Agencija za strukovno obrazovanje

Vjebenika tvrtka- vrata u svijet poduzetnitva(PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE)

NAKLADNIK Agencija za strukovno obrazovanje Zagreb, Lastovska 23 e -pota: ured@aso.hr www.aso.hr ZA NAKLADNIKA Ivan utalo, dipl. ing., ravnatelj

Vjebenika tvrtkaPREDGOVOR ...................................................................................................5 POVEZIVANJE TEORIJE I PRAKSE U EKONOMSKOM STRUKOVNOM OBRAZOVANJUUZ POMO VJEBENIKE TVRTKE.....................................................7 1. UVOD U RAD VJEBENIKE TVRTKE .............................................................131.1 VJEBENIKA TVRTKA - TEORIJSKE OSNOVE ..........................................................14

AUTORI Sanja Arambai Ondina imek Vujnovi Elisabetta For tunato Dubravka Hrica Johannes Lindner Branka Mari Mladen Mori Anita Paali Marina Reek Cvetko Luka Rupi Susanne Spangl Beate Ttterstrm Blaenka Urh Nataa Vibiral Gordana Zoreti

2. METODIKO-DIDAKTIKE NAPOMENE .......................................................192.1 CILJEVI NASTAVNOGA PROGRAMA VJEBENIKA TVRTKA...................................... 20 2.2 NAJNUNIJI MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA VT-a .........................23 2.3 METODIKA NASTAVE VT-a ......................................................................................26

3. POETAK RADA VJEBENIKE TVRTKE OSNIVANJE ...................................373.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 POSLOVNA IDEJA ...................................................................................................39 KONTAKTI S PARTNERSKOM TVRTKOM I LOKALNOM ZAJEDNICOM........................48 OD STRATEGIJE DO CILJA VT -a ...............................................................................50 POSLOVNI PLAN ....................................................................................................58 SREDINJI URED VJEBENIKIH TVRTKI (SUVT).......................................................65 INTERAKTIVNO POVEZIVANJE S BITNIM INSTITUCIJAMA ........................................98

4. UPRAVLJANJE VJEBENIKOM TVRTKOM ...................................................994.1 UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA .............................................................101 4.2 ORGANIZACIJA RADA PO ODJELIMA ......................................................................114 4.3 BAZA PODATAKA ..................................................................................................120

RECENZENT doc. dr. sc. Neven eri

5. POSLOVANJE VJEBENIKE TVRTKE ...........................................................1215.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.6 5.7 PRIMJERI POSLOVANJA VJEBENIKE TVRTKE........................................................123 POSLOVNA KORESPONDENCIJA............................................................................141 POSLOVNO-PROMIDBENA SREDSTVA ................................................................150 POSLOVANJE NA GLOBALNOM TRITU ..............................................................154 POSLOVNI BONTON .............................................................................................159 PREZENTACIJSKE VJETINE ...................................................................................166 POSLOVNA ETIKA .................................................................................................170

LEKTURA I KOREKTURA Suzana Paponja, prof.

IDEJNO RJEENJE I GRAFIKO OBLIKOVANJE Alegra d.o.o., Zagreb

6. MARKETING VJEBENIKE TVRTKE ...........................................................1756.1 MARKETINKI PLAN ..............................................................................................178 6.2 PRIPREMA I RALAMBA SUDJELOVANJA NA SMOTRI/SAJMU VT-a S GLEDITA ORGANIZATORA...................................................................................................192 6.3 PRIPREMA I RALAMBA SUDJELOVANJA NA SMOTRI/SAJMU VT-a S GLEDITA SUDIONIKA..........................................................................................................198 6.4 PRODAJNI RAZGOVOR..........................................................................................214

TISAK MediaPrint - Tiskara Hrasti NAKLADA 200 primjeraka CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 729171. ISBN 953-7427-05-4

7. STRANI JEZICI I VJEBENIKE TVRTKE .........................................................219 8. KORITENJE INFORMATIKE TEHNOLOGIJE U VJEBENIKIM TVRTKAMA ..2218.1 UPORABA IT-a U IZRADBI DOKUMENTACIJE I POSLOVNO-PROMIDBENIH SREDSTAVA ..........................................................................................................222 8.2 IZRADBA PREZENTACIJA U POWERPOINT-u ..........................................................223

POPIS AUTORA .............................................................................................................226Zagreb, studeni 2009.

ZAHVALE ......................................................................................................................228 POPIS LITERATURE ......................................................................................................229

2

PREDGOVOR

Razvojem poduzetnikih - kao jedne od kljunih kompetencija - razvija se nain razmiljanja i djelovanja osobe koja je spremna poduzeti svaku drutveno korisnu aktivnost s punom odgovornou i samostalnou. Ako je kola ta koja treba odgajati i obrazovati budue poduzetnike, tada uvoenje poduzetnitva u kole bitno pomae uenicima da prepoznaju svoje mogunosti i da se odvae na osnivanje i poslovanje - makar zasad samo vjebenike tvr tke. V j e b e ni k a tvr tk a j e vi r tual na ue ni k a tvr tk a k o j a p r i d o no s i r azvi j anj u p o d uze tni k i h vjetina kod uenika radei na principu stvarne tvr tke i posluje na vir tualnom tritu s ostalim vjebenikim tvr tkama, ali u suradnji s tvr tkom par tnerom - stvarnim gospodarskim subjektom na tritu danas. U toj funkciji je izraen i provodi se nastavni program Vjebenika tvrtka, kojim se razvija poduzetnitvo kao kljuna kompetencija kod mladih ljudi uenika strukovnih kola. Uenici usvajaju znanja i vjetine otvaranja tvr tke, upravljanja njom, zapoljavanja i otputanja radnika, voenja raunovodstva i financijskog poslovanja, marketinga, sklapanja ugovora itd., dakako upotrebljavajui stvarnu dokumentaciju. Uenici na osnovi usvojenih znanja i vjetina otvaraju vjebenike tvr tke kroz ije poslovanje stjeu i praktina iskustva radnika svih organizacijskih jedinica tvr tke, ali i iskustva voenja i upravljanja poslovnim procesima. Kao radnik, voditelj organizacijske jedinice, direktor vjebenike tvr tke, uenik uspostavlja poslovne odnose sa stvarnim tvr tkama iz gospodarskoga sektora, ime stjee i vjetine realnog komuniciranja, poslovnog dopisivanja, pregovaranja i ugovaranja. On razvija i kreativnost, profesionalizam u obavljanju poslovnih zadataka, interes za struku, komunikativnost, poduzetniki duh, meusobnu toleranciju i ui potivati i uvaavati razliitosti.

Agencija za strukovno obrazovanje je - osnivanjem Sredinjeg ureda vjebenikih tvr tki (SUVT) - stvorila sve uvjete za uenika on line uvjebavanja (najsuvremenije metode) otvaranja i zatvaranja tvr tki te svih funkcija njezina poslovanja. Uz izradbu programa Vjebenika tvr tka, organizacijom i provedbom strunih usavravanja nastavnika strukovnih predmeta za provedbu ovog programa te organizacijom Smotre/sajma vjebenikih tvr tki - Agencija je stvorila sve strune uvjete za razvoj poduzetnikih kompetencija uenika strukovnih kola u Republici Hrvatskoj. Ivan utalo, dipl. ing., ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanjeNaa je zadaa obrazovanje uiniti energijom koja osvjetljava budunost5

POVEZIVANJE TEORIJE I PRAKSE U EKONOMSKOM STRUKOVNOM OBRAZOVANJU UZ POMO VJEBENIKE TVRTKE

U novom drutvu vrijede nova pravila. Stoga nije nuno promijeniti samo politiko i gospodarsko ustrojstvo, ve i nain razmiljanja o ulozi pojedinca u takvom drutvu. kola kao odgojno-obrazovna institucija je oduvijek imala vanu ulogu u formiranju moralnih vrijednosti i stajalita te usmjeravanja mladih u buduem ivotu. Kako svijet postaje sloeniji, sve je oitije da mladi, vie nego ikada, trebaju biti sposobni brzo prihvaati pro mjene i na njih se primjereno prilagoavati. S obzirom na to da je preduvjet za europsku integraciju i kvalitetan razvoj svake europske zemlje razvoj demokratskih struktura i konkurentnih trita, za to su potrebni obrazovani i prilagodljivi graani i intenzivniji meunarodni dijalog. U tom su kontekstu izmijenjena i oekivanja od obrazovnoga sustava koji treba obrazovati prilagodljivu radnu snagu koja suvereno vlada kljunim kompetencija ma. Projekt ECO NET pomae u ostvarivanju ovih ciljeva jer potie izobrazbu buduih gospodarskih par tnera u zajednikoj Europi. I nastavnici su suoeni s potrebom brze prilagodbe novim ivotnim okolnostima. Osim potreba kontinuiranoga praenja novosti u podruju opih i strunih znanja, postaju svje sni da je nuno mijenjati: samoga sebe svoje spoznaje nain razmiljanja nain rada s uenicima. Nastavnici kod uenika nastoje potaknuti i razviti svijest da je svaka osoba vrijedna i da u sebi nosi potencijal koji treba pronai, prepoznati te stvoriti okruenje koje je poticajno za uenje. Uenje treba biti zabava, a ne strah i teret. Treba biti dostupno svima, bez obzira na dob, jer je naglaena potreba cjeloivotnog uenja kojim se moemo lake prilagoavati i mijenjati kako bismo bili zadovoljni i uspjeni lanovi drutva. U hrvatskim se kolama kroz odgojno i obrazovno djelovanje uenici nastoje usmjeriti i osposobiti za kritiko ispitivanje situacije, rjeavanje problema, sueljavanje alternativnih miljenja te odgovorno donoenje promiljene i utemeljene odluke. Nastavna metoda vjebenika tvr tka u okviru ekonomskoga strukovnog obrazovanja simulira stvarni gospodarski ivot: nabavlja se i prodaje roba, piu fakture i opomene, radnici/ce moraju biti prijavljeni na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, izrauju se obrauni plaa, obavljaju knjigovodstveni poslovi. Ukratko: golem dio onoga to odreuje svagdanjicu u poduze ima moe se nauiti ve u vjebenikoj tvr tki. Vjebenika tvr tka povezuje teorijsku nastavu sa stvarnom poslovnom praksom. Zato vjebenike tvr tke surauju i sa stvarnim tvr tkama: gotovo svaka vjebenika tvr tka ima po jednu par tnersku tvr tku iz stvarnoga poslovnog svijeta. Suradnja s tim tvr tkama razliita je intenziteta i moe ukljuivati prenoenje strunoga znanja i organizaciju te provedbu praktine nastave. Neke tvr tke za Naa je zadaa strukovno obrazovanje uiniti izvorom znanja koji e stvarati nova znanja7

jedno s vjebenikim tvr tkama sudjeluju u provedbi razliitih projekata. Rad u vje benikoj tvr tki ne znai samo uiti o gospodarstvu ve i omoguiti mladima da ga i osobno iskuse.

Agencija za strukovno obrazovanje osigurava organizacijom i provedbom strunog usavravanja nastavnika/ca iz ekonomskih i trgovakih kola koje uvode na-stavni predmet Strukovne vjebe (u dijelu nastavnoga plana i programa imaju sadraj vjebenike tvrtke). Danas vjebenike tvr tke postoje u gotovo svim europskim dravama - na svijetu ih ima oko sedam tisua. Poslovni kontakti hrvatskih tvr tki seu od Austrije preko Rumunjske pa sve do SAD-a. U Hrvatskoj se rad u vjebenikoj tvr tki proirio u okviru nastavnoga predmeta Strukovne vjebe i trenutano je jo, uglavnom, izborni predmet. No, u bliskoj budunosti planirani su koraci prema uvoenju tog predmeta kao obveznoga. Kako bi poslovne aktivnosti vjebenikih tvr tki to vjernije preslikavale stvarnost, osniva se koordinacijsko tijelo koje povezuje sve vjebenike tvr tke. Tu ulogu danas ostvaruje Sredinji ured vjebenikih tvr tki (SUVT) koji posluje u okviru Agencije za strukovno obrazovanje i objedinjuje usluge to su ih u pionirskoj fazi nudile kole Benedikt Kotruljevi i Katarina Zrinski. U SUVT-ovu registru vjebenikih tvr tki danas su registrirane sve hrvatske vjebenike tvr tke. Poreznoj upravi Sredinjeg ureda plaaju se sva davanja, svi su dje latnici prijavljeni na zdravstveno i mirovinsko osiguranje Sredinjeg ureda. Tvr tke i djelatnici raspolau raunom u banci za vjebenike tvr tke. Kolege/ice iz Ekonomske kole Be nedikta Kotruljevia vode meunarodne obraune (clearing) za doznake na raun banaka u drugim zemljama te kao pridruena lanica (affiliate member) EUROPEN-a podupiru meunarodno trgovanje.

