UDK 02(4e7.13)(0-5) YU ISSN 0507 - l(.)25

BIBLIOTEKARA

VJESN IKHRVATSKE

IT.DAJE T{RVATSKO BIBLIOTEKARSKO

DRUSTVO

GODINA XXXIII

1 990"

ZAGRE,B

1992.

;ke,178.

iCu

rljuke!

:ip-

d. ),ao,

kar

im

rke

)mo.

ili

ige

imiga

ii

li(

PROPISI IZ OBLASTI BIBLIOTEKARSWA

STANDARDI ZAVISOKOSKOLSKE KNJIZNICE U REPUBLICIHRVATSKOJ "

Sv,rho standarda

visokoskolske knjiTnice sa svojim sluzbama i uslugama namijenjenim uglav-nom studentima, nastavnicima i strudnim suradnicima na sveudiliStu, ali i ostalimClanovima Sirc druStvenc zajednice koji se bave znanstvenim i strudnim radom,nezaobilazan su Cimbenik suvremeno postavljenih i organiziranih obrazovnih iznanslvenih sustava, pa je stoga prijeko porrebno da u svoju organizaciju kon-tinuirano ugraduju suvrcmena dostignuia knjiznidnc cljelatnosti i znanosti.

Standardi za visokoSkolskc knjiZnice donosc se racli utvrclivanja ohjektivnih iprimjenjivih struanih kritcrija i mjerila za osiguranje kvalitetnih knjiinidnih sluZbii usluga kao podlogc za neomclano obavljanje znanstvene i nastavne djelatnosti nasvcudiliStima u Republici Hrvarskoj.

I Poglavljc - d efi n i c ij e i or go ni z a c i j o

VisokoSkolske knjilnice su institucije koje prikupljaju, obraduju, pohranjujui daju na kori5tcnjc dokumcnte i informacijc znanstvcnog, obrazovnog i op6ekul-turnog karaktcra. Visoko5kolskc su knjiZnice sastavni dio znanstvcno-nastavne iistraZivadkc infrastrukture, jcr svojim fondovima, sluZbama i uslugama cloprinoserazvoju znanosti i pomaZu unaprcdivanju oclgojno-obrazovnog i znanstveno-istraZivaCkog ra<Ia na svouCiliStu. VisokoSkolske knjiZnice preclstavljaju komunika-cijska srcdiSta preko kojih se posrcduju znanstvcne i strudne publikacije i infor-macije nastale:

kao rczultat znanstvenoistraZivadkih procesa na maticnom sveudilistu,

- kao rezultat struCnt: obradhc vlastitih fonclova,

- kao rezullat strudne obradbe fondova relcvantnih knjiZnica u zemlji i ino-zcmstvu,

Staudardi su usvojcni ne s.lcdnici Savjct;l zit biblioterke IL.ratske 21. studenog 1990_

201

_.-r

VJESNIK BIBI,IOTEKARA HRVATSKE

- kao rezultat strudnog racla u raznim informacijsko-referalnim jedinicama isluZbama obradbe znanstvenih informacija.

Visoko5kolske knjiZnice su samostalne organizacijske jedinice u sastavusveudiliSta ili posebne strudne organizacijske jerlinice u sastavu fakulteta. Njihovstatus mora biti reguliran odgovarajucim zakonskim propisima (Zakon osveudiliStu, Zakon o znanstveno-istraZivadkoj djelatnosti, Zakon o bibliotekama ibibliotednoj djelatnosti) i opiim akrom sveudilista odnosno fakulteta"

Sve su visokoSkolske knjiZnice u Republici Hrvatskoj elemenri knjiZnidnogsustava koji se izgraduje na osnovi jedinstvene razvojne politike. svevisokoskolske knjiznice jednog sveudilisra su dio knjiZnidnog sustava togsveudili5ta.U okviru knjiZnidnog sustava sveudiliSta o<lnosno knjiZnidnog sustavaRepublike, visokoSkolske knjiZnice pristupaju osrvarivanju zaje<lnidkih funkcijakoje omogudavaju racionalnije kori5tenje sredstava, opreme, fonrlova i infor-macija.

visokoskolske su knjiznice posebno zainteresirane za suradnju s onimknjiZnidnim i srodnim informacijskim sluZbama unutar i izyan organizacijskestrukture sveudiliSta koje djeluju na istim ili srodnim podrudjima i disciplinama.

