. Adekvatno educirati ljude 1.4.1. Imati u primjeni procedure za otkrivanje i postupanje sa bolesnim ivotinjama i

veterinarskim kemikalijama

Vano je osigurati konzistentan pristup za bolesno stado, a ljudi treba da budu upoznati sa i da razumiju strategiju o zdravlju ivotinja na farmi. Dobra je praksa imati procedure u pismenoj formi o tome kako obavljati zadatke na kontroliran nain i na nain koji se ponavlja. Trebalo bi obuhvatiti sve zahtjeve za obavljanje zadataka, ukljuujui detalje procesa, opreme i materijala, ukljuujui bilo koji relevantni rizik ili problem u pogledu sigurnosti.

1.4.2. Osigurati da su sve osobe dovoljno obuene da obavljaju svoje zadatke

Obuka je stalni proces i sve osobe bi trebale proi kroz kontinuiranu obuku/usavravanje. Ljudi treba da budu kompetentni da razumiju koji razlozi stoje iza aktivnosti. Ovo bi takoer trebalo pomoi da se nadgledaju procedure i da se prui povratna informacija za kontinuirano usavravanje. Identificirati ko je odgovoran za praktine akcije.


20

1.4.3. Izabrati kompetentne izvore za savjete i intervencije

Izaberite kompetentne/registrirane strunjake koji e vriti tretmane, itd. Traite i djelujte samo u skladu sa savjetima iz izvora i od osoba koje su adekvatno kvalificirane.

2. Higijena mue Mua je najvanija pojedinana aktivnost na mljekarskoj farmi. Potroai zahtijevaju visoke standarde kvalitete mlijeka, tako ta upravljanje muom ima za cilj da smanji na minimum mikrobioloku, kemijsku i fiziku kontaminaciju. Upravljanje muom obuhvata sve aspekte procesa dobivanja mlijeka od krava na brz i efikasna nain, dok se istovremeno osigurava zdravlje krava i kvaliteta mlijeka. Konzistentnost u svakodnevnoj implementaciji procedura za muu predstavlja vaan dio Dobrih poljoprivrednih praksi (GAP) za muu. Ovaj prikaz injenica opisuje GAP da bi se osiguralo da se mlijeko skuplja i sprema u higijenskim uvjetima, i da se oprema koja se koristi za prikupljanje i spremanje mlijeka dobro odrava. Predloene GAP koje se odnose na higijenu mue prezentirane su pod sljedeim naslovima: 2.1. Osigurati da rutine mue ne povrijede krave ili ne unesu zagaivae u mlijeko. 2.2. Osigurati da se mua obavlja u higijenskim uvjetima. 2.3. Osigurati da se s mlijekom postupa na primjeren nain poslije mue.

Napomena: Ove GAP ne obuhvaaju automatsku muu za koje je IDF objavio poseban Kodeks dobrih higijenskih praksi za muu automatskim sistemima Bilten IDF-a, br. 386/2004, ISSN 0250-5118.


21

2.1. Osigurati da rutine mue ne povrijede krave ili da ne unesu zagaivae u

mlijeko 2.1.1. Jedinstveno identificirati individualne ivotinje Svi ljudi koji dou u kontakt sa kravama trebalo bi da ih lako identificiraju. Sistemi koji su u upotrebi treba da budu permanentni i jedinstveni tako da omoguavaju identificiranje individualnih ivotinja od roenja do smrti. Individualne krave koje treba da budu identificirane iz posebnih razloga (npr. oteljene, suhostaj, tretirane krave, ili krave sa abnormalnim mlijekom uslijed bolesti ili tretiranja ivotinja antibioticima) treba da budu dodatno identificirane. 2.1.2. Osigurati odgovarajuu pripremu vimena za muu Musti krave samo koje imaju iste, suhe sise:

Oprati i posuiti prljave sise; Osuiti vlane sise i vime prije mue; ista voda mora biti dostupna sve vrijeme tokom kojeg se odvija mua.

Provjerite da li ima ikakvih promjena na vimenu i sisama (npr. kliniki mastitis). Prije nego to se krava pomuze, prvo mlijeko treba iscijediti i provjeriti da li sadri neuobiajene elemente. Ovo moe biti zahtjev u nacionalno (domaoj) legislativi.

2.1.3. 2.1.3 Osigurati konzistentne tehnike mue Osigurati dobre tehnike mue, pogrene tehnike mogu uzrokovati vei rizik od mastitisa i povrijediti kravu. Ispravna tehnika je:

Pripremiti kravu dosta prije mue; Izbjegavati nepotreban ulazak zraka u sisnu au, ako se primjenjuje; Svesti na minimum prekomjernu muu; Njeno ukloniti ae ako se primjenjuju.