Vjebenika tvrtka u hrvatskim kolama Poetci ideje o vjebenikoj tvr tki seu u 17. stoljee, a u Hrvatskoj je ve u 19. stoljeu na trgovakim kolama osnovan model ureda (Musterkontor) koji je, na alost, u razdoblju izmeu dva svjetska rata, prestao s radom. Prije uvoenja koncepta vjebenike tvr tke nastavnici su u hrvatskim ekonomskim kolama pouavali uenike kako osnovati mini tvrtke ili su primjenjivali koncept uenike tvrtke, i to u okviru nastavnih sadraja pojedinih strukovnih predmeta, npr. poduzetnitva, gospodarstva i marketinga. Mini tvr tke su fiktivno osnivale skupine uenika, dok je uenika tvr tka koncept uenja samostalnog (inokosnog) poduzetnikog pothvata. Oba koncepta predviaju vjebanje poduzetnikih aktivnosti igranjem uloga, gdje uenici primjenjuju steena teorijska ekonomska znanja o pronalasku i ar tikulaciji poduzetnike ideje, o odabiru djelatnosti, imena i zatitnoga znaka tvr tke, o postupku osnivanja tvr tke, rasporeivanju radnika na odgovarajua radna mjesta, odreivanju ciljnoga trita i sl., uglavnom - izradbom projekta. Vjebanje je usmjereno na poticanje kreativnosti uenika, logiko povezivanje i razmiljanje te promatranje stvarnosti. Vjebenika tvrtka je via razina simulacije poslovanja poslovne organizacije jer uenici, igranjem uloga, postaju radnici i stvarno obavljaju radne zadatke u simuliranom uredu, ali nema stvarnoga protoka novca i rizika kao u realnome poslovanju. Suvremena ideja vjebenike tvr tke u Hrvatskoj vue korijen iz sredine devedesetih godina prologa stoljea, kada su angairani nastavnici/ce i ravnatelji/ce uspostavljali kontakt s vjebenikim tvr tkama u Austriji, prireivali prve skupove za struno usavravanje nastavnika te osnivali prve vjebenike tvr tke. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) od 2000. g. u okviru nacionalne strategije za izobrazbu poduzetnika/ca, podupire osnivanje vjebenikih tvr tki u kolama. Nadovezavi se na ove pionirske pothvate, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i por ta je, pristupanjem projektu ECO NET (www.econet-see.com) 2003. godine, odluilo sustavno poticati irenje ideje vjebenike tvr tke u Hrvatskoj. Projekt ECO NET zajedniki provode Vlada Republike Hrvatske (preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i por ta, od nosno Agencije za strukovno obrazovanje) i Vlada Republike Austrije (koju zastupaju Ministarstvo nastave, umjetnosti i kulture, udruga KulturKontakt Austrija te Austrijska agencija za meunarodnu suradnju - ADA). Njegov je cilj jaanje i irenje nastavnoga koncepta vjebenika tvr tka u Hrvatskoj kroz struno usavravanje nastavnika i nastavnica sa etiri pilot kole - Prvom ekonomskom kolom Zagreb, Drugom ekonomskom kolom Zagreb, Ekonomskom kolom Velika Gorica i Ekonomskom i birotehnikom kolom Bjelovar. Ciljna skupina pojedinih strunih skupova su, osim nastavnica i nastavnika iz ove etiri pilot kole, bili i nastavnici dvadesetak ostalih hrvatskih kola. Daljnje irenje znanja i iskustava8

Prirunik kao sredstvo upravljanja znanjem Uzimajui u obzir potrebe za stalnim prilagodbama raznim potrebama uenika i drutva u kojemu ivimo, ideja vjebenike tvr tke je sve popularnija pa nastavnici rado ue i prihvaaju nastavne metode koje se koriste u radu vjebenike tvr tke. U prigodi su iskuavati svoje postojee znanje, sposobnosti i vjetine u voenju nastavnoga procesa, obogaivati ih i prihvaati nove kojima potiu vlastitu kreativnost i motivaciju u pouavanju uenika. Odnosi izmeu nastavnika i uenika se mijenjaju; oni postaju par tneri i kolege u timu koji ima zajedniki cilj, ali svatko preuzima odgovornost za svoj dio posla. Program Vjebenika tvr tka prihvaen je u velikom broju kola te se pokazala potreba izradbe metodiko-didaktikog prirunika za nastavnike. Prirunik za nastavnike/voditelje vjebenikih tvr tki je zbirka materijala u kojoj su sva steena primjenjiva znanja nastavnika koji su ih dugo godina stjecali vlastitim istraivanjima i radom, primjenom tuih iskustava i znanjem steenim kroz projekt ECO NET ili na druge naine. Osmiljen je kao pomo i potpora svima koji program Vjebenika tvr tka tek zapoinju provoditi u svojim kolama i onima koji ga provode ve neko vrijeme. Mogu ga koristiti i lanovi tima nastavnika koji rade u vjebenikoj tvr tki, oni nastavnici koje zanima rad vjebenike tvr tke,9

osobe koje se bave strunim usavravanjem nastavnika koji provode program Vjebenika tvr tka te oni koji se bave izradbom nastavnih planova i programa u hrvatskim kolama. Uz prirunik, vaan dio potpore irenju i osiguranju znanja, su i struna usavravanja koja irom Hrvatske organiziraju i provode multiplikatori/ce. Tijekom strunih skupova nami jenjenih nastavnicima/voditeljima vjebenikih tvr tki nastavnici postaju uenici te prolaze sve poslovne situacije u kojima e se kasnije nai njihovi uenici/radnici vjebenike tvr tke u svojoj koli. Sredinje teme prirunika su osnivanje i voenje vjebenike tvr tke te perspektive za profesionalizaciju procesa uenja. Prirunik i priloeni CD sastoje se od osam poglavlja. U priruniku su primjeri vjebi i radnih zadataka s imenom fiktivne tvr tke TIKO d.o.o. koju je osmislila skupina nastavnika polaznika strunih skupova (ciklus strunih skupova za voditelje poet n ke 2006./07. u organizaciji i provedbi Agencije za strukovno obrazovanje, i vie strune savjetnice za ekonomiju, trgovinu i poslovnu administraciju - ge Gordane Zoreti). Sva imena u primjerima su izmiljena. 1. poglavlje - Uvod u rad vjebenike tvrtke - itatelja u kratkim cr tama uvodi u obrazovni koncept Vjebenike tvr tke te navodi konkretne studije sluaja iz Hrvatske. Uz to daje kratki teorijski uvod i razvrstava vjebenike tvr tke meu druge, srodne obrazovne koncepte. Osnovu 2. poglavlja ini pregled ciljeva vjebenike tvrtke i preduvjeta za izvedbu nastave. Poglavlje u grubim cr tama predstavlja metodiku nastave Vjebenike tvrtke te zahtjeve koje ovakva nastava postavlja pred nastavnike i kolu. 3. poglavlje bavi se fazom osnivanja vjebenike tvrtke. Osnivanje vjebenike tvr tke pokazuje velike slinosti s osnivanjem stvarnoga poduzea. Na poetku treba nai dobru poslovnu ideju i poznavati trite, razviti poslovnu ideju uz pomo poslovnoga plana te ga provesti. U priruniku ete uz svaku od ovih tema pronai poticajne ideje i radne ma terijale. Posebno su zanimljivi materijali za izradbu okvirnoga poslovnog plana. Poslovni plan je zanimljiv alat za sadrajnu provedbu poslovne ideje. To je zanimljiva metoda prilikom osnivanja poduzea, ali i za ve postojea poduzea. Ta se misao potkrjepljuje uz pomo sljedee metafore: Provedba ideje bez plana slina je odlasku u nekom smjeru bez plana!. 4. poglavlje predstavlja voenje vjebenike tvrtke, tj. usredotouje se na strune vidove voenja ljudi i organizaciju vjebenike tvr tke. Navode se npr. konkretni primjeri oblikovanja obrazaca u vjebenikoj tvr tki ili strukturiranja odjela. 5. poglavlje predoava tekue poslove u vjebenikoj tvrtki koji seu od rutinskih poslova, kao to su npr. nabava, prodaja, plaanja unutar zemlje i u inozemstvu, sve do 6. poglavlja - Marketing vjebenike tvrtke gdje se obrauju primjerice pripremni i naknadni poslovi vezani uz nastup na Smotri/sajmu vjebenikih tvr tki.

BuduI da trgovanje poprima sve globalnije obrise, u nastavi Vjebenike tvr tke suradnja s nastavnicima stranih jezika postaje sve vanijom: 7. poglavlje bavi se stranim jezicima i vjebenikom tvrtkom. Poglavlje sadri poticajne ideje o tome kako se ta suradnja moe ostvariti, a na CD-u se nalazi mnotvo dokumenata na stranim jezicima. 8. poglavlje daje pregled raunalnih aplikacija u vjebenikoj tvrtki na primjeru razliitih softverskih paketa, npr. za korespondenciju za promidbena sredstva, izradbu internetske stranice itd.; pojanjava se njihova primjena u praksi.

10

11

1.

UVOD U RAD VJEBENIKE TVRTKE

Cilj ovog poglavlja je na itatelje prenijeti veselje i energiju koji su prisutni u radu vjebenike tvrtke.

1.1

VJEBENIKA TVRTKA - TEORIJSKE OSNOVE

U ovom poglavlju dajemo kratki uvod u nastavni plan i program Vjebenika tvr tka, pojanjavajui vana obiljeja njezina rada te usporeujui ovu nastavnu metodu sa srodnim oblicima po(d)uavanja.

Najvia stabla rastu iz najsnanijih korijena. Naa je misija strukovno obrazovanje uiniti korijenom koji e mladim ljudima pruati sve to im je potrebno da bi uspjeli u poslu i dosegli najvie visine.

13

1.1

VJEBENIKA TVRTKA - TEORIJSKE OSNOVE

RAZLIKE IZMEU VJEBENIKE TVRTKE I STVARNOGA PODUZEA Vjebenike tvr tke na tritu vjebenikih tvr tki ne nastupaju kao savreno poduzee. Prvenstveno o nastavniku ovisi u kojoj je mjeri njegova/njezina vjebenika tvr tka nalik pravom poduzeu. Svako poduzee koje eli uspjeno poslovati mora imati neku osnovnu strukturu. Premda veina menadera vjebenikih tvr tki eli izgraditi poduzee koje u najveoj moguoj mjeri preslikava stvarno poduzee, ipak meu njima postoje razlike na koje Manfred Hmmerle ukazuje u tablici koja slijedi.Kriteriji razlikovanja Vjebenika tvrtka Stvarna tvrtka

Vjebenika tvr tka je model poduzea namijenjen uenju. On omoguuje oponaanje svih aktivnosti stvarnoga poduzea na razliitim stupnjevima zahtjevnosti. Svrha vjebenike tvr tke je stjecanje, primjena i produbljivanje znanja te razvoj sposobnosti i ponaanja na podrujima svih ekonomskih struktura od referenata do poduzetnika. Jedna od jaih strana vjebenike tvr tke su kontakti prema vanjskim par tnerima. Kao to poduzea surauju u stvarnome gospodarstvu, tako i vjebenike tvr tke odravaju meusobne poslovne kontakte. Temeljem ove suradnje uenici mogu upoznati poslovnu kulturu svojih par tnera u zemlji i inozemstvu. U vjebenikoj se tvr tki odvijaju sve praktine poslovne aktivnosti od nabave do ostvarenja prometa. Sve se aktivnosti provode na nain da uenici uzimaju u obzir sve trgovake obiaje i pravne odredbe. Roba i usluge, ba kao i novac potreban za plaanja u vjebenikoj tvr tki, zapravo ne postoje. Informacije i dokumenti potrebni nekom poduzeu izrauju se i razmjenjuju koritenjem moderne tehnologije. Svaka je vjebenika tvr tka, kao i u praksi, podijeljena na odjele: Odjel za ljudske potencijale, administracija, prodaja i marketing, nabava, financije i raunovodstvo, logistika itd. Uenici prolaze kroz razne odjele i u svakome od njih obavljaju neke specifine poslove. Osim kontakata na nacionalnom i meunarodnom planu, jedna od jaih strana vjebe nike tvr tke je i simulacija. Pogrjene odluke u stvarnom poslovnom svijetu mogu ugroziti vlastito poduzee; nasuprot tome, u vjebenikoj tvr tki one ne izazivaju ozbiljnije ekonomske posljedice. One su, naprotiv, kao dio osobnog iskustva uenika, bitan imbenik u procesu uenja. Cilj nastave u vjebenikoj tvr tki je sveobuhvatan i usmjeren na prenoenje praktinoga trgovakog znanja, na potekoe koje uenici mogu imati pri poslovanju, na tijek poslovanja unutar nekog poduzea te na stvaranje veza s razliitim poduzeima. Proces uenja prvenstveno potie suradnja s poslovnim par tnerima, koja vrlo povoljno djeluje na motivaciju uenika. Stjecanje kljunih kvalifikacija (npr. sposobnost rada u timu, umreeno razmiljanje, jezine kompetencije) osposobljavaju uenika za poslovnu mobilnost i prilagodljivost u meunarodnom poslovnom i poduzetnikom svijetu; npr. kad uenik prilikom nabave u vjebenikoj tvr tki mora primijeniti steeno znanje, kada u suradnji s kole gama mora pronai optimalno rjeenje za nabavu, kada mora uoiti vezu izmeu odre enog djelovanja i uspjeha poduzea ili zastupati neku odluku pred poslodavcem. Nastava u vjebenikoj tvr tki predstavlja poseban izazov i za nastavnika: iz uloge preda vaa mora se prebacivati u ulogu radnika u timu, iz uloge nadreenoga - u ulogu savjetnika.

