1. UVOD

Ekonomija - grčki oikonomia = upravljanje kućom “onaj koji upravlja domaćinstvom”

Domaćinstva i ekonomije (gospodarstva) imaju mnogo toga zajedničkog.Odluke u domaćinstvu - koji članovi domaćinstva imaju koja zaduženja i što se dobiva zauzvrat?- tko kuha ? - tko pere rublje ? - tko bira program na televiziji ? - tko ima pravo na više deserta?

Odluke u društvu (gospodarstvu, ekonomiji) – odlučiti koji se poslovi obavljaju i tko ih obavlja.- tko uzgaja hranu ? - tko šiva odjeću ? - tko izrađuje računala ?Nakon što se rasporede ljudi, zgrade, zemlja i mašine - rasporediti proizvod dobara i usluga koje se proizvode. - tko će jesti kavijar, a tko krumpir ? - tko će voziti Ferari, a tko se vozi u autobusu?

Društveni resursi su OSKUDNI. OSKUDNOST znači da društvo ima ograničene resurse te zbog toga ne može proizvesti sve vrste roba i usluga koje bi ljudi željeli imati.

EKONOMIJA = znanost koja proučava kako društvo upravlja svojim oskudnim resursima.- ekonomisti proučavaju kako ljudi donose odluke- ekonomisti proučavaju kako ljudi međusobno djeluju- ekonomisti analiziraju trendove koji utječu na ekonomiju u cjelini

Dva osnovna područja ekonomije:- makroekonomija = proučava gospodarstvo (ekonomiju zemlje) u cjelini- mikroekonomija = proučava ponašanje djelova gospodarstva (ekonomije) poduzeća, kućanstva, potrošača

Grane ekonomije: opća ekonomija, financije, bankarstvo, organizacija i menadžment, marketing, računovodstvo…

DESET NAČELA EKONOMIJE KAKO LJUDI DONOSE ODLUKE1. načelo: Ljudi se suočavaju s odabirima koji s jedne strane donose koristi, ali s druge strane štete.- donošenje odluka zahtjeva žrtvovanje jednog cilja kako bismo ostvarili drugi- kako bi dobili nešto što želimo, moramo se odreći neke druge stvari koju želimo - “Niti jedan ručak nije besplatan.”- društva su suočena sa odabirom između učinkovitosti i pravednosti

UČINKOVITOST = društvo iskorištava svoje oskudne resurse na način da dobije najviše moguće od njih.PRAVEDNOST = korist od tih resursa pravedno je raspoređena među članovima društva.

Učinkovitost = veličina tortePravednost = kako je torta raspodjeljena

2. načelo: Cijena nečega jest ono čega se moraš odreći kako bi to nešto dobio.- budući da se suočavamo sa odabirima, uspoređujemo cijene i koristi- u mnogim slučajevima cijena nekog odabira nije lako uočljiva

Koja je cijena, a koja korist Vašeg školovanja? Čega se sve trebate odreći za jednu godinu školovanja?

OPORTUNITETNI TROŠAK ili trošak propuštene mogućnosti = sve ono čega se moramo odreći kako bi dobili nešto drugo. Pri donošenju bilo koje odluke trebali bi biti upoznati sa oportunitetnim troškom. Mnogi studenti vrhunski sportaši odustaju od studiranja. Korist studiranja vrhunskim sportašima nije vrijedan trošak.

3. načelo: Razumni ljudi razmišljaju na granici.- odluka za vrijeme večere: gladovati ili jesti kao svinja → TREBA LI UZETI JOŠ JEDNU ŽLICU KRUMPIRA- granične (marginalne) promjene opisuju učinak malih postupnih promjena na postojeći plan akcije- margina = rub Cijena karte u zrakoplovu koji se sprema poletjeti sa deset praznih mjesta?

4. načelo: Ljudi odgovaraju na poticaje- ponašanje ljudi će se promijeniti kada se promijene troškovi ili koristi- kada poskupe jabuke, ljudi će jesti više krušaka i manje jabuka- uzgajivač jabuka zapošljava još berača jer je korist od prodaje jabuka veća

KAKO LJUDI MEĐUSOBNO DJELUJU5. načelo: Trgovina može svima poboljšati živote- trgovina između dviju država može ojačati obje države- članovi naše obitelji natječu se sa članovima drugih obitelji → posao, kupovina- kada bi se izolirali, morali bi sami uzgajati hranu, šiti odjeću, sagraditi kuću itd…- trgovina nam omogućava specijalizaciju u onom što najbolje radimo

6. načelo: Tržišta obično predstavljaju dobar način organizacije ekonomske aktivnosti.- u tržišnoj ekonomiji odluke središnjeg planera zamijenjene su odlukama milijuna poduzeća i domaćinstava- domaćinstva i poduzeća koja međusobno djeluju ponašaju se kao da im pomaže neka “NEVIDLJIVA RUKA” - cijene su instrument kojim nevidljiva ruka upravlja ekonomskim aktivnostima- cijene odražavaju vrijednost nekog dobra, kao i trošak u proizvodnji tog dobra

7. načelo: Države ponekad mogu poboljšati rezultate tržišta.- zašto nevidljiva ruka treba državu ? Da bi je zaštitila.- tržišta uspješno funkcioniraju ako se provode zakoni prava vlasništva- razlozi države za intervenciju na tržištu: 1) da promovira učinkovitost

2) da promovira pravednost- neuspjeh tržišta: kada tržište prepušteno samo sebi ne uspije učinkovito rasporediti resurse

8. načelo: Standard života određene zemlje ovisi o sposobnosti te zemlje da proizvodi dobra i usluge.- prosječne zarade tijekom 2000. godine:- Amerikanac: 34.100 $ godišnje, Meksikanac: 8.790 $ godišnje, Nigerijac: 800 $ godišnje- razlike u standardu života pripisuju se razlikama u PROIZVODNOSTI RADA- proizvodnost rada = količina dobara i usluga koje su proizvedene tokom svakog sata radnog vremena radnika

9. načelo: Cijene rastu kada država tiska previše novca.- u Njemačkoj su 1921. godine novine koštale 0,30 njemačkih maraka, a dvije godine kasnije 70.000,00 njemačkih maraka- održavanje inflacije na niskom nivou, cilj svih političara koji se bave ekonomijom. Kako dolazi do inflacije? Poraste količina novca u opticaju, kada neka vlada pusti u opticaj veliku količinu državne valute, vrijednost te valute opada.

10. načelo: Društvo se suočava s kratkoročnim odabirom između inflacije i nezaposlenosti.- kratkoročno, kada vlada poveća količinu novca u opticaju, niža je stopa nezaposlenosti - Phillipsova krivulja → krivulja koja prikazuje kratkoročni odnos između inflacije i nezaposlenosti, po ekonomistu koje je prvi proučio ovu povezanost.- nositelji ekonomske politike suočavaju se s ovim odnosom štete i koristi

PITANJA ZA PONAVLJANJE1. Kojeg je porijekla riječ “ekonomija” i što označava ?2. Koje su posljedice oskudnosti resursa ?3. S kojim su odabirima suočena društva ?4. Što je oportunitetni trošak ?5. Kako ljudi odgovaraju na poticaje ?6. Što je neuspjeh tržišta ?7. O čemu ovisi standard određene zemlje ?8. Kakav je odnos inflacije i zaposlenosti ?

2. KAKO RAZMIŠLJAJU EKONOMISTI

1. EKONOMIJA KAO ZNANOST- svako područje znanosti ima svoj jezik i svoj način razmišljanja- psiholozi → ego, ličnost, kognitivna disonanca…- matematičari → integrali, vektori…- odvjetnici → zločin, krivica, parnica…- ekonomisti → ponuda, potražnja, elastičnost…- NAUČITI RAZMIŠLJATI KAO EKONOMIST

- ekonomisti raspravljaju sa objektivnošću znanstvenika- prikupljaju podatke, analiziraju podatke → osmišljavaju teorije- znanstvena metoda → nepristran razvoj i testiranje teorija- ekonomisti ne mogu provoditi eksperimente u laboratoriju za razliku od fizičara, kemičara…..- ekonomisti koji proučavaju inflaciju → ne mogu mijenati monetarnu politiku neke zemlje kako bi došli do podtaka.

- ekonomisti, kao i astronomi, proučavaju one podatke koje prikupe promatranjem događajaPretpostavimo da….. Zašto pretpostavljamo ?- u fizici → slobodni pad željezne kugle sa zgrade od 5 katova → pretpostavimo da pada u vakumu, iako pada u zraku koji usporava kuglu - utjecaj zraka je tako mali da je zanemariv- u ekonomiji → također pretpostavljamo da….. - se svijet sastoji samo od dvije države - da svaka država proizvodi samo dva proizvod → stvarni svijet se sastoji od mnogo država i od mnogo proizvoda - ako pretpostavimo…. možemo se usredotočiti i razumjeti pojavu- umjetnost znanstvenog razmišljanja je u odlučivanju KOJE PRETPOSTAVKE PRETPOSTAVITI- u biologiji, kemiji….. koriste se plastični modeli koji nisu prava ljudska tijela i ne sadrže mnoge detalje- ekonomisti također koriste MODELE → dijagrame, grafikone, jednadžbe → model čovjeka ne sadrži sve mišiće i sve kapilare, tako ni ekonomski model ne sadrži sve karakteristike ekonomije

Zašto se ekonomisti ne slažu ? Zašto ekonomisti daju oprečne savjete političarima ?- imaju različita mišljenja o istinitosti alternativnih teorija- ekonomisti imaju različite stavove: Da li oporezivati domaćinstva po osnovi dohotka ili po osnovi potrošnje ? Da li povećati PDV ? Da li smanjiti PDV ? U jednu ruku ovo, u drugu ruku ono

Prisjetimo se :☺resursi su oskudni ☺odabiri sa jedne strane donose koristi, ali sa druge strane štete- odabir između učinkovitosti (efikasnosti, djelotvornosti) i pravednostiGospodarstvo proizvodi djelotvorno kada nečiju ekonomsku situaciju ne može učiniti boljom, a da nečiju drugu učini gorom.

2. KAKO ČITATI GRAFIKONESvrha grafova:1. Vizualno predstavljaju ideje koje ne bi bile dovoljno jasne kada su predstavljene kroz jednadžbe ili riječi.2. Grafovi omogućavaju prilikom analize podataka da lakše shvatimo povezanost varijabli.

