Vodic Uz Prirucnik Za Izradu Projektne Dokumentacije Za Kredit

Vodič uz Priručnik za izradu projektne dokumentacije

za kreditne i druge potporne zahtjeve

The Urban Institute

Pripremili:

Michael Schaeffer

Zoran Svoboda

Zagreb, ožujak 2005. godine

________________________________________________________________________

Trnjanska 45, 10000 Zagreb, Croatia tel. +385 (1) 6313-323 or 324 fax +385 1 6313-325 www.urban-institute.hr [email protected]

“Partnership in Improving Local Government Service”

2

Ovaj izvještaj pripremljen je uz potporu USAID-a. Mišljenja koja su u njemu izrečena isključivo su mišljenja autora te nužno ne odražavaju stavove USAID-a.

Težine i mjere metrički sistem

Fiskalna godina

od 1. siječnja do 31. prosinca

Kratice OPP Odjel za pripremu proračuna BCA Benefit-Cost Analysis (analiza koristi i troškova) BOT izgraditi, upravljati , prenijeti (eng. Build, Operate,

Transfer) KF Kohezijski fond CIP Plan kapitalnih ulaganja (Capital Investment Plan) CIB Proračun za kapitalna ulaganja(Capital Investment

Budget) CO kapitalni izdatak (Capital Outlay)

DSCR pokazatelj pokrića otplate duga (Debt Service Coverage Ratio)

ERR ekonomska stopa rentabilnosti FRR financijska stopa rentabilnosti FG fiskalna godina

HORS Hrvatski odbor za računovodstvene standarde GDP bruto domaći proizvod (Gross Domestic Product) KN hrvatska valuta IRR interna stopa rentabilnosti NPV neto sadašnja vrijednost UiO upravljanje i održavanje JPP javno-privatno partnerstvo SPS sudjelovanje privatnog sektora SF Strukturni fond

USAID Američka agencija za međunarodni razvoj USD ($) američki dolar (valuta)

€ euro (valuta)

http://www.urban-institute.hr

mailto:[email protected]

________________________________________________________________________



3

Kratice ........................................................................................................................... 2 1 Uvod ...................................................................................................................... 6

1.1 Čemu služi vodič? ........................................................................................... 6 1.2 Kome je vodič namijenjen? ............................................................................. 7 1.3 Pouke iz iskustva............................................................................................. 7 1.4 Kako je Vodič strukturiran ............................................................................. 8 1.5 Referentni materijal ......................................................................................... 8 1.6 Kako najbolje koristiti Vodič .......................................................................... 8

2 Razvoj infrastrukture i financiranje .................................................................... 8 2.1 Utvrđivanje problema, ciljeva i očekivanja ................................................... 9 2.2 Postavljanje pravih pitanja?.......................................................................... 10 2.3 Koliko je vremena potrebno za pripremu projekta? .................................. 10 2.4 Pregled pripreme projekta............................................................................ 11 2.5 Pojmovi i tehnike ........................................................................................... 12

3 Zašto primjenjivati ove postupke izrade projektne dokumentacije? ............. 13 3.1 Hrvatski zakoni u vezi s financiranjem lokalne samouprave ................... 15 3.2 Zaduživanje lokalne samouprave................................................................ 15 3.3 Ograničenje na ukupno zaduživanje lokalne samouprave ....................... 15 3.4 Ograničenja korištenja sredstava lokalnih samouprava prema Zakonu o proračunu................................................................................................................ 16

3.5 Otplata duga lokalne samouprave ograničena na 20% ostvarenih prihoda 16

4 Analiza financijske isplativosti projekta........................................................... 17 4.1 Određivanje prihoda projekta ...................................................................... 18 4.2 Određivanje troškova projekta..................................................................... 19 4.3 Kapitalno ulaganje (avansni troškovi) ......................................................... 20 4.4 Amortizacija................................................................................................... 20 4.5 Operativni troškovi ....................................................................................... 21 4.6 Opći troškovi ................................................................................................. 21 4.7 Promjenjivi (varijabilni) nasuprot nepromjenjivih (fiksnih) troškova ...... 22 4.8 Uloga promjenjivih i nepromjenjivih troškova u dugoročnim projekcijama ............................................................................................................ 22 4.9 Troškovi zatvaranja ....................................................................................... 23

5 Potencijalni izvori financiranja.......................................................................... 23



________________________________________________________________________



4

5.1 Mobilizacija resursa i sudjelovanje privatnog sektora u infrastrukturi .... 24 5.1.1 Potpore i drugo financiranje ....................................................................... 25 5.1.2 Sudjelovanje privatnog sektora u infrastrukturi .......................................... 25

5.2 Ukupna ocjena projekta ................................................................................ 27 5.3 Izračun profitabilnosti projekta.................................................................... 27

5.3.1 Neto sadašnja vrijednost ............................................................................ 27 5.3.2 Interna stopa rentabilnosti.............................................................................25

5.4 Analiza osjetljivosti ....................................................................................... 28 5.5 Suma pokrića direktnih troškova................................................................. 26

6 Analiza troškova i koristi (Cost Benefit Analysis - CBA)................................ 29 6.1 Određivanje projekta .................................................................................... 30 6.2 Utvrđivanje ciljeva ........................................................................................ 30 6.3 Analiza isplativosti i vrste analiza ............................................................... 31 6.4 Financijska analiza ........................................................................................ 31 6.5 Socio-ekonomske koristi i troškovi .............................................................. 32

6.5.1 Mjerenje ekonomskih koristi...................................................................... 33 6.5.2 Oportunitetni i povijesni troškovi............................................................... 33 6.5.3 Vanjski utjecaji .......................................................................................... 34

6.6 Diskontiranje.................................................................................................. 35 6.7 Ekonomska interna stopa rentabilnosti ....................................................... 36 6.8 Analiza osjetljivosti ....................................................................................... 36 6.9 Cost Benefit analiza (CBA) i analiza poslovnog novčanog tijeka.............. 37

7 Određivanje financijske sposobnosti: lokalna samouprava........................... 38 7.1 Određivanje financijske sposobnosti ........................................................... 38

7.1.1 Primici prihoda .......................................................................................... 39 7.1.2 Operativni rashodi...................................................................................... 40 7.1.3 Kapitalni primici........................................................................................ 40 7.1.4 Kapitalni rashodi........................................................................................ 41

7.2 Proračun lokalne samouprave ..................................................................... 41 7.3 Primjena financijske analize ......................................................................... 41 7.4 Prikupljanje i oblikovanje podataka ............................................................ 42 7.5 Izrada raznih scenarija (analiza osjetljivosti) .............................................. 43

7.5.1 Analiza bilance .......................................................................................... 43 7.5.2 Analiza novčanog tijeka............................................................................. 44 7.5.3 Sposobnost otplate duga............................................................................. 45

7.6 Pokazatelji kreditne sposobnosti lokalnih samouprava ............................ 45 Prilog A: Dokumentacija koju zahtjevaju financijske institucije ........................... 47



________________________________________________________________________



5

Prilog B: Smjernice za financiranje projekta............................................................. 49 Prilog C: Financijska analiza lokalne samouprave................................................. 57 Prilog D: Izvori financiranja ...................................................................................... 62

Hrvatski – domaći izvori financiranja ........................................................................ 62 Krediti poslovnih banaka ...................................................................................... 62 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) ........................................................... 65 7.7 Potpore ........................................................................................................... 65

7.7.1 Fond za regionalni razvoj........................................................................... 65 7.7.2 Fond za razvoj i zapošljavanje ................................................................... 66

7.8 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.............................................. 68 7.9 Hrvatske vode................................................................................................ 68 Ministarstva Vlade RH .......................................................................................... 70 Financiranje putem «leasinga» (najma) ..................................................................... 70 Karakteristike leasinga .............................................................................................. 71 Financiranje obveznicama ..................................................................................... 71

Postupak izdavanja obveznica ............................................................................... 72 Otplata duga i strukture otplate.............................................................................. 73

Regionalni, europski i drugi izvori financiranja .................................................. 73 Svjetska banka Grupa ............................................................................................ 75 Europska investicijska banka (EIB) ....................................................................... 76 Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).......................................................... 76

Europski izvori financiranja .................................................................................. 76 PHARE ................................................................................................................. 78 ISPA ..................................................................................................................... 78 SAPARD............................................................................................................... 78

Potporni programi veleposlanstava...................................................................... 78 Prilog E: Pojmovnik .................................................................................................. 80



________________________________________________________________________



6

1 Uvod Mnoge lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj suočavaju se sa sve većim zahtjevima lokalne zajednice za poboljšanjem kvalitete infrastrukture (npr. cesta, vodovoda i kanalizacije, itd.). Vodovodne cijevi su napuknute i propuštaju pa ih je potrebno zamijeniti. Uređaje za pročišćavanje otpadnih voda potrebno je poboljšati kako bi se osigurala viša razina pročišćavanja. Brojni faktori pridonijeli su ovoj situaciji, kao što su nedostatak sredstava, zapuštenost tijekom godina te stroži propisi. Bez obzira na uzrok ovi su problemi stvarni, a hrvatske lokalne samouprave moraju odlučiti što će poduzeti. Ovaj je vodič namijenjen onima čiji su razvoj infrastrukture i financijsko iskustvo ograničeni. Vodič objašnjava koji su to prvi koraci koje zajednice mogu poduzeti kako bi preuzele kontrolu nad procesom razvoja infrastrukture te gdje mogu potražiti potencijalne izvore financiranja. Može se koristiti zajedno s referentnim materijalom: “Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije lokalnih samouprava”. Informacije sadržane u ovom vodiču bit će korisne izabranim dužnosnicima, rizničarima i zaposlenima u komunalnim poduzećima, kao i konzultantima. Ovaj vodič izrađen je prema prijedlozima Regionalnog fonda za razvoj Republike Hrvatske, razgovorima vođenim s poslovnim bankama i međunarodnim financijskim institucijama, a uključuje i analizu i preporuke za projekte koji se provode prema CARDS programu Europske unije. Kanali financiranja poslovnih banaka i EU različiti su, ali imaju i neke zajedničke elemente. Ovim se vodičom žele objediniti zajednički uvjeti financiranja kako bi se lokalnim samoupravama olakšalo traženje sredstava od poslovnih banaka, razvojnih fondova ili iz drugih izvora financiranja Europske unije. 1.1 Čemu služi vodič?

Uobičajeni izvori financiranja infrastrukturnih projekata lokalnih samouprava u Hrvatskoj su ograničeni. Kako bi se osiguralo postizanje maksimalne koristi, raspoloživa sredstva treba trošiti na efikasne (učinkovite) projekte lokalne samouprave. Jedan od načina za povećanje djelotvornosti je jačanje vještina za izradu projekata među zaposlenima u lokalnoj samoupravi. Zbog toga ovaj Vodič ima za cilj: § poboljšati financijsku analizu lokalne samouprave, vještine zaposlenih u lokalnim

samouprava na određivanju i pripremi projekata;



________________________________________________________________________



7

§ učiniti dostupnima informacijske tehnike, primjere i iskustva stečena u

određivanju projekata, izradi i podnošenju prijedloga projekata raznim izvorima financiranja u proteklih deset godina.

Vodič je osmišljen kao pomoć u izradi projekata lokalnih samouprava.

Osnovna načela i tehnike općenito se mogu primijeniti na brojne projekte i izvore financiranja, uključujući, ali ne ograničavajući se na: poslovne banke i izvore financiranja Europske unije. 1.2 Kome je vodič namijenjen?

Ovaj Vodič namijenjen je kao pomoć svima koji sudjeluju u određivanju i izradi investicijskih projekata u lokalnoj samoupravi (npr. regionalni razvoj, promet, vodovod i kanalizacija). Vodič je prije svega sastavljen iz perspektive onoga koji izrađuje projekt te bi mu trebao omogućiti uključivanje u pregovore sa širokim rasponom potencijalnih izvora financiranja. Osobe kojima bi ovaj Vodič mogao biti od koristi su, npr.: § dužnosnici u jedinicama područne (teritorijalne) ili lokalne samouprave,

pročelnici odjela ili gradonačelnici i načelnici; i § projektanti i čelnici lokalnih samouprava.

1.3 Pouke iz iskustva

Nove vještine pomažu u određivanje projekata, pripremi i analizi pri izradi kvalitetne projektne dokumentacije za financiranje od strane Europske unije, poslovnih banaka ili drugih financijskih posrednika. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da: § izrada projekata je rezultat timskog rada lokalne samouprave; § pažljiva priprema projekata je od ključne važnosti;1 § kvalitetna ekonomska i financijska analiza važna je za uspješnu izradu i

financiranje projekata. § važno je ispitati i ocijeniti sve mogućnosti prije podnošenja zahtjeva za potporom,

kreditiranjem od strane poslovne banke ili mješovitim financiranjem.

1 Čak trideset (30%) posto ukupnih troškova projekta može se iskoristiti u određivanju, izradi i ocjeni projekta.



________________________________________________________________________



8

1.4 Kako je Vodič strukturiran

Vodič je strukturiran oko nekoliko tema, a to su: i.) Razvoj infrastrukture; ii.) Analiza financijske isplativosti projekta, iii.) Analiza troškova i koristi; iv.) Određivanje financijske sposobnosti i iv.) Potencijalni izvori financiranja. Vodič je sastavljen tako da odgovara potrebama različitih skupina korisnika. Nekima će biti dovoljan samo opći pregled dok će druge zanimati i detalji. Vodič je pisan jednostavnim jezikom i skraćen je koliko je to bilo moguće. Svaki dio zasebna je cjelina te se može samostalno proučavati. U svakom dijelu daje se pregled o tome što treba postići; kao i osnovne informacije koje su nužne za razumijevanje izrade kvalitetne dokumentacije za investicijske projekte te važne pouke i prijedlozi za kvalitetnu provedbu. 1.5 Referentni materijal

Osim Vodiča tu je i referentni materijal pod nazivom: “Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije lokalnih samouprava”. Referentni materijal sadrži detaljnije materijale i primjere. Zbog stručne terminologije koja se koristi u području financiranja i izrade projekata lokalne samouprave čitatelj može konzultirati pojmovnik koji objašnjava značenje rabljenih pojmova i tehnika. 1.6 Kako najbolje koristiti Vodič

Vodič je strukturiran tako da je prilagođen različitim individualnim potrebama čitatelja: § čitatelj može sistematski prolaziti kroz cijeli materijal; § čitatelj može konzultirati pojedine dijelove (jedan po jedan); § čitatelj može i treba koristiti referentni materijal: “Hrvatska: vodič za izradu

projektne dokumentacije lokalnih samouprava” kao referentni vodič. 2 Razvoj infrastrukture i financiranje Lokalne samouprave nerijetko ulažu u infrastrukturu samo kada nastupi kriza. Takvi su slučajevi, na primjer, kada zakonodavno tijelo odluči provesti opsežnije mjere u lokalnoj zajednici, lokalni gospodarski subjekt zaprijeti da će napustiti to područje, ili se



________________________________________________________________________



9

propisi promijene. Pristupanje Hrvatske EU najvjerojatnije će potaknuti dodatna ulaganja u vodovodne i kanalizacijske mreže. Infrastrukturni projekti obično prolaze kroz tri faze: planiranje, pred-izgradnju i izgradnju. Poslovi planiranja uključuju utvrđivanje postojećih potreba; predviđanje buduće potražnje; izradu kriterija idejnog rješenja; pronalaženje alternativnih rješenja; provođenje analize financijske isplativosti; i procjenu očekivanih troškova. Jedan planski dokument može odrediti mnogo zasebnih projekata unutar sustava koji je potrebno izgraditi. Poslovi prije izgradnje uključuju izradu nacrta; projektiranje; ishođenje dozvola; pripremu natječajne dokumentacije; studiju utjecaja na okoliš; izradu strategije financiranja; i izradu kalendara provedbe projekta. Poslovi izgradnje uključuju izgradnju objekata; razmatranje mogućnosti nepredviđenih okolnosti i promijene narudžbi; i konačnu primopredaju objekta. Nedovoljno iskustvo u izradi infrastrukturnih projekata i pronalaženju financiranja najjednostavnije se rješava aktivnim uključivanjem u proces razvoja infrastrukture. Ovaj vodič posebno se bavi izradom opisa projekta i financijske isplativosti projekta, a zatim nudi prijedloge za unapređenje procesa. 2.1 Utvrđivanje problema, ciljeva i očekivanja

Kvalitetnija komunikacija u zajednici počinje već na početku projekta, prije no što se odredi financiranje, čak i prije no što projektant započne s radom na pisanju investicijskog plana. Lokalna samouprava ima najbolju mogućnost kontrole projekta i izrade dokumentacije investicijskog projekta, koju će iznijeti pred donatorima iz Europske unije (ili poslovnim bankama), na samom početku procesa. Upravo u ovoj fazi zajednica određuje koji problem nastoji riješiti, svoja očekivanja, mjerila uspjeha te pitanja na koja ovaj projekt nastoji odgovoriti. Zajednica treba jasno odrediti kako se pojedini projekt uklapa u dugoročne ciljeve zajednice. Kasnije, kada dođe vrijeme za financiranje ideje i izgradnje, zajednica će programima financiranja (EU ili poslovnim bankama) iznijeti uvjerljivije dokaze. Treba početi s artikuliranjem problema ili popisom pitanja (ili problema) koje zajednica nastoji riješiti. Zajednica bi također trebala razmotriti postojeću potražnju i buduće potrebe. Ona lokalna samouprava koja namjerava udovoljiti zahtjevima samo trenutnih korisnika uskratit će si mogućnosti budućeg razvoja. Zbog toga je ključno da zajednica jasno izrazi svoju viziju i dugoročne ciljeve. Kako bi zajednica željela izgledati za pet i deset godina?



________________________________________________________________________



10

2.2 Postavljanje pravih pitanja?

Prilikom planiranja popravaka, sanacije ili izgradnje novih objekata, važno je da čelnici lokalne samouprave postave prava pitanja. Na primjer: § Kakva će potražnja biti za vodovodnom mrežom? § Koliko i koju vrstu otpadnih voda će to proizvesti?

§ Treba li izgraditi prilaznu cestu?

§ Koliko će teretnih vozila koristiti prilaznu cestu?

§ Hoće li ta ulaganja smanjiti intenzitet prometa u nekom drugom dijelu grada?

§ Koliko će ta ulaganja koštati?

§ Tko će platiti ulaganja?

§ Trebaju li sadašnji stanovnici i novi gospodarski subjekti podijeliti troškove?

§ Hoće li ulaganja uopće koristiti sadašnjim klijentima?

§ Mogu li se troškovi podijeliti samo između komercijalnih ili industrijskih

korisnika? § Je li cijena ulaganja veća od koristi?

Proučavanje i analiza nekih od ovih pitanja mogu se lokalnim samoupravama učiniti prezahtjevnima. No ako lokalne samouprave ne razmotre ta pitanja, vrlo je vjerojatno da će se suočiti s nedovoljnim ili neodgovarajućim objektima, koji mogu predstavljati ograničenje za buduće mogućnosti razvoja zajednice. 2.3 Koliko je vremena potrebno za pripremu projekta?

Vrijeme potrebno za svaku pojedinu fazu određivanja, pripreme i ocjene projekta vrlo je različito. Vrijeme će ovisiti o veličini i složenosti projekta, postupcima i zahtjevima potencijalnog fonda i o broju izvora financiranja.



________________________________________________________________________



11

Za male projekte, koji se mogu financirati potporom samo iz jednog izvora ili samo od strane jedne poslovne banke, vrijeme posvećeno određivanju projekta do dovršenja procjene može biti samo dva do tri mjeseca. Pojedini izvori financiranja primaju projektne prijedloge za eventualno financiranje samo u određeno vrijeme u godini (tj. prema svojoj "godini financiranja" ili "ciklusu financiranja"), što se obično objavljuje na vrijeme. Za složeniji projekt financiranja iz potpora (npr. onaj koji će se financirati iz potpora iz nekoliko izvora), određivanje i priprema mogu trajati duže. Obično je to razdoblje od šest (6) mjeseci do jedne (1) godine. Za ocjenjivanje može biti potrebno dodatnih tri (3) do šest (6) mjeseci. Za projekte koji će se financirati i iz kredita i iz potpora, trebat će više vremena za pripremu, iako i tu može biti izuzetaka. Više je vremena općenito potrebno u fazi pripreme zbog izrade raznih investicijskih studija kako bi se izvoru financiranja dokazalo da će projekt postići očekivane financijske i tehničke rezultate. Obično je potrebna najmanje jedna (1) godina za određivanje i pripremu velikog projekta koji zahtjeva kreditiranje. U slučaju velikih složenih projekata koji uključuju međunarodne inozemne institucije, komercijalne kredite pa i potpore, postupak određivanja i pripreme projekta obično je dugotrajan i skup. Dosta je vremena i truda potrebno uložiti da bi se odredila puna isplativost projekta i sastavio financijski paket. Ovaj proces obično traje jednu (1) ili dvije (2) godine. 2.4 Pregled pripreme projekta

Svrha ovog Vodiča je pomoći u određivanju i pripremi kvalitetnih projektnih prijedloga koji vode do provedbe kvalitetnih projekata. Iskustvo pokazuje da uspješan projekt obično ima većinu, a možda i sve sljedeće karakteristike: § Sažetak: samostalna cjelina i kvalitetan pregled projekta. Između ostalog, trebao

bi se sastojati od kratkog i jasnog pregleda projekta i objašnjenja o tome na koji način projekt odgovara prioritetima izvora financiranja.

§ Opis očekivanih koristi uključuje:

o opis projekta koji se sastoji od sveobuhvatnog pregleda projekta i njegovih

glavnih aktivnosti; o potpuno objašnjenje tehničkih aspekata;



________________________________________________________________________



12

o prijedlog kalendara aktivnosti; i,

o plan rada s glavnim cjelinama i rezultatima.

§ Detaljan opis financijskih i ekonomskih faktora. U ovom dijelu prikazani su

troškovi i prihodi tijekom vremena, koji odgovaraju vrsti i financijskoj (ekonomskoj) opravdanosti projekta.

§ Određivanje opcija pokazuje:

o opcije koje su utvrđene i ocijenjene; o jasno određivanje i opravdanje najbolje opcije; o objašnjenje je li provedena ocjena utjecaja na okoliš.