RadProtok novca Poduzetniki rizik

Poslovne odluke se donose kao i itav spektar moguih djelatu stvarnosti, ali se robe i usluge nosti, roba ili usluga simulirajuNema stvarnoga protoka novca Protok novca Nema poduzetnikoga rizika Poduzetniki rizik

Kontakti prema vanjskim par tnerimaSloenost zadataka i djelatnosti

Prvenstveno s drugim vjebenikim tvr tkama (ne prema domaim gospodarstvenicima) na njih esto utjee nastavnikirenje zadataka kao proces uenja

Domai gospodarstvenici

Nuna je provedba zadataka i poslova

Uenje i refleksija

Refleksija i uenje su sredinji elementi

Svakodnevni poslovi su u sreditu pozornosti mnogih poduzea

Organizacijsko ustrojstvo Izbor gospodarske grane i proizvodaRadno vrijeme

Rotacija poslova je sredinji ele - Rotacija poslova je element razment uenja voja radnika Nastavnik uenik trite vjebenike tvr tke3 - 5 sati u tjednu

Trite poduzetnikNormalno radno vrijeme

Kriteriji uspjeha

Broj prilika za uenje, tj. dinamika u vlastitoj vjebenikoj tvr tki, ulazna pota i broj aktivnosti

Dobit, dugorona pozicija na tritu, odravanje poduzea i radnih mjesta, itd.

Tablica 1.1 Osnovni cilj aktivnosti vjebenike tvr tke nije ekonomski uspjeh nego omoguavanje ve eg broja prilika za uenje! U vjebenikoj tvr tki uenici mogu upoznati i svijet ekonomije i svijet trgovine, to unosi dinamiku u njihovo uenje. Neki uenici nastupaju kao upravljaki (rukovodei) radnici, neki razvijaju i poduzetniki duh, a nastavnici preuzimaju ulogu konzultanata (neki preuzimaju i ulogu rukovoditelja).

14

15

Ured Vjebenike tvrtke se nalaze u uionicama ureenima poput ureda. Uionica je podijeljena na odjele i obuhvaa, ovisno o njezinoj veliini, oko 15 radnih mjesta za uenike te prostor za odravanje sastanaka. Ured je, kao i u praksi, opremljen svim suvremenim informatikim i komunikacijskim ureajima. Skupina uenika dolazi u ured ovisno o svom rasporedu sati. Nakon nastavnoga sata ta vjebenika tvr tka sprema svoju dokumentaciju kako bi sljedee poduzee moglo raditi. Ureivanje ureda ukazuje na promjenu uloge nastavnika, tj. odnosa izmeu nastavnika i uenika. Uenici nisu, kao u klasinoj nastavi, rasporeeni po klupama, ve su podijeljeni u skupine. Neki uredi imaju i prostoriju za odravanje sastanaka. U njoj se zajedniki donose strateke odluke o radu vjebenike tvr tke te promilja naueno ili se vode pojedi nani razgovori. Partnerske tvrtke Od velike su vanosti i suradnja s poduzeima iz stvarnoga gospodarstva. Mnoge vjebenike tvr tke imaju par tnere iz gospodarstva koji vjebenikim tvr tkama pruaju potporu svojim Know-how"-om (npr. stvarni obrasci, uzorci proizvoda), a nekada i putem donacija ili prireivanjem posjeta njihovim poduzeima. Mrea vjebenikih tvrtki Vjebenike tvr tke na domaem tritu vjebenikih tvr tki surauju s drugim vjebenikim tvr tkama i Sredinjim uredom vjebenikih tvr tki, a na inozemnom tritu vjebenikih tvr tki s inozemnim vjebenikim tvr tkama. Internet, kao medij umreavanja, sve postojanije dobiva na vanosti. Mnoge vjebenike tvr tke odravaju poslovne kontakte (irom svijeta) putem elektronike pote. Prema tome, mrea vjebenikih tvr tki je otvoren sustav vjebenikih tvr tki i sredinjih ureda vjebenikih tvr tki koji meusobno komuniciraju. Uenici na osnovi poslovnih kontakata s inozemnim vjebenikim tvr tkama uspostavljaju kolska par tnerstva koja su podloga zajednikim projektima ili razmjeni uenika. Sredinji ured vjebenikih tvrtki (SUVT) Da bi se uskladile aktivnosti vjebenike tvr tke, na tritu vjebenikih tvr tki mora postojati koordinacijski centar sredinji ured. Rije je o centru koji simulira usluge potrebne u stvarnomu poslovanju koje vjebenika tvr tka ne moe sama ponuditi, kao to je banka (meunarodni platni promet) ili uprava (financijska uprava, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, registar poduzea i sl.), a provodi i aktivnosti kao to su smotre/sajmovi vjebe nikih tvr tki. Na internetskoj stranici www.aso.hr pronai ete informacije o radu Sredi njeg ureda vjebenikih tvr tki SUVT-a.

DRUGI MODELI SIMULACIJE PODUZEASimulacije poduzea

Ured za uenje Model poduzea

Vjebenika tvr tka Juniorska skupina

Mini poduzea

Uenika tvr tka

Uvjebani suradVoenje poduze Temelji se na plannici upravljaju a, simulacija proskoj igri dijelovima toka robe i novca poduzea Nema kontakta s vanjskim par tnerima

Uenici osnivaju poduzee na odreeno vrijeme

Mladi vode poduzee

Mrea Ukljueni u stvarno trite; stvarni tokovi robe i novca vjebenikih tvr tki

Didaktika osnova: Teorija djelovanja

Slika 1.1 Osim vjebenikih tvr tki naelno postoje jo tri modela praktinoga kolovanja na podruju trgovanja putem simulacije poduzea, a to su: ured za uenje, mini poduzee i uenika tvr tka. Ured za uenje simulira radne aktivnosti nekog poduzea u zatvorenom modelu koji se temelji na planskoj igri, odnosno u njemu je sve fiktivno: i roba, i novac, i suradnja s vanjskim par tnerima. Nastavnik oponaa sve stvarne situacije u kojima se ui. Nastavnik moe prilagoditi sadraj poslovnih sluajeva razini znanja uenika, ali i svjesno simulirati pogrjeke. Mini poduzee je stvarno poduzee koje najee traje jednu kolsku godinu (nakon toga s e zatvar a). Rad ni ci s u ue ni ci k o j i zaj e d no i ne mi ni p o d uze e . Ak o mo d e l vj e b e ni k e tvr tke ne funkcionira kao simulacija stvarnosti, radnici mini poduzea snose poslovni rizik. Pogrjene odluke koje u vjebenikim tvr tkama nemaju velike posljedice, ovdje mogu prouzroiti gubitke. Mini poduzea bi se, prema tome, unutar kole trebala osnovati samo ako je par tnerska tvr tka spremna preuzeti rizik ili ako aktivnosti te tvr tke nisu jako rizine. Ideja mini poduzea potjee od amerike organizacije Junior Achievement, koja je u me uratnom razdoblju izgradila prva mini poduzea u kolama. Uenika tvr tka pod vodstvom uenika ve dugo funkcionira kao stvarna tvr tka. I ovdje poduzetnici snose poduzetniki rizik koji bi trebali preuzeti od par tnerske tvr tke U ue nikoj tvr tki dobit je sporedna stvar, a najznaajnije iskustvo je stjecanje osjeaja odgovornosti: usuditi se napraviti korak dalje, biti sigurniji u sebe. U uenikim se tvr tkama uenici moraju brinuti i o nasljedstvu poduzea: svoju tvr tku moraju promicati meu drugim uenicima te poduavati nove uenike. Za to je potrebna izdrljivost i upornost. Radno vrijeme tvr tke manjim dijelom zahvaa vrijeme nastave, veinom je to slobodno vri 17

16

jeme. Plae se isplauju, ali se uvaju za zajednike aktivnosti. Koncept uenike tvr tke izradila je poetkom 90-tih godina Njemaka zaklada za djecu i mlade (Deutsche Kinder und Jugendstiftung). Koncept vjebenike tvr tke ostvaruje sveobuhvatnu metodu uenja i poduavanja usmje renu prema uenicima. On je odgovor na stalne zahtjeve gospodarstva za veu usmjere nost prema praksi tijekom kolovanja, za proirivanjem vidika buduih radnika koji e raditi izvan granica zemlje, za boljim poznavanjem stranih jezika i uvoenjem najnovije tehnologije u nastavu, poput telekomunikacije pomou interneta. Rad u vjebenikoj tvr tki izmijenio je situaciju u koli kako na podruju uenja tako i na drutvenom planu. Kognitivno znanje vie nije u prvom planu, nego je ono samo jedan od aspekata uenja. kola postaje mjesto u kojemu se mogu usavravati i isprobavati sposobnosti postupanja s drugima. Ona postaje drutveno mjesto na kojemu se svi sudionici dobro osjeaju. Vjebenike tvr tke kao presjek kole i njezina okruenja, osobito na podruju gospodarstva (mnoge vjebenike tvr tke imaju par tnerske tvr tke), pridonose ugledu kole. To moe biti od koristi pri traenju donatora ili sponzora. Kontakt s drugim vjebenikim tvr tkama stvara nove veze s drugim kolama u zemlji i inozemstvu i temelj je novih par tnerstava. Osim toga, rad u vjebenikoj tvr tki potie poduzetniko razmiljanje i djelovanje. Dobro obrazovani, motivirani i prilagodljivi poduzetnici i poslodavci se uspjeno mogu dokazivati na gospodarskom tritu kojeg obiljeavaju nagle promjene drutva i tehnologije i mnotvo interkulturalnih utjecaja. Povezivanje s vjebenikim tvr tkama u inozemstvu poveava kompetencije iz stranih je zika kod uenika, a uenicima omoguuje i upoznavanje drutvenih, kulturnih i ekonomskih razlika i posebnosti par tnerskih zemalja, to je znaajna podloga za buduu suradnju u stvarnome poslovnom ivotu.

2.

METODIKO-DIDAKTIKE NAPOMENE

Drugo poglavlje daje pregled kako metodiko-didaktikih napomena za provedbu nastave u predmetu Vjebenika tvrtka tako i pregled aktivnih nastavnih metoda koje su vana pretpostavka za rad u vjebenikoj tvrtki.

2.1 CILJEVI RADA U VJEBENIKOJ TVRTKI U poglavlju 2.1. navode se glavne kompetencije koje uenici stjeu radom u vjebenikoj tvr tki te suradnja nastavnika, SUVT-a, ravnatelja kola i par tnerskih tvr tki, kao posebnog izazova u radu vjebenikih tvr tki. 2.2 NAJNUNIJI MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA VT-a Preduvjeti za provedbu programa Vjebenika tvr tka seu od promjene uloge nastavnika, korelacije s drugim nastavnim sadrajima, vrjednovanja postignua uenika do rada u uredu vjebenike tvr tke. Uz poglavlje 2.2 na prateem CD-u nai ete: 1. Fotografija ureda VT-a Bjelovar optimalni uvjeti 2.3 METODIKA NASTAVE VT-a Poglavlje govori o organizaciji rada u vjebenikoj tvr tki, uz primjere radnih listova prilo enih na CD-u: 1. Ralanjivanje zadataka RADNI LISTOVI 1a1e: I. 1a Zadatak razraen po odjelima II. 1b Primjer razraene aktivnosti Odjela administracije III. 1c Obrazac za razradbu aktivnosti Odjela prodaje i marketinga IV. 1d Obrazac za razradbu aktivnosti Odjela nabave V. 1e Obrazac za razradbu aktivnosti Odjela financija i raunovodstva

18

19

2. OSOBNA ZADUENJA RADNI LIST 2 3. ZAPISNIK SA SASTANKA RADNI LIST 3 4. ELEMENTI VRJEDNOVANJA RADA UENIKA RADNI LIST 4 5. DNEVNIK RADA UENIKA/CE RADNI LIST 5 6. KONTROLNI POPIS AKTIVNOSTI ZA ZADATAK RADNI LIST 6

