Vidovic Bolt Vegeta

7/30/2019 Vidovic Bolt Vegeta

1/6

sdssllaavviissttiikkoonnlliinneeNNrr.. 11 ((JJaannuuaarr 22000099)),, 220077221122

issn xxxx-xxxx Ivana Vidovi Bolt 2009http://www.suedslavistik-online.de/01/vidovic-bolt.pdf

Biti ili ne biti kao vegeta?

Ojednojnovojustaljenojsvezirijeiuhrvatskomjeziku

Ivana Vidovi Bolt (Zagreb)

Svaki je jezik, pa tako i hrvatski, odraz stvarnosti, najpouzdaniji i najbrinijikroniar zbilje. Drutvene i ekonomske promjene neminovno unose nove

pojave u jezik. Snaan prodor anglizama, ali i ne samo, njihova uporaba i estnedostatak ekvivalenata u jeziku primatelju utjeu na proirenje leksika ranijenepoznatim leksemima i sintagmama.

Jedan od novijih leksema u hrvatskom jeziku je brand, engleska imenicakoja je u Velikom englesko-hrvatskom rjeniku, izmeu ostalog, objanjenakao vrsta (kakvoa) robe, marka, zatitni znak; vrsta, tip (Bujas 1999: 107).URjeniku stranih rijei (2007: 78)brand se tumai ovako:

brand (izg. brend) m 1.u marketingu: a.zajednika oznaka za sve informacije o

nekom proizvodu ili usluzi b.odreena oekivanja konzumenata od nekog proiz-voda ili usluge 2.zatitni znak engl.

Zanimljivo je da Rjenik stranih rijei objavljen 1999. i Rjenik novih rijei iz1996. ne sadre ovu natuknicu, to svjedoi o relativno novijoj prisutnostirijei u hrvatskom jeziku koja je postala kljuna u marketingu razliitihsegmenata gospodarskoga, ali i drutvenoga razvitka.

Proces imenovanja proizvoda (tzv.brendiranje - giving brand names) zapo-eo je krajem 19. stoljea i temelji se na postavkama psihologije znaka, klju-

noga i u lingvistici. Koliko su ime i znak bitni najbolje svjedoe podaci omilijunskim ulaganjima velikih kompanija u kreiranjebranda.

Dok neko upotrebljavan naziv robna marka govornike hrvatskoga jezikapodsjea na skromnu, socijalistiku etiketu, brand, kao anglizam, donosi


2/6

208 | ivana vidovi bolt

daak Zapada i novih ekonomsko-trinih zamaha pa se i ee rabi1. Stogaudi to unato izloenosti razliitim medijima i prodoru sve agresivnijihreklama koje potencijalne konzumente uporno potiu na kupnju, hrvatskafrazeologija ne obiluje ustaljenim svezama rijei u kojima se pojavljuju i neki

od domaih ili inozemnihbrandova.Naime, i frazeoloki fond svakoga jezika podlijee promjenama (usp. Fink

2007: 88) i teko je kvantitativno odrediv. Pojedine ustaljene sveze rijeiodnosno frazemi uslijed rjee uporabe u govoru mlae populacije i slabljenjaaktualnosti poticajnoga signala skrivenog u semantikom talogu postupnoprelaze u pasivni sloj. Takvi su frazemi uglavnom nepoznati mlaoj popula-ciji, npr.zavriti na Golom Otoku u znaenju biti zatvoren, zavriti u zatvo-ru, mokri (vinski) brat kojim se opisuje osoba u alkoholiziranom stanju,biti

hlebinac ije je znaenje biti naivan, buniti se kao Grk u hapsu buno pro-svjedovati i protiviti se2kao is oka s boka ije je znaenje na bilo koji nain,ne birajui sredstva, uvati (ostaviti) za sjeme koga, to u znaenju bez potre-be uvatito, spremati nepotrebne stvari, zanemariti koga, to (usp. Fink 2007:88). Dakako, postoje i primjeri u kojima se neka od sastavnica ustaljene svezerijei zamjenjuje novom, aktualnijom pa se tako u posljednje vrijeme eerabi frazem ima kogakao Kineza, nego ima kogakao Rusa to se moe objas-niti naglim porastom broja Kineza u Hrvatskoj.

