Vertikalni Transport - Seminarski Rad

7/16/2019 Vertikalni Transport - Seminarski Rad

http://slidepdf.com/reader/full/vertikalni-transport-seminarski-rad 1/27

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet za saobraćaj i komunikacije

Sarajevo

Seminarski rad iz predmeta:

"Vertikalni transport"

Tema :

"Liftovi"

Predmetni nastavnik: Studenti :

Red.prof.dr. Abdulah Ahmić Mirela Čolak Asistent: Sanela Hodžić V. Asis. Ahmed Ahmić Šejla Mašić

Adnan MevićJasmin Zubić

Almir Ahmetović

Sarajevo, Oktobar 2010. Godine



1

Sadržaj 1. UVOD ............................................................................................................................................. 2 2. Historijski razvoj liftova ................................................................................................................. 3 3.

Pojam, definicija i podjela liftova ................................................................................................... 5

4. Sigurnost i atestiranje liftova ............................................................................................................... 8

4.1. Normalan rad lifta (rad u normalnim uslovima) .......................................................................... 9 4.2. Dizala bez strojarnice ................................................................................................................. 11 4.3. Pneumatski liftovi ...................................................................................................................... 11 4.4 Kabel liftovi ................................................................................................................................ 11 4.5. Hidraulični liftovi....................................................................................................................... 12 4.6. Mine-shaft liftovi ....................................................................................................................... 12 4.7. Atestiranje liftova ....................................................................................................................... 13

5. Pogon liftova ................................................................................................................................. 14 5.1. Vučni liftovi .......................................................................................................................... 14 5.2. Hidraulični liftovi .................................................................................................................. 15 5.3. Penjajući liftovi ..................................................................................................................... 16

6. Ventilacija liftova ......................................................................................................................... 17 7. Upravljanje liftovima .................................................................................................................... 18

7.1. Interna kontrolna (upravljačka) ploča ................................................................................... 18 7.2. Kontrola (upravljanje) u ranijim liftovima ............................................................................ 19 7.3. Vanjske kontrolne (upravljačke) ploče .................................................................................. 20 7.4. Odredišni kontrolni (upravljački) sistem ............................................................................... 21

8. Specijalni ureĎaji – poseban način rada........................................................................................ 21 8.1. Zaštita za borbu protiv kriminala .......................................................................................... 21 8.2. Do vrha (Up peak) ................................................................................................................. 21 8.3. Down peak ............................................................................................................................. 21 8.4. Sabbath service (SHO) .......................................................................................................... 22 8.5. Samostalna služba (ISC)........................................................................................................ 22 8.6. Inspekcijske službe (INS)...................................................................................................... 22 8.7. Fire mod usluga (EFS)_Požar usluga .................................................................................... 22 8.8. Medical emergency/"CODE BLUE" service ........................................................................ 23 - Servis hitne medicinske pomoći- .................................................................................................... 23 8.9. Hitna snaga rada (EPR) ......................................................................................................... 23

8.9.1. VUČNI LIFTOVI .......................................................................................................... 24 8.9.2. HIDRAULIČNI LIFTOVI ............................................................................................ 24

9. Literatura ...................................................................................................................................... 25 10. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 26



2

1. UVOD

Zamislite pejzaže modernih gradova kada dizala ne bi postojala. Zgrade bi bile limitirane na5 ili 6 katova. Većina konstrukcija 20. i 21. stoljeća bila bi nemoguća. Poslovne zgrade, hotelii apartmani na velikim visinama ne bi postojali u sadašnjoj formi. Ali, 1852. godine, jedančovjek promijenio je izgled gradova svijeta. To je bila godina kada je Elisha Graves Otisizmislio sigurnosno dizalo, i time je omogućeno stvaranje modernog horizonta grada. Da bi sedobila vrijednost tog unapreĎenja, uzmite u obzir da danas dizala prevoze ekvivalent sadašnjesvjetske populacije svakih 72 sata.

Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz stoljeća, čovječanstvo jekoristilo domišljate načine podizanja tereta. Najraniji liftovi koristili su čovjeka, životinje isnagu vode za podizanje tereta. UreĎaji za podizanje koristili su te osnovne načine snage odranih poljoprivrednih društava do početka industrijske revolucije. Najzaslužniji za razvojliftova je svakako Elisha Otis. Po njemu je nazvana i kompanija Otis.



3

2. Historijski razvoj liftova

Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz stoljeća, čovječanstvo jekoristilo domišljate načine podizanja tereta. Najraniji liftovi koristili su čovjeka, životinje isnagu vode za podizanje tereta. UreĎaji za podizanje koristili su te osnovne načine snage odranih poljoprivrednih društava do početka industrijske revolucije.

U staroj Grčkoj, Arhimed je razvio poboljšani ureĎaj za dizanje kontroliran pomoću užadi ikolotura, pri čemu je uže za dizanje bilo namotano na bubanj s vitlom i polugama.Do 80-e godine n.e. gladijatori i divlje životinje dizali su se primitivnim dizalicama do nivoaarene u Rimskim koloseumima.Srednjovjekovni zapisi sadrže razne crteže dizalica kojima su se podizali ljudi i zalihe naizoliranu lokaciju. MeĎu najpoznatijima je okno u manastiru Sv. Barlaam u Grčkoj. Manastir se nalazi na vrhu brda približno 61 metar (200 ft) iznad zemlje. Njegova dizalica, koja jesadržavala košaru ili mrežu za teret bilo je jedino prijevozno sredstvo.

U samostanu na Francuskoj obali, postavljena je 1203. godine dizalica koja je koristila kotačvelikog koraka. Magarac je osiguravao potrebnu snagu dizanja. Teret se podizao pomoćuužeta namotanog na veliki bubanj.