Prema sadrZaju svojih fondova i organizaciji informacijske djelatnosti,visokoSkolske knjiZhice mogu biri knjiZnice opieg i specijalnog tipa.

s ve u c i I i s n a knjiZnica jeknjiZnica opdeznansrvenog tipa. ona jesamostalna strudna organizacija u sastavu sveudiliSta i matidna knjiZnidna insti-tucija za sve ostale jedinice sveudiliSnog knjiZnidnog sustava"

Sveudilisna knjiznica moze preuzeri i funkciju javne, svim strukturamastanovnistva pojedinog grada ili regije namijenjene knjiznice, pa u rom sludajudjeluje i financira se kao knjiZnica dvojnog tipa.

Sveudili5ne knjiZnice u Republici Hrvatskoj organizirane su kao srediSnjeknjiZnice unutar decentraliziranih knjiZnidnih sustava sveudilista s ve6im ili ma-njim brojem fakultetskih knjiZnice i knjiZnica samosralnih znanstvenih institura.Svoje planove, programe i izvjestaje poctnose republidkoj maridnoj knjiznici iznanstveno-nastavnom vijedu sveudili5ta koje ih odobrava odnosno ocjenjuje teprosljeduje na usvajanje. SveudiliSna knjiZnica zaduiena je za izradu plana razvojaknjiZnidne djelatnosti na sveucilistu i odgovorna za njegovo provodjenje u praksi.Nacionalna i sveudili5na biblioteka u Tagrebtje sredisnja knjiZnica Sveudilista uZagrebu, a kao nacionalna knjiZnica matidna je knjiZnidna institucija za syeostalesveudiliSne knjiZnice. Kao sveudiliSna knjiZnica ima zad.a(u da izraduje plan raz-voja ukupne knjiznidne cljelatnosti na Sveudilidtu u zagrebu koji, zajeclno sasvojim planovima, programima i izvjestajima, precilale znanstveno-nastavnomvijeiu Sveudilista, na ocjenjivanje i odobrenje te prosljeduje na usvajanje.

Glede svoje matidne funkcije za sveudiliSne knjiZnice u Republici Hrvatskoj,Nacionalna i sveudiliSna biblioteka duZna je izradjivati dugorodne i kratkorodne

202

razvojnc planoznans (vcno-nasl

jetu za btbliotel

l'akulsrediSnja kn1i7r

odsjcka, odjela

I'akultetu, zbot

nemogu(e tlrgldjckrvati kao t'r:

Ovim sc I

studentskc dita,

minimum zajed

Fa kul t ctsl

knjiZniCna slullstrudna organiz

njujc znanst\

nadlcZnttm uPr

II Poglavlje - s

Radt kva

knjilnicc ttrgal

potaknu potcnvrste usluga (ii

Svaka visr

tim stupnjemknjilnidnih sut

korisnikii.

Fokultets

Obvczni ;

- izgradnjkorisnilknjilnici

Prcdakc'

- strudna

a na litid

7

r-

al

PROPISI IZ OBI,ASTI BIBLIOTEKARSTVA

ntzvojnc planovc ipro{ramc te gotliSnie izvjc(taje kojc podnosi na usvajanjc

znanstvono-nastavnom vijcCu Zajetlnice sveutiliSta u Republici Hrvatskoj i Sav-

jetu za hibliotcke Hrvatskc.

F a k u I r e t s ka knjiznicaje knjiznica specijalnog tipa organizirarlakao

sredi5nja knjiZnidna jedinica sa ili bez pridruZenih odjelnih knjiZnica (knjiZnice

odsjeka, odjela, instituta, zavoda, seminara, katedara i sl.). Ukoliko je nekom

fakultetu, zbog prostornih uvjeta i specifidnosti organizacije nastavnog rada

nemogude organizirati i fakultetsku knjiZnicu, odjelne knjiZnice m o r a j u

djelovati kao organska cjelina povezane preko sredisnje knjiZnidne sluzbe.

Ovim se srandardima propisuje organizacija sredi5nje knjiZnidne sluZbe istudentske ditaonice s referentnom zhirkom i zbirkom udZbenika i prirudnika kao

minimum zajedniStva na fakultetima koji nemaju sredi5nju fakultetsku knjiZnicu.