2.1.4. Odvojiti mlijeko od bolesnih ili tretiranih ivotinja Krave ije mlijeko ne odgovora da ga ljudi konzumiraju treba da budu pomuene posljednje ili u posebnu bavu ili pomou posebnog sistema. Odbacite abnormalno mlijeko na nain koji odgovara riziku koji uzrokuje.

2.1.5. Osigurati da se oprema za muu ispravno instalira i odrava Osigurajte da se oprema za muu oisti prije svake upotrebe. Ako se koristi mobilna oprema za muu, to moe podrazumijevati ienje prije svake upotrebe. Treba slijediti preporuke proizvoaa te lokalne, regionalne ili nacionalne (domae) preporuke za izradu, instaliranje, uinak i odravanju opreme koja se koristi za muu. Slijedite instrukcije proizvoaa kada koristite sredstva za ienje i dezinfekciju na opremi za muu. Materijali koji se koriste za opremu za muu i koji dolaze u kontakt sa mlijekom i tekuinama za ienje i dezinfekciju trebalo bi da su napravljeni od adekvatno otpornih materijala i ne bi trebali isputati mrlje u mlijeko.


22

Sredstva za ienje i dezinfekciju treba birati i koristiti na nain koji osigurava da oni ne uzrokuju negativan efekt na mlijeko. Slijedite instrukcije proizvoaa kada koristite kemikalije, pesticide ili sredstva za ienje u mljekarskim pogonima ili u staji za muu. Odlaite kemikalije, osim onih koje koristite za redovnu upotrebu, u prostore koji se mogu zakljuati i koji su na odreenoj udaljenosti od mljekarskih pogona. U sluaju da su potrebni, upotreba svih metoda i proizvoda protiv tetoina, ptica i insekata treba da bude odobrena.

2.1.6. Osigurati dovoljno snabdijevanje istom vodom Dovoljno snabdijevanje istom vodom treba da je dostupno za aktivnosti koje se odnose na muu i za ienje opreme koja dolazi u kontakt sa mlijekom. 2.2. Osigurati da se mua odvija u higijenskim uvjetima 2.2.1. Osigurati da je okruenje smjetaja uvijek isto Treba stalno odravati visoke standarde istoe u smjetajnim prostorima. Smjetajni prostor treba da je:

Oblikovan tako da omoguava odvodnju i ventilaciju, i da bi se izbjegla povreda ivotinja;

Odgovarajue veliine i da je oblikovan tako da je podudaran veliini ivotinje. Sve boksove i posteljice treba drati istim i suhim, sa adekvatnim prostirkama. Redovno istite ili struite prolaze da biste otklonili stajsko gnojivo.

2.2.2. Osigurati da se prostor za muu odrava u istom stanju Prostor za muu treba da je napravljen na nain koji omoguava da se odrava u istom i urednom stanju. Trebalo bi:

Da se moe lako istiti; Da ima snabdijevanje istom vodom; Da ima pogone (prostorije) za tretiranje otpada;

Da ima regulaciju dovoljne temperature i svjetla.

Izgradite podruja za sakupljanje koji e omoguiti da se odrava visoki standard istoe. 2.2.3. Osigurati da muzari slijede osnovna higijenska pravila Muzar treba da:

Nosi odgovarajuu i istu radnu odjeu; Odrava ake i ruke istim posebno tokom mue; Prekrije posjekotine ili rane;

Da nema nikakvu infektivnu bolest.


23

2.3. Osigurati da se adekvatno postupa sa mlijekom nakon mue 2.3.1. Osigurati da se mlijeko hladi u naznaeno vrijeme Ohladite mlijeko to je prije mogue do potrebne temperature za skladitenje i u okviru naznaenog vremena. Vrijem hlaenja i temperatura skladitenja treba da budu podudarni limitima koji su navedeni u nacionalnoj (dravnoj) legislativi.

2.3.2. Osigurati da prostor za skladitenje mlijeka bude ist i uredan Mlijeko bi trebalo biti pohranjeno na drugom mjestu od mjesta mue. Prostor za skladitenje mlijeka treba da:

Bude ist i bez akumuliranog smea, bez bilo kojih proizvoda ili kemijskih supstanci koje nisu u stalnoj upotrebi, te bez bilo kakve stone hrane;

Ima mogunost runog pranja i suenja; Se moe lako oistiti i da ima sistem za kontrolu tetoina.