Do 18. stoljeća, za izradu dizala koristila se snaga stroja. Godine 1743. protu-utežni osobnilift je naručen od strane Luja XV u Francuskoj za njegove osobne prostorije u Versaju. Do1833., sistem koji koristi naizmjenične štapove za spuštanje i dizanje rudara u njemačkim

brdima Harz. Dizalo pokretano remenom zvanim «teagle» je postavljeno u Engleskoj tvornici1835. godine. Prvi hidraulični industrijski lift pokretan vodenom parom pojavio se 1846.godine. Kako su napredovali mehanizmi i strojarstvo, ureĎaji s drugim pogonskim sredstvimasu ubrzo uslijedili.

Unatoč tom napretku, jedan problem je i dalje nastavljao opterećivati dizala kao i dotada. Nije postojao efektivan način sprječavanja padanja nosivog tereta ukoliko bi došlo do pucanjaužeta. Ta uvijek prisutna opasnost učinila je dizala rizičnim postrojenjem.Godine 1852, Elisha Otis je radio kao glavni mehaničar Bedstead kompanije u Yonkers-u,

New York. Dobio je zadatak da konstruira teretno dizalo za prijevoz produkata kompanije.Otis je bio upoznat sa pro blemima pucanja užadi i tražio je rješenje koje bio eliminiralo tuopasnost.

Ko je bio Elisha Otis?

Elisha Graves Otis roĎen je 1811. godine na farmi uHalifaxu, Vermontu. Dok je bio mlad isprobao jenekoliko puteva u vezi svoje karijere ali sve je završilo sograničenim uspjehom. Ali 1952-e godine došlo je do

preokreta kada je kao radnik Bedstead kompanija dobiozadatak da konstruira teretno dizalo.Odlučan u savladavanju velikih opasnosti u konstruiranjudizala, neriješenih od najranijih dana, Otis je izumiosigurnosnu kočnicu koja bi osigurala kabinu u oknu uslučaju puknuća užeta. Tako je roĎeno prvo sigurnosnodizalo. Slika 1. Elisha Otis



4

Shvatio je da je potrebna nekakva vrsta sigurnosne kočnice. Kočnica je morala funkcioniratiautomatski tog trena kada bi uže puklo da bi spasila živote i opremu. Otis je eksperimentirao

postavljajući oprugu iznad platforme dizala. Tada je postavio zahvatne naprave na vodilice sasvake strane voznog okna. Uže za podizanje je pričvršćeno za oprugu na takav način da težina

platforme vrši takvo naprezanje da se ne dodiruje sa zahvatnim napravama. Ukoliko bi došlo

do pucanja užeta, došlo bi do rasterećenja opruge i aktiviranja zahvatnih naprava,onemogućavajući daljnji pad platforme. U meĎuvremenu, financijski problemi su primorali Bedstead kompaniju da zatvori svojavrata. Otis je krenuo prema zapadu da bi sudjelovao u «zlatnoj groznici» kada je stiglanarudžba za dva «sigurnosna lifta» iz tvornice namještaja u New York -u. Dva radnikatvornice namještaja su poginula kada je puklo uže dizalice te je tvornica željela spriječitidaljnje tragedije.Dvadesetog rujna 1853. godine Otis je otvorio svoj dućan u dijelu bankrotirane Bedsteadtvornice. Da bi promovirao svoj novi proizvod, Otis je odlučio prirediti dramatičnudemonstraciju svog novog sigurnosnog lifta u «Crystal Palace» u New Yorku. U glavnojizložbenoj dvorani Otis je konstruirao kompletan sigurnosni lift sa vodilicama, zahvatnim

napravama, oprugom, platformom i strojem za dizanje. Otis je potpuno o pteretio uže sateretom. Kako se sakupilo mnoštvo ljudi, Otis se popeo na dizalo i naredio da se platforma

podigne na najvišu visinu.Uže za dizanje presječeno je sjekirom. Ljudi su uzdahnuli. Ali prije nego što je platforma palasigurnosna opruga je zaustavila lift na mjestu dok je Otis uvjeravao zapanjenu publiku, «Sve

je sigurno, gospodo. Sve je sigurno».Kako su korisnici počeli poistovjećivati kompaniju Otis sa sigurnosti, prodaja je od togvremena na dalje porasla.

Slika 2. Dijagram U.S. patenta za Otis uređaj koji je izazvao revoluciju u industriji dizala - prva sigurnosna kočnica za dizala na svijetu. Od tog izuma, osnovni dizajn sigurnosne kočnice je ostao u

suštini nepromijenjen



5

Zgrade u velikim gradovima Amerike su se počele dizati iznad šest katova, koristeći prednostnovih povoljnosti koje su stigle s sigurnosnim dizalom.

Dana 23. ožujka 1857 godine u upotrebu je uvedeno prvo sigurnosno dizalo za putnike u prodavaonici na križanju ulica Brodway i Broom u New Yorku. Dizalo je pokretala para

preko niza vratila i remena.Kako je sigurnost i korisnost ranih dizala neprestano r asla, prostor na višim katovima zgradaubrzo je postao mnogo poželjniji, poništavajući dugotrajan trend u komercijalnom istambenom «lizingu». Do 1870., tvornica Otis Brothers je imala prirast prihoda od 1 milijunUS$. Nekoliko godina kasnije u upotrebi je bilo više od 2,000 Otis dizala. Kompanija je nastavila svoj tehnološki razvoj. Godine 1878., Otis je predstavio hidrauličnodizalo koje je povećalo brzine do 244 metara (800 ft) po minuti. Te iste godine Otis je

postavio prvo hidraulično dizalo u ulici Brodway 155 u New Yorku. Kompanija je takoĎer predstavila prvi upravljački sigurnosni sustav koji bi postepeno zaustavljao dizalo u opasnosti.