Grafovi s jednom varijablom - prikazuju kako se mijenja jedna varijabla

Izvor: Mankiw, G. “Osnove ekonomije”, Mate, d.o.o. Zagreb, 2006., str. 37.

Grafovi sa dvije varijable: Koordinatni sustav.- ekonomisti često žele proučavati povezanost između varijabli- koordinatni sustav omogućava sastavljenje grafova sa dvije varijable- X koordinata → određuje vodoravan položaj točke- Y koordinata → određuje okomit položaj točke- 0 → ishodište, točka s vodoravnim i okomitim položajem

- dijagram raspršenosti → jer se sastoji od raspršenih točaka- točke koje se nalaze više na desnu stranu → također se nalaze i više- vrijeme učenja i prosjek ocjena kreću se u istom pravcu = varijable pozitivno povezane- kada bi nacrtali graf povezanosti između vremena zabavljanja i učenja → vidjeli bi da je vrijeme zabave povezano sa nižim ocjenama = negativna korelacija

Nagib krivulje.- ako je krivulja vrlo strma, kupuje se isti broj romana neovisno o njihovoj cijeni- ako krivulja nije jako strma, kupuje se znatno manji broj romana kada im poraste cijena- nagib vodoravne krivulje je nula → varijabla y se ne mijenja- nagib okomite krivulje je beskonačan → varijabla y može imati bilo koju vrijednost, bez da se varijabla x j j j promijeni

Δ ynagib =____________

Δ x- kada Emina ima dohodak 30.000 kuna, kupit će 21 roman po cijeni od 6 kuna ili 13 romana po cijeni od 8 kuna 6 – 8 = - 2 = - 1______ ___ ___21 – 13 8 4- karakteristika ravne linije je da ima isti nagib ij l j d ži cijelom svojom dužinom- to ne vrijedi za krivulje koje su na nekim mjestima strmije

3. MODEL GOSPODARSTVA- naredna slika predstavlja vizualni model gospodarstva, zvan dijagram kružnog toka- u modelu su samo dva tipa donosioca odluka → domaćinstva i poduzeća- poduzeća u proizvodnji koriste faktore proizvodnje rad, zemlju i kapital (inputi) → vlasnici su im domaćinstva- domaćinstva troše dobra i usluge → proizvode ih poduzeća- domaćinstva i poduzeća djeluju na dva tipa tržišta- tržište roba i usluga → domaćinstva su kupci, poduzeća prodavači- tržište faktora proizvodnnje → domaćinstva prodaju, a poduzeća kupuju- dijagram kružnog toka je jednostavni model gospodarstva- realističniji i kompliciraniji model uključivao bi I ulogu države i međunarodnu trgovinu

Što je tržište ?- općenito → tržišta su mjesta gdje se sreću kupci i prodavatelji, razmjenjuju robe i usluge i određuju cijene- tržište prema prostornom opsegu → lokalno, regionalno, nacionalno, međunarodno, kontinentalno, svjetsko- tržište prema predmetima razmjene → tekstila, poljoprivrednih dobara, dijamanata, rada, vrijednosnih papira…- u tržišnom sustavu sve ima svoju cijenu → vrijednost dobra u novcu

- tri temeljna pitanja tržišnog gospodarstva: 1. Što 2. Kako 3. Za koga?Što → koju robu i u kojom količinama proizvesti od širokog niza mogućih dobara i uslugaKako → koje tehnike i tehnologije odabrati za proizvodnju prethodnog “što” - kako će se upotrijebiti ograničeni resursiZa koga → kako će se raspodijeliti dobra među članovima zajednice - tko troši i koliko

4. NAČIN ALOKACIJE RESURSA1. CENTRALIZIRANA ALOKACIJA RESURSA (Socijalistička ekonomija)- država (vidljiva ruka) donosi sve odluke o proizvodnji i potrošnji jer posjeduje većinu sredstava za proizvodnju (zemlju i kapital)- država odlučuje kako se ukupna proizvodnja društva treba razdijeliti na različita dobra i usluge- država odgovara na glavna ekonomska pitanja preko vlasništva nad sredstvima za proizvodnju i preko svoje moći

2. DECENTRALIZIRANA ALOKACIJA RESURSA (Kapitalistička ekonomija)- alokacija resursa vrši se posredstvom tržišta (nevidljive ruke)- pojedinci i privatna poduzeća donose glavne odluke o proizvodnji i potrošnji- tržište određuje što, kako i za koga- vjeruje se da ovaj sustav jače stimulira proizvodnju nego u centralnom planiranju- laissez-faire (lese fer) ekonomija ekstreman slučaj tržišne ekonomije

3. MJEŠOVITA EKONOMIJA- najčešći oblik ekonomije u svijetu- kombinacije tržišne i naredbodavne ekonomija- nikada nije postojala 100% tržišna ekonomija- država donosi zakone i propise koji uređuju ekonomski život

5. RAZVITAK EKONOMSKE MISLI- Adam Smith – "teorijski otac kapitalizma" (Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, 1776.)- izložio je osnovna načela tržišne ekonomije- utemeljitelj mikroekonomike (grana ekonomike koja se bavi ponašanjem pojedinačnih entiteta - tržišta, poduzeća i kućanstva)- u Bogatstvu naroda razmatra kako se određuju pojedinačne cijene, cijene zemlje, rada i kapitala te je istraživao prednosti i slabosti tržišnog mehanizma; identificirao je jedinstveno efikasno svojstvo tržišta, "nevidljivu ruku" koja dovodi do opće dobrobiti iz djelovanja pojedinca za vlastiti probitak

- porast dobara i nadnica, izazvane kapitalističkom ekonomijom, nije međutim za sve značila porast bogatstva i blagostanja-David Ricardo (Visoka cijena zlatnih poluga kao dokaz obezvrijeđivanja novčanica, 1810., Rasprava o utjecaju niske cijene žita na profit od kapitala, 1815., O načelima političke ekonomije i oporezivanja, 1817. i dr.) i-Thomas Robert Maltus (Rasprava o načelu populacije, 1798.) su razloge postojanja niskih nadnica vidjeli u pretjeranom množenju radnika ("Rad je skup, kad je rijedak, a jeftin, kad ga ima obilno") - Priznali su da kapitalistička ekonomija nije u stanju sve učiniti bogatima i zadovoljnima

- socijalni darvinizam (Spenser, H.) kapitalistčku ekonomiju doživljava kao arenu u kojoj samo najsposobniji preživljavaju → ovakav način razmišljanja "laisssez-faire“ (lese fer) smatra tržište najboljim i najefikasnijim oblikom društvene organizacije budući da je najsličnije prirodnom svijetu - razloge isticanja vlastitog, sebičnog interesa i ponašanja (u prirodi i u ljudskom društvu) valja tražiti u oskudici.

-Karl Marx (Kapital, Kritika političke ekonomije, 1867.) izvrgao je kapitalističku ekonomiju kritici,-naslijedivši teoriju radne vrijednosti i tezu da samo rad stvara bogatstvo pokušao je razotkriti zakone kretanja ljudskog društva- smatrao je da kapitalističku ekonomiju zbog eksploatacije (višak vrijednosti koji radnik proizvede prisvaja vlasnik kapitala), unutrašnjih razarajućih snaga (akumulacija koja nastaje pri porastu organskog sastava kapitala nužno obara profitnu stopu i dovodi u pitanje na privatnom vlasništvu izgrađenu ekonomiju) te zbog ekonomskih kriza nastalih zbog hiperprodukcije → treba zamijeniti drugi mehanizam alokacije koja bi se obavljala u uvjetima društvene-državne kontrole nad sredstvima za proizvodnju

- Alfred Marshall (Načela ekonomike, 1890.) pokušava pomiriti klasičnu (političku ekonomiju) i novu ekonomiku koja nastaje-prihvaća teoriju slobodnog poduzetništva (slobodne konkurencije)-analizom ravnoteže ponude i potražnje pridonosi teoriji vrijednosti i cijene; razrađuje pojam elastičnosti potražnje-prvi upozorava da djelovanje laissez-fairea ne može riješiti probleme siromaštva i ostvariti blagostanje, pa se zalaže za reforme koje će očuvati privatno vlasništvo i individualnu inicijativu

- velika ekonomska kriza (1929.-1933.) ukazuje na svu ranjivost kapitalističke ekonomije- najistaknutiji ekonomist tog doba bio je John Maynard Keynes (Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca, 1936.)- u središtu njegova istraživanja je problem nezaposlenosti kao trajna pojava u društvu (ukoliko štednja premaši investicije smanjit će se potrošnja pa dolazi do gomilanja zaliha i zastoja u proizvodnji, a to traje sve dok se taj proces ne uravnoteži – na razini nepotpune nezaposlenosti)- ovaj problem ne može riješiti mehanizam kapitalističkog gospodarstva pa je potrebna intervencija države koja svojim mjerama treba povećavati sklonost potrošnji i davati poticaj investicijama- snažno je utjecao na proučavanje nacionalnog dohotka te na povezivanje ekonomske teorije s politikom i praksom gospodarskog života-za Keynsovo ime vezana je suvremena makroekonomska teorija

-suparnici Keynesove teorije su neoliberalni ekonomisti: F. Hayek, i M. Friedman-oni, kao suvremeni zagovornici Quesnayovih i Smithovih ideja (laissez-faire ekonomija) upozoravaju na ogromno značenje tržišta te na opasnosti uključivanja države u proces alokacije-suvremeni tumač moderne ekonomske znanosti je Samuelson, P. (Ekonomija, više izdanja) smatra da kapitalistička ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju "nevidljiva" Smithova ruka i "vidljiva" Keynesova ruka (država).

6. GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI- GPM = granica proizvodnih mogućnosti / PPF (engleski) = production possibility frontier- prepostavimo da gospodrstvo proizvodi samo dva dobra: automobile i računala- za proizvodnju ovih dobara koriste sve faktore proizvodnje gospodarstva- GPM je krivulja koja pokazuje različite kombinacije proizvoda (automobila i računala) koje se mogu proizvesti u gospodarstvu koristeći se dostupnim faktorima proizvodnje i dostupnom tehnologijom proizvodnje- kada bi se svi resursi koristili za proizvodnju automobila → 1000 automobila- kada bi se svi resursi koristili za proizvodnju računala → 3000 računala- kada bi gospodarstvo raspodijelilo resurse moglo bi proizvesti 700 automobila i 2000 računala → točka A- proizvodnje u točki D nije moguća jer nema dovoljno resursa za tu količinu proizvodnje → resursi su oskudni- točke na (ne unutar) GPM predstavljaju učinkvite (efikasne) razine proizvodnje- točka B je neučinkovit rezultat → iz nekog razloga (povećana nezaposlenost) gospodarstvo proizvodi manje nego što bi moglo- kada bi se uklonili rezlozi neučinkovitosti, gospodarstvo bi se pomaklo sa točke B na točku A☺ načelo - društvo se suočava sa odabirima koje nose i štete i koristi → GPM jedan od takvih odabira- kada se dosegne učinkovita točka na GPM (A) jedini način kako proizvesti više jednog dobra je da proizvedemo manje drugog dobra

☺načelo - vrijednost nečega mjeri se onime čega se trebamo odreći kako bismo dobili nešto drugo → oportunitetni trošak- pomak sa točke A na točku C znači da se gospodarstvo odrtiče 100 automobila kako bi proizvelo dodatnih 200 računala- oportunitetni trošak 200 računala je 100 automobila- GPM je ispupčena prema van → kada bi se proizvodili samo automobili GPM teži okomitosti → kada bi se proizvodila samo računala GPM teži vodoravnosti

- pretpostavimo: tehnološki napredak u industriji računala poveća broj računala koje pojedini radnik moće proizvesti tijekom jednog tjedna- GPM se jednim krakom pomiče prema van (udaljava od ishodišta)- zbog ekonomskog porasta gospodarstvo može pomaknuti proizvodnju s točke A na točku E i proizvesti više računala i više automobile

7. KORISTI OD TRGOVINE- svakodnevno se oslanjamo na velik broj ljudi širom svijeta → omogućavaju nam da koristimo najrazličitija dobra i usluge- ljudi nam nude svoja dobra ne zbog darežljivosti ili naredbe već zbog toga što mi proizvodimo ono što oni žele ili trebaju- pretpostavimo: na svijetu postoje samo meso i krumpir i samo stočari i poljodjeljci- oboje rade osam sati

- GPM ispupčena prema van jer je odabir između dvaju dobara ovisio o proizvedenim količinama- ovdje je gpm predstavljena ravnom linijom jer tehnologija za proizvodnju mesa i krumpira dozvoljava prebacivanje sa jednog dobra na drugo uz konstantnu stopuSTOČAR (poljodjelcu): prestani proizvoditi meso I proizvodi samo krumpir. Proizvest ćeš 3200 grama krumpira. 1500 grama daj meni, a ja ću tebi zauzvrat dati 500 grama mesa.STOČAR: ja ću raditi 6 sati dnevno uzgajajući stoku, I 2 sata sijući krumpire. Tako mogu proizvesti 1800 grama mesa i 1200 grama krumpira.

APSOLUTNA PREDNOST → onaj proizvođač kojem je potrebna najmanja količina unosa kako bi proizveo određeno dobro ima apsolutnu prednost.KOMPARATIVNA PREDNOST → onaj koji se mora odreći manje količine drugih dobara kako bi proizveo dobro X ima manji oportunitetni trošak proizvodnje dobra X i kažemo da ima komparativnu prednost u proizvodnji tog dobra. Svi članovi društva imaju koristi od trgovine, jer ona omogućava ljudima da se specijaliziraju za aktivnosti u kojima imaju komparativnuprednost.

PITANJA:1. Zašto je ekonomija znanost?2. Zašto u proučavanju ekonomije pretpostavljamo?3. Zašto se ekonomisti ne slažu?4. Kada gospodarstvo proizvodi učinkovito?5. Što ekonomistima omogućuje koordinatni sustav?6. Koje su ekstremni nagibi krivulje?7. Što je tržište?8. Objasnite tri temeljna pitanja tgržišnog gospodarstva?9. Objasnite centraliziranu, decentraliziranu i mješovitu alokaciju resursa.10. U čemu se ogleda doprinos Adama Smitha u razvoju ekonomske misli?11. Što označava pojam “lese fer”?12. Tko treba vršiti alokaciju resursa prama K. Marxu? Zašt?13. Što je u središtu istraživanja J. M. Keynesa?14. Što u ekonomiji znači rukovanje “nevidljive” i “vidljive” ruke?15. Što je GPM? Grafički prikaži i objasni?16. Grafički prikažite i objasnite kako se sve može pomicati GPM?17. Što je apsolutna, a što komparativna prednost?18. Zašto svi članovi društva imaju koristi od trgovine?

3. PONUDA I POTRAŽNJA

1. TRŽIŠNE SILE PONUDE I POTRAŽNJE- ponuda i potražnja → dvije riječi koje ekonomisti najčešće koriste- ponuda i potražnja → sile koje omogućavaju djelovanje tržišnih gospodarstava- određuju količinu dobra koje se proizvodi i cijenu po kojoj se prodaje, kako će politika ili događaj utjecati na ekonomiju? Odrediti kako će utjecati na ponudu i potražnju

1.1. Tržišta savršene konkurencijeTržište je grupa kupaca i prodavača određene robe ili usluge.Kupci → određuju potražnjuProdavači → određuju ponudu Tržišta poprimaju razne oblike. Kada svaki kupac zna da postoji više prodavača kod kojih može birati, a svaki prodavač zna da je njegov proizvod sličan proizvodima koje nude drugi prodavači - cijenu niti prodanu količinu ne određuje niti jedan kupac, niti jedan prodavač → Tada cijenu i količinu određuju svi kupci i prodavači

Tržište savršene konkurencije je tržište na kojem postoji velik broj kupaca i prodavača tako da svaki od njih pojedinačno ima zanemariv utjecaj na tržišnu cijenu.

Osnovne karakteristike tržišta savršene konkurencije:1) Dobra koja se nude sva su ista2) Kupci i prodavači brojni i niti jedan ne može utjecati na tržišnu cijenu → prihvatioci cijenaMožete li prepoznati neka tržišta savršene konkurencije? Ne prodaju se sva dobra i usluge na tržištima savršene konkurencije. Najlakša su za analizu tržišta savršene konkurencije I mnogo toga iz analize ponude i potražnje na ovim tržištima, može se primijeniti i na složenijim tržištima. → u analizi u nastavku pretpostavljamo da su tržišta savršeno konkurentna

2. POTRAŽNJA

Tražena količina nekog dobra je količina koju su kupci spremni i koju mogu kupiti.Mnoge stvari određuju traženu količinu → cijena dobra ima ključnu ulogu.Cijena raste → tražena količina padaCijena pada → tražena količina rasteTRAŽENA KOLIČINA JE NEGATIVNO POVEZANA SA CIJENOM - ovaj odnos između cijene i trežene količine vrijedi za većinu dobara i toliko je općeprisutan da se u ekonomiji naziva

ZAKON POTRAŽNJE :“uz ostale stvari jednake, kada cijena raste, tražena količina dobra pada i kada cijena pada, tražena količina raste”- tabela predstavlja križaljku potražnje → odnos između cijene i tražene količine dobra, držeći konstantnim sve ostalo- graf → cijena na okomitoj osi, količina na vodoravnoj- linija koja povezuje cijenu i količinu = KRIVULJA POTRAŽNJE

2.1. Tržišna i individualna potražnjaTRŽIŠNA POTRAŽNJA je zbroj svih individualnih potražnji za određenom robom ili uslugom.- horizontalno zbrojimo individualne krivulje potražnje kako bi dobili tržišnu krivulju potražnjeTržišna krivulja potražnje pokazuje kako se mijenja ukupna tražena količina nekog dobrakada se mijenja cijena dobra, dok su svi drugi čimbenici, koji utječu na to koliko potrošači žele kupiti, konstantni.

2.2. Pomaci krivulje potražnje- krivulja potražnje ne mora biti stabilna tijekom vremenaUKOLIKO SE DOGODI NEŠTO ŠTO MIJENJA TRAŽENU KOLIČINU PRI SVAKOJ CIJENI, KRIVULJA POTRAŽNJE SE POMIČE. - ako se otkrije da ljudi koji jedu sladoled žive duže → pri bilo kojoj cijeni kupci žele kupiti veću količinu sladoleda Što se dogodilo sa potražnjom na tržištu piva?Svaka promjena koja povećava traženu količinu pri svakoj cijeni pomiče krivulju potražnje udesno i naziva se povećanje potražnje. Svaka promjena koja smanjuje traženu količinu pri svakoj cijeni, pomiče krivulju potražnje

ulijevo i naziva se smanjenje potražnje. Mnoge varijable mogu pomaknuti krivulju potražnje. U nastavku samo najvažnije.

DOHODAKŠto bi se dogodilo sa Vašom potražnjom za sladoledom kada bi ostali bez posla ?Manji dohodak = imati manje za trošenje → trošiti manje za neka dobra (vjerojatno za većinu).Normalno dobro = ako potražnja za dobrom raste kada dohodak raste.Inferiorno dobro = ako potražnja za dobrom raste kada dohodak pada.Navedite primjere normalnog dobra i primjere inferiornog dobra.

CIJENE POVEZANIH DOBARAKada pad cijene jednog dobra, smanjuje potražnju za drugim dobrom, dva se dobra nazivaju supstitutima. Supstituti su parovi dobara koja se koriste jedna umjesto drugih. Kada pad cijene jednog dobra povećava potražnju za drugim dobrom, ta se dva dobra nazivaju komplementima. Komplementi su parovi dobara koja se koriste zajedno. Navedite primjere za supstitute i komplemente.

UKUSI- o ukusima se ne raspravlja- ipak ekonomisti ispituju što se događa kada se ukusi mijenjajuUkus je najočitija odrednica Vaše potražnje. Ako nešto volite više, više ga i kupujete.

OČEKIVANJAOčekivanja u buduđnosti mogu utjecati na Vašu današnju potražnju. Kako? Ukoliko očekujete idući mjesec veći dohodak, možda ćete potrošiti više već danas. Ako očekujete da će cijena nekog dobra sutra pasti, možda ćete biti manje spremni kupiti ga danas. Što ako očekujete da cijena nekog dobra sutra poraste?

BROJ KUPACATržišna potražnja je izvedena od individualnih potražnji → veći broj kupaca, veća potražnja. I obrnuto.