§ Pitanja rizika i osjetljivosti. Ovaj dio trebao bi jasno ukazati na rizike i pokazati

koliko su razni elementi projekta osjetljivi na te rizike i pretpostavke. § Financiranje. Ovaj dio treba prikazati realan proračun za vrijeme trajanja projekta

i odrediti potrebnu financijsku potporu (te naznačiti u kojem će trenutku biti potrebna).

2.5 Pojmovi i tehnike

Pojmovi, objašnjenja i tehnike vezane za projekt i financiranje mogu se naći u pojmovniku ovog vodiča i u referentnom materijalu pod nazivom: “Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije lokalnih samouprava”. Dalje u tekstu slijedi prikaz brojnih tehnika u vezi s procjenom i financiranjem projekta, analizom koristi i troškova i ocjenom kreditne sposobnosti lokalne samouprave. Na kraju, čitatelja se upućuje na priloge ovom vodiču radi podrobnijih informacija o predloženim smjernicama projektne dokumentacije (obrazaca). Na primjer: § Prilog A: Dokumentacija koju zahtijevaju financijske institucije § Prilog B: Smjernice za projektni prijedlog (sadrži pregled osnovnih dokumenata

za pripremu projekta.) § Prilog C: Ekonomska i financijska analiza lokalne samouprave (sadrži pregled

osnovne dokumentacije za ocjenu financijske sposobnosti lokalnih samouprava).



________________________________________________________________________



13

3 Zašto primjenjivati ove postupke izrade projektne dokumentacije?

U proteklih deset godina, više od devedeset (90%) posto ulaganja u infrastrukturu u Republici Hrvatskoj dolazilo je iz javnog sektora, ili, drugim riječima, manje od deset (10) posto ulaganja u infrastrukturu odnosilo se na privatni kapital. Hrvatska je isprobala nekoliko modela za povećanje sudjelovanja privatnog sektora u infrastrukturi, ali nijedan

1. Vanjski izvori financiranja razmatraju i sljedeća pitanja:

Pitanje Kako ga riješiti?

§ Korisnik § Zainteresirana strana § Zajmoprimci § Rizici § Izgradnja sposobnosti

• Plan projekta § Nacrt projekta

§ Je li korisnik dovoljno uključen? Korisnici

projekta moraju biti uključeni u proces odlučivanja.

§ Jesu li zainteresirane strane adekvatno

informirane? Zainteresirane strane su oni pojedinci ili skupine na koje projekt utječe ili su zainteresirani za projekt. To znači više od samog objašnjavanja projekta osobama ili skupinama koji bi njime mogli dobiti ili izgubiti.

§ Da li zajmoprimci u potpunosti podržavaju projekt?

§ Jesu li rizici adekvatno ocijenjeni, razmotreni i rješavani?

§ Je li izgradnja sposobnosti dio izrade projekta? Ako je potrebna? (npr. edukacija osoblja)

§ Mogu li se nacrti projekta pravovremeno izmijeniti?

Izvor: “Međunarodne financijske institucije,” konceptualni rad o ciklusu projekta. 14. lipnja 1995.



________________________________________________________________________



14

od tih modela nije bio do kraja razrađen niti proveden. Postupci koji su dokumentirani dalje u tekstu i u priloženim obrascima osiguravaju put lokalnim samoupravama ili poduzećima u lokalnom vlasništvu (tj. vodovodno, poduzeće za zbrinjavanje krutog otpada) za iznalaženje kreditiranja bilo preko poslovnih banaka, financijskih izvora iz EU, ili primjenom raznih modela sudjelovanja privatnog sektora u infrastrukturi. Potreba za održivim financiranjem infrastrukturnih projekata uključuje rizike koje bi podjednako trebale snositi javne i privatne strane. Investitori (i zajmodavci) zahtijevaju povoljne uvjete kako bi nadoknadili svaki stvarni ili mogući pravni, zakonski ili poslovni rizik. Tek nakon što se ti rizici smanje domaći i strani investitori će smanjiti svoje zahtjeve zbog poslovnog rizika. Ovaj princip odnosi se i na domaći privatni kapital jer će domaći investitori tražiti sličnu zaštitu od rizika koji priječe i strana ulaganja. Čak i u slučaju podnošenja zahtjeva za financiranjem iz potpora Europske unije, potrebno je dostaviti slične informacije u vezi s isplativosti projekta, njegovom održivosti i provedivosti. Iako se rizici razlikuju od projekta do projekta, međunarodno iskustvo je pokazalo da rizik treba pažljivo procijeniti i odrediti prije potpisivanja ugovora ili davanja ponude. Osim toga, neke je rizike moguće ublažiti uvođenjem ugovora na osnovi rezultata. Zahtjevi sadržani u ovim smjernicama za izradu projektne dokumentacije jasniji su donatorima EU, poslovnim bankama i drugim potencijalnim investitorima iz privatnog sektora. Te smjernice uključuju:

§ isplativost projekta, analizu održivosti i provedivosti. § analizu troškova i koristi. § financijsku analizu lokalne samouprave

Ako poduzeće u vlasništvu lokalne samouprave (tj. vodovodno poduzeće, poduzeće za zbrinjavanje krutog otpada) efikasno slijedi ove smjernice, može se pretpostaviti da će imati bolji pristup ne samo domaćim partnerima ulagačima u infrastrukturu već i otvorena vrata kod potencijalnih inozemnih privatnih investitora. Ovaj model izrade projektne dokumentacije za kreditne i druge potporne zahtjeve i referentni materijal logičan su nastavak Modela upravljanja financijama koji je izradio Urban Institute. Navedeni Model upravljanja financijama pruža stručnu analizu i pomoć u vezi sa: izradom transparentnog proračuna; izradom programa kapitalnih ulaganja, kreditnom sposobnosti i upravljanjem dugom.



________________________________________________________________________



15

3.1 Hrvatski zakoni u vezi s financiranjem lokalne samouprave2

Ovaj dio nudi pregled hrvatskih zakona u vezi s financiranjem ulaganja u lokalnu infrastrukturu. Svako spominjanje Ustava Republike Hrvatske, zakona, propisa, smjernica vlade i izmjena i dopuna nekog od tih dokumenata djelomično se temelji na verzijama tih dokumenata dostupnih na web stranicama Ministarstva financija3 ili Narodnih novina.4 3.2 Zaduživanje lokalne samouprave

Hrvatske lokalne samouprave moraju od Ministarstva financija dobiti suglasnost za većinu zaduživanja, bilo od neke banke ili putem izdavanja vrijednosnih papira prije sklapanja ugovora o zajmu ili izdavanja vrijednosnih papira.5 Ova suglasnost daje se samo ako godišnja obveza otplate duga lokalne samouprave nakon predloženog novog zaduživanja, zajedno s određenim drugim obvezama, ne prelazi ograničenje propisano u Zakonu o proračunu.6 Zaduživanje lokalne samouprave podliježe i godišnjem ukupnom ograničenju. 3.3 Ograničenje na ukupno zaduživanje lokalne samouprave

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2004. godinu7, u članku 12(2) određuje ograničenje na ukupno zaduživanje lokalne i područne (tj., županijske) samouprave za proračunsku godinu 2004. u iznosu od 3% prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ograničenje sposobnosti zaduživanja hrvatskih lokalnih samouprava trenutno je zakonski ograničeno na dvadeset (20 %) posto prihoda u prethodnoj godini. Neka zaduživanja lokalnih i područnih samouprava izuzeta su od ovog ograničenja: 1) zaduživanja odobrena prije 31. prosinca 2003. godine koja nisu iskorištena u 2003. godini; 2) zaduživanja lokalnih samouprava na područjima posebne državne skrbi (određena Zakonom o područjima posebne državne skrbi (NN 26/03 od 26. veljače 2003. godine); i 3) zaduživanja iz sredstava Fonda za

2 Podrobnije informacije o hrvatskim zakonima i financiranju lokalne samouprave potražite u referentnom materijalu ‘Hrvatska: Vodič za financiranje lokalne samouprave’. 3 www.mfin.hr. 4 Narodne Novine (NN) (www.nn.hr). 5 Zakon o proračunu, čl. 104(1) i 105(1); Pravilnik Ministarstva financija o postupku zaduživanja JLS, čl. 2., 3., i 15. Sporazumi između Vlade Republike Hrvatske i međunarodnih financijskih institucija, kao što je EBRD, mogu biti izuzeti od zahtjeva za suglasnost za zaduživanje lokalnih samouprava kod takvih institucija. 6 Zakon o proračunu, čl. 106. 7 Dalje u tekstu Zakon o izvršavanju proračuna za 2004. godinu (NN 31/04, 9. ožujka 2004).



http://www.mfin.hr

http://www.nn.hr

________________________________________________________________________



16

regionalni razvoj Republike Hrvatske za nabavu nefinancijske imovine. Zakon o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2004. godinu, čl. 12(3).

Neslužbeno ukupno ograničenje zaduživanja lokalne samouprave za 2004. godinu

prema Ministarstvu financija iznosilo je 400.000.000 kuna.8 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2004. godinu9 naknadno je smanjio to ukupno ograničenje sa 3% na 2% ukupnih poslovnih prihoda lokalnih samouprava. Metoda koju Ministarstvo financija primjenjuje u određivanju ovog kreditnog ograničenja među potencijalnim zajmoprimcima - lokalnim samoupravama, nije poznata. 3.4 Ograničenja korištenja sredstava lokalnih samouprava prema Zakonu o

proračunu

Zakon o proračunu10 zabranjuje lokalnim samoupravama korištenje sredstva od prodaje ili zamjene nefinancijske dugotrajne imovine lokalne samouprave u bilo koje svrhe osim za održavanje ili nabavu nefinancijske imovine. Usprkos tome što je zabrana vrlo jasna, nekoliko jedinica lokalne samouprave planirale su proračun za 2004. godinu u kojem sredstva od nefinancijske imovine uz glavni iznos izdanog duga prekoračuju proračunski rashod za nabavu nefinancijske imovine.11 Te lokalne samouprave u stvari planiraju koristiti planirani neto višak kapitala od rješavanja nefinancijske imovine i izdavanja duga za pokrivanje tekućih izdataka i/ili izdataka za financijsku imovinu.12 3.5 Otplata duga lokalne samouprave ograničena na 20% ostvarenih prihoda

Prema mehanizmu koji je izradilo Ministarstvo financija, lokalna samouprava može se zaduživati sve dok otplata dugova u tekućoj godini za novo zaduživanje (uz dana jamstva i dospjele a nepodmirene obveze, za koje podaci još nisu prikupljeni od uzorka lokalnih samouprava) ne prelazi 20% "ostvarenih sredstava" za prethodnu godinu.13 Ova formulacija općenito je u skladu s normom koja se primjenjuje na kreditnim tržištima razvijenijih lokalnih samouprava.14 Ukratko, lokalna samouprava ne smije se zakonski

8 Cf. Bajo, str. 5 9 NN 104/04, 21. srpnja 2004., čl. 3. 10 Čl. 74. 11 Iznos planiranog neto viška kapitala iskazan je kao negativni broj (prihodi od izdanog duga minus primici od financijske imovine minus izdaci za nefinancijsku imovinu). 12 Ovo zabranjuju Zakon o proračunu, čl. 74., i Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave (NN 117/93), prema izmjenama i dopunama (dalje u tekstu Zakon o financiranju lokalne samouprave). 13Pravilnik Ministarstva financija o postupku zaduživanja čl. 6. 14 EBRD Program investiranja u lokalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša, Prilog 3., str. 9



________________________________________________________________________



17

zaduživati bez suglasnosti Ministarstva financija za zaduživanje na temelju ovih kriterija. U obveze lokalne samouprave koje podliježu ograničenju od 20% "ostvarenih sredstava" prema Zakonu o proračunu uključen je "iznos godišnjeg anuiteta po kreditima, obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava15 iz prethodne godine, te neplaćene obveze iz prethodnih godina.”16 4 Analiza financijske isplativosti projekta17

Članovi lokalne samouprave mogu prikupljati i analizirati lokalni proračun (i ocjenjivati informacije) kako bi pomogli projektantu u pripremi financijske analize. Plaćanje infrastrukture slično je kupovini automobila. Većina ljudi ne može si priuštiti luksuzno vozilo pa kupuju ono koje će udovoljiti njihovim potrebama. Poput automobila, infrastruktura ima i kapitalne i godišnje zahtjeve rada i održavanja. Zahtjevi kapitalnih troškova obično proizlaze iz procjene projektanta. No lokalna samouprava ne bi trebala slijepo prihvaćati te brojke bez razumijevanja kako su dobivene. Ponekad projektant može biti previše konzervativan u procjeni pa će stvarni trošak projekta biti znatno niži. U svakom slučaju, projekcije kapitalnih troškova potrebno je pažljivo razmotriti kako bi se izbjegla iznenađenja.

Ovaj dio služi pročelnicima za financije u lokalnim samoupravama i projektantima

kako bi razumjeli troškove financiranja i upravljanja projektom. Nema jedinstvenog rješenja koje bi odgovaralo svim lokalnim samoupravama u vezi s financijskom analizom projekta. Radi potpunog razumijevanja sposobnosti financiranja projekta, pročelnik za financije u lokalnim samoupravama sastavlja sljedeći popis informacija, koji nije konačan:

§ Financijska dokumentacija i izvještaji – Financijska dokumentacija i

izvještaji uključuju, npr. informacije o plaćama zaposlenika, općim troškovima, troškovima energije i goriva.

§ Plan i program gospodarskog razvoja – Plan gospodarskog razvoja

uključuje strategiju kapitalnih ulaganja i općeg gospodarskog razvoja zajednice, koja služi kao podloga za predviđanje financijskog plana lokalne samouprave.

15 Hrvatske lokalne samouprave mogu izdavati jamstva za (komunalna) poduzeća koja pružaju javne usluge bez dobivanja suglasnosti Ministarstva financija. No lokalna samouprava je dužna Ministarstvu financija dostaviti opće podatke o jamstvu. 16 Zakon o proračunu, čl. 106 (2); Pravilnik Ministarstva financija o postupku zaduživanja čl. 6. 17 Radi podrobnijih podataka o analizi isplativosti projekta, čitatelju se preporučuje referentni materijal pod nazivom “ Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije lokalnih samouprava ”.



________________________________________________________________________



18

§ Popis imovine – Osim popisa zaposlenika i izvođača, potrebno je sastaviti i

popis sveukupne potencijalne imovine kao što su vozila, objekti, oprema i zemljište.

§ Opisni podaci – Ovi podaci uključuju ili općenite ili vrlo detaljne

informacije (uključujući projektne planove) o investicijskom programu i budućim planovima.

4.1 Određivanje prihoda projekta

Prilikom razmatranja bilo kojeg projekta, treba utvrditi potencijalne investicijske prihode potrebne za financiranje (plaćanje) projekta. U nekim slučajevima potpore, korisničke naknade, ili čak opća sredstva lokalne samouprave mogu se koristiti u osiguranju sredstava za pokrivanje izrade projekta. U svakom slučaju sve izvore sredstava za financiranje projekta potrebno je jasno utvrditi za višegodišnje razdoblje. Jedan od primjera potencijalnih sredstava za projekt odnosi se na vodovodne objekte i objekte za zbrinjavanje otpadnih voda. Lokalne samouprave (ili njihova poduzeća) odgovorne su za pružanje usluga vodoopskrbe i zbrinjavanja otpadnih voda. Razna istraživanja pokazala su da su vodovodne naknade niske u odnosu na troškove proizvodnje. Analiza načina na koje bi se vodovodna naknada mogla restrukturirati kako bi se osigurao povrat troškova proizvodnje vode i ulaganja, predstavljala bi značajan korak naprijed.

Tabela 1 Struktura troškova zbrinjavanja komunalnog krutog otpada Kapitalni i operativni

troškovi Nepredviđeni troškovi

Ekološki i socijalni

troškovi Avansni troškovi (kapitalnog ulaganja)

Nepredviđeni troškovi Ekološki troškovi

§ Edukacija i informiranje javnosti

§ Kupnja zemljišta § Ishođenje dozvola § Izgradnja/prenamjena

objekta

§ Troškovi sanacije (Nepredviđeni/budući izdaci)

§ Obvezni troškovi su: o šteta na imovini o osobna ozljeda o ostalo

§ Narušavanje okoliša § Korištenje ili gubitak resursa § Učinci

Operativni troškovi Socijalni troškovi § Rad i održavanje § Troškovi kapitalnog

održavanja § Otplata duga § Ostali neplanirani troškovi

§ Utjecaji na vrijednosti imovine

§ Ugled zajednice § Estetski utjecaji § Kvaliteta života



________________________________________________________________________



19

Kapitalni i operativni troškovi

Nepredviđeni troškovi

Ekološki i socijalni troškovi

Troškovi zatvaranja § Zatvaranje gradilišta § Povlačenje objekta/opreme iz

upotrebe § Briga nakon zatvaranja § Mirovinsko i zdravstveno

osiguranje za zaposlenike

Sanacijski troškovi na gradilištima u mirovanju

§ Inspekcija, ograđivanje i čišćenje

§ Zatvaranje i briga nakon zatvaranja na gradilištima u mirovanju

Izvor: United States Environmental Protection Agency. Full Cost Accounting for Municpal Solid Waste Manager Handbook. EPA 530-R-95-041. USEPA, Washington, D.C. 1997. str. 7. 4.2 Određivanje troškova projekta

Ovaj dio vodiča bavi se sa tri glavne vrste troškova koje je lako odrediti, a koji uključuju:

§ Avansne troškove (kapitalno ulaganje) – Ti se troškovi sastoje od početnih

ulaganja i izdataka koji su nužni za provedbu programa ulaganja u infrastrukturu.

§ Operativne troškove – Uključuju izdatke za upravljanje programom

ulaganja u infrastrukturu, i

§ Završne troškove (zatvaranja) – Uključuju rashode za uredan završetak poslovanja i adekvatnu brigu o objektima na kraju njihovog vijeka korisnosti.

Ove tri kategorije troškova efikasno pokrivaju vijek projekta investicijskih aktivnosti

lokalne samouprave. Ova tri elementa troškova zajedno trebali bi stručnjacima za financije i projektantima omogućiti točan i koristan obračun rashoda za menadžment i izvještavanje. Gornja Tabela 1, na primjer, konkretno prikazuje potpuni raspon troškova



________________________________________________________________________



20

povezanih sa zbrinjavanjem komunalnog krutog otpada, no može se primijeniti i na bilo koji drugi investicijski projekt.

Poglavarstvo i projektanti trebaju prikupiti i analizirati sljedeće troškove (prikazane u Tabeli 2):

Tabela 2 Podaci o financijskim troškovima projekta

Kategorija troškova Metodologija Kapitalno ulaganje (avansni troškovi) § Odrediti avansne troškove izgradnje / ostalu

kapitalnu potrošnju § Amortizirati avansne izdatke

Operativni troškovi § Određivanje operativnih (tekućih) troškova uključujući (plaće i naknade, itd.)

§ Izgradnja i održavanje § Najam i zakup § Ugovorne usluge § Ostalo

Završni troškovi (zatvaranja) § Procjena završnih troškova zatvaranja § Uklanjanje onečišćivača § Uključiti troškove nadzora i potpore § Amortizirati izdatke troškova zatvaranja

Sanacijski troškovi § Procijeniti troškove kapitalnog ulaganja § Procijeniti sve trenutne sanacijske troškove

Ekološki troškovi § Opisati uvjete okoliša § Procijeniti potencijalne troškove utjecaja na

okoliš i čišćenja Socijalni troškovi § Opisati socijalne uvjete

§ Nepredvidive obveze iskazati u novcu Izvor: United States Environmental Protection Agency. Full Cost Accounting for Municpal Solid Waste Manager Handbook. EPA 530-R-95-041. USEPA, Washington, D.C. 1997. str 9. i, Michael Schaeffer 2000. Municipal Budgeting Toolkit. Prepared for The World Bank, Washington, D.C. 4.3 Kapitalno ulaganje (avansni troškovi)

Izdaci kapitalnog ulaganja uključuju trošak za stjecanje resursa koji će se koristiti više od godinu dana. Primjeri kapitalnih izdataka uključuju vozila i opremu, kupnju zemljišta i troškove izgradnje novih objekata.

4.4 Amortizacija

Kapitalni izdatak (rashod) može se pretvoriti u godišnji trošak pomoću utvrđene računovodstvene tehnike - amortizacije. Jednostavnim riječima, amortizacija je metoda raspoređivanja troškova kapitalnih izdataka tijekom korisnog vijeka nekog resursa. Metoda "izravne" amortizacije obračunava troškove amortizacije dijeljenjem kapitalne



________________________________________________________________________



21

investicije (izdatka) sa korisnim vijekom stečenog resursa. Na primjer, kamion čija je cijena 100.000 kuna s korisnim vijekom od 10 godina, imao bi godišnji trošak amortizacije od deset (10%) posto godišnje svog ukupnog kapitalnog troška, ili 10.000 kuna godišnje. Opće pravilo za amortiziranje (kao i za neamortiziranje) kapitalnih investicija je kako slijedi (Tabela 3):

Tabela 3 Opća pravila u vezi s amortiziranjem kapitalne imovine Amortizirati Ne amortizirati

§ Opremu, vozila, zgrade i druge objekte u vlasništvu

§ Opremu, vozila, zgrade ili druge objekte u najmu

§ Početne (avansne) izdatke kapitalnog ulaganja

§ završne izdatke (njih amortizirati).18

§ Imovina odlagališta § Ostalo zemljište Schaeffer, Michael. 2000. Municipal Budgeting Toolkit. Prepared for The World Bank, Washington, D.C. Općenito, zgrade, vozila i opremu u vlasništvu treba amortizirati tijekom njihovog preostalog vijeka korisnosti. Ako se financira nabava opreme (i objekata), tada otplatu kamate treba uključiti u operativne rashode projekta zbrinjavanja krutog otpada. Objekti, vozila i oprema koji su u najmu u pravilu se ne amortiziraju. Sve otplate najma zapravo se vode kao operativni izdaci. 4.5 Operativni troškovi

Operativni troškovi su redoviti tekući troškovi resursa koji se koriste tijekom kratkog vremenskog razdoblja a obično se ponovno stječu radi redovitog poslovanja u zbrinjavanju krutog otpada. Operativni troškovi uključuju sljedeći popis, koji nije konačan:

§ plaće, naknade i dodatke, § opće poslovanje i održavanje, § električna energija (druga energija) i gorivo, § najam i zakupi, § ugovorne usluge, i § izdaci za kamate (za opći dug uključujući hipotekarnu kamatu).