Godine 1989. Otis je ponovno predstavio novost –

direktno povezano električno dizalo. Taj električni pužno -zupčasti ureĎaj je primarno korišten za prijevozrobe. Kako su izraĎeni bolji rasporedi zupčanika, brzinatakvog dizala porasla je sa 30 na 120 metara (100 do400 ft) po minuti. To je uvelo električno dizalo u zgradesrednje visine za prijevoz putnika. Iako je nudilo mnogokompaktnije rješenje instalacije, još nije bilo dovoljno

brzo da bi se suprotstavilo hidrauličnim sistemima pogonjenim parom u višim zgradama, ali velika poboljšanja nisu bila daleko.

Prvi električni lift je izgraĎen od strane Werner vonSiemens 1880.godine,a sigurnost i brzina električnihdizala su značajno poboljšana.

Godine 1929, Clarence Conrad Crispen, sa Inclinator Company of America, stvorio je prvi stambeni lift.

3. Pojam, definicija i podjela liftova

Pod liftom se podrazumjeva naprava koja pomoću motorne snage vrši prevoz ljudi i transporttereta, preko kabine odnosno platforme, koja je striktno odreĎena putanjom preko voĎice.

Postoji nekoliko podjela liftova, a osnovne podjele su:

Prema namjeni dijele se na:TeretnePutničke

Slika 3. Rana Otis dizala za

prijevoz putnika sa zahvatnom

napravom, čeličnim sigurnosnimokvirom i prstenom



6

Prema upotrebi u različitim zgradama: Osobni liftoviBolnički liftovi Fasadni liftoviTeretni liftovi

Mali teretni liftoviLifovi posebne grupe.-Osobni liftovi – isključivo služe za prevoz ljudi, sa pratnjom ili bez nje (lift - broj).-Bolnički liftovi –služe za prevoz bolesnika i bolesničkih kreveta (brzina kretanja im

je <1 m/s).-Teretni liftovi – služe za prevoz tereta sa pratnjom ili bez nje (brzina kretanja im

je < 1 m/s).-Mali teretni liftovi – prevoze teret težine do 100kP.-Liftovi za pranje fasada i prozora – izraĎeni kao specijalna konstrukcija sa namjenom za rad na fasadi zgrade (ili prozora).-Liftovi posebne grupe – graĎevinske dizalice koje služe za prenos materijala na

gradilištima, liftovi u rudarskim oknima, podovi za mijenjanje nivoa pozornica, na ratnim brodovima, branama ..., te pokretni krovovi (pokretani motorom ili ručno), specijalne teretnedizalice u industriji i garažama sa horizontalnim i vertikalnim transportom i drugo...

-Panoramski liftovi- Liftovi se danas sve više „oblače“ u stakleni oklop umjesto klasičnecigle ili betona. Ti panoramski liftovi idealni su za lokacije sa kojih se pruža divan pogled.Shopping centri, hoteli i stambene zgrade najčešće danas ugraĎuju staklene liftove. Savijenimstaklo na takvom dizalu pruža izuzetan suvremeni detalj koji dominira objektom.Pneumatski ili vakumski liftovi rade bez kablova i postavljaju se brže i lakše od njihovihalternativa, jer se sastoje od jednostavnijih montažnih dijelova. Ovi liftovi su najčešće

providni i omogućuju putniku lijep pogled iz kabine. Kabina lifta se pravi od aluminijuma i polikarbonata.

Radi sigurnosti potrebno je koristiti laminirana stakla koja osiguravaju da se u slučaju nesrećeneće doći do raspada staklene površine tj. nesreća.

Liftovi posebne grupe su:- Specijalne teretne dizalice u industriji i garažama sa horizontalnim i vertikalnim

transportom- Liftovi na ručni pogon

-

Podovi za spuštanje i podizanje nivoa na pozornicama i na ratnim brodovima kao i za podizanje i spuštanje brana - Pokretni krovovi koji se otvaraju i zatvaraju na motorni pogon ili ručno - GraĎevinske dizalice koje služe za prenos materijala na gradilištima - Liftovi u rudarskim oknima

Prema brzini vožnje dijele se:

Sporohodne dizalice (brzine: V=1,0 m/sec),Brzohodne dizalice (brzine: V=2,0 m/sec) iExpres liftovi (brzine: V=10 m/sec).



7

Jedna od mogućih podjela liftova jeste prema načinu njihovog pogona i načinu izvedbe i tona:

- Vučne liftove - Hidrauilčne liftove- Pneumatske ili vakumske liftove

- Penjajuće liftove

Osnovna podjela vučnih liftova je na: - Vučne liftove sa stepenom prenosa i - Vučne liftove bez stepena prenosa

Vučni liftovi sa stepenom prenosa se pokreću pomoću jednosmjernih ili naizmjeničnihelektromotora. Ova postrojenja su generalno najbolje rješenje za prizemlje ili površinsku vuču

brzinama do 2.5 m/s

Vučni liftovi bez stepena prenosa su sklopovi sa veoma malim brojem obrtaja u minuti.

Ima ju elektromotore velikog obrtnog momenta, koji mogu biti jednosmjerni ili naizmjenični.U ovom slučaju, pogonsko uže je direktno pričvršćeno za kotur koji se nalazi na osovinimotora.

Hidraulični liftovi proizvode se kao:

- putnički liftovi i - teretni liftovi

Hidraulični liftovi razlikuju se prema vrsti pogona pa imamo dva slučaja: - Hidraulični liftovi sa centralnim direktnim pogonom

- Hidraulični liftovi sa indirektnim pogonom -

Hidraulični lift sa centralnim pogonom (ruksak lift) radi sa jednim hidrauličnim cilindromkoji je vezan za gornji dio kabine. Ovaj sistem pogona služi za manje nosivosti do 1500 kg ivisine dizanja do 5 m. Brzina vožnje lifta kreće se do 0,7 m/s.