2.1.2 KOMPETENCIJE UENIKA KOJE STJEU RADOM U VJEBENIKOJ TVRTKI Kae se da oko 15% onoga to nauimo, nauimo iz onoga to drugi kau tj. verbalnom i vizualnom percepcijom reci mi; oko 50% od onoga to nauimo, nauimo iz onoga to vidimo - tj. vizualnom i auditivnom percepcijom pokai mi, a oko 90% od onoga to nauimo, nauimo iz onoga to sami kaemo i uinimo tj. sudjelovanjem ukljui me. Stoga je koncept uenja kroz vjebeniku tvr tku demonstracijom radnih operacija, odnosno simulacijom poslovanja - pravi nain uenja, gdje su uenici aktivno ukljueni u proces i uenje je iskustveno, a pamenje dugorono. Glavna je svrha nastavnog predmeta Vjebenika tvr tka osposobiti uenike koji ga pohaaju da samostalno obavljaju sve radne zadatke i procese u poslovnoj organizaciji (tajnike, uredske, knjigovodstvene, kupoprodajne, marketinke poslove u trgovakim drutvima). Kroz igranje uloge radnika poslovne organizacije uenici se pripremaju za bre ukljuivanje u svijet rada i razvijaju profesionalan pristup izvravanju radnih zadataka i interes za struku. Kljuni poslovi koje e pritom obavljati su poslovi odjela: administracije, nabave, prodaje i marketinga, financija i raunovodstva; unos podataka i obradba informacija; uporaba uredskih strojeva i raunala, telefoniranje, fotokopiranje, kopiranje, slanje faksova i elektronike pote te pretraivanje internetskih stranica. Uenik stjee i razvija ope i strune kompetencije. Ope kompetencije su: sposoban je sudjelovati u usmenoj i pisanoj komunikaciji sposoban je sudjelovati u skupnoj raspravi, prilagoavati se drugima u skupini i prihvaati razliitost miljenja sposoban je itati i sintetizirati podatke iz dokumenata o istoj temi posjeduje temeljna matematika znanja potrebna za razumijevanje zakonitosti u prirodi i drutvu te je osposobljen za primjenu znanja u ivotu i struci posjeduje vjetinu samostalnog raunanja, cr tanja i mjerena prema uputama te preciznosti u radu primjenjuje usvojene metode uenja i usavrava nove preuzima odgovornost za svoj zadatak koritenjem vlastitoga plana kako bi ostvario zadane ciljeve. Strune kompetencije su: razlikuje znaenje pojmova i procesa iz razliitih podruja ekonomije (gospodarstvo, poduzetnitvo, gospodarsko pravo, knjigovodstvo s bilanciranjem, marketing, statistika, dioniarsko gospodarstvo, novarstvo) na mikroekonomskoj i makroekonomskoj razini razumije meuovisnosti poduzetnikih organizacija i tijek poslovnih aktivnosti na nacionalnome i meunarodnom tritu raspolae teorijskim i praktinim znanjem potrebnim za obavljanje posla u podruju poslova nabave, prodaje, marketinga, poslovne administracije, knjigovodstva i financijaNaa je zadaa obrazovanje uiniti energijom koja osvjetljava budunost21

2.1

CILJEVI NASTAVNOGA PROGRAMA VJEBENIKA TVRTKA

2.1.1 CILJ NASTAVNOGA PROGRAMA VJEBENIKA TVRTKA I ZADATCI CILJ: Osposobiti uenike/ce za samostalno svladavanje svih radnih zadataka i procesa u po slovnoj organizaciji te razviti vjetine timskoga rada, prezentiranja, odgovornog odluivanja, meusobnog uvaavanja i rjeavanja nesuglasica mirnim putem kroz simuliranje osnivanja, voenja i poslovanja poslovne organizacije kako bi kroz obavljanje svih radnih zadataka mogli bolje razumjeti sustav trinoga gospodarstva i razviti osobnu kreativnost vanu za poticanje poduzetnikoga duha i interes za samostalno voenje i obavljanje posla u stvarnome poslovnom svijetu. ZADATCI: Potaknuti na povezivanje teorijskih nastavnih sadraja primjenjujui steeno znanje na praktinim radnim zadatcima kojima e uenici-radnici vjebenike tvr tke razviti vje tine vane za zanimanje ekonomist: osnivanje poslovne organizacije, pisanje ivotopisa i razgovora za radno mjesto, prijava radnika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, izradba internetske stranice, knjigovodstveni i raunovodstveni poslovi, poslovi odjela nabave, prodaje i marketinga, poslovno komuniciranje i bonton, priprema i vo enje poslovnih sastanaka, politika proizvoda/usluge (razvijanje inovacija), odgovorno odluivanje, planiranje, organiziranje i voenje poslovanja poslovne organizacije i svega ostaloga s im e se susretati u praktinom ivotu, na radnome mjestu - prema zahtje vima poslodavca. Potaknuti meusobnu suradnju i razvijanje poslovnih i prijateljskih kontakata uenika - radnika vjebenike tvr tke koji mogu u budunosti pridonijeti razvoju stvarnih poslovnih kontakata i poslovne suradnje te razviti uspjeno poslovanje u zemlji i inozemstvu. Razviti sposobnosti timskoga rada, izraavanja vlastitog miljenja, kreativnosti, samo stalnosti, poduzetnikoga duha, motivacije, prezentacije, vlastite osobnosti i odgovornosti, suradnikoga rada i ivljenja te boljeg razumijevanja poslovnih situacija u stvarnome poslovnom svijetu (odnos radnika i nadreenih ili radnika meusobno) te profesionalizam u radu. Potaknuti kod uenika/ca potrebu za samopotvrivanjem, samopotovanjem, potova njem moralnih vrijednosti, meusobnom tolerancijom i suradnjom, potovanjem razliitosti, samomotivacijom i cjeloivotnim uenjem.

20

zna poslovnu dokumentaciju i knjigovodstvene isprave platnoga prometa te sve ostale dokumente koji prate poslove nabave, prodaje, prijava/odjava zaposlenika na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, putni nalog i sl. posjeduje vjetine potrebne za samostalno koritenje informacijske i komunikacijske tehnologije te rad na raunalu posjeduje odgovarajua znanja iz raunalstva koja primjenjuje za pronalaenje podataka vanih za organizaciju i rad te ih koristi u obavljanju postavljenih radnih zadataka zna se koristiti internetom, slati elektroniku potu i faks, pretraivati internetske stranice zna strukturu poslovne komunikacije i zna poslovno komunicirati uz primjeren bonton posjeduje znanje o svakodnevnom uredskom poslovanju samostalno organizira, planira, odluuje, izvrava zadatke i samostalno rjeava problem sposoban je izabrati i sam interpretirati potrebne informacije (upute o radu, podatke vezane uz pojedine radne zadatke) odgovara za svoj rad, timski surauje i orijentiran je na cjeloivotno uenje.

nome mjestu, zadovoljstvo poslodavca i radnika, vea djelotvornost, blagostanje u konanici). Javnosti se prezentira rad vjebenike tvr tke, a par tnerska tvr tka promovira svoj rad kroz rad vjebenikih tvr tki. Nastavnik/voditelj vjebenike tvrtke preuzima ulogu ravnatelja (direktora) ili konzultanta poduzetnike organizacije; organizira poslovanje vjebenike tvr tke uz pomo ostalih radnika (uenika), uenici koji pokazuju sposobnosti voenja skupine postaju voditelji odjela te ine menadment poduzetnike organizacije. Nastavnik/voditelj potie obavljanje potrebnih poslova kroz timski rad, a profesionalnim obavljanjem poslova (to postie jasno zacr tanim ciljevima/zadatcima to ih uenici ostvaruju) poveava motivaciju uenika. Sve to dovodi do olakane pripreme uenika - buduih radnika - na konkretne poslovne aktivnosti (esto neoekivane i neizvjesne) s kojima se suoavaju zapoljavanjem u stvarnoj poslovnoj organizaciji.

2.1.3 SURADNJA AGENCIJE ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE, STRUKOVNIH KOLA I POSLOVNOG OKRUENJA Zbog novih ivotnih okolnosti nastavnici svoj rad s uenicima moraju (gotovo svakodnevno) prilagoavati. Moraju, dakle, u svom nastavnom procesu u sredite pozornosti po staviti uenika individualca i, primjenom odgovarajuih nastavnih metoda, svakog od njih potaknuti da to vie razvije osobne potencijale. To znai da kod uenika razvijaju svijest o samome sebi, savjest, neovisnu volju i kreativnu matu. Jedan od vanih poslova Agencije za strukovno obrazovanje je organizacija i provedba strunog usavravanja nastavnika strukovnih kola u Republici Hrvatskoj. U tom smislu ona surauje sa svim ravnateljima i nastavnicima tih kola, nastojei to vie zadovoljiti njihove potrebe u podruju strunog usavravanja. Osim strunim usavravanjem, nastavnici imaju priliku uiti iz gospodarskog okruja, pa je nuno da se kole poveu s poslovnim organizacijama koje podupiru poduzetniku kulturu drutva iz svoje sredine. Time je olakano prikupljanje informacija iz poslovnog svijeta koje prenose uenicima i upuuju ih na praenje gospodarske prakse kao izvora uenja. Jedna od mogunosti koju prua koncept Vjebenika tvr tka je suradnja kola i poslovnih organizacija kroz oblik par tnerstva. Dakle, za uspjenu simulaciju rada u vjebenikoj tvr tki stvarna par tnerska tvr tka daje potrebne informacije, strune konzultacije i druge oblike pomoi - prema svojim mogunostima. Osigurava se stvarnija veza svijeta gospodarstva i kole, to je vano za osvjeivanje potreba za odreenim zanimanjima, gdje se mogu ukljuiti komore, ministarstva, sindikati i druge institucije. Jaa spona izmeu kola i lokalne zajednice, to dovodi do boljeg iskoritavanja svih raspoloivih mogunosti i kolovanja prema potrebama zajednice (smanjivanje nezaposlenosti i nepotrebnog ulaganja, bolji i osmiljeni razvoj drutva, vraanje uloenoga u kraemu vremenu, radniku je potrebno krae vrijeme za prilagodbu na rad22

2.2

NAJNUNIJI MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA VT-a

2.2.1 METODIKE I ORGANIZACIJSKE NAPOMENE Program Vjebenika tvr tka provodi se u uionici opremljenoj kao ured: simulira se po slovanje poslovne organizacije raspodjelom radnih mjesta po odjelima: administracija, nabava, prodaja i marketing, proizvodnja (prema odabiru djelatnosti) i financije i raunovodstvo. Nastavni sadraji koji se obrauju u programu Vjebenika tvr tka ne dijele se po godinama uenja - jer ivotni ciklus svake poslovne organizacije zapoinje poslovnom idejom, osnivanjem poslovne organizacije, zapoljavanjem radnika i njihovim rasporeivanjem na pojedina radna mjesta te obavljanjem djelatnosti. Vjebenika tvr tka je simulacija stvarne poslovne organizacije, u kojoj se gotovo svi poslovi odvijaju svakodnevno (kao i u stvarnome svijetu). Zato je vrlo teko podijeliti nastavne sadraje po godinama uenja, a svrha simulacije je osigurati kontinuiranost poslovanja (kao i u stvarnosti). Po zavretku rada jednoga narataja uenika, poslovanje vjebenike tvr tke se nastavlja. Stoga sadraji programa Vjebenika tvr tka povezuju sve nastavne sadraje, s naglaskom na strukovne (gospodarstvo, poduzetnitvo, knjigovodstvo s bilanciranjem, poslovne komunikacije, marketing, gospodarsko pravo, dioniarsko gospodarstvo, statistika, novarstvo) u logiki osmiljenu cjelinu pa uenici kreativnim vodstvom uvjebavaju radne operacije i simuliraju poslovne situacije. Tijekom pohaanja programa uenici rade u skupini od po 15-16 uenika (razredni se odjeli dijele u dvije skupine) kako bi simuliranje poslovanja bilo lake, praktinije i blie stvarnosti - uz usmjeravanje nastavnika/voditelja vjebenike tvrtke. Radi se u bloku (spojena dva kolska sata). Istraivakim radom, demonstriranjem i igranjem uloga uenici prenose teorijska znanja u praktine vjetine - uz savjetodavnu pomo predstavnika par tnerske tvr tke. Odabirom djelatnosti vjebenika tvr tka bira djelatnost par tnerske tvr tke, njezine proizvode/usluge i23

osniva se kao trgovako drutvo. Na taj se nain osigurava stvarnija veza svijeta gospodarstva i kole, to je nuno da bi se uenicima mogle pribliiti konkretne poslovne situacije, koje su vrlo esto neizvjesne i iznenadne. Uenici e se uiti sluati, promatrati, misliti, razmiljati, razgovarati, postav ljati pitanja na pravi nain i odgovarati na postavljena pitanja, razvijat e kreativ nost, samomotivaciju, spremnost sna l enja u neobinim i neoekivanim situacijama, spoznati to znai poslovno a riskirati i preuzimati odgovornost za svoje odluke. Radom u vjebenikoj tvr tki zamjenjuju svoju ulogu uenika/uenice radnikom/radni com svoje vjebenike tvr tke. Nastavnik/voditelj vjebenike tvr tke postupno prenosi odgovornost i radne zadatke na uenike/radnike vjebenike tvr tke koji tijekom rada postaju samostalniji, sigurniji i vjetiji u izvoenju pojedinih radnih zadataka uz uporabu opreme i potrebne dokumentacije (uz potivanje svih postojeih pravila i propisa o osnivanju i voenju poslovne organizacije). Nastavnici pojedinih strukovnih sadraja (vezanih uz radne zadatke pojedinih odjela) ukljuuju se u rad vjebenike tvr tke kao suradnici, a nastavnik/voditelj vjebenike tvr tke usklauje njihov rad. Provedba programa Vjebenike tvr tke stoga je timski rad nastavnika svih strukovnih sadraja, uz ukljuivanje stranoga jezika i informatike koji su u funkciji struke. Meusobno poslovanje vjebenikih tvr tki obavlja se internetom, a pruanje svih potrebnih informacija o vjebenikoj tvr tki kao poslovnom subjektu daje se putem internetske stranice te tvr tke. Sve usluge nune za poslovanje vjebenike tvr tke kao prave poslovne organizacije, a to su: Trgovaki sud, Dravna statistika, Porezna uprava, Poslovna banka, Fond mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja i vezu s EUROPEN-om (za meunarodno poslovanje), prua Sredinji ured vjebenikih tvr tki (SUVT). 2.2.2 NAJNUNIJI MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOENJE PROGRAMA VT-a Simulirani ured vjebenike tvr tke mora biti opremljen najnunijom opremom. Prven stveno se treba osigurati dovoljno velika uionica da ima radna mjesta sa stolom (npr. tipizirana radna povrina stola (radnoga mjesta) trebala bi biti najmanje 72 cm) i stolcima (udaljenost izmeu dva radna mjesta trebala bi biti oko 85 cm), s pet-est raunala (po je -