Fakultetska knjiZnica i njoj pridruZene orljelne knjiZnice odnosno srediSnja

knjiZnidna sluZba fakulteta i njoj pridruZene odjelne knjiZnice, organizirana je kao

strudna organizacijska jedinica dije planove, programe i izvje3taje odobrava i ocje-

njuje znanstveno-nastavno vijeie fakulteta te ih prosljeduje na usvajanje

naclleZnom upravnom tijelu i matidnoj sveudiliSnoj knjiZnici.

IlPoglavlje- slttibe i usluge

Radi kvalitetnog obavljanja svojih raznolikih zadataka visokoSkolske

knjiinice organiziraju niz sluZbi i usluga, a na zahtjeve korisnika i sa Zeljom da

potaknu potencijalne korisnike cla se koriste knjilnicama, organizhaju posebne

vrste usluga (izloibe, predavanja).

Svaka visokoSkolska knjiZnica organizira sluZbe i usluge u skladu s dostignu-

tim stupnjem teorijskih spoznaja na podrudju sveudiliSnog knjiZnidarstva i

knjiZnidnih sustava i mreia te zahtjeva i predvidivih potreba svojih neposrednih

korisnika.

Fakultetskakniiinica

Obvezni zadaci fakultetske knjiZnice su:

- izgradnja fondova koja ukljuduje istraZivanje i pracenje potreba i zahtjeva

korisnika, analizu strukture i sadrZaja fondova sveudili5ne i srodnih

knjiZnica, izrarlnju i vodenje nabavne politike, selekciju gradje, dezideratu,

preclakcesiju i akcesiju, prodiSiavanje i evaluaciju fondova;

- strudna obradba koja podrazumijeva inventarizaciju, formalnu, sadrZajnu i

analitidku obraclbu grade, signiranje i izradu specijalnih bibliografija,

203

Mrov

o

ai

og

ve

0g

va

ija

,r-

m(e

t.

ti,

e

t-

L

ie

a

i.

It

ici-

LA

u

V.IF]SNIK BIRI,IOTEKAIIA IIRVA'IISKE

uspostavljanjc kataloga i/ili automatiziranih baza podataka te prirudnih kar-totcka i hiltcna prinova:

- smjeStaj i zaStita grade koja ukljuduje razvrstavanjc grade premadogovorcnom nadinu smjcStaja, preliminarnu zaStitu, uvez i zaStitu odmehanidkih, bioloSkih, kcmijskih i fizidkih oStedenja; posebno je vaZno da se

manje trai.ena grada sustavno smje5ta i organizira u srcdiSnjem repozitorijufakulteta;

- neposredan rad s korisnicima koji po<lrazumijeva prulanje infbrmacija(kataloZnih. bibliocrafskih, faktografskih, referalnih i sl.), retrospekrivnapretraZivanja. tekuea upozorenja, selektivnu diseminaciju informacija i sl.,posudbu i meduknjiZnidnu posudbu, organiziranu referentnu zhirku, zbirkuudZbenika i prirudnika, zbirku Casopisa i novina te zbirku unikarne gradjekoje su namijenjene koriStenju u ditaclnidkom prostoru; rad s korisnicimapodrazumijeva i poduku korisnika za slulcnje katalozima i drugim informa-cijskim pomagalima kojima knjiZnica raspolaZc i upoznavanje s mogudno-stima pretralivanja informacija i dobivanja Zcljenih clokumenata iz dostup-nih baza podataka i fondova;

- uspostavljanje veze s ostalim knjiZnidnim jedinicama na fakultetu, sa

sveudiliSnom knjiZnicom i sroclnim knjiZnicama u zemlji i svijetu;organiziranjc kulturnih aktivnosti, evidentiranje izdavaCke djclatnosti fakul-teta i zamjena vlastitih publikacija s drugim instil,ucijama.

Ukoliko fakultet nema fakultetsku knjiZnicu, ved niz odjelnih knjiZnica.navedene se zadaic organiziraju preko srediSnjc knjiZnidne sluZbe fakulteta kojuvode najmanjc jedan bibliotekar i jedan knjiZnidar.