2.3.3. Osigurati i da je oprema za pohranjivanje mlijeka adekvatna da se mlijeko dri

na naznaenoj temperaturi Osigurajte da se oprema za pohranjivanje mlijeka oisti prije svake upotrebe, poeljno je odmah nakon sakupljanja mlijeka. Oprema za pohranjivanje mlijeka treba da ima sposobnost uvanja mlijeka na potrebnoj temperaturi sve do trenutka sakupljanja, i da je izraena od materijala koji ne zamuuju mlijeko. Rezervoari za mlijeko treba da budu izgraeni prema priznatim standardima a rashladni sistemi za mlijeko treba da imaju redovan program odravanja i servisiranja da bi se sprijeili kvarovi. Rezervoari treba da imaju termometre za kontrolu temperature mlijeka i treba voditi odgovarajue evidencije o temperaturi skladitenja. Pobrinite se da sva oprema radi ispravno.

2.3.4. Osigurati neometan pristup za prikupljanje mlijeka Obezbijedite neometan pristup podruju za pohranjivanje mlijeka da bi se omoguilo sigurno sakupljanje mlijeka. Pristup podrujima za prikupljanje mlijeka treba da je odvojen od staza koje koriste ivotinje.


24

3. Hrana i voda za ivotinje Zdravlje i produktivnost ivotinje, zajedno sa kvalitetom i sigurnou njenog mlijeka, ovise o kvaliteti i postupanju sa stonom hramom i vodom. Negativan efekt na kvalitetu mlijeka moe imati kvaliteta vode koja se koristi za ienje opreme za muu i prostorija gdje se dri mlijeko. Ako je voda kontaminirana, zagaivai mogu uzrokovati naruavanje sigurnosti i kvalitete mlijeka. Ovaj prikaz injenica opisuje Dobre poljoprivredne prakse (GAP) za upravljanje sigurnosti snabdijevanja krava muzara hranom i vodom. Predloene prakse GAP-a su prezentirane pod sljedeim naslovima: 3.1. Osigurati da su stona hrana i voda adekvatne kvalitete; 3.2. Kontrolirati uvjete skladitenja stone hrane; 3.3. Osigurati sljedljivost stone hrane koja je kupljena izvan farme.

3.1. Osigurati da su stona hrana i voda adekvatne kvalitete 3.1.1. Osigurati da su zadovoljene nutritivne potrebe ivotinja ivotinje bi trebale primati dovoljne koliine hrane i vode na dnevnoj osnovi u skladu sa njihovim fiziolokim potrebama. Kvaliteta i kvantiteta stone hrane, ukljuujui i odgovarajua vlakna treba da odraavaju starosnu dob ivotinje, tjelesnu teinu, fazu laktacije, proizvodni nivo, rast, trudnou, aktivnost i podneblje.


25

3.1.2. Osigurati vodo-snabdijevanje dobre kvalitete, koje se redovno kontrolira i odrava

Ogradite vodo-snabdijevanje za ivotinje da biste ga zatitili od nenamjerne kontaminacije. Vodo snabdijevanje treba da je isto i da ne sadri izmet. Mnogi zagaivai mogu dospjeti u vodo-snabdijevanje i ugroziti zdravlje i sigurnost ljudi, stoke i opreme za muu koja se ispire kontaminiranom vodom. Najei zagaivai obuhvaaju patogene mikroorganizme (npr. Escherichia coli bakterija) kao i toksine kemikalije kao to su pesticidi, petrolej, rastvarai i nitrati. Ukoliko postoje bilo kakve sumnje u pogledu adekvatnosti vode koja se koristi kao voda za stoku, trebate kontaktirati relevantne dunosnike i dati svoju vodu na testiranje. 3.1.3. Koristiti razliitu opremu za rukovanje kemikalijama i stonom hranom Nemojte koristiti opremu ili ureaje koji su namijenjeni za mljekarsku upotrebu da biste mijeali poljoprivredne kemikalije i/ili veterinarske kemikalije ostaci mogu ostati na opremi ili omoguiti unakrsnu kontaminaciju kroz prolijevanje, disperziju zraka, povratni efekt sifona (bakc siphoning effect), itd. 3.1.4. Osigurati da se kemikalije koriste na odgovarajui nain na panjacima i