Primjer simuliranog ureda vjebenike tvr tke

Potrebno je osigurati prolaz izmeu stolova, irok najmanje 80 cm

dan za svaki odjel i jedan glavni za nastavnika, meusobno umreenih, s odgovarajuim softverom programski paket MS Office i knjigovodstveni program) te jedan-dva pisaa, fotokopirni stroj, skener, telefon s faksom, internetski prikljuak, e -adresa, pano-ploa, ormar za dokumentaciju, uredski pribor (papir za ispisivanje i kopiranje, mape, registratori, builica papira, spajalice, ljepilo, kare i sl.). Raspored namjetaja je u skupinama (sloiti tako da je svaka skupina jedan odjel), a bilo bi dobro (po mogunosti) imati prostor za sastanke voditelja odjela ili vei stol za sastanke u simuliranom uredu. U nastavku dajemo mogui izgled simuliranog ureda vjebenike tvr tke (samo stolovi s raunalima koji predstavljaju odjele). kola mora imati mogunost mjesenog financiranja trokova uredskog poslovanja (trokovi uredskog pribora, za ispisivanje, fotokopiranje i sl.). 2.2.3 NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEA UENIKA Uenici trebaju redovito pohaati program Vjebenike tvr tke da bi se ostvario kontinuitet njihova stjecanja i razvijanja praktinih vjetina, ali i kontinuitet rada vjebenike tvr tke kao poslovne organizacije. Uenici e na taj nain spoznati koliko je znaenje svakog radnika u nekoj poslovnoj organizaciji i da su svi meusobno povezani i ovisni. Vano je savjesno koristiti i uvati opremu i dokumentaciju simuliranog ureda/vjebenike tvr tke. Pravila na radnome mjestu se mijenjaju. Ocjenjivanje radnika se obavlja prema novim mjerilima, gdje nije bitna samo naobrazba, inteligencija i strunost ve i uspjenost kojom se nosimo s vlastitom osobom, ali i s drugima. Stoga je ocjenjivanje rada uenika u vje benikoj tvr tki drugaije od ocjenjivanja i praenja rada i napredovanja uenika tijekom klasine nastave. Osnovni elementi ocjenjivanja, praenja i vrjednovanja uenikovih postignua u radu u vjebenikoj tvr tki su: kvaliteta obavljena posla primjena usvojenih znanja dnevnik uenikova rada.25

Primjeri dviju vjebenikih tvr tki24

Tijekom rada uenika/radnika u vjebenikoj tvr tki nastavnik/voditelj prati, ocjenjuje i vrjednuje njegova postignua glede sljedeih elemenata: kvalitete obavljena posla i primjene usvojenih znanja (kao osnovnih), te voenja dnevnika rada, u kojem elementu ue nik ima zadatak da u vidu domae zadae opie poslove tijekom jednoga radnog dana. Na taj nain nastavnik/voditelj provjerava koliko je uenik stvarno sudjelovao u radu svog odjela. Uz te elemente bitno je pratiti nain rada i suradnje uenika u timu, njihovo rjeavanje problemskih situacija, sudjelovanje u donoenju odluka te preuzimanju inicijative i odgovornosti uz potrebnu dozu empatije (prilagodljivosti i uvjerljivosti).

bleme/zadatke. Suradniko se uenje temelji na kritikom razmiljanju jer je razumijeva nje informacije poetak, a ne cilj uenja. Kritiko miljenje znai krenuti od neke postavke, promiljati o njezinoj primjeni, preispitati ju, usporediti sa suprotnim miljenjima, izgraditi sustav uvjerenja i, na temelju svega, odrediti svoje stajalite/miljenje. Metode suradnikog uenja su interaktivne; nastavniku omoguuju kreativnost u osmiljavanju nastavnoga procesa, primjeni nastavnih pomagala i sredstava, a uenicima donose povean interes za uenjem, uenje uz zabavu, stjecanje iskustava na vlastitim uspjesima ili neuspjesima uz stalno propitivanje i istraivanje, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu preuzimajui odgovornost za vlastito uenje i oblikovanje vlastitih, uz potivanje tuih miljenja. Metode suradnikog uenja smanjuju udio frontalnog oblika nastave u nastavnom pro cesu, a poveavaju skupni rad. Uenici rade zajedno, u parovima ili malim skupinama da bi se pozabavili zajednikim problemom/zadatkom. Svaka se skupina sastoji od uenika razliitog spola; po uspjehu ima dobrih, prosjenih i loijih uenika/ca. Uenicima omoguuju istodobno uenje, vjebanje, provjeravanje razine usvojenosti novih sadraja i procjenu -rjeavanje problema. Potiu uenike i nastavnike na samoprocjenu vlastitoga rada. Odabirom nastavnih metoda nastavnik treba pomoi onim loijim uenicima da se aktivno ukljue u nastavni proces, da se ne osjeaju iskljuenima i da uspiju pokazati svoje postignue. Oni bri i bolji uenici mogu dobiti ulogu pouavatelja jer se na taj nain poboljava socijalizacija, prenoenje i irenje znanja. Temelji suradnikog uenja su: pozitivna meuovisnost uenici uviaju da su potrebni jedni drugima kako bi izvrili postavljeni zadatak osobna prijateljska interakcija uenici uzajamno poboljavaju uenje jer se meusobno ispomau, razmjenjuju iskustva i potiu iskustva uenja; objanjavaju, raspravljaju i pre nose ono to znaju svojim vrnjacima pojedinana odgovornost uspjenost svakog uenika esto se ocjenjuje i rezultati se daju skupini i pojedincu interpersonalna umijea uenici razvijaju sposobnosti i vjetine voenja, odluivanja, izgradnje povjerenja, komunikaciju, rjeavaju nesuglasice i upravljaju sukobom skupno procesiranje nastavnik prati rad skupine, prua joj povratne informacije, a i cijelom razredu, o tome kako skupina dobro surauje. Za uspjean rad potrebno je odrediti neka pravila/naela suradnikog uenja. Uenici se tako ue meusobnoj toleranciji i potovanju razliitosti. 1. NAELO SURADNJE potrebno je da svaki lan skupine dopusti sudjelovanje u radu skupine, razmjenu iskustava i ideja da bi se zadovoljile potrebe, a u svrhu ostvarenja postavljenog zadatka. 2. NAELO USPJENOSTI zadatci su izazovi, a uenici e se potruditi da ih obave na najbolji mogui nain.27

2.3

METODIKA NASTAVE VT-a

2.3.1 SURADNIKO UENJE Obrazovnim sustavom treba oblikovati graane koji mogu kvalitetno i inteligentno pridonositi rjeavanju problema s kojima se suoava nae drutvo. Dakle graane koji mogu kritiki razmiljati i pomoi rjeavanju problema u lokalnim zajednicama, a i na irem podruju djelovanja. Za ostvarenje tog cilja kole moraju osigurati ozraje koje promie razmiljanje, argumentiranu kritiku i odgovorno odluivanje. Nastavnikova umijea obuhvaaju: pripremanje izvedbu nastavnoga sata ar tikulaciju nastavnoga sata ugoaj u razredu radnu disciplinu praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje uenika prosudbu vlastitoga rada. Nastavni proces je usmjeren na usvajanje opih i strunih znanja, razvijanje i usvajanje strunih specifinih sposobnosti i vjetina te razvijanje socijalnih kompetencija (komunikacijske, prezentacijske, organizacijske vjetine, empatija, sposobnost rada u timu, preuzimanje inicijative, kritiko razmiljanje i izraavanje, samostalno i odgovorno odluivanje, motivacija). Stoga se kae da metode pouavanja moraju ukljuiti u nastavni proces itavo ljudsko bie: glavu, srce i ruku (uenik usvaja teorijska znanja, razvija praktine vje tine, tj. spaja teorijska znanja kroz praktino obavljanje zadataka, razmilja i logiki po vezuje i emocionalnu inteligenciju). Suradniko uenje obuhvaa nastavne metode koje su usmjerene na razvoj sposobnosti svakog pojedinca u prihvaanju novih informacija, njihova razumijevanja, kategoriziranja i povezivanja u logike cjeline koje e u kasnijim situacijama znati primijeniti i prilagoditi potrebama. Cilj uenja i pouavanja uz primjenu metoda suradnike nastave je u svakom ueniku pronai sposobnosti koje moe razviti da bi uspjeno svladavao postavljene pro26

3. NAELO ODGOVORNOSTI svatko u skupini treba preuzeti odgovornost za posljedice donesenih odluka. 4. NAELO POTOVANJA uenici u skupini moraju meusobno uvaavati miljenja i potrebe te potovati razlike u pogledima i stajalitima. 5. NAELO SLOBODE - radom u skupini uenici moraju imati mogunost izbora, jasnog izraavanja vlastitih potreba, interesa, ali i oekivanja. 6. NAELO VREMENA skupina, tj. svaki pojedinac mora potovati zadano vrijeme za izradbu zadatka. 7. NAELO ZABAVE - tijekom rada i uenja uenici se trebaju osjeati ugodno, raditi bez prisile, uivati. Rad u vjebenikoj tvr tki pretpostavlja primjenu raznih metoda suradnikog uenja. Ovdje e se prikazati samo neke od njih. Metode suradnikog uenja: 1. RAZMISLI I RAZMIJENI nastavna metoda koju se moe primijeniti za rad u paru ili u skupini (manjoj i veoj za poetak suradnje/razgovora). Brza je i jednostavna metoda, moe se primijeniti na veinu sadraja. Cilj je: aktivirati sve uenike na suradnju i izvui iz njih prethodno znanje/iskustvo. Nastavnik postavlja pitanje: to zna ili misli da zna o; svaki uenik u tiini (vrijeme za razmiljanje od nekoliko minuta) razmisli i ukratko zapie to zna o temi. Svoja razmiljanja svaki uenik razmijeni s drugim rad u paru, zapisuju ukratko svoja miljenja. Zatim se taj par povezuje s drugim parom, razmjenjuju iskustva u skupini, zapisuju svoja miljenja. Na kraju svaka skupina ispisuje miljenje/odgovor o pitanju/problemu na ploi/panou te se moe pokrenuti rasprava i ralamba. Ovim se nainom omoguuje prikupljanje razliitih ideja, miljenja, meusobno uenje i pouavanje, razvijanje samostalnosti i suradnje. Moe se koristiti za uvodni i zakljuni dio nastavnoga sata. 2. ROTIRAJUI PREGLED nastavna metoda koja zahtijeva kretanje uenika po razredu. Nastavnik odredi nekoliko pitanja vezanih uz odreenu nastavnu temu/jedinicu. Ispie

