28
GODINA XXIII. 2012. Ukratko... Dvobroj 48 - 49 VIJESTI IZ HRVATSKOG SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH ISSN 1331-3029 PLATFORMA ZA SOCIJALNO PARTNERSTVO Kronološki prikaz rada u 2012.godini “Dvojezičnost je ljudsko pravo” TV pretplata za gluhe manja za 50% INTEGRACIJA GLUHE DJECE INTEGRACIJA GLUHE DJECE INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO ŠKOLSTVO U REDOVNO ŠKOLSTVO U REDOVNO ŠKOLSTVO

VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

  • Upload
    others

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

GODINA XXIII 2012

Ukratko Dvobroj 48 - 49

VIJESTI IZ HRVATSKOG

SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH

ISSN 1331-3029

PLATFORMA

ZA SOCIJALNO

PARTNERSTVO

Kronološki prikaz

rada

u 2012godini

ldquoDvojezičnost je ljudsko pravordquo

TV pretplata

za gluhe

manja za 50

INTEGRACIJA GLUHE DJECE INTEGRACIJA GLUHE DJECE INTEGRACIJA GLUHE DJECE

U REDOVNO ŠKOLSTVOU REDOVNO ŠKOLSTVOU REDOVNO ŠKOLSTVO

STR AN IC A 2 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Dvojezično obrazovanje lsquorsquoUkratkorsquorsquo

glasilo Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

IZLAZI TROMJESEČNO

ADRESA

10 000 Zagreb

Palmotićeva 4

TELEFON

+385 (1) 481 41 14

FAX +385 (1) 483 55 85

EMAIL

hrvsavez-gluhihzgt-comhr

WEB STRANICA wwwhsgnhr

ŽIRO RAČUN 2360000-1101743237

UREDNIŠTVO

Andrija Halec

Odgovorni urednik

Antun Bakan

Tehnički urednik

Nadica Hadžović

Lektor

ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA

Tajana Biškupić Andolšek

Zdravka Baštijan

Dvojezično obrazovanje jedini je način kojim gluha djeca mogu

ostvariti jednake mogućnosti u pristupu obrazovanju i time

postati ravnopravni građani ovog društva Ovo je konačni

zaključak sa Konferencije o znakovnom jeziku održane u AL-u u

Norveškoj u organizaciji Svjetske federacije gluhih (WFD-a)

Europske unije gluhih (EUD) i Al Experiential koledža

Postati dvojezičan usvajanjem nacionalnog znakovnog jezika i

govornog jezika zemlje u kojoj živi fundamentalno je pravo gluhog

djeteta Nacionalni znakovni jezik je materinji jezik gluhih osoba i

jedini jezik kojeg usvaja prirodno i bez napora Ipak kako bi

funkcionirali u društvu neophodno je da gluho dijete u potpunosti

usvoji i službeni govorni jezik Stoga je izuzetno važno da gluha

osoba počne sa usvajanjem oba jezika što je prije moguće kroz

redovno obrazovanje ali i kroz cjeloživotno učenje

WFD I EUD pozivaju sve dionike u obrazovanju da uzmu u obzir

jedinstvene potrebe gluhe djece podupirući njihovo usvajanje

znakovnog jezika kao i učenje nacionalnog govornog jezika WFD i

EUD pozivaju nacionalne i regionalne vlasti da uzmu u obzir

Briselsku deklaraciju usvojenu 19 studenog 2010 koja

potvrđuje prava gluhih i nagluhih korisnika na učenje znakovnog

jezika te bilingvalnom pristupu obrazovanju Uzimajući u obzir da

je Deklaracija uključena u Izvještaj Europskog parlamenta o

Mobilnosti osoba s invaliditetom koji je 25 listopada 2011 i

usvojen od strane Europskog Parlamenta WFD i EUD zahtijevaju

od dionika da poduzmu sve akcije kako bi gluha djeca postala u

potpunosti dvojezična a time i punopravni građani

Prijevod TBA

SVIM NAŠIM UDRUGAMA I SURADNICIMA ŽELIMO

HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 3

Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna

nevladina organizacija koja predstavlja i promiče

ljudska prava za više od 70 milijuna gluhih osoba

diljem svijeta te okuplja u svoje članstvo 133 nacije

njezina misija je promicati ljudska prava gluhih

osoba te potpun kvalitetan i jednak pristup svim

sferama života uključujući samoodređivanje

znakovni jezik zapošljavanje i život u zajednici WFD

posjeduje savjetodavni status u Ujedinjenim

narodima te je član Međunarodnog saveza invalida

(IDA) Tajništvo WFD-a smješteno je u Helsinkiju

Finska web stranica je wwwwfdeaforg

Svjetska federacija gluhih utemeljena je u Rimu

Italija 23rujna 1951 godine za vrijeme prvog

Svjetskog kongresa nacionalnih saveza gluhih pod

pokroviteljstvom Talijanskog saveza gluhih Ovaj

datum čini WFD jednom od najstarijih organizacija

osoba s invaliditetom u svijetu

Na prvom svjetskom kongresu bilo je prisutno samo

25 delegata nacionalnih saveza gluhih

Zagreb je nakon Rima preuzeo štafetu u

međunarodnoj zajednici gluhih organizirajući II

Svjetski kongres gluhih 1955 godine Taj Kongres je

do tada bio najveće međunarodno okupljanje gluhih i

stručnih radnika za gluhe u svijetu s više od 2000

sudionika Zahvaljujući u prvom redu tajniku

organizacijskog odbora dr Sulejmanu Mašoviću te

Dragoljubu Vukotiću kao i brojnim gluhim i čujućim

suradnicima bila je to veličanstvena manifestacija

koja je privukla i angažirala ugledne znanstvenike

kao i političare do samih vrhova vlasti Taj je kongres

dao pun zamah Svjetskoj federaciji gluhih i

sudjelovanju hrvatskih gluhih na međunarodnoj

sceni

Do 2008 broj Redovnih članova (nacionalnih saveza

gluhih) dosegao je 132 pokrivajući tako svih 5

kontinenata

Dr Cesare Magarotto je bio jedan od osnivača

Svjetske federacije gluhih te ujedno i njezin prvi

Glavni tajnik (1951 ndash 1955) zajedno s g Vittoriom

Ieralla-om koji je izabran za predsjednika u razdoblju

od 1951 do 1955

G Ieralla i dr Magarotto uspješno su uvjerili

talijansku vladu kako bi ih podržala u njihovom

naporu da utemelje WFD Glavno tajništvo u Rimu

1951g Uz stalnu podršku talijanske vlade i kasnije

Talijanskog saveza gluhih (tal Ente Nazionale

Sordomuti = ENS) WFD Glavno tajništvo je bilo u

mogućnosti utemeljiti informativne i propagandne

mreže zajedno s nacionalnim savezima gluhih diljem

svijeta Desetljećima kasnije WFD Glavno tajništvo

se preselilo u Finsku (1987) uz podršku finske vlade

i Finskog saveza gluhih koji je tada bio pod vodstvom

bivše WFD Glavne tajnice dr Lise Kauppinen (WFD

počasna predsjednica)

Časopis WFD-a Glas tišine počeo je s objavljivanjem

1957g na francuskom i engleskom jeziku dvama

pisanim jezicima WFD-a koji je kasnije (1987)

zamijenjen s WFD Vijestima kojima upravlja WFD

2003g pri kraju svog mandata dr Kauppinen je

odstupila s mjesta predsjednice WFD-a Na 16

Glavnoj skupštini u Montrealu Kanada u srpnju

2003 izglasan je g Markku Jokinen iz Finske za

sljedećeg predsjednika Delegati na 17 Glavnoj

skupštini u Madridu Španjolska 2007 odobrili su

Finsku kao glavno sjedište WFD-a

Prvi Svjetski kongres započeo je u Rimu 1951g

11Svjetski kongres u Tokiju Japan 1991g

privukao je 7000 osoba iz cijelog svijeta što je

ujedno bio i najveći kongres ikada (više o

Kongresima i temama prema vremenskom slijedu

događaja možete vidjeti u nastavku teksta)

WFD Glavna skupština održava se svake četiri

godine prethodeći Svjetski kongres 17 Glavna

skupština je bila najveća ikada s 94 delegata

održana u Madridu Španjolska srpanj 2007 gdje je

španjolska Vlada podijelila financijske darovnice

delegatima iz zemalja u razvoju kako bi mogli

sudjelovati na Glavnoj skupštini i Svjetskom

kongresu

WFD surađuje s Ujedinjenim narodima (UN) i

njegovim agencijama od kasnih 1950-ih Također je

intenzivno uključen u propagiranje i razvijanjem

kontakata odnosno umrežavanjem s UN-om

M e đ u n a r o d n i m s a v e z o m o s o b a s

invaliditetomKlubom delegata i Redovnim

članovima na suradnji i lobiranju vlastitih prava

zajedničkim radom na Konvenciji o pravima osoba s

invaliditetom (CRPD) od sastanka ad hoc skupine u

Meksiku 2005 koja je konačno prihvaćena od

Glavne skupštine UN-a 2007 te još prolazi

ratifikaciju od zemalja članica UN-a

Prijevod Z B

ZAŠTO SLAVIMO MEĐUNARODNI

DAN (TJEDAN) GLUHIH

Pogledajte online izdanje biltena ldquoUkratkohelliprdquo na našoj novoj web stranici

wwwhsgnhr

STR AN IC A 4 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

POVODOM MEĐUNARODNOG TJEDNA GLUHIH SVJETSKA

FEDERACIJA GLUHIH PREPORUČUJE DA OVOGODIŠNJA TEMA

PROSLAVE BUDE

bdquoDvojezičnost je ljudsko pravoldquo Opet je doba godine kada se gluhe

osobe diljem svijeta okupljaju kako bi slavile

Međunarodni tjedan gluhih

Ove godine Međunarodni tjedan gluhih

slavi se od 24 do 30rujna Savezi gluhih diljem

svijeta organiziraju događaje povorke

kampanje i sastanke kako bi naglasili teme

kojima se obraćaju lokalnim ili državnim

vlastima Njihov cilj je privući pažnju odgovornih

osoba šire javnosti i medija na probleme i brige

s kojima se gluhe osobe susreću te im pokazati

da su i gluhe osobe prisutne tu u društvu i da

imaju ljudska prava

Dakle bit Međunarodnog tjedna gluhih i

njihovog okupljanja jest jačanje zajedništva i

osjećaj snage te prezentiranje tog zajedništva

ostatku svijeta Ovaj tjedan intenzivira osjećaj

solidarnost među gluhim osobama kao i onima

koji ih podupiru te potiče veći trud u promicanju

prava gluhih osoba

U zadnjih nekoliko godina Svjetska

federacija gluhih počela je tematski obilježavati

svoje proslave Do sada smo pokrili ove teme

U 2009 slavili smo KULTURNA POSTIGNUĆA

GLUHIH OSOBA

U 2010 usredotočili smo se na

OBRAZOVANJE GLUHIH a

U 2011 usmjerili smo se na PRISTUPAČ-

NOST INFORMACIJAMA I KOMUNIKACIJAMA

Za 2012 SFG je predložila temu

bdquoDVOJEZIČNOST JE LJUDSKO PRAVOldquo

Apeliramo na naše udruge-članice da

izaberu jedan dva ili više problema koji su

vezani uz ovu temu te oforme kampanju Npr

kampanja može obrađivati pitanja vezana uz

zakonsko priznanje znakovnog jezika sustav

obrazovanja za gluhe stavove prema

dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti o

pravima gluhih osoba kao dvojezičnih članova

unutar zajednice gluhih

Ova kampanja ne bi trebala biti

ograničena samo na Međunarodni

t jedan gluhih nego se može protegnuti

na ci jelu godinu do sl jedećeg tjedna

gluhihhellip

HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I

NAGLUHIH ŽELI VAM SVIMA SRETAN

MEĐUNARODNI TJEDAN GLUHIH

Pregled tema sa Svjetskih kongresa gluhih

1951 Rim Italija Bez teme

1955 Zagreb ex Jugoslavija Bez teme

1959 Wiesbaden Njemačka Bez teme

1963 Stockholm Švedska Bez teme

1967 Varšava Poljska Gluhi u čujućoj sredini

1971 Pariz Francuska Gluhe osobe u svijetu koji se razvija

1975 Washington DC SAD Gluhe osobe - punopravni građani

1979 Varna Bulgarska Gluhe osobe u modernom društvu

1983 Palermo Italija Gluhoća danas i sutra Realnost ili utopija

1987 Espoo Finska Jedan svijet ndash jedna odgovornost

1991 Tokyo Japan Jednakost i samoaktualizacija

1995 Beč Austria Prema ostvarivanju ljudskih prava

1999 Brisbane Australija Različitost i jednakost

2003 Montreacuteal Kanada Mogućnosti i izazovi u 21 stoljeću

2007 Madrid Šanjolska Ljudska prava kroz znakovni jezik

2011 Durban Južna Afrika Globalna renesansa gluhih

2015 Istanbul Turska

Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna

gluhih u našim udrugama

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 5

Polaznici edukacije ECDL Specijalista za gluhe

Dan gluhih u Bjelovaru

BjelovarBje lovarBje lovar

Dan gluhih u Bjelovaru

Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ

Dodjela priznanja

Osi jekOsi jekOsi jek

Likovna sekcija gluhih

Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ

Dodjela priznanja

Osi jekOsi jekOsi jek

Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak

SisakSisakSisak

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak

Likovna sekcija gluhih

Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak

SisakSisakSisak

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak

STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM

VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -

Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

zadnjih je desetak godina doživio snažnu

transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na

socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na

neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja

mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu

primjenu UN konvencije o pravima osoba s

invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i

nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko

postignuće upravo pokreta s invaliditetom

Djelovanjem u području socijalnog partnerstva

pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko

u politike Republike Hrvatske

Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim

državnim institucijama kako bismo dalje razvijali

započeto partnerstvo i na temelju zajednički

utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano

zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za

neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim

zajednicama uz pružene usluge koje su im za to

neophodne

Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve

koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički

djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da

teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo

zbog svog položaja u brojnim segmentima kao

rizične skupine najmanje pridonijele njezinom

nastanku

Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom

ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati

jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s

invaliditetom Za značajan broj osoba s

invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu

koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i

odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri

donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i

slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što

nužno zahtijeva

1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti

udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju

socijalne usluge koje nisu pokrivene

djelovanjem sustava što bi omogućilo i

nastavak funkcioniranja saveza i udruga s

nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme

na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva

donošenje posebnog zakona o udrugama prema

modelu financiranja European Disability Foruma

koji Europska komisija financira u iznosu od

70 a sukladno Nacionalnoj strategiji

izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom od 2007 do 2015 godine

(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11

stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje

nevladinih organizacija poglavito organizacija

koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u

sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na

europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj

razini te osiguravanje njihove održivosti kao

organizacija od posebnog interesa za

promicanje različitosti putem financiranja

njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir

da dodatni troškovi za sudjelovanje

predstavljaju prvu prepreku s kojom se

suočavaju osobe s invaliditetom koja je

usvojena na Europskoj konferenciji visoke

razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za

osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna

provedba ndash od politike prema praksi-održanoj

20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog

Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno

ustanovljavanje modela financiranja redovne

djelatnosti saveza i udruga osoba s

invaliditetom od 01 travnja 2012 godine

odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog

ministarstva korištenjem prihoda od igara na

sreću

- nije uspostavljen traženi model

- prihvaćeno privremeno financiranje samo

Saveza

- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma

da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za

natjecanje za institucionalnu potporu

2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne

strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz

novog pristupa invaliditetu temeljenog na

KPOSI

- nije provedeno nije s predstavnicima

saveza održan niti jedan sastanak

3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja

čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj

procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se

poticala aktivnost osoba s invaliditetom i

moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze

društva da omogući dostojanstven život osoba s

invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7

jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve

oblike institucionalizacije

- Provedene brojne aktivnosti održan velik

broj sastanaka i utvrđuje se model

4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz

članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u

predviđenom roku kojim će se stvoriti

preduvjeti izjednačavanja mogućnosti

osobama s najtežim stupnjem invaliditeta

- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu

Zakona o socijalnoj skrbi

5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih

pomagača osobni asistent tumač za

znakovni jezik asistent slijepoj osobi

intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u

nastavi i radni asistent

- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće

zbog zakašnjelog financiranja puno

neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s

poteškoćom vezanom za nastavu

6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za

zvanja tražena na tržištu rada

- Još uvijek nisu doneseni potrebni

podzakonski akti

7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela

svrsishodne prilagodbe koja poštuje

specifičnosti pojedine vrste invaliditeta

utemeljene na principima univerzalnog

dizajna

- Proces pokrenut na Radnoj skupini za

izmjenu Zakona o profesionalnoj

rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s

invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće

saborske odbore i radna tijela te u tijela

s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a

- Nije pokrenuto

9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s

invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja

odrednice da donošenja izmjena i dopuna

propisa moraju doći na raspravu na

Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u

koje moraju biti uključeni predstavnici

autentičnih saveza osoba s invaliditetom

potpisnica Platforme a članice su

odgovarajućih europskih asocijacija

- Nije formirano novo a staro nije sazivano

10 Osiguravanje slijepima i osobama s

intelektualnim teškoćama u pristupačnom

formatu svih materijala za sve sjednice radna

tijela te osiguravanje tumača znakovnog

jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe

- Ne provodi se

11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i

kontrolu relevantnih zakona u praksi

- Nisu utvrđeni

12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja

osoba s invaliditetom savezima na

razmatranje prilikom donošenja

- Ne dostavljaju se

Dodatno

- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI

čl33 stav1

Do listopada 2012 godine

Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)

Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)

STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne

skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH

Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme

1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT

3 dana 27012012 svima dostavljen Draft

Platforme

4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT

7 dana 03022012 svi savezi potpisali

Platformu

8 dana 06022012 Platforma dostavljena

premijeru

Rad na Zakonu o udrugama od posebnog

značaja za RH

izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj

Mirjana Juriša i Ivica Robić

uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin

Perić

nakon svake etape uključivani svi članovi

Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i

predsjednik HSS

1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT

2 dana 14022012

3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je

proslijeđena u nadležnost potpredsjednici

Vlade

4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni

koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni

Križ tehnička kultura Slovenski zakon)