Istodobno se i frazeoloki fond obogauje novim svezama koje ne morajubiti u neposrednoj znaenjskoj vezi s onima koje prelaze ili su ve prele upasivni sloj nego su odraz zbivanja i percepcije govornika (npr.eljezna dama,Hrnjak 2007: 1). Isto tako, opi i frazeoloki rjenici ne biljee uvijek svesveze rijei, a razlog je tomu njihova vremenski i prostorno ogranienauporaba. Hrvatski jezik odnedavna biljei jednu novu ustaljenu svezu rijeimotiviranu brandom, koja se pojavljuje kao svojevrsna modernija, gotovotrendovska inaica frazema zabadati (gurati) nos . Rije je o

ustaljenoj svezi rijei biti kao vegeta. Ovo je zasad, kako pokazuju istraiva-nja, prvi primjer ustaljene sveze u kojoj istupa naziv nekog proizvoda,odnosnobranda. Semantiki talog sadri svojstva Vegete, dodatka jelima, kojije pripravljen od povra i zainskoga bilja. Vegeta je originalni proizvod

1 Ovaj se anglizam u hrvatskom jeziku jo biljei i kao brend. U posljednje vrijemevisoko kvalitetni proizvodi dobivaju status isuperbranda. Meutim, dolazi i do proire-nja znaenja imenice brand te se koristi i u opisu uspjenih osoba iz javnoga ivota(npr. sportaa, slikara, pjevaa, politiara), ali i znaajnijih tradicionalnih dogaanja kojise takoer smatraju kulturno-turistikimbrandom.

2 Zakljuak proizlazi iz rezultata ankete provedene meu studentima Filozofskoga fakul-teta u Zagrebu u veljai 2008.


3/6

Biti ili ne biti kao vegeta? | 209

koprivnike tvornice Podravka i ve desetljeima najjaa hrvatska izvoznarobna marka. Zasluna za izum ovoga pripravka je profesorica Zlata Bartl3koja je, zajedno sa svojim timom u Podravkinom istraivakom laboratoriju1958. godine, mjeavinom razliitih sastojaka stvorila dugovjenu Vegetu.

Neko je Vegeta svakoga etvrtka ulazila u hrvatske domove, kako se toustalilo govoriti, putem malih ekrana, jer se emitirala emisija Male tajne veli-kih majstora kuhinje u kojoj je, tadanji ef kuhinje zagrebakoga hotelaEsplanade, Stevo Karapanda, u drutvu televizijskoga voditelja OliveraMlakara, pripremao jela koristei Vegetu. Danas je ovaj glavni hrvatskiizvozni proizvod, prisutan na tritima etrdesetak zemalja i dobitnik statusaSuperbranda4u nekoliko europskih zemalja.

U AnievuRjeniku hrvatskoga jezika kao ni uRjeniku hrvatskoga jezika u

redakciji Jure onje Vegeta nije pronala svoje mjesto. U Velikom hrvatsko-engleskom rjeniku eljka Bujasa (1999: 1565) Vegeta je objanjena kao

(1) Vegetaf culVegeta cooking condiment.

Nova ustaljena glagolska sveza trodijelne poredbene strukturebiti kao vegetanije uvrtena ni u jedan frazeoloki rjenik. Analiziraju i potvrde uporabeuoljivo je da se ustaljena sveza biti kao vegeta odnosi iskljuivo na ovjeka ito, kad je rije o enskoj osobi, samo u opisu svekrve ili punice. Naime,sloen odnos punice i zeta odnosno svekrve i snahe potvruje se i ovom

ustaljenom svezom rijei:(2) Ona i tata se fino slau tako da od njega nikad neete uti da je njegova punica

kao Vegeta jer se mijea u sve. (G5)

(3) a injenica je i to da je svekrva ka vegeta U sve se mia (G)

Kad se koristi u opisu muke osobe, nema nikakvih, barem zasad, slinihogranienja u izboru uloga ili zanimanja:

(4) Marino Bili novi hrvatski brand! Ima ga u svakom sportu! Ko Vegeta je! (G)

(5) Pa frajer je ko Vegeta, svugdje se mijea (G)Rije je, dakle, o ustaljenoj svezi rijei ija je imenika sastavnica, ali ne iglagolska, izgubila svoje leksiko znaenje uslijed semantike preoblike(desemantizacije) i poprimila novo, preneseno znaenje. Stoga je valja pisati

3 Gospou su Zlatu Bartl popularno nazivali teta Vegeta. Naalost, preminula je 30.srpnja 2008.

4 Dobiveni status omoguuje isticanje znaka Superbranda na svim proizvodima koji seprodaju na tritu odreene drave. Tome prethodi niz provjera koje provodi firmaSuperbrands International sa sjeditem u Londonu.