4.6 Opći troškovi

Opći troškovi su troškovi menadžmenta i podrške provedbi programa zbrinjavanja komunalnog krutog otpada. Troškove upravljanja i druge troškove radne snage (uključujući doprinose) treba uračunati zajedno s proporcionalnim udjelom nastalih 18 Prilog D Amortizacija detaljnije razrađuje način na koji bi se budući izdaci trebali ugraditi u financijski obračun projekta.



________________________________________________________________________



22

uredskih troškova (npr. najam, komunalni troškovi i oprema). Uobičajeni opći troškovi uključuju, ali nisu ograničeni na:

§ upravljanje, § administrativne troškove, § ljudske potencijale i kadrovsku službu; § pravne poslove; § održavanje; § obračun plaća i računovodstvo; i, § edukaciju.

Ovisno o vrsti troškova, neki opći troškovi odnosit će se isključivo na rashode

investicijskog programa, dok drugi mogu biti zajednički troškovi (možda s ostalim odjelima u lokalnoj samoupravi). Ako, npr., kamioni i vozila koriste isti parkirni prostor kao i druga vozila lokalne samouprave, to se tada smatra zajedničkim općim troškovima. 4.7 Promjenjivi (varijabilni) nasuprot nepromjenjivih (fiksnih) troškova

Promjenjivi dio troškova nekih projekata može uključivati izdatke za poslovanje i održavanje kao i druge izdatke koji se brzo mogu smanjiti u slučaju niže tonaže odlaganja otpada, pa time i smanjiti troškove. Nepromjenjivi dio troškova uključuje kamatu, amortizaciju i amortizaciju za kapitalne izdatke odlagališta, avansne i završne troškove i druge rashode (izdatke) koji se ne mogu brzo smanjiti u slučaju niže tonaže odlaganja otpada.19 Kratkoročno, ne postoji način da se nepromjenjivi troškovi izbjegnu.

4.8 Uloga promjenjivih i nepromjenjivih troškova u dugoročnim

projekcijama

Iako ne postoji način da se nepromjenjivi troškovi izbjegnu u kratkom roku, stalno i predvidljivo produženje očekivanog vijeka korisnosti projekta može rezultirati i računovodstvenim i ekonomskim koristima. Produženje rasporeda amortizacije ima za posljedicu smanjenje nekih nepromjenjivih troškova time što ih se raspoređuje na duže vremensko razdoblje. Na primjer, kod dugoročnih projekcija troškova, svi troškovi odlagališta mogu se smatrati promjenjivima jer razina poslovanja na objektu odlagališta može utjecati na njihov raspon.

19 Financijski izdaci prikazani po amortizaciji već su u potpunosti isplaćeni. Zbog toga su to nepromjenjivi troškovi. Otplate kamata na kapitalnoj imovini isto su tako nepromjenjivi troškovi jer nisu smanjeni niti odgođeni kada se ta imovina koristi smanjenim kapacitetom ili se uopće ne koristi.



________________________________________________________________________



23

4.9 Troškovi zatvaranja

Troškovi zatvaranja (ili završni troškovi) uključuju rashode koji su nužni za zatvaranje nekih projekata na kraju njihovog vijeka korisnosti. Ti troškovi uključuju trošak zdravstvenih i mirovinskih doprinosa nakon zapošljavanja, kao i korektivne mjere u slučaju onečišćenja podzemnih voda, tla ili površinskih voda. 5 Potencijalni izvori financiranja Ovaj model za izradu projektne dokumentacije namijenjen je upoznavanju lokalnih samouprava s različitim modelima financiranja kapitalnih investicija. Donja shema pokazuje da postoji pet (5) osnovnih izvora financiranja infrastrukture lokalne samouprave u Hrvatskoj koji su dostupni u nekom obliku ili formi. Ti izvori financiranja i kontakata ne predstavljaju konačan popis. Mehanizmi financiranja infrastrukture uključuju:

i.) kredite poslovnih banaka, ii.) financiranje putem leasinga,

iii.) obveznice,

iv.) kredite i potpore državnih financijskih institucija, i

v.) kredite i potpore međunarodnih financijskih institucija.



________________________________________________________________________



24

Prikaz 1 Pregled financiranja infrastrukture u Republici Hrvatskoj

Dugoročni kreditiposlovnih banaka

Financijskileasing

Operativnileasing

Financiranjeputem

leasinga

Obveznice

Hrvatska banka zaobnovu i razvitak

(HBOR)

Fond za razvoj i zapošljavanje

Fond za regionalni razvoj

Fond za zaštitu okolišai energetsku učinkovitost

Fond za obnovu irazvoj Grada Vukovara

Hrvatske vode

Ministartstva Vlade RH

Krediti i potporedržavnih financijskih

institucija

Svjetska Banka(WB)

Europska investicijska banka(EIB)

Europska banka za onbovu i razvitak(EBRD)

Programi financiranjaEU

-Veleposlanstva stranih zemalja-Strane udruge

Krediti i potporemeđunarodnih financijskih

institucija

Oblici dugoročnog financiranjaJLS-e u RH

Nakon provedbe analize isplativosti projekta, analize troškova i koristi, kao i financijske analize lokalne samouprave, jedinica lokalne samouprave i osiguravatelj komunalnih usluga u Hrvatskoj trebali bi biti u mogućnosti odrediti odgovarajući izvor financiranja i/ili mehanizam financiranja. 5.1 Mobilizacija resursa i sudjelovanje privatnog sektora u infrastrukturi20

Glavne mogućnosti dostupne lokalnim samoupravama za financiranje kapitalnih ulaganja uključuju proračunska sredstva lokalne samouprave, kredite banaka (ili drugih financijskih posrednika), i/ili potpore (ili kredite) države.21

20 Podrobnije u “Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije lokalnih samouprava”. 21 Podrobnije o raznim mogućnostima financiranja u “ Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije lokalnih samouprava ”.



________________________________________________________________________



25

5.1.1 Potpore i drugo financiranje

Međunarodne financijske institucije i državni fondovi, koji daju potpore i izravne kredite22 lokalnim samoupravama, poput Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke, Fonda za regionalni razvoj i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), imaju dobro razrađene postupke za podnošenje i razmatranje zahtjeva te su poduzeli aktivnosti da lokalne samouprave upoznaju s tim postupcima i uvjetima dostupnog financiranja. Uvjeti za pristupanje tim izvorima financiranja investicijskih projekata relativno su slični. Osim toga, lokalne samouprave mogu za ovu vrstu financiranja23 biti izuzete od uvjeta javnog natječaja. Dodatni izvori financiranja navedeni su u ‘Prilogu D: Izvori financiranja’ u ovom vodiču.

5.1.2 Sudjelovanje privatnog sektora u infrastrukturi

Kod većine modela sudjelovanja privatnog sektora u infrastrukturi, vlada ili neko državno tijelo nadležno za obavljanje javnih usluga ugovara s projektnim poduzećem preuzimanje cjelokupne ili djelomične odgovornosti za poslovanje ili financiranje usluge. Javno tijelo daje ovlast, a projektno poduzeće se osniva od strane ili zajedno s privatnim investitorima. Tabela 4 prikazuje glavne modele koji opisuju razne vrste javno-privatnih partnerstva u infrastrukturi. Model koji će država odabrati ovisi o njenim ciljevima za sudjelovanje privatnog sektora - socijalnim i ekonomskim razlozima, potrebom za ulaganjem i kvalitetom usluge.

22 Neki fondovi koje financira država, poput Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje u tekstu HBOR), imaju i programe za potpore. 23 Pribavljanje sredstava lokalnim samoupravama iz državnih fondova oslobođeno je obveze javnog natječaja prema Zakonu o javnoj nabavi (NN 117/01, od 21. prosinca 2001.), čl. 4 (2) i 6(1). Nabava sredstava lokalne samouprave od međunarodnih financijskih institucija koje djeluju prema sporazumima s Hrvatskom Vladom, koji navode da postupak nabave može biti izuzet od uvjeta javnog natje čaja. Zakon o javnoj nabavi, čl. 6(3). U određenim slučajevima, lokalne samouprave mogu trebati suglasnost Ureda za javnu nabavu za direktne aranžmane s takvim fondovima koje financira država ili s međunarodnim financijskim institucijama bez provođenja postupka javnog natječaja prema Zakonu o javnoj nabavi. Zakon o javnoj nabavi, čl. 13(1).



________________________________________________________________________



26

Tabela 4 Modeli za sudjelovanje privatnog sektora u infrastrukturi Vrsta Uslužni ili

upravljački ugovor

Najam Koncesija BOT ili BOO24

Prodaja

Vlasništvo nad imovinom

Javno Javno Javno Javno / Privatno

Privatno

Kapitalna ulaganja

Javna Zajednička Privatna Privatna Privatna

Operativna efikasnost

Ograničena Da Da Da Da

Nove usluge Ne Ne Da Da Da Uobičajeno trajanje

1-5 godina 8-15 godina 25-30 godina 20-30 godina Neodređeno osim ako nije ograničeno dozvolom

Uslužni i upravljački ugovori i leasing aranžmani često se koriste kada: § Vlada se nerado odriče vlasništva zbog svoje težnje da zadrži kontrolu. § Trajno državno vlasništvo može omogućiti pristup jeftinijim sredstvima (kao što

su oslobođenje od poreza ili donatorska sredstva) ili potporama koje nisu dostupne privatnim tvrtkama.

Koncesije, BOT i BOO programi uključuju: § Koncesije su uobičajene za vodovodne programe i programe prometa. Prema

koncesiji, privatna institucija upravlja javnom uslugom određeno vrijeme tijekom kojeg preuzima značajne investicijske rizike i neke poslovne rizike. Koncesionar je odgovoran za pružanje usluga korisnicima u skladu s rokovima i uvjetima određenim u ugovoru o koncesiji.

§ Prema BOT programu, privatni poduzetnik gradi, ima u vlasništvu i posluje s

novim objektom na svoj vlastiti rizik i prenosi vlasništvo nad objektom na državu na kraju ugovora. Sredstva su osigurana kroz dugoročne, «uzmi ili plati» ugovore ili država može osigurati minimalno jamstvo za sredstva. Za vrijeme trajanja ugovora, imovina je u privatnom vlasništvu te se može upotrijebiti kao kreditno jamstvo.

§ BOO program sličan je BOT-u, osim što se fizička imovina ne prenosi na jedinicu

javne uprave na kraju ugovora. Izbor između BOO-a i koncesije često ovisi više o

24 BOT znači izgraditi, upravljati, prenijeti (eng. Build, Operate Transfer). BOO znači izgraditi, posjedovati, upravljati (eng. Build, Own, Operate).



________________________________________________________________________



27

lokalnim političkim prilikama. U mnogim zemljama, ustav često zabranjuje privatno vlasništvo nad javnim dobrima.

5.2 Ukupna ocjena projekta

Postoji nekoliko glavnih načela u vezi s razmatranjem i ocjenom investicijskih projekata lokalne samouprave. Uloga ocjene projekta je:

§ Izraditi i formulirati kvalitetne projekte ulaganja u infrastrukturu, § Spriječiti loše projekte, § Spriječiti da se kvalitetni projekti odbace (ili unište), § Odrediti jesu li elementi projekata u skladu s ciljevima, i § Procijeniti izvore i raspone rizika i smanjiti ih.

Osnovni alat za analizu je (pro forma) novčani tijek, izvještaji o neto financijskim i

ekonomskim koristima. Oni sadrže projekcije godišnjih primitaka i izdataka za vrijeme vijeka korisnosti projekta. Dva su glavna cilja ocjene projekta. Prvi, ocjenom se nastoji odrediti hoće li projekt biti financijski održiv. U slučaju projekta privatnog sektora, da bi dioničari ili bilo koja druga financijski zainteresirana strana bili spremni pokrenuti projekt, neto sadašnja vrijednost predviđenog tijeka godišnjih neto novčanih tijekova (NPV) treba biti pozitivna. Ostala mjerila financijskih rezultata uključuju pokazatelj pokrića otplate duga i internu stopu rentabilnosti.

5.3 Izračun profitabilnosti projekta

Ovaj dio bavi se izračunom standardnih mjerila održivosti projekta poput neto sadašnje vrijednosti (NPV) i interne stope rentabilnosti (IRR). Ta mjerila pružaju informacije o profitabilnosti i poželjnosti projekta. 5.3.1 Neto sadašnja vrijednost (NPV)

Neto čista sadašnja vrijednost (NPV) nekog projekta je sadašnja vrijednost prmitaka minus sadašnja vrijednost izdataka. Diskontiranje vremenskog tijeka prmitaka i izdataka (ili više njih) koji se javljaju tijekom cijelog vijeka korisnosti projekta prema tekućoj vrijednosti omogućit će korisniku da izračuna neto sadašnju vrijednost. Vremensko diskontiranje je tehnika koja se koristi u prebacivanju budućih troškova i koristi u njihovu sadašnju vrijednost čime postaju usporedivi. Dva uvjeta moraju biti ispunjena da bi se projekt smatrao prihvatljivim na ekonomskim osnovama.



________________________________________________________________________



28

§ NPV projekta treba biti pozitivna. Drugim riječima, sadašnja vrijednost koristi treba biti veća od troškova. Ili, NPV mora biti najmanje jednaka nuli. i,

§ NPV projekta mora biti viša od, ili barem jednaka, NPV-i međusobno

isključivih opcija projekta. 5.3.2 Interna stopa rentabilnosti

Interna stopa rentabilnosti (IRR) je diskontna stopa koja rezultira nultom NPV za projekt. IRR na projektu treba biti najmanje jednaka oportunitetnom trošku kapitala, ili trošku za državu sredstava zaduživanja od privatnog sektora za financiranje projekta. IRR je korisna za usporedbu profitabilnosti projekta s drugim alternativnim projektima u istom sektoru.

5.4 Analiza osjetljivosti

Analizu osjetljivosti na financijsku neto sadašnju vrijednost (NPV) treba provesti na projektima ulaganja u infrastrukturu kako bi se olakšalo određivanje varijabli koje imaju relativno velik utjecaj na financijske primitke projekta i radi ocjene raspona tih učinaka. Sljedeći popis varijabli, koji nije isključiv, može se primijeniti u provođenju analize osjetljivosti: promjene u tarifama, promjene u stopi rasta stanovništva i povećanje stope plaća. Analizu osjetljivosti primjenjuje analitičar kako bi provjerio na koji način na održivost projekta utječu promjene u vrijednostima tih glavnih varijabli. 5.5 Suma pokrića direktnih troškova

Trebali bi postojati različiti iznosi povrata avansnih troškova od korisnika projekta koje bi lokalne samouprave mogle ostvarivati na projektima koje financiraju zaduživanjem. Lokalne samouprave mogle bi općenito biti u mogućnosti vratiti 100 posto na projektima poput lokalnih tržnica pa sve do niskih 0 posto na nekim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu. Na primjer, odlagališta za zbrinjavanje krutog otpada općenito bi spadala u niži rang pokrića direktnih troškova. Odlagališta za zbrinjavanje krutog otpada oduvijek su bila uglavnom subvencionirana, samo uz skromne povrate troškova.



________________________________________________________________________



29

Ako pretpostavimo da 30 posto troškova odlagališta za zbrinjavanje krutog otpada

može snositi neki oblik neposrednog povrata troškova, a preostalih 70 posto će snositi opća sredstva lokalne samouprave, udio pokrića troškova prema gore izračunatoj sposobnosti otplate duga iznosio bi oko polovice sposobnosti otplate duga: 70 posto podijeljeno sa 30 posto jednako je (približno) pola. To, na primjer, znači da se sposobnost otplate duga lokalne samouprave može povećati za polovicu uključivanjem elementa povrata troškova od 30 posto kako je gore opisano. 6 Analiza troškova i koristi (Cost Benefit Analysis – CBA) 25

Nakon što se izabere najbolja projektna opcija između ponuđenih te nakon što se utvrdi financijska održivost odabrane opcije, sljedeći korak je ispitivanje ekonomske održivosti te opcije. Prvi korak u ispitivanju ekonomske održivosti projekta je određivanje, kvantificiranje i vrednovanje troškova i koristi. Rezultati Cost-Benefit analize mogu se iskazati na razne načine uključujući internu stopu rentabilnosti, neto sadašnju vrijednost i odnos koristi i troškova.26 Iako ovaj dio ne sadrži stroge smjernice za pripremu i ocjenu projekata, može pomoći dužnosnicima u lokalnim samoupravama u razmatranju načina smanjivanja troškova projekta i poboljšanja socio-ekonomskih koristi projekata.27

Cost- Benefit analiza sastoji se od osam glavnih koraka, uključujući sljedeće:

1. Određivanje projekta; 2. Utvrđivanje ciljeva; 3. Analiza isplativosti i opcija; 4. Financijska analiza; 5. Socio-ekonomski troškovi i koristi; 6. Diskontiranje; 7. Ekonomska stopa rentabilnosti; 8. Ostali kriteriji ocjenjivanja 9. Analiza osjetljivosti i rizika.

25 Propisi Europske komisije koji uređuju Strukturne fondove izričito zahtijevaju analizu socio-ekonomskih troškova i koristi za veće projekte. Takvu analizu traži i propis o Kohezijskom fondu (KF) bez obzira na veličinu projekta. 26 Sadržano u “Prilogu: Primjer analize koristi i troškova” u referentnom materijalu pod naslovom ‘Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije lokalnih samouprava’ 27 Podloga ovog dijela uglavnom proizlazi iz materijala iz Regionalne politike EK, “Vodi č za analizu troškova i koristi većih projekata” izdanje iz 1997. godine i “Vodič za analizu troškova i koristi” Odbor riznice Kanade, Tajništvo (1998.).



________________________________________________________________________



30

Slijedi kratko pojašnjenje ovih osam koraka u provedbi jednostavne analize koristi i troškova (CBA). 6.1 Određivanje projekta

Projekt mora biti jasno određena (konkretna) jedinica analize. Ako je neki projekt dio većeg projekta, za analizu koristi i troškova to nije dobro definiran pod-projekt. Drugim riječima, ulazi i izlazi projekta trebaju biti određeni, kvantificirani i vrednovani. 6.2 Utvrđivanje ciljeva

CBA treba jasno navesti glavne socio-ekonomske ciljeve na koje ovaj projekt namjerava utjecati. Ciljevi projekta trebali bi uključiti socio-ekonomske varijable a ne samo fizičke pokazatelje. Česta greška u vezi s utvrđivanjem ciljeva uključuje nejasne izjave poput "projekt će promicati gospodarski razvoj ili socijalnu skrb".

Svaki investicijski projekt općenito utječe na socijalnu skrb stanovnika u nekom

području. Socijalna skrb je više-dimenzionalni koncept sa komponentama koje su povezane s primanjima (tj. potrošnja, ulaganje i zapošljavanje) i drugim komponentama, koje su slabije povezane s primanjima (tj. dugoročno ulaganje, zdravlje, obrazovanje). Ove se vrijednosti mogu u potpunosti izraziti kroz plačene cijene rezultata projekta (tj. vodovodna naknada, naknada za skupljanje smeća). No u mnogim slučajevima, cijene nemaju ovu ulogu posebno u projektima javnog sektora. U nekim slučajevima, socijalne koristi i troškovi, ako ih je moguće mjeriti novcem, razlikuju se od privatnih vrijednosti. Stoga je ključno pitanje: jesu li ukupne dobiti za skrb, koje proizlaze iz projekta, veće od troškova?

Nije lako utvrditi i predvidjeti sve učinke određenog projekta. Stoga se lokalnim

samoupravama preporučuje da se usredotoče na mali broj ključnih podataka, koji uključuju: financijsku i ekonomsku stopu rentabilnosti projekta,28 i neke jednostavne pokazatelje učinaka koje stvaraju okoliš i zaposlenost ili dodatniu kriteriji. Općenito, projekt koji ima visoku ekonomsku stopu rentabilnosti socijalno je učinkovit, stvara socijalne koristi koje su veće od socijalnih troškova.

28 Interna stopa rentabilnosti je diskontna stopa pri kojoj neto sadašnja vrijednost tijeka troškova i koristi iznosi nula. Kada se vrijednosti procjenjuju prema stvarnim cijenama, tada je to financijska stopa rentabilnosti (FRR). Ako se vrijednosti procjenjuju pomoću odgovarajućih računovodstvenih cijena, to se naziva ekonomska stopa rentabilnosti (ERR).



________________________________________________________________________



31

6.3 Analiza isplativosti i vrste analiza

Lokalne samouprave trebaju isto tako dokazati da je projekt koji su izabrale najbolja opcija između ostalih isplativih projekata. To treba dokumentirati detaljnim popratnim dokumentima i studijama. Uobičajeno je da izvještaj o isplativosti sadrži informacije o ekonomskom i institucionalnom okruženju, predviđenoj potražnji, dostupnoj tehnologiji, planu proizvodnje (uključujući korištenje neke infrastrukture), kadrovske potrebe, raspon projekta, lokaciju, fizičke ulaze, vrijeme i provedbu, faze projekta (širenje), financijsko planiranje i aspekte okoliša. 6.4 Financijska analiza

Dok Cost Benefit analiza (CBA) prelazi razmatranje financijskih povrata projekta, većina podataka o troškovima i koristima projekta dobiva se relativno detaljnom financijskom analizom. U financijskoj analizi potrebno je poduzeti nekoliko koraka:

1. Budućnost projekta treba predviđati za razdoblje koje odgovara njegovom

korisnom ekonomskom vijeku, a dovoljno dugo da bi se shvatio njegov srednjoročni i dugoročni učinak.

2. Za projekte infrastrukture, realan vremenski okvir bio bi između deset (10) i

dvadeset (20) godina.

3. Za produktivno ulaganje, realan vremenski okvir je oko deset (10) godina.

4. Za završnu godinu, potrebno je procijeniti rezidualnu vrijednost (npr. preostalu imovinu kao što su zgrade i strojevi).

5. Podaci o projektu trebaju sadržavati informacije o fizičkim primicima i

izdacima na godišnjoj osnovi. Ulazi projekta uključuju troškove osoblja, energiju i sve druge fizičke stavke ili investicijsku robu koja se nabavlja na godišnjoj osnovi.