SrediSnja knjiinidna sluiba poscbno:

- koordinira izgradnju fondova na razini fakultcta;

- koordinira obradbu grade i vodi ccntralne katalogeTbaze podataka;

- organizira srediSnju informacijsko-refcralnu sluZbu;

- organizira studentsku ditaonicu za koju osigurava rclbrentnu zbirku, pojedan primjerak udZbcnika i prirudnika propisanih nastavnim planovima iprogramima za tekuiu akademsku godinu;

- organizira pohranu grade u fakultetskom odnosno sveudili(nomrcp<'rzitoriju; vodi evidenciju o izdavadkoj djelatnosti fakulteta i zamjenipublikacija;

- suraduje sa sveudiliSnom knjiZnicom i drugim srodnim knjiZnicama i usra-novama.

Odjelne knjiinice poscbno:

- izgraduju Iondove radi praCenja i unapredenja znanstvenih i nastavnihpotreba matidnog odjcla (odsjeka, zavoda, katedre, instituta);

- obraduju

- organizirBroj struC

srcdiSnjoj knjrodreduje se ov;talosti koriSttccntralizacije kt

odjelnoj knjiini

S,u'euditiit

Uz sve navrsveudiliSna jc kn

- kourdinirai n terd iscipdjela, srrasvcuCili(naliste prinor

- bibliografsizradi infosustava;

- CIP obraclt

- usposlavljasveudili$nor

- pretraZivanpretraZivan.u fakultetsk

- koordiniransveuCiliSnop

njezine adelkorisnika;

- organiziranjna koriStenj,

- savjetodavnrtava;

- vodenje stalr

nosti na sve

sveuCiliSla i r

odnosno knjt

204

PROPISI IZ OBi,A-STI RIBI,IOTEILARSl\r'A

- obracluju graclu i sucljclujtt u stvaranju srccli(njih baza podataka;

- organiziraju informacijsko-referalnu dielatnost'

Broj strudnog knjiTnidnog osoblja i strudnjaka drugih profila zaposlenih u

srerliSnj.j knjiZnidnol sluZbi fakulleta i pridruienim ocljelnim kniiZnicama

otlretluje se ovisno o vclidini srediSnjc ditaonice i njoj priclruZenih zbirki, udes-

talosti koriStenja i clpsegu preuietih zadataka na planu koordinacije i

centralizacije knjiZnicnoi piistorania na fakultetu te opsegu poslova u pojedinoj

ocljelnoj knjiZnici.

S v' e u i i I i i n a knjiinicrt

Uz sve navcdcne sluZtre i usluge koje mora clrganizirati fakultctska knjiznica'

sveudiliSnajeknjiZnicaobvez.naptlstavitiidjelotvornoobavljatisljedeie:

- koorcliniranu nabavu na razini svcucilista za strudnu i znanstvenu litcraturu

interdisciplinarnOgimulticlisciplinarnilgkaraktera,temeljnaZnanstvenadjela, srrane casof,ise te sekunclarne i terciiarne publikacije; u tu svrhu

sveudiliJna kniii-niia vttcli i odrZava srecliSnju kartoteku dezicleratu' izraduje

liste Prinova i PrePoruCne liste;_ bibliografsku xonirolu i pomoc pri formalnoj i sadrZajnoj obrradbi grade te

izracliinformacijskihpclmagalasvimjeclinicamasveudili5nogknjiZnidnogsustava;

- CIP obradbu za sve naklarlnike na svom podrudju;

-uspostavljanjeicldrlavanjesreiliSnjihdatotekaorlinteresaT,aSVedlanicesveudili(nog knjiT-nic'nog "'tou'

i uz njihovu pomod (CKl-' CKM i s1')'

_ pretrazivanle opfih t,aia podataka i onih specijaliziranih baza za dije se

pretraZivanlenemozeosiguratioclgovarajucakadrovskaitehnidkapodrSkau fakultetskoj ili institutskoj knjiZnici;

-koclrdiniranjeradanaizdvajanjugratleizvlastitogfondaifondovadlanicasveucilisnog sustava radi pohrane u repozitoriju sveudili(ta te osiguravanje

njezinc adekvatne organiiacije i srnjcStaja odnosno clostupnosti na zahtjev

korisnika;

- organiziranlc specijalnih zbirki i zbirki gradc posebne vrste te davanje grade

na koriStenie u. posebno opremljenim radnim prostorima;

-savjCtoda,nupomodipotlukuZaSvejedinicesveudili(nogknjiZnidnogsus-tava;

-vodenjestalnebrigeotljclotvornomclstvarivanjuciljevaknjiZnidnedjelat-nosti na sveudilistu koordiniranjem rada svih dlanica knjiZnidnog sustava

sveudiliSta i uspostavljanjem potiebnc veze s ostalim sveudiliSnim sustavima

odnosno knjiZnidnim sustavom Republike'

205

v.llts\ tK BI BLIO] EK.\R,\ IIRVAI'SKI.l

III Pr.tglovljc- K, jiiniini l'ondoy,i

Svtljim sadrZajcm i obimom lbndovi visokoSkolskih knjiZnica trebaju bitiprimjcrcni cldgojn<tobntzovnim potrcbama i znanstvcnoistraZivadkim programimasvcudi I iS1a.