Ova se nastavna metoda koristi za poticanje uenika na ponavljanje i povezivanje nastavnoga gradiva (korelaciju nastavnih sadraja), na uenje novih nastavnih sadraja; potie meusobnu suradnju, raspravu, kreativnost, potovanje i prihvaanje tueg miljenja, natjecateljski duh. Nastavnik je moe koristiti u fazi uvoda i zakljuivanja nastavnoga sata ili za ponavljanje nastavnoga gradiva. Pitanja koja postavlja moraju biti otvorenog tipa (pitanja otvorenog kraja), poticajna, jasna i precizna. Uenici ovim nainom ue jedni od drugih, skupine posredno surauju, a nastavnik usklauje i usmjerava njihov rad. 3. SURADNIKA DISKUSIJA nastavna metoda kojom se potie uenike na slobodno iznoenje vlastitog miljenja, sueljavanje razliitih stajalita i argumentiranu obranu vlastitih miljenja. Radi se s manjom skupinom uenika (ne veom od 20). Nastavnik potakne diskusiju o odreenim pitanjima/problemima. Uenicima kae da eli uti njihovo miljenje o tome. Pomnjivo proita jedno pitanje/problem, skraenu verziju moe napisati na plou/pano, a uenici moraju zapisati svoj odgovor na to pitanje prije nego zapone diskusija. Nakon dvije minute razmiljanja zatrai da se uenici izjasne. Nastavnik pri odgovaranju vodi evidenciju o planu sjedenja jer tako moe pratiti to je koji od uenika odgovorio na pitanja, to zapisuje na papir uz njihova imena i komentare pri diskusiji. Nastavnik potie diskusiju meu sudionicima; ako se miljenja razilaze, pokuava potaknuti pojanjenje i argumentiranu obranu stajalita. Ako uenik ne odgovori dovoljno jasno, potakne ga na pojanjenje miljenja. Za trajanja diskusije nastavnik ne smije iznositi vlastita miljenja o pitanju/problemu; ne komentira i povlauje jer na taj nain uenici slobodno i promiljeno izraavaju svoja miljenja. S vremena na vrijeme nastavnik potvruje i ponavlja iznesene tvrdnje, a ako se diskusija uspori, moe proitati biljeke o izreenim komentarima. Podsjea ih na ve reeno i pita ima li tko to dodati. Poto se obradi prvo pitanje/problem, kree se na sljedee. Za voenje suradnike diskusije nastavnik se mora dobro pripremiti osmisliti dovoljno konkretna i zanimljiva pitanja otvorenog tipa kojima e uenike voditi kroz nastavni sadraj/problem/temu. Skupina uenika surauje u dubinskoj raspravi o svakom pitanju. Moe se koristiti za sve dijelove nastavnoga sata, a i pri rjeavanju nekog problema razrednog odjela/tima. Vano je da uenici osjete da ih se ne kritizira i osuuje za izreeno miljenje, da se stvori sigurno i povjerljivo ozraje u kojemu se prihvaaju razliita mi ljenja. 4. OBILAZAK GALERIJE - nastavna metoda koja zahtijeva kretanje uenika po razredu; rade u skupini od 3 do 5 uenika. Nastavnik postavi odreeni problem/zadatak: Skupina obradi postavljeni problem, po mogunosti s raznih stajalita, i proizvede konkretan proizvod rjeenje problema (pisano, cr teom) izradbom plakata. Plakate se zalijepe uokolo po zidovima uionice tako da se moe etati, obilaziti gale riju. Na nastavnikov se znak skupine mijenjaju, pregledavaju, raspravljaju o svakom plakatu; vode biljeke o svojim opaskama ili mogu zapisati komentar na plakat.29

svako pitanje na veliki papir/plakat s odreenim brojem, zalijepi ih po prostoriji. Svaka skupina ima svoj broj pitanja te kree prema plakatu (skupina je sastavljena od 3

do 5 uenika). Uenici razgovaraju o pitanju do 5 minuta i napiu odgovor (ta aktivnost traje najvie 10 minuta). Svaka skupina ima i svoju boju olovke tako da se razlikuju i njihovi odgovori. Na nastavnikov znak odlaze do drugog pitanja, proitaju to je na njega odgovorila prethodna skupina, razgovaraju o odgovoru i, prema potrebi, dodaju svoje miljenje/komentare na postavljeno pitanje. Postupak se ponavlja dok sve skupine ne obiu postavljene listove s pitanjima; nastavnik cijelo vrijeme nadzire to skupine rade, obilazei ih. U zavrnoj se fazi itaju odgovori sa svakog plakata; nastavnik na kraju komentira i dopunjava nastavni sadraj (prema potrebi).28

Nakon obilaska galerije svaka skupina ponovno pregledava svoj rad i usporeuje ga s drugima te meusobno razgovaraju o tuim komentarima vlastitoga rada.

Ova se nastavna metoda koristi za pronalaenje razliitih rjeenja problema, potie argumentirano miljenje, kreativnost, prihvaanje tuega miljenja, meusobnu suradnju i jaanje timskoga duha. 5. IGRANJE ULOGA - nastavna metoda u kojoj uenici preuzimaju odreene uloge iz ivota, npr. ulogu nastavnika/razrednika, radnika na pojedinome radnom mjestu, svog roditelja i drugih. Moe sluiti za bolje razumijevanje situacija u kojima se te osobe povre meno nalaze u stvarnom ivotu. Koristi se simulacija i demonstriranje pojedinih radnih procesa; to je nastavna metoda koja se najee primjenjuje u radu vjebenike tvr tke. Nastavnik podijeli uloge koje preuzimaju uenici; dobivaju konkretne upute kako se tre baju ponaati, tj. koje radne zadatke trebaju izvravati. Mogue je i da se podijele uloge unutar skupine/odjela vjebenike tvr tke. Uenici trebaju vjebati igranje raznih uloga koje se izmjenjuju, npr. u radu vjebenike tvr tke mogu obavljati nekoliko radnih zadataka tijekom radnoga vremena (telefoniranje, odgovaranje na upite, preuzimanje i raspodjelu pote itd.). Mogue je promijeniti uloge, npr. rotacijom posla ili promjenom voditelja odjela i sl. Cilj je da uenici naue to vie radnih operacija, i to tako da ih kvalitetno mogu izvriti, u to kraem vremenu, uz osobno zadovoljstvo svojim uspjehom i doprinosom radu skupine. Uenik vjebom kroz igranje uloge stjee praktine vjetine i razvija sposobnosti za rad, tj. igranje odreene uloge. Ovom se nastavnom metodom uenici dovode u situaciju u kojoj su druge osobe, razvija se struno znanje, ali i empatija te jaaju socijalne veze meu lanovima skupine (razrednika i uenika, roditelja i djece, radnika vjebenike tvr tke gdje se uoava njihova meuovisnost itd.). Prigoda je za razvijanje komunikacijskih i prezentacijskih vjetina, izraavanje kreativnosti i slobodne volje, mirno rjeavanje nesuglasica i odgovorno preuzimanje odgovornosti za izvrenje radnih zadataka. Nastavnu je metodu mogue koristiti za sve di jelove nastavnoga sata, ali i pri provjeri nastavnih sadraja. Tada dio razrednog odjela igra uloge, a drugi su publika. 6. PROJEKTNA METODA nastavna metoda koja se koristi kada, npr., cijeli razredni odjel/skupina radnika u vjebenikoj tvr tki ima pred sobom zadatak koji treba realizirati (npr. sudjelovanje na smotri/sajmu vjebenikih tvr tki, izradba internetske stranice, organizacija neke proslave, zajedniki izlet itd.). Uzimajui u obzir zahtjevnost njegove realizacije, zadatak se naziva projektom. Nastavnik vodi uenike u raspravi prema odreivanju svih potrebnih aktivnosti, sudio nika/izvritelja, vremena za realizaciju pojedinih aktivnosti kojima e se ostvariti pro jekt/zadatak. Rezultat je akcijski plan (navedene aktivnosti, izvritelji, vrijeme -rok izvrenja). Bilo bi dobro akcijski plan prikazati kao plakat i staviti ga u uionicu na vidljivo mjesto svim uenicima. Mogu se formirati skupine uenika podijeljene po slinim aktivnostima; one preuzimaju na sebe odreene radne zadatke i odgovornost za njihovo pravodobno izvrenje. Mogue je odrediti voditelja pojedine skupine koji e usklaivati rad njezinih lanova, voditi brigu o izvrenju aktivnosti prema rokovima.30

Ue ni ci p o tp uno m uk l j ue no u s ud j e l uj u u o s tvar i vanj u p o j e d i ni h zad atak a, s vj e s ni su potrebe planiranja, organiziranja, meusobne suradnje. Bave se istraivakim radom: pronalaze potrebnu literaturu, prema potrebi raspituju se kod drugih, samostalno trae savjete i pomo.

U ovoj se nastavnoj metodi odgovornost potpuno preputa uenicima, to nastavniku ponekad i nije jednostavno. Uvijek je na raspolaganju uenicima, prua im savjete, ali ne preuzima na sebe realizaciju zadatka. Uenici stjeu struno iskustvo, razmjenjuju iskustva, jaaju timski duh i meusobnu suradnju jer imaju zajedniki cilj. Nastava se seli iz uionice, tj. uenje se odvija izvan kole. 2.3.2 ARTIKULACIJA NASTAVNOGA SATA RADNOGA DANA Cilj suradnikog uenja je aktivno uenje, kojim se uenike potie na propitivanje i otkrivanje. Kad se to ima na umu, potrebno je nastavni sat ar tikulirati prema konkretnom cilju za svaki radni dan/radni sastanak kada uenici postaju radnici vjebenike tvr tke. Nastavni sat uobiajeno dijelimo: Na uvodni dio evokaciju tj. fazu nastave u kojoj se od uenika trai da razmisle o tome to ve znaju o nekoj temi (prisjeaju se), da postavljaju o njoj pitanja i iznose vlastita miljenja te da, uz pomo nastavnika, odrede svrhu cilj uenja. Nastavnik, dakle, mora odabrati nastavne metode kojima e miljenje uenika usmjeriti na temu, potaknuti ih na razmiljanje, izazvati njihovu radoznalost, podsjetiti ih na predznanje i navesti ih da formuliraju pitanja. Na razradbu sadraja razumijevanje znaenja tj. fazu nastave u kojoj uenici propituju i tragaju za spoznajama, povezuju nepoznato s poznatim ime proiruju postojee znanje; rezultat njihove aktivnosti je shvaanje znaenja (zahtijeva trajnu ukljuenost i razumijevanje). Nastavnik, dakle, mora odabrati nastavne metode kojima e potaknuti uenike da istrauju sadraj. Na zakljuak refleksiju tj. fazu nastave u kojoj uenici ponovno promiljaju o idejama s kojima su se susreli i znaenjima koja su shvatili; opet ih propituju, raspravljaju, proiruju to znaenje na nova podruja aktivnosti. Uenje se ogleda u trajnoj promjeni, a kada uenici mogu vlastitim rijeima izraziti ideje, znai da su ih usvojili razumjeli. Nastavnik mora odrediti nastavne metode kojima e potaknuti uenike da iskoriste znaenje nastavne jedinice, tj. primijene nastavni sadraj. Obino se nakon nastave uenicima zadaju dodatne aktivnosti, ija je najvanija svrha da uenicima osiguravaju priliku za samostalan rad na temelju ideja ili primjena o kojima je bilo rijei u obraenoj nastavnoj jedinici. Te se aktivnosti obavljaju uglavnom izvan razreda pa uenicima mogu sluiti za proirenje uenja izvan kole na zajednicu. Nastavnik moe odabrati brojne metode kojima e zainteresirati uenike za takve dodatne aktivnosti, npr. izradbu postera, voenje intervjua, istraivanja i sl.31

Svaki nastavni sat mora imati konkretno osmiljen cilj to se eli tijekom nastavnog procesa postii u radu s uenicima, koja je svrha uenja odreenoga nastavnog sadraja. Nastava, dakle, mora biti kurikularno orijentirana jer se na taj nain moe (pri kraju nastavnog procesa) provjeriti u kojoj je mjeri postavljeni cilj i ostvaren. Prema postavljenom cilju nastavnik bira nastavne metode za rad s uenicima i naine provjere realizacije cilja. Odreivanjem cilja svrhe uenja i upoznavanjem uenika s tim, osigurava se njihovo trajno zanimanje za nastavni sadraj, poveava im se motivacija za uenje i prihvaanje novih informacija. Uz jedinstveni cilj nastavnoga sata potrebno je odrediti specificirane ciljeve moraju biti zorni i opisivati vidljiva ponaanja koja bi uenici trebali znati demonstrirati ili proizvode koje e stvoriti kao rezultat obraene nastavne jedinice. Ti ciljevi zahtijevaju raznovrsne razine miljenja (miljenje vieg reda), uenici trebaju biti u stanju pokazati vie od prisjeanja ili razumijevanja informacija koje im je nastavnik prezentirao (vie su aktivno intelektualno ukljueni pa osim prihvaanja novih informacija mogu promiljati kakva je korisnost za njihov ivot ili drutvo openito itd.). Pri odreivanju opeg cilja nastavnoga sata i specificiranih ciljeva treba imati na umu moe li se zamiljena aktivnost provesti u odnosu na situaciju i oekivanja u odnosu na ue nike s kojima e se uiti pojedini nastavni sadraj. Rad u vjebenikoj tvr tki je specifian, zbog ega je priprema nastavnoga sata zahtjevnija. Obuhvaa osmiljavanje radnog zadatka za svaki odjel, a i za odreivanje cilja koji se eli tim radnim zadatcima postii. U nastavku je primjer zadatka razraenog po odjelima vjebenike tvr tke i primjer liste praenja rada uenika tijekom rada u vjebenikoj tvr tki. Izvoenje nastave u predmetu Vjebenika tvr tka zahtijeva od nastavnika da istodobno zapoljava sve uenike/ce s razliitim zadatcima i da stalno ostvaruje suradnju meu odjelima: kroz ralanjivanje opeg zadatka na pojedinane zadatke za radnike kroz kolanje dokumentacije tijekom poslovanja unutar tvr tke. POSTAVLJANJE OPEG ZADATKA Pri planiranju nastave nastavnik/voditelj vjebenike tvr tke izrauje izvedbeni plan prema organizacijskoj strukturi svoje tvr tke u onoliko varijanata koliko njegova tvr tka ima odjela kako bi za svaki odjel predvidio odgovarajue radne zadatke. Ukupni opi zadatak vjebenike tvr tke TIKO d.o.o. mogao bi biti: postizanje dobiti (ostvarenjem prometa: nabavom i prodajom kvalitetnog namjetaja).