6. Za svaku stavku potrebno je odrediti cijene. Najbolja praksa je da se uzmu u

obzir trenutne cijene29 a da se njihova različita kretanja predvide.

7. Analiza financijskog planiranja trebala bi pokazati da za projekt nema rizika da mu ponestane novca, a vrijeme primitaka i izdataka sredstava, izvori

29 Trenutne cijene definiraju se i kao nominalne cijene, onako kako ih se stvarno prati iz godine u godinu.



________________________________________________________________________



32

financiranja (uključujući sve prihode i novčane transakcije) moraju biti iskorišteni na godišnjoj osnovi.

8. I na kraju, onaj koji planira investicije u lokalnoj samoupravi treba iskazati

najbolju procjenu financijske interne stope rentabilnosti (FRR)30 ili projekta ili njegovu financijsku neto sadašnju vrijednost.31

Za proizvodne investicije (npr. industrijske pogone) financijske stope rentabilnosti

obično su iznad deset (10%) u realnim iznosima. Za projekte infrastrukture, financijske stope rentabilnosti obično su niže pa čak možda i negativne zbog strukture cijena tih sektora. Tabela 4 daje kratki pregled prosječnog vremenskog okvira i internih stopa rentabilnosti raznih većih (velikih) projekata. Financijska interna stopa rentabilnosti i vremenski okvir za ocjenu projekta ponuđeni su samo kao primjer te ih ne treba smatrati standardima projekta.

Tabela 4 Infrastrukturni vremenski okvir i financijska interna stopa rentabilnosti

Sektor / Projekt Vremenski okvir Financijska interna stopa rentabilnosti

Energija 24,7 7,0 Voda i okoliš 29,1 -0,1 Javni prijevoz 26,6 6,5 Industrija 8,8 19,0 Ostale usluge 14,2 4,2 Prosječno 20,1 11,5 Izvor: Regionalna politika EK “Vodič za analizu troškova i koristi za veće projekte” izdanje iz 1997.

6.5 Socio-ekonomske koristi i troškovi

Iako su prethodni koraci važni, oni su samo pripremni koraci za ocjenu socijalnih koristi i troškova. Pri računanju koristi od javnih projekata, prava procjena koju treba primijeniti je cijena koju su potrošači spremni platiti za proizvod.32 U ovom dijelu daje se

30 Analitičar investicijskog projekta treba izabrati odgovarajuću diskontnu stopu za provođenje ove vrste analize. Diskontna stopa se definira kao stopa pri kojoj se buduće vrijednosti diskontiraju prema sadašnjima. Diskontna stopa obično se smatra okvirno jednakom oportunitetnom trošku kapitala. 31 Neto sadašnja vrijednost projekta definira se kao razlika između sadašnjih vrijednosti budućih primitaka i izdataka projekta. To znači da sav godišnji novčani tijek treba diskontirati prema početnom vremenu po unaprijed određenoj diskontnoj stopi. 32 U analizi troškova i koristi, pravo vrednovanje koristi određuje se kao proizvođačeva cijena plus porezi minus subvencije.



________________________________________________________________________



33

kratki pregled nekih pitanja koja treba razmotriti pri mjerenju koristi i troškova ekonomskog projekta. 6.5.1 Mjerenje ekonomskih koristi

Brojne koristi projekta, posebno u vezi s infrastrukturom, mogu biti korisne osobama ili zajednicama koje nisu direktno povezane s projektom. Na primjer, ako se gradi cesta, prednost u smislu smanjenja rizika od nesreća smatra se pozitivnom koristi. Uštede koje prijevoznici ili poljoprivrednici mogu ostvariti time što će svoju robu dovoziti do trgovina ili plodove do tržnice također se može mjeriti i vrednovati kao pozitivan vanjski utjecaj. Te koristi mogu se odnositi ne samo na direktne korisnike proizvoda već i trećim stranama kojima nisu bile namijenjene.

Primjeri ostalih potencijalnih koristi uključuju:

§ Vodoopskrbni projekti često se opravdavaju na osnovu očekivanih javnih i privatnih sanitarnih koristi, do kojih će s projektom vjerojatno doći zbog ukupnog poboljšanja u kvaliteti pitke vode. Takve koristi vjerojatno će se ostvariti pod uvjetom da se štetan utjecaj na zdravlje zbog povećanog volumena otpadnih voda može ukloniti ili umanjiti. No često je teško ocijeniti korist za zdravlje u novčanoj vrijednosti. Koristi za zdravlje u praksi se često vrednuju, ali se tretiraju kao nemjerljive koristi. No ako zdravstvene koristi mogu biti značajne, ekonomskoj internoj stopi rentabilnosti (EIRR) treba dodati kvalitativnu ocjenu važnosti tih koristi za zdravlje.

§ Korist uštede vremena: Važna korist od cjevovodne vodovodne mreže i

postavljanja javnih crpki za vodu (slavina) je ta što izvore vode dovodi vrlo blizu domova potrošača i gospodarskih subjekata. Moguće je ocijeniti uštedu vremena sa i bez projektnog ulaganja. No nije lako novčano vrednovati to ušteđeno vrijeme. Približno se vrijednost ušteđenog vremena može izračunati na osnovi iznosa lokalne minimalne plaće.

Općenito, kada se utvrde koristi i izračunaju, uključujući i vanjske utjecaje, treba ih i

vrednovati. 6.5.2 Oportunitetni i povijesni troškovi

Prilikom ocjene troškova, ispravan pristup možda neće biti dovoljno jasan. Na primjer energetski intenzivan projekt koji ovisi o redovnoj opskrbi električnom energijom prema uređenoj tarifi cijena. Regulirani trošak energije ne odražava "pravi" trošak električne energije. Na koji bi način trošak energije trebalo uvrstiti u analizu?



________________________________________________________________________



34

Učinkovitiji izračun uzeo bi u obzir oportunitetni trošak tog primitka. Oportunitetni trošak je ekonomska vrijednost primitka u najboljem alternativnom korištenju (ili prava vrijednost bilo kojeg izgubljenog resursa).

Oportunitetni trošak resursa mora se uračunati u izračun koristi i troškova čak i ako

izričite novčane transakcije nisu u to uključene. Na primjer, kada bi netko mogao prodati svoje računalo za 3.000 kuna, ali ga umjesto toga koristi na nekom projektu, oportunitetni trošak tog računala (koji se obračunava unutar projekt) je 3.000 kuna iako nije došlo ni do kakve novčane transakcije.

Trošak je "povijesni" ako je nepovratno stvoren ili počinjen. Nepovratni trošak ne

treba računati u budućoj analizi koristi i troškova jer na njega se ne može utjecati odlukom o ulaganju. Na primjer, ako je osoba iz gornjeg primjera platila 3.000 kuna za računalo, ali njegova tržišna vrijednost u vrijeme analize iznosi 1.000 kuna, tada je tih 1.000 kuna oportunitetni trošak ako se ta osoba odluči koristiti računalo za izradu projekta umjesto da ga proda. Preostalih 2.000 kuna je nepovratni trošak koji nije relevantan za analizu troškova i koristi. 6.5.3 Vanjski utjecaji

Sve socijalne ili druge troškove koji se prelijevaju od projekta prema drugim subjektima (sa ili bez direktnog učinka) treba uračunati u analizu troškova i koristi. Primjeri vanjskih utjecaja su:

§ dodatni neto troškovi lokalnoj samoupravi za priključenje novog

vodovodnog/kanalizacijskog postrojenja na postojeću infrastrukturu; § povećani troškovi odvodnje;

§ ako se neka tvornica treba zatvoriti dok se gradi novi objekt za opskrbu

vodom, izgubljene plaće otpuštenih zaposlenika treba također uključiti u izračun troška;

§ ekološki troškovi novog autoputa ili ceste mogu se približno izračunati

potencijalnim gubitkom vrijednosti imovine kraj autoputa zbog povećane buke i zagađenja.

Ponekad nije lako izračunati sve vanjske troškove i koristi, iako njihovo

određivanje može biti dosta jednostavno. No vrijedi popisati nemjerljive vanjske utjecaje kako bi se onima koji odlučuju o investicijama u infrastrukturu u lokalnoj samoupravi



________________________________________________________________________



35

omogućila potpunija slika za donošenje odluka kako je iskazano ekonomskom stopom rentabilnosti. 6.6 Diskontiranje

Sve buduće socijalne troškove i koristi koji nastaju u raznim godinama treba diskontirati prema početnoj godini pomoću jedinstvene socijalne diskontne stope. Mnoge zemlje imaju vlastitu socijalnu diskontnu stopu koju su utvrdile za projekte javnog sektora. Obično se socijalne diskontne stope kreću između tri (3%) i deset (10%) posto. Razmatranje socijalne diskontne stope nužno je samo radi izračuna neto sadašnje vrijednosti projekta a ne za izračun interne stope rentabilnosti.

Izbor diskontne stope važan je zbog toga što ima snažan (iako prikriven) utjecaj na

smjer potencijalnog projekta. Niska diskontna stopa isplativa je za sljedeće: § aktivni investicijski program jer se kapital ne čini skupim; § izravnu kupnju imovine;

§ projekte čije koristi mogu biti dugoročne.

Visoka diskontna stopa pogoduje sljedećem: § Opreznom programu kapitalnog ulaganja, jer se kapital čini skupim. § Leasingu i drugim oblicima odgođene otplate.

§ Kratkoročnom, fleksibilnom planiranju.

§ Rješenjima koja su radno, a ne kapitalno intenzivna.

S obzirom da postoje određene sumnje u točnu vrijednost diskontne stope,

rukovoditelji projekata trebaju ju uključiti kao varijablu rizika za projekt i koristiti ju kao varijablu za "ispitivanje stresa" (ispitivanje scenarija) isplativosti projekta. Zbog toga je manje važno odrediti točnu vrijednost diskontne stope te se stavlja veći naglasak na određivanje mogućeg raspona vrijednosti diskontne stope i na tumačenje rezultata financijske simulacije.



________________________________________________________________________



36

6.7 Ekonomska interna stopa rentabilnosti

Nakon prikupljanja ovih podataka i ispravaka zbog promjena u cijenama i vanjskim utjecajima, potrebno je izračunati ekonomsku internu stopu rentabilnosti (EIRR) ili ekonomsku neto sadašnju vrijednost (ENPV). Zašto je izračunavanje EIRR-a i ENPV-a važno? EIRR i ENPV izračunavaju se kako bi se dobilo pravilo za odlučivanje koje nam govori je li neka investicija isplativa i je li neka investicija bolja od druge.

U načelu, onaj projekt koji pokaže EIRR manju od pet (5%) posto ili negativnu

ENPV nakon diskontiranja pri, na primjer, referentnoj vrijednosti od pet (5%) posto diskontne stope, potrebno ga je preraditi ili odbiti. U tabeli 5 prikazan je uzorak od preko 400 velikih projekata provedenih u Europskoj uniji i njihove kombinirane ekonomske interne stope prinosa. Ove ekonomske stope rentabilnosti ne treba smatrati standardima već samo kao ilustraciju vrsta prinosa koji se mogu ostvariti.

Tabela 5 Infrastrukturni projekti i ekonomska interna stopa rentabilnosti Sektor / Projekt Ekonomska interna stopa rentabilnosti

Energija 12,9 Voda i okoliš 15,8 Javni prijevoz 17,1 Industrija 18,4 Ostale usluge 16,3 Prosječno 16,8 Izvor: Regionalna politika EK “Vodič za analizu troškova i koristi za veće projekte” izdanje iz 1997. 6.8 Analiza osjetljivosti

Kod analize koristi i troškova na rezultat obično utječe nekoliko faktora nesigurnosti. Važno je znati koliko je rezultat "osjetljiv" na promjene pri tim nesigurnim faktorima. Provođenje analize osjetljivosti ključno je jer pomaže onima koji izrađuju projekt i donose odluke te trebaju odrediti je li projekt vrijedan da se na njega potroši novac da bi se dobili precizniji podaci i može li se nešto više učiniti kako bi se smanjila ili ograničila nesigurnost.

Analiza osjetljivosti ograničen je alat. Bavi se sa svakom varijablom pojedinačno,

dok sve ostalo drži konstantnim. Što određuje osjetljivost? Učinkovitu osjetljivost rezultata na određenu varijablu određuje nekoliko faktora koji uključuju:

§ Reakciju neto sadašnje vrijednosti (NPV) na promjene varijable;



________________________________________________________________________



37

§ Veličinu raspona mogućih vrijednosti varijable,

§ Promjenjivost vrijednosti varijable. Drugim riječima, vjerojatnost da će se vrijednost varijable kretati unutar raspona mogućih vrijednosti.

§ Stupanj do kojeg je moguće kontrolirati raspon promjenjivosti vrijednosti

varijable.

Svaka neovisna varijabla za koju jedan posto (1%) promjene rezultira sa jedan posto (1%) ili više promjene u analizi projekta kritična je varijabla i treba ju ocijeniti što je pouzdanije moguće. 6.9 Cost Benefit analiza (CBA ) i analiza poslovnog novčanog tijeka

Po čemu se Cost Benefit analiza (CBA ) razlikuje od drugih analiza poslovnog novčanog tijeka? Najveća razlika između novčanih tijekova koristi i troškova i poslovnih novčanih tijekova je:

§ Analiza financijskih koristi i troškova bavi se (samo) predmetom projekta

dok se ekonomska analiza koristi i troškova bavi cjelokupnim gospodarstvom.

§ U analizi poslovnog novčanog tijeka, diskontiranje se približno izračunava

ponderiranim prosječnim troškom kapitala, dok je u ekonomskoj analizi koristi i troškova diskontiranje na razini (ekonomskog) oportunitetnog troška kapitala.

§ U financijskoj analizi, neki primici nemaju financijski trošak pa se stoga ne

prikazuju u analizi (npr. ako je voda na crpilištu dostupna vodovodnom poduzeću besplatno). No ti primici bili bi prikazani u ekonomskoj analizi koristi i troškova ako primitak ima vrijednost oskudnosti (npr., ako se sirovina voda preusmjerava sa druge alternativne namjene kao što je navodnjavanje ili hidroelektrana).

§ Poslovni novčani tijekovi mogu uključiti nastale vrijednosti, amortizaciju i

druge slične dodatke. Cost-Benefit analiza (CBA) ne koristi iznose nastalih vrijednosti, dodatke na amortizaciju ili druge negotovinske stavke.

§ U analizi koristi i troškova, svaki trošak i korist u potpunosti se priznaju u

trenutku kada nastanu (nisu unaprijed obračunati), vrijeme se obračunava



________________________________________________________________________



38

kroz diskontiranje novčanog tijeka, a promjene u vrijednostima imovine obračunavaju se uključivanjem vrijednosti preostale imovine u vremenski okvir investicije.

§ U analizi koristi i troškova, potraživanja i obveze ne priznaju se sve dok se

novac stvarno ne primi ili plati. Obrtni kapital nije trošak, iako je promjena u obrtnom kapitalu tijekom određenog razdoblja ili trošak33 ili korist.34 Proizvodni se troškovi priznaju u potpunosti u trenutku nastanka. Promjene u zalihama mogu ukazati ili na troškove ili na koristi, ali stvarno mjerenje istih provodi se kroz proizvodne troškove i prodaju. Ukratko, novčani tijek koristi i troškova vrlo su jednostavne tabele u kojima se sve priznaje kada se dogodi.

7 Određivanje financijske sposobnosti: lokalna samouprava

U ovom dijelu uvode se osnovni pojmovi financijske analize lokalne samouprave i opisuju se zahtjevi za podacima i namjene ove vrste financijske analize. Analiza i preporuke u ovom dijelu usmjerene su na načine za poboljšanje financijskih rezultata lokalne samouprave čime se lokalnim samoupravama pomaže u pristupu kreditiranju iz privatnog sektora. Ovaj dio podijeljen je na dvije glavne cjeline:

§ Određivanje financijske sposobnosti (okvir financijske analize) – U

ovom dijelu predstavljeni su zahtjevi za prikupljanjem osnovnih podataka, odnos između stvaranja prihoda i kontrole rashoda te financijska ravnoteža.

§ Primjena financijske analize – Ovaj kratki dio prikazuje načine na koje se

financijska analiza lokalne samouprave može primijeniti kako bi dužnosnicima u lokalnoj samoupravi pomogla u donošenju odluka.

7.1 Određivanje financijske sposobnosti

Glavni faktori u određivanju financijske sposobnosti lokalne samouprave predstavljaju raspon do kojeg lokalna samouprava može ostvarivati prihode i kontrolirati rashode. Određivanje financijskog kapaciteta lokalne samouprave može se definirati pomoću plana lokalnog gospodarskog razvoja, plana kapitalnih investicija i njihovih financijskih predviđanja.

33 Trošak je ako se obrtni kapital smanji. 34 Korist je ako se obrtni kapital poveća.



________________________________________________________________________



39

7.1.1 Primici prihoda

Glavni faktor u određivanju financijske sposobnosti lokalne samouprave je veličina osnove lokalnih prihoda. To je visina prihoda koje lokalna samouprava ima pravo prikupljati. Prihode lokalne samouprave obično određuje državno zakonodavstvo, kojim se lokalnoj samoupravi daje ovlast prikupljanja određenih vrsta poreza i drugih naknada. Središnja vlast obično određuje poreznu osnovicu i raspon poreznih stopa. Lokalna samouprava općenito može povećati prihode boljim upravljanjem lokalnim porezima.

Prihodi uključuju sve redovne ili prihodovne primitke jedinice lokalne samouprave od poreza i one neporezne, uključujući naknade, pristojbe, državne potpore i dotacije. Ti prihodi lokalne samouprave uključuju naknade za prodaju i iznajmljivanje, itd. Ti se primici općenito dijele na:

§ poreze (iz vlastitih izvora); § prenesene prihode;

§ korisničke naknade i pristojbe;

§ prihodi od potpore i povrat novca;

§ ostale prihode.

Prihod dobiven iz vlastitih poreza lokalne samouprave uključuje porez na imovinu

(tj. porez na zemljište i zgrade, naknade za usluge, itd.). Naknade i pristojbe za korištenje uključuju naknadu za dozvolu trgovine, naknadu za građevinske dozvole, pristojbe za razvoj, pristojbe za uređenje, pristojbe za vanjsko uređenje, ekološku naknadu, i cestarine.

Analizirajući vanjske izvore prihoda lokalnih samouprava, dužnosnici u lokalnim

samoupravama i stručnjaci za financije u privatnom sektoru razmatraju sredstva potpora, zajedničke poreze i druge prihode. Potpore središnje države lokalnim samoupravama stvaraju buduću troškovnu obvezu za lokalne samouprave. Na primjer, ako se potpora koristi za kapitalnu izgradnju (poput cesta ili vodovodne mreže), to stvara potrebu za budućim troškovima upravljanja i održavanja, koji će nužno smanjiti sposobnost lokalne samouprave da financira druge projekte.



________________________________________________________________________



40

7.1.2 Operativni rashodi

Prilikom određivanja financijske sposobnosti, financijske institucije privatnog sektora bave se brojem i rasponom javnih usluga koje su lokalne samouprave zakonski ovlaštene pružati i popratnim lokalnim rashodovnim izdacima. Troškove pružanja usluga određuju operativni troškovi (trošak radne snage, materijala i energije) tih konkretnih usluga uz administrativne troškove upravljanja lokalnom samoupravom. Osim toga, lokalne samouprave koje su ranije posudile novac otplaćuju kredite, koji su isto tako dio rashoda lokalne samouprave.

Operativni rashodi mogu se općenito podijeliti na sljedeće kategorije: § Troškovi zaposlenika § Plaće § Doprinosi i druge naknade § Popravci, održavanje i drugi materijalni troškovi § Drugi programski izdaci § Administrativni troškovi § Financijski troškovi

Izdaci iz općih sredstava uključuju plaće i druge naknade zaposlenika, nagrade i

mirovine i operativne izdatke. Ostali izdaci uključuju opskrbu gorivom i radove na održavanju, administrativne troškove poput poštarine, troškova telefona i električne energije, popravaka i održavanja vozila i opreme i razne nepredviđene izdatke. Prijenos prihoda na kapitalni račun za investicijske radove kroz posebne radove na uređenju grada i razvoj zajednice, također je uključen u kategoriju rashoda. 7.1.3 Kapitalni primici

Kapitalni primici lokalne samouprave podijeljeni su prema izvoru financiranja kapitalnih radova, kako slijedi:

§ Preneseni prihodi (i potpore infrastrukturi) § Dugoročni krediti § Kratkoročni krediti § Državne potpore i druge pomoći § Ostali izvori (uključujući potpore).



________________________________________________________________________



41

7.1.4 Kapitalni rashodi

Kapitalni rashodi definirani su kao rashodi koji su nastali na investicijskim aktivnostima (kapitalnim projektima), što stvara imovinu u lokalnoj samoupravi. Definirani su kao:

§ Zemljište i uređenja zemljišta uključujući parkove § Objekti § Mostovi, nadvožnjaci i pothodnici § Vodovod i kanalizacija § Odvodnja padalinskih voda § Ulična rasvjeta § Ostali radovi § Strojevi i oprema § Vozila § Namještaj i instalacije § Prostorno uređenje.

Kapitalni rashodi bi trebali prikazati izdatke na infrastrukturi (ili kapitalnim

radovima) koju poduzimaju razni odjeli, a namijenjena je za praćenje razvojnih funkcija koje izvršavaju građanski dužnosnici.

7.2 Proračun lokalne samouprave

Financijska ravnoteža samo je usporedba prihoda s rashodima. Ako su prihodi viši od rashoda to je suficit. Ako su rashodi viši od prihoda, to je deficit. Poslovne banke zanima i tekuća bilanca u svakoj godini kao i budući trendovi. Pročelnik odjela za financije u lokalnoj samoupravi i predstavnici poslovnih banaka prate stabilnost financijske bilance po godinama te postoje li velike razlike između suficita i deficita.