5 Oznaka za primjer pronaen pomou mrenoga pretraivaa Google.


4/6


malim poetnim slovom. Budui da je leksiko znaenje glagolske sastavnicenepromijenjeno, govorimo o djelominoj desemantizaciji. Osnovne su zna-ajke ove ustaljene sveze, kao i svih frazeologiziranih sveza, slikovitost, eks-presivnost i konotativno znaenje.

Meutim, konotativno znaenje nije iskljuivo negativno, to potvrujeprimjer:

(6) Marino Bili novi hrvatski brand! Ima ga u svakom sportu! Ko Vegeta je! (G)

Naime, Marino Bili, vaterpolist kluba Dugi Rat, svestrana je osoba koja seistodobno aktivno bavi s nekoliko sportova i to vrlo uspjeno. Dakle, u ovomsu sluaju iskoritena pozitivna svojstva motivacijskoga signala, Podravkinapripravka i istaknute pozitivne osobine osobe koja se opisuje svestranost,nadarenost, snalaljivost, uspjenost u razliitim sferama ivota.

Stoga moemo govoriti o dvama suprotnim znaenjima ove ustaljene svezerijei, tj. o svezi ambivalentne konotacije. Negativno je znaenje ipak ee,kao i kod veine ustaljenih sklopova: mijeati se u tue ivote i poslove,dijeliti savjete ili frazeoloki reeno zabadati (gurati) nos .Drugo je pozitivno i glasi biti svestran, biti uspjean u razliitim poslovima.

Dodatna pojanjenja poput u sve se mijea, svugdje se mijea, ima ga usvakom sportu potvruju da je sveza novijega datuma pa i sami govornicismatraju potrebnim pojasniti njezino znaenje. To su ujedno i znaajke

argona kojem odabrana sveza i pripada.Kako potvrdu nalazimo i u vicevima, mogue je pretpostaviti da je ustalje-

na sveza rijei izdvojena iz vica:

(7) Svekrva je kao Vegeta. U sve se mijea. (G)

(8) Punica je kao Vegeta u sve se mijea! (G)

U svim se navedenim primjerima glagolska sastavnica ostvaruje u 3. licujednine u prezentu, nije zabiljeen primjer s negacijom, a imenika je sastav-

nica u nominativu jednine. Modifikacije poredbenoga veznika (kao ka ko) ukazuju na rasprostranjenost sveze i prisutnost u razliitim narjejimahrvatskoga jezika. Budui da se glagolska sastavnica, u kanonskom oblikuinfinitiv glagola biti, moe mijenjati u skladu s frazeolokim znaenjem,dakle, uz odreena ogranienja, a sastavnica C-dijela zadrava svoj osnovnioblik, rije je o ustaljenoj svezi koja, s obzirom na svoja paradigmatskaobiljeja, svojstvena veini trodijelnih poredbenih frazema, pripada djelomi-no-paradigmatskom tipu. Na sintaktikoj se razini sveza biti kao vegeta

ostvaruje u predikatnoj funkciji.Nema dvojbe da e biti vrlo zanimljivo pratiti daljnji razvoj ove ustaljenesveze rijei. Naime, proces frazeologizacije jo nije zavrio jer, bez obzira na


5/6

Biti ili ne biti kao vegeta? | 211

strukturna, semantika i sintaktika obiljeja koja dijeli s ve frazeologizira-nim svezama, predstavljena sveza jo uvijek nije dio frazeolokoga fondahrvatskoga jezika budui da je zabiljeen prilino skroman broj potvrda.Stoga moemo utvrditi da jebiti kao vegeta primjer sveze koja je tek zakora-

ila u hrvatsku frazeologiju, ali s dovoljno vrstim svojstvima da postane idijelom njezina aktivna sloja.

Nadalje, nije iskljueno i da e sastavnica vegeta u eventualnom procesudefrazeologizacije preuzeti frazeoloko znaenje jer je njezino ekspresivno ikonotativno znaenje dovoljno snano. Naime, pojava ove ustaljene svezerijei mogla bi donijeti novost i na leksikoj razini. Uvrtavanje Vegete u operjenike hrvatskoga jezika zahtijevat e unoenje jo jedne natuknice isto-zvunice koju valja pisati malim poetnim slovom. Naime, Vegeta u hrvat-

skom jeziku zadrava svoje znaenje dodatka jelima, ali vegeta nastupa uprenesenom znaenju i to ambivalentnom jer oznauje ovjeka koji se volimijeati u tue poslove, ali i svestranu i uspjenu osobu.