KAKO SPRIJEČITI PUŠENJE ?Dva načina za smanjenje količine cigareta koju ljudi popuše:

1) Oglasi zdravstvenih službi, zdravstvena upozorenja na pakovanju cigareta, zabrana reklamiranja na televiziji2) Povećati porez na cigerete. Povećanje poreza → proizvođači porez prebacuju na potrošače = veća cijena

Koja će mjera pomaknuti krivulju potražnje za cigaretama ? Kako pušači reagiraju na cijenu cigareta ?Kod odraslih 10% povećanje cijena uzrokuje 4% smanjenje tražene količine. Kod tinejdžera 10% povećanje cijena uzrokuje 12% smanjenje tražene količine.

3. PONUDA

Ponuđena količina biko kojeg dobra ii usluge je količina koju su prodavači spremni i u mogućnosti prodati. Uz ostale odrednice ponuđene količine, CIJENA ima posebnu ulogu. Ponuđena količina raste kako cijena raste i pada kako cijena pada→ ponuđena količina pozitivno povezana sa cijenom dobra.

ZAKON PONUDE: uz ostale stvari jednake, kada cijena dobra raste, ponuđena količina također raste, a kad cijena pada, ponuđena količina također pada.KRIŽALJKA PONUDE = tabela koja pokazuje odnos između cijene dobra i ponuđene količine, držeći konstantnim sve ostalo.KRIVULJA PONUDE = krivulja koja povezuje cijenu i ponuđenu količinu, dok je ostalo konstantno.Krivulja ima pozitivan nagib jer viša cijena znači veću ponudu, uz ostalo konstantno.

3.1. Tržišna i individualna ponudaHorizontalno zborjene krivulje individualne ponude = tržišna krivulja ponude. Tržišna krivulja ponude pokazuje kako se mijenja ukupna ponuđena količina kada se mijenja cijena dobra.

3.2. Pomaci krivulje ponudeKrivulja ponude sladoleda pokazuje koliko su sladoleda proizvođači spremni ponuditi po bilo kojoj cijeni, ako su konstanta svi ostali čimbenici koji utječu na odluke proizvođača. Svaka promjena koje povećava ponuđenu količinu pri svakoj cijeni, pomiče krivulju ponude udesno i naziva se POVEĆANJE PONUDE.Svaka promjena koja smanjuje ponuđenu količinu pri svakoj cijeni pomiče krivulju ponude ulijevo i naziva seSMANJENJE PONUDEPostoje mnoge varijable koje mogu pomaknuti krivulju ponude → najvažnije: CIJENE INPUTA (ulaznih elemenata proizvodnje)- u proizvodnji se koriste različiti elementi- kada cijena jednog ili više elemenata poraste, proizvodnja postaje manje profitabilna i nudi se manje proizvoda- ponuda je nagativno povezana sa cijenom ulaznih elemenata korištenih u proizvodnji dobra

TEHNOLOGIJA- strojevi smanjuju količinu rada- napredak tehnologije povećava ponudu

OČEKIVANJA- što očekujemo u budućnosti- ako će cijena u budućnosti rasti, dio proizvodnje uskladištiti i smanjiti ponudu

BROJ PRODAVAČA- ponuda se povećava povećanjem broja prodavača obrnuto. Posebna uloga cijene dobra → kretanje duž krivuljePromjena neke druge varijable → pomicanje cijele Krivulje

4. PONUDA I POTRAŽNJA ZAJEDNO

RAVNOTEŽA- točka u kojoj se krivulje ponude i potražnje sijeku → TRŽIŠNA RAVNOTEŽA - cijena u tom sjecištu → RAVNOTEŽNA CIJENA- količina u tom sjecištu → RAVNOTEŽNA KOLIČINAPo ravnotežnoj cijeni, količina dobra koju su kupci spremni i koju mogu kupiti točno odgovara količini koju su prodavači spremni i koju mogu prodati.Cijena koja čisti tržišta → svi su zadovoljni, kupci su kupili sve što su željeli, a prodavači su prodali sve što su željeli. Koraci koje poduzimaju kupci i prodavači prirodno dovode tržište do ravnoteže ponude i potražnje.Višak dobra → suvišak ponude, prodavači ne mogu prodati sve što žele po toj cijeni → smanjuju cijene koje povećavaju traženu količinu i smanjuju ponuđenu količinuManjak dobra → kupci ne mogu kupiti sve što bi željeli po postojećoj cijeni → suvišak potražnje, prodavači mogu podignuti cijenu, bez smanjenja prodaje → kako cijena raste, tražena količina pada, ponuđena količina raste i tržišta se ponovno uravnotežuju. Brzina uspostave ravnoteže razlikuje se od tržišta do tržišta.

ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE = cijena bilo kojeg dobra se prilagođava kako bi se izjednačile ponuđena i tražena količina tog dobra.Kako neki događaj utječe na tržište ?1. Pomiče li krivulju ponude, krivulju potražnje ili obje krivulje ?2. Da li se krivulja pomiče udesno ili ulijevo ?3. Na dijagramu usporediti početnu i novu ravnotežu.

4.1. PROMJENE RAVNOTEŽEPROMJENA POTRAŽNJE → jednog ljeta vrijeme je jako vruće1. Vruće vrijeme utječe na krivulju potražnje2. Zbog vrućeg vremena ljudi žele jesti više sladoleda. Krivulja potražnje se pomiče udesno.3. Porast potražnje povećava ravnotežnu cijenu s 2,00 na 2,50 i ravnotežnu količinu sa 7 na 10 korneta.- količina sladoleda koju poduzeća nude raste, ali krivulja ponude ostaje ista- došlo je do porasta “ponuđene količine” ali ne I promjene “ponude”Pomak krivulje ponude = promjena ponudePomak krivulje potražnje = promjena potražnje

Kretanje duž nepomične krivulje ponude = promjena ponuđene količineKretanje duž nepomične krivulje potražnje = promjena tražene količine

PROMJENA PONUDE → suša uništi nasade šećerne repe i podigne cijenu šećera1. Cijena šećera utječe na krivulju ponude, a krivulja potražnje se ne mijenja.2. Krivulja ponude se pomiče ulijevo, jer je smanjena količina koju poduzeća žele i mogu prodati.3. Podiže se ravnotežna cijena sa 2,00 na 2,50 a ravnotežna količina se smanjuje sa 7 na 4

PROMJENA PONUDE I POTRAŽNJE → i vrućina i suša su se dogodile istog ljeta1. Obje krivulje se pomiču. Vruće vrijeme mijenja potražnju, a suša uništava šećernu repu i podiže cijenu šećera2. Krivulja potražnje se pomiče udesno, a krivulja ponude ulijevo3. Ishodi ovise o veličini pomaka ponude i potražnje.5. KAKO CIJENE RASPOREĐUJU RESURSE☺načelo: tržišta su u pravilu dobar način organiziranja ekonomske aktivnosti. U bilo kom ekonomskom sustavu, oskudni se resursi moraju rasporediti između mogućih načina korištenja. U tržišnim ekonomijama tom služe sile ponude I potražnje. Ponuda i potražnja zajedno određuju cijene mnogih dobara i usluga, a cijene su signali koji vode raspoređivanju resursa.

PITANJA:1. Koja su obilježja tržišta savršene konkurencije ?2. Što kaže zakon potražnje ?3. Što je križaljka, a što krivulja potražnje ?4. U čemu je razlika između tržišne i individualne potražnje ?5. Što pokazuje tržišna krivulja potražnje ?6. Grafički prikažite i objasnite pomake krivulje potražnje.7. Što sve može pomaknuti krivulju potražnje ? Pojasnite.8. Što su supstituti, a što komplementi ?9. U čemu je razlika između “normalnog dobra” i “inferiornog dobra” ?10. Što kaže zakon ponude ?11. Što je križaljka, a što krivulja ponude ?12. Objasnite tržišnu i individualnu ponudu.13. Grafički prikažite i objasnite pomake krivulje ponude.14. Što sve može pomaknuti krivulju ponude ?15. Grafički prikažite i objasnite tržišnu ravnotežu.16. Grafički prikažite i objasnite višak ponude i višak potražnje.17. Što kaže zakon potražnje ?18. Kako se analizira događaj koji utječe na tržište ?19. Grafički prikažite i objasnite: a) porast potražnje b) smanjenje ponude20. U čemu je razlika između “pomaka ponude” i “promjene ponuđene količine” ?21. Grafički prikažite i objasnite istodobne pomake ponude I potražnje ?22. Kako cijena raspoređuje resurse ?

4. ELASTIČNOST PONUDE IPOTRAŽNJE

ELASTIČNOST POTRAŽNJE- Cjenovna elastičnost potražnje- Dohodovna elastičnost potražnje- Križna elastičnost potražnje

1. 1. CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE- različita dobra se razlikuju, izmenu ostalog, i po stupnju po kojem potraživana količina dobra reagira na promjene cijene istog dobra – cjenovna elastičnost potražnje cjenovna elastičnost potražnje mjeri koliko se mijenja količina traženog dobra kada se mijenja njegova cijena, odnosno, to je postotna promjena tražene količine podijeljena postotnom promjenom cijene- ekonomski faktori koji odrenuju cjenovne elastičnosti za pojedinačnim dobrima: luksuzna dobra, dostupnost supstituta, vremenski horizont I definicija tržišta

ELASTIČNA potražnja za dobrom = ako tražena količina značajno reagira na promjene cijene.NEELASTIČNA potražnja za dobrom = ako tražena količina samo malo reagira na promjene cijene.Prema tome cjenovna elastičnost potražnje za bilo kojim dobrom pokazuje u kojoj mjeri su se potrošači spremni odreći (smanjiti potrošnju) tog dobra kako njegova cijena raste. Elastičnost odražava mnoge ekonomske, socijalne ipsihološke sile koji oblikuju ukuse potrošača. Opća pravila o tome što odrenuje cjenovnu elastičnost potražnje:

RASPOLOŽIVOST BLISKIH SUPSTITUTA- potražnja za dobrima s bliskim supstitutima u pravilu je elastičnija- potrošačima je lakše prijeći s tog dobra na druga- maslac i margarin su lako zamijenjivi Kako će se odraziti na potražnju mala promjena cijene maslaca, ako je cijena margarina fiksna ? Kako će se na potražnju za jajima odraziti povećanje cijene jaja ?