7.3 Primjena financijske analize

Financijska analiza lokalne samouprave može odgovoriti na neka pitanja (ili interese) koji su važni onima koji upravljaju lokalnom samoupravom. Popis relevantnih primjena, koji nije isključiv, a pokazuje na koji se način financijska analiza može primijeniti i uključuje:

§ projekciju budućih kretanja prihoda i rashoda; § utvrđivanje nedovoljno iskorištenih izvora prihoda; § ocjenu sposobnosti zaduživanja lokalnih samouprava; § ocjenu učinaka promjene cijena za lokalne izvore prihoda;



________________________________________________________________________



42

§ poboljšanje troškovne efikasnosti usluga lokalnih samouprava. Referentni materijal: “Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije” sadrži

opsežan popis potencijalnih pokazatelja koje oni koji vode i upravljaju lokalnom samoupravom mogu primijeniti u određivanju relativne financijske «snage» ili «slabosti» lokalne samouprave. Pročelnicima odjela za financije u lokalnim samoupravama preporučuje se da prikupe samo 5 ili više pokazatelja koje će redovito pratiti. Na primjer, analiza odnosa između lokalnih prihoda i državnih potpora može ukazati na to da se rast ukupnih prihoda sastoji od povećanja u državnim prihodima, a ne u povećanju sredstava iz vlastitih lokalnih izvora. Takav rezultat može ukazati na to da postoji ograničena sposobnost lokalne samouprave da financira dodatne projekte kapitalnih investicija (npr. zbrinjavanje krutog otpada). 7.4 Prikupljanje i oblikovanje podataka

Prilikom prikupljanja financijskih podataka o lokalnoj samoupravi za kreditna sredstva, pročelnik odjela za financije u lokalnoj samoupravi trebao bi uključiti podatke o prihodima kao i s njima povezane podatke o rashodima. Dalje u tekstu ponuđen je nacrt vodiča za financiranje infrastrukture. Taj obrazac ima nekoliko namjena: § prikazati količinu povratnih (stalnih) prihoda koje lokalna samouprava može

koristiti po svojoj vlastitoj odluci; § prikazati dosadašnja kretanja tog prihoda i njegov trenutni status; § prikazati glavne kategorije prihoda unutar cjeline. § prikazati kako se taj prihod raspoređuje i troši među glavnim rashodovnim

kategorijama.

Vrsta informacije koja je potrebna za ekonomsku i financijsku analizu lokalne samouprave dosta je jednostavna i obično lako dostupna. Najvažnije je da podaci budu pouzdani jer će loši podaci dati netočne rezultate. Potrebno je nekoliko vrsta podataka, uključujući:

§ podaci o prihodima i rashodima lokalne samouprave u proteklih tri (3) do pet

(5) godina; § procjene broja stanovnika i stopa inflacije; § dodatni sekundarni podaci o prihodima od javnih usluga lokalne samouprave.

Prilikom prikupljanja podataka o prihodima i rashodima iz izvještaja lokalnih

samouprava, potrebno je napraviti razliku između planiranih i ostvarenih proračuna. Planirani se odnose na visinu prihoda ili rashoda koji su predviđeni na početku proračunske godine. Ostvareni se odnose na ono što je zaista potrošeno na kraju



________________________________________________________________________



43

proračunske godine. Podatke o ostvarenom proračunu treba primijeniti u prikazu financijske analize lokalne samouprave. 7.5 Izrada raznih scenarija (analiza osjetljivosti)

Pročelnik za financije treba obavezno izvršiti više od jedne projekcije, kako bi dobio i shvatio realne mogućnosti i ispitao utjecaj raznih događaja na sposobnost zaduživanja lokalne samouprave. Da bi to učinio, treba koristiti alternativne pretpostavke. Za prihode, treba razmotriti najmanje ove alternative: § Primijeniti pretpostavku visokog rasta prihoda. § Analizu osjetljivosti: u slučaju da prva projekcija rezultira pozitivnom bilancom,

koja je dovoljno visoka da dozvoljava otplatu kredita, smanjiti stopu rasta prihoda sve dok ravnoteža ne nestane. Time će se pokazati koliko slaba naplata prihoda mora biti da bi lokalna samouprava izgubila sposobnost otplate kredita.

Za rashode, pročelnik za financije trebao bi razmotriti postoje li uvjeti za rashode koji

bi pozitivno ili negativno dramatično utjecali na sposobnost lokalne samouprave da otplaćuje kredit. Takve situacije mogu biti, npr.: § mogućnost da neki kredit bude oprošten; § davanje ili oduzimanje prihoda koje razmatraju više razine vlasti; § obvezni rashodi koje razmatraju više razine vlasti; ili § novi rashodi koje razmatra lokalno vijeće.

Pročelnik za financije treba unijeti ove alternativne pretpostavke u analizu i izraditi

najmanje jednu projekciju uz prvobitnu projekciju. Alternativne pretpostavke omogućit će pročelniku uvid u financijsku sposobnost lokalne samouprave za otplatu kredita. 7.5.1 Analiza bilance

Bilančni pristup određuje kreditnu sposobnost lokalne samouprave približno na isti način kao što se ocjenjuju privatne tvrtke kada se namjeravaju zadužiti. Bilančna analiza u osnovi omogućuje analitičaru pregled aktive i pasive lokalne samouprave kao i projekciju računa prihoda i rashoda za predložene projekte koji ostvaruju prihod. Bilančni pristup usmjeren je na sažetke izvještaja o financijskom stanju pomoću jednog ili više standardnih pokazatelja fiskalnog stanja. Ti financijski pokazatelji pokrivaju kratkoročnu i dugoročnu financijsku solventnost lokalne samouprave.



________________________________________________________________________



44

Kratkoročna solventnost mjeri se na dva načina: koeficijentom tekuće likvidnosti i koeficijentom ubrzane likvidnosti. Pokazatelj tekuće likvidnosti je odnos ukupne kratkotrajne imovine (tekućih sredstava) prema ukupnim kratkoročnim obvezama te se pretpostavlja da ukazuje na sposobnost lokalne samouprave da ispuni tekuće obveze. Pokazatelj trenutne likvidnosti je varijanta pokazatelja tekuće likvidnosti. No brojnik pokazatelja sastoji se samo od one imovine koja se brzo može pretvoriti u novac. Mjerenje kratkoročne likvidnosti trebalo bi imati veću vrijednost od one kojom se ukazuje na sposobnost ispunjavanja kratkoročnih potreba tekućim sredstvima.

Dugoročna solventnost mjeri se na dva načina: pokazateljem dugoročne

zaduženosti i omjerom duga i kapitala. Pokazatelj dugoročne zaduženosti pokazuje dio dugoročnog kapitala lokalne samouprave koji pribavljaju vjerovnici, a izračunava se tako da se ukupne dugoročne obveze podijele sa zbrojem ukupnih dugoročnih obveza i ukupnog kapitala. Omjer duga i kapitala uključuje ukupne obveze (kratkoročne i dugoročne) podijeljene sa zbrojem ukupnih obveza i ukupnog kapitala. Pokazatelji dugoročne zaduženosti vrednuju se obrnuto od onih prikazanih kratkoročnim pokazateljima. Nizak pokazatelj dugoročne zaduženosti ukazuje na dugoročnu likvidnost koja je viša od očekivane.

Nedostatak pristupa sažetka bilance je u tome što ne rješava pitanje novčanog

tijeka, odnosno bilancu ostvarenih prihoda i rashoda koji ulaze i izlaze iz riznice lokalne samouprave. Lokalne samouprave često ulaze u projekte koji imaju veće rashode na početku projekta ali tek ostvaruju prihode znatno kasnije. Sažeci bilance mogu sakriti ovu neravnotežu novčanog tijeka. Zbog toga mnoge lokalne samouprave ne uspijevaju planirati za ovu potrebu novčanog tijeka. Analiza sažetka bilance je ipak korisna u zbrajanju svih obveza lokalne samouprave koja se zadužuje tako da zajmodavac može provjeriti ukupnu dužničku izloženost lokalne samouprave.

7.5.2 Analiza novčanog tijeka

Ovaj pristup povezuje analizu sposobnosti zaduživanja s predviđenom sposobnosti zajmoprimca da izvršava godišnje otplate duga. Sadrži analizu i prihoda i rashoda. Analiza novčanog tijeka projicira neto prihod na periodičnoj osnovi. Neto prihod definira se jednostavno kao tijek prihoda minus tijek rashoda. U slučaju lokalnih samouprava, idući prihod može se izračunati za razne račune sredstava, proračun lokalne samouprave ili bilo koji projekt koji ostvaruje prihode. Projekcije novčanog tijeka mogu se primijeniti za izradu sažetka izvještaja o prihodima i rashodima u kojima su prikazani ukupni prihodi i rashodi (podijeljeni po glavnim kategorijama) za određeno vremensko razdoblje.



________________________________________________________________________



45

7.5.3 Sposobnost otplate duga

Izračunavanje sposobnosti otplate duga uključuje izračunavanje visine dodatnih sredstava koje poglavarstvo može mobilizirati iz svojih vlastitih sredstava time što će uvesti poboljšanja u ostvarivanje lokalnih prihoda i kontrolu tekućih rashoda. Ovo poboljšanje definira se kao povećanje proračunskog viška. Pročelnici za financije u lokalnim samoupravama moraju biti svjesni da se ovaj proračunski višak koristi za financiranje svih infrastrukturnih projekata u lokalnoj samoupravi te da se ne može usmjeriti samo na zbrinjavanje krutog otpada, vodovod ili ceste. Zbog toga bi gore navedeni proces kapitalnog ulaganja mogao pomoći pročelnicima za financije i planiranje u određivanju prioriteta za buduće kapitalne rashode pokrivene ostvarenim proračunskim viškom.35 7.6 Pokazatelji kreditne sposobnosti lokalnih samouprava36

Kreditna sposobnost odnosi se na ukupno financijsko stanje zajmoprimca, njegovu sposobnost upravljanja vlastitim financijama na stručan i mudar način, i njegovu sposobnost otplate duga na postojeći i predloženi dug kada stigne na naplatu. Kreditna sposobnost lokalne samouprave je glavna odrednica njene sposobnosti zaduživanja i uvjeta koje nude zajmodavci za to zaduživanje. Lokalne samouprave imaju zajedničke karakteristike koje utječu na njihovu kreditnu sposobnost. Te karakteristike razlikuju se od onih koje utječu na kreditnu sposobnost privatnih profitnih tvrtki po tome što su one koje utječu na lokalnu samoupravu razlikovitije i teže mjerljive.37 Te su karakteristike:

§ raspolaganje prihodima i rashodima koje određuje nacionalno zakonodavstvo

ili propisi; § poticaj za pokretanje kapitalnih ulaganja koji se temelji na nadležnostima

lokalne samouprave, kako je određeno nacionalnim zakonodavstvom ili propisima, nemotiviran profitom;

§ odluke o financiranju kapitalnih ulaganja koje uređuje nacionalno zakonodavstvo ili propisi kao i financijska isplativost i opravdanost;

§ na sposobnost otplate duga utječu brojni faktori izvan kontrole lokalne samouprave, kao što su ekonomski uvjeti, kvaliteta upravljanja i politička pitanja.

35 Kako bi se sposobnost otplate duga prenijela u ukupni iznos investicije koja se može financirati iz kredita, pročelnici za financije trebaju izračunati neto sadašnju vrijednost kredita koji ostvaruje otplate amortizacije jednake sposobnosti otplate duga. Pri tome pročelnik za financije treba uračunati i rezerviranje sredstava za operativne troškove i troškove održavanja, koje treba pokriti iz lokalnih prihoda. 36 Podrobniji podaci o pokazateljima kreditne sposobnosti lokalnih samouprava u “Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije.” 37 Pogledajte EBRD-ov Program investiranja u lokalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša, Prilog 3, str. 3.



________________________________________________________________________



46

Zbog različitosti i teškoća u mjerenju faktora koji utječu na kreditnu sposobnost

lokalne samouprave, međunarodne agencije za ocjenjivanje kreditnog rejtinga poput Standard & Poor’s, Moody’s Investors Service, i Fitch, Inc., kao i tržišta kapitala za para-državno zaduživanje pretežno se oslanjaju na ocjene kvalitete lokalnog gospodarstva, upravljanja lokalnom samoupravom i druge kvalitativne faktore, nego što se oslanjaju na kvantitativne faktore kao što su financijski pokazatelji za mjerenje kreditne sposobnosti, kao što je to slučaj kod profitnih tvrtki.38 Tabela 6 daje osnovni sažeti pregled nekih od jednostavnih financijskih pokazatelja lokalnih samouprava.39

Tabela 6 Pregled reprezentativnog uzorka financijskih pokazatelja lokalne

samouprave Pokazatelji Definicija Tumačenje

Operativni prihodi / Ukupni prihodi

Mjeri stupanj do kojeg se lokalna samouprava oslanja na operativne prihode

Pokazatelj od 100% ili blizu 100% ne odgovara lokalnoj samoupravi koja financira nabavu znatne nefinancijske imovine.

Operativni prihodi iz vlastitih izvora / Ukupni operativni prihodi

Mjeri tekuće operativne prihode lokalne samouprave iz vlastitih izvora u usporedbi s njenim tekućim operativnim prihodima.

Relativno visok postotak tekućih vlastitih prihoda (maksimalni pokazatelj 100%) ukazuje na to da se lokalna samouprava više oslanja na stalne, predvidljive prihode za financiranje svojih aktivnosti.

Operativni prihodi iz vlastitih izvora / Operativni troškovi

Mjeri tekuće operativne prihode lokalne samouprave iz vlastitih izvora u usporedbi s njenim operativnim izdacima.

Pokazatelj od 100% ili više, ukazuje na to da lokalna samouprava ima višak operativnih prihoda iz vlastitih izvora dostupnih za primjenu na neoperativne troškove, poput nabave financijske i nefinancijske imovine. Pokazatelj od manje od 100% ukazuje na lokalnu samoupravu koja ovisi o ne-vlastitim operativnim prihodima. Ovo nije održivo financijsko stanje.

Likvidna kratkoročna aktiva / Kratkoročne pasiva

Mjeri stanje likvidnosti lokalne samouprave.

Što je veća likvidna kratkoročna aktiva lokalne samouprave u usporedbi s njenom kratkoročnom pasivom, to je veća njena likvidnost i veća njena sposobnost za pokrivanje kratkoročnih obveza za vrijeme neočekivanih gubitaka u prihodima.

38 Pogledajte EBRD-ov Program investiranja u lokalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša, Prilog 3, str. 3. 39 Financijski pokazatelji indikativni su standardi te ih treba pažljivo koristiti.



________________________________________________________________________



47

Prilog A: Dokumentacija koju zahtijevaju financijske institucije Većina financijskih institucija zahtjeva da projektni planovi sadrže i dodatne elemente, kao što su planovi upravljanja i održavanja, proračuni, analiza isplativosti projekta i analiza utjecaja na okoliš. Neki od ovih dokumenata možda već postoje na lokalnoj ili regionalnoj razini. U ovom dijelu lokalnoj samoupravi se daje prijedlog popisa dokumentacije koja bi mogla biti potrebna u uspostavljanju javnih i privatnih partnerstva, zaduživanju kod poslovnih banaka ili dobivanju sredstava iz Europske unije kroz razne izvore financiranja. Za komercijalne kredite i opće financiranje iz Europske unije § Investicijski program § Troškovnik ili ponuda projekta § Izjava o kreditnoj sposobnosti (financijska analiza lokalne samouprave) § Građevinske dozvole § Dozvola Hrvatske Vlade (u slučaju kredita, lokalna samouprava treba dozvolu

Ministarstva financija da ne prelazi dvadeset (20%) postotno ograničenje otplate zaduženja40

§ Potpisi ovlaštenih osoba § Obrazac bilance, obrazac računa dobiti i gubitka i obrazac za sposobnost

upravljanja dugom uz popratne bilješke (za prethodne dvije (2) godine) § Proračun za protekle dvije (2) godine i proračun tekuće godine.

§ Izvještaj o utjecaju na okoliš.

Ostali potrebni ili preporučljivi podaci

1. Opći podaci o lokalnoj samoupravi (gradu, općini) 40 U slučaju financiranja zaduživanjem, lokalna samouprava mora ispuniti kriterije za dobivanje suglasnosti za zaduživanje koju izdaje Ministarstvo financija u skladu sa člancima 104., 105., 106., 107., 108., i 109. Zakona o proračunu (NN 96.03). U skladu s izjavom o sposobnosti zaduživanja - suglasnost se može naknadno priložiti.



________________________________________________________________________



48

2. Prednosti i nedostaci lokalne samouprave – ovo se može izraditi u smislu SWOT

analize (Snage, Slabosti, Mogućnosti i Opasnosti) 3. Postojeća infrastruktura u lokalnoj samoupravi (dozvole za infrastrukturne

projekte) 4. Financijsko stanje lokalne samouprave 5. Planovi budućih kapitalnih investicija i financijskog poslovanja 6. Opis investicije:

A. Opis projekta i opći podaci o investiciji/investicijama. (Kako se ova

investicija uklapa u planove kapitalnih investicija i razvojne planove lokalne samouprave)

B. Prijedlog troškova ulaganja u infrastrukturu (detaljno) C. Investitori - sudionici

i. Je li to javno-privatno partnerstvo? Opisati.

ii. Hoće li se financirati samo zaduživanjem? iii. Tko su potencijalni investitori kapitala?

D. Plan dinamike investiranja – Navesti faze projekta u smislu zahtjeva pri

izgradnji i financiranju E. Projekcija novčanog tijeka za razdoblje otplate kredita F. Projekcija računa dobiti i gubitka za cijeli vijek trajanja projekta

(Profitabilnost)

G. Projekcija financijskog novčanog tijeka za cijeli vijek trajanja projekta (Likvidnost)

H. Projekcija ekonomskog novčanog tijeka za cijeli vijek trajanja projekta (NPV / IRR)

7. Očekivane koristi od investicije (Cost-Benefit analiza)



________________________________________________________________________



49

Prilog B: Smjernice za financiranje projekta Ovaj dokument (prijedlog) za pripremu projekta i sadržaja sadrži sažetak podataka koji su potrebni za dobivanje financijskih aranžmana od domaćih, međunarodnih i EU izvora financiranja. Ovaj dio koji sadrži smjernice za pripremu projekta može se smatrati kao dokumentacija uz zahtjev za projektno financiranje, koji razrađuje većinu podataka nužnih za lakše odlučivanje o financiranju projekata. U tom smislu, prijedlog projekta sastoji se od nekoliko osnovnih elemenata, a to su:

1. opis projekta, njegovih ciljeva i opravdanosti;

2. tehnički opis projekta s dokumentacijom idejnog projekta i pripadajućim pregledom troškova;

3. financijska analiza projekta; 4. financijska analiza lokalne

samouprave; 5. pregled lokalne samouprave

prema njenoj zemljopisnoj i socio-ekonomskoj situaciji u lokalnom gospodarstvu

Opis projekta, ciljevi i

opravdanosti pružaju onome tko razmatra projekt sažete podatke o projektu, zatim određuju kriterije za odluku lokalne samouprave o izradi projekta i naglašava važnost projekta te istovremeno daje informacije o raznim učincima koji nastaju iz provedbe projekta. U projektnoj dokumentaciji razmatra se i sposobnost lokalne

samouprave da upravlja projektom u smislu određivanja osoblja i institucija odgovarajuće stručnosti. Drugi element Smjernica prijedloga projekta opisuje projekte lokalne samouprave na tehničkoj osnovi tako što daje određene prijedloge idejnog plana zajedno s predloženim rasporedom provedbe i troškovima. Predložena tehnička rješenja treba detaljno opisati na osnovi konkretnih odabira lokacije. Troškove projekta treba utvrditi u odnosu na raspored provedbe po fazama tako da se omogući provedba projekta u skladu sa raspoloživim sredstvima. Ovaj pristup omogućuje financijskim institucijama (tj. poslovnim bankama, međunarodnim institucijama, izvorima financiranja iz EU) da razmotre financiranje cijelog projekta ili samo izabranog dijela projekta na temelju njihovih pojedinačnih kriterija financiranja. Jedan od najvažnijih elemenata koji podupiru prijedlog lokalne samouprave za financiranjem iznosi se u izvještaju o financijskoj analizi. Izvještaj o financijskoj analizi može se osloniti na elemente koji su predloženi u Kratkom pregledu: Vodiču za izradu projektne dokumentacije (i u njegovom dodatku Tablici za financijsku analizu lokalnih samouprava; i Tablici analize projekta). Predloženi obrasci za financijsku analizu lokalne samouprave i projekta izrađeni su kako bi olakšali dugoročnu kreditnu



________________________________________________________________________



50

sposobnost i bonitet lokalne samouprave za financiranje projekata. U prilogu se nalazi modul financijske analize (obrasci) koji daje jednostavan pregled 10-godišnjeg financijskog plana za lokalne samouprave; određivanje višegodišnjeg plana kapitalnih ulaganja i predviđanje potencijalnog proračunskog viška projekta lokalne samouprave od srednjoročnog do dugoročnog razdoblja. Model i prateći vodič omogućuju dužnosnicima lokalnih samouprava donošenje profesionalnih odluka o godišnjim planovima proračuna i smanjenje rizika od neodrživih ulaganja, te time uvjerava razne potencijalne financijske institucije u opipljive i održive rezultate. U slučaju financiranja projekta putem kredita, financijska analiza koja je pripremljena u obrascima može poslužiti kao osnova za ocjenu sposobnosti zaduživanja i za određivanje najpogodnijih financijskih klauzula u

ugovoru o zajmu koji će se ugovarati u ugovoru o kreditu. Posljednji element ovog prijedloga smjernica za projektnu dokumentaciju bavi se pitanjem socio-ekonomskog stanja u lokalnoj samoupravi, brojem stanovnika i kretanjima u zapošljavanju, komunalnoj infrastrukturi, strukturi lokalne samouprave i razvojnoj strategiji. Važno je imati na umu da Smjernice za prijedlog financiranja projekata koje su ovdje navedene preporučuju alternativne metodologije radi utjecaja na odluke raznih financijskih agencija (institucija). Metodologija koju podupire ovaj Kratki pregled: Vodič za izradu projektne dokumentacije i Hrvatska: Vodič za financiranje lokalne samouprave, temelji se na pozitivnim investicijskim projektima i projektima financiranja komunalne infrastrukture u skladu s najboljom međunarodnom praksom.



51

Investicijska studija 1. Uvod 2. Opće informacije o projektu PREDLOŽENI PRIMJER: DETALJNI PODACI O NAZIVU PROJEKTA: NAZIV PROJEKTA:

Naziv projekta

CILJ PROJEKTA: Što će se postići projektom? Koji je njegov cilj?