Osvrnut emo se i na pojavu u vie navrata spominjanu u frazeolokojliteraturi, a to je frazeoloka igra u reklamama. Ili, u ovom sluaju preciznijereeno, frazeoloka igra potencijalnih reklama. Frazeoloke igre (modifika-cije, transformacije i sl.) podrazumijevaju odreene preinake semantikoga,strukturno-semantikoga ili formalno-gramatikoga karaktera (Fink 1997:

325). Naime, kako je rije o ustaljenoj svezi trodijelne poredbene strukture(A + B + C), koja po svom ustrojstvu nalikuje na mnoge hrvatske frazeme,nema sumnje da je lako prepoznatljiva i brzo pamtljiva pa bi se uskoro moglapojaviti u nekoj novoj hrvatskoj reklami.

Zakljuak se namee sam po sebi pojavom predstavljenoga primjera bitikao vegeta svjedoci smo novine na frazeolokoj razini jer biljeimo primjermotiviran vanim nacionalnim proizvodom i njegovim temeljnim svojstvima.Ipak, je li posrijedi okazionalizam ili novi hrvatski frazem s obzirom nasnaan frazeoloki potencijal, pokazat e vrijeme. Istodobno, pitanje je hoeli jedno znaenje nadvladati drugo ili e hrvatsku frazeologiju obogatitifrazem s ambivalentnom konotacijom. Meutim, nema sumnje da jezik neeostati imun na trina zbivanja pa e tako zastupljenost Vegete na tritu imedijska promidba hrvatskoga superbranda te naravno, uestalost uporabeove ustaljene sveze rijei zasigurno pridonijeti njezinoj rairenijoj zastuplje-nosti. Ujedno, mogunost da svezabiti kao vegeta bude regionalno obiljeenasasvim je minimalna, tovie, velika je vjerojatnost da e kalkiranjem pronaisvoje mjesto i u drugim jezicima iji govornici koriste Vegetu.


6/6


Literatura

Ani, Vladimir (2003): Veliki rjenik hrvatskoga jezika. Novi Liber. Zagreb.Ani, Vladimir, Goldstein, Ivo (2007): Rjenik stranih rijei. Novi Liber i Jutarnji list.

Zagreb.

Bujas, eljko (1999): Veliki englesko-hrvatski rjenik. Nakladni zavod Globus. Zagreb.Bujas, eljko (1999): Veliki hrvatsko-engleski rjenik. Nakladni zavod Globus. Zagreb.Fink, eljka (1997): Frazeoloke igre u reklamama ili misli li etkica za zube svojom

glavom. U: Marin Andrijaevi i Lovorka Zergollern-Mileti (ur.). Tekst i diskurs.Zagreb. HDPL. 325222.

Fink, eljka (2006): Politika mrkve i batine ili bia i medenjaka. U: Jagoda Grani (ur.).Jezik i mediji Jedan jezik - vie stilova. HDPL. Zagreb, Split. 241250.

Fink, eljka (2007): Tata od formata i konobar do jaja. U: eljka Fink i Anita Hrnjak(ur.). Slavenska frazeologija i pragmatika. Knjigra. Zagreb.

Fink-Arsovski, eljka (2002): Poredbena frazeologija. FF-press. Zagreb.Hrnjak, Anita (2007): Tko su i kakve su eljezne dame? (rukopis).Matei, Josip (1982): Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika. kolska knjiga.

Zagreb.Menac, Antica, Fink-Arsovski, eljka i Venturin, Radomir (2003): Hrvatski frazeoloki

rjenik. Naklada Ljevak. Zagreb.Rjenik novih rijei, ur. Dunja Brozovi -Ronevi, Alemko Gluhak, Vesna Muhvi-Dima-

novski, Lelija i Branko Soanac. Minerva. Zagreb. 1996.onje, Jure (ur.) (2000):Rjenik hrvatskoga jezika. Leksikografski zavod Miroslav Krlea

i kolska knjiga. Zagreb.

Documents

Vidovic Bolt Vegeta