LUKSUZNA I NEOPHODNA DOBRA- potražnja za luksuznim dobrima je elastična- kada poraste cijena posjeta liječniku ljudi neće drastično smanjiti odlaske liječniku- kada cijena jedrilica raste, tražena količina značajno pada- liječnik se smatra neophodnim, a jedrilica luksuzom- je li dobro neophodno ili luksuzno ne ovisi samo o karakteristikama dobra, nego i o preferencijama kupaca

DEFINICIJA TRŽIŠTA- elastičnost potražnje ovisi o tome kako odrenujemo granice tržišta- usko definirana tržišta → elastičnija potražnja- široko definirana tržišta → neelastična potražnja- lakše je naći supstitute za usko definirana tržišta- hrana - neelastična potražnja jer nema supstituta- sladoled - elastičnija potražnja- sladoled od vanilije - još elastičnija potražnja

VREMENSKI HORIZONT- potražnja za dobrima je u pravilu elastičnija tijekom dužeg vremenskog perioda- rast cijene benzina = tražena količina samo malo pada tijekom prvih mjeseci- protekom vremena kupuju se automobili koji troše manje goriva, koristi javni prijevoz- tijekom nekoliko godina tražena količina benzina značajno opada

CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJEIzračunavanje elastičnosti- koeficijent cjenovne elastičnosti možemo brojčano izračunati u skladu sa sljedećom formulom:

Ec =Postotna promjena potraživane koli čine dobra A Postotna promjena cijene dobra A

1) Kada postotno smanjenje cijene izazove takvo postotno povećanje količine koje znači povećanje ukupnog prihoda, riječ je o cjenovno elastičnoj potražnji (Ec>1)2) Kada postotno smanjenje cijene ima za posljedicu jednako postotno povećanje potraživane količine, koje veličinu ukupnog prihoda ostavlja neizmjenjenom, govorimo o jediničnoj (stabilnoj) elastičnosti potražnje (Ec=1)3) Ukoliko postotno smanjenje cijene izazove postotno povećanje potraživane količine koje će značiti smanjenje ukupnog prihoda, govorimo o cjenovno neelastičnoj potražnji (0<Ec<1)

prikazani slučajevi su karakteristični, međutim postoje slučajevi kada potraživana količina neke robe uopće ne reagira na promjene vlastite cijene (Ec=0) – npr. lijekovi, ili kada je količina neke robe izuzetno osjetljiva na cijenu, tako da vrlo mala postotna promjena cijene izaziva burne reakcije potraživane količine (Ec=∞). Ovakve slučajeve nazivamo savršeno neelastična potražnja (Ec=0), odnosno savršeno elastična potražnja (Ec=∞).

ELASTIČNOST POTRAŽNJE CJENOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE-prilikom izračunavanja Ec potražnje značajno je to da se postotne promjene cijene i količine uvijek predstavljaju kao pozitivni brojevi-promjene cijene (∆C) i potraživane količine (∆K) dovodi se u vezu s prosječnom cijenom odnosno prosječnom količinom ∆K - prema tome, Ec = Postotna promjena potraživane količine dobra A__ = K X 100

Postotna promjena cijene dobra A ∆C C X 100

∆K (K0 + K

Ec =

ELASTIČNOST POTRAŽNJE CJENOVNA ELASTINOST POTRAŽNJE

1.2. DOHODOVNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE-potražnja reagira na promjene dohotka (necjenovna determinanta potražnje) pa govorimo o dohodovnoj elastičnosti potražnje-koeficijent dohodovne elastičnosti potražnje (Ed) je kvocijent postotne promjene potražnje neke robe i postotne promjene dohotka potrošača Ed= Postotna promjena potražnje dobra A , odnosno ± Postotna promjena dohotka

Glede veličine koeficijenta dohodovne elastičnosti potražnje postoje slijedeći slučajevi: dohodovno elastična potražnja (Ed>1) - kada je promjena potražnje istog smjera kao i promjena cijene, ali promjena potražnje bilježi veći postotaknego promjena dohotka. Odnosno, ako dohodak raste, potražnja takoner raste, ali brže od dohotka. Obrnuto, pad dohotka dovest će do nerazmjerno većeg pada potražnje. Sva dobra kod kojih je Ed>1 nazivamo normalna dobra.0<Ed<1 – u ovom slučaju promjene dohotka I potražnje ostaju istog smjera, ali su promjene potražnje manjeg intenziteta od promjena dohotka pa je ovo dohodovno neelastična potražnja. I ova dobra nazivamo normalna dobra.dohodovno neelastična potražnja (Ed<0) – promjena dohotka uzrokuje promjenu potražnje u suprotnom smjeru (rast dohotka izaziva pad potražnje i obrnuto). Ed je negativan broj. Ovakva dobra nazivamo inferiorna dobra (u slučaju rasta dohotka zamijenjuju ih superiorniji, skuplji supstituti)1. 3. KRIŽNA ELASTIČNOST POTRAŽNJE- križna elastičnost potražnje mjeri promjene potražnje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B- cijena drugog dobra jedan je od necjenovnih odrednica potražnje pa razlikujemo supstitute I komplemente-koeficijent križne elastičnosti (Ek) potražnje odrenuje supstitucijski, odnosno komplementarni karakter dobaraEk= ± Postotna promjena potražnje dobra A ± Postotna promjena cijene dobra B

Ek= x 100x 100

Postoje tri slučaja križne elastičnosti potražnje:a) pozitivna križna elastičnost (Ek>0)- u ovom slučaju postotne promjene potražnje i cijene istog su smjera- ovdje se radi o supstitucijskim dobrima, dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti (raste li cijena junetine rast će i potražnja za svinjetinom i obrnuto)b) savršena križna neelastičnost (Ek=0) _ promjena cijene jednog dobra uopće ne utječe na potražnju drugog dobra-radi se o tzv. nezavisnim dobrima (npr. Promjena cijene skijaške opreme neće utjecati na potražnju kukuruznih pahuljica)

c) negativna križna elastičnost potražnje (Ek<0)- ovdje se radi o komplementarnim dobrima (dobrima koja se dopunjuju u potrošnji)- dolazi do obrnuto proporcionalnog odnosa cijene jednog i promjene potražnje drugog dobra npr. postotno smanjenje cijene benzina izazvat će I neko postotno povećanje za potražnjom automobila.

2. ELASTIČNOST PONUDE- elastičnost ponude utvrđuje reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjenu njegove cijene

Postotna promjena ponuđeneKoeficijent elastičnosti ponude = količine dobra A___________

Postotna promjena cijene dobra A

- Ep je pozitivan broj koji se kreće od 0 do ∞-definicije cjenovnih elastičnosti ponude i potražnje potpuno su jednake, razlika je samo u tome što je za ponudu količinski odgovor na cijenu pozitivan, a za potražnju negativanPostoje tri osnovna slučaja elastičnosti ponude:a) Ep>1 – slučaj elastične ponude - postotni rast cijene imat će za posljedicu nerazmjerno veći postotni rast ponuđene količine i obrnutob) Ep=1 – slučaj jedinično elastične ponude- pad, odnosno rast cijene izaziva isti postotni pad, odnosno rast ponuđene količine. U ovom slučaju ponudu predstavlja pravac koji prolazi kroz ishodište.c) 0<Ep<1 – slučaj neelastične ponude- određeni postotni rast cijene znači rast ponuđene količine, ali je postotno povećanje ponuđene količine manje od postotnog povećanja cijene

Dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude:a) Ep=∞ - savršeno elastična ponuda- nezamjetljivi pad cijene uzrokuje pad ponuđene količine na nulu, i obrnuto, mali rast cijene beskonačno povećava ponuđenu količinu- vodoravna krivulja ponudeb) Ep=0 – savršeno neelastična ponuda- ponuđena količina je savršeno fiksna (slučaj npr. pokvarljivih proizvoda)- okomita krivulja ponudeKoji ekonomski faktori utječu na elastičnost ponude? -lakoća s kojom se može povećati proizvodnja u industriji (oprečni slučajevi npr. Tekstilna industrija i rudnici zlata)-vremensko razdoblje (promjena cijene ima veći utjecaj na ponunenu količinu kad se vrijeme da ponunači odgovore povećava)

3. PRIMJENE PONUDE, POTRAŽNJE I ELASTIČNOSTI3.1. Mogu li dobre vijesti za poljoprivredu biti loše vijesti za poljoprivrednika ?Što se dogana sa poljoprivrednicima koji proizvode pšenicu i tržištem pšenice kada agronomi otkriju novi hibrid pšenice koji je produktivniji od postojećih? Sjetimo se iz prethodnog predavanja:- pomiče li se krivulja ponude ili krivulja potražnje- u kom se smjeru krivulja pomiče- na dijagramu provjerimo promjene tržišne Ravnoteže1. Novi hibrid pomiče krivulju ponude.2. Krivulja ponude pomiče se udesno. Poljoprivrednici su spremni ponuditi više pšenice kod svake cijene. Krivulja potražnje ostaje nepromijenjena, jer uvonenje novog hibrida ne utječe na želju potrošača za kupnjom pšeničnih proizvoda pri svakoj cijeni.3. Poljoprivrednici proizvode više pšenice. Ukupni prihod je cijena x količina. Cijena pšenice je opala. Rast ili pad prihoda ovisi o elastičnosti potražnje. Potražnja za pšenicom je u pravilu neelastična, jer su proizvodi relativno jeftini i imaju nekoliko dobrih supstituta.U gospodarstvu SAD-a povećanje ukupne ponude, zajedno s neelastičnom potražnjom za hranom, uzrokovalo je pad poljoprivrednih prihoda, što je potaklo ljude da napuste farme. Godine 1950. u SAD-u 10 milijuna ljudi radi na farmama ili 17% radne snage Godine 2000. 3 milijuna ljudi radi na farmama, ili 2% radne snage. Napretkom produktivnosti u poljoprivredi u SAD-u 2000. proizvedeno dvostruko više usjeva i stoke nego 1950. godine.