6 dana 1702 2012

7 dana 21022012

8 dana 01032012

9 dana 08032012 prošireni sastanak

10 dana 12032012 prošireni sastanak

11 dana 13032012 započeo proces

prikupljanjapodataka za OD od udruga i

saveza

12 dana 16032012

13 dana 2003 2012 upozoreno na

nekonzistentnost podataka koji se dobivaju

14 dana 2103 2012

15 dana 2203 2012 prošireni sastanak

16 dana 27032012 Skupština SOIH svim

zastupnicima predstavila Platforma i Zakon

17 dana 2 9032012 prošireni sastanak

18 dana 0504 2012

19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona

20 dana 1304 2012

21 dana 2004 2012

22 dana 03052012

23 dana 04052012 zajednički sastanak

24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama

25 dana 14052012 Radni sastanak

Predsjedništva SOIH

26 dana 21052012

27 dana 05062012

28 dana 14062012

29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

30 dana 05072012

Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i

mladih

1 Dana 27022012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali

su se svi predsjednicice saveza i potvrdili

navode iz Platforme s posebnim zahtjevom

da se savezima i njihovim udrugama

članicama osiguraju sredstva za osnovnu

djelatnost Savezi su preuzeli obvezu

dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o

troškovima osnovne djelatnosti bez plaća

zaposlenih Saveza i njihovih članica

2 Dana 04052012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović

upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i

voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali

se svi predsjednicice saveza na kojem je

predstavljen mogući model financiranja

osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM

uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj

raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na

rješavanju pitanja udruga članica

dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za

razvoj civilnog društva i Ministarstvo

socijalne politike i mladih to pitanje

razmotriti

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9

1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje

Zakona)

Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s

invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu

samozastupati jedini su autentični i legitimni

zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i

legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog

članstva i činjenici da upravljanje udrugom i

provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog

djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom

Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom

djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge

socijalne i druge usluge potpore njihovom

kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem

rada državnih institucija institucija lokalne

samouprave i gospodarskog sektora

Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino

i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja

njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose

aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj

za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i

samozapošljavanju što smanjuje prag njihova

siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih

obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u

kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom

svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost

tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva

višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu

zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim

kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i

lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim

osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih

oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom

tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe

obrazovanjem do zapošljavanja osoba s

invaliditetom itd)

Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj

osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja

Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju

im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja

i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se

ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona

akata strategija i slično koje se odnose na osobe s

invaliditetom

Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom

uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske

sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57

Stavak 2

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih

osoba i njihovu uključivanju u društveni život

2 Definicije

21 Definiranje saveza

Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće

kriterije

- djeluje na području cijele Republike Hrvatske

- djeluje najmanje pet godina

- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste

vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog

nastanka

- neposredno ili preko krovne asocijacije

nacionalnih Saveza članica je europskih saveza

iste grupacije osoba s invaliditetom

22 Definiranje udruge

Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s

invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete

- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po

uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s

teškoćama u razvoju koja se ne mogu

samozastupati

- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno

ili regionalno djeluju najmanje pet godina

3 Djelatnost

- provodi monitoring Konvencije UN sukladno

članku 33 stavak 3

- kao autentičan tumač potreba osoba s

invaliditetom partnerski surađuje s državnim

tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike

te institucionalnih rješenja kojima se utječe na

život ove populacije

- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža

organizirani sustav a od egzistencijalne su

važnosti za osobe s invaliditetom

- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer

Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan

način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo

za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje

mogućnosti - neovisno življenje

- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i

aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja

mogućnosti osoba s invaliditetom

- aktivno sudjeluje u provođenju istih a

istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s

invaliditetom prati i analizira provođenje

Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti

osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća

BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA

NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi

STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 2: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 2 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Dvojezično obrazovanje lsquorsquoUkratkorsquorsquo

glasilo Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

IZLAZI TROMJESEČNO

ADRESA

10 000 Zagreb

Palmotićeva 4

TELEFON

+385 (1) 481 41 14

FAX +385 (1) 483 55 85

EMAIL

hrvsavez-gluhihzgt-comhr

WEB STRANICA wwwhsgnhr

ŽIRO RAČUN 2360000-1101743237

UREDNIŠTVO

Andrija Halec

Odgovorni urednik

Antun Bakan

Tehnički urednik

Nadica Hadžović

Lektor

ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA

Tajana Biškupić Andolšek

Zdravka Baštijan

Dvojezično obrazovanje jedini je način kojim gluha djeca mogu

ostvariti jednake mogućnosti u pristupu obrazovanju i time

postati ravnopravni građani ovog društva Ovo je konačni

zaključak sa Konferencije o znakovnom jeziku održane u AL-u u

Norveškoj u organizaciji Svjetske federacije gluhih (WFD-a)

Europske unije gluhih (EUD) i Al Experiential koledža

Postati dvojezičan usvajanjem nacionalnog znakovnog jezika i

govornog jezika zemlje u kojoj živi fundamentalno je pravo gluhog

djeteta Nacionalni znakovni jezik je materinji jezik gluhih osoba i

jedini jezik kojeg usvaja prirodno i bez napora Ipak kako bi

funkcionirali u društvu neophodno je da gluho dijete u potpunosti

usvoji i službeni govorni jezik Stoga je izuzetno važno da gluha

osoba počne sa usvajanjem oba jezika što je prije moguće kroz

redovno obrazovanje ali i kroz cjeloživotno učenje

WFD I EUD pozivaju sve dionike u obrazovanju da uzmu u obzir

jedinstvene potrebe gluhe djece podupirući njihovo usvajanje

znakovnog jezika kao i učenje nacionalnog govornog jezika WFD i

EUD pozivaju nacionalne i regionalne vlasti da uzmu u obzir

Briselsku deklaraciju usvojenu 19 studenog 2010 koja

potvrđuje prava gluhih i nagluhih korisnika na učenje znakovnog

jezika te bilingvalnom pristupu obrazovanju Uzimajući u obzir da

je Deklaracija uključena u Izvještaj Europskog parlamenta o

Mobilnosti osoba s invaliditetom koji je 25 listopada 2011 i

usvojen od strane Europskog Parlamenta WFD i EUD zahtijevaju

od dionika da poduzmu sve akcije kako bi gluha djeca postala u

potpunosti dvojezična a time i punopravni građani

Prijevod TBA

SVIM NAŠIM UDRUGAMA I SURADNICIMA ŽELIMO

HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 3

Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna

nevladina organizacija koja predstavlja i promiče

ljudska prava za više od 70 milijuna gluhih osoba

diljem svijeta te okuplja u svoje članstvo 133 nacije

njezina misija je promicati ljudska prava gluhih

osoba te potpun kvalitetan i jednak pristup svim

sferama života uključujući samoodređivanje

znakovni jezik zapošljavanje i život u zajednici WFD

posjeduje savjetodavni status u Ujedinjenim

narodima te je član Međunarodnog saveza invalida

(IDA) Tajništvo WFD-a smješteno je u Helsinkiju

Finska web stranica je wwwwfdeaforg

Svjetska federacija gluhih utemeljena je u Rimu

Italija 23rujna 1951 godine za vrijeme prvog

Svjetskog kongresa nacionalnih saveza gluhih pod

pokroviteljstvom Talijanskog saveza gluhih Ovaj

datum čini WFD jednom od najstarijih organizacija

osoba s invaliditetom u svijetu

Na prvom svjetskom kongresu bilo je prisutno samo

25 delegata nacionalnih saveza gluhih

Zagreb je nakon Rima preuzeo štafetu u

međunarodnoj zajednici gluhih organizirajući II

Svjetski kongres gluhih 1955 godine Taj Kongres je

do tada bio najveće međunarodno okupljanje gluhih i

stručnih radnika za gluhe u svijetu s više od 2000

sudionika Zahvaljujući u prvom redu tajniku

organizacijskog odbora dr Sulejmanu Mašoviću te

Dragoljubu Vukotiću kao i brojnim gluhim i čujućim

suradnicima bila je to veličanstvena manifestacija

koja je privukla i angažirala ugledne znanstvenike

kao i političare do samih vrhova vlasti Taj je kongres

dao pun zamah Svjetskoj federaciji gluhih i

sudjelovanju hrvatskih gluhih na međunarodnoj

sceni

Do 2008 broj Redovnih članova (nacionalnih saveza

gluhih) dosegao je 132 pokrivajući tako svih 5

kontinenata

Dr Cesare Magarotto je bio jedan od osnivača

Svjetske federacije gluhih te ujedno i njezin prvi

Glavni tajnik (1951 ndash 1955) zajedno s g Vittoriom

Ieralla-om koji je izabran za predsjednika u razdoblju

od 1951 do 1955

G Ieralla i dr Magarotto uspješno su uvjerili

talijansku vladu kako bi ih podržala u njihovom

naporu da utemelje WFD Glavno tajništvo u Rimu

1951g Uz stalnu podršku talijanske vlade i kasnije

Talijanskog saveza gluhih (tal Ente Nazionale

Sordomuti = ENS) WFD Glavno tajništvo je bilo u

mogućnosti utemeljiti informativne i propagandne

mreže zajedno s nacionalnim savezima gluhih diljem

svijeta Desetljećima kasnije WFD Glavno tajništvo

se preselilo u Finsku (1987) uz podršku finske vlade

i Finskog saveza gluhih koji je tada bio pod vodstvom

bivše WFD Glavne tajnice dr Lise Kauppinen (WFD

počasna predsjednica)

Časopis WFD-a Glas tišine počeo je s objavljivanjem

1957g na francuskom i engleskom jeziku dvama

pisanim jezicima WFD-a koji je kasnije (1987)

zamijenjen s WFD Vijestima kojima upravlja WFD

2003g pri kraju svog mandata dr Kauppinen je

odstupila s mjesta predsjednice WFD-a Na 16

Glavnoj skupštini u Montrealu Kanada u srpnju

2003 izglasan je g Markku Jokinen iz Finske za

sljedećeg predsjednika Delegati na 17 Glavnoj

skupštini u Madridu Španjolska 2007 odobrili su

Finsku kao glavno sjedište WFD-a

Prvi Svjetski kongres započeo je u Rimu 1951g

11Svjetski kongres u Tokiju Japan 1991g

privukao je 7000 osoba iz cijelog svijeta što je

ujedno bio i najveći kongres ikada (više o

Kongresima i temama prema vremenskom slijedu

događaja možete vidjeti u nastavku teksta)

WFD Glavna skupština održava se svake četiri

godine prethodeći Svjetski kongres 17 Glavna

skupština je bila najveća ikada s 94 delegata

održana u Madridu Španjolska srpanj 2007 gdje je

španjolska Vlada podijelila financijske darovnice

delegatima iz zemalja u razvoju kako bi mogli

sudjelovati na Glavnoj skupštini i Svjetskom

kongresu

WFD surađuje s Ujedinjenim narodima (UN) i

njegovim agencijama od kasnih 1950-ih Također je

intenzivno uključen u propagiranje i razvijanjem

kontakata odnosno umrežavanjem s UN-om

M e đ u n a r o d n i m s a v e z o m o s o b a s

invaliditetomKlubom delegata i Redovnim

članovima na suradnji i lobiranju vlastitih prava

zajedničkim radom na Konvenciji o pravima osoba s

invaliditetom (CRPD) od sastanka ad hoc skupine u

Meksiku 2005 koja je konačno prihvaćena od

Glavne skupštine UN-a 2007 te još prolazi

ratifikaciju od zemalja članica UN-a

Prijevod Z B

ZAŠTO SLAVIMO MEĐUNARODNI

DAN (TJEDAN) GLUHIH

Pogledajte online izdanje biltena ldquoUkratkohelliprdquo na našoj novoj web stranici

wwwhsgnhr

STR AN IC A 4 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

POVODOM MEĐUNARODNOG TJEDNA GLUHIH SVJETSKA

FEDERACIJA GLUHIH PREPORUČUJE DA OVOGODIŠNJA TEMA

PROSLAVE BUDE

bdquoDvojezičnost je ljudsko pravoldquo Opet je doba godine kada se gluhe

osobe diljem svijeta okupljaju kako bi slavile

Međunarodni tjedan gluhih

Ove godine Međunarodni tjedan gluhih

slavi se od 24 do 30rujna Savezi gluhih diljem

svijeta organiziraju događaje povorke

kampanje i sastanke kako bi naglasili teme

kojima se obraćaju lokalnim ili državnim

vlastima Njihov cilj je privući pažnju odgovornih

osoba šire javnosti i medija na probleme i brige

s kojima se gluhe osobe susreću te im pokazati

da su i gluhe osobe prisutne tu u društvu i da

imaju ljudska prava

Dakle bit Međunarodnog tjedna gluhih i

njihovog okupljanja jest jačanje zajedništva i

osjećaj snage te prezentiranje tog zajedništva

ostatku svijeta Ovaj tjedan intenzivira osjećaj

solidarnost među gluhim osobama kao i onima

koji ih podupiru te potiče veći trud u promicanju

prava gluhih osoba

U zadnjih nekoliko godina Svjetska

federacija gluhih počela je tematski obilježavati

svoje proslave Do sada smo pokrili ove teme

U 2009 slavili smo KULTURNA POSTIGNUĆA

GLUHIH OSOBA

U 2010 usredotočili smo se na

OBRAZOVANJE GLUHIH a

U 2011 usmjerili smo se na PRISTUPAČ-

NOST INFORMACIJAMA I KOMUNIKACIJAMA

Za 2012 SFG je predložila temu

bdquoDVOJEZIČNOST JE LJUDSKO PRAVOldquo

Apeliramo na naše udruge-članice da

izaberu jedan dva ili više problema koji su

vezani uz ovu temu te oforme kampanju Npr

kampanja može obrađivati pitanja vezana uz

zakonsko priznanje znakovnog jezika sustav

obrazovanja za gluhe stavove prema

dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti o

pravima gluhih osoba kao dvojezičnih članova

unutar zajednice gluhih

Ova kampanja ne bi trebala biti

ograničena samo na Međunarodni

t jedan gluhih nego se može protegnuti

na ci jelu godinu do sl jedećeg tjedna

gluhihhellip

HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I

NAGLUHIH ŽELI VAM SVIMA SRETAN

MEĐUNARODNI TJEDAN GLUHIH

Pregled tema sa Svjetskih kongresa gluhih

1951 Rim Italija Bez teme

1955 Zagreb ex Jugoslavija Bez teme

1959 Wiesbaden Njemačka Bez teme

1963 Stockholm Švedska Bez teme

1967 Varšava Poljska Gluhi u čujućoj sredini

1971 Pariz Francuska Gluhe osobe u svijetu koji se razvija

1975 Washington DC SAD Gluhe osobe - punopravni građani

1979 Varna Bulgarska Gluhe osobe u modernom društvu

1983 Palermo Italija Gluhoća danas i sutra Realnost ili utopija

1987 Espoo Finska Jedan svijet ndash jedna odgovornost

1991 Tokyo Japan Jednakost i samoaktualizacija

1995 Beč Austria Prema ostvarivanju ljudskih prava

1999 Brisbane Australija Različitost i jednakost

2003 Montreacuteal Kanada Mogućnosti i izazovi u 21 stoljeću

2007 Madrid Šanjolska Ljudska prava kroz znakovni jezik

2011 Durban Južna Afrika Globalna renesansa gluhih

2015 Istanbul Turska

Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna

gluhih u našim udrugama

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 5

Polaznici edukacije ECDL Specijalista za gluhe

Dan gluhih u Bjelovaru

BjelovarBje lovarBje lovar

Dan gluhih u Bjelovaru

Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ

Dodjela priznanja

Osi jekOsi jekOsi jek

Likovna sekcija gluhih

Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ

Dodjela priznanja

Osi jekOsi jekOsi jek

Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak

SisakSisakSisak

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak

Likovna sekcija gluhih

Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak

SisakSisakSisak

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak

STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM

VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -

Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

zadnjih je desetak godina doživio snažnu

transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na

socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na

neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja

mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu

primjenu UN konvencije o pravima osoba s

invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i

nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko

postignuće upravo pokreta s invaliditetom

Djelovanjem u području socijalnog partnerstva

pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko

u politike Republike Hrvatske

Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim

državnim institucijama kako bismo dalje razvijali

započeto partnerstvo i na temelju zajednički

utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano

zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za

neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim

zajednicama uz pružene usluge koje su im za to

neophodne

Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve

koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički

djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da

teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo

zbog svog položaja u brojnim segmentima kao

rizične skupine najmanje pridonijele njezinom

nastanku

Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom

ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati

jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s

invaliditetom Za značajan broj osoba s

invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu

koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i

odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri

donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i

slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što

nužno zahtijeva

1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti

udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju

socijalne usluge koje nisu pokrivene

djelovanjem sustava što bi omogućilo i

nastavak funkcioniranja saveza i udruga s

nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme

na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva

donošenje posebnog zakona o udrugama prema

modelu financiranja European Disability Foruma

koji Europska komisija financira u iznosu od

70 a sukladno Nacionalnoj strategiji

izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom od 2007 do 2015 godine

(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11

stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje

nevladinih organizacija poglavito organizacija

koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u

sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na

europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj

razini te osiguravanje njihove održivosti kao

organizacija od posebnog interesa za

promicanje različitosti putem financiranja

njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir

da dodatni troškovi za sudjelovanje

predstavljaju prvu prepreku s kojom se

suočavaju osobe s invaliditetom koja je

usvojena na Europskoj konferenciji visoke

razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za

osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna

provedba ndash od politike prema praksi-održanoj

20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog

Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno

ustanovljavanje modela financiranja redovne

djelatnosti saveza i udruga osoba s

invaliditetom od 01 travnja 2012 godine

odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog

ministarstva korištenjem prihoda od igara na

sreću

- nije uspostavljen traženi model

- prihvaćeno privremeno financiranje samo

Saveza

- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma

da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za

natjecanje za institucionalnu potporu

2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne

strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz

novog pristupa invaliditetu temeljenog na

KPOSI

- nije provedeno nije s predstavnicima

saveza održan niti jedan sastanak

3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja

čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj

procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se

poticala aktivnost osoba s invaliditetom i

moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze

društva da omogući dostojanstven život osoba s

invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7

jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve

oblike institucionalizacije

- Provedene brojne aktivnosti održan velik

broj sastanaka i utvrđuje se model

4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz

članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u

predviđenom roku kojim će se stvoriti

preduvjeti izjednačavanja mogućnosti

osobama s najtežim stupnjem invaliditeta

- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu

Zakona o socijalnoj skrbi

5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih

pomagača osobni asistent tumač za

znakovni jezik asistent slijepoj osobi

intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u

nastavi i radni asistent

- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće

zbog zakašnjelog financiranja puno

neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s

poteškoćom vezanom za nastavu

6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za

zvanja tražena na tržištu rada

- Još uvijek nisu doneseni potrebni

podzakonski akti

7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela

svrsishodne prilagodbe koja poštuje

specifičnosti pojedine vrste invaliditeta

utemeljene na principima univerzalnog

dizajna

- Proces pokrenut na Radnoj skupini za

izmjenu Zakona o profesionalnoj

rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s

invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće

saborske odbore i radna tijela te u tijela

s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a

- Nije pokrenuto

9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s

invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja

odrednice da donošenja izmjena i dopuna

propisa moraju doći na raspravu na

Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u

koje moraju biti uključeni predstavnici

autentičnih saveza osoba s invaliditetom

potpisnica Platforme a članice su

odgovarajućih europskih asocijacija

- Nije formirano novo a staro nije sazivano

10 Osiguravanje slijepima i osobama s

intelektualnim teškoćama u pristupačnom

formatu svih materijala za sve sjednice radna

tijela te osiguravanje tumača znakovnog

jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe

- Ne provodi se

11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i

kontrolu relevantnih zakona u praksi

- Nisu utvrđeni

12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja

osoba s invaliditetom savezima na

razmatranje prilikom donošenja

- Ne dostavljaju se

Dodatno

- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI

čl33 stav1

Do listopada 2012 godine

Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)

Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)

STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne

skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH

Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme

1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT

3 dana 27012012 svima dostavljen Draft

Platforme

4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT

7 dana 03022012 svi savezi potpisali

Platformu

8 dana 06022012 Platforma dostavljena

premijeru

Rad na Zakonu o udrugama od posebnog

značaja za RH

izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj

Mirjana Juriša i Ivica Robić

uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin

Perić

nakon svake etape uključivani svi članovi

Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i

predsjednik HSS

1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT

2 dana 14022012

3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je

proslijeđena u nadležnost potpredsjednici

Vlade

4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni

koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni

Križ tehnička kultura Slovenski zakon)

6 dana 1702 2012

7 dana 21022012

8 dana 01032012

9 dana 08032012 prošireni sastanak

10 dana 12032012 prošireni sastanak

11 dana 13032012 započeo proces

prikupljanjapodataka za OD od udruga i

saveza

12 dana 16032012

13 dana 2003 2012 upozoreno na

nekonzistentnost podataka koji se dobivaju

14 dana 2103 2012

15 dana 2203 2012 prošireni sastanak

16 dana 27032012 Skupština SOIH svim

zastupnicima predstavila Platforma i Zakon

17 dana 2 9032012 prošireni sastanak

18 dana 0504 2012

19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona

20 dana 1304 2012

21 dana 2004 2012

22 dana 03052012

23 dana 04052012 zajednički sastanak

24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama

25 dana 14052012 Radni sastanak

Predsjedništva SOIH

26 dana 21052012

27 dana 05062012

28 dana 14062012

29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

30 dana 05072012

Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i

mladih

1 Dana 27022012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali

su se svi predsjednicice saveza i potvrdili

navode iz Platforme s posebnim zahtjevom

da se savezima i njihovim udrugama

članicama osiguraju sredstva za osnovnu

djelatnost Savezi su preuzeli obvezu

dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o

troškovima osnovne djelatnosti bez plaća

zaposlenih Saveza i njihovih članica

2 Dana 04052012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović

upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i

voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali

se svi predsjednicice saveza na kojem je

predstavljen mogući model financiranja

osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM

uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj

raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na

rješavanju pitanja udruga članica

dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za

razvoj civilnog društva i Ministarstvo

socijalne politike i mladih to pitanje

razmotriti

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9

1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje

Zakona)

Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s

invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu

samozastupati jedini su autentični i legitimni

zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i

legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog

članstva i činjenici da upravljanje udrugom i

provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog

djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom

Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom

djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge

socijalne i druge usluge potpore njihovom

kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem

rada državnih institucija institucija lokalne

samouprave i gospodarskog sektora

Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino

i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja

njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose

aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj

za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i

samozapošljavanju što smanjuje prag njihova

siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih

obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u

kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom

svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost

tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva

višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu

zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim

kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i

lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim

osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih

oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom

tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe

obrazovanjem do zapošljavanja osoba s

invaliditetom itd)

Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj

osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja

Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju

im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja

i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se

ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona

akata strategija i slično koje se odnose na osobe s

invaliditetom

Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom

uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske

sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57

Stavak 2

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih

osoba i njihovu uključivanju u društveni život

2 Definicije

21 Definiranje saveza

Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće

kriterije

- djeluje na području cijele Republike Hrvatske

- djeluje najmanje pet godina

- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste

vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog

nastanka

- neposredno ili preko krovne asocijacije

nacionalnih Saveza članica je europskih saveza

iste grupacije osoba s invaliditetom

22 Definiranje udruge

Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s

invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete

- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po

uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s

teškoćama u razvoju koja se ne mogu

samozastupati

- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno

ili regionalno djeluju najmanje pet godina

3 Djelatnost

- provodi monitoring Konvencije UN sukladno

članku 33 stavak 3

- kao autentičan tumač potreba osoba s

invaliditetom partnerski surađuje s državnim

tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike

te institucionalnih rješenja kojima se utječe na

život ove populacije

- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža

organizirani sustav a od egzistencijalne su

važnosti za osobe s invaliditetom

- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer

Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan

način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo

za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje

mogućnosti - neovisno življenje

- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i

aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja

mogućnosti osoba s invaliditetom

- aktivno sudjeluje u provođenju istih a

istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s

invaliditetom prati i analizira provođenje

Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti

osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća

BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA

NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi

STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 3: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 3

Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna

nevladina organizacija koja predstavlja i promiče

ljudska prava za više od 70 milijuna gluhih osoba

diljem svijeta te okuplja u svoje članstvo 133 nacije

njezina misija je promicati ljudska prava gluhih

osoba te potpun kvalitetan i jednak pristup svim

sferama života uključujući samoodređivanje

znakovni jezik zapošljavanje i život u zajednici WFD

posjeduje savjetodavni status u Ujedinjenim

narodima te je član Međunarodnog saveza invalida

(IDA) Tajništvo WFD-a smješteno je u Helsinkiju

Finska web stranica je wwwwfdeaforg

Svjetska federacija gluhih utemeljena je u Rimu

Italija 23rujna 1951 godine za vrijeme prvog

Svjetskog kongresa nacionalnih saveza gluhih pod

pokroviteljstvom Talijanskog saveza gluhih Ovaj

datum čini WFD jednom od najstarijih organizacija

osoba s invaliditetom u svijetu

Na prvom svjetskom kongresu bilo je prisutno samo

25 delegata nacionalnih saveza gluhih

Zagreb je nakon Rima preuzeo štafetu u

međunarodnoj zajednici gluhih organizirajući II

Svjetski kongres gluhih 1955 godine Taj Kongres je

do tada bio najveće međunarodno okupljanje gluhih i

stručnih radnika za gluhe u svijetu s više od 2000

sudionika Zahvaljujući u prvom redu tajniku

organizacijskog odbora dr Sulejmanu Mašoviću te

Dragoljubu Vukotiću kao i brojnim gluhim i čujućim

suradnicima bila je to veličanstvena manifestacija

koja je privukla i angažirala ugledne znanstvenike

kao i političare do samih vrhova vlasti Taj je kongres

dao pun zamah Svjetskoj federaciji gluhih i

sudjelovanju hrvatskih gluhih na međunarodnoj

sceni

Do 2008 broj Redovnih članova (nacionalnih saveza

gluhih) dosegao je 132 pokrivajući tako svih 5

kontinenata

Dr Cesare Magarotto je bio jedan od osnivača

Svjetske federacije gluhih te ujedno i njezin prvi

Glavni tajnik (1951 ndash 1955) zajedno s g Vittoriom

Ieralla-om koji je izabran za predsjednika u razdoblju

od 1951 do 1955

G Ieralla i dr Magarotto uspješno su uvjerili

talijansku vladu kako bi ih podržala u njihovom

naporu da utemelje WFD Glavno tajništvo u Rimu

1951g Uz stalnu podršku talijanske vlade i kasnije

Talijanskog saveza gluhih (tal Ente Nazionale

Sordomuti = ENS) WFD Glavno tajništvo je bilo u

mogućnosti utemeljiti informativne i propagandne

mreže zajedno s nacionalnim savezima gluhih diljem

svijeta Desetljećima kasnije WFD Glavno tajništvo

se preselilo u Finsku (1987) uz podršku finske vlade

i Finskog saveza gluhih koji je tada bio pod vodstvom

bivše WFD Glavne tajnice dr Lise Kauppinen (WFD

počasna predsjednica)

Časopis WFD-a Glas tišine počeo je s objavljivanjem

1957g na francuskom i engleskom jeziku dvama

pisanim jezicima WFD-a koji je kasnije (1987)

zamijenjen s WFD Vijestima kojima upravlja WFD

2003g pri kraju svog mandata dr Kauppinen je

odstupila s mjesta predsjednice WFD-a Na 16

Glavnoj skupštini u Montrealu Kanada u srpnju

2003 izglasan je g Markku Jokinen iz Finske za

sljedećeg predsjednika Delegati na 17 Glavnoj

skupštini u Madridu Španjolska 2007 odobrili su

Finsku kao glavno sjedište WFD-a

Prvi Svjetski kongres započeo je u Rimu 1951g

11Svjetski kongres u Tokiju Japan 1991g

privukao je 7000 osoba iz cijelog svijeta što je

ujedno bio i najveći kongres ikada (više o

Kongresima i temama prema vremenskom slijedu

događaja možete vidjeti u nastavku teksta)

WFD Glavna skupština održava se svake četiri

godine prethodeći Svjetski kongres 17 Glavna

skupština je bila najveća ikada s 94 delegata

održana u Madridu Španjolska srpanj 2007 gdje je

španjolska Vlada podijelila financijske darovnice

delegatima iz zemalja u razvoju kako bi mogli

sudjelovati na Glavnoj skupštini i Svjetskom

kongresu

WFD surađuje s Ujedinjenim narodima (UN) i

njegovim agencijama od kasnih 1950-ih Također je

intenzivno uključen u propagiranje i razvijanjem

kontakata odnosno umrežavanjem s UN-om

M e đ u n a r o d n i m s a v e z o m o s o b a s

invaliditetomKlubom delegata i Redovnim

članovima na suradnji i lobiranju vlastitih prava

zajedničkim radom na Konvenciji o pravima osoba s

invaliditetom (CRPD) od sastanka ad hoc skupine u

Meksiku 2005 koja je konačno prihvaćena od

Glavne skupštine UN-a 2007 te još prolazi

ratifikaciju od zemalja članica UN-a

Prijevod Z B

ZAŠTO SLAVIMO MEĐUNARODNI

DAN (TJEDAN) GLUHIH

Pogledajte online izdanje biltena ldquoUkratkohelliprdquo na našoj novoj web stranici

wwwhsgnhr

STR AN IC A 4 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

POVODOM MEĐUNARODNOG TJEDNA GLUHIH SVJETSKA

FEDERACIJA GLUHIH PREPORUČUJE DA OVOGODIŠNJA TEMA

PROSLAVE BUDE

bdquoDvojezičnost je ljudsko pravoldquo Opet je doba godine kada se gluhe

osobe diljem svijeta okupljaju kako bi slavile

Međunarodni tjedan gluhih

Ove godine Međunarodni tjedan gluhih

slavi se od 24 do 30rujna Savezi gluhih diljem

svijeta organiziraju događaje povorke

kampanje i sastanke kako bi naglasili teme

kojima se obraćaju lokalnim ili državnim

vlastima Njihov cilj je privući pažnju odgovornih

osoba šire javnosti i medija na probleme i brige

s kojima se gluhe osobe susreću te im pokazati

da su i gluhe osobe prisutne tu u društvu i da

imaju ljudska prava

Dakle bit Međunarodnog tjedna gluhih i

njihovog okupljanja jest jačanje zajedništva i

osjećaj snage te prezentiranje tog zajedništva

ostatku svijeta Ovaj tjedan intenzivira osjećaj

solidarnost među gluhim osobama kao i onima

koji ih podupiru te potiče veći trud u promicanju

prava gluhih osoba

U zadnjih nekoliko godina Svjetska

federacija gluhih počela je tematski obilježavati

svoje proslave Do sada smo pokrili ove teme

U 2009 slavili smo KULTURNA POSTIGNUĆA

GLUHIH OSOBA

U 2010 usredotočili smo se na

OBRAZOVANJE GLUHIH a

U 2011 usmjerili smo se na PRISTUPAČ-

NOST INFORMACIJAMA I KOMUNIKACIJAMA

Za 2012 SFG je predložila temu

bdquoDVOJEZIČNOST JE LJUDSKO PRAVOldquo

Apeliramo na naše udruge-članice da

izaberu jedan dva ili više problema koji su

vezani uz ovu temu te oforme kampanju Npr

kampanja može obrađivati pitanja vezana uz

zakonsko priznanje znakovnog jezika sustav

obrazovanja za gluhe stavove prema

dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti o

pravima gluhih osoba kao dvojezičnih članova

unutar zajednice gluhih

Ova kampanja ne bi trebala biti

ograničena samo na Međunarodni

t jedan gluhih nego se može protegnuti

na ci jelu godinu do sl jedećeg tjedna

gluhihhellip

HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I

NAGLUHIH ŽELI VAM SVIMA SRETAN

MEĐUNARODNI TJEDAN GLUHIH

Pregled tema sa Svjetskih kongresa gluhih

1951 Rim Italija Bez teme

1955 Zagreb ex Jugoslavija Bez teme

1959 Wiesbaden Njemačka Bez teme

1963 Stockholm Švedska Bez teme

1967 Varšava Poljska Gluhi u čujućoj sredini

1971 Pariz Francuska Gluhe osobe u svijetu koji se razvija

1975 Washington DC SAD Gluhe osobe - punopravni građani

1979 Varna Bulgarska Gluhe osobe u modernom društvu

1983 Palermo Italija Gluhoća danas i sutra Realnost ili utopija

1987 Espoo Finska Jedan svijet ndash jedna odgovornost

1991 Tokyo Japan Jednakost i samoaktualizacija

1995 Beč Austria Prema ostvarivanju ljudskih prava

1999 Brisbane Australija Različitost i jednakost

2003 Montreacuteal Kanada Mogućnosti i izazovi u 21 stoljeću

2007 Madrid Šanjolska Ljudska prava kroz znakovni jezik

2011 Durban Južna Afrika Globalna renesansa gluhih

2015 Istanbul Turska

Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna

gluhih u našim udrugama

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 5

Polaznici edukacije ECDL Specijalista za gluhe

Dan gluhih u Bjelovaru

BjelovarBje lovarBje lovar

Dan gluhih u Bjelovaru

Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ

Dodjela priznanja

Osi jekOsi jekOsi jek

Likovna sekcija gluhih

Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ

Dodjela priznanja

Osi jekOsi jekOsi jek

Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak

SisakSisakSisak

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak

Likovna sekcija gluhih

Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak

SisakSisakSisak

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak

STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM

VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -

Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

zadnjih je desetak godina doživio snažnu

transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na

socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na

neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja

mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu

primjenu UN konvencije o pravima osoba s

invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i

nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko

postignuće upravo pokreta s invaliditetom

Djelovanjem u području socijalnog partnerstva

pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko

u politike Republike Hrvatske

Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim

državnim institucijama kako bismo dalje razvijali

započeto partnerstvo i na temelju zajednički

utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano

zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za

neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim

zajednicama uz pružene usluge koje su im za to

neophodne

Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve

koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički

djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da

teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo

zbog svog položaja u brojnim segmentima kao

rizične skupine najmanje pridonijele njezinom

nastanku

Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom

ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati

jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s

invaliditetom Za značajan broj osoba s

invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu

koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i

odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri

donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i

slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što

nužno zahtijeva

1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti

udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju

socijalne usluge koje nisu pokrivene

djelovanjem sustava što bi omogućilo i

nastavak funkcioniranja saveza i udruga s

nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme

na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva

donošenje posebnog zakona o udrugama prema

modelu financiranja European Disability Foruma

koji Europska komisija financira u iznosu od

70 a sukladno Nacionalnoj strategiji

izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom od 2007 do 2015 godine

(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11

stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje

nevladinih organizacija poglavito organizacija

koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u

sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na

europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj

razini te osiguravanje njihove održivosti kao

organizacija od posebnog interesa za

promicanje različitosti putem financiranja

njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir

da dodatni troškovi za sudjelovanje

predstavljaju prvu prepreku s kojom se

suočavaju osobe s invaliditetom koja je

usvojena na Europskoj konferenciji visoke

razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za

osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna

provedba ndash od politike prema praksi-održanoj

20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog

Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno

ustanovljavanje modela financiranja redovne

djelatnosti saveza i udruga osoba s

invaliditetom od 01 travnja 2012 godine

odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog

ministarstva korištenjem prihoda od igara na

sreću

- nije uspostavljen traženi model

- prihvaćeno privremeno financiranje samo

Saveza

- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma

da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za

natjecanje za institucionalnu potporu

2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne

strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz

novog pristupa invaliditetu temeljenog na

KPOSI

- nije provedeno nije s predstavnicima

saveza održan niti jedan sastanak

3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja

čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj

procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se

poticala aktivnost osoba s invaliditetom i

moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze

društva da omogući dostojanstven život osoba s

invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7

jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve

oblike institucionalizacije

- Provedene brojne aktivnosti održan velik

broj sastanaka i utvrđuje se model

4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz

članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u

predviđenom roku kojim će se stvoriti

preduvjeti izjednačavanja mogućnosti

osobama s najtežim stupnjem invaliditeta

- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu

Zakona o socijalnoj skrbi

5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih

pomagača osobni asistent tumač za

znakovni jezik asistent slijepoj osobi

intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u

nastavi i radni asistent

- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće

zbog zakašnjelog financiranja puno

neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s

poteškoćom vezanom za nastavu

6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za

zvanja tražena na tržištu rada

- Još uvijek nisu doneseni potrebni

podzakonski akti

7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela

svrsishodne prilagodbe koja poštuje

specifičnosti pojedine vrste invaliditeta

utemeljene na principima univerzalnog

dizajna

- Proces pokrenut na Radnoj skupini za

izmjenu Zakona o profesionalnoj

rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s

invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće

saborske odbore i radna tijela te u tijela

s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a

- Nije pokrenuto

9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s

invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja

odrednice da donošenja izmjena i dopuna

propisa moraju doći na raspravu na

Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u

koje moraju biti uključeni predstavnici

autentičnih saveza osoba s invaliditetom

potpisnica Platforme a članice su

odgovarajućih europskih asocijacija

- Nije formirano novo a staro nije sazivano

10 Osiguravanje slijepima i osobama s

intelektualnim teškoćama u pristupačnom

formatu svih materijala za sve sjednice radna

tijela te osiguravanje tumača znakovnog

jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe

- Ne provodi se

11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i

kontrolu relevantnih zakona u praksi

- Nisu utvrđeni

12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja

osoba s invaliditetom savezima na

razmatranje prilikom donošenja

- Ne dostavljaju se

Dodatno

- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI

čl33 stav1

Do listopada 2012 godine

Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)

Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)

STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne

skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH

Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme

1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT

3 dana 27012012 svima dostavljen Draft

Platforme

4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT

7 dana 03022012 svi savezi potpisali

Platformu

8 dana 06022012 Platforma dostavljena

premijeru

Rad na Zakonu o udrugama od posebnog

značaja za RH

izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj

Mirjana Juriša i Ivica Robić

uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin

Perić

nakon svake etape uključivani svi članovi

Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i

predsjednik HSS

1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT

2 dana 14022012

3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je

proslijeđena u nadležnost potpredsjednici

Vlade

4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni

koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni

Križ tehnička kultura Slovenski zakon)

6 dana 1702 2012

7 dana 21022012

8 dana 01032012

9 dana 08032012 prošireni sastanak

10 dana 12032012 prošireni sastanak

11 dana 13032012 započeo proces

prikupljanjapodataka za OD od udruga i

saveza

12 dana 16032012

13 dana 2003 2012 upozoreno na

nekonzistentnost podataka koji se dobivaju

14 dana 2103 2012

15 dana 2203 2012 prošireni sastanak

16 dana 27032012 Skupština SOIH svim

zastupnicima predstavila Platforma i Zakon

17 dana 2 9032012 prošireni sastanak

18 dana 0504 2012

19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona

20 dana 1304 2012

21 dana 2004 2012

22 dana 03052012

23 dana 04052012 zajednički sastanak

24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama

25 dana 14052012 Radni sastanak

Predsjedništva SOIH

26 dana 21052012

27 dana 05062012

28 dana 14062012

29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

30 dana 05072012

Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i

mladih

1 Dana 27022012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali

su se svi predsjednicice saveza i potvrdili

navode iz Platforme s posebnim zahtjevom

da se savezima i njihovim udrugama

članicama osiguraju sredstva za osnovnu

djelatnost Savezi su preuzeli obvezu

dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o

troškovima osnovne djelatnosti bez plaća

zaposlenih Saveza i njihovih članica

2 Dana 04052012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović

upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i

voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali

se svi predsjednicice saveza na kojem je

predstavljen mogući model financiranja

osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM

uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj

raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na

rješavanju pitanja udruga članica

dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za

razvoj civilnog društva i Ministarstvo

socijalne politike i mladih to pitanje

razmotriti

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9

1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje

Zakona)

Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s

invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu

samozastupati jedini su autentični i legitimni

zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i

legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog

članstva i činjenici da upravljanje udrugom i

provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog

djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom

Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom

djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge

socijalne i druge usluge potpore njihovom

kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem

rada državnih institucija institucija lokalne

samouprave i gospodarskog sektora

Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino

i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja

njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose

aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj

za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i

samozapošljavanju što smanjuje prag njihova

siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih

obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u

kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom

svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost

tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva

višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu

zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim

kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i

lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim

osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih

oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom

tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe

obrazovanjem do zapošljavanja osoba s

invaliditetom itd)

Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj

osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja

Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju

im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja

i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se

ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona

akata strategija i slično koje se odnose na osobe s

invaliditetom

Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom

uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske

sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57

Stavak 2

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih

osoba i njihovu uključivanju u društveni život

2 Definicije

21 Definiranje saveza

Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće

kriterije

- djeluje na području cijele Republike Hrvatske

- djeluje najmanje pet godina

- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste

vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog

nastanka

- neposredno ili preko krovne asocijacije

nacionalnih Saveza članica je europskih saveza

iste grupacije osoba s invaliditetom

22 Definiranje udruge

Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s

invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete

- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po

uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s

teškoćama u razvoju koja se ne mogu

samozastupati

- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno

ili regionalno djeluju najmanje pet godina

3 Djelatnost

- provodi monitoring Konvencije UN sukladno

članku 33 stavak 3

- kao autentičan tumač potreba osoba s

invaliditetom partnerski surađuje s državnim

tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike

te institucionalnih rješenja kojima se utječe na

život ove populacije

- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža

organizirani sustav a od egzistencijalne su

važnosti za osobe s invaliditetom

- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer

Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan

način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo

za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje

mogućnosti - neovisno življenje

- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i

aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja

mogućnosti osoba s invaliditetom

- aktivno sudjeluje u provođenju istih a

istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s

invaliditetom prati i analizira provođenje

Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti

osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća

BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA

NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi

STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 4: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 4 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

POVODOM MEĐUNARODNOG TJEDNA GLUHIH SVJETSKA

FEDERACIJA GLUHIH PREPORUČUJE DA OVOGODIŠNJA TEMA

PROSLAVE BUDE

bdquoDvojezičnost je ljudsko pravoldquo Opet je doba godine kada se gluhe

osobe diljem svijeta okupljaju kako bi slavile

Međunarodni tjedan gluhih

Ove godine Međunarodni tjedan gluhih

slavi se od 24 do 30rujna Savezi gluhih diljem

svijeta organiziraju događaje povorke

kampanje i sastanke kako bi naglasili teme

kojima se obraćaju lokalnim ili državnim

vlastima Njihov cilj je privući pažnju odgovornih

osoba šire javnosti i medija na probleme i brige

s kojima se gluhe osobe susreću te im pokazati

da su i gluhe osobe prisutne tu u društvu i da

imaju ljudska prava

Dakle bit Međunarodnog tjedna gluhih i

njihovog okupljanja jest jačanje zajedništva i

osjećaj snage te prezentiranje tog zajedništva

ostatku svijeta Ovaj tjedan intenzivira osjećaj

solidarnost među gluhim osobama kao i onima

koji ih podupiru te potiče veći trud u promicanju

prava gluhih osoba

U zadnjih nekoliko godina Svjetska

federacija gluhih počela je tematski obilježavati

svoje proslave Do sada smo pokrili ove teme

U 2009 slavili smo KULTURNA POSTIGNUĆA

GLUHIH OSOBA

U 2010 usredotočili smo se na

OBRAZOVANJE GLUHIH a

U 2011 usmjerili smo se na PRISTUPAČ-

NOST INFORMACIJAMA I KOMUNIKACIJAMA

Za 2012 SFG je predložila temu

bdquoDVOJEZIČNOST JE LJUDSKO PRAVOldquo

Apeliramo na naše udruge-članice da

izaberu jedan dva ili više problema koji su

vezani uz ovu temu te oforme kampanju Npr

kampanja može obrađivati pitanja vezana uz

zakonsko priznanje znakovnog jezika sustav

obrazovanja za gluhe stavove prema

dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti o

pravima gluhih osoba kao dvojezičnih članova

unutar zajednice gluhih

Ova kampanja ne bi trebala biti

ograničena samo na Međunarodni

t jedan gluhih nego se može protegnuti

na ci jelu godinu do sl jedećeg tjedna

gluhihhellip

HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I

NAGLUHIH ŽELI VAM SVIMA SRETAN

MEĐUNARODNI TJEDAN GLUHIH

Pregled tema sa Svjetskih kongresa gluhih

1951 Rim Italija Bez teme

1955 Zagreb ex Jugoslavija Bez teme

1959 Wiesbaden Njemačka Bez teme

1963 Stockholm Švedska Bez teme

1967 Varšava Poljska Gluhi u čujućoj sredini

1971 Pariz Francuska Gluhe osobe u svijetu koji se razvija

1975 Washington DC SAD Gluhe osobe - punopravni građani

1979 Varna Bulgarska Gluhe osobe u modernom društvu

1983 Palermo Italija Gluhoća danas i sutra Realnost ili utopija

1987 Espoo Finska Jedan svijet ndash jedna odgovornost

1991 Tokyo Japan Jednakost i samoaktualizacija

1995 Beč Austria Prema ostvarivanju ljudskih prava

1999 Brisbane Australija Različitost i jednakost

2003 Montreacuteal Kanada Mogućnosti i izazovi u 21 stoljeću

2007 Madrid Šanjolska Ljudska prava kroz znakovni jezik

2011 Durban Južna Afrika Globalna renesansa gluhih

2015 Istanbul Turska

Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna

gluhih u našim udrugama

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 5

Polaznici edukacije ECDL Specijalista za gluhe

Dan gluhih u Bjelovaru

BjelovarBje lovarBje lovar

Dan gluhih u Bjelovaru

Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ

Dodjela priznanja

Osi jekOsi jekOsi jek

Likovna sekcija gluhih

Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ

Dodjela priznanja

Osi jekOsi jekOsi jek

Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak

SisakSisakSisak

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak

Likovna sekcija gluhih

Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak

SisakSisakSisak

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak

STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM

VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -

Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

zadnjih je desetak godina doživio snažnu

transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na

socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na

neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja

mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu

primjenu UN konvencije o pravima osoba s

invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i

nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko

postignuće upravo pokreta s invaliditetom

Djelovanjem u području socijalnog partnerstva

pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko

u politike Republike Hrvatske

Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim

državnim institucijama kako bismo dalje razvijali

započeto partnerstvo i na temelju zajednički

utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano

zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za

neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim

zajednicama uz pružene usluge koje su im za to

neophodne

Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve

koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički

djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da

teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo

zbog svog položaja u brojnim segmentima kao

rizične skupine najmanje pridonijele njezinom

nastanku

Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom

ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati

jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s

invaliditetom Za značajan broj osoba s

invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu

koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i

odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri

donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i

slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što

nužno zahtijeva

1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti

udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju

socijalne usluge koje nisu pokrivene

djelovanjem sustava što bi omogućilo i

nastavak funkcioniranja saveza i udruga s

nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme

na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva

donošenje posebnog zakona o udrugama prema

modelu financiranja European Disability Foruma

koji Europska komisija financira u iznosu od

70 a sukladno Nacionalnoj strategiji

izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom od 2007 do 2015 godine

(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11

stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje

nevladinih organizacija poglavito organizacija

koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u

sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na

europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj

razini te osiguravanje njihove održivosti kao

organizacija od posebnog interesa za

promicanje različitosti putem financiranja

njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir

da dodatni troškovi za sudjelovanje

predstavljaju prvu prepreku s kojom se

suočavaju osobe s invaliditetom koja je

usvojena na Europskoj konferenciji visoke

razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za

osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna

provedba ndash od politike prema praksi-održanoj

20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog

Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno

ustanovljavanje modela financiranja redovne

djelatnosti saveza i udruga osoba s

invaliditetom od 01 travnja 2012 godine

odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog

ministarstva korištenjem prihoda od igara na

sreću

- nije uspostavljen traženi model

- prihvaćeno privremeno financiranje samo

Saveza

- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma

da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za

natjecanje za institucionalnu potporu

2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne

strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz

novog pristupa invaliditetu temeljenog na

KPOSI

- nije provedeno nije s predstavnicima

saveza održan niti jedan sastanak

3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja

čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj

procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se

poticala aktivnost osoba s invaliditetom i

moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze

društva da omogući dostojanstven život osoba s

invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7

jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve

oblike institucionalizacije

- Provedene brojne aktivnosti održan velik

broj sastanaka i utvrđuje se model

4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz

članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u

predviđenom roku kojim će se stvoriti

preduvjeti izjednačavanja mogućnosti

osobama s najtežim stupnjem invaliditeta

- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu

Zakona o socijalnoj skrbi

5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih

pomagača osobni asistent tumač za

znakovni jezik asistent slijepoj osobi

intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u

nastavi i radni asistent

- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće

zbog zakašnjelog financiranja puno

neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s

poteškoćom vezanom za nastavu

6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za

zvanja tražena na tržištu rada

- Još uvijek nisu doneseni potrebni

podzakonski akti

7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela

svrsishodne prilagodbe koja poštuje

specifičnosti pojedine vrste invaliditeta

utemeljene na principima univerzalnog

dizajna

- Proces pokrenut na Radnoj skupini za

izmjenu Zakona o profesionalnoj

rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s

invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće

saborske odbore i radna tijela te u tijela

s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a

- Nije pokrenuto

9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s

invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja

odrednice da donošenja izmjena i dopuna

propisa moraju doći na raspravu na

Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u

koje moraju biti uključeni predstavnici

autentičnih saveza osoba s invaliditetom

potpisnica Platforme a članice su

odgovarajućih europskih asocijacija

- Nije formirano novo a staro nije sazivano

10 Osiguravanje slijepima i osobama s

intelektualnim teškoćama u pristupačnom

formatu svih materijala za sve sjednice radna

tijela te osiguravanje tumača znakovnog

jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe

- Ne provodi se

11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i

kontrolu relevantnih zakona u praksi

- Nisu utvrđeni

12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja

osoba s invaliditetom savezima na

razmatranje prilikom donošenja

- Ne dostavljaju se

Dodatno

- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI

čl33 stav1

Do listopada 2012 godine

Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)

Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)

STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne

skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH

Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme

1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT

3 dana 27012012 svima dostavljen Draft

Platforme

4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT

7 dana 03022012 svi savezi potpisali

Platformu

8 dana 06022012 Platforma dostavljena

premijeru

Rad na Zakonu o udrugama od posebnog

značaja za RH

izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj

Mirjana Juriša i Ivica Robić

uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin

Perić

nakon svake etape uključivani svi članovi

Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i

predsjednik HSS

1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT

2 dana 14022012

3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je

proslijeđena u nadležnost potpredsjednici

Vlade

4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni

koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni

Križ tehnička kultura Slovenski zakon)

6 dana 1702 2012

7 dana 21022012

8 dana 01032012

9 dana 08032012 prošireni sastanak

10 dana 12032012 prošireni sastanak

11 dana 13032012 započeo proces

prikupljanjapodataka za OD od udruga i

saveza

12 dana 16032012

13 dana 2003 2012 upozoreno na

nekonzistentnost podataka koji se dobivaju

14 dana 2103 2012

15 dana 2203 2012 prošireni sastanak

16 dana 27032012 Skupština SOIH svim

zastupnicima predstavila Platforma i Zakon

17 dana 2 9032012 prošireni sastanak

18 dana 0504 2012

19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona

20 dana 1304 2012

21 dana 2004 2012

22 dana 03052012

23 dana 04052012 zajednički sastanak

24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama

25 dana 14052012 Radni sastanak

Predsjedništva SOIH

26 dana 21052012

27 dana 05062012

28 dana 14062012

29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

30 dana 05072012

Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i

mladih

1 Dana 27022012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali

su se svi predsjednicice saveza i potvrdili

navode iz Platforme s posebnim zahtjevom

da se savezima i njihovim udrugama

članicama osiguraju sredstva za osnovnu

djelatnost Savezi su preuzeli obvezu

dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o

troškovima osnovne djelatnosti bez plaća

zaposlenih Saveza i njihovih članica

2 Dana 04052012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović

upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i

voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali

se svi predsjednicice saveza na kojem je

predstavljen mogući model financiranja

osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM

uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj

raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na

rješavanju pitanja udruga članica

dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za

razvoj civilnog društva i Ministarstvo

socijalne politike i mladih to pitanje

razmotriti

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9

1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje

Zakona)

Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s

invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu

samozastupati jedini su autentični i legitimni

zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i

legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog

članstva i činjenici da upravljanje udrugom i

provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog

djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom

Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom

djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge

socijalne i druge usluge potpore njihovom

kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem

rada državnih institucija institucija lokalne

samouprave i gospodarskog sektora

Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino

i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja

njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose

aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj

za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i

samozapošljavanju što smanjuje prag njihova

siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih

obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u

kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom

svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost

tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva

višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu

zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim

kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i

lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim

osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih

oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom

tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe

obrazovanjem do zapošljavanja osoba s

invaliditetom itd)

Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj

osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja

Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju

im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja

i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se

ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona

akata strategija i slično koje se odnose na osobe s

invaliditetom

Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom

uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske

sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57

Stavak 2

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih

osoba i njihovu uključivanju u društveni život

2 Definicije

21 Definiranje saveza

Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće

kriterije

- djeluje na području cijele Republike Hrvatske

- djeluje najmanje pet godina

- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste

vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog

nastanka

- neposredno ili preko krovne asocijacije

nacionalnih Saveza članica je europskih saveza

iste grupacije osoba s invaliditetom

22 Definiranje udruge

Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s

invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete

- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po

uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s

teškoćama u razvoju koja se ne mogu

samozastupati

- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno

ili regionalno djeluju najmanje pet godina

3 Djelatnost

- provodi monitoring Konvencije UN sukladno

članku 33 stavak 3

- kao autentičan tumač potreba osoba s

invaliditetom partnerski surađuje s državnim

tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike

te institucionalnih rješenja kojima se utječe na

život ove populacije

- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža

organizirani sustav a od egzistencijalne su

važnosti za osobe s invaliditetom

- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer

Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan

način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo

za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje

mogućnosti - neovisno življenje

- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i

aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja

mogućnosti osoba s invaliditetom

- aktivno sudjeluje u provođenju istih a

istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s

invaliditetom prati i analizira provođenje

Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti

osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća

BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA

NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi

STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 5: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna

gluhih u našim udrugama

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 5

Polaznici edukacije ECDL Specijalista za gluhe

Dan gluhih u Bjelovaru

BjelovarBje lovarBje lovar

Dan gluhih u Bjelovaru

Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ

Dodjela priznanja

Osi jekOsi jekOsi jek

Likovna sekcija gluhih

Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ

Dodjela priznanja

Osi jekOsi jekOsi jek

Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak

SisakSisakSisak

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak

Likovna sekcija gluhih

Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak

SisakSisakSisak

Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak

STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM

VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -

Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

zadnjih je desetak godina doživio snažnu

transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na

socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na

neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja

mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu

primjenu UN konvencije o pravima osoba s

invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i

nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko

postignuće upravo pokreta s invaliditetom

Djelovanjem u području socijalnog partnerstva

pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko

u politike Republike Hrvatske

Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim

državnim institucijama kako bismo dalje razvijali

započeto partnerstvo i na temelju zajednički

utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano

zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za

neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim

zajednicama uz pružene usluge koje su im za to

neophodne

Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve

koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički

djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da

teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo

zbog svog položaja u brojnim segmentima kao

rizične skupine najmanje pridonijele njezinom

nastanku

Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom

ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati

jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s

invaliditetom Za značajan broj osoba s

invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu

koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i

odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri

donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i

slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što

nužno zahtijeva

1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti

udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju

socijalne usluge koje nisu pokrivene

djelovanjem sustava što bi omogućilo i

nastavak funkcioniranja saveza i udruga s

nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme

na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva

donošenje posebnog zakona o udrugama prema

modelu financiranja European Disability Foruma

koji Europska komisija financira u iznosu od

70 a sukladno Nacionalnoj strategiji

izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom od 2007 do 2015 godine

(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11

stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje

nevladinih organizacija poglavito organizacija

koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u

sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na

europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj

razini te osiguravanje njihove održivosti kao

organizacija od posebnog interesa za

promicanje različitosti putem financiranja

njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir

da dodatni troškovi za sudjelovanje

predstavljaju prvu prepreku s kojom se

suočavaju osobe s invaliditetom koja je

usvojena na Europskoj konferenciji visoke

razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za

osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna

provedba ndash od politike prema praksi-održanoj

20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog

Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno

ustanovljavanje modela financiranja redovne

djelatnosti saveza i udruga osoba s

invaliditetom od 01 travnja 2012 godine

odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog

ministarstva korištenjem prihoda od igara na

sreću

- nije uspostavljen traženi model

- prihvaćeno privremeno financiranje samo

Saveza

- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma

da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za

natjecanje za institucionalnu potporu

2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne

strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz

novog pristupa invaliditetu temeljenog na

KPOSI

- nije provedeno nije s predstavnicima

saveza održan niti jedan sastanak

3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja

čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj

procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se

poticala aktivnost osoba s invaliditetom i

moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze

društva da omogući dostojanstven život osoba s

invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7

jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve

oblike institucionalizacije

- Provedene brojne aktivnosti održan velik

broj sastanaka i utvrđuje se model

4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz

članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u

predviđenom roku kojim će se stvoriti

preduvjeti izjednačavanja mogućnosti

osobama s najtežim stupnjem invaliditeta

- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu

Zakona o socijalnoj skrbi

5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih

pomagača osobni asistent tumač za

znakovni jezik asistent slijepoj osobi

intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u

nastavi i radni asistent

- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće

zbog zakašnjelog financiranja puno

neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s

poteškoćom vezanom za nastavu

6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za

zvanja tražena na tržištu rada

- Još uvijek nisu doneseni potrebni

podzakonski akti

7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela

svrsishodne prilagodbe koja poštuje

specifičnosti pojedine vrste invaliditeta

utemeljene na principima univerzalnog

dizajna

- Proces pokrenut na Radnoj skupini za

izmjenu Zakona o profesionalnoj

rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s

invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće

saborske odbore i radna tijela te u tijela

s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a

- Nije pokrenuto

9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s

invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja

odrednice da donošenja izmjena i dopuna

propisa moraju doći na raspravu na

Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u

koje moraju biti uključeni predstavnici

autentičnih saveza osoba s invaliditetom

potpisnica Platforme a članice su

odgovarajućih europskih asocijacija

- Nije formirano novo a staro nije sazivano

10 Osiguravanje slijepima i osobama s

intelektualnim teškoćama u pristupačnom

formatu svih materijala za sve sjednice radna

tijela te osiguravanje tumača znakovnog

jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe

- Ne provodi se

11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i

kontrolu relevantnih zakona u praksi

- Nisu utvrđeni

12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja

osoba s invaliditetom savezima na

razmatranje prilikom donošenja

- Ne dostavljaju se

Dodatno

- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI

čl33 stav1

Do listopada 2012 godine

Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)

Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)

STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne

skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH

Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme

1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT

3 dana 27012012 svima dostavljen Draft

Platforme

4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT

7 dana 03022012 svi savezi potpisali

Platformu

8 dana 06022012 Platforma dostavljena

premijeru

Rad na Zakonu o udrugama od posebnog

značaja za RH

izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj

Mirjana Juriša i Ivica Robić

uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin

Perić

nakon svake etape uključivani svi članovi

Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i

predsjednik HSS

1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT

2 dana 14022012

3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je

proslijeđena u nadležnost potpredsjednici

Vlade

4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni

koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni

Križ tehnička kultura Slovenski zakon)

6 dana 1702 2012

7 dana 21022012

8 dana 01032012

9 dana 08032012 prošireni sastanak

10 dana 12032012 prošireni sastanak

11 dana 13032012 započeo proces

prikupljanjapodataka za OD od udruga i

saveza

12 dana 16032012

13 dana 2003 2012 upozoreno na

nekonzistentnost podataka koji se dobivaju

14 dana 2103 2012

15 dana 2203 2012 prošireni sastanak

16 dana 27032012 Skupština SOIH svim

zastupnicima predstavila Platforma i Zakon

17 dana 2 9032012 prošireni sastanak

18 dana 0504 2012

19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona

20 dana 1304 2012

21 dana 2004 2012

22 dana 03052012

23 dana 04052012 zajednički sastanak

24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama

25 dana 14052012 Radni sastanak

Predsjedništva SOIH

26 dana 21052012

27 dana 05062012

28 dana 14062012

29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

30 dana 05072012

Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i

mladih

1 Dana 27022012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali

su se svi predsjednicice saveza i potvrdili

navode iz Platforme s posebnim zahtjevom

da se savezima i njihovim udrugama

članicama osiguraju sredstva za osnovnu

djelatnost Savezi su preuzeli obvezu

dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o

troškovima osnovne djelatnosti bez plaća

zaposlenih Saveza i njihovih članica

2 Dana 04052012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović

upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i

voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali

se svi predsjednicice saveza na kojem je

predstavljen mogući model financiranja

osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM

uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj

raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na

rješavanju pitanja udruga članica

dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za

razvoj civilnog društva i Ministarstvo

socijalne politike i mladih to pitanje

razmotriti

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9

1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje

Zakona)

Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s

invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu

samozastupati jedini su autentični i legitimni

zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i

legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog

članstva i činjenici da upravljanje udrugom i

provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog

djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom

Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom

djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge

socijalne i druge usluge potpore njihovom

kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem

rada državnih institucija institucija lokalne

samouprave i gospodarskog sektora

Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino

i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja

njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose

aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj

za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i

samozapošljavanju što smanjuje prag njihova

siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih

obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u

kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom

svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost

tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva

višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu

zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim

kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i

lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim

osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih

oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom

tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe

obrazovanjem do zapošljavanja osoba s

invaliditetom itd)

Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj

osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja

Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju

im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja

i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se

ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona

akata strategija i slično koje se odnose na osobe s

invaliditetom

Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom

uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske

sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57

Stavak 2

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih

osoba i njihovu uključivanju u društveni život

2 Definicije

21 Definiranje saveza

Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće

kriterije

- djeluje na području cijele Republike Hrvatske

- djeluje najmanje pet godina

- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste

vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog

nastanka

- neposredno ili preko krovne asocijacije

nacionalnih Saveza članica je europskih saveza

iste grupacije osoba s invaliditetom

22 Definiranje udruge

Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s

invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete

- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po

uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s

teškoćama u razvoju koja se ne mogu

samozastupati

- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno

ili regionalno djeluju najmanje pet godina

3 Djelatnost

- provodi monitoring Konvencije UN sukladno

članku 33 stavak 3

- kao autentičan tumač potreba osoba s

invaliditetom partnerski surađuje s državnim

tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike

te institucionalnih rješenja kojima se utječe na

život ove populacije

- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža

organizirani sustav a od egzistencijalne su

važnosti za osobe s invaliditetom

- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer

Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan

način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo

za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje

mogućnosti - neovisno življenje

- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i

aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja

mogućnosti osoba s invaliditetom

- aktivno sudjeluje u provođenju istih a

istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s

invaliditetom prati i analizira provođenje

Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti

osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća

BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA

NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi

STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 6: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 6 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

P L A T F O R M A ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM

VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog -

Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

zadnjih je desetak godina doživio snažnu

transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na

socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na

neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja

mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu

primjenu UN konvencije o pravima osoba s

invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i

nacionalnih propisa i dokumenata što je veliko

postignuće upravo pokreta s invaliditetom

Djelovanjem u području socijalnog partnerstva

pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko

u politike Republike Hrvatske

Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim

državnim institucijama kako bismo dalje razvijali

započeto partnerstvo i na temelju zajednički

utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano

zadovoljstvo a u korist osoba s invaliditetom za

neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim

zajednicama uz pružene usluge koje su im za to

neophodne

Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve

koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički

djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da

teret snose osobe s invaliditetom jer su upravo

zbog svog položaja u brojnim segmentima kao

rizične skupine najmanje pridonijele njezinom

nastanku

Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom

ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati

jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s

invaliditetom Za značajan broj osoba s

invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja Kako bi opravdale tu ulogu a i onu

koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego monitoring mehanizmi ponašanja i

odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri

donošenju bilo kakvih zakona akata strategija i

slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što

nužno zahtijeva

1 Sustavno financiranje osnovne djelatnosti

udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju

socijalne usluge koje nisu pokrivene

djelovanjem sustava što bi omogućilo i

nastavak funkcioniranja saveza i udruga s

nužnim brojem zaposlenika prostora i opreme

na korist osoba s invaliditetom To zahtijeva

donošenje posebnog zakona o udrugama prema

modelu financiranja European Disability Foruma

koji Europska komisija financira u iznosu od

70 a sukladno Nacionalnoj strategiji

izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom od 2007 do 2015 godine

(Poglavlje 214 mjera 4) i odrednicama čl 11

stavak 4 Zagrebačke deklaracije uključivanje

nevladinih organizacija poglavito organizacija

koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u

sve faze provedbe praćenja i ocjenjivanja na

europskoj nacionalnoj regionalnoj i lokalnoj

razini te osiguravanje njihove održivosti kao

organizacija od posebnog interesa za

promicanje različitosti putem financiranja

njihove osnovne djelatnosti uzimajući u obzir

da dodatni troškovi za sudjelovanje

predstavljaju prvu prepreku s kojom se

suočavaju osobe s invaliditetom koja je

usvojena na Europskoj konferenciji visoke

razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za

osobe s invaliditetom 2006-2015 Nacionalna

provedba ndash od politike prema praksi-održanoj

20-21 rujna 2007 godine Do donošenja ovog

Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno

ustanovljavanje modela financiranja redovne

djelatnosti saveza i udruga osoba s

invaliditetom od 01 travnja 2012 godine

odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog

ministarstva korištenjem prihoda od igara na

sreću

- nije uspostavljen traženi model

- prihvaćeno privremeno financiranje samo

Saveza

- nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma

da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za

natjecanje za institucionalnu potporu

2 završavanje izmjena i dopuna Nacionalne

strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s

invaliditetom 2007-2015 godine proizašle iz

novog pristupa invaliditetu temeljenog na

KPOSI

- nije provedeno nije s predstavnicima

saveza održan niti jedan sastanak

3 Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja

čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj

procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se

poticala aktivnost osoba s invaliditetom i

moguće zapošljavanje ali i utvrdile obveze

društva da omogući dostojanstven život osoba s

invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7

jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve

oblike institucionalizacije

- Provedene brojne aktivnosti održan velik

broj sastanaka i utvrđuje se model

4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz

članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u

predviđenom roku kojim će se stvoriti

preduvjeti izjednačavanja mogućnosti

osobama s najtežim stupnjem invaliditeta

- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu

Zakona o socijalnoj skrbi

5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih

pomagača osobni asistent tumač za

znakovni jezik asistent slijepoj osobi

intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u

nastavi i radni asistent

- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće

zbog zakašnjelog financiranja puno

neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s

poteškoćom vezanom za nastavu

6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za

zvanja tražena na tržištu rada

- Još uvijek nisu doneseni potrebni

podzakonski akti

7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela

svrsishodne prilagodbe koja poštuje

specifičnosti pojedine vrste invaliditeta

utemeljene na principima univerzalnog

dizajna

- Proces pokrenut na Radnoj skupini za

izmjenu Zakona o profesionalnoj

rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s

invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće

saborske odbore i radna tijela te u tijela

s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a

- Nije pokrenuto

9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s

invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja

odrednice da donošenja izmjena i dopuna

propisa moraju doći na raspravu na

Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u

koje moraju biti uključeni predstavnici

autentičnih saveza osoba s invaliditetom

potpisnica Platforme a članice su

odgovarajućih europskih asocijacija

- Nije formirano novo a staro nije sazivano

10 Osiguravanje slijepima i osobama s

intelektualnim teškoćama u pristupačnom

formatu svih materijala za sve sjednice radna

tijela te osiguravanje tumača znakovnog

jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe

- Ne provodi se

11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i

kontrolu relevantnih zakona u praksi

- Nisu utvrđeni

12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja

osoba s invaliditetom savezima na

razmatranje prilikom donošenja

- Ne dostavljaju se

Dodatno

- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI

čl33 stav1

Do listopada 2012 godine

Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)

Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)

STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne

skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH

Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme

1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT

3 dana 27012012 svima dostavljen Draft

Platforme

4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT

7 dana 03022012 svi savezi potpisali

Platformu

8 dana 06022012 Platforma dostavljena

premijeru

Rad na Zakonu o udrugama od posebnog

značaja za RH

izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj

Mirjana Juriša i Ivica Robić

uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin

Perić

nakon svake etape uključivani svi članovi

Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i

predsjednik HSS

1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT

2 dana 14022012

3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je

proslijeđena u nadležnost potpredsjednici

Vlade

4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni

koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni

Križ tehnička kultura Slovenski zakon)

6 dana 1702 2012

7 dana 21022012

8 dana 01032012

9 dana 08032012 prošireni sastanak

10 dana 12032012 prošireni sastanak

11 dana 13032012 započeo proces

prikupljanjapodataka za OD od udruga i

saveza

12 dana 16032012

13 dana 2003 2012 upozoreno na

nekonzistentnost podataka koji se dobivaju

14 dana 2103 2012

15 dana 2203 2012 prošireni sastanak

16 dana 27032012 Skupština SOIH svim

zastupnicima predstavila Platforma i Zakon

17 dana 2 9032012 prošireni sastanak

18 dana 0504 2012

19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona

20 dana 1304 2012

21 dana 2004 2012

22 dana 03052012

23 dana 04052012 zajednički sastanak

24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama

25 dana 14052012 Radni sastanak

Predsjedništva SOIH

26 dana 21052012

27 dana 05062012

28 dana 14062012

29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

30 dana 05072012

Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i

mladih

1 Dana 27022012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali

su se svi predsjednicice saveza i potvrdili

navode iz Platforme s posebnim zahtjevom

da se savezima i njihovim udrugama

članicama osiguraju sredstva za osnovnu

djelatnost Savezi su preuzeli obvezu

dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o

troškovima osnovne djelatnosti bez plaća

zaposlenih Saveza i njihovih članica

2 Dana 04052012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović

upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i

voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali

se svi predsjednicice saveza na kojem je

predstavljen mogući model financiranja

osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM

uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj

raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na

rješavanju pitanja udruga članica

dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za

razvoj civilnog društva i Ministarstvo

socijalne politike i mladih to pitanje

razmotriti

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9

1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje

Zakona)

Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s

invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu

samozastupati jedini su autentični i legitimni

zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i

legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog

članstva i činjenici da upravljanje udrugom i

provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog

djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom

Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom

djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge

socijalne i druge usluge potpore njihovom

kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem

rada državnih institucija institucija lokalne

samouprave i gospodarskog sektora

Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino

i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja

njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose

aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj

za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i

samozapošljavanju što smanjuje prag njihova

siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih

obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u

kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom

svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost

tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva

višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu

zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim

kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i

lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim

osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih

oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom

tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe

obrazovanjem do zapošljavanja osoba s

invaliditetom itd)

Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj

osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja

Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju

im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja

i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se

ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona

akata strategija i slično koje se odnose na osobe s

invaliditetom

Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom

uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske

sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57

Stavak 2

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih

osoba i njihovu uključivanju u društveni život

2 Definicije

21 Definiranje saveza

Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće

kriterije

- djeluje na području cijele Republike Hrvatske

- djeluje najmanje pet godina

- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste

vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog

nastanka

- neposredno ili preko krovne asocijacije

nacionalnih Saveza članica je europskih saveza

iste grupacije osoba s invaliditetom

22 Definiranje udruge

Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s

invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete

- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po

uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s

teškoćama u razvoju koja se ne mogu

samozastupati

- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno

ili regionalno djeluju najmanje pet godina

3 Djelatnost

- provodi monitoring Konvencije UN sukladno

članku 33 stavak 3

- kao autentičan tumač potreba osoba s

invaliditetom partnerski surađuje s državnim

tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike

te institucionalnih rješenja kojima se utječe na

život ove populacije

- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža

organizirani sustav a od egzistencijalne su

važnosti za osobe s invaliditetom

- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer

Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan

način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo

za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje

mogućnosti - neovisno življenje

- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i

aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja

mogućnosti osoba s invaliditetom

- aktivno sudjeluje u provođenju istih a

istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s

invaliditetom prati i analizira provođenje

Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti

osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća

BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA

NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi

STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 7: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 7

jedinici i lokalnoj zajednici sprječavajući sve

oblike institucionalizacije

- Provedene brojne aktivnosti održan velik

broj sastanaka i utvrđuje se model

4 Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz

članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u

predviđenom roku kojim će se stvoriti

preduvjeti izjednačavanja mogućnosti

osobama s najtežim stupnjem invaliditeta

- Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu

Zakona o socijalnoj skrbi

5 Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih

pomagača osobni asistent tumač za

znakovni jezik asistent slijepoj osobi

intervenor gluhoslijepoj osobi asistent u

nastavi i radni asistent

- Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće

zbog zakašnjelog financiranja puno

neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s

poteškoćom vezanom za nastavu

6 Poticanje inkluzivnog obrazovanja posebno za

zvanja tražena na tržištu rada

- Još uvijek nisu doneseni potrebni

podzakonski akti

7 Definiranje razumne prilagodbe kao modela

svrsishodne prilagodbe koja poštuje

specifičnosti pojedine vrste invaliditeta

utemeljene na principima univerzalnog

dizajna

- Proces pokrenut na Radnoj skupini za

izmjenu Zakona o profesionalnoj

rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

8 Uključivanje predstavnika udruga osoba s

invaliditetom u Gospodarskondashsocijalno vijeće

saborske odbore i radna tijela te u tijela

s k u p š t i n a ž u p a n i j a i g r a d o v a

- Nije pokrenuto

9 Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s

invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja

odrednice da donošenja izmjena i dopuna

propisa moraju doći na raspravu na

Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u

koje moraju biti uključeni predstavnici

autentičnih saveza osoba s invaliditetom

potpisnica Platforme a članice su

odgovarajućih europskih asocijacija

- Nije formirano novo a staro nije sazivano

10 Osiguravanje slijepima i osobama s

intelektualnim teškoćama u pristupačnom

formatu svih materijala za sve sjednice radna

tijela te osiguravanje tumača znakovnog

jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe

- Ne provodi se

11 Utvrđivanje mehanizama za primjenu i

kontrolu relevantnih zakona u praksi

- Nisu utvrđeni

12 Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja

osoba s invaliditetom savezima na

razmatranje prilikom donošenja

- Ne dostavljaju se

Dodatno

- Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI

čl33 stav1

Do listopada 2012 godine

Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 124 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007)

Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom

Ratificirale 74 zemlje (Hrvatska 2007)

Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007)

STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne

skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH

Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme

1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT

3 dana 27012012 svima dostavljen Draft

Platforme

4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT

7 dana 03022012 svi savezi potpisali

Platformu

8 dana 06022012 Platforma dostavljena

premijeru

Rad na Zakonu o udrugama od posebnog

značaja za RH

izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj

Mirjana Juriša i Ivica Robić

uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin

Perić

nakon svake etape uključivani svi članovi

Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i

predsjednik HSS

1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT

2 dana 14022012

3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je

proslijeđena u nadležnost potpredsjednici

Vlade

4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni

koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni

Križ tehnička kultura Slovenski zakon)

6 dana 1702 2012

7 dana 21022012

8 dana 01032012

9 dana 08032012 prošireni sastanak

10 dana 12032012 prošireni sastanak

11 dana 13032012 započeo proces

prikupljanjapodataka za OD od udruga i

saveza

12 dana 16032012

13 dana 2003 2012 upozoreno na

nekonzistentnost podataka koji se dobivaju

14 dana 2103 2012

15 dana 2203 2012 prošireni sastanak

16 dana 27032012 Skupština SOIH svim

zastupnicima predstavila Platforma i Zakon

17 dana 2 9032012 prošireni sastanak

18 dana 0504 2012

19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona

20 dana 1304 2012

21 dana 2004 2012

22 dana 03052012

23 dana 04052012 zajednički sastanak

24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama

25 dana 14052012 Radni sastanak

Predsjedništva SOIH

26 dana 21052012

27 dana 05062012

28 dana 14062012

29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

30 dana 05072012

Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i

mladih

1 Dana 27022012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali

su se svi predsjednicice saveza i potvrdili

navode iz Platforme s posebnim zahtjevom

da se savezima i njihovim udrugama

članicama osiguraju sredstva za osnovnu

djelatnost Savezi su preuzeli obvezu

dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o

troškovima osnovne djelatnosti bez plaća

zaposlenih Saveza i njihovih članica

2 Dana 04052012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović

upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i

voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali

se svi predsjednicice saveza na kojem je

predstavljen mogući model financiranja

osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM

uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj

raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na

rješavanju pitanja udruga članica

dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za

razvoj civilnog društva i Ministarstvo

socijalne politike i mladih to pitanje

razmotriti

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9

1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje

Zakona)

Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s

invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu

samozastupati jedini su autentični i legitimni

zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i

legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog

članstva i činjenici da upravljanje udrugom i

provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog

djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom

Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom

djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge

socijalne i druge usluge potpore njihovom

kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem

rada državnih institucija institucija lokalne

samouprave i gospodarskog sektora

Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino

i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja

njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose

aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj

za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i

samozapošljavanju što smanjuje prag njihova

siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih

obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u

kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom

svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost

tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva

višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu

zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim

kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i

lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim

osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih

oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom

tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe

obrazovanjem do zapošljavanja osoba s

invaliditetom itd)

Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj

osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja

Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju

im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja

i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se

ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona

akata strategija i slično koje se odnose na osobe s

invaliditetom

Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom

uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske

sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57

Stavak 2

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih

osoba i njihovu uključivanju u društveni život

2 Definicije

21 Definiranje saveza

Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće

kriterije

- djeluje na području cijele Republike Hrvatske

- djeluje najmanje pet godina

- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste

vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog

nastanka

- neposredno ili preko krovne asocijacije

nacionalnih Saveza članica je europskih saveza

iste grupacije osoba s invaliditetom

22 Definiranje udruge

Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s

invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete

- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po

uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s

teškoćama u razvoju koja se ne mogu

samozastupati

- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno

ili regionalno djeluju najmanje pet godina

3 Djelatnost

- provodi monitoring Konvencije UN sukladno

članku 33 stavak 3

- kao autentičan tumač potreba osoba s

invaliditetom partnerski surađuje s državnim

tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike

te institucionalnih rješenja kojima se utječe na

život ove populacije

- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža

organizirani sustav a od egzistencijalne su

važnosti za osobe s invaliditetom

- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer

Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan

način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo

za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje

mogućnosti - neovisno življenje

- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i

aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja

mogućnosti osoba s invaliditetom

- aktivno sudjeluje u provođenju istih a

istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s

invaliditetom prati i analizira provođenje

Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti

osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća

BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA

NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi

STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 8: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 8 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012 GODINI Predsjedništva SOIH-a proširenog Predsjedništva (HSS HUPT) i radne

skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH

Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme

1 dana 17012012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

2 dana 24012012 prošireno s HSS i HUPT

3 dana 27012012 svima dostavljen Draft

Platforme

4 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

5 dana 31012012 prošireno s HSS i HUPT

6 dana 02022012 prošireno s HSS i HUPT

7 dana 03022012 svi savezi potpisali

Platformu

8 dana 06022012 Platforma dostavljena

premijeru

Rad na Zakonu o udrugama od posebnog

značaja za RH

izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj

Mirjana Juriša i Ivica Robić

uključivani povremeno Zorislav Bobuš Vojin

Perić

nakon svake etape uključivani svi članovi

Predsjedništva SOIH predsjednica HUPT-a i

predsjednik HSS

1 dana 07022012 prošireno s HSS i HUPT

2 dana 14022012

3 dana 15 02 2012 dobili odgovor da je

proslijeđena u nadležnost potpredsjednici

Vlade

4 dana 1602 2012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

5 dana 16022012 dostavljeni svima Zakoni

koji reguliraju posebna pitanja (sport Crveni

Križ tehnička kultura Slovenski zakon)

6 dana 1702 2012

7 dana 21022012

8 dana 01032012

9 dana 08032012 prošireni sastanak

10 dana 12032012 prošireni sastanak

11 dana 13032012 započeo proces

prikupljanjapodataka za OD od udruga i

saveza

12 dana 16032012

13 dana 2003 2012 upozoreno na

nekonzistentnost podataka koji se dobivaju

14 dana 2103 2012

15 dana 2203 2012 prošireni sastanak

16 dana 27032012 Skupština SOIH svim

zastupnicima predstavila Platforma i Zakon

17 dana 2 9032012 prošireni sastanak

18 dana 0504 2012

19 dana 1204 2012 dostavljen tekst Zakona

20 dana 1304 2012

21 dana 2004 2012

22 dana 03052012

23 dana 04052012 zajednički sastanak

24 dana 07052012 Zakon upućen udrugama

25 dana 14052012 Radni sastanak

Predsjedništva SOIH

26 dana 21052012

27 dana 05062012

28 dana 14062012

29 dana 21062012 Sjednica Predsjedništva

SOIH

30 dana 05072012

Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i

mladih

1 Dana 27022012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali

su se svi predsjednicice saveza i potvrdili

navode iz Platforme s posebnim zahtjevom

da se savezima i njihovim udrugama

članicama osiguraju sredstva za osnovnu

djelatnost Savezi su preuzeli obvezu

dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o

troškovima osnovne djelatnosti bez plaća

zaposlenih Saveza i njihovih članica

2 Dana 04052012 s pomoćnicom

potpredsjednice Vlade Ivom Prpić

načelnicom Zvjezdanom Bogdanović

upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj

civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i

voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali

se svi predsjednicice saveza na kojem je

predstavljen mogući model financiranja

osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM

uz pomoć Zaklade našli rješenje U dugoj

raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na

rješavanju pitanja udruga članica

dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za

razvoj civilnog društva i Ministarstvo

socijalne politike i mladih to pitanje

razmotriti

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9

1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje

Zakona)

Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s

invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu

samozastupati jedini su autentični i legitimni

zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i

legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog

članstva i činjenici da upravljanje udrugom i

provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog

djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom

Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom

djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge

socijalne i druge usluge potpore njihovom

kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem

rada državnih institucija institucija lokalne

samouprave i gospodarskog sektora

Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino

i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja

njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose

aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj

za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i

samozapošljavanju što smanjuje prag njihova

siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih

obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u

kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom

svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost

tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva

višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu

zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim

kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i

lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim

osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih

oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom

tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe

obrazovanjem do zapošljavanja osoba s

invaliditetom itd)

Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj

osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja

Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju

im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja

i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se

ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona

akata strategija i slično koje se odnose na osobe s

invaliditetom

Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom

uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske

sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57

Stavak 2

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih

osoba i njihovu uključivanju u društveni život

2 Definicije

21 Definiranje saveza

Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće

kriterije

- djeluje na području cijele Republike Hrvatske

- djeluje najmanje pet godina

- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste

vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog

nastanka

- neposredno ili preko krovne asocijacije

nacionalnih Saveza članica je europskih saveza

iste grupacije osoba s invaliditetom

22 Definiranje udruge

Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s

invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete

- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po

uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s

teškoćama u razvoju koja se ne mogu

samozastupati

- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno

ili regionalno djeluju najmanje pet godina

3 Djelatnost

- provodi monitoring Konvencije UN sukladno

članku 33 stavak 3

- kao autentičan tumač potreba osoba s

invaliditetom partnerski surađuje s državnim

tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike

te institucionalnih rješenja kojima se utječe na

život ove populacije

- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža

organizirani sustav a od egzistencijalne su

važnosti za osobe s invaliditetom

- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer

Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan

način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo

za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje

mogućnosti - neovisno življenje

- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i

aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja

mogućnosti osoba s invaliditetom

- aktivno sudjeluje u provođenju istih a

istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s

invaliditetom prati i analizira provođenje

Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti

osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća

BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA

NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi

STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 9: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 9

1 Specifičnosti (kao osnova za donošenje

Zakona)

Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s

invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu

samozastupati jedini su autentični i legitimni

zastupnici osoba s invaliditetom Ova autentičnost i

legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog

članstva i činjenici da upravljanje udrugom i

provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog

djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom

Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom

djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge

socijalne i druge usluge potpore njihovom

kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem

rada državnih institucija institucija lokalne

samouprave i gospodarskog sektora

Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino

i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja

njihovih sposobnosti samosvijesti čime doprinose

aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj

za jedn ic i i lakšem zapoš l javanju i

samozapošljavanju što smanjuje prag njihova

siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih

obitelji a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u

kojoj žive Savez i udruge osoba s invaliditetom

svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost

tako i kroz projekte i programe dobivena sredstva

višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu

zajednicu (prijevoz članova specijalno adaptiranim

kombijima projekt osobnog asistenta razvoj i

lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim

osobama općenito unaprjeđivanja i primjene svih

oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom

tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe

obrazovanjem do zapošljavanja osoba s

invaliditetom itd)

Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj

osoba s invaliditetom udruge i njihove aktivnosti

predstavljaju gotovo jedini način socijalnog

uključivanja

Pri tome kako bi opravdale tu ulogu a i onu koju

im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3

Civilno društvo a posebice osobe s invaliditetom i

organizacije koje ih predstavljaju bit će uključene i

u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja

provedbe udruge su ne samo partneri na svim

razinama nego i monitoring mehanizmi ponašanja

i odnosa svih čimbenika od najviših državnih do

lokalnih razina u poštivanju ljudskih prava osoba s

invaliditetom Također su udruge čimbenik koji je

posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se

ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona

akata strategija i slično koje se odnose na osobe s

invaliditetom

Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom

uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske

sukladno Ustavu Republike Hrvatske Članak 57

Stavak 2

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih

osoba i njihovu uključivanju u društveni život

2 Definicije

21 Definiranje saveza

Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće

kriterije

- djeluje na području cijele Republike Hrvatske

- djeluje najmanje pet godina

- čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste

vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog

nastanka

- neposredno ili preko krovne asocijacije

nacionalnih Saveza članica je europskih saveza

iste grupacije osoba s invaliditetom

22 Definiranje udruge

Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s

invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete

- članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po

uzroku njegovog nastanka ili roditelji djece s

teškoćama u razvoju koja se ne mogu

samozastupati

- učlanjene su u nacionalne saveze djeluju lokalno

ili regionalno djeluju najmanje pet godina

3 Djelatnost

- provodi monitoring Konvencije UN sukladno

članku 33 stavak 3

- kao autentičan tumač potreba osoba s

invaliditetom partnerski surađuje s državnim

tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike

te institucionalnih rješenja kojima se utječe na

život ove populacije

- pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža

organizirani sustav a od egzistencijalne su

važnosti za osobe s invaliditetom

- pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer

Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan

način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo

za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje

mogućnosti - neovisno življenje

- aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva mjera i

aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja

mogućnosti osoba s invaliditetom

- aktivno sudjeluje u provođenju istih a

istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s

invaliditetom prati i analizira provođenje

Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti

osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća

BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA

NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12 ožujka 2012 usuglašeni su sljedeći stavovi

STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 10: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 10 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

ldquoŠto smo radili ovog ljetardquo

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 11: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 11

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 12: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 12 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

TV pretplata za gluhe manja za 50 Na temelju članka 56 Zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo broj 1372010)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31

svibnja 2012 godine donijela Odluku o dopuni

Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (raquoNarodne novinelaquo

broj 342012)

Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja

se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini u

visini od 50 oslobađaju se

ndash osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih

neuromišićnih oboljenja

- osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju

paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80

korisnici doplatka za pomoć

ndash osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja

paraplegija tetraplegija sc multiplex amputacija

donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje

preko 80

ndash gluhe osobe (100 oštećenje sluha)

Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća

Hrvatskoj radioteleviziji u 2012 godini oslobađaju

se u cijelosti

ndash 100 slijepe osobe

ndash osobe s invaliditetom I i II grupe (100

invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao

ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije

ndash bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega

Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od

plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 djelomično

je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih

godina Obvezom da od svih kategorija osoba s

invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu

stvarala je osjećaj neravnopravnosti i

nerazumijevanja njihovog invaliditeta Obrazloženje

HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za

dio programa osigurana pristupačnost titlovima i

prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo

zadovoljavajuće Naime za samo 5 od cjelokupnog

programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je

lsquorsquonijemi filmrsquorsquo Prema reakcijama gluhih osoba nakon

ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer

kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s

invaliditetom (npr slijepe) još uvijek nisu isti

Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u

ostvarivanju jednakih prava za gluhe

TBA

Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj surad-

nji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012 god glu-

he i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u

korištenju usluga tog operatera

To su 50 popusta na iznos mjesečne naknade

tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovo-

ru obvezu na 24 mjeseca i 50 popusta na cijenu

video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj

Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih

sms poruka prema svim mrežama u HR besplatne

minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar

HR (plaća se samo uspostava poziva 029 kn) te

podatkovni promet bez ograničenja brzine 512

MB Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu

pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije

moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip

Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti

koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvje-

tima

Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31

prosinca 2012 godine

Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost

gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu bez pret-

plate i sa sniženom cijenom poruka (024 kn sa

PDV-om)