Hidraulični lift sa indirektnim pogonom (ruksak lift) mora da radi sa hvatačkim ureĎajem, jer kao što je već rečeno, imamo indirektni proces dizanja. Ovo rješenje daje mogućnost većevisine dizanja i mnogo se primjenjuje u stambenim zgradama. Visina dizanja je do 24m,

brzina dizanja od 0,08 m/s do 1,0 m/s, a maksimalna nosivost je do 1000 kg.



8

4. Sigurnost i atestiranje liftova

Liftovi su izgraĎeni sa nekoliko sigurnosnih sistema.Prvi od njih su sama užad. Svako uže se izraĎuje od čelika, i to na način koji je već opisan u

prvom dijelu. Dakle, čelične žice upletene jedna oko druge. Sa ovakvom strukturom jedno užemože držati i kabinu i kontrateg. MeĎutim, liftovi se izraĎuju sa nekoliko užadi (izmeĎu 4 i8), tako da u slučaju kidanja jendog užeta, preostala užad će držati lift.

No, ako bi se sva užad pokidala, ili se desi da skliznu sa kotura, lifti bi pao na dno. Ali, liftovisa užadima imaju ugraĎen kočioni sistem, koji zahvata voĎicu i zaustavlja lift. Sigurnosnisistemi se aktiviraju od strane regulatora, i to u slučaju da se lift kreće veoma brzo. Većinasistema za regulaciju postavljaju se oko kotura, a smješteni su na vrhu lifta. Uže regulatora

prebačeno je preko kotura, i preko još jednog kotura koji se nalazi na dnu. Uže je takoĎe povezano sa kabinom lifta, tako da se kreće kada lift ide gore dole. Kako kabina lifta ubr zava,

tako ubrzava i regulator. Na slijedećoj slici (sl.8.1.) prikazan je regulator.

Sa slike je vidljivo, da je kotur opremljen sa dvije tzv. metalne ruke a koje rotiraju nazavrtnjima. Metalne ruke su postavljene tako da se mogu lahko kretati naprijed nazad. Ali uvećini slučajeva nalaze se u stanju veoma velike gipkosti (odskočnosti). Kada se obrtni

moment povećava, tada centrifugalna sila potiskuje metalne ruke prema vani, potiskujući ihka opruzi. Ak o kabina lifta pada dovoljno brzo, centrifugalna sila će biti jaka toliko da će

potisnuti metalne ruke sve do vanjskih rubova regulatora. Rotirajući u ovoj poziciji,nazubljeni krajevi metalnih ruku, zahvatit će kotur. Na ovaj način, regulator se zaustavlja.Ali kada se kotur zaglavi (zakoči), tada užad regulatora izbacuju aktivatorski krak naviše. Todovodi do pomicanja zglobne poluge, koja aktivira kočnice. U ovom slučaju poluga potiskujetrouglasti sigurnosni sistem, koji se nalazi u stacionarnoj trouglastoj voĎici. Na taj način jezaustavljen lift.Lift takoĎe posjeduje elektromagnetne kočnice koje se uključuju kada lift stane.Elektromagneti ostavljaju kočnice u otvorenom položaju, nego da ih zatvaraju. Sa ovakvimdizajnom kočnice će automatski reagovati ukoliko lift izgubi napajanje. Liftovi pored ovog,

posjeduju još i AKS (automatski kočioni sistem) koji je smješten na vrhu i na dnu. U slučajuda lift krene preko dozvoljenih granica gore ili dole, kočnice ga zaustavljaju. Ako sve ovo ne

Sl. 4.1. Regulator



9

uspije zaustaviti lift, i on počinje padati ka dnu, tada postoji još jedno sigurnosno rješenje kojeće vjerovatno spasiti putnike. To je sistem za apsorpciju udara (klip sa cilindrom koji jeispunjen uljem). Ovaj ureĎaj je od velike koristi za lift.

4.1. Normalan rad lifta (rad u normalnim uslovima)

Mnogi moderni liftovi nadzirani su i kontrolisani od strane računara. Zadatak računara jesteda proslijedi sve relevantne informacije o liftu, i na taj način pokrene motor, a koji potom

pokreće lift i upućuje ga na mjesto gdje je odreĎeno. Da bi ovo mogao učiniti, računar moraznati najmanje tri stvari:

gdje putnici žele ići (na koji sprat, gore-dole) gdje se nalazi svaki sprat gdje se nalazi kabina lifta

Gdje putnici žele ići, je veoma jednostavno. Prekidači koji se nalaze unutar kabine lifta, i prekidači koji se nalaze na svakom spratu, povezani su sa računarom. Kada se pritisne

prekidač, računar automatski prima zahtjev. Postoji mnogo načina da se ustanovi gdje se kabina lifta nalazi. Za uobičajen sistem,svjetlosni senzor ili magnetni senzor, koji se nalazi sa strane lifta, čita slijed rupa, koje senalaze na vertikalnoj traci unutar postrojenja. Računar diktira brzinu motora, tako da on

postepeno usporava prilikom dolaska do svakog sprata. Na ovaj način osigurana je sigurna iugodna vožnja za putnike. U zgradi sa mnogo spratova računar mora imati neku vrstu strategije, kako bi se liftovi kretališto efikasnije. Kod starijih sistem, strategija je bila da se izbjegne povratak po istom putu. Toznači, lift bi se kretao, recimo naviše, sve dok bi bilo ljudi koji bi željeli ići gore (naviše). Liftće odgovoriti na zahtjev, da ide naniže, samo kad bude prevezao sve putnike koji idu naviše.Ali, isto tako kad krene naniže, neće se vraćati gore, tj. naviše sve dok ne preveze putni ke