krmnim usjevima Vodite striktne evidencije o zemljitu u pogledu primjene svih kemikalija na usjevima i panjacima, i pobrinite se da se periodi zadravanja pomno nadgledaju. Uvijek slijedite savjet na etiketi u pogledu primjene koliina i perioda zadravanja. Obratite panju i pratite intervale dani prije pae prije nego to se dozvoli ivotinjama da pristupe tretiranom polju za ispau. Slijedite intervale prije etve ili dani do etve za polja krme. Kontrolirajte panjake radi znakova o nanosima pesticida. Potraite simptome povrede uslijed nanoenja herbicida na krmno biljke. Ako su simptomi prisutni, obavite dalja ispitivanja prije nego to dozvolite ivotinjama da pasu. Imajte na umu potencijalne rasprujue nanose kada primjenjujete poljoprivredne kemikalije na panjake/usjeve. Ovo se takoer odnosi na susjedne farme. Poduzmite adekvatne mjere opreza kada dozvoljavate stoci da pije vodu nakon prskanja. Ispitajte prolu i sadanju upotrebu kemikalija na vaoj farmi i susjednim imanjima jer rasprni nanos moe biti potencijalni izvor ostataka. Kada kupujete panjak/zemljite, uvijek traite da dobijete informaciju o prethodnoj historiji upotrebe poljoprivrednih kemikalija na imanju i/ili o testiranju tla/biljaka, ako je potrebno.

3.1.5. Koristite samo odobrene kemikalije za tretman stone hrane ili komponente

stone hrane i posmatrajte periode zadravanja Samo odobrene kemikalije za upotrebu u mljekarskim aktivnostima treba da se koriste i njima treba rukovati na nain da bi se izbjeglo njihovo sluajno unoenje u stonu hranu i vodu, i kao rezultat toga, u mlijeko. Koristite kemikalije u skladu sa preporukama proizvoaa. Provjerite etiketu svih kemikalija koje e se koristit naokolo, na ili u stonoj hrani ili na panjacima radi kompatibilnosti sa ivotinjama koje proizvode hranu, zahtjevima povlaenja za mlijeko, i odgovarajuim stopama primjene i koncentracije proizvoda.


26

Periodi zadravanja takoer se mogu primijeniti na panjake, krmne usjeve i uskladiteno ito ako su tretirani poljoprivrednim kemikalijama. U tom sluaju, period zadravanja je minimalni period vremena koji mora proi izmeu tretmana panjaka, usjeva ili ita i trenutka kada se moe pasti ili ubrati da bi se nahranila stoka, ta god da je primjenjivo. Razliiti periodi zadravanja mogu se primijeniti ako je usjev namijenjen da ga konzumiraju ljudi. 3.2. Kontrolirati uvjete za skladitenje stone hrane 3.2.1. Odvojiti stonu hranu koja je namijenjena za razliite vrste Ni jedan ivotinjski materijal ne bi se trebao ukljuiti u prehrambene porcije za krave muzare. Treba potovati nacionalne (domae) propise. 3.2.2. Osigurati odgovarajue uvjete da bi se izbjegla kontaminacija stone hrane Osigurajte da ivotinje ne mogu doi u kontakt sa zagaivaima u podrujima gdje se skladite i mijeaju ovi proizvodi. Ove prostore treba dobro ventilirati tako da se mogu ispariti toksini dimovi. Pobrinite se da je stona hrana zatiena od zagaivaa. Adekvatno pohranite i rukujte pesticidima, tretiranim sjemenom, medicinski tretiranom stonom hranom i gnojivom. Odloite herbicide odvojeno od drugih poljoprivrednih kemikalija, gnojiva i sjemena.

3.2.3. Obezbijedite odgovarajui program za kontrolu tetoina za uskladitenu stonu hranu.

Sijeno i suha stona hrana treba da budu zatieni od vlaenog okruenja. Silau i druge fermentirane usjeve treba drati u hermetiki zapeaenim uvjetima. 3.2.4. Odbaciti pljesnivu hranu Izbjegavajte davanje bilo koje pljesnive stone hrane kravama muzarama (vodite posebno rauna kada se radi o pivskom tropu, silai, sjenu, pulpi eerne trske i itu) jer oni mogu sadravati otrovne fungalne toksine koji se mogu prenijeti na mlijeko. 3.3. Osigurati sljedljivost stone hrane koja se kupuje izvan farme 3.3.1. Svi dobavljai hrane za ivotinje treba da primjenjuju odobren program za

osiguranje kvalitete Ako kupujete stonu hranu, pobrinite se da dobavlja stone hrane primjenjuje program za osiguranje kvalitete, da moe nadzirati odgovarajue ostatke i bolesti i da moe pratiti koritene sastojke unatrag sve do njihovog izvora. Traite relevantnu deklaraciju prodavaa.

3.3.2. Voditi evidencije o svoj stonoj hrani ili sastojcima stone hrane koji se primaju

na farmi (naznaeni rauni ili obavijest o isporuci prema nalogu) Primjenjujte odgovarajui sistem za evidentiranje i praenje sve stone hrane ili sastojaka stone hrane koji se primaju na vaoj farmi. Potrudite se da moete identificirati i pratiti sve tretmane koji su primijenjeni na stonoj hrani na farmi (ukljuujui tretmane usjeva i ita).