RALANJIVANJE UKUPNOG ZADATKA TVRTKE Unutarnjom podjelom rada u svojem izvedbenom nastavnom planu nastavnik dijeli opi zadatak tvr tke TIKO d.o.o. na posebne zadatke za svaku poslovnu funkciju odjel utvren organizacijskom strukturom (administracija, nabava, ). Na taj nain svaki nastavni sat obuhvaa razliite nastavne sadraje to su ih uenici/ce upoznali u ostalim opeobra zov-nim i strunim predmetima. Pojedinani zadatci - kao najnia razina ralanjivanja - dodjeljuju se pojedinim radnicima koji ih najee ostvaruju kroz vie nastavnih sati. Zbog toga je nuno neprekidno pratiti izvrenja zadataka koritenjem unaprijed utvrenih obrazaca radnoga rasporeda. DNEVNI RADNI RASPORED Rad u vjebenikoj tvr tki kao nastavni proces odvija se u bloku, spojena dva kolska sata za koja se preporuuje sljedea ar tikulacija: 5 minuta = sastanak nastavnika/voditelja VT-a i menadmenta (nastavnik/voditelj iznosi svoje miljenje o tome koliko je koji uenik/ca stvarno sudjelovao/la u radu svog odjela; opaske na voenje dnevnika rada uenika/ca u kojima su oni kroz domau zadau opisali poslove tijekom prologa radnog dana); 10 minuta = samostalni sastanak menadmenta top-menader vodi sastanak (pod sjeamo se koje poslove smo obavili prologa radnoga dana i to emo raditi danas). Za to vrijeme radnici pripremaju svoja radna mjesta te na temelju biljeki u dnevniku rada samostalno nastavljaju s poslovima zapoetima u prethodnim radnim danima); 65 minuta = rad po odjelima voditelj odjela podjeljuje zaduenja svojim radnicima koji ih upisuju u obrazac osobnih zaduenja; 10 minuta = zavrni poslovi, kratka izvjea o dnevnome radu. CD: Primjer: Ralanjivanje zadataka RADNI LISTOVI 1a - 1e: 1a - Zadatak razraen po odjelima 1b - Primjer razraene aktivnosti Odjela administracije 1c - Obrazac za razradbu aktivnosti Odjela prodaje i marketinga 1d - Obrazac za razradbu aktivnosti Odjela nabave 1e - Obrazac za razradbu aktivnosti Odjela financija i raunovodstva. OSOBNA ZADUENJA Voditelj odjela rasporeuje radne zadatke svakom pojedinom ueniku/ci - radniku vje benike tvr tke te u njegovu obrascu osobnih zaduenja prati rokove izvrenja. Poto po jedini zadatak bude u potpunosti obavljen, voditelj odjela pregleda dokumentaciju i, u razgovoru s nastavnikom/voditeljem vjebenike tvr tke, daje prijedlog ocjene izvrenja. Svaki radnik/ca vodi dnevnik rada (u njega prilae obrazac osobnih zaduenja, podrobno opisujui poslove koje je preuzeo/la te tijek izvrenja) uz opis aktivnosti koje treba izvriti za projekte u kojima sudjeluje, zatim ostvarenja te neizvrene zadatke. CD: Primjer: Obrazac OSOBNA ZADUENJA RADNI LIST 2

32

33

SASTANAK Svaki sastanak nastavnika/voditelja VT-a i menadmenta kao i sastanak top-menadera s voditeljima odjela biljei se u zapisnik. Organizacijskom strukturom tvr tke sistematizacijom radnih mjesta - moe se utvrditi da zapisnik vodi poslovna tajnica koja radi u Odjelu administracije. Zapisnik se uvijek pie u istu biljenicu s obiljeenim rednim broje vima stranica. Svaki voditelj odjela moe organizirati voenje pojedinanih zapisnika za svoje odjelne sastanke te sam odrediti tko e biti zapisniar. VOENJE ZAPISNIKA U zaglavlje upisujemo ime, pravni oblik i adresu tvr tke. Svaki dokument mora imati: naziv sastanka, npr. Zapisnik sa sastanka skuptine dioniara; Zapisnik br.1 sastanak menadmenta tvr tke nadnevak odravanja sastanka i vrijeme njegova poetka odravanja (u satima) popis nazonih (ime i prezime) popis izonih (ime i prezime te razlog izonosti) kratak saetak odluka s prethodnoga sastanka (iz prethodnog zapisnika) koje nazonima treba proitati, a oni ih trebaju prihvatiti ili odbiti uz obrazloenje (zapisati obrazloenje) dnevni red dananjega sastanka sastanak se odrava po tokama dnevnoga reda voditelj sastanka predlae dnevni red i daje ga na usvajanje nazonima, koji ga glasovanjem prihvaaju a mogu ga i dopuniti. Prema dnevnome redu voditelj sastanka obrazlae temu/prijedlog, otvara raspravu i predlae odluku koja se donosi glasovanjem - nain glasovanja i sustav odabira potrebne ve ine za prihvaanje odluke odreuje se prije sastanka. Za donoenje odluke voditelj sastanka pita tko je za, tko je protiv, te tko je suzdran, a zapisniar upisuje broj pojedinih glasova. Na taj nain menadment donosi vane odluke o poslovnoj politici tvr tke. Npr.: meu zadatcima marketinga su i kreiranje logotipa i slogana poduzea - svoje prijedloge predoavaju vodstvu tvr tke, a o odabiru najboljeg rjeenja mora postojati biljeka u zapisniku - na temelju zapisnika ispisuje se odluka. Tijek sastanka zapisniar moe biljeiti na tri naina: pod imenom i prezimenom sudionika u raspravi - sve u prvom licu prepriavanjem zapisivanjem samo konanih odluka. Ak o j e ne tk o o d nazo ni h nap us ti o s as tanak i l i j e ne tk o nak nad no d o ao , zap i s ni ar to mora navesti u zapisniku (zabiljeiti ime, prezime i vrijeme odlaska/dolaska) te na kraju zabiljeiti u koliko je sati sastanak zavrio. Zapisnik potpisuje zapisniar (ovjerovitelj zapisnika postoji kod sastanaka na kojima se donose vane poslovne odluke, kao to je skuptina dioniara). CD: Primjer: ZAPISNIK SASTANKA RADNI LIST 3

POVREMENI IZVJETAJI Pri odreivanju zaduenja za pojedine radnike voditelj odjela odabire i uenika/cu koji e po zavretku zadanih poslova prezentirati izvjetaj odjela na sastanku svih radnika. Izvje taj predstavlja: prezentaciju obavljenih zadataka pogled u budunost, tj. plan rjeavanja neizvrenih zadataka iz dosadanjeg poslovanja, uz prijedlog poslova koji e unaprijediti odjel i cijelu tvr tku. VRJEDNOVANJE RADA U VJEBENIKOJ TVRTKI Vjebenika tvr tka pokuava u poslovanju biti to vjernija slika stvarnosti, ali kao nastavni predmet ipak zahtijeva ocjenjivanje, praenje i vrjednovanje rada uenika/ca u imeniku. Nastavnik/voditelj VT-a unaprijed odreuje kriterije ocjenjivanja i s njima upoznaje ue nike/ce. Kroz praenje moramo vidjeti: koliko su rezultati rada u skladu s praksom i mogu li se primijeniti u stvarnosti; koliko puta je neki posao raen ispoetka; je li se o slinim pogrje kama moralo razgovarati vie puta; moe li uenik/ca rijeiti problem bez nastavnika CD: Primjer: ELEMENTI VRJEDNOVANJA RADA UENIKA RADNI LIST 4 Osnovni elementi ocjenjivanja, praenja i vrjednovanja uenikovih postignua u radu u vjebenikoj tvr tki su: kvaliteta obavljena posla: - tonost izvrenja = pridravanje zakonskih odredaba; sadrajna tonost isprava, prorauna i poslovnih komunikacija; jezik i izraavanje - ispravan redoslijed radnih operacija - vrijeme izradbe = potovanje zadanih rokova; primjena usvojenih znanja = primjena svih znanja steenih u svim nastavnim predme tima obrazovanja za zanimanje ekonomist: - poznavanje radnih zadataka - snalaenje u radnim situacijama, samostalnost - pronalaenje boljih rjeenja, njihov izgled - izradba prorauna, poslovnih komunikacija , knjienja, urednost i sl.; dnevnik rada uenika/ce = uenik/ca upisuje poslove koje je preuzeo/la i tijek njihova izvrenja, opisuje aktivnosti koje treba izvriti za projekte u kojima sudjeluje, ostvare nja te neizvrene zadatke. CD: Primjer: DNEVNIK RADA UENIKA/CE RADNI LIST 5 Osnovni elementi upisuju se u imenik kao elementi vrjednovanja rada uenika/ca u vjebenikoj tvr tki, a preporua se uvoenje i dopunskog elementa: odnos prema radu koji, kao drugi po vanosti u redoslijedu utjecaja na konanu ocjenu, treba obvezno koristiti svaki nastavnik/voditelj u svojim tablicama. Nastavnik sam odluuje kako e pratiti rad uenika/ca: hoe li koristiti prosudbene listie, npr. o suradnji, razgovore s radnicima, ili e primijeniti jednostavnu i mnogim nastavnicima najsigurniju metodu - uiteljska zapaanja i procjenu. Poeljno je da se uenici/ce ukljue u ocjenjivanje svojih uinaka: voditelj odjela prvi kontrolira izvrenje zadataka i35

34

opisuje rad svojih radnika. Znatno olakanje u praenju rada uenika/ca omoguuje nastavniku postojanje kontrolnog popisa potrebnih poslova - aktivnosti za svaki zadani zadatak, to ga nastavnik treba izraditi u svojim pripremama za nastavu. CD: Primjer: KONTROLNI POPIS AKTIVNOSTI ZA ZADATAK RADNI LIST 6

3.

POETAK RADA VJEBENIKE TVRTKE OSNIVANJE

Osnova treeg poglavlja je prikaz poetka rada u vjebenikoj tvrtki. Da bi se donijela odluka o osnivanju tvrtke, potrebno je analizirati trino okruenje (analiza nabavnoga i prodajnog trita), uoiti moguu trinu niu i postaviti viziju poslovanja. Ovo poglavlje daje pregled svih poslova i aktivnosti, od ideje do formulacije ciljeva, izradbe poslovnoga plana do osnivanja vjebenike tvrtke, ukljuujui suradnju sa Sredinjim uredom SUVT-om. U sreditu ovog poglavlja je primjenjivost materijala u praksi.

36

Najvia stabla rastu iz najsnanijih korijena. Naa je misija strukovno obrazovanje uiniti korijenom koji e mladim ljudima pruati sve to im je potrebno da bi uspjeli u poslu i dosegli najvie visine.

37

3.1 POSLOVNA IDEJA Poslovna ideja je kod vjebenike, kao i kod svake stvarne tvr tke klju uspjeha. U radu vjebenikih tvr tki istiu se dvije posebnosti: specifinosti trita vjebenikih tvr tki kao mjesta za uenje u kolama te posebnosti odnosa s par tnerskim tvr tkama. Uz poglavlje 3.1 na prateem CD-u nai ete: 1. Radni list s primjerom za primjenu metode za razvoj kreativnosti - Metoda zapisivanja misli brainwriting 2. Primjer upitnika za utvrivanje osobnih talenata.

Uz poglavlje 3.5 na prateem CD-u nai ete: 1. Prijavu u Registar poslovnih subjekata RPS-1 2. Prijavu u Registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (PPDV) 3. Prijavu M-11 P o poetku poslovanja obveznika uplaivanja doprinosa 4. Prijavu o poetku osiguranja M-1 P za svakog radnika 5. Prijavu o prestanku osiguranja M-2P za svakog radnika 6. Prijavu o obvezniku uplate doprinosa (tiskanica 1) 7. Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje za osiguranu osobu (tiskanica 2) 8. Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje za lana obitelji (tiskanica 3). 3.6 INTERAKTIVNO POVEZIVANJE S BITNIM INSTITUCIJAMA

3.2 KONTAKTI S PARTNERSKOM TVRTKOM I LOKALNOM ZAJEDNICOM Prilagoavanje proizvoda, usluga, opreme i postupaka u poslovanju prema iskustvima par tnera, a u sluaju vjebenike tvr tke prema iskustvima par tnerske tvr tke, osnove su benchmarkinga. Ovo e Vam poglavlje olakati prve kontakte s potencijalnim par tnerskim tvr tkama.

Cilj je povezivanje ASO-a i relevantnih institucija, promicanje poduzetnitva u strukovnom kolstvu kroz razliite zajednike projekte s institucijama kao to su Hrvatska obr tnika komora, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Dravni zavod za statistiku.