naniže. Ovakva vrsta strategije je dobra zbog toga što veoma brzo preveze putnike na željenisprat, ali je veoma nefleksibilna.U novije vrijeme, kretanje lifta ovisi o saobraćaju putnika (gustoći). Računari, tačno znajukoji sprat ima najviše zahtjeva, u kojem dijelu dana, i oni usmjeravaju lift ka tome spratu.Kada se radi o više liftova u jednoj zgradi, tada se liftovi rasporeĎuju o ovisnosti od lokacijena kojoj se nalaze. Još jedna stvar koja je veoma interesantna jeste ta da putnika na ulazuodabir e na koji sprat želi ići, tako da računar uzimajući u obzir sve liftove i njihove lokacije,

pokazuje koji lift će najprije stići do željenog mjesta. Mnogi liftovi imaju ugraĎen senzor zatežinu koji se nalazi na dnu kabine. Ovaj senzor pokazuje računaru koliko je lift ispunjen. Ako

je kabina lifta blizu kapaciteta, računar neće dozvoliti primanje još putnika, ukoliko neki odnjih ne izaĎu. TakoĎe, ukoliko, je lift preopterećen, računar neće dozvoliti da se vrata zatvore,sve dok se težina ne smanji do dozvoljene.

Šta se dešava ako se užad prekinu?

Kod liftova sa užadima, uže je spojeno sa kabinom sa jedne strane, i sa kontrategom sa drugestrane. Uže ili užad su prebačena preko kotura koji je povezan sa elektromotorom, tako dakad se elektromotor pokreće, on pokreće kotur i užad. Funkcionisanje lifta je već poznato.Poznati su nam i sistemi za zaustavljanje lifta. Ako ovi sistemi o kojima smo govorili neuspiju da zaustave lift postoji još jedno rješenje. Iako zrak koji se nalaze ispod lifta i frikcijastvaraju mali otpor, ipak će se lift strmoglaviti na dno. MeĎutim, dvije stvari će ublažiti pad:

Prvo lift će kompresovati zrak na dno prilikom pada, isto kao što cijev kompresuje zrak u pumpi za biciklo. Dakle, ovaj pritisak će usporiti lift.



10

Drugo, mnogi liftovi imaju ugraĎen sistem za apsorpciju udara na dno, koji će tako ublažiti pad. Na slijedećim slikama vidljivo je koji su to sigurnosni mehanizmi lifta. Na (slici 4.2.),vidljivi su neki dijelovi lifta, i šta se dešava ako se užad prekinu.

Na slijedećoj slici (sl.4.3) prikazano je šta se dešava na sredini, odnosno kako reagujusigurnosni mehanizmi. Vidljivo je da su užad prekinuta.

Ostaje još da vidimo šta se dešava na dnu lifta, u slučaju kidanja užadi. To je prikazano na

(slici 4.4.). Vidimo da se na dnu nalazi system za apsorpciju udara. To je koristan sigurnosnimehanizam, koji će u velikoj mjeri ublažiti posljedice.

sl.4.2. Prikaz li fta i princip rada

sl.4.3. Prikaz li fta na sredini

sl.4.4. Prikaz li fta na dnu



11

4.2. Dizala bez strojarnice

Ovaj revolucionarni sistem dizala bazira se na prvom velikom skoku u tehnologiji dizala uskoro 100 godina. Prvenstveno dizajniran za zgrade izmeĎu 2 i 20 katova, ovaj sistem koristimanju koloturu od konvencionalnog reduktorskog ili nereduktorskog dizala. Smanjena

veličina koloture, zajedno s rekonstruiranim motorom, omogućava stroju montažu unutar samog voznog okna - eliminirajući potrebu za povećom strojarnicom na vrhu zgrade. Otis dizala bez strojarnice koriste plosnate čelične remene prevučene poliuretanom umjestoteških pletenih čeličnih kablova koji su standard u industriji od 1800. Remeni su široki oko 30mm (1 inch) i debljina im je samo 3 mm (0,1 inch), približno su iste čvrstoće ka o i pleteničelični kablovi ali su mnogo izdržljiviji i fleksibilniji.

Mala debljina remena omogućava korištenje manje koloture smanjujući prostor potreban zastroj u voznom oknu.

U narednom dijelu ćemo objasniti neke od najznačajnijih sigurnosnih karakteristika četirivrste lifta i to: pneumatski, kabel, hidraulični i mine-shaft liftova.

4.3. Pneumatski liftovi

Pneumatski ili "vakuum" liftovi rade bez kablova i moguće ih je instalirati lakše i brže negodrruge vrste liftova. TakoĎer, okna ove vrste liftova su izgraĎena od montažnih dijelova kojasu znatno uža nego okna liftova sa konvencionalnim načinom podizanja osovine. Korisniku je

tokom vremena korištenja lifta omogućen pogled na okolinu od 360°.

4.4 Kabel liftovi

Statistički gledano, liftovi su izuzetno bezbjedni. Njihova sigurnost je najveća u odnosu nasigurnost drugih sistema transporta. 1998. godine izraĎena je naučna studija na osnovu koje je

procijenjeno da je od 12 miliona vožnji liftom, samo jedna vožnja je vožnja u liftu sa nekomanomalijom, a velika većina ovih anomalija predstavljaju greške kao što je nezatvaranje vratalifta. Od početka praktične upotrebe lifta, nisu zabilježeni slučajevi u kojima je neko poginuousljed slobodnog pada lifta. MeĎutim, treba istači da lift prourokuje 20 do 30 smrtnih

slučajeva godišnje, koji su rezultat nepažnje korisnika. Da bi se istakla sigurnost lifta, navestćemo još jedan primjer. Prije 11. septembra desio se samo jedan slučaj u kojem su pukli