27

4. Dobrobit ivotinja (Briga za ivotinje) U sutini, briga o ivotinjama podrazumijeva primjenjivanje osjetljivih i senzitivnih stoarskih praksi na stoci koja se nalazi na farmi. Briga o ivotinjama uglavnom se odnosi na dobro stanje ivotinja. Generalno, potroai vide visoke standarde skrbi ivotinja kao indikator da je hrana sigurna, zdrava i visoko kvalitetna. Standardi za brigu o ivotinjama su inkorporirani u veinu shema na farmi koje se odnose na kvalitetu hrane i sigurnost hrane. Kodeksi za brigu o ivotinjama obino navode pet osnovnih sloboda koje treba da podupru najbolje prakse na farmi u odnosu na brigu o ivotinjama. Ovih pet sloboda prua sveobuhvatan koncept brige o ivotinjama: Ovaj prikaz injenica opisuje Dobre poljoprivredne prakse (GAP) za brigu o ivotinjama. One su prezentirane da pokau pet osnovnih sloboda: 4.1. Osigurati da su ivotinje osloboene ei, gladi i neuhranjenosti; 4.2. Osigurati da su ivotinje osloboene neugodnosti; 4.3. Osigurati da su ivotinje osloboene boli, povrede i bolesti; 4.4. Osigurati da su ivotinje osloboene straha; 4.5. Osigurati da se ivotinje mogu angairati u relativno normalne modele ivotinjskog

ponaanje.


28

4.1. Osigurati da su ivotinje slobodne od ei, gladi i neuhranjenosti 4.1.1. Osigurati dovoljno hrane (krme i / ili hrana za ivotinje) i vode svaki dan Kad se daje hrana ivotinjama, treba im dati dovoljno hrane na osnovu njihovih fiziolokih potreba ( u skladu sa njihovom starosnom dobi, tjelesnom teinom, fazom laktacije, produktivnim nivoom, rastom, trudnoom, aktivnostima i podnebljem). Kvaliteta stone hrane treba da se uzme u razmatranje. Ako se ivotinje nalaze na panjaku slabe kvalitete, moe se zahtijevati dodatno krmno bilje da bi se zadovoljile potrebe ivotinja. Razmotrite kvalitetu hranjivog sadraja u svjeem ili suhom krmnom bilju koja treba da je u skladu sa potrebama ivotinja. ivotinje bi trebale primati izbalansiranu ishranu (ukljuujui dovoljno vlakana). ivotinje bi trebale imati pristup istoj vodi. 4.1.2. Uskladiti koliinu (davanja) obroka i/ili dodatnog hranjenja da bi se osiguralo

adekvatno snabdijevanje vodom, hranom i krmnim biljem Treba dobro razmotriti broj ivotinja, fizioloke potrebe i hranjivu kvalitetu stone hrana kad se odreuju porcije, a sve ivotinje treba da svakodnevno imaju pristup dovoljnim koliinama vode.

4.1.3. Zatiti ivotinje od toksinih biljaka i drugih tetnih supstanci Zatite ivotinje od pristupa toksinim biljkama. Nemojte davati ivotinjama pljesnivu hranu. Pohranite kemikalije na sigurno mjesto da biste izbjegli kontaminaciju panjaka, i nadgledajte odgovarajue periode zadravanja za tretmane panjaka i krmnog bilja. 4.1.4. Obezbijedite vodo-snabdijevanje dobre kvalitete koja se redovno kontrolira i

odrava Stoka bi trebala imati slobodan pristup istom i svjeem vodo-snabdijevanju. Redovno istite mjesta odakle se uzima voda (jarak) i kontrolirajte ih da biste bili sigurni da su u potpunosti funkcionalna. Vodno-snabdijevanje treba biti adekvatno da bi se zadovoljile najvee potrebe ivotinja, to jest mjesta odakle se uzima voda treba da se pune dovoljno brzo da bi se izbjegla situacija da bilo koja ivotinja u grupi ostane edna. Treba poduzeti sve razumne mjere da bi se sveli na minimum rizici zamrzavanja vodo-snabdijevanja ili prekomjernog zagrijavanja, kao to odgovara. Oticanje otpadnih voda i kemijskih tretmana na panjacima i krmnim usjevima ne bi trebali da dolazi u kontakt sa vodom za snabdijevanje stoke.