3.1Uz poglavlje 3.2 na prateem CD-u nai ete: 1. Radni list 1 - DOPIS ZA PARTNERSKU TVRTKU.

POSLOVNA IDEJA

3.3 OD STRATEGIJE DO CILJA VT-a Svaka tvr tka ima svoje specifine ciljeve. Kao i svaka nogometna momad, tvr tke razlikuju strategiju, taktiku i operativne ciljeve. Pri osnivanju i poslovanju tvr tke moraju definirati i ostvariti razliite ciljeve. 3.4 POSLOVNI PLAN Poslovni plan je koncept provedbe poslovne ideje i strategije. Vaan je kako za postojee tako i za tvr tke u osnivanju. Uz poglavlje 3.4 na prateem CD-u nai ete: 1. Poslovni plan VT-a TIKO d.o.o. 3.5 SREDINJI URED VJEBENIKIH TVRTKI SUVT Sredinji ured je pruatelj usluga koji omoguava poslovanje vjebenikih tvr tki, npr. simuliranjem Trgovakog suda, Porezne uprave, Poslovne banke, Zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje itd. U meunarodnome prometu posebno je bitna funkcija Banke. U ovom poglavlju se, korak po korak, simulira gospodarska stvarnost glede osnivanja i poslovanja vjebenike tvr tke. Ovi su poslovi posebno vani pri strukturiranju rada vjebenike tvr tke.38

Poetak rada svake vjebenike tvr tke vezan je uz pronalaenje poslovne ideje. Poslovna ideja stvara temelj za kontinuirani rad tvr tke u razdoblju od najmanje pet godina. Kao i kod svake stvarne tvr tke, razvoj poslovne ideje je mjeavina osobnih sklonosti, zahtjeva trita na kojem e tvr tka djelovati (trite vjebenikih tvr tki!) i mogunosti pronalaska par tnerske tvr tke iz stvarnoga poslovnog svijeta. Proces razvoja poslovne ideje u vjebenikoj se tvr tki odvija na vrlo slian nain kao i u stvarnome poslovnom svijetu. U nastavi vjebenike tvr tke preporua se potaknuti i pobuditi poduzetniki duh uenika na sljedei nain: a) uenicima navesti primjere iz stvarne poslovne prakse i prikazati razvoj poslovne ideje kod stvarnih poduzea (vidi primjere); b) uenicima prikazati mogunosti razvoja poslovnih ideja (interne poslovne ideje nastaju iz hobija koji se plasiraju na trite; eksterne poslovne ideje nastaju tako da se prepoz naje trina prilika koja se oblikuje u poslovnu ideju vidi primjere); c) proces razvoja i oblikovanja poslovne ideje moe se moderirati i oblikovati metodama kreativnog pouavanja; d) izbor par tnerske tvr tke moe se izvriti prije ili nakon formiranja poslovne ideje. Budui da se u radu vjebenike tvr tke simuliraju komercijalni vidovi poduzea, suradnja sa stvarnim poduzeima od velike je vanosti. Stvarna (par tnerska) tvr tka u prvom redu slui prikazivanju realnih procesa proizvodnje i prodaje detaljniji pregled u poglavlju 4. Prigode za uspjeh postoje svuda oko nas, ali se pojava kreativne ideje ipak ne moe unaprijed predvidjeti. Poslovna ideja nastaje kao rezultat stvaralakog miljenja koje pojedinci mogu imati u veoj ili manjoj mjeri. Uspjean e poduzetnik pronai poticaj za novu ideju39

ili posao i tamo gdje ga svi drugi odmah ne vide. Brojni su primjeri uspjenih poduzetnika koji su tradicionalne poslove poeli raditi na nov nain. Primjer: 70-ih se godina Ivan, kao izueni stolar, uputio u Njemaku, gdje su mu ivjeli roditelji. Zaposlio se u jednom mjestu u blizini Mnchena u privatnoj stolarskoj radionici za izradbu bavarskoga stilskog namjetaja. No, san o povratku u Hrvatsku nije ga naputao ni nakon 24 godine rada. Godine 1997. Ivan se s obitelji vratio u Hrvatsku, gdje je otvorio vlastitu radionicu. Iako obavlja isti posao kao u Njemakoj, sretan je da je u svojoj domovini imao priliku samostalno pokrenuti svoj vlastiti pothvat. Kredite je nabavio od Njemake banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Strojeve je nabavio u Njemakoj. Idealno drvo za izradbu stilskog namjetaja je crvljiva jelovina, a budui da je kod nas nema, Ivan ju je prisiljen uvoziti iz Bavarske, dok masivnu jelovinu nabavlja ovdje kod nas. Namjetaj od crvljive jelovine 30 posto je skuplji jer je obradba mnogo tea i zahtijeva vie vremena i strpljenja. Zbog avala u drvu, pile se i noevi mnogo bre troe. Zato stolari ne vole raditi s takvim drvom. Prije poetka obradbe takvog drva potrebno je unititi crve visokom temperaturom. S obzirom na to da je rije o stilskom namjetaju, niti jedna serija nije vea od deset komada, a u stolariji se obavljaju sve faze obradbe. S Ivanom rade njegov sin, zet i jo jedan radnik. Za prodaju nema problema. Veim dijelom Ivan izvozi svoj namjetaj u Njemaku, za poznatoga kupca koji svoju robu prodaje u ekskluzivnim prodavaonicama. Za nae trite zanimanje za takav namjetaj je manje zbog visoke cijene. Zbog toga se domae narudbe uglavnom sastoje od samo jednog komada namjetaja ili manjih ormaria. U budunosti Ivan planira proiriti svoj pogon, a sve ovisi o zainteresiranosti potencijalnih kupaca na naem tritu. Zadatak je nastavnika da uenike uvede u diskusiju putem sljedeih pitanja: - Kako je Ivan doao na ideju o otvaranju radionice? - Koja je tajna njegova uspjeha? - Poznajete li nekog uspjenog poduzetnika iz svog okruenja ? Ako je odgovor DA, na koji nain je zapoeo svoj posao i s kojim idejama? Po emu je prepoznatljiv? Kad poduzetnik odlui krenuti u poslovni pothvat, osnovna pitanja na koja mora dati odgovor jesu: - Kojim poslom se baviti i biti uspjean? - to mogu raditi u svojoj kui ili u svome stanu? - to ja zapravo znam raditi? - to ja volim i elim raditi? - to je netko spreman financirati? - Trebam li poslovnog par tnera ili sve mogu sam? - Kojim resursima raspolaem za poetak posla? Pronalaenje ideje nije samo plod sluaja. Dosadanje iskustvo pokazuje da se kreativnost pojedinaca moe svjesno poboljati. Biti kreativan ne znai uvijek imati revolucionarne40

ideje, ve je vanije imati svje i nesputan pristup donoenju odluka. Svatko moe biti kreativan u odreenoj mjeri, ovisno o tome razvija li svoju kreativnost ili ne, jer znatan broj ljudi godinama gubi kreativnost iz svoje mladosti, budui da i ne pokuavaju biti kreativni. Kreativnost nije samo osobina rijetkih pojedinaca. Osoba koja misli da nije kreativna zapravo je osoba koja ne koristi svoje kreativne potencijale. Ljudi gube veinu svoje kreativnosti odrastajui. Studije pokazuju da do 40. godine ljudi zadravaju samo 2 posto kreativnosti koje su imali u dobi od 5 godina. Klju za poboljanje vlastite kreativnosti je dopustiti kreativnim potencijalima da se razvijaju itavog ivota, nikada ih ne treba zakljuavati. Najee usvojen prikaz znaajki kreativnih ljudi je: - prilagodljivi su i nisu skloni autoritetu - nadareni su - imaju pozitivnu sliku o sebi - motiviraju ih izazovni problemi - skloniji su razmiljanju nego impulzivnosti - empatini su - originalni su u svojim razmiljanjima - cijene svoju samostalnost - nemaju stalnu potrebu biti hvaljeni - imaju znatielju mladih i u starijoj ivotnoj dobi. 3.1.1 NAJEI IZVORI POSLOVNIH IDEJA 1. Hobi Uz svakodnevni posao hobiji - poput glume, fotografije, por ta, plesa, kulinarstva i sl. mogu biti izvanredna mogunost za ideju o poslovnom pothvatu. Vjeba: Zadatak je nastavnika da uenike podijeli u nekoliko skupina. Svaka skupina, ovisno o interesima, odabire jedan hobi. Kako bi dokazali da se njihova kreativna ideja moe konkretizirati u poslovnu ideju, uenici mogu navesti proizvode ili usluge za kojima postoji interes na tritu, a za koji mogu osigurati odgovarajuu dobit. Primjer za vjebu: Skijanje kao hobi moemo konkretizirati u posao putem dva procesa. Proces proizvodnje: skije, skijaki tapovi, kape, naoale, pancerice, skijaka odijela, rukavice. Proces prodaje proizvoda i usluga: skije, skijaki tapovi, kape, naoale, pancerice, skijaka odijela, rukavice, prirunici, CD-i servisiranje skija, organizacija natjecanja, teajevi, savjeti za prehranu, kondicijski treninzi, zdravstvene usluge. 2. Uroena darovitost (talent) Ako pojedinac posjeduje prirodnu darovitost, npr. za cr tanje, pisanje, dizajniranje, trgo41

vanje, araniranje, moe - uz pomo odgovarajueg obrazovanja, odnosno specijalizacije - razviti svoje vjetine i upotrijebiti ih za pokretanje svoga vlastitog posla, npr. otvaranje trgovine mjeovitom robom, osnivanje male nakladnike kue, agencije za modni dizajn, cvjearnice i sl. 3. Strunost u poslu Ulaui u razvoj svoje poslovne karijere bilo u dravnim institucijama ili u privatnoj organizaciji, pojedinci s vremenom stjeu iskustvo i ugled u svojoj profesiji. Nakon odreenog vremena odluuju se za samostalan poslovni pothvat, zadravajui dosadanje korisnike svojih usluga, odnosno proizvoda. Najee se radi o lijenicima, profesorima, informatiarima i sl. Stoga su esti primjeri da sveuilini profesori otvaraju visoke poslovne kole. Primjer: Mladi poduzetnici Mladena i Mario prvi su u Hrvatskoj poeli proizvoditi brodski namjetaj koristei se modernom, kompjutorskom tehnologijom. Dugogodinje poznanstvo pretvorili su u posao jer su oduvijek eljeli raditi za sebe i primijeniti znanje za podruja za koja su struni. Mladena je zavrila brodogradnju i radila je kao projektna inenjerka na rekonstrukciji stambenoga dijela naftne platforme, pa su - osnivanjem tvr tke za proizvodnju brodskih interijera - spojili informatiku i brodogradnju. Procijenili su da u Hrvatskoj mala brodo gradnja ima perspektivu. Mali brodograditelji doivljavaju ekspanziju i bilo im je logino da potrae potporu kooperanata. Poeli su suraivati s dva vodea domaa proizvoaa malih brodova. Strana je konkurencija prilino jaka jer se razvijala zajedno s proizvoaima brodova. Stoga im je, unato kvaliteti i povoljnoj cijeni, trebalo vremena za uspjean plasman. Posao su pokrenuli uz pomo kredita i uteevine, nabavili su opremu te zaposlili jo etiri radnika. Ured i pogon smjestili su u Zagorju, u prostore nekadanje tvornice Astra, jer je cijena najma povoljnija nego u Zagrebu. Napravili su uzorke i poeli ih nuditi domaim brodograditeljima. Izrauju i elemente eksterijera, a planiraju i dalje ulagati u proizvodnju i nove tehnologije te iriti ponudu. 4. Pronalaenje poslovnih prilika Izvor za uspjenu poslovnu ideju moe biti i promjena u okruenju. Uoiti promjenu, prilagoditi se i iskoristiti je kao povoljnu priliku za novi poslovni pothvat znaajka je uspjeno g a p o d uze tni k a. e s to ne mo e mo vi d j e ti b o l j e ak o s tal no g l e d amo u i s to m s mj e r u. Treba promijeniti kut gledanja i promjenu u okruenju ne doivljavati kao problem, od nosno kao opasnost, ve kao povoljnu priliku. Primjer: Trend poveanog broja kar tinih prijevara tvr tka IBM je iskoristila kao povoljnu priliku za plasman novog proizvoda na trite. Umjesto kar tica s magnetskim zapisom, na trite je lansirala nove ip-kar tice. Ova nova ip-tehnologija, potpomognuta IBM-ovim inovativnim softverom, omoguuje prvenstveno zatitu od najeeg oblika krivotvorenja i zloporabe kar tica. Vjeba: Nastavnik zadaje konkretne situacije kao posljedice promjena u okruenju. Uenici dolaze do razliitih ideja o pokretanju novog posla zbog navedenih promjena.42

Primjeri: Stanovnitvo se upozorava na moguu prisutnost kravljeg ludila u zemlji. Porast kriminala na ulicama grada, roditelji strahuju za svoju djecu. Prije 15 godina zabiljeen je porast nataliteta u zemlji. Cijene benzina iz dana u dan sv