KnjiZniCni lbndovi trcbaju sadrZavati djcla trajnc znanstvcne, obrazovnc, kul-turne i umjetnidke vrijcdnosti kao iraznolikc dokumcntc koji sluZc kao i;zvoriinformacija.

KnjiTnieni sc fondovi firrmiraju kupnjom, zamjenom, clarum i odgovarajuiimobvcznim primjerkom, a na temelju ulvrdcnc i razradenc nabavnc politikc.

Nahavnu politiku utvrdulu bibliolekari u suraclnji s oclgovarajudim struCnim isavjctodavnim tijclima pri znanstveno-nastavnim vijeeima sveudiliSta oclnosngl'akultcta, votlc(i pri litm raCuna o dogovorcnim naCclima koordinirane nabave u

s us tavu.

Fttkultetsko knjiinica nabavlj a prvcnstveno lileraturu iz onih podrucjaznanosti i pomoin<t-znanstvcnih disciplina kojc se prcdaju i istra7uju na matidnomlakultctu. U fondu lakultskc knjiTnicc lrebaju sc nalaziti svi utllbcnici i prirudnicikoji su propisani nastavnim planovima i programima. Fakultetska knjrZnica prima,tlbraduje, pohranjujc idajc na kori(tenje doktorske imagistarskc raclovc koji suobranjcrni na matiCnom lakulte tu.

Podctni lirnd l'akultctskc knjiZnice lrcba iznosiri:

- 1O.(Xn svczaka omede nih publikacija,

- 2(X) naslova tekuic periodike, od toga najmanjc 307r, inozemne.GodiSnj'i prirast lirnda. kupnjom nabavljcnog, u fakullctskoj knjiTnici rreba

biti 3 svcska omcdenih publikacija po svakom upisanom sruclenlu.

Svcutlili,ina knjiiniL:o nabavlja prvcnstvcno refcrentnu literaturu, tcmeljnadjela iz svih pttdrudja znanosti tc gradu interdisciplinarnog i multiclisciltlinarnrtskaraktera.

sveuciliSna knjiznica prima, obraclujc, pohranjuje i ilaje na korisrenje dok-torske i magistarske radove ohranjenc na matidnom sveudiliStu.

Podetni lond sveuCili(ne knjiZnicc rrcba iznttsiri:

- 200.000 svezaka omcdcnih publikacija.

- l(x)0 naslova rcrkuic periodike, od toga najmanjc 307c inozemne.CodiSnji prirast fonda u svcudiliSnoj knjiTnici treba biti najmanjc jeclan

svczak, kupnjom nabavljenih, omcdenih publikacija po svakom upisanom koris-niku.

Il,/ Poslttv,ljt -

Radi uspl

su knjilnicc d

izvorc.Od javnit

- abcccdni

- strudni (

- prcdmel

- spccijalnabcced n

abcccdn

Ovis no tvisokoSkolskc l

koris n icinta.Od inte

knjiTnice mora

maticni I

- mjcsni (tNa lnkultt

u fakultetskoj s

koja se nalazi r-

srediSnja knjilrkataloga kojimnih knjiZnica.

SvcuCiliSrznanstr,crnc lilcri druge vrstc ce

Podaci o I

nim i domaiimza izradbu abcr

knjiTnic*ne qrad

klasificiranja i J

Visoko(koi usavr(avaju rs pccija lizira nihelcktronidka rai

206

I

PROPISI IZ OBLASTI BIBLIOTEKARSTVA

ll" Poglat'l1tt - I n Io r n o t i v n i i zv o r t

Radiuspjesntlg<lbar,ljanjainftlrmacijs.ko.relbralnecljclatnostivistlkoSktllskesu knjiznicc duzne imati,'usaursavati i udiniti dostupnim raz'lidite inlirrmativne

izrorc. rbvezno imati:- Od javnih kataloga (klasidnih i/ili automatiziranih)' mora1u c)

- abcccclni tnratoi za cjelokupni lbnd kojim raspolaZu;.