3.2. KONTROLE CIJENA- u prethodnom predavanju tržište sladoleda = konkurentno tržište bez državne regulacije- pri ravnotežnoj cijeni, količina sladoleda koju kupci žele kupiti u potpunosti je jednaka količini koju prodavači žele prodati → kupci se žale da je cijena sladoleda previsoka → proizvonači se žale da je cijena sladoleda preniskaCjenovni plafon = zakonski maksimum iznad kog ne smije rasti cijena

Cjenovni prag = zakonski minimum iznad koj cijena ne smije pastia) dio slike:- cijena koja uravnotežuje tržište je ispod plafona i cjenovni plafon nije obvezujućb) dio slike:- ravnotežna cijena je iznad plafona i cjenovni plafon je obvezujuć- ponuda i potražnja pomiču cijenu prema ravnotežnoj, ali kada dosegne plafon ne može više rasti- tražena količina veća je od ponude- racioniranje sladoleda = dugi redovi, prodaja samo prijateljima, ronacima ili drugim članovima grupe- nemaju svi kupci koristi od plafoniranja cijena sladoleda - neki uopće ne mogu dobiti sladoled

a) dio slike:- ravnotežna cijena je iznad praga, i prag nije obvezujuć- tržište je prirodno uravnoteženob) dio slike:- ravnotežna cijena je ispod praga, cjenovni prag je obvezujuće ograničenje na tržištu- ponunena količina premašuje traženu količinu- oni koji žele prodati sladoled po važećoj cijeni to ne mogu- obvezujući cjenovni prag uzrokuje višak

3.3. POREZIPOREZ NAMETNUT NA KUPCE (sladoleda iz prethodnog primjera)- za svaki kornet sladoleda koji kupe kupci državi daju 0,50 dolara1. Utječe li događaj na krivulje ponude ili potražnje?2. U kojem se smjeru kreće krivulja?3. Kako pomak utječe na ravnotežu? Tko plaća porez? Iako kupci daju cijeli iznos državi, i kupci i prodavači dijele teret.- Tržišna cijena pada s 3,00 na 2,80- Prodavači za svaki kornet primaju 0,20 manje nego prije poreza→ porezi obeshrabruju tržišnu aktivnost, prodana količina u novoj ravnoteži je manja→ kupci i prodavači dijele teret poreza, kupci u novoj ravnoteži plaćaju više, a prodavači primaju manje

POREZ NAMTENUT NA PRODAVAČE ( sladoleda iz prethodnog primjera)Država zahtjeva od prodavača korneta da za svaki kornet koji prodaju daju državi 0,50.1. Krivulja potražnje se ne mijenja.2. Krivulja ponude se pomiče ulijevo.3. Ravnotežna cijena raste.- cijena raste na 3,30 i smanjuje se potražnja- prodavatelji primaju višu cijenu, ali nakon plaćanja poreza cijena opada

ZAKLJUČAK:Porezi na kupce i prodavače su ekvivalentni. Razlika izmenu cijene za kupce i cijene za prodavače je ista, bez obzira je li porez nametnut kupcima ili prodavačima. Jedina razlika izmenu poreza na kupce i prodavače je tko daje novac državi.

ELASTIČNOST I POREZNO OPTEREĆENJE- teret poreza samo je rijetko jednako raspodjeljen- u primjeru koji slijedi krivulje se ne pomiču, jer je to nevažno za porezno opterećenje- razlika izmenu dijelova slike je relativna elastičnost ponude i potražnje

Porezni teret više snosi ona strana na tržištu koja je manje elastična.Elastičnost mjeri volju kupaca ili prodavača da napuste tržište kada uvjeti postanu nepovoljni. Mala elastičnost potražnje znači da kupci nemaju dobru alternativu za potrošnju upravo tog dobra. Mala elastičnost ponude znači da prodavači nemaju alternativu za proizvodnju upravo tog dobra Ona strana tržišta koja ima manje dobrih alternativane može jednostavno napustiti tržište i mora snositi više poreznog tereta. Ekonomisti vjeruju da je ponuda rada mnogo manje elastična od potražnje. Tko snosi veći dio tereta poreza na plaće, radnici ili poduzeća ? Tko plaća porez na luksuzna dobra, ako je potražnja za jahtama prilično elastična ?

PITANJA:1. Što je cjenovna elastičnost potražnje ?2. Što odrenuje cjenovnu elastičnost potražnje ?3. Grafički prikaži i objasni: a) Ec>1 b) Ec = 1 c) 0<Ec<14. Grafički prikaži i objasni: a) Ec = 0 b) Ec = ∞5. Što je dohodovno elastična potražnja ?6. Što je dohodovno neelastična potražnja ?7. Objasnite tri slučaja križne elastičnosti ?8. Koja su tri osnovna slučaja elastičnosti ponude ?9. Koja su dva ekstremna slučaja elastičnosti ponude ?10. Koji ekonomski faktori utječu na elastičnost ponude ?11. Grafički prikažite i objasnite što će se desiti na tržištu pšenice kada se otkrije novi hibrid pšenice.12. Grafički prikažite i objasnite tržište sa:a) cjenovnim plafonom b) cjenovnim pragom13. Tko snosi porezni teret na tržištima savršene konkurencije ?14. Kako će elastičnost ponude i potražnje utjecati na podjelu poreznog tereta ?

5. POTROŠAČI, PROIZVOĐAČI I UČINKOVITOST TRŽIŠTA

Da li ste ikada kao potrošač bili razočarani cijenom odojaka za božićne blagdane? Uzgajivači odojaka također su razočarani cijenom? Kupci uvijek žele platiti manje, a prodavači uvijek žele biti plaćeni više. Cijena odojaka se prilagonava kako bi se osiguralo da ponuđena količina bude jednaka onoj koja se potražuje.Ekonomija blagostanja → proučava kako alokacija resursa utječe na ekonomsko blagostanje☺načelo: tržišta su obično dobar način organiziranja ekonomske aktivnosti.Proučavanje ekonomije blagostanja odgovara na pitanje ispravne cijene odojaka → cijena koja uravnotežuje ponudu i potražnju za odojcima je najbolja jer ona maksimizira ukupno blagostanje potrošača i proizvonača odojaka

1. POTROŠAČEV VIŠAK- želite prodati rijedak album poznatog pjevača i održavate dražbu- na dražbi se pojave četiri obožavatelja, ali postoji ograničenje iznosa koji je svaki od njih spreman platitiSPREMNOST PLAĆANJA = maksimun svakog kupca i mjeri koliko taj kupac vrednuje dobroSvaki kupac:- želi kupiti po nižoj cijeni- odbija kupiti po cijeni većoj od njegove spremnosti plaćanja- indiferentan je prema cijeni koja je jednaka njegovoj spremnosti plaćanja- licitacija prestaje kad John ponudi 80 dolara (ili nešto više)- album je otišao kupcu koji najviše vrednuje album, a ostali su ispali iz natjecanja- John je voljan platiti 100 dolara, ali platio ga je samo 80- John je ostvario potrošačev višak od 20 dolara

Potrošačev višak je iznos kojeg je kupac spreman platiti za neko dobro minus iznos kojeg kupac stvarno i plaća za to dobro. Potrošačev višak mjeri korist koju kupci imaju od sudjelovanja na tržištu.

Paul, George i Ringo nisu ostvarili potrošačev višak jer su ostali bez albuma, ali nisu ništa ni platili. Pretpostavimo da imamo dva indentična albuma na prodaju, a ni jedan kupac nije zainterisiran za kupnju više od jednog albuma.- licitacija prestaje kad John i Paul ponude 70 dolara (ili nešto više)- John ostvaruje potrošačev višak 30 dolara, a Paul 10 dolara- ukupni potroščev višak na tržištu inznosi 40 dolara- granični kupac = kupac koji bi prvi napustio tržište ukoliko bi cijena bila neznatno viša- potrošačev višak povezan je s krivuljom potražnje za Proizvodom

POUKA:Područje ispod krivulje potražnje i iznad cijenemjeri potrošačev višak na tržištu.- visina krivulje potražnje mjeri vrijednost koju dobro ima za kupce, mjereno njihovom spremnošću plaćanja- razlika izmenu spremnosti plaćanja i tržišne cijene je potrošačev višak svakog kupca- ukupno područje ispod krivulje potražnje i iznad cijene je suma potrošačevog viška svih kupaca na tržištu roba i usluga- kupci oduvijek žele platiti manje za dobro koje žele kupiti, a niža cijena tog dobra čini kupca tog dobra imućnijim1. Kupci koji su kupovali Q1 po cijeni od P1 sada plaćaju još manje i njihov potrošački višak porastao je za BCED.

2. Novi kupci koji ulaze na tržište jer je sada cijena niža, ostvaruju potrošačev višak CEF. Potrošačev višak = iznos koji su kupci spremni platiti za neko dobro, minus iznos koji stvarno plaćaju za istodobro, mjeri korist koju kupci prime od dobra vrednovanog sukladno preferencijama samih kupaca. Potrošačev višak je dobra mjera ekonomskog blagostanja ukoliko nositelji ekonomske politike žele poštivati preferencije kupaca. (Neke ne žele - droga ) Ekonomisti pretpostavljaju da su kupci racionalni u donošenju odluka i da bi se njihove preferencije trebalepoštivati.

2. PROIZVOĐAČEV VIŠAK- analiza blagostanja prodavača slična je analizi blagostanja kupaca- pretpostavimo: vlasnik ste kuće koju treba oličiti i održavate dražbu na kojoj ste spremni dati posao onom tko će posao obaviti za najnižu cijenu- svaki ličilac preuzet će posao ako cijena koju prima za posao premašuje trošak posla- trošak uključuje sredstva za ličenje kao i vrijeme koje vrednuje ličilac (oportunitetni trošak)- trošak je majniža cijena i mjera spremnosti na prodaju usluge svatko želi prodati uslugu po cijeni višoj od troškova- odbili bi prodati uslugu po cijeni nižoj od troškova- bili bi indiferentni prema prodaji usluga po cijeni koja je točno jednaka troškovima- početna je cijena visoka, ali u natjecanju Grandma ponudi cijenu od 600 dolara- ona dobija posao i ostvaruje proizvonačev višak od 100 dolara

Proizvonačev višak je iznos koji se plati prodavaču minus trošak proizvodnje.Proizvonačev višak mjeri korist koju prodavač ostvaruje sudjelovanjem na tržištu. Ukoliko zaposlite na dvije kuć Georgiu i Grandma po cijeni od 800 dolara, ukupan proizvonačev višak će biti 500 dolara → 300 + 200

POUKA: Krivulja ispod cijene i iznad krivulje ponude krivulje ponude mjeri porizvonačev višak na tržištu. Visina krivulje mjeri troškove prodavača, a razlika izjmenu cijene i troška proizvodnje je proizvonačev višak svakog pojedinog prodavača. Ukupno područje je suma proizvonačeva viška svih prodavača.