12

kablovi lifta. Samo pucanje kablova prouzrokovao je bombarder B-25 koji je udario u EmpireState Building. Tom prilikom je lift sa 75 sprata udario u dno okna teško povrijedivši jednuosobu. U novije vrijeme jedini incident desio se 2007. godine u dječijoj bolnici u Seattle gde

je usljed pucanja kablova lift pao, ali je zbog sigurnosnih kočnica ubrzo i zaustavljen . Iako Jemoguće (mada izuzetno rijetko) da kablovi lifta puknu, svi liftovi u moderno doba su

opremljeni sa nekoliko sigurnosnih ureĎaja koji spriječavaju slobodni pad lifta. Lift kabinuobično nos šest ili osam kabl-dizalica, od kojih Je svaka u stanju da nosi čitavo opterećenjelifta, plus dvadeset pet odsto više težine. Pored toga, u sam sistem ugraĎen je i ureĎaj koji ćezaustaviti kretanje lifta ukoliko detektuje da je prekoraćena maksimalna nosivost lifta. Samozaustavljanje obavlja se pomoću bakarnih kočnica. Ovaj ureĎaj projektovao je i dizajniraoOtis.

4.5. Hidraulični liftovi

Protekli problemi sa ranim hidrauličnim liftovima namjenjen onima izgraĎenim prije

promjena koda u 1972. godini bili su predmet moguće katasrtofe. Prijašnji kod se sastojao iz jednog donjeg hidrauličnog cilindra. U slučaju kvara cilindra, desio bi se nekontrolisani padlifta. Zbog nemogućnosti potpune provjere sistema bez opterećenja lifta, potrebno je otklonitiklip da bi se izvršila provjera. Troškovi uklanjanja klipa su veliki i nije ekonomično ponovostavljati stari cilindar. Zato je neophodno da se zamjeni cilindar i instalira novi klip. Drugoriješenje za zaštitu od eksplozija cilindara je da se instaliraju sigurnosni zračni jastuci. To jeureĎaj koji, u slučaju nekontrolisanog pada lifta vrši pritisak na cilindar i na taj načinzaustavlja vozilo.

Osim bezbjednosnih razloga za starije hidraulične liftove, postoji rizik od curenjahidrauličkog ulja izvan sistema koje uzrokuje potencijalno zagaĎenje okoliša. Ovo Je dovelo

do uvoĎenja plastičnih kučišta oko cilindra koja se mogu redovno provjeravati.

Zadnje desetljeće novije inovacije su smanjile rizik od zakazivanja sistema i povećalesigurnost istog.

4.6. Mine-shaft liftovi

Svakodnevno se vrše testiranja kablova koje nose ovu vrstu lifta . Metod podrazumjevadestruktivno testiranje segmenata kabla. Krajevi oštećenih dijelova kabla se stavljaju u

kupolasti kalup od cinka. Svaki kraj segmenta se zatim isteže u velikim hidrauličnimmašinama za istezanje,sve dok pritisak ne naraste do odreĎene mjere na kojoj segmenti kabla pucaju. Na taj način se dobiju podaci o svim relevantnim pokazateljima sigurnosti lifta.



13

4.7. Atestiranje liftova

Postupak atestiranja liftova obavlja se tako što se atestiraju svi liftovi domaće proizvodnje kaoi liftovi iz uvoza. Kod obaveznog atestiranja liftova provjerava se tehnička dokumentacija,

pregleda cjelokupno postrojenje lifta i ispituju sljedeće karakteristike lifta: mjerenjeodstupanja unutrašnjosti kabine, unutrašnjosti voznoga okna, prilazi voznome oknu, mašinske

prostirije i mnoge druge radnje propisane pravilnikom.

Uz zahtjev za atestiranje lifta nadležnoj organizaciji za atestiranje se dostavlja još i:a) naziv i sjedište podnosioca zahtjeva

b) tehnička dokumentacijac) dokaz o ispitivanju regulatora brzine, hvatačkog ureĎaja, zabrave vrata voznog okna,

odbojnika, nosećih sredstava i zaštitne prostirke ispred električnih ureĎaja d) izjave proizvoĎača o ispravnosti raznih ureĎaja u liftue) dokaz da je zavarivanje izvršeno u skaldu sa standardima

f) izjavu proizvodača da zidovi, pod i tavanica nisu izraĎeni od lakozapaljivog materijala g) dokaz da lift ispunjaje ostale zahtjeve propisane pravilnokm o obaveznom atestiranju

lifova i dr.

Ako nema nedostataka, odnosno ako nema odstupanja od tehničke dokumentacije, ovlaštenaorganizacije pristupa ispitivanju. Za lift za koji se ispitivanjem utvrdi da ispunjava propisaneuvjete nadležna organizacija izdaje atest, uz koji prilaže zapisnik o izvršenom pregledu iizvještaj o ispitivanju. Atest se pri tome izdaje u 3 primjerka od kojih jedan ide vlasniku lifta,drugi nadležnoj organizaciji za atestiranje liftoiva a treći zadržava organizacija koja je izvršila

proces atestiranja. Ukoliko se postupkom atestiranja utvrdi da neke karakteristike odstupajuod karakteristika propisanim pravilnikom, nadležna organizacija za atestiranje odbijaizdavanje atesta dok se utvrĎeni nedostatci ne otklone. O otklanjanju nedostataka podnosilaczahtjeva obavještava organizaciju za atestiranje u roku od 60 dana. Ovlaštena organizacijatada vrši ponovno ispitivanje onih elemenata za koje se u prvom ispitivanju utvrdilo na nisu uskladu sa propisima kao i onih elemenata čije su karakteristike mogle biti promjenjene

prilikom opravke elemenata čiji kvalitet prilikom prvobitnog ispitivanja nije zadovoljio.Poslije ponovljenog ispitivanja atest se izdaje samo ako su ispunjeni propisani uvjeti. Atestvaži 10 godina. Atest prestaje važiti ako se promijene karakteristike kvaliteta atestiranog lifta

propisane pravilnikom. O izmjenama podnosilac zahtjeva je dužan obavijestiti organizaciju zaatestiranje radi ponovnog atestiranjna lifta. Lift za koji se izdaje atest ovlaštena organizacijaoznačava sa atestnom oznakom. Ova oznaka utiskuje se na samoljepljivu foliju koja se lijepi

na vidljivo mjesto u mašinskom prostoru. Atestni znak sadrži slovnu i brojnu oznaku.Saobraznost lifta atestiranom liftu kontroliše se jedanput godišnje na osnovu čega se atest potvrĎuje ili povlači. Ovo testiranje vrši organizacija ovlaštena za obavljanje obaveznogatestiranja koja je izdala atest.Za atestiranje liftova nadležni državni organ za atestiranje može ovlastiti organizacijuudruženog rada koja koja u pogledu opremljenosti i stručne kvalifikacije kadrova ispunjavaljsedeće uslova:

1) raspolaže odgovarajućom opremom i to: - mjerač jačine svjetlosti - zvukomjer – fonometar - mjernom trakom, univerzalnim pomičnim mjerilom i mehaničkim mjerilima

- dinamometrom za mjerenje sile- hronometrom za mjerenje vremena



14

- obrtomjerom, za mjerenje broja obrtaja- megaometrom, odnosno odnosno mjerilom otpornosti izolacije- omommetrom za mjernje otpornosti- mjerilom električnog napona i struje - voltmetrom

2) ima radnike za obavezno atestiranje, i to:- jednog diplomiranog inžinjera mašinstav ili elektrotehnike sa najmanje 5 godina

radnog iskustva na poslovima ispitivanja liftova- jednog diplomiranog inžinjera mašinastva ili elektrotehnike sa najmanje 3 godine

radnog iskustva- jednog radnika sa srednjom stručnom spremom tehničkog smjera sa najmanje 3 godine

radnog iskustava u poslovima ispitivanja liftova

Organizacija koja ima ovlasti da vrši atestiranje liftova, obavlja postupak atestiranja u roku od7 dana nakon prijema zahtjeva za atestiranje.Da bismo znali kakav kvalitet ima lift koji je ugraĎen u zgradu, potrebno je ispitati liftovsko

postrojenje.

Ovo ispitivanje sastoji se od :

Popisa usvojenog tipa lifta za zgradu

Ispitivanja liftovskih elemenata koje je vezano sa kvalitetom izrade i montaže

Mjerenje liftovskog postrojenja

Dijagrama

Zaključaka

5. Pogon liftova

Liftove prema pogonu možemo podijeliti na:

1. Vučne liftove 2. Hidraulične liftove i 3. Penjajuće liftove

5.1. Vučni liftovi

Vučni liftovi sa stepenom prenosa se pokreću pomoću jednosmjernih ili naizmjeničnihelektromotora. Ova postrojenja koriste pužni prenos da kontrolišu kretanje kabine lifta,

pomoću čeličnih vučnih užadi koja su prebačena preko koturova i pričvršćena za mjenjačstepena prenosa koji se pokreće motorom velike brzine. Ova postrojenja su generalno najboljerješenje za prizemlje ili površinsku vuču brzinama do 2.5 m/s.

Vučni liftovi bez stepena prenosa su sklopovi sa veoma malim brojem obrtaja u minuti.Koriste elektromotore velikog obrtnog momenta, koji mogu biti jednosmjerni ili naizmjenični.U ovom slučaju, pogonsko uže je direktno pričvršćeno za kotur koji se nalazi na osovinimotora. Ovi liftovi mogu dostići brzine od 10 m/s pa i više. Kočnica je montirana izmeĎu

motora i mjenjača stepena prenosa i ima funkciju da zadržava lift na odreĎeno j poziciji.Kočnice lifta obično finkcionišu na principu doboš kočnica i mehanički se aktiviraju pomoću



15

elastičnih opruga. Kočnice se deaktiviraju električnim putem. U slučaju nestanka energije, kočnica se aktivira da bise spriječilo propadanje lifta.

U oba slučaja užad su na jednoj strani spojena sa kabinom

lifta, prebačena preko kotura koji se nalazi na vrhu postrojenja i na drugoj strani zakačena za kontrateg štosmanjuje iznos energije potrebne za pomjeranje kabine. Kontrateg je iste težine kao kabina lifta plus 40-50%kapaciteta lifta. Drugim riječima kazano, k ada je kabina liftaispunjena odgovarajućim kapacitetom (40-50%) tada sukontra-teg i kabina lifta u ravnoteži (u balansu). Svrha ovog

balansa (ravniteže) jeste u konzerviranju energije. Sa jednakom težinom na obje strane kotura, potrebna je veomamala sila da poremeti taj balans u jednom ili drugom smjeru.Balans održava skoro pa konstan nivo potencijalne energije

u sistemu. Koristeći potencijalnu energiju u kabini lifta(puštajući ju pri tome da se spusti do dna), stvara se

potencijalna energija u kontrategu (kontrateg se podiže dovrha). Isti proces se ponavlja pri kretanju lifta naviše. I lift ikontrateg kližu, odnosno voĎeni su po voĎicama koje senalaze sa strane. VoĎice omogućavaju liftu i kontrategukretanje gore-dole, a takoĎer služe kao sigurnosnimehanizam za zaustavljanje lifta.

Liftovi sa kretanjem većim od 30m imaju ugraĎene i tzv.sistem kompenzacije, odnosno kompenzacione ureĎaje. To

je odvojeni set užadi ili lanac pričvršćen za dno kontratega iza dno kabine lifta. Kompenzacioni omogućava mnogolakšu kontrolu lifta, jer se kompenzira višak težine sa jedneili sa druge strane kotura, kada su kabina ili kontrateg ukrajnjem gornjem, odnosno u krajnjem donjem položaju. Ukoliko je u pitanju izvedba kompenacijskog sistema sasetom užadi, tada je u kućištu iznad lifta potreban još jedankotur za njihovo voĎenje. A ako je, ipak, izvedba sa lancem,onda se lanac vodi šipkom koja je namontirana izmeĎuvoĎica kontratega.