4.2. Osigurati da ivotinje budu bez neudobnosti 4.2.1. Projektirati i izgraditi graevine koje e biti bez prepreka i opasnosti U razmatranje treba uzeti slobodan tok ivotinja prilikom projektiranja i gradnje smjetaja za ivotinje i/ili prostorija za muu. Izbjegavati mrtve krajeve, strme ili klizave prolaze.


29

4.2.2. Tamo gdje je relevantno obezbijediti adekvatne prostorne mogunosti i iste

prostirke Izbjegavajte nagomilavanje ivotinja, ak i tokom kratkih vremenskih perioda. ivotinje treba da imaju iste prostirke, bilo da se radi o slamnatim (ili ekvivalentnim) posteljicama ili istim panjacima.

4.2.3. Zatitite ivotinje od negativnih vremenskih uvjeta i njihovih posljedica

to je mogue praktinije, zatite ivotinje od negativnih vremenskih uvjeta i njihovih posljedica. To obuhvaa faktore stresa kao to su ekstremno vrijeme, nestaica krmnog bilja, promjene koje ne odgovaraju godinjem dobu, i ostalo to uzrokuje stres hladnoe ili vruine. Uzmite u razmatranje zasjenjene prostore ili alternativna sredstva hlaenja (npr. rasprivai ili sprej), sklonita (npr. vjetrobrani) i dodatno krmno bilje. Imajte planove za zatitu od prirodnih katastrofa, npr. poara, sue, snijega, poplave; ukljuite obezbjeivanje visokih nasipa u sluaju poplave, obezbijedite adekvatnu protupoarnu zatitu i opskrbu u sluaju evakuacije.

4.2.4. Obezbijedite adekvatnu ventilaciju za ivotinje koje su smjetene u

zatvorenom prostoru Sve ivotinje koje su u zatvorenom prostoru treba da imaju adekvatnu ventilaciju koja omoguava dovoljnu koliinu svjeeg zraka da bi se uklonila vlanost; koja omoguava irenje toplote i sprjeava nakupljanje plinova kao to su ugljen dioksid, amonijak i plinovi tekueg blata.

4.2.5. Obezbijediti protu-klizne podove Podovi treba da budu izgraeni na nain koji e svesti na minimum klizanje i povrede uslijed grubih neravnih povrina. Neodgovarajui podovi mogu sprijeit penjanje ili uzrokovati povrede tokom parenja.

4.3. Osigurati da ivotinje budu slobodne od bola, povrede i bolesti 4.3.1. Imati u primjeni program za upravljanje zdravljem stada i redovno pregledati

ivotinje ivotinje treba redovno kontrolirati da bi se otkrila povreda i/ili bolest. Za vie detalja pogledajte prikaz injenica koji govori o zdravlju ivotinja.

4.3.2. Zatita protiv hromosti Staze, dvorita, staje za muu i smjetaj treba da budu izgraeni na nain koji svodi na minimum pojavu hromosti. Krave treba hraniti da bi se minimizirala tromost. Hromost treba ispitati da bi se odredili osnovni uzroci i da bi se adekvatno tretirali.


30

4.3.3. ivotinje koje su u laktaciji treba redovno musti Ustanovite redovnu rutinu mue koja uvia stadij laktacije i ne stvara prekomjerni stres za ivotinje. 4.3.4. Nemojte koristiti procedure i procese koje uzrokuju nepotrebnu bol Osobe koje obavljaju veterinarske aktivnosti trebale bi biti u stanju da demonstriraju kompetenciju, posebno za postupke koji bi mogli uzrokovati patnju, npr. spaljivanje/uklanjanje rogova, kastracija, itd. Potujte nacionalnu (domau) regulativu u vezi sa ovim i drugim praksama (kao to su igosanje, podrezivanje repa, amputacija, itd.). Dobra higijena je od esencijalnog znaaja za hirurke procedure. Ako odgovara, razmotrite druge prakse koje se odnose na stoarstvo.

4.3.5. Slijediti dobre prakse o teljenju i odvikavanju od vimena Izradite adekvatan plan za teljenje koji razmatra pitanja kao to je izbor bika (za lako teljenje); bezbjedni prostori za teljenje; i redovna kontrola ivotinja da bi se osigurala trenutana, iskusna pomo ako je potrebno. Telad bi trebala imati pristup kolostrumu brzo nakon roenja.

4.3.6. Imati odgovarajue procedure za plasman teladi Novoroena telad ne bi trebala biti nuena za prodaju sve dok dovoljno ne ojaaju (npr. adekvatna tjelesna teina i suh pupak). Takoer treba slijediti odgovarajue uvjete transporta. Slijedite nacionalne propise, ako se primjenjuju.