NOSITELJ PROJEKTA Ime, naziv, dužnosnik i podaci o kontaktima glavnog nositelja projekta.

KAPITALNI TROŠAK Ukratko opišite trošak projekta: UKUPNI TROŠAK 100 KN

I. FAZA 50 KN II. FAZA 50 KN MINIMALNO ULAGANJE POTREBNO ZA POKRETANJE PROJEKTA 10 KN

PLANIRANA IMPLEMENTACIJA I. FAZA – 2004. - 2007. II. FAZA – 2008. - 2010.

KORISNICI PROJEKTA Opišite tko su korisnici projekta? Na primjer: učenici – od 5 do 12 godina ako je osnovna škola

DIREKTNE KORISTI Koje su direktne koristi projekta? INDIREKTNE KORISTI Koje su indirektne koristi projekta?

2.1 Opis projekta Opišite 2.2 Pozadina problema Opišite 2.3 Opravdanost investicije Opišite 2.4 Faze provođenja projekta

52

Primjer faze provedbe projekta uključuje sljedeće:

1. IZRADA IDEJNOG PLANA Kada će biti dovršeno? Ako je već dovršeno, kada je bilo dovršeno?

2. OBJAVA PRIPREME ZA NATJEČAJ ILI PRELIMINARNI I KONAČNI PROJEKTNI PLAN

2 mjeseca, 1. svibnja 2005. god.

3. PRIPREMA PRELIMINARNOG PLANA KAKO BI SE DOBILA LOKACIJSKA DOZVOLA

Dovršeno – preslike dokumentacije nalaze se u Prilozima

4. DOBIVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE

Dovršeno – preslike dokumentacije nalaze se u Prilozima

5. IZRADA KONAČNOG PROJEKTNOG PLANA

2 mjeseca, do 1. srpnja 2005.

6. DOBIVANJE SVIH POTREBNIH GRAĐEVINSKIH DOZVOLA

Dovršeno – preslike dokumentacije nalaze se u Prilozima.

7. OBJAVA NATJEČAJA ZA IZVOĐENJE GRAĐEVINSKIH RADOVA

2 mjeseca – završava 1. kolovoza 2005.

8. GRAĐEVINSKI RADOVI 7 mjeseci – početak 15. kolovoza 2005. UKUPNO TRAJANJE PROJEKTA 12 mjeseci

2.5 Institucije i administracija lokalne samouprave odgovorni za projekt Opišite 2.6 Firme i konzultanti koji će raditi na projektu Opišite 2.7 Postoji li razvojni plan lokalne samouprave gdje će predloženi projekt biti proveden? Ako postoji, navedite naziv dokumenta i raspored planiranja. Opišite 2.8 U slučaju da grad/općina nemaju razvojni plan, na koji su način

definirane potrebe, ciljevi i prioriteti razvoja grada/općine? Opišite 2.9 U kakvom su odnosu potrebe, ciljevi i prioriteti razvoja grada/općine i

županije? Objasnite na koji su način povezani.

53

2.10 Tko su bili ključni sudionici u određivanju potreba, ciljeva i razvojnih

prioriteta?

2.11 Navedite 3-4 najvažnija projekta koja grad/općina trenutno provodi, a

koji su prilagođeni utvrđenim potrebama, ciljevima i razvojnim prioritetima.

3. Tehnički opis projekta

3.1 Predloženo tehničko rješenje Opišite 3.2 Opis radova

Opišite i priložite dokumentaciju u poglavlju Prilozi: 4. Učinci projekta (koristi / troškovi)

4.1 Kakav je učinak projekta u količini i kvaliteti urbanog razvoja lokalne samouprave? Utjecaj na susjedne zajednice, općine ili lokalne samouprave? Opišite 4.2. Kako projekt utječe (u kvaliteti i količinski) na okoliš? Opišite 4.3 Da li projekt sadrži inovativne elemente ili primjenjuje neke inovativne metode? Koje? Opišite 4.4 Kako projekt doprinosi postojećim programima i projektima koji se trenutno provode u lokalnoj samoupravi? Navedite projekte / programe i objasnite vezu. Opišite 4.5 Da li projekt doprinosi ciljevima (postignućima) ostalih općina i gradova koji se nalaze u neposrednom susjedstvu tražitelja kredita? Ako da, objasnite raspon doprinosa?

54

Opišite 5. Financijska konstrukcija projekta

5.1 Kapitalni troškovi projekta Navedite osnovnu financijsku konstrukciju projekta. Za ovaj dio lokalna samouprava može koristiti Excel tablice koje se nalaze u prilogu ovom Vodiču. Sljedeća tabela služi kao primjer za opisivanje troškova projekata podijeljenih po elementu projekta i fazama.

Tabela: Primjer opisa troškova projekta po elementima i fazama projekta Element projekta I. faza

Minimalno početno ulaganje

Preostala I. faza

II. faza Minimalno

početno ulaganje

Preostala II. faza

Projektna dokumentacija

65,000

Gradilište Građevinski radovi: -Pristupni put 20.000 -Ceste i radna platforma 25.000 25.000 - Prostor za vratara 20.000 -- -Odlagalište otpada 75.000 225.000 110.000 440.000 -Završni radovi -- 300.000 -- 550.000 -Odvodnja vode 100.000 100.000 -Ograda i ulazna vrata 60.000 30.000 -Kanal 20.000 10.000 Mehanizacija i oprema: -Buldožer 200.000 Početni troškovi 100.000

Ukupno 685.000 525.000 275.000 990.000

Ukupno I. faza: 1.210.000 Ukupno II. faza: 1.265.000 5.2 Projektni troškovi upravljanja i održavanja: Navedite sve troškove upravljanja i održavanja. Slijedi prijedlog tabele za ilustraciju troškova upravljanja i održavanja projekta.

Tabela: Troškovi upravljanja i održavanja Element Izdaci za upravljanje i održavanje

(godišnje na godinu, procjena) Energija, nafta, voda 25.000 Najmovi, ostali strojevi 30.000

55

Amortizacija 20.000 Ostale sitne investicije 10.000 Plaće 100.000

Ukupno 185.000

5.3 Novčani tijek projekta i ostala financijska analiza

Navedite projekciju novčanog tijeka i analizu. U prilogu je obrazac u Excelu. Time bi se trebali uključiti troškovi otplate duga (kamata i glavnica).

5.4 Tko će upravljati projektom nakon njegovog završetka? Opišite.

5.5 Da li financiranje gotovog projekta uključuje uvođenje naknade za korištenje, povećanje naknade? Opišite. Ako da, hoće li naknada pokriti operativne troškove i trošak amortizacije projekta? Jesu li te naknade proporcionalne potrošnji (upotrebi) i/ili onečišćenju koje uzrokuju korisnici? Ako nisu, objasnite na koji će se način pokrivati operativni izdaci i troškovi amortizacije?

6. Informacije o gradu/općini

Opišite 6.1 Podaci o geografskim obilježjima i stanovništvu (ljudski resursi) Opišite 6.2 Podaci o lokalnom gospodarstvu Opišite 6.3 Komunalna infrastruktura Opišite 6.4 Ulaganja u infrastrukturu u protekle četiri (4) godine Opišite 6.5 Investicijski prioriteti

56

Opišite

Prilozi: I. Idejni plan II. Dugoročni financijski plan (izvještaj o kreditnoj sposobnosti) III. Plan upravljanja imovinom lokalne samouprave (ako postoji) IV. Odluka gradskog ili općinskog vijeća V. Bilanca lokalne samouprave / Proračun lokalne samouprave (za prošle 3-4 godine) VI. Dodatna dokumentacija

i. Odluka o proračunu za tekuću godinu ii. Informacija o dobivenim zajmovima i jamstvima

iii. Idejni plan potreban za građevinsku dozvolu iv. Izvještaji o izvršenju proračuna za prošle tri godine

VI. Ostala dokumentacija

57

Prilog C: Financijska analiza lokalne samouprave Ovaj dio se bavi financijskom analizom lokalne samouprave (grada ili općine) te razmatra utjecaj izravnanja proračuna koji nastaje iz primjene financijskog modela u Excelu na način koji je u skladu s najboljim primjerima međunarodne financijske analize.

A. Metodologija financijske analize Tablica u Excelu, koja se predstavlja lokalnoj samoupravi, sastoji se od sljedećih dijelova:

A. Proračunskih investicija (ostvareno u 2003. godini do 2014.) B. Investicija lokalne samouprave (Plan kapitalnih ulaganja) (ostvareno u 2003.

godini do 2014.) C. Plana kapitalnih ulaganja prilagođenog inflaciji (ostvareno u 2003. godini do

2014.) D. Kredita (zajmova ili potpora) E. Osnovnih grafičkih komponenti

Za primjenu Excel tablica bit će potrebne kopije proračuna lokalnih samouprava ostvarenog u 2003. godini sve do prijedloga proračuna do 2005. godine (i sva predviđanja (ako postoje)). Osim toga, potreban je i višegodišnji (srednjoročni) plan kapitalnih investicija. U cijelom ovom modelu analize financiranja lokalne samouprave i projekta, mora biti jasno da su sve ŽUTE KUĆICE kućice za UNOS. To znači da onaj tko bude koristio ovu tablicu može unositi ostvarene i prognozirane pretpostavke samo u ove kućice. U tim kućicama nema formula. Sve ostale kućice ne smiju se dirati.

B. Plan proračuna Pokazatelji planiranja Kako bi započeli s procesom, planeri u lokalnim samoupravama trebaju odrediti i dati neke procjene za inflaciju, kamatne stop Hrvatske narodne banke i kamatnih stopa trezorskih zapisa.

2003.

Ostvareno 2004.

Ostvareno 2005. 2006. Makroekonomska predviđanja Inflacija 3% 3% Stopa HNB-a 10% 10% 10% 10% Kamatna stopa na trezorske zapise 10% 10% 10% 10%

58

Korisnika ovog modela upućuje se na unošenje stvarnih financijskih podataka gdje god je to moguće. U slučaju kamata ili projekcija kamatnih stopa (predviđanja) korisniku se preporučuje zadržavanje iste visine kamatne stope za cijeli otplatni period kakva je bila u posljednjem unosu stvarnih podataka. No kada god korisnik vjeruje da se ispravak može unijeti, treba tako i postupiti. Proračun lokalne samouprave U svrhu ove financijske analize, prihodi i rashodi su podijeljeni na nekoliko kategorija koje se iskazuju u kontnom planu (proračunskom obrascu) hrvatskih lokalnih samouprava. Prihode i rashode treba konsolidirati na dvoznamenkastom nivou prihoda i rashoda. Korisnik, na primjer, treba unijeti stvarne proračunske brojeve za ostvareno 2003. godine do 2005. godine u svaku ŽUTU kućicu. U donjem primjeru, račun 61 prihoda definiran kao porezni prihodi ima vrijednost 200 u 2005. godini.

Račun 2003.

Ostvareno 2004.

Ostvareno 2005. 2006.

UKUPNI PRIHODI 0 0 200 206 Tekući prihodi 0 0 200 206

61 (Lokalni) porezni prihodi 200 206

62 Doprinosi 0

64 Prihodi od imovine 0

65 Prihodi od upravnih pristojbi i na osnovu posebnih propisa 0

66 Ostali prihodi 0 Neredoviti prihodi 0 0 0 0

71 Prodaja neproizvedene imovine 0

72 Prodaja dugotrajne imovine 0

63 Potpore 0

RASHODI 0 0 0 0

31 Izdaci za zaposlene 0

32 Materijalni rashodi (materijal) 0

35 Subvencije 0 0 0 0

59

Predviđanje budućih prihoda i rashoda zasniva se na pretpostavkama na temelju onoga što dužnosnici u lokalnim samoupravama vjeruju da će se dogoditi, mogućnostima promjene u sposobnostima i mogućim administrativnim ili drugim poreznim promjenama. Kako korisnik unosi svoje predviđanje za prihode i rashode lokalne samouprave? U tablici za proračunske projekcije postoji dio pod nazivom predviđanja lokalne samouprave. Korisnik u svaku ŽUTU kućicu unosi predviđanje potencijalnih stopa rasta na godišnjoj osnovi. Čitatelju može biti korisno izravnati ili zadržati trend godišnjih stopa očekivanog rasta/smanjenja rashoda , ako ne postoje dodatne informacije (ili šokovi) koje mogu povećati/smanjiti projekciju. 2006 2007 2008

Projekcije JLS Unijeti-samo promjenu postotkaII. UKUPNI PRIHODI

Tekući prihodi 61 (Lokalni) fiskalni prihodi 3% 5% 62 Doprinosi 64 Prihodi od imovine 65 Prihodi od upravnih pristojbi i prema

posebnim propisima 66 Ostali prihodi

Neredoviti prihodi 71 Prodaja neproizved. imovine 72 Prodaja proizvedene imovine 63 Potpore

Kapitalna ulaganja Tablica u Excelu uključuje metodu za popis svih tekućih i potencijalnih budućih kapitalnih investicija. Te se investicije mogu smatrati dijelom Kapitalnog investicijskog plana. Tablica pod nazivom ‘Komunalne investicije’ omogućuje određenu raspodjelu investicijskog plana po sektorima. KAPITALNI INVESTICIJSKI PLAN

Kapitalni investicijski plan 2003.

Ostvareno 2004.

Ostvareno

I. VODOVOD I KANALIZACIJA 0 300 Vlastita sredstva 0 0 Dotacije (država i ostale) 0 300 Komercijalni krediti 0 0 Krediti pod povoljnim uvjetima 0 0

60

1. Rekonstrukcija vodovoda 0 300 Vlastita sredstva Dotacije (država i ostale) 300 Komercijalni krediti Krediti pod povoljnim uvjetima

Tablica pod nazivom ‘Inflacija – Ispravak investicija’ usklađuje sve kapitalne unose iz tablice ‘Komunalna ulaganja’ za inflaciju. Korisnik neće morati unositi podatke u list ‘Inflacija – Ispravak investicija’. Otplata duga Dug (kredit) je rezultat izračuna na osnovi ostatka duga i kamatne stope. Pogledajte tabelu ‘Krediti’. Podatke o financiranju zaduživanjem za investicijske projekte treba unijeti u model putem tabele o Kreditima. Podatke o potporama i dotacijama za kapitalna ulaganja za pojedine investicijske projekte također treba unijeti u ovaj model analize putem tabele 'Krediti’ s kamatnom stopom za otplatu kredita od 0%. Za obračun tekućeg zaduženja, korisnik treba unijeti u tabelu‘Kredit’ Kredit 1. Naziv vjerovnika Osnovica za izračun kamatne stope

Kamatna stopa 3% 3% 3% Tranše kredita (raspored) 5.000,00 5.000 Ostatak duga 5.000 9.800 14.600 Otpl. kamate 27 222 366 Otpla. glavnice 200 200

Za potencijalno buduće zaduživanje ili kredite, korisnik treba unijeti u tabelu ‘Kredit’. KREDIT 1.

Naziv kreditora/donatora Kamatna stopa

Iznos 2.015 Početna vrijednost

kredita Godina isplate 2013. Neto vrijedn kredita Rok otplate (godina) 10 Otplata kamate Poček do godine 2002. Otplata glavnice Dobit na kamatu na trezorske zapise Raspored kredita

61

62

Prilog D: Izvori financiranja41 Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne kredite42 lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), imaju dobro razrađene postupke podnošenja i razmatranja zahtjeva tako da su nastojale upoznati lokalne samouprave s tim postupcima i uvjetima za dobivanje raspoloživih sredstava. Uvjeti za pristupanje takvim izvorima financiranja investicijskih projekata relativno su slični. Osim toga, lokalne samouprave mogu biti oslobođene od uvjeta javnog natječaja za ovu vrstu financiranja.43 Hrvatski – domaći izvori financiranja

Donja tablica pokazuje da za hrvatske lokalne samouprave postoji pet (5) glavnih izvora financiranja infrastrukture dostupnih u određenim varijantama i oblicima. Ovi izvori financiranja i kontakata predstavljaju reprezentativnu listu. Mehanizmi financiranja infrastrukture uključuju:

vi.) Kredite poslovnih banaka; vii.) Financiranje leasingom; viii.) Obveznice; ix.) Kredite i potpore državnih financijskih institucija; i, x.) Kredite i potpore međunarodnih financijskih institucija.

Krediti poslovnih banaka

Krediti poslovnih banaka najčešći su oblik financiranja jedinica lokalnih samouprava u Republici Hrvatskoj. Prema istraživanju Urban Institute-a, osam od deset najznačajnijih hrvatskih banaka trenutno je uključeno u neki oblik financiranja lokalne samouprave. Oblik sudjelovanja banaka uključuje i financiranje javnih komunalnih poduzeća.

41 Detaljnije informacije o profilu investitora, kriterijima, izvorima financiranja i rokovima i uvjetima ugovora, financijskim strategijama i drugim mogućnostima za sudjelovanje privatnog sektora u financiranju infrastrukture potražite u ‘Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije lokalnih samouprava.’ 42 Neki državni fondovi poput Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje u tekstu HBOR) također imaju programe potpora. 43 Pribavljanje financija iz državnih fondova oslobođeno je postupka javnog natječaja iz Zakona o javnoj nabavi (NN 117/01, od 21. prosinca 2001.), čl. 4 (2) i 6(1). Nabava sredstava lokalne samouprave od međunarodnih financijskih institucija koje djeluju prema sporazumima s Vladom Republike Hrvatske, a u kojima se navodi da postoji mogućnost izuzeća od uvjeta javnog natječaja. Pogledajte Zakon o javnoj nabavi, čl. 6(3). U određenim slučajevima, lokalne samouprave moraju tražiti suglasnost Ureda za javnu nabavu za direktnu pogodbu s takvim državnim fondovima ili međunarodnim financijskim institucijama bez obveze ispunjavanja uvjeta javnog natječaja prema Zakonu o javnoj nabavi. Zakon o javnoj nabavi, čl. 13(1).

63

U skladu sa zahtjevima Zakona o javnoj nabavi, lokalne samouprave su obvezne raspisati javni natječaj za nabavu sredstava. Ova obveza javnog natječaja za javnu nabavu uključuje ugovaranje svrhe izdataka, iznos zatraženih sredstava, i najveću moguću kamatnu stopu i rok otplate na koje zainteresirani kreditori odgovaraju (uglavnom poslovne banke i HBOR44). Natječajna dokumentacija uključuje financijske i druge podatke o lokalnoj samoupravi i navodi svrhu kredita i poslovne pokazatelje. Nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave odabire najbolju ponudu.

Za konačno prihvaćanje ponude, potrebna je suglasnost Ministarstva financija Republike Hrvatske. Mnoge hrvatske poslovne banke suglasnost Ministarstva financija Republike Hrvatske smatraju državnim jamstvom. Zbog toga poslovne banke općenito rado podržavaju financiranje infrastrukture odobrenoj lokalnoj samoupravi (ili više njih).45 U Hrvatskoj trenutno (2004. god.) djeluje 38 poslovnih banaka. Deset banaka sudjeluju sa 87% u ukupnoj bankarskoj aktivi (Tabele 7 i 8). Poslovne banke se rukovode ocjenama o:

■ bonitetu, ■ kreditnoj sposobnosti, i § kvaliteti instrumenata osiguranja za otplatu kredita Navedene podatke tražitelj kredita obvezan je iznijeti u poslovnom planu zajedno sa

studijom isplativosti. Poslovni plan i studija isplativosti podnose se uz obvezni zahtjev za kredit. U praksi se često dešava da je natječajna dokumentacija nedostatna (tj. ne sadrži sve potrebne dokumente). Nepotpuna dokumentacija uzrokuje značajna kašnjenja u analizi kreditnog zahtjeva lokalne samouprave te često za posljedicu ima kredite koji nisu razmatrani.

44 HBOR - Hrvatska banka za obnovu i razvitak

45 Prilikom podnošenja ponude za financiranjem, između ostalih zahtjeva, banke bi trebale iznijeti i efektivnu kamatnu stopu, koja uključuje sve povezane troškove kredita (redovne kamate, naknade, pristojbe, itd.) u skladu sa zakonskim uvjetima iz "Odluke o jedinstvenom iskazivanju efektivne kamatne stope na kredite i depozite" NN 74/03.

64

Tabela 7 Udjel 10 vodećih banaka u hrvatskom bankarstvu u 2003.god

Učešće u ukupnoj aktivi banaka u RH Rang 2003. god.

BANKA Financiranje JLS U 000 kn %

1 Zagrebačka banka Da 49.402.000 24% 2 Privredna banka Zagreb Da 37.505.000 18% 3 Erste & Steiermarkische Bank Da 19.517.204 10%

4 HVB Splitska banka Samo Grad

Zagreb 19.033.075 9% 5 Raiffeisenbank Da 18.606.198 9% 6 Hypo Alpe-Adria-Bank Da 14.058.776 7%

7 Varaždinska banka Pripojena ZABA-i 4.132.910 2%

8 Hrvatska poštanska banka Da 5.417.339 3% 9 Slavonska banka ? 4.631.696 2% 10 Nova banka ? 5.395.757 3% Prvih deset 177.699.955 87%

Ostali 26.101.275 13% Ukupno: 203.801.230 100

Izvor: PRIVREDNI VJESNIK, Specijalno izdanje, br. 3359, od 14. srpnja 2004. Napomena: Banke označene sa «?» nisu nisu odazvale provedenoj anketi UI-a o

financiranju JLS-e.