1. Prodavači koji su otprije prodavali količinu Q1 po nižoj cijeni sada imaju zbog povećanja cijenepovećanje proizvonačevog viška za - BCED.2. Novi prodavači koji su ušli na tržište zbog povaćanja cijene povećanjem ponunene količine sa Q1 na Q2 sada ostvaruju proizvonačev višak za - CEF. Proizvonačev višak koristimo da bismo izmjerili blagostanje prodavača. Potrošačev višak koristimo za mjerenje blagostanja potrošača. Prirodno je ove mjere koristiti zajedno.

3. UČINKOVITOST TRŽIŠTA- potrošačev i proizvonačev višak su osnovni alati kojima se ekonomisti služe za proučavanje blagostanja kupaca i prodavača na tržištu- temeljnjo ekonomsko pitanje: Je li raspored resursa odrenen djelovanjem slobodnih tržišta na bilo koji način poželjan ?Dobrohotni društveni planer = sveznajući, svemogući, dobronamjerni diktator koji želi maksimizirati blagostanje svih u društvu. Treba li dobrohotni društveni planer ostaviti kupce I prodvače u ravnoteži koju su sami postigli ? Mjera za blagostanje društva je suma potrošačevog I proizvonačevog viška, koja se naziva ukupni višak.UKUPNI VIŠAK = vrijednost za kupce - trošak prodavača

Ako alokacija (raspored) resursa maksimizira ukupni višak, tada kažemo da da je alokacija učinkovita.Neučinkovita alokacija:- ako dobro nije proizvedeno kod prodavača sa najinižim troškom- ako dobro ne troše kupci koji ga najviše vrednuju Društveni planer mogao bi voditi računa i o jednakosti - pravednosti raspodjele blagostanja.- učinkovitost da li je torta onoliko velika koliko može biti- pravednost da li je torta podijeljena pravedno Usredotočeni smo na učinkovitost, iako stvarni nositelji ekonomske - kupci koji vrednuju dobro više od njegove cijene (AE) odlučuju se na kupnju dobra- kupci koje vrednuju dobro manje od cijene (EB) ne odlučuju se za kupnju- prodavači čiji je trošak niži od cijene (CE) odlučuju prodati dobra- prodavači čiji su troškovi više od cijene (ED) ne odlučuju se prodati dobro

Zaključak:1. Slobodna tržišta alociraju ponudu dobara kupcima koji, mjereno njihovom spremnošću plaćanja, ista najviše vrednuju.2. Slobodna tržišta alociraju ponudu dobara prodvateljima koji ih mogu proizvesti uz najniže troškove.3. Slobodna tržišta proizvode onu količinu dobara koja maksimizira sumu potrošačevog i proizvonačevog viška.

Dobrohotni društveni planer može ostaviti tržišni rezultat onakvog kakvog je i zatekao.

Laissez-faire politika → doslovni prevod: pusti ih da rade “Nevidljiva ruka” Adama Smitha → doborhotni društveni planer ne treba mijenjati ishode zato što je nevidljiva ruka već vodila kupce i prodavače prema alokaciji resursa u ekonomiji koja maksimizira ukupni višak.

4. UČINKOVITOST TRŽIŠTA I TRŽIŠNI NEUSPJEHPretpostavke za učinkovitost tržišta:- tržišta su savršeno konkurentna → na nekim tržištima kupac ili prodavač mogao bi biti u mogućnosti kontrolirati tržišne cijene (tržišna moć)- ishod tržišta zanima samo kupce i prodavače → odluke kupaca i prodavača ponekad utječu na ljude koji nisu sudionici tržišta (zaganenje)- eksternalije = popratni učinci uzrok su činjenici da blagostanje na tržištu ovisi i o drugim fakotirma osim vrijednosti za kupce i troškove pordavača- kada pretpostavke ne stoje, ne stoji ni zaključak da je tržišna ravnoteža učinkovita Tržišna moć i eksternalije su primjeri općeg fenomena zvanog tržišni neuspjeh. Tržišni neupsjeh = nemogućnost nekih nereguliranih tržišta da učinkovito alociraju resurse. Kada tržišta ne uspiju, javna politika može ukloniti problem i povećati ekonomsku učinkovitost.

5. PRIMJENA: TROŠKOVI OPOREZIVANJA- porezi su izvor političkih debata- godine 1776. američke kolonije zbog britanskih poreza pokrenule Američku revoluciju- Ronald Regan izabran je za predsjednika SAD-a na temelju programa smanjenja poreza na osobni dohodak- Bill Clinton izabran je za predsjednika (djelomično) zbog toga što njegov prethodnik Geroge Bush nije ispunio obećanje “Čitajte mi s usana: nema novih poreza”.- u prethodnom poglavlju → kako porez na odreneno dobro utječe na cijenu i na količinu prodaje- država nameće poreze da bi povećala prihod, a taj prihod mora doći iz nečijeg džepa- kad je dobro oporezovano kupci i prodavači dolaze u lošiji položaj → porez podiže cijenu koju kupci plaćaju i snižava cijenu koju prodavači dobivaju- za razumijevanje djelovanja poreza potrebno je usporediti smanjeno blagostanje kupaca i prodavača s iznosom prihoda kojeg država ubire- alati potrošačevog i proizvonačevog viška omogućuju Usporedbu

MRTVI TERETI OPOREZIVANJA- zbog pojednostavljenja u nastavku se na grafovima ne prikazuju pomaci krivulje ponude i potražnje kad je porez nametnut (iako se jedna krivulja mora pomaknuti)- porez je prikazan kao razlika (površina razlike na grafikonu je poput klina) izmenu cijene koju plaćaju kupci i cijene koju primaju prodavači- zbog poreznog nameta prodana količina pada ispod razine koja bi bila prodana bez postojanja poreza- porez na neko dobro uzrokuje smanjenje veličine tržišta tog dobra

KAKO POREZ UTJEČE NA SUDIONIKE NA TRŽIŠTU ?- da bismo na ovo odgovorili treba uzeti u obzir kako porez utječe na kupce, prodavače i državu- korist kupaca mjeri se potrošačevim viškom = izsnosom kojeg su kupci spremni platiti za dobro umanjenim za iznos kojeg su zapravo platili- korist prodavača mjeri se proizvonačevim viškom = iznos kojed prodavatelji dobiju za svoje dobro umanjeno za njihove troškove- ako je T veličina poreza i Q prodana količina dobra, ukupan porezni prihod je T x Q

- država koristi porezni prihod za pružanje usluga: ceste, policija, javno obrazovanje, zdravstvo, za pomoć onima kojima je to potrebno- u analizi gospodarskog blagostanja, porezni prihod je mjera koristi države od poreza- treba imati na umu: ova korist nije usmjerena na državu, već na one na koje je prihod od poreza potrošen

BLAGOSTANJE BEZ POREZA- bez poreza cijena i količina su odrenene sjecištem krivulja ponude i potražnje, cijena je P1, a prodana količina je Q1- potrošačev višak je A+B+C- proizvonačev višak je D+E+F- porezni prihod je nulaBLAGOSTANJE S POREZOM- nakon što je porez nametnut cijena koju plaćaju kupci raste s P1 na Pb → potrošačev višak sada jepovršina A- cijena koju primaju prodavatelji pala je sa P1 na Ps → proizvonačev višak sada je površina F- prodana količina smanjuje sa sa Q1 na Q2 →država ubire porezni prihod, površina B+D

PROMJENE BLAGOSTANJA- potrošačev višak smanjen je za površinu B+C (negativna)- proizvonačev višak smanjen je za površinu D+E (negativan)- porezni prihod povećan za površinu B+D (pozitivan)- kada se sve zbroji = ukupan višak na tržištu smanjen je za površinu C+E

Gubici potrošača i proizvonača zbog poreza veći su od prihoda kojeg ubire država. Smanjenje ukupnog viška koje je rezultat poreza (ili neke druge mjere) naziva se “mrtvi teret”. Površina C+E označava veličinu “mrtvog tereta”.

ODREDNICE MRTVOG TERETAŠto odrenuje je li mrtvi teret uzrokovan uvonenjem poreza velik ili malen ?Cjenovna elastičnost ponude i potražnje, koja mjeri koliko količine ponude i potražnje reagiraju na promjene u cijeni.Porez povećava cijenu koju plaćaju kupci pa oni manje troše. Porez smanjuje cijenu koju dobivaju prodavateljipa oni manje proizvode. Što su elastičnosti ponude i potražnje veće, veći je i “mrtvi teret” od poreza.

MRTVI TERET I PRIHOD OD POREZA KAD POREZI VARIRAJU- porezi rijetko ostaju isti tijekom dužeg vremenskog razdoblja- vlade (nositelji ekonomske politike) razmatraju povećanje jednog i smanjenje drugog poreza- “mrtvi teret” od poreza povećava se brže od povećanja veličine poreza → “mrtvi teret” je površina trokuta kojaovisi o kvadratu svoje veličine → ako udvostručimo porez, mrtvi teret će se povećati za četiri puta, ako utrostručimo veličinu poreza mrtvi teret će se povećati za devet puta Godine 1974. ekonomist Arthur Laffer smatrao je da su porezne stope u SAD-u toliko visoke da bi njihovo smanjenje zapravo povećalo porezne prihode. Visoki porezi obeshrabruju rad. Smanjenje poreznih stopa usmjereno na poticanje ljudi da povećaju količinu rada koju nude, poznato je kao ekonomika ponude. Hoće li smanjenje poreznih stopa uvijek dovesti do povećanja poreznih prihoda? Kreatori ekonomske politike ne slažu se oko ovih tema iz razloga što se ne slažu sa veličinama bitnih elastičnosti. Što je elastičnost veća, veća je i vjerojatnost da će smanjenje poreza povećati prihode

6. PRIMJENA: MEĐUNARODNA TRGOVINA- analiza koja slijedi promatra tržište čelika → pogodno je za analizu dobitaka i gubitaka od menunarodne trgovine jer se čelik proizvodi u mnogim zemljama svijeta i njime se trguje u svijetu- tržište čelika je jedno od onih tržišta na kojima nosioci ekonomske politike provode trgovinska ograničenja da bi zaštitili domaće proizvođače. Tržište čelika u zamišljenoj zemlji Izoland- nitko ne smije uvoziti ili izvoziti čelik- tržište čelika sastoji se od izolandskih kupaca i prodavatelja Nova predsjednica uvodi promjene i traži od timaekonomista odgovore na pitanja:1. Što bi se dogodilo sa cijenom i količinom čelika da se odobri uvoz i izvoz čelika ?2. Tko bi imao koristi, a tko gubitke od trgovine čelikom, te da li bi koristi bile veće od gubitaka ?3. Trebaju li carine ili kvote biti dio nove trgovinske politike ? Hoće li Izoland kupovati ili pordavati čelik na svjetskom tržištu ovisi o cijeni u svijetu.