5.2. Hidraulični liftovi

Pogon kod hidrauličnih liftova se ostvaruje preko elektro-hidrauličnog pumpnog agregata,ventilskog razvoda, cjevovoda, cilindra i klipa. Pumpni uraĎaj – elektomotor i hidraulična

pumpa, potopljena u rezervoar hidrauličnog ulja vrši potiskivanje hidrauličnog ulja prekokomandnog bloka, koji je cjevovodom vezan za hidraulični cilindar koji potiskuje klipcilindra i tako vrši podizanje i spuštanje kabine.

Slika 5.1. Vučni lift



16

Upotrebljavaju se za manje visine dizanja, obično do pet spratova i veću nosivost. Odlikuju semirnim radom i trajnošću. Brzina vožnje je manja od električnog lifta. Shodno svojoj namjenii brzina ovakvih dizala je nešto manja, te standardno iznosi 0,62 m/s, ali su moguće izvedbe svećom brzinom.

5.3. Penjajući liftovi

Penjajući liftovi su, zapravo, samo-uzlazni liftovi sa vlastitim pogonom. Pogon može biti na električni motor ili motor sasagorijevanjem. Ovi liftovi nalaze primjenu u raznim dalekovodima itornjevima zbog lakše dostupnosti njihovim dijelovima radiodržavanja. Obično je njihova nosivost oko 100 kg dovoljno za jednuosobu i potrebnu opremu za eventualne opravke i sl.

1,2 Elektromotor i hidraulična pumpa3 Rezervoar hidrauličnog ulja 4 Komandni blok

5 Uljni cjevovod6 Hidraulični cilindar 7 Klip cilindar 8 Kabina lifta9 Ventili za zatvaranje dovoda ulja

10 Manometar

11 Prelivni cjevovod

Slika 5.2. Dijelovi hidrauličnog lifta

Slika 5.3. Penjajući lift u sklopusvjetionika



17

6. Ventilacija liftova

Ventilacija može biti prirodna i vještačka. Prirodna ventilacija se izraĎuje tako što se nakabini lifta ostave otvori veličine 1% od veličine poda, dok se vještačka ventilacija izvodi

pomoću ventilatora. Neke kabine dizala imaju klima ulazne i izlazne otvore u donjem igornjem dijelu kabine. Na sl.6.1. imamo prikazan proces strujanja zraka kroz ureĎaj zaventilaciju.

Na slici 6.2. imamo prikazano strujanje svježegzraka kroz kabinu lifta. TakoĎer su prikazani isklopovi ureĎaja za ventilaciju koji se sastoji od:

Izolirani savitljivi kanal za snabdjevanje

svježim zrakom

Preusmjerivač svježeg zraka

Osnovni dio ureĎaja za ventilaciju lifta

Povratni zračni poklopac za spajanje

Povratni savitljivi kanal

Mali termostat

UreĎaj za kondenzaciju

Crijeva ili slivnici

Sl.6.1. Uređaj za ventilaciju lifta

Sl.6.2. Prikaz strujanja zraka kroz kabinu lifta



18

7. Upravljanje liftovima

7.1. Interna kontrolna (upravljačka) ploča

Ono što čini jedan tipičan, moderan putnički lift će biti u narednom dijelu tekstauratko opisano.

Prostor za stajanje i ograde po pravilu treba imati bilo koji lift, dok nešto luksuznijevarijante liftova imaju i jastuk za sjedenje. Da bi se poboljšala cirkulacija zraka i udobnost uliftove se ugraĎuje električna navigacija i klima ureĎaji.

Svaki lift treba da ima poziv prekidač za biranje sprata. Neki od prekidača mogu bitiključ prekidači (za kontrolu pristupa), a u neke liftove se ne može ući bez kartice ili ako se neunese sigurnosna šifra - ili oboje. U SAD-u i drugim državama, prekidači i ikone su podešenitako da ih mogu koristiti i slijepe osobe, a mnogi liftovi sadrže i prekidače koji su pisani

Brajevim pismom.

Slika 7.1.

Na svakom liftu postoje vrata koja se ključaju na svakom spratu da bi se spriječionenamjeran pristup u lift. Vrata se otključavaju i zaključavaju pomoću mašine na samom vrhulifta. Kontrola vrata obezbjeĎuje da se vrata odmah zatvore ili ponovo otvore. Vrata seotvaraju tako što ili budete prepoznati od strane senzora ili ih vi otvorite prekidačem koji senalazi pored vrata lifta. Inače, vrata se zatvaraju nakon odreĎenog vremena.

Na liftu može postojati i stop prekidač koji zaustavlja lift dok je u pokretu i često sekoristi da zadrži lift dok se utovara teret. Zadržavajući lift duže vrijeme može uzrokovatiaktiviranje alarma. Ovo je često ključan prekidač.

U liftu je neophodno postaviti alarmni gumb ili prekidač koji putnici mogu koristitiako su se zaglavili u liftu.

Neki liftovi mogu imati jednu ili više od sljedećih opcija: Telefon u liftu koji mogu koristiti putnici koji su zarobljeni u liftu da bi pozvali

pomoć, Prekidač za zadržavanje: ovaj prekidač zadržava zatvaranje vrata lifta i koristan je za

utovar tereta ili bolničkih kreveta, Poništavanje poziva: poziv na sprat koji ste željeli možete promijeniti dvostrukim

klikom na prekidač, Ograničenje pristupa pomoću ključnih prekidača; REIF čitač, sigurnosna tipka,

hotelska kartica, itd,

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Internal_lift_control_panel.jpg



19

Druga vrata ili