65

Tabela 8 Krediti i potpore državnih i drugih financijskih institucija Republike Hrvatske

Redni broj Naziv Adresa Web adresa

1 Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) Zagreb,

Strossmayerov trg 9 www.hbor.hr

2 Fond za regionalni razvoj Zagreb,

Preobraženska ul. 4 www.fondrr.hr

3 Fond za razvoj i zapošljavanje Zagreb,

Preobraženska ul. 4 www.frz.hr

4 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Zagreb, Ul. Vladimira

Nazora 50 www.fzoeu.hr

5 Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara Vukovar,

J.J.Strossmayera b.b. www.fond-vukovar.hr

6 Hrvatske vode Zagreb, Ul. Grada

Vukovara 220 www.voda.hr

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR)

Podrobnije informacije o kreditnim paketima koje nudi HBOR nalaze se u Prilogu D ‘Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije lokalnih samouprava’. 7.7 Potpore

Za infrastrukturne projekte koje predlažu područja koja imaju financijsku sposobnost (proračunska sredstva po glavi stanovnik) ispod 65% hrvatskog prosjeka, do 50% investicijskih projekata može se financirati u obliku nepovratnih sredstava (potpora). Infrastrukturni projekti lokalnih i područnih samouprava posebno su prihvatljivi za nepovratno financiranje. Ovisno o važnosti svakog od infrastrukturnih projekata za regionalni razvoj određene županije ili skupine županija, Upravni odbor Fonda donosi odluku o visini i obliku sudjelovanja Fonda u nepovratnom financiranju određenih infrastrukturnih projekata. Podrobniji podaci o uvjetima natječaja za sredstva Fonda nalaze se u Prilogu E ‘Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije lokalnih samouprava’. 7.7.1 Fond za regionalni razvoj 46

Vlada Republike Hrvatske osnovala je Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske 2001. godine. Osnovna misija Fonda je:

46 Financiranje Fonda za regionalni razvoj uključuje osamdeset (80%) posto potpora i dvadeset posto (20%) kredita.

http://www.hbor.hr

http://www.fondrr.hr

http://www.frz.hr

http://www.fzoeu.hr

http://www.voda.hr

66

§ financirati inicijative koje stimuliraju ujednačeni regionalni razvoj u Republici Hrvatskoj unutar državnih i nevladinih regionalnih razvojnih programa;

§ pronaći lokalne i inozemne izvore za sufinanciranje regionalnih razvojnih projekata;

§ davati podršku županijama u osnivanju transparentnog i učinkovitog sistema za financiranje razvojnih projekata;

§ davati podršku županijama u jačanju kapaciteta za korištenje zajedničke regionalne metodologije u svrhu određivanja, pripreme kao i upravljanja razvojnim projekatima.

Sredstva Fonda namijenjena su realizaciji infrastrukturnih i gospodarskih projekata.

Pri financiranju infrastrukturnih projekata Fond potiče projekte vezane uz: § izgradnju i obnovu vodoopskrbnih objekata, te objekata odvodnje i zbrinjavanja

otpadnih voda, § odlaganje komunalnog otpada te održavanje čistoće, § opskrbu plinom, toplinskom energijom i drugim izvorima energije, § veleprodajne i maloprodajne tržnice, § cestovnu infrastrukturu, § uređenje manjih luka i pristaništa, § zaštitu i gospodarsko promicanje kulturne i prirodne baštine.

7.7.2 Fond za razvoj i zapošljavanje

Fond će financirati programe poduzetničke infrastrukture namijenjene za otvaranje i poticanje poduzetničkih, industrijskih i slobodnih zona, tehnoloških parkova ili centara, poduzetničkih inkubatora, veletržnica i drugih srodnih institucija podrške razvoju gospodarstva, kroz ulaganja u infrastrukturu ili objekte (infrastrukturni i gospodarski projekti) isključivo putem Ugovora sa nadležnim ministarstvima koja utvrđuju prioritete i projekte. Korisnici tih sredstava mogu biti jedinice lokalne/regionalne samouprave ili tvrtke registrirane za provođenje ovih programa. Fond će ove projekte financirati u suradnji s poslovnim bankama temeljem prikupljenih projekata, a prema posebnim ugovorima s nadležnim ministarstvima. Sredstva Fonda namijenjena su: § za poticanje projekata obrta, zadruga, malih, srednje velikih i velikih poduzeća; § za poticanje zapošljavanja radnika, posebice mladih i školovanih ljudi; § za podršku programima županija koje ulažu vlastita sredstva u realizaciju

programa zapošljavanja, razvoj poduzetništva i izgradnju gospodarske infrastrukture;

§ za poticanje županija, gradova i općina pri otvaranju poslovnih i razvojnih centara;

§ za poticanje razvojnih projekata koji aktiviraju nekretnine i opremu u vlasništvu države;

67

§ za obnovu u ratu razrušenih objekata, za razminiranje i ekološki oporavak područja te za povratak prognanog i izbjeglog stanovništva.

Kriteriji koje treba ispuniti tražitelj kredita su: § utvrđen interes jedinice lokalne/ regionalne samouprave usvajanjem posebnog

razvojnog programa; § osigurani prostorni, urbanistički i drugi uvjeti za rad; § ispitan poduzetnički interes i potencijal za uključivanja poduzetnika u program; § djelomično vlastito ulaganje u program; § ostali uvjeti koji će se utvrditi posebnim programom i ugovorom s nadležnim

ministarstvima, ovisno o vrsti aktivnosti.

Financiranje po ovom programu, vršit će se prema sljedećim uvjetima: § najniži iznos kredita 1.000.000 kn § rok otplate: do 12 godina § početak otplate: do 3 godine § vlastiti udio: 20% investicije § kamata:

Općenito: § za infrastrukturne projekte – 2% manje od eskontne stope Hrvatske narodne

banke; § za gospodarske projekte – 1% manje od eskontne stope Hrvatske narodne banke; § naknada (trošak obrade): 1% od iznosa kredita; § ostali uvjeti kredita: utvrditi će se posebnim ugovorom za svaku grupu projekata,

odnosno tražitelja kredita.

Pri financiranju svakog pojedinog projekta može se upotrijebiti jedan način ili više načina financiranja koje vrši Fond u skladu s međunarodnim ugovornim obvezama Republike Hrvatske, i to: § financiranje po uvjetima ne lošijima od onih na tržištu kapitala; § subvencionirane kamate na dugoročne kredite pribavljene radi realizacije

određenog izvozno orijentiranog projekta u skladu sa člankom 5. ovog Pravilnika: § iznos subvencije ne prelazi 3% kamata na kredit odobren investitoru, § isplata subvencije izravno kreditoru, metodom koju utvrdi Fond; § otkup obveznica izdanih u svrhu prikupljanja sredstava, kojima jedinice lokalne i

regionalne samouprave namjeravaju financirati određeni projekt novčanim ulaganjem:

§ prema uvjetima izdavanja, § do 50% ukupnog izdanja; § dodjela nekretnina i opreme na raspolaganje Republici Hrvatskoj;

68

Bespovratne potpore projekta mogu se odobriti u visini od 15% do 40% iznosa kredita. Odluke o ovom načinu financiranja, udio kojega ne smije prelaziti 20% sredstava prema financijskom planu Fonda predviđenih za tu stavku, donijet će Upravni odbor na prijedlog Uprave FONDA.

§ Bespovratna potpora daje se pretvaranjem odobrenog kredita u vlasnički udio

nakon otplate 50% kredita ako se ocijeni da su u programu ispunjeni svi kriteriji propisani ovim Pravilnikom i javnim natječajem.

§ Bespovratna potpora može se odobriti i otpisom od 15% do 40% kredita ako se ocijeni da program strogo ispunjava kriterije za novo zapošljavanje i dugoročne ekonomske stabilnosti, te ako nakon dvije godine uspješnog provođenja, program reinvestira u daljnji razvoj ili nove programe.

Odabrani projekti temeljem javnog natječaja, financiraju se sredstvima FONDA,

koja se raspoređuju kontinuirano, prema prihvaćenom financijskom planu FONDA. 7.8 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Prema odredbama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Fond je osnovan radi financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša te u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Fond je osnovan kao izvanproračunski Fond u svojstvu pravne osobe. Taj Zakon propisuje naknade i posebnu naknadu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uključujući: § naknada onečišćivača okoliša; § naknade korisnika okoliša; § naknada na opterećivanje okoliša otpadom; § posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon. Navedene naknade i posebna naknada plaćaju se pod uvjetima i na način propisan

Zakonom o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i na temelju propisa donesenih Zakonom. 7.9 Hrvatske vode

U područje djelovanja Hrvatskih voda ubrajaju se sljedeće aktivnosti: § Uređenje vodotijeka i zaštita od štetnog djelovanja voda:

- obrana od poplava (nasipi, crpne stanice, retencije, akumulacije); - zaštita od erozije i bujica; - melioracijska odvodnja (osnovni melioracijski objekti); - glavni odvodni kanali, crpne stanice, melioracijski vodotoci;

69

§ Objekti i sustavi korištenja voda (vodoopskrba):

- osiguranje vodnih zaliha, - razvoj vodoopskrbe (zdenci, kaptaže, crpne stanice, magistralni cjevovodi

i pripadajući objekti, vodospreme, uređaji za kondicioniranje vode itd.), § Objekti i sustavi zaštite voda:

- praćenje kakvoće voda i osiguranje mjera zaštite, - sustavi odvodnje i zbrinjavanje otpadnih voda (kanalizacijski kolektori i

pripadajući objekti, ispusne građevine, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda).

Projektima se planira obnova, sanacija, rekonstrukcija, dogradnja, proširenje

postojećih objekata i sustava te izgradnje novih. Uvjeti financiranja su: § dokaz o vlastitom udjelu u visini koja je utvrđena prethodnim kriterijima (izvod iz

Plana kapitalnih ulaganja jedinica lokalne samouprave ili njihovih komunalnih trgovačkih društava);

§ napravljena i revidirana projektna dokumentacija; § ishođene sve potrebne dozvole i suglasnosti (lokacijska i građevinska dozvola); § napravljen investicijski program (izgradnja objekata); § uredno izvršene sve financijske obveze prema Hrvatskim vodama (s naslova

njenih izvornih prihoda i po korištenim kreditima u prethodnim godinama, koje su dospjele na naplatu u godini koja prethodi zaključivanju ugovora o korištenju sredstava Hrvatskih voda).

Status uloženih sredstava:

Ulaganja Hrvatskih voda tretiraju se kao kreditna sredstva ili kao stjecanje vlasničkih prava u trgovačkim društvima krajnjih korisnika.

Kreditna sredstva: § rok otplate: 8 – 20 godina § poček otplate: 1 – 3 godine § kamatna stopa: 50% diskontne stope HNB § otplata: u jednakim polugodišnjim ratama.

Stjecanje vlasničkih prava Način provedbe sukladno odredbama § Zakona o gradnji (NN 52/99) § Zakona o vodama (NN 107/95) § Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 19/96, 88/98)

70

§ Zakona o javnoj nabavi (NN 117/01) § ostalih važećih zakona i propisa

Ministarstva Vlade RH

Hrvatska Vlada omogućuje financiranje kapitalnih ali i drugih oblika investiranja jedinica lokalne samouprave kroz kreditne i potporne programe putem svojih ministarstava. Sve informacije o ministarstvima i njihovim programima dostupne su na Internet stranicama www.vlada.hr. Kao primjer ističemo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (www.mingo.hr) koje putem svojih programa nastoji poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Jedan od programa koji je posebno zanimljiv je Projekt «Poduzetničke zone» za 2004. god., kojim se potiče njihov razvoj u gradovima i općinama. Slične programe imaju i druga ministarstva ovisno o njihovoj namjeni i ciljevima. Financiranje putem «leasinga» (najma)

Ovakav oblik financiranja posebno je prihvatljiv za komunalna poduzeća u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave koja nabavljaju dugotrajnu imovinu (stroj, automobil ili kamion), a jedinica lokalne samouprave se javlja kao solidarni dužnik ili jamac kroz izdano jamstvo. Gradovi koji nemaju vlastita komunalna poduzeća koriste ga za nabavku specijalnih vozila i opreme na duži rok.

Tabela 9 Leasing društva u Republici Hrvatskoj (2004. godine) R.br. Leasing društvo Adresa

1 BKS – LEASING CROATIA d.o.o. Kršnjavog 1

10000 Zagreb

2 DEBIS LEASING HRVATSKA d.o.o. Kovinska 5

www.debis-leasing.hr 10090 Zagreb

3 ERSTE & STEIERMÄRKISCHE S-LEASING d.o.o. Zelinska 3

www.s-leasing.hr 10000 Zagreb

4 EUROLEASING d.o.o. Remetinečka cesta 98

www.euroleasing.hr 10000 Zagreb

5 GAMA-BETA LEASING d.o.o. Đure Pilara 24

35000 Slavonski Brod

6 HVB LEASING CROATIA d.o.o. Vodnikova 13

www.hvb-leasing.hr 10000 Zagreb

7 HYPO LEASING KROATIEN d.o.o. Koranska 16

www.hypo-leasing.hr 10000 Zagreb

8 INFO-LEASING d.o.o. Savska 131

www.info-leasing.hr 10000 Zagreb

9 LOCAT LEASING CROATIA d.o.o. Heinzelova 33

www.locat.hr 10000 Zagreb

10 PBZ LEASING d.o.o. Savska 28

http://www.vlada.hr

http://www.mingo.hr

http://www.debis-leasing.hr

http://www.s-leasing.hr

http://www.euroleasing.hr

http://www.hvb-leasing.hr

http://www.hypo-leasing.hr

http://www.info-leasing.hr

http://www.locat.hr

71

R.br. Leasing društvo Adresa

www.pbz-leasing.hr 10000 Zagreb

11 PORSCHE LEASING d.o.o. Velimira Škorpika bb

www.porscheleasing.com.hr 10000 Zagreb

12 RAIFFEISEN LEASING d.o.o. Froudeova 11a

www.rl-hr.hr 10020 Zagreb

13 S IMMORENT LEASING INTERNATIONAL HOLDING d.o.o. Zelinska 3

www.s-immorent.hr 10000 Zagreb

14 VB LEASING d.o.o. Žitnjak bb

www.vbleasing.hr 10000 Zagreb

15 Z PLUS LEASING d.o.o. Lj. Posavskog 7

www.zplusleasing.hr 10360 Sesvete Izvor: www.hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/3082.xls Karakteristike leasinga

Iako u zemljama s razvijenim financijskim tržištem postoji više vrsta leasinga s obzirom na način najma, plaćanje i predmet leasinga, u financijskoj praksi u Republici Hrvatskoj koriste se dvije vrste leasinga i to operativni i financijski, čije su karakteristike prikazane u slijedećoj tabeli:

Tabela 10 Oblici leasinga u Republici Hrvatskoj Operativni leasing Financijski leasing

§ predmet leasinga je vlasništvo leasing firme koja ga amortizira u svojim poslovnim knjigama;

§ leasing rate ulaze u operativni trošak primatelja leasinga, te nema dugoročnog zaduženja;

§ PDV se obračunava mjesečno na rate i ulazi u pretporez;

§ predmet leasinga vraća se davatelju leasinga po isteku ugovora uz mogućnost zamjene za novi.

• predmet leasinga je dugotrajna imovina primatelja leasinga koji ga amortizira u svojim poslovnim knjigama,

• uz amortizaciju, u operativni trošak primatelja leasinga ulazi i kamata,

• iznos leasinga predstavlja dugoročno zaduženje u bilanci stanja primatelja leasinga,

• PDV u cijelosti ulazi u pretporez, • otplatom zadnje rate i preostale vrijednosti, predmet leasinga prelazi u vlasništvo primatelja leasinga.

Izvor: Locat leasing Croatia i PBZ Leasing- brošure i kontakt podaci. Financiranje obveznicama

Ovaj oblik dugoročnog financiranja zaduženjem reguliran je Zakonom o tržištu vrijednosnih papira i Pravilnikom o sadržaju zahtjeva i prilozima za odobrenje prospekta i skraćenom prospektu. Donedavno je financiranje obveznicama bila potpuna

http://www.pbz-leasing.hr

http://www.porscheleasing.com.hr

http://www.rl-hr.hr

http://www.s-immorent.hr

http://www.vbleasing.hr

http://www.zplusleasing.hr

http://www.hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/3082.xls

72

nepoznanica u Hrvatskoj. Gradovi Koprivnica i Zadar su prve jedinice lokalne samouprave koje su izdale obveznice s dugoročnim dospijećem u svrhu financiranja izgradnje kapitalnih objekata od javnog interesa. Donja tabela 11 prikazuje najnovije primjere izdavanja municipalnih obveznica u Hrvatskoj.

Tabela 11 Municipalne obveznice u Republici Hrvatskoj

Lokalna jedinica Vrsta obveznice/ godina izdanja

Dospijeće u godinama

Iznos u mil. DEM

Iznos u mil. KN

ISTARSKA ŽUPANIJA

Eko obveznice -1995.g. Zdravstvene obveznice “serija A” -1996.g. Zdravstvene obveznice

“serija B” -1996.g

2,5 2 3

2,0

4,0

4,3

5,7

OPATIJA

Komunalna infrastruktura -1998.g.

4

-

14,0

KOPRIVNICA

Komunalna infrastruktura -2003.g.

7

-

60,0

ZADAR

Sportski kompleks -2004.g.

-

-

140, 0

Izvor: (razna) javna glasila u RH

Od 2004. godine samo su tri lokalne jedinice sa stabilnim fiskalnim kapacitetima uspjele izdati obveznice. Te su obveznice uglavnom namijenjene za financiranje infrastrukturnih projekata te podmirenje dugova prema dobavljačima. Obveznice Istarske županije, s kamatom od 11%, namijenjene su financiranju komunalne infrastrukture izgradnje sistema otpadnih voda. Postupak izdavanja obveznica

Prije izdavanja obveznica jedinica lokalne samouprave mora dobiti suglasnost Vlade Republike Hrvatske (Ministarstva financija) za zaduženje (sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira i Pravilniku o sadržaju zahtjeva i prilozima za odobrenje prospekta i skraćenom prospektu). Jedinica lokalne samouprave podnosi zahtjev za izdavanje prospekta Komisiji za vrijednosne papire Republike Hrvatske u Zagrebu. Po dobivanju suglasnosti navedene komisije izdaju se obveznice (u materijalnom ili elektronskom obliku u vidu potvrde o vlasništvu) te počinje njihova prodaja. Prospekt,

73

čiji je sadržaj reguliran navedenim Pravilnikom, predstavlja informaciju za svakog potencijalnog ulagača, odnosno kupca obveznica.

Prema čl. 15 Pravilnika o zaduživanju jedinica lokalne samouprave suglasnost za financiranje donosi Ministarstvo financija na temelju zahtjeva jedinice lokalne samouprave. Godišnja obveza koja proizlazi iz izdanih vrijednosnih papira ne može biti veća od 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica lokalne samouprave zadužuje. Po dobivanju suglasnosti Ministarstva financija o zaduženju, jedinica lokalne samouprave podnosi zahtjev za odobrenje “Prospekta o izdavanju vrijednosnih papira” Komisiji za vrijednosne papire Republike Hrvatske u Zagrebu.

Otplata duga i strukture otplate

Novčani tijek duga općenito se odnosi na način na koji zajmoprimac plaća, a zajmodavac prima kamatu i glavnicu za vrijeme trajanja obveze. U ovom se dijelu opisuju neke opće karakteristike povezane s različitim strukturama obveznica.

§ Dugoročne obveznice – Obveznica s ročnim dospijećem obično ima fiksnu

kamatnu stopu i rok, a plaća polugodišnji kupon (otplatu) s otplatom glavnice na kraju.

§ Serijska obveznica – Obveznica sa serijskim dospijećem obično otplaćuje

kamatu i glavnicu u obrocima za vrijeme trajanja duga. Te se otplate mogu strukturirati na razne načine. Na primjer, glavnica se može otplatiti u jednakim povećanjima. To se naziva ujednačena struktura duga i vodi do progresivno manjih otplata duga tijekom vremena.47 Ova vrsta obveznice koristi relativno konzervativan (brzi) pristup otplate, koji brzo oslobađa buduću sposobnost zaduživanja.

Ako su otplate duga ujednačene, tada otplate u ranijim godinama sadrže proporcionalno veću kamatu od glavnice. To se naziva nivelirana struktura otplate duga. No obveznice mogu biti strukturirane tako da se razina otplate glavnice s vremenom povećava. Primjena povećavajuće strukture otplate duga naziva se financijska struktura ‘opterećenje završetka'.

Regionalni, europski i drugi izvori financiranja

U ovom dijelu daju se osnovni opći podaci i kontakt informacije za regionalne i europske izvore financiranja. Tabela 12 Podaci o kontaktima regionalnih, europskih i drugih izvora financiranja

Naziv Web adresa Kontakt osoba i telefon

Svjetska banka (The World Bank)

www.worldbank.hr Gosp. Ivica Zec Tel.: 01/23-57-222

47 Ova je obveznica zapravo izdana unaprijed.

http://www.worldbank.hr

74

Naziv Web adresa Kontakt osoba i telefon

E-mail: [email protected]

Europska investicijska banka(European Investment Bank)

www.eib.org Gosp. Fabio Bargagli Tel:00-352-4379-7411 E-mail: [email protected]

Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development)

www.ebrd.com Gosp. Andrew Krapotkin Tel: 01/48-78-700 E-mail: [email protected]

Programi financiranja EU www.mei.hr www.delhrv.cec.eu.int/hr

Potpore veleposlanstava stranih država u RH

www.vlada.hr (HIDRA/diplomatska predstavništva u RH)

Izvor: Navedene internet stranice Programi financiranja koje nude regionalne i druge razvojne banke (EBRD, EIB, WB) su komplementarni. Projekti koje financiraju ove organizacije usmjereni su na razvoj komunalne infrastrukture, zaštite i uređenja okoliša i pitke vode, razvoj i unapređenje malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, školstva, sudstva te pojedinih sektora državne uprave i samouprave (npr. katastar, informatizacija i sl.). Karakteristike modela financiranja jedinica lokalnih samouprava iz inozemnih financijskih izvora za Hrvatsku prema dosadašnjoj praksi su:

Shema transakcija Financiranja iz ino-izvora



http://www.ebrd.com


http://www.mei.hr

http://www.delhrv.cec.eu.int/hr

http://www.vlada.hr

75

Shema 3 Financiranja JLS iz ino-izvora

Jamstvo

Zajam

Lokalna samouprava Ino-izvor financiranja

Otplata zajma

Gradsko komunalno poduzeće

Banka

Korisnici

Banke za međunarodni razvoj općenito će financirati sljedeće infrastrukturne projekte, koji ne predstavljaju isključiv popis: § vodoopskrba i kanalizacija, § odlagališta otpada, § javni prijevoz, § prometna i lučka čvorišta, i § gradske toplane.