- struCni 1ri't"'oi'ti; ' tt''"t"ttnt'' prcclmctnom kartotektlm i/ili;

- prcdmetni za odabranc tlijclovc knjilnidnoe londa]

- sPecijalnc kataltlgc:

,t,u.tOni katalog pcriotlidkih publikacija

abcccclni Xutnto! magistarskih odnosno cltlktorskih radtlva'

Ovisno u pt"'""0'*'i iz.ahtjcvima korisnika tc vrste i rlbima I'onda'

vis.k.sk.lskc knjilnice imajui druge specrjalnc katalogc i kartoteke namiienjenc

*,"tt":'I?;ternih kalal.ga kojima sc sluzi srrudno osoblie, visokciskolske

knj iznice moraju intuti:

- matidni katalog'

- micsni (tilpogralski) katalog'

Na lakultetima na kojima uz fakulretsku knjiznicu tljcluju i odjelne knjiinico'

u lakultctskoj sc knlilnici votli centralni katalog z-a strudnu i 'Lo"t:""l']1::T::kcljasenalaziuotllclnimknjiTnicama,anafakultetimanaktljimajetlrgantztranasrccli(njaknjiiniCnaslulba,ovaslul,bavodibriguoizradiialuriranjuccntralntlgkatalo{a ktliim io obuhvaCena stl'u'na i znanstvena literarura u filnclovima odiel-

"tn *3'J:l'Jilisn"

t riiZnice .bavcz.n. imaju i cenrrarne karar.ge srrudne i

znanstvcne titcrarurc] tlmcclcnih i periotlitkih puhlikacija' Po potrebi mogu imati

i druge vrstc ccntralnih kataloga'

Poclacitllilndovimlltrebajubitipotpuni,tltlsljedniiusklar]usmedunarod-nim i tlomacim prar.ilima z.a bibliografsko'-karaloznu ohraclu lPravilnik i prirudnik

za iz.raclhu utr".",rnin r,n,rurg" - prvi i. clrugi clio, ISBD pravila za razne vrstc

knjiTnidne grarlo, LINIMARC kao srrojno citljiv zapis) te nadelima i pravilima

klasificiranja i prcclmctnc obradbe'

Vistlko(ktllskcsuknjiT,nicccluTnedauinlbrmacijskorcfcralnesvrhekoristei usavrsavaju razlitite nitit " rada (sokunclarnc i tcrcijarnc publikacije i rad

specijaliziranih informacijskih slul'bi) kao i suvremonu opremu' ukljudujuii

clektronidkaruC'n"1', tcrminale' telelakse i tclekomunikacijske vez.e'

207

VJESNIK III RI,Io'IliTi{RA HRV,\]'SKI'

lt Perylavlje - K n j i i n i i n o o s o b t j e

Da bi se strucno i tljelorvorno obavljali prcuzeti pos'lvi i z.arraci, u svakojvistlkoskolskoi knjiznici potrebno jc osigurati otlgovarajuii broj strudnih i admi-nistralivnih odnosno pomoinih ratlnika.osigurav. juii ocrgovaraju6u rrokumcntacijsku i informacijsku pocilogu,srrucni kn;iznicni radnici ukrjucuju sc u znanstvcno-nastavne procesc iznans tvono-is t raiivadkc projckte.o broju i strucnoj spremi knjiznidnih raclnika zaposlenih u visokoskolskimknjiznicama odlucuju mnogi cinioci: vclicina i namjena tnliznicnitr fon<rova, brojprscbnih odjera i spccijalnih zbirki, broj korisnika i ml"sta za opsruzivanje koris_nika" obim posudbe, prirotla zahtjeva i dr. U visoko$kolskim knjiznicama ratle istruclnjaci drugih profira (npr. konzervatori, programcri, prcvorli,ci) sto .visi ovrstama usluga kojc se organiziraju i nucle korisnicima.Tcmcljnc slruclnc i znanstvcne zaclatke izvrsavaju bibliotekari koji morajuitnali tld{ovaraiuie akatlemsko i strucno knjiznidno ob.ororoni". Knjiznicari i visiknji2nicari imaju .cr.govarajucc srccrnjoskorsko iri vise obrazovanlc i polozenstrucni ispit iz knjiZnidarstva, a ohavrjaju srrucnc poslovc nizeg stupn3a srozenostii odgovrtrnosti.odnrs broja bibliotckara prema broju ostalog strucnoe i administrativnogodnosn. pomoinog osoblja o'isi o opscgu i raznoliftrsti posrova, sruzbi i usluga.vis.kosk.rske knjiznice trebalu imlri program" tuli ce poticati i p.magatiknj ilnidn e clj cla tn ike u nj i hovom prifcsio nalnom naprcctova ni u.