4.3.7. Kad ivotinje moraju biti ubijene na farmi, izbjegavati nepotrebnu bol Kada je neophodno ubiti slabe ili bolesne ivotinje, ili one koje su u bolovima, to bi trebalo uraditi na nain da se izbjegne nepotrebna bol.

4.3.8. Izbjegavati loe prakse mue jer mogu povrijediti stoku Loe prakse za muu mogu uticati na dobrobit i produkciju. Opremu za muu treba dobro odravati i redovno servisirati. 4.4. Osigurati da su ivotinje osloboene straha 4.4.1. Obezbijediti kompetentne vjetine za uzgoj ivotinja i odgovarajuu obuku Dobar uzgoj ivotinja predstavlja kljuni faktor u brizi o ivotinjama. Bez kompetentne, ustrajne brige o ivotinjama njihova dobrobit bi bila ugroena. Kompetentan operater bi trebao da bude u stanju da:

Prepozna da li je ili nije ivotinja dobrog zdravlja; Razumije znaenje promjene u ponaanju ivotinja; Zna kad je potreban veterinarski tretman;

Implementira planirani program za upravljanje zdravljem stada (npr. preventivni tretmani ili programi vakcinacije ako je potrebno);


31

Implementira odgovarajue programe za ishranu ivotinja i upravljanje travnjacima; Prepozna da li je ope okruenje (unutarnje ili vanjsko) adekvatno za promociju

dobrog zdravlja i dobrobiti;

Ima adekvatne vjetine upravljanja do nivoa i tehnikih zahtjeva sistema za produkciju; i

Postupa sa ivotinjama sa saosjeanjem i na adekvatan nain, da predvidi potencijalne probleme i da poduzme neophodne preventivne mjere.

Operateri treba da budu upoznati sa i da potuju relevantne nacionalne (domae) regulative i glavne sektorske standarde/sheme koje se odnose na osiguranje kvalitete/sigurnosti proizvoda, itd. Operateri treba da se pobrinu da se vode evidencije da bi se predoilo potivanje propisa ili shema za osiguranje. Osobe koje su ve ukljuene u upravljanje/uzgoj ivotinja treba da se stalno informiraju o najnovijim tehnolokim dostignuima koja mogu sprijeiti ili korigirati problem koji se odnosi na dobrobit.

4.5. Osigurati da se ivotinje mogu ukljuiti u relativno normalne modele

ivotinjsko ponaanja 4.5.1. Imati procedure za upravljanje stadom i uzgoj ivotinja koje nune ne

ugroavaju socijalnu aktivnost Stoka ivi u krdima. Koristite procedure za upravljanje stadom i za uzgoj ivotinja koje nuno ne ugroavaju socijalnu aktivnost, na primjer, poze spavanja ili parenja. Ovo takoer znai da treba obezbijediti dovoljno prostora. Tokom svakodnevne kontrole (kontrola) ivotinja, provjeriti bilo koje neuobiajeno ponaanje. Osigurajte da svaka ivotinja ima adekvatan prostor da se adekvatno hrani i da zaista jede. Ako ivotinja ne jede to moe biti rani znak bolesti. Bikovima treba upravljati i sa njima postupati na nain koji promovira dobar temperament.


32

5. Okoli Potroaima je sve vie stalo da se proizvodnja hrane odvija u skladu sa okoliem. Da bi se ovo postiglo vano je da farmeri proizvode mlijeko na nain koji svodi na minimum mogunost bilo koje tete za okoli. Najvei potencijalni izvor tete za okoli dolazi iz zagaenja kojeg uzrokuju gnojiva, tekue blato, tekuine silae, itd. Predloene Dobre poljoprivredne prakse za okoli prezentirane su u okviru sljedeih naslova: 5.1. Imati adekvatan sistem za upravljanje otpadom; 5.2. Osigurati da prakse za proizvodnju mlijeka nemaju negativan uinak na lokalni okoli

5.1. Imati adekvatna sistem za upravljanje otpadom 5.1.1. Osigurati da se otpad odlae na nain koji minimizira rizik zagaenja okolia Podruja za odlaganje otpada kao na primjer gomile gnojiva i odlagalita tekueg blata treba da budu adekvatno locirana. Redovno kontrolirajte stalna odlagalita tekueg blata i gomile gnojiva radi znakova curenja i prijeteih strukturalnih slabosti da bi se minimizirao rizik isticanja koji zagauje okoli. Osigurajte da se druge vrste otpada kao to je plastina ambalaa silae odlae na primjeren nain koji sprjeava zagaenje okolia.