Svjetska banka (World Bank Group)

Svjetska banka sa sjedištem u Washingtonu D.C. u Hrvatskoj provodi razne programe. Njen fokus u posljednjih nekoliko godina prešao je sa poslijeratne obnove na razvoj tržišta kapitala, reforme gospodarskih subjekata i financijskog sektora, zdravstva, poljoprivrede i šumarstva. Svjetska banka namijenila je više od pedeset (50%) svog portfelja razvoju infrastrukture, a trideset (39%) posto financijskom i poduzetničkom sektoru. Međunarodno financijsko udruženje (IFC), privatni segment Svjetske banke, uglavnom se bavi bankovnim i proizvodnim sektorima.

76

International Finance Corporation (IFC) Osoba za kontakt: Robert Albisetti, Country Manager E-mail: [email protected] Tel.: (011-385-1) 238-7236 Web adresa: www.ifc.org.

Europska investicijska banka (EIB)

Europska investicijska banka, sa sjedištem u Luksemburgu, osigurava razne financijske proizvode, koji uključuju kredite i druge strukturalne financijske proizvode. Glavne investicije ili financijski sektori uključuju: infrastrukturu, industriju, poljoprivredu, rudarstvo, usluge, zaštitu okoliša i energetiku. Osoba za kontakt: Helen Kavvadia, Zemlje Balkana Email: [email protected] Tel.: (011-352-43) 793-146 Web adresa: www.eib.org EIB nudi pomoć lokalnim samoupravama i regijama. Neke zemlje kandidati koristile su financiranje EIB-a u vezi s ISPA fondovima.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ima sjedište u Londonu, ali i ured u Zagrebu. EBRD osigurava razne financijske aranžmane kao što su krediti, udio u vlasništvu i jamstva. Prioritetna ulaganja ili sektori financiranja uključuju: infrastrukturu, okoliš, industriju i financijske usluge.

Kontakt osoba: Andrew Krapotkin (Zagreb) E-mail: [email protected] Tel.: (011-385-1) 481-4200 Web adresa: www.ebrd.org

Europski izvori financiranja

Slijedi sažetak članka koji je 2004. godine objavio Euroforum pod naslovom “Europsku pomoć treba znati primiti”. Hrvatska trenutno ima pristup samo sredstvima iz programa CARDS. CARDS se definira kao Pomoć Europske Zajednice za obnove, razvoj i stabilizaciju. Fondovi Europske Unije za Hrvatsku tek trebaju odrediti iznose. Hrvatska treba pripremiti institucije i osmisliti projekte za primanje financijskih sredstava. U mnogim tranzicijskim zemljama pristup sredstvima Europske unije bio je problematičan. Bugarska i Rumunjska, na primjer, trenutno se koriste samo sa pedeset (50%) do šezdeset (60%) posto novca koji im stoji na raspolaganju iz pretpristupnih europskih fondova. Bugarskoj i Rumunjskoj zajedno je u razdoblju od 2004. do 2006. namijeneno 4,5 milijardi eura.


http://www.ifc.org


http://www.eib.org


http://www.ebrd.org

77

Strategija zemlje CARDS programa za Hrvatsku naglašava važnost prekogranične suradnje zbog jačanja dobrih odnosa sa susjednim zemljama i zbog priprema za integraciju Republike Hrvatske u Europsku uniju (EU). Sve do nedavno, nedostatak odgovarajućeg mehanizma financiranja otežavao je ključnih sudionicima u Hrvatskoj (nevladinim organizacijama, Vladi, lokalnoj samoupravi) aktivno sudjelovanje u raznim inicijativama CARDS programa. Predstavnici EU-a ukazuju na to da postoji potreba za jačanjem sposobnosti ključnih sudionika na lokalnoj i državnoj razini za upravljanjem prekograničnim razvojem kako bi Hrvatska iskoristila postojeće i buduće programe EU. Postoji nekoliko inicijativa kao dio CARDS programa, koje uključuju: § Lokalni razvoj pograničnih regija (program potpora) – Ovaj program potpora

provodi Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj u uskoj suradnji s Ministarstvom europskih integracija Republike Hrvatske. Ciljevi ovog programa su: i.) Unapređenje gospodarskog i socijalnog razvoja hrvatskih regija i poboljšanje međugranične suradnje s regijama Slovenije, Mađarske i Italije; ii.) Povećanje kapaciteta lokalnih sudionika za usmjeravanje razvoja pograničnih regija u suradnji s prekograničnim partnerima; i, iii.) Potpora integraciji Republike Hrvatske u prekogranične i međudržavne inicijative EU.

Projekt treba biti: 1. izvorno prekogranični; i/ili 2. neposredno povezan s europskim integracijama.

Osim toga, projekti se trebaju usmjeriti najmanje na jedan od sljedećih sektorskih prioriteta: 1. gospodarski razvoj: izgradnja ekonomske baze pograničnih regija i doprinos

prekograničnoj ekonomskoj suradnji; 2. razvoj ljudskih potencijala: izrada usklađenih obrazovnih sustava i sustava

stručnog obrazovanja u skladu s potrebama tržišta i povećanje mogućnosti zapošljavanja radne snage u pograničnim područjima;

3. zaštita okoliša: potpora zajedničkim rješavanjima pograničnih pitanja okoliša i promicanje izrade zajedničkih strategija;

4. regionalni razvoj: unaprijediti veću prekograničnu i međuregionalnu suradnju između ključnih sudionika;

5. prekogranična ili međudržavna partnerstva.

Potpore za ovaj program kreću se od 70.000 eura do 150.000 eura. Obrazac zahtjeva može se naći na web adresi Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj www.delhrv.cec.eu.int i na http://europa.eu.int/comm/europeaid/tender/gestion/index en.htm. Dvije županije (Zadarska, i Šibensko-kninska) već su podnijele zahtjev za financiranjem iz sredstava potpore prema prijedlogu regionalnog razvoja (2002./2003.).

http://www.delhrv.cec.eu.int

http://europa.eu.int/comm/europeaid/tender/gestion/index

78

PHARE

PHARE program pokriva oko pedeset (50%) posto pretpristupne pomoći u području investicijskih projekata: izgradnji infrastrukture, razvoju privatnog poduzetništva, zaštiti okoliša i nuklearnoj sigurnosti. Deset (10) država koje su postale članice EU dobivaju oko 1,56 milijardi eura na godinu iz programa povezanih s PHAROM. ISPA

ISPA je drugi po veličini financijski instrument pomoći Europske unije, koji pokriva trideset pet (35%) posto dostupnih sredstava. ISPA se definira kao instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju. ISPA uglavnom osigurava pomoć zemljama kandidatima u prilagođavanju standardima Europske unije u području prometa i zaštite okoliša. Deset (10) novih članica, od 2004. do 2006. godine, iz programa ISPA dobit će 1,04 milijarde eura. Jedan od osnovnih preduvjeta korištenja programa ISPA je da Hrvatska izradi nacionalnu strategiju, podijeljenu na sektore (tj. promet, okoliš i slično). Te su strategije zapravo smjernice usklađene s politikom EU u spomenutim sektorima. Ministarstvo financija Republike Hrvatske primilo bi ta sredstva koja bi se potom usmjeravala prema Nacionalnom fondu. Postoje dva tijela za provedbu programa ISPA: Ministarstvo zaštite okoliša i Ministarstvo prometa. Krajnji korisnici najčešće su tijela lokalne samouprave, Hrvatske vode, Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice. SAPARD

SAPARD, definiran kao poseban pristupni program Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvoj, najmanji je financijski instrument Europske unije. SAPARD je namijenjen rješavanju problema strukturnih prilagodbi u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Osim toga, ovaj program pomoći namijenjen je pružanju pomoći raznim zemljama u provedbi zakonodavstva Europske unije iz područja poljoprivrede. Deset (10) novih članica Europske unije trebalo bi primiti 520 milijuna eura od 2004. do 2006. godine. Kod programa SAPARD tijelo odgovorno za odabir projekata, financijsko upravljanje i sustavnu kontrolu provedbe zove se Nacionalna SAPARD agencija. Ova agencija u većini je zemalja dio Ministarstva poljoprivrede. Krajnji korisnici SAPARD-a najčešće su privatni poduzetnici u području poljoprivrede te izvođači javnih radova na manjim lokalnim infrastrukturama. Potporni programi veleposlanstava

Pojedina veleposlanstva stranih zemalja u RH imaju u okviru svojih programa suradnje i mogućnosti financijskog pomaganja razvoja određenih grupa stanovništva (žene, nacionalne manjine, osobe s posebnim potrebama) ili područja (ratom pogođena područja, otoci). Ovo financiranje omogućeno je najčešće kroz darovnice i potpore na temelju natječaja ili obavijesti koje je moguće naći na njihovim web stranicama (ukoliko

79

ih imaju) ili u izravnom kontaktu s nadležnim osobama u veleposlanstvima. Na ovaj način se u proračunskim izdacima može supstituirati izvor financiranja pojedinih namjena te na taj način ušteđena sredstva utrošiti za financiranje drugih proračunskih izdataka. Podaci o veleposlanstvima stranih država u RH mogu se naći na web adresi www.vlada.hr.hidra/diplomatic. Podrobnije u prilogu ‘Financiranje kroz veleposlanstva stranih zemalja' u “Hrvatska: vodič za izradu projektne dokumentacije lokalnih samouprava.’

http://www.vlada.hr.hidra/diplomatic

80

Prilog E: Pojmovnik Prilog E: Pojmovnik Sljedeći pojmovnik za financiranje infrastrukture (projekte) sastavljen je iz nekoliko izvora, a to su: § Project Finance – Euromoney / DC Gardiner § Project Financing - Nevitt § Project Finance- Clifford Chance

Pojam Definicija

Obračunsko računovodstvo Računovodstvena metoda u kojoj se prihodi i izdaci priznaju kada se ostvare ili nastanu bez obzira na vrijeme primitka novca.

Obračunata kamata Ostvarena kamata ali nenaplaćena ili plaćena. Amortizacija Smanjenje kapitala ili avansnih izdataka (kapitaliziranih) tijekom vremena, često

godišnji iznos. Ponekad opisuje otplate. Raspoloživ novčani tijek Ukupni izvori novca minus ukupno korištenje novca prije otplate duga. Bilanca Računi koji prikazuju aktivu, pasivu, neto vrijednost i dioničarski kapital. Obveznica Papirnati dokaz o zakonskom obećanju izdavatelja o plaćanju ulagaču prema

ugovorenim uvjetima. Obveznice su obično utržive. Obveznice su obično dugoročne (5-25 godina). Kratkoročne obveznice obično se nazivaju promesama.

BOO Izgraditi-posjedovati-upravljati (i, održavati). (eng. build-own-operate) Knjigovodstvena vrijednost Vrijednost neke imovine kako je iskazana u godišnjim financijskim izvještajima. Ova

vrijednost bit će po povijesnom trošku minus svaka akumulirana amortizacija. Ova vrijednost ne mora nužno biti ista kao i tržišna ili zamjenska vrijednost.

BOT Izgraditi-upravljati-prenijeti (eng. build-operate-transfer), te se projekt vra ća strani koja je osigurala koncesiju. Prijenos se može izvršiti uz plaćanje ili besplatno.

Premošćivanje kreditom Među-kreditiranje. Bullet ['bulit], metak Jednokratna otplata. Često nakon nikakve ili male amortizacije kredita. Često se naziva

balonsko plaćanje. Kapital Iznos koji je uložen u poduhvat (ulaganje). Kapitalni rashod/potrošnja Dugoročni rashod za postrojenja i strojeve. Kapitalizirana kamata Prije završetka, uvjet je da se kamata kapitalizira u projektno financiranje (tj.

zaduživanje radi otplate kamate). Struktura kapitala Financijska mješavina neke tvrtke. Novčani tijek Stvaranje novca projektom. Sufinanciranje Pri čemu različiti zajmodavci ugovaraju da će financirati prema istoj dokumentaciji i

jamstvenim aranžmanima no mogu imati različite kamatne stope, profile otplate, rok, možda putem različitih tranši.

Kolateral Dodatni jamstveni zalog za potporu projektnom financiranju. Interkalarna kamata Godišnja naknada koja se primjenjuje na dio neiskorištenog projektnog financiranja

(iznos koji još nije povučen) sve do kraja razdoblja dostupnosti. Složena/skupna, komforna kamata

Povrati kamata se skupljaju reinvestiranjem prihoda jednog razdoblja kako bi se ostvario dodatni prihod u idućem razdoblju.

Nepredviđeni trošak Za obveze, onaj koji se još ne pojavljuje u bilanci (tj. jamstva, pomoći, nagodbe u parnicama).

Trošak kapitala Cijena koju tvrtka mora platiti investitorima kako bi ih navela na ulaganje u vlasni čki udio ili dug te tvrtke.

Kreditno povećanje Izdavanje jamstva ili dodatnog kolaterala kako bi se povećala kreditna snaga projektnog financiranja.

Kreditno sposoban Kada se rizik od neplaćanja po nekom dugu od strane neke institucije smatra niskim.

81

Pojam Definicija Tekuće obveze Obveze koje dospijevaju na naplatu u roku od jedne godine. Odnos duga i glavnice Odnos duga i glavnice zaduženja neke tvrtke prema njegovoj kapitalizaciji. Što je ovaj

odnos viši, to je veća financijska poluga tvrtke. Dug Obveza otplate ugovorenog iznosa novca. Otplata duga Otplate glavnice plus dospjele kamate za otplatu. Obično iskazana kao godišnji iznos

po kalendarskoj ili financijskoj godini. Omjer/pokazatelj pokrića otplate duga

Broj puta koliko je godišnja otplata duga pokrivena pomoću slobodnog novčanog tijeka koji stvara projekt.

Deprecijacija(amortizacija) Amortizacija za računovodstvo (knjigovodstvo), porezne obračune, ili obračune dohotka. Redovito smanjenje vrijednosti imovine kroz vrijeme.

Diskontirani tijek novca (DCF)

Tijek novca koji nastane u određenom trenutku u budućnosti koji je diskontiran pomoću zadanog diskontnog faktora na složenoj osnovi. To je sadašnja vrijednost budućeg novčanog tijeka.

Diskontna stopa Godišnji postotak koji se primjenjuje na izračune neto sadašnje vrijednosti (NPV) ili sadašnju vrijednost (SV) (i često sveobuhvatna kamatna stopa ili kamatna stopa plus raspon kamatne stope za projektno financiranje). Diskontna stopa može biti i ponderirani prosječni trošak kapitala (WACC).

EBIT Kratica za zaradu (prihod) prije odbitka kamata i poreza (eng. earnings before interest and tax).

EBRD Europska banka za obnovu i razvoj SUO Studija utjecaja na okoliš. Naknada Fiksni iznos ili postotak osiguranja ili glavnice Financijski leasing Zakupodavac prima uplate zakupa za pokriće svojih vlasničkih troškova.

Zakupoprimac je odgovoran za održavanje, osiguranje i poreze. Neki financijski leasing uključuje uvjetovane prodaje ili ugovore o potrošačkom kreditu. Poznat i kao kapitalni leasing.

Fiksna (nepromjenjiva) stopa Kamatna stopa koja ostaje nepromijenjena u određenom razdoblju. Fluktuirajuća stopa Kamatna stopa koja fluktuira te se ispravlja za vrijeme roka kredita u skladu s nekim

indeksima kratkoročnih stopa. Buduća vrijednost Vrijednost početne investicije nakon određenog vremenskog roka pri određenoj stopi

investicije. Gearing Visina duga prema kapitalu. Dug koji nosi kamatu podijeljen s dioničarskim

kapitalom. Poček Nakon neplaćanja, dani počeka mogu se odrediti u roku kojih se provodi

protusredstvo. Razdoblje u kojem se kamate ili glavnica ne pla ćaju, obično razdoblje nakon početka/puštanja u rad/dovršenja u projektnom financiranju.

Jamstvo Sredstvo otplate duga u slučaju neplaćanja. Može biti ograničeno vremenom i iznosom.

Jamac Sredstvo za otplatu duga u slučaju neplaćanja. Može biti ograničeno vremenom i iznosom.

Infrastrukturni rizik Utjecaj na novčane tijekove projekta zbog infrastrukturnih problema. Ponekad označen kao rizik prijevoza.

Kamatna stopa Postotak koji se plaća zajmodavcu obračunat prema godišnjoj stopi glavnice. Može sve biti uključeno.

IRR Interna stopa rentabilnosti. Diskontna/eskontna stopa kako bi se postigla nulta razina NPV. Do višekratne IRR dolazi se matematički ako periodički novčani tijekovi promijene predznak više no jednom.

Najam/zakup Vlasnik neke imovine (najmodavac/zakupodavac) ugovara da će od korisnika (najmoprimca/zakupoprimca) primati zakupnine ili najamnine, obi čno u fiksnom iznosu. Najmodavac ili vlasnik koristi amortizaciju kao poreznu olakšicu. Glavno jamstvo je imovina.

Stopa najma/zakupa Jednaka kamatna stopa izračunata iz priljeva uplate najma/zakupa. Rok najma/zakupa Trajanje najma/zakupa uključujući sve mogućnosti produženja. Najmoprimac/zakupoprimac Korisnik koji plaća najam/zakup vlasniku ili najmodavcu/zakupodavcu.

82

Pojam Definicija Najmodavac/zakupodavac Vlasnik imovine u najmu/zakupu. Poluga Razina duga izražena kao postotak kapitala ili kao omjer kapitala. U Americi se to

naziva gearing. Obveza Obveza otplate određenog iznosa ili pružanja usluge. Dospijeće Konačni datum kada je projektno financiranje otplativo. Kraj roka. Srednjoročno – 2

do 6 godina. Mezanin financiranje Podređeni (subordinirani) kapital Hipoteka Zalog ili prijenos jamčevine određene imovine za plaćanje duga. Isto kao ugovor

povjerenja o izdavanju ili jamstveni ugovor. Municipalne obveznice Kratkoročne obveznice koje izdaju lokalne samouprave u očekivanju poreznih

primitaka, prihoda od izdavanja obveznica ili drugih prihoda. Negativni zalog Zajmoprimac ugovara da neće založiti bilo koju svoju imovinu kao jamčevinu i/ili da

se ne bi dalje zaduživao. Bez prava prijenosa potraživanja

Financijeri se oslanjaju na novčane tijekove projekta i osiguranje plaćanja kredita tijekom projekta kao jedino sredstvo za otplatu duga. To se obično događa po završetku.

Loš zajam Zajam na koji kamata ili neka isplata prema ugovoru o zajmu neće biti plaćeni kada je obračunata.

NPV Neto sadašnja vrijednost. Periodični neto novčani tijekovi diskontirani su po diskontnoj stopi do danas i odgovarajući odljev novca / ulaganje za izgradnju ili akviziciju oduzima se od ukupnog iznosa.

RiO Rad i održavanje Izvanbilančna obveza Obveza društva koja se ne iskazuje u bilanci stanja društva. Operativni novčani tijek Sredstva projekta minus gotovina (operativni izdaci). Otplata Razdoblje u godinama za povrat investicije ili kredita. Može se izračunati na

diskontiranoj, nediskontiranoj, na osnovi financijske poluge i bez financijske poluge. Sadašnja vrijednost (SV) Trenutna vrijednost određenog budućeg novčanog tijeka, diskontirana pri zadanoj

stopi. Glavnica Iznos neotplaćenog projektnog financiranja koji treba platiti. Projektno financiranja Struktura kredita koja se za svoju otplatu oslanja prije svega na novčani tijek projekta s

imovinom projekta, pravima i kamatom kao sekundarnim jamstvom ili kolateralom. Projekt Imovina izgrađena sa ili u vlasništvu putem kreditiranja projekta, od koje se očekuje

da će proizvesti novčani tijek pri koeficijentu pokrića duga dovoljnom za otplatu kreditiranja projekta.

Regres, pravo naknade/naplate

U slučaju da projekt (i s njim povezani garantni polozi, amortizacijski fondovi, ili rezerve novca / standby aranžmani) ne mogu vraćati kreditiranje niti se završetak može postići, tada će financijeri imati sredstva bilo za naplatu iz drugih financijskih/poslovnih izvora ili drugih jamčevina izvan projekta.

Refinanciranje Otplata postojećeg duga i sklapanje novog kredita, obično radi ostvarivanja nekog poslovnog cilja poput produženja dospijeća ili smanjenja kamatnih stopa.

Obveznice osigurane prihodom

Municipalna obveznica koju osigurava prihod od korisničkih naknada ili najmova koja proizlazi iz financiranog aranžmana.

Sporazum o revolving (obnovljivim) kreditima

Kreditno pismo koje korisniku osigurava kreditno ograničenje koje se može preformulirati kako bi pokrilo transakcije koje uključuju ponovljene isporuke ili potrebe.

Jamčevina /zalog/ Zakonsko pravo pristupanja vrijednosti kroz hipoteke, ugovore, gotovinske račune, jamstva, osiguranja, zaloge ili novčani tijek, uključujući licence, koncesije i druga sredstva. Dogovorna potvrda kojom se dokazuje obveza dugovanja ili kapitala/dioničarstva.

sekuritizacija Pretvaranje tijek potraživanja ili sredstava za financiranje na tržištu kapitala, vrijednosne papire.

kratkoročno Do 12 mjeseci. Jednostavna kamata Samo glavnica zarađuje kamatu za vrijeme transakcije. Amortizacijski fond Redovna uplata ostavlja se na stranu u očekivanju budućih plaćanja.

83

Pojam Definicija Izvještaj o izvorima i namjenama

Dokument u kojem je prikazano od kuda je tvrtka dobila svoj novac i na što ga je trošila tijekom vremena.

Sredstvo za posebne namjene (SPN) Tvrtka osnovana za posebne namjene. Rok dospijeća Broj godina u kojima je kredit neotplaćen. Trajanje Rok trajanja kredita; razdoblje do dospijeća kredita. Dugoročni zajam Kredit s prvobitnim ili konačnim dospijećem od više od godine dana, otplativo prema

određenom rasporedu. Bjanko/bez osiguranja Izvor financiranja nema osiguranje, samo obvezu otplate. WACC Ponderirani prosječni trošak kapitala /eng. weighted average cost of capital/ izra čunava

se iz povrata na različitim komponentama pretpostavljene strukture kapitala tvrtke ili projekta.

Obrtni kapital Novac potreban za financiranje zaliha i potraživanja. Računovodstvena definicija je tekuća sredstva minus tekuće obveze. U potpunosti se vraćaju nakon prestanka projekta.

Documents

Vodic Uz Prirucnik Za Izradu Projektne Dokumentacije Za Kredit