Član udruge navedene ponude može iskoristiti na

bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz

predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih člani-

ce HSGN-a da je ispunio uvjete i obveze sukladno

Statutu udruge U slučaju da osoba koja je koristila

navedenu povlasticu u sljedećoj godini korištenja

prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će

HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navede-

nu povlasticu

Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 13: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 13

EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV

programa ali i filmova na ostalim medijima

Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi

Europa emitirala titlovani televizijski program te tako

omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje

jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale

jednaku mogućnost gledanja zabavnog filmskog i

inog sadržaja

Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u

Beču 8travnja 2011 godine objavljeno je izvješće

Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje

otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i

nagluhih osoba u EU Izvješće poziva EU članice na

poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na

potpuni pristup medijima kroz titlovanje do

2020godine

Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima

potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao

osnovnim ljudskim pravima EU se do sada

pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom Ipak više od 50 milijuna gluhih i

nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog

prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV

programa ne razumiju filmove u kinima ili predstave

u kazalištima

Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje

paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u

audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama

kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i

nagluhim osobama potpun pristup informacijskom

društvu Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba

oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići

omogućavajući im pristup medijima i informacijama

Prema mišljenju EFHOH-a 100 programa javnih

televizija trebao bi biti titlovan do 2020 godine

Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se

vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju

TV programa

ZB

0

20

40

60

80

100

120

Au

stri

ja

Be

lgija

Bu

gar

ska

Hrv

atsk

a

Češka

Cip

ar

Da

nsk

a

Est

on

ija

Fin

ska

Fran

cusk

a

Njemačka

Ma

đars

ka

Isla

nd

Irsk

a

Izra

el

Ital

ija

Latv

ija

Litv

a

Luks

em

bu

rg

Niz

oze

msk

a

Norveška

Po

ljska

Po

rtu

gal

Ru

mu

njs

ka

Slo

ven

ija

Slova

čka

Španjolska

Švedska

Švicarska

Vel

ika

Bri

tan

ija

2006 2008 2010

PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U

EUROPSKIM ZEMLJAMA

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 14: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 14 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV

From svemirsumicgmailcom [mailtosvemirsumicgmailcom]

Sent Friday September 21 2012 637 PM To hrvsavez-gluhihzgt-comhr

Subject Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50 plaćanja HTV pretplate Isti mi navodi datum od 22512 po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust Na to je Vlada pristala Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97 gluh i 75 god star te invalid od 80 dobio pravo od 50 popusta Možda sam stari magarac pa ne razumijem ali me ipak zanima zašto je to ovako Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji a ni bolji od onih slijepih Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima ali ne znate što govori Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati I da ne nabrajam Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli Ali ne lezi vraže Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene itd Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50 po meni veliki promašaj

Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu

Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir

Pismo iz Makarske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 15: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 15

HTV lsquogluharsquo za gluhe Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su

više ldquogluhirdquo od nas u svrhu oslobađanja plaćanja HRT

pristojbe da bi na kraju ovih dana ldquoVELIKODUŠNOrdquo

pristali na smanjenje TV pristojbe za 50 za praćenje

TV programa

Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo

mogli izboriti za 100 - tno oslobađanje TV pristojbe

kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama

Iznenađeni smo ovom objavom u tisku Nismo bili

upozoreni a ako jesmo vjerojatno nismo ldquoDOBRO

ČULIrdquo Sigurno je jedno da bi se svi gluhi sa 100

oštećenja sluha odnosno 70 tjelesnog oštećenja

(što je opet teška pogreška jer 100 gluhoća

zaslužuje 100 tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje

pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama Upravo

tom pokušaju borbe za priznanje 100 tjelesnog

oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni

do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti

Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide ali čuju

Po kojoj logici mi koji ne čujemo ali vidimo nismo u

istoj kategoriji Nama čak i kad nema titlova netko

mora prevoditi što je rečeno A to je vjerujte jako

teško jer ne želimo biti na teret ldquočujućimardquo kako ih mi

gluhi zovemo Paradoks je u tome da slijepi mogu

slušati radio program a mi gluhi ne Nama je TV jedina

alternativa za informiranje

Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila

je zaista mukotrpna Godine i godine su trebale da

dobijemo specijalni program za gluhe zatim 10ndashak

minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako

je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih

zadovoljan) Konačno smo dočekali titlovane vijesti

putem teleteksta kad smo prvi put ldquogledali i čitalirdquo

DNEVNIK s Goranom Milićem Kad smo već kod

Dnevnika ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje

su dane u pola bijela dana Na primjer izjave izbornika

nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u

sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika Ne

shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a

strane možemo) mnoge dokumentarne emisije (npr

National Geographic putopisi i sl) Prije smo se stalno

bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE

Otvorenog i sl i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih

rasprava Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ

Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i

tamo titlovane A posebno nam je žao što u jutarnjem

programu dokumentarne emisije uglavnom nisu

titlovane

Ispada da nas ovi ldquogluhirdquo na televiziji smatraju

nepismenim gluhim budalama ali ljuto se varaju

Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim

diplomama koji su kao i mi svi gluhi pogođeni ovim

nemarom

Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu Radi se

jednostavno o principu a ne o novcu

Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV

pristojbe a mi gluhi ne

Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo

ih uzeli za primjer

O i N Hadžović

Članak objavljen u Večernjem listu

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 16: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 16

Nastavak trogodišnjeg programa

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe

osobe - do posla kroz nova znanja i

nove tehnologijeldquo

D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

U lipnju 2011 godine Hrvatskom savezu gluhih i

nagluhih odobren je trogodišnji program

bdquoJednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe -

do posla kroz nova znanja i nove tehnologijeldquo koji

se provodi uz potporu Ministarstva socijalne

politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom

službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje U

sklopu programa provode se aktivnosti

obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu

ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu

Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu

te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i

provođenju EU projekata

U svibnju ove godine završena je provedba prve

g o d i n e

programa s

o d o b r e n i m

iznosom od

s t r a n e

Ministarstva

od

55000000

kn Edukacija

nezaposlenih

g luh ih i

n a g l u h i h

osoba za

E C D L

Specijalista

provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka Osijek

Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29

polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo

Uvjerenje o završenom obrazovanju i

Međunarodni certifikat

Nastava se provodila od siječnja do travnja

2012godine svakim radnim danom po 4 sata

Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje

provodi HZZ je u tome što je na svakom satu

nastave bilo to obrađivanje nastavne cjeline

vježba ili ispit bio prisutan tumačprevoditelj

znakovnog jezika Također nastava u svom

redovnom trajanju za čujuće osobe iznosi 145

sati a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog

programa iznosila je 200 sati Povećanom

satnicom i prisutnošću tumačaprevoditelja

edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim

i nagluhim osobama Upravo zbog ove dvije

spomenuteali neopisivo važne činjenice

u s p j e š n o s t

edukacije bila

j e 9 6

Problema je

nažalost bilo

Jedan od

većih i važnih

p r o b l e m a

k o j e g j e

p o t r e b n o

spomenuti je

n e p l a ć a n j e

n a k n a d e

p u t n i h

troškova HZZ-a polaznicima edukacije Naime

prvotno je bilo obećano od strane Središnje

službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na

kraju plaćanje istoga izostalo Naši polaznici

edukacije utrošili su značajne iznose za

pokrivanje putnih troškova edukacije a budući su

nezaposleni jasno nam je da im nije bilo lako

odvojiti novac za taj trošak Međutim treba ipak

imati na umu da takva edukacija iznosi 460000

kn a za gluhe i nagluhe polaznike je bila

besplatna Iako nisu dobili pokriće putnih

troškova polaznici su dobili besplatnu edukaciju

koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla

Od završetka edukacije do danas zahvaljujući

novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije

osobe Nakon završetka edukacije u 4 grada

održane su svečane dodjele diploma završenim

polaznicima tečaja koje im je dodijelio

predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih

Andrija Halec

u prisutnosti

predsjednika

p o d r u č n i h

u d r u g a

Također uz

p o d i j e l j e n e

d i p l o m e

polaznic ima

tečaja svaka

udruga u

k o j o j s e

o d r ž a v a l a

e d u k a c i j a

dobila je po

Dodjela Uvjerenja u Splitu

Dodjela Uvjerenja u Samoboru

Dodjela Uvjerenja u Rijeci

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 17: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 17

jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz

programa

U sklopu ovog

P r o g r a m a

odobrena su i

sredstva za

d o d a t n u

e d u k a c i j u

z a p o s l e n i k a

Saveza u

p isanju i

provedbi EU

p r o j e k a t a

Edukacija je

trajala od

siječnja do

o ž u j k a

2012godine a zaposlenice koje su uspješno

završile edukaciju stekle i stekle nova znanja

dokazale su korist edukacije činjenicom da im je

prošao Concept note za europski projekt (IPA

grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012

u ožujku 2012godine

Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini

Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL

obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su

sada pristupni preko naše web stranice Članovi

naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti

edukacije kao i ostali zainteresirani moći će

pristupiti online sadržajima za samostalno

učenje Za pristup sadržajima potrebno je

zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese

infohsgnhr Sa pristupnim šiframa sadržajima

pristupate putem linka httplmsalgebrahr

hsgn

U lipnju ove godine započela je provedba druge

godine programa Kako je cijeli sustav u krizi

tako su od strane Ministarstva srezana sredstva

za drugu godinu provedbe programa Ove godine

bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova

ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada

(Bjelovar Karlovac Sisak i Zagreb) Kako bi sa

smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj

gradova gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na

edukaciju će putovati u Zagreb Područne službe

HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u

suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih

odabrale kandidate za edukaciju Edukacija u sva

tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01

listopada 2012 i trajat će 25 mjeseca

Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu

nastavu s još uspješnijim završetkom i naravno

zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije

ZB

Dodjela Uvjerenja u Osijeku

Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2godina provedbe programa)

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 18: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 18 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA

ldquoZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA

GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-ardquo

Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog

znakovnog jezika smo započeli 2008 godine

odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala

i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s

invaliditetom koja između ostalog regulira i pitanje

prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg

jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju

rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji

Kroz petogodišnji period provedbe projekta a uz

financijsku potporu Ministarstva obitelji branitelja

i međugeneracijske solidarnosti te u suradnji sa

Zajednicom saveza osoba s invaliditetom

Hrvatske zaposlili smo dosada 30-tak tumača-

prevoditelja u 18 naših udruga-članica i osigurali

kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim

osobama omogućivši im na taj način ravnopravno

uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti

čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova

života

Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko

priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača

i prevoditelja u udrugama članicama provodili smo

kroz ove projekte

2008g Kampanja Znakovni jezik ndash uvjet

ravnopravnosti gluhih

2009g Nastavak Kampanje pod istim

nazivom

2010g Osnaživanjem do afirmacije u

zajednici

2011g Osnaživanje gluhih osoba za

prevladavanje različitosti

1 U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano

pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših

udruga-članica te pružao savjetodavnu pomoć

u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz

zapošljavanje tumača i prevoditelja

2 Održano je veći broj sastanaka s

predstavnicima gradske vlasti u svim

gradovima u kojima su tumači zaposleni Na

tim sastancima predstavnici gradske vlasti

informirani su o Kampanji te o mogućim

obvezama koje će lokalna zajednica u

budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu

na uporabu znakovnog jezika imati spram

gluhih osoba

3 Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače

i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje

su se tumači educirali o gramatici znakovnog

jezika te unificiranom međunarodnom

znakovnom jeziku

4 Organizirani su Okrugli stolovi

ldquoIzjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN

Konvencije o pravima osoba s invaliditetomrdquo

Što smo postigli nakon 3 godine provođenja

Kampanje pod nazivom Znakovni jezik-uvjet

ravnopravnosti gluhih

ldquoZnakovni jezik u funkciji integracije gluhe

djecerdquo

na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci

s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta

Centra za odgoj i obrazovanje ldquoSlava Raškajrdquo i

stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i

nagluhih Na svakom okruglom stolu

sudjelovalo je po 70-tak sudionika

predstavnika naših udruga tumača i

prevoditelja i stručnih suradnika Saveza

Analiza provedenih aktivnosti definiranje

problema prijedlozi za rješavanje istih te

zaključci sa Okruglog stola tiskani su u

Zborniku radova

5 Također održan je jednodnevni Seminar za

tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u

nastavi s gluhom djecom Snimljeni su znakovi

po pojmovima za priručnik za asistente u

nastavi

6 U suradnji s udrugama-članicama i školama

prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju

gluhe djece u redovne škole Utvrđeno je da je

u redovne sustav nastave upisano oko 150

djece s oštećenim sluhom što je relativno velik

broj za populaciju gluhih Postignut je uspjeh u

senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su

sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i

nagluhom djecom

Održavane su konzultacije s nastavnicima i

školama koje su polazila gluha djeca

Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i

prevoditelja te kroz nove programe i projekte

pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do

zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi

trebalo regulirati financiranje i rad tumača

prevoditelja U ovim našim aktivnostima

očekujemo i punu podršku Zajednice saveza

osoba s invaliditetom Hrvatske

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 19: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 19

POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog

jezika u udrugama članicama HSGN-a

1 BJELOVARmdashtumač i prevoditelj Marina Balenović

2 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Josip Dandić

3 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Daniela Abramović

4 BJELOVARmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Renata Samarđija

5 DUBROVNIKmdashtumač i prevoditelj Stanka Grbić

6 KARLOVACmdashtumač i prevoditelj Dijana Leka

7 KRAPINAmdashtumač i prevoditelj Martin Herceg

8 KRAPINAmdashtumač prevoditeljasistent u nastavi Janja Blazinić

9 NAŠICEmdashtumač i prevoditelj Blaženka Pavić

10 OSIJEKmdashtumač i prevoditelj Gordana Pešo

11 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Martina Svrtan

12 OSIJEKmdashtumač i prevoditeljasistent u nastavi Belinda Ivoševac

13 POŽEGAmdashtumač i prevoditelj Ivana Kuraja

14 PULAmdashtumač i prevoditelj Vedrana Radić

15 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Sandra Fabijanić

16 RIJEKAmdashtumač i prevoditelj Ivona Vukojević

17 SAMOBORmdashtumač i prevoditelj Justina Krstić

18 SISAKmdashtumač i prevoditelj Ana Sarapa

19 SLAVONSKI BRODmdashtumač i prevoditelj Verica Štivić

20 SPLITmdashtumač i prevoditelj Suzana Denić

21 SPLITmdashtumač i prevoditelj Karolina Divić

22 ŠIBENIKmdashtumač i prevoditelj Ivana Kolić

23 VARAŽDINmdashtumač i prevoditelj Zlata Bahun

24 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Martina Šitum

25 VINKOVCImdashtumač i prevoditelj Rajna Šimunić

26 ZADARmdashtumač i prevoditelj Paola Čovo

27 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Šoić

28 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Marija Novina

29 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Dorijana Kavčić

30 ZAGREBmdashtumač i prevoditelj Petra Herak

Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 20: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 20 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

NAŠA ISKUSTVA

INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO

ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluhonagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili

izazov autorica Mr sc Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić prof logoped

Aktualne promjene u obrazovnoj politici za

učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece

(2006-2012) prihvaćen od Vlade RH 22 ožujka

2006 predviđa niz mjera u području obrazovanja

usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s

posebnim obrazovnim potrebama stručno

usavršavanje učitelja suradnju s civilnim sektorom

osuvremenjivanje nastavnih planova i programa

mobilne službe podrške uvođenje asistenta u

nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na

znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti

nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad

Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008 godine

prijedlog Državnih pedagoških standarda

Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Cilj

donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje

svima dostupno pod jednakim uvjetima Realizacija

pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje

kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih

zemalja a time ujedno olakšati rad učiteljima U

slučaju kada su u razredu uključeni učenici s

posebnim potrebama maksimalan broj učenika

iznosit će 20 jedan od ciljeva standarda je

školovanje učenika s posebnim potrebama pa i onih

s većim teškoćama u redovnim školama u bliskoj

sredini čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi

smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove

Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će

smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama

Posebne ustanove postat će centri potpore

redovnom obrazovnom sustavu Za gluhe te nagluhe

učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem

slušanja uvest će se tumači na znakovni jezik i

asistenti u nastavi

Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te

djece s kohlearnim implantatom integriran u

redovne osnovne i srednje škole Tek nekolicina

gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane

prevoditelje ali njihov se broj stalno povećava Novi

pedagoški standard zasigurno će podići razinu

kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u

redovnim školama i olakšati rad učiteljima

Škole su dakle otvorile vrata gluhim učenicima

(nagluhi su i prije često bili integrirani) Ali koliko je

nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i

upućeno u metodologiju Ako nema komunikacije

tada nema ni učenja Gluhi učenici uključuju se u

redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista

prava kao i čujućim učenicima To je pozitivno ali

samo ako učenik od toga zaista ima koristi ako

razumije predavanja aktivno sudjeluje i druži se s

vršnjacima Primjenjivati istu metodologiju s gluhim

učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje

njegovih obrazovnih prava Različiti međunarodni

dokumenti (UN Vijeće Europe i drugi) ističu pravo

gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku

odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da

pohađaju redovne škole

Hrvatska je 2007 godine potpisala Konvenciju UN

o pravima osoba s invaliditetom Države potpisnice

obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije

Integracija ili segregacija

Ideja integracije je pozitivnamdashškolovanje djece s

posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini

u kojoj žive Međutim gluhoća predstavlja zamku da

se ta humana ideja

pretvor i u svo ju

suprotnost Naime

gluha djeca jedina su

skupina d jece s

posebnim potrebama

koja se ne mogu

potpuno uključiti u

sredinu redovne škole i

pratiti nastavu Iako se

često čuje da je

školovanje u tzv

Specijalnim školama

segregacija i kršenje

p r a v a d j e c e mdash

diskriminacija i isključivanje u slučaju gluhe djece

ponekad je baš integracija segregacija jer dijete ne

može komunicirati s okolinom ne razumije

predavanja i osjeća se izolirano Svako dijete ima

pravo na kvalitetno obrazovanje dostupnost

informacija i komunikaciju pa tako i gluho dijete

Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja a ne

slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već

počele napuštati U razvijenim zemljama već je

odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe

jer integracija jednostavno nije model koji može

funkcionirati za svu gluhu djecu Iako integracija nije

novost u Hrvatskoj i provodi se već niz desetljeća

sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom a pri

tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći

Mobilni timovi asistenti u nastavi obrazovni

prevoditelji i produženi stručni postupak mogu

dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i

značajno olakšati rad učiteljima

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 21: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz

1994 godine pokazala trend uključivanja učenika

sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača

(u Kanadi još davne 1994 godine a u Hrvatskoj

tek zadnjih godina op) a gluhi i nagluhi učenici u

tome nisu iznimka Primanje djece u škole za gluhe

diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do

zatvaranja takvih škola metamorfoziranja u ldquokvazi

ndashinkluzivnerdquo programe u zajednici i prebacivanja do

tada upisane gluhe djece u redovite škole

Sve ovo se događa u ime ldquouključivanja u redovite

školerdquo Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da

su specijalne škole nešto ldquonemoralnordquo da je to

vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s

teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od

društva da bi ih nemarno osoblje specijalnih

ustanova iskorištavalo i zapuštalo Oni trube o

ldquopravurdquo svakog djeteta na pohađanje redovne škole

u blizini svog doma galame na nemoralnost

ldquosegregiranog školovanjardquo

Njihove namjere mogu biti dobre ali oni su u

strahovitoj bludnji Vodeće je načelo na kome

počiva uključivanje (integracija) ideja o ldquosredini

koja najmanje ograničavardquo tj takvoj za koju se

pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu

priječe pristup obrazovanju Uistinu ideja

uključenja je u tome da se svako dijete osjeti

dijelom čitavog procesa Ne uzima se pritom u obzir

specifična jedinstvena narav gluhoće gluha i

nagluha djeca jedina su grupa učenika sa

posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se

uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju

redovite škole Rezultat je paradoks u kome se

uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite

razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje

Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu

definiciju uključivanja Ako misle da je obično

fizičko uključivanje dovoljno onda to znači da ih

nije briga dobivaju li djeca obrazovanje Ne

vjerujem da tako misle Mnogi iskreno vjeruju da

djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim

školama Postavlja se tada pitanje dobivaju li gluha

i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u

takvim uvjetima Istraživanja ukazuju da ne

dobivaju Istraživanja na raznim mjestima npr u

Alberti i Arizoni dala su slične nalaze tumači ne

pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim

i nagluhim učenicima Istraživanja također

sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i

vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s

njima Netko bi moga reći da gluhi učenici ako se

oralno školuju neće imati problema ove vrste

Istina je pak i to treba reći da i mnoga oralno

obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge

tumača u razredu te o njima ovise bilo uz

znakovno ili oralno prevođenje ali konačni su

rezultati približno jednaki

Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića

o socijalnom obrazovnom i emocionalnom stanju

gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite

škole Mnogi od njih su ldquooštećenirdquo na jednak ili više

načina Kao jedan od ldquopreživjelihrdquo koji je devet

godina bio uključen u u lokalne redovite škole ja

kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako

sam se osjećao isključenim Moje školovanje bilo je

praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz

knjiga Bio sam jedva sposoban bolje rečeno

nesposoban pratiti razgovor u razredu usprkos

svojim izvrsnim oralnim sposobnostima Nisam

mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka

oni su me ismijavali bio sam stalno i mučno

podsjećan na svoj nedostatak svakog dana itd

mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom

nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na

mnogo načina osjećamo svoju društvenu

nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja

Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u

zajednici Gluhih u proteklih 25 godina ja sam

shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih

sretnih Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli

S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi

učenik biti će ponosno pokazivan kao ldquouspješan

slučaj uključivanjardquo ali time se maskira realnost

većine gluhih i nagluhih učenika To je kao kad

kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom

određenog tipa zato što se jedan od deset takvih

zrakoplova nije srušio ne spominjući što je bilo s

preostalih 90

Najveći problem u ovom procesu uključivanja je

licemjerje društvenog sustava Naše društvo

propovijeda uključivanje u školi ali prakticira

isključivanje izvan škole To je mnogo nemoralnije

nego imati specijalne škole Gluha djeca i odrasli i

dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti

programi ne daju tumače Mnoga gluha i nagluha

djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za

svoje potrebe obrazovanja i druženja ali po

završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni

sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne

može ili ne želi osigurati tumače

Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče a ne

gdje uče

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 21

POGLED IZ DRUGOG KUTA

UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE (INKLUZIJA ILI ILUZIJA) Prof Roger Carver Pedagoški fakultet Sveučilište Alberta Edmonton Alberta Kanada

Prijevod s engleskog Andrija Žic

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 22: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 22 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju

gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira

na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj

(+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o

socijalnoj skrbi NN 3312)

inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s

težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj

glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni

dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi NN

3312) - još je u fazi pripreme provođenja

pravo na besplatna slušna pomagala za

nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

Analogno i digitalno slušno pomagalo

vanjski dijelovi ugradbenog slušnog

pomagalamdashrdquoumjetna pužnicardquo baterije

pravo na besplatna surdotehnička pomagala za

gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu

ostvarivanja prava na ortopedska i druga

pomagala NN 15008)

svjetlosno-vibracione budilice svjetlosno-

vibracioni indikator plača djeteta svjetlosni

indikator kućnog zvona telefaks uređajhellip

povlastice u prometumdashputovanje željeznicom i

brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje

prava na korištenje povlastica u unutarnjem

putničkom prometu NN 1401)

Povlastice se odnose na putovanje željeznicom

i brodom 4 puta godišnje Gluha osoba plaća

25 vrijednosti putne karte a pratilac ima

pravo na besplatnu vožnju Za ovu povlasticu

treba se obratiti županijskom uredu za

zdravstvo i socijalnu skrb Odjel za upravno-

pravne poslove Potrebna dokumentacija

osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te

fotokopije ili originali dokumenata o

invaliditetu

Hrvatski Telekom 50 popusta na pretplatu i

100 besplatnih impulsa mjesečno

Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu

povlasticu ako telefonski priključak glasi na

njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji

ako žive u zajedničkom kućanstvu Povlastica

se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga

dostavlja u HT Odjelu za obračun i kontrolu

prihoda navodeći podatke o vlasnicima

priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u

udruzi

HRT povlastica 50 na plaćanje mjesečne

radiotelevizijske pretplate mdash ovu povlasticu

ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV

pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se

dobije u udruzi a koji potom ovjerava izabrani

liječnik specijalist Obrazac se šalje u HRT

Odjel pretplate Prisavlje 3 Zagreb) (Zakon o

izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj

radioteleviziji NN 7612)

50 popusta na godišnju članarinu HAK-a

(Hrvatski autoklub)

Posebne pogodnosti kod VIP-a (50 popusta

na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita

111 ili Tarifa 0kn pretplatamdashSMS poruke 021

kn

mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks

poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj

osnovnoj organizaciji)

mogućnost pozivanja policije putem faks poziva

(obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj

organizaciji)

Besplatna usluga tumača i prevoditelja za

članove udruga

Besplatna usluga tumača i prevoditeljamdash

asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente

Ostalo

Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na

teletekst stranici 873 na 2 programu HRT

Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u

1930 sati s tzv skrivenim teletekstom - str

888 txt

Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na

znakovni jezik i skrivenim titlom

TV-emisija Normalan život za osobe s

invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik

(subotom u prijepodnevnim satima)

Sveta misa svake nedjelje prije podne ndash s

prijevodom na znakovni jezik

AH

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 23: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 23

Shop Sesvete i servis

Adresa Bjelovarska 36a Sesvete

TelFax 012009-060

Radno vrijeme ponmdashpet 0800-2000h

subota 0800-1500h

E-mail shop-sesvetese-markhr

Kontakt Miroslav Hanich

Shop Marin

Adresa Maksimirska 45 Zagreb

TelFax 012444-000

Radno vrijeme ponmdashpet 0900-2000h

subota 0900-1400h

E-mail shop-marinse-markhr

Kontakt Josip Jurković 0912444-000

Shop Centar (Importane centar)

Adresa Starčevićev trg 1 Zagreb

TelFax 014577-035

Radno vrijeme ponmdashpet 0900 - 2100h

subota 0900 - 2100h

E-mail shop-centarse-markhr

Kontakt Igor Ivorek 0912099-994

Shop Galerija (Avenue Mall)

Adresa Avenija Dubrovnik 16 Zagreb

TelFax 016556-456

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2200h

Nedjeljom 1000 ndash 2100h

E-mail shop-galerijase-markhr

Kontakt Vladimir Plukavec 0912099-995

Shop City (City Center One East)

Adresa Slavonska avenija 11d Zagreb

TelFax 012404-600

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 2100h

E-mail shop-cityse-markhr

Kontakt Darijo Brčina 0912099-906

Shop Trend (Mercator centar Zagreb)

Adresa Ulica grada Vukovara 269b Zagreb

TelFax 016040-404

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 - 2100h

Nedjeljom 0900 ndash 1500h

Kontakt Ivan Lauš 0912099-997

E-mail shop-trendse-markhr

Shop Dugo Selo

Adresa Josipa Zorića 19 Dugo Selo

TelFax 012752-216

Radno vrijeme ponmdashpet 0800ndash2000h

subota 0900-1400h

Kontakt Marko Hanich 0912099-009

E-mail shop-dugoselose-markhr

Shop Velika Gorica

Adresa Slavka Kolara 2 Velika Gorica

TelFax 016215-207

Radno vrijeme ponmdashpet 1000 ndash 1900h

subota 1000 - 1300 sati

E-mail shop-velikagoricase-markhr

Kontakt Josip Pejanović 0912099-993

Shop Daruvar

Adresa Trg kralja Tomislava 16

Telefon 043334-101

Radno vrijeme PON-PET od 0800-2000h

SUB 0800-1300h

E-mail shop-daruvarse-markhr

Kontakt Dražen Heštera 0912099-011

Shop Varaždin

Adresa Mercator centar Varaždin Gustava Krkleca

1a

Telefon 042303-089

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2000h

Nedjeljom 0900 ndash 1300h

E-mail shop-varazdinse-markhr

Kontakt Zoran Končevski 0912099-010

Shop Osijek (Avenue Mall)

Adresa Sv Leopolda B Mandića 50a

Telefon 031298-009

Radno vrijeme ponmdashsub 0900 ndash 2100h

nedjeljom 0900 - 2100h

E-mail shop-osijekse-markhr

Kontakt Marin Marinović 0912099-012

Maloprodajna mjesta za servisiranje

Panasonic telefaks uređaja

Kupci i korisnici SEMARK doo usluga svoje upite možete uputiti putem

elektroničke pošte na adresu maloprodajase-markhr

SEMARK doo

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 24: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 24 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA

Kako zaštititi gluhe žene od nasilja

2209 svake godine Mreža žena s invaliditetom

organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe

protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima

diljem Republike Hrvatske

Bilo da su gluhe ili čujuće 50 svih žena na svijetu

barem jednom u svom životu doživi nasilje Žene s

invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena

bez invaliditeta a unutar te skupine posebno je

izložena skupina gluhih žena

Budući da je manji broj pristupačnih poslova

dostupan gluhim ženama među njima je veći

postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže

prihode od muškaraca Manjak prihoda uvjetuju

ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u

nasilnim vezama

U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom

Zlostavljanje i nasilje u kući posebno gluhih žena sa

čujućim partnerom često se previđa tolerira ili

prihvaća jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane

okoline a gluha žena se često i ne želi prikazati kao

ldquožrtvardquo

Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju

dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom

sudovima centrima za socijalnu skrb tumačima i

skloništima za žene

Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava

mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv

nasilja iz sljedećih razloga

Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim

uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka

tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv

nasilja nedostatka pomoćne tehnologije i

nerazumijevanja kulture gluhih Informacije i usluge

koje pružaju sigurne kuće policija SOS telefon i

sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama posebno

u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu

da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz

nasilnih situacija

Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim

kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim

jezikom nije dostupna pomoćnapotporna

tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje

kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi Gluha

žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem

zna što može očekivati a komunikacija sa

zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu

Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se otkriju li

nasilje koje se provodi nad njima ono još više

intenzivirati

One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog

invaliditeta Nasilje često dolazi u obliku

ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe

znakovnog jezika) izolacije od izvora informacija

izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih

kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina

izostanka raznih postignuća (školovanje posaohellip)

itd

U zajednici gluhih gluhe osobe se međusobno dobro

poznaju pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire

što otežava čuvanje tajni a time i skrivanje od

zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto

Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu

tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i

kakve probleme stvara članici zajednice Najčešće

takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih

gluhih članova što dovodi do isključenja iz ldquodruštvardquo

a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od

samog kaznenog progona

S druge strane strah od stigmatizacije gubitka

anonimnosti (svi znaju za njene probleme) osjećaj

krivnje osjećaj srama i nisko samopoštovanje često

dovode do toga da gluha žena radije krije svoje

probleme i čuva ih kao tajnu

Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o

problemu nasilja u kući pravima žena i ulogama (iz

prošlosti) koje su se promijenile

Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za

prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i

za ženska prava

AH i TBA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 25: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 25

Živjeti kao žena

Kada ti se čini da je bolje roditi se kao

muškarac

sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva

Dublje volimo i lakše izgovaramo ono ldquoVolim terdquo

Brže praštamo

jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde

negoli loše dane

Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra

bez obzira koliko jučer i danas bili loši

i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život

Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan

a ne samo danas

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 26: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

STR AN IC A 26 D VO JEZIČ N O O BR AZO VAN J E

GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA

bdquoSrce Europeldquo

ČEŠKA 05 ndash 07 2013 Travnja 2013

Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj

skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu 05-07 travnja 2013 godine

Od studenog 2012 god možete se registrirati na web stranici EFHOH-a wwwsnncrcz i dobiti program

događanja

Vijesti iz EFHOH-a

BONTECH

Ilica 169 Zagreb

Tel 01 461 35 38 01370 49 53

NEUROTH

Kišpatićeva 12mdashBolnica Rebro Zagreb

Tel 01 242 01 46

ELTON

Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG)

Zagreb

Tel 01 464 72 13 01 464 72 14

MICROTON

Ul Grada Vukovara 237a Zagreb

Tel 01 611 15 65 01 611 15 61

DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 27: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

D VO B RO J 48 -49 STR AN IC A 27

Vijesti iz SFG-a Održana 5 Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom New York 12 ndash 14rujna 2012 godine

Na sjednici je bilo

p r i s u t n o 1 1 7

delegata zemalja

potpisnica među

njima i jedan ili dva

gluha delegata

Predsjednik SFG-a

Colin Allen izjavio je

kako je šteta što

ima tako malo

gluhih delegata jer

je opće poznata

činjenica da diljem

svijeta djeluju gluhi čelnici Također je naglasio

važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u

sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih

delegata Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene

u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u

svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici

svojih zemalja na sastancima UN-a

Zašto je važna uključenost gluhih Gluhe osobe kao

državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti

dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o

pravima osoba s invaliditetom smatra Allen

Također pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog

dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s

invaliditetom u različitim zemljama

Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih

rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s

invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju

Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se

nepravedno diskriminira ih se kod zapošljavanja te

su češće žrtve seksualnog zlostavljanja Također i

prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša

nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je

riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti

Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o

djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u

institucijama (lancima vezana i podvrgavana šok-

terapijama)

Također bila je pokrivena i tema o tehnologiji i

pristupačnosti Kako se tehnologija razvija velikom

brzinom raspravljalo se o načinu kako poboljšana

pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu a ne

samo osobama s invaliditetom Kao primjer

spomenuta su računala i Internet koji su važan alat

gluhih osoba s dostupnim tekstom i znakovima

znakovnog jezika

Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za

gluhe osobe i znakovni jezik

1 Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su

jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u

različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest

2 Znakovni jezici su sredstvoalat Uporaba

znakovnog jezika je pokazala poboljšanje

kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za

gluhu i čujuću djecu

3 Učinkovita provedba Članka 24 bi značila

raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu

okolinu što je ujedno i stajalište organizacija

osoba s invaliditetom kao i onih koji podupiru

upotrebu govornog jezika

Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za

članove Odbora Konvencije o pravima osoba s

invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr Laacuteszloacute

Gaacutebor Lovaacutezy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na

tako visokom položaju

Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na

temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23 rujna

2013 u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i

djece i mladih osoba s invaliditetom

Prijevod ZB

Colin Allen predsjednik SFG-a na Sjednici

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49

Page 28: VIJESTI IZ HRVATSKOG ISSN 1331-3029 SAVEZA GLUHIH I ... · funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije

KAŽU DA SAM GLUH

Kažu da sam gluh

Ti ljudi koji me zovu prijateljem

Oni ništa ne shvaćaju

Kažu da sam gluh

Gledaju me kao čudaka

Zato jer ja ne čujem

Kažu da sam gluh

Ja koji slušam cijeloga dana

Kako moje srce poigrava

Kako sunce na zalazu pjeva

Kako odzvanja radost svih ljepota

Čujem osmijehe što me pozdravljaju

zaljubljene koji šetaju

Čujem potok stablo i pticu

Tko kaže da sve to ne čujem

Da makar to čudno zvuči

U noći često ja i Boga čujem

Koliku sreću mi nude

Radosne pjesme a opet

Kažu mi da sam gluh

Saul Kessler

UKRATKO

DVOBROJ 48-49