ttl Poglot,lie - p r o t- t o r i op r e ru a

Za djcl,tvorn, ,bavrjanje preuze tih po-sr.va i zadataka, posebno za smjcstajgracle , osobl ja i korisnika u knjiZnicama, viiokoskorske instirucije moraju osiguratiot.lgovarajuci prostor i 01lremu.Prilikom graclnjc i aclaptacija u visok.sk,rskim knjiznicama .bavezna je kon-sulracija s rcpublickom maticnom sluzbom. U proces pianiranja i u sve ostare fazeobavezno se ukljuduiu knjiznicni strucnjaci i arhitekti koji su se specijaliz iralj zagradnju i opremanje ove vrsle objekata. Korl izgraclnje visokosk0lskih knjiznicane,phodno jc v,cliri raduna o naderima funkcl'natnosti, fleksibilnosti, kom_paktnosti, sigurnclsti. ncomctanu rastu, estcrsk,m ugodaju i ek.nomicnosti, st.najbolje osigurava tzv. modularni sistem gradnje.

sveucilisne knjiznice moraju imati zasebne zgrade namjenski projektirane iliadaptiranc za knjiZnidne potretre.Fakultetske knji,nice lrehaju hiti smjestcnc u sredisnjem prosroru zgracreiakulrera, rako urdljive i prisrupacne sto porrrazunrjeva i oclgovarajuci pristup zahendikepirane (invalidnc) osobe.

208

VaZna jcpojas u okrul

Vclidinatcta, clbimu i r

slulbi i usluga

Nove zg

tako da oclgogodina.

Urecfenjkvalitotno i elsmjcStati u zor

Manje kcgradu specijalrtore za zbirkc

VisokoSksmjeSraj rrad(elektroniCkimnim strojcvimrOsnovne karakIako oclrZavanjr

VII Poglavtje -

VisokoSkrdjclotvoran raprograma matit

Od ukupntsrcdstava za nat

DODATAK

Mj,

Model- minimum

- 1.(100 nasl

- god. priras

- minimumministrativ

- prostor: 5.r

)

209

PROPISI IZ OBT,ASTI BIBI-IOTEKARSl\/A

Yainaje i blizina saobraiajnica, prosror za parkiranje i po moguenosli zerenipojas u okruZenju.velidina visokoskolskih knjilnica ovisi o velicini sveucilista odnosno fakul_reta, Obimu i strukturi knjiznicnog fonda, broju osobrja i korisnika, te raznolikostisluzhi i usluga.

Nrvc zgracrc odn.sno prost.re za visokoskolskc knjiznice treba planiratitako da ocrgovaraju aktualnim potrebama i predvirlivo* .rr,u za srijedciih 50godina.uredenjc pr,stora..knjiTnice i oprema moraju omoguiavati i poticatikvalitetno i cfikasn, koristcnje sluzbi i ustuga. Aktuarnu knjiznicnu gradu trebasmjeSrati u zone sloboclnog pristupa.Manje koriirenu graclu, arhivske primjcrkc, rukopise, slaru i rijetku gradu teilradu spcciialnog tipa treba pohraniti u posebno organizirane i .sigurane pr's-tore za zbirkc oclnosno u jc<1an ili viSe spremiSnih prostora.visokdsk.lske knjiznice trebaju biri opremljene stancrardnom opremom zasmjestaj gracre, osobrja i k,risnika te suvremcnim tchnickim pomagalima(elektronickim radunalima oirgovarajuieg kapaciteta, mikrocitacima, fotokopir_nim strojevima. pisaiinr srrolei'ima , *"lrnriln*, telcfonom, relefaksom i dr.).osnovnc karakteristikc oprcme moraju biti: funkcionalnost, uclobnost, trajnost ilako odrZavanje.