33

5.1.2. Upravljati panjacima da bi se izbjeglo isticanje otpadnih voda tako to e se posipati gnojivo u skladu sa lokalnim uvjetima

Razmotrite vremenske uvjete i vrste tla prije posipanja gnojiva. Koristite odgovarajue mjere, na primjer ire tampon zone, da biste sprijeili da gnojivo dospije do vodnih tokova. Razmotrite usvajanje plana za upravljanje gnojivom koji identificira podruja gdje postoji visoki rizik zagaenja na farmi. Ako posipate gnojivo po zemljitu, slijedite propisane koliine za primjenu. Sve organsko gnojivo ukljuujui tekue blato- treba da bude inkorporirano u tlo to je prije mogue, uzimajui u obzir uvjete tla i dominantne vremenske uvjete. Stajsko i vjetako gnojivo ne treba stavljati na natopljeno, strmo ili smrznuto zemljite gdje postoji rizik od isticanja. Jednostavan plan za upravljanje otpadom pomoi e u pogledu toga kada, gdje i koliko posuti gnojiva, tekueg blata i drugog organskog otpada sa ciljem da se svede na minimum rizik koji uzrokuje zagaenja. Planovi za upravljanje otpadom treba da vode rauna o:

Izbjegavanju mogueg zagaenja vodnih tokova, jezera, rezervoara, bunara, buotina, podzemnih voda (plitko tlo, napukla stijena);

Izbjegavanju potencijalnog zagaenja stanita (umsko zemljite, zatiena ili priznata podruja flore i faune);

Da osiguraju da se odravaju adekvatne tampon zone (podruja gdje nema posipanja) u blizini ranjivih ili osjetljivih podruja (izvori vode, stanita);

Vremenu i nivou primjene na padinskom zemljitu; teko ili nepropusno tlo predstavlja podruje koje je podlono poplavama;

Optimalnim nivoima primjene na podrujima koja imaju status veoma plodnog zemljita (npr. zemljite bogato fosforom);

Trenutnim ili prijeteim vremenskim uvjetima i uvjetima tla u vrijeme primjene (mraz, smrznuto zemljite; natopljeno zemljite uslijed obilnih kia);

Nacionalnim (domaim) i regionalnim kontrolama okolia. 5.2. Osigurati da prakse za proizvodnju mlijeka nemaju negativan uticja na

lokalni okoli 5.2.1. Ograniiti isticanje iz mljekarskih pogana na farmi Farmeri bi trebali usvojiti sisteme koji izbjegavaju mogunost kontaminacije lokalnog okolia. Prostori za odlaganje ulja, tenosti silae, zamuene vode i drugih supstanci koje uzrokuju zagaenje moraju biti locirani na sigurnom mjestu i moraju se poduzeti mjere opreza da bi se osiguralo da nezgode ne uzrokuju zagaenje lokalnog vodo-snabdijevanja. Izbjegavajte upotrebu ili odlaganje poljoprivrednih i veterinarskih kemikalija tamo gdje drenae, povrinske vode ili podzemne vode mogu dospjeti do lokalnog okolia.


34

5.2.2. Koristiti kemikalije (gnojiva, poljoprivredne i veterinarske kemikalije, pesticidi, itd.) na primjeren nain da bi se izbjegla kontaminacija lokalnog okolia

Termin poljoprivredne kemikalije podrazumijeva kemikalije za farmu (na primjer sprejevi za panjake, herbicidi, i zatita za ito) kao i deterdente i higijenska sredstva koja se koriste u mljekarskoj industriji. Pobrinite se da se kemikalije za farmu sigurno i bezbijedno pohrane dalje od mjesta za muu i uvanje mlijeka. Koristite samo registrirane kemikalije u mljekarskoj industriji i na farmi; proitajte etiketu i striktno slijedite upute kada koristite poljoprivredne kemikalije, ukljuujui i potivanje perioda zadravanja. Osigurajte bezbijedno odlaganje kemikalija, iji rok je istekao ili su neispravne, i praznih kontejnera kemikalija.

5.2.3. Osigurati da je cjelokupan imid mljekarske aktivnosti primjeren za pogon u

kojem se skuplja visoko kvalitetna hrana Da bi se ograniio potencijalno negativan uinak proizvodnje mlijeka na pejza i da bi se pruio pozitivan imid o proizvodnji mlijeka, proizvoai mlijeka treba da osiguraju da su prilazne ceste za njihove farme i za podruja koja okruuju farme iste, da se tale korektno odravaju i da na prilaznim cestama koje koristi stoka nema otpadnih voda.


35

PRIJEVOD I REPRODUKCIJA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUENA OD STRANE AMERIKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (USAID) I VEDSKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY)

Documents

Vodic Za Dobru Farmersku Praksu u Proizvodnji Mlijeka