Svjetska cijena = cijena koja prevladava u svijetu. Ako je svjetska cijena viša od domaće cijene → izvoznik Ako je svjetska cijena manja od domaće cijene → uvoznikNiska domaća cijena = komparativna prednost u odnosu na ostatak svijeteVisoka domaća cijena = strane zemlje imaju komparativnu prednostTrgovina među nacijama temelji se na komparativnoj prednosti, a trgovina je korisna jer dopušta svakoj naciji da se specijalizira u onome što radi najbolje. Izoland je malo gospodarstvo u usporedbi s ostatkom svijeta, pa će njegovi potezi imati zanemariv učinak na svjetsko trtžište. Izolanđani su prihvatioci cijena u svjetskom gospodarstvu. Pretpostavka male zemlje pojednostavljuje analizu, a temeljni zaključci ne mijenjaju se u složenijim slučajevima velikog gospodarstva.

Dobici i gubici za zemlju izvoznika- domaća ravnotežna cijena je ispod svjetske cijene- kada je dopuštena trgovina domaća cijena raste dok se ne izjednači sa svjetskom cijenom- nijedan prodavatelj neće prihvatiti nižu cijenu od svjetske i nijedan kupac neće platiti više od svjetske cijene- kako je domaća ponuda veća od domaće potražnje, Izoland prodaje čelik drugim zemljama- krivulja je savršeno elastična, jer Izoland kao malo gospodarstvo po svijetskoj cijeni može pordavati čelik koliko god želi- prodavatelji imaju koristi jer se proizvonačev višak povećava za površinu B + D- kupci gube jer se potrošačev višak smanjuje za površinu B- dobici prodavatelja su veći od gubitaka kupaca za površinu D

Ključni zaključci:1. Kada zemlja postaje izvoznik dobra, domaći proizvonači dobra imaju koristi, a domaći potrošači dobra imaju gibitke.2. Trgovina povećava blagostanje nacije na način da su koristi dobitnika veće od gubitaka gubitnika.

Dobici i gubici za zemlju uvoznika- domaća cijena veća je od svjetske, i domaća cijena se izjednačava sa svjetskom- domaća ponuda manja je od domaće potražnje, a razlika se kupuje iz drugih zemalja i Izoland postaje uvoznik- ponuda ostatka svijeta je savršeno elastična jer je Izoland malo gospodrstvo i može kupovati čelik koliko god želi po svjetskoj cijeni- kupci imaju koristi jer se potrošačev višak povećava za površinu B+D- proizvonačev višak se smanjuje za površinu B- dobici kupaca su veći od gubitaka prodavatelja za površinu D

Ključni zaključci:1. Kada zemlja postane uvoznik dobra, domaći potrošači dobra imaju koristi, a domaći proizvonači dobra gubitke2. Povećava se gospodarsko blagostanje nacije jer dobici dobitnika nadmašuju gubitke gubitnika.

Učinci carine- uvedena je carina = porez na uvezenu robu- carina povećava cijenu uvezenog čelika iznad svjetske cijene za iznos carine- domaći ponunači mogu prodavati svoj čelik po svjetskoj cijeni uvećanoj za iznos carine- cijena čelika, domaćeg i uvezenog raste za iznos Carine- carina smanjuje količinu uvoza i približava domaće tržište ravnoteži bez trgovine- carina povećava domaću cijenu, domaćim prodavateljima je bolje, a domaćim kupcima lošije, a država prikuplja prihodUčinci carine:- promjena potrošačevog viška negativna- promjena proizvonačevog viška pozitivna- promjena državnog prihoda pozitivna- ukupan višak na tržištu smanjuje se za površinu D+F, ovo smanjenje naziva se “mrtvi teret carine”- carina odmiče alokaciju resursa dalje od optimuma- podiže cijenu iznad svjetske cijene i potiče povećanje proizvodnje čelika- podiže cijenu koju domaći kupci moraju platiti I potiče ih da smanje potrošnju- površina D “mrtvi teret” od prevelike proizvodnje čelika

- površina F “mrtvi teret” od premale potrošnje

Učinci uvozne kvote- uvozna kvota = ograničenje količine uvoza → vlada izdaje ograničen broj dozvola za uvoz čelika- uvozna kvota sprečava da se kupuje onoliko čelika iz inozemstva koliko se želi, a ponuda čelika više nije savršeno elastična- ukupna ponuda čelika u Izolandu jednaka je domaćoj ponudi plus iznos kvote- učinci kvota i carina su identični

I carine i uvozne kvote podižu domaću cijenu dobra, smanjuju blagostanje domaćih potrošača, povećavaju blagostanje domaćih proizvonača I uzrokuju “mrtvi teret”. Razlike: carina povećava prihod države, dok uvozna kvota stvara višak za vlasnika dozvola.

ARGUMENTI ZA OGRANIČAVANJE TRGOVINEArgument radnih mjesta-trgovina sa drugim zemljama uništava domaća radna mjesta- kada kupujemo dobra od druge zemlje, ta zemlja dobiva sredstva za kupnju drugih dobara od nas- prestrukturiranje industrije čelika u one industrije u kojima imamo komparativnu prednostArgument nacionalne sigurnosti- kad prijeti konkurencija drugih zemalja, protivnici trgovine navode da je ta njihova industrija od značaja za nacionalnu sigurnost- zaštita ključnih interesa može biti primjerena kada postoji opravdan razlog- ovi razlozi se mogu zloupotrebljavati → američka industrija satova dugo je dokazivala da je nužna za nacionalnu obranuArgument nove industrije- nove industrije zalažu se za privremena ograničenja koja bi im pomogla da započnu s poslovanjem- starije industrije traže zaštitu da se prilagode novim uvjetima- argument je teško primjenjljiv u praksi → teško je odlučiti koje će industrije biti profitabilne u budućnosti- ako industrija nije profitabilna sada, može biti profitabilna na duži rok → snositi privremene gubitke kako bi se ostvarila dobit u budućnostiArgument nepoštene konkurencije- slobodna trgovina poželjna je samo ako sve zemlje igraju po istim pravilima- što ako neka vlada subvencionira svoju industriju dajući proizvonačima velike subvenicije- proizvonači zemlje bez subvencije mogu biti oštećeni, ali potrošači u toj zemlji mogu imati koristi od niske cijene → porezni obveznici zemlje koja daje subvencije su ti koji snose teret Zemlja može odabrati dva pristupa u postizanjuslobodne trtgovine: Unilateralan pristup = ukloniti svoja trgovinska ograničenja na svoju ruku → Velika Britanija u 19. stoljeću i Čile i Južna Koreja posljednjih godina

Multilateralan pristup = smanjiti svoja trgovinska ograničenja kada to učine i druge zemlje (pregovarati sa svojim trgovinskim partnerima) - North American Free Trade Agreement (NAFTA) → SAD, MEKSIKO, KANADA;General Agreement on TarifFs and Trade (GAT) → serija pregovora mnogih svjetskih zemalja sa ciljem promoviranja slobodne trgovine. Pravila utvrđena u sklopu GAT-a sada se provode kroz međunarodnu instituciju Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organization). WTO-u su se pridružile 144 države, a organizacija regulira 97% svjetske trgovine. Što očekujete od članstva Hrvatske u EU? Da li je i prije toga Hrvatska trebala unilateralno ukinuti trgovinska ograničenja ?

LEKCIJE ZA TRGOVINSKU POLITIKU1. Ako je svjetska cijena veća od domaće, domaća će se cijena povisiti. Viša cijena će smanjiti količinu koja se troši i povećati količinu koja se proizvodi. Zemlja će postati izvoznik2. Ako je svjetska cijena niža od domaće, domaća će cijena pasti. Niža cijena će povećati količinu koja se troši i smanjiti količinu koja se proizvodi. Zemlja će postati uvoznik.3. Ako se cijena povisi, proizvonači dobivaju, a potrošači gube. Ako cijena pada, potrošači dobivaju, a proizvonači gube. U oba slučaja dobici su veći od gubitaka.

4. Carina, kao i većina poreza, ima “mrtvi teret”: prikupljeni prihod bit će manji od gubitaka kupaca i prodavatelja. Uvozna kvota djeluje slično kao carina I uzrokuje sličan “mrtvi teret”. Najbolja politika sa točke gledišta ekonomske učinkovitosti, bila bi dozvola trgovine bez carina ili uvoznih kvota.

Pitanja:1. Što je potrošačev višak i kako se mjeri ?2. Grafički prikažite i objasnite kako cijena utječe na potrošačev višak.3. Što je proizvonačev višak i kako se mjeri ?4. Grafički prikažite i objasnite kako cijena utječe na proizvonačev višak ?5. Grafički prikažite i objasnite potrošačev i proizvonačev višak u tržišnoj ravnoteži.6. Kako slobodna tržišta alociraju resurse u ekonomiji blagostanja?7. Što je tržišni neuspjeh i što ga uzrokuje ?8. Grafički prikažite i objasnite “mrtve terete” kod uvonenja carine.9. Kako elastičnost ponude i potražnje utječe na “mrtve terete” ?10. Kako se ponašaju “mrtvi tereti” kada porezi variraju ?11. Grafički prikažite i objasnite Lafferovu krivulju ?12. Grafički prikažite i objasnite kako slobodna trgovina utječe na blagostanje: a) zemlje izvoznika i b) zemlje uvoznika13. Grafički prikažite i objasnite učinke carine.14. U čemu su sličnosti, a u čemu razlike izmenu carina I uvoznih kvota ?15. Koji su najčešći argumenti za ograničavanje trgovine ?16. Koja su dva pristupa postizanju slobodne trgovine ?