VII Pctglav,tje - F i n a n c i r o nj c

visclkoskolskc irstitucijc osiguravaj u matcrijalne uvjetc za ne,metan itijclotv,ran rad vis,kostotslin tnliznica, a na temerju razvojnih planova ipro.qrama matidnih institucija te izvjeStaja o radu.otl ukupnih srcclstava-kolima iaspotazu visokoSkolske knjiTnice oclvajaju clicrsredstava za nabavu i uvez knji7nidnc grade.

DODATAK

M jerira za odrerit'anje broja struinih bibriote{nih radnikrt

M o d c I k n j,, :.1...1 sveu(ilisna (.s.000 srudcnara. 4lto z/nosrblja.;

- minimum foncla - 200.000 svezaka,

- 1.000 naslova tekuic pcrioclike,- god. prirast _ 3.000 svezaka,

- minimum broia zaposlcnih: I-5 vss bibliotekara, r0 knjizicara, 10 arl_minislrat ivnog i ostakr osohlja.- prostor: -5"000 mr.

rj

i-

V]T]SNIK BIBI,IO1'ETL.T&\ FIRVAISI{E

M odel knj i Znica _ fakulte-- minimum f<rnda - 10.000 svezaka, :tska (1'000 stuclenata, r{)0 zlnosoblja)

_ 200 naslova rekuie perodike,- godiSnji prirast -1.000 svezaka,- minimum hrr .

- prosror: 600'Jri zaposlenih: 2 vss bibliotekara' I knjiZnicar,

Dodotni krireriji;

_ na svakih datiih 10.000 sv. omedenih publikacija _ 50 bo<lova,_ na svakih daljih 100 naslova rekuie_ za svakih 500

- za poseba,,,*.{iili1i.ilT,;.,,,o"l;,; ,,,, .,"_,; ., 00 bo,iova,_ na svakih daljih 1000 stuclenata _ 50 bodova,- na svakih daljih 50 naslavnika - 50 boclova.

J00 b.dev2 ie !edan srrucni racrnik, a omjer akarremski.bra;k nj izn ica ra odn.sn<i atlm i n is rrar ir;;;' i'^^ -:1:1.1 Y":Ttkr .hraz,van.g,sohria r

Za rak ur te te di T:H1.J,,, ilf i il,J:;l;i;:: ** [i *;; ;;:;;, :,ff,"L,X,T::I'fi: studentima, nu",rr,,.n osobrju i dilaonidkom prosroru se

ff fiif lii;,,.,I';il'f.i.j'""i,,".,,lffi i#,;,U::nu;[ttfu :;",',7-

-,i,il::ilr1.,,,,0 p.suctenih svezaka ortnosno jedinica neknjiine gracte

- ;UJ;,iil,il:#;:ffil:J:"ii l:;tl "'," i ec, i n i ca neknj izn e gra rrc

STANDARDI ZA NAROOXS TX:IZNICE U REPUBLICI T-IRVATSKOJ *Uyod

Ovi su standardi srctlslvo pomoiu kojega sc hihliolcCnim I

trjil:fi ;,Hi[:f T"i;!i:,:iT,H.ffi ;r*r# ;fi T **,;.pojedinaCnih sredsrav

prvi medunr.,,o,, ,n tcmelju planova ,:r,u"j:_drustvcno_.pni,,,au"

zajcdnice.g, cr i n e,, p o 0., f ,, n, I :il fi : il.,1. llr,,,, ;n,:*:l ; ; # "# # _,ffjJ *;*Standardi

su usvojcni 'a sjetrnici Savjcta za bibri.reke Ir.,aIskc 3. srpnja 19g0.

210

skupSrini lSasta

(.ije je izctt

Mcdunaror

Na 3tsvijeta, kodrZavama

znanosti."Minir

skupSrini S

godine, a ,'l

biblioreCnuciranje narcSDBJ-a.

Brojnapokrajinskir

Na svo.l

Hrvatske inz.ada1om cla

zadatka u s,

narodne knjiRadna

podgrupama.standardi zarirani su i njilna naSem pri.i

lJsporedvijcnih zemalinternational i

Standarilpodsustava nasustava Hrvats

pojmom

pripadaju6u joPredloZcr

lbrmacijskog s

godine.

StandartliknjiZnica. Onenica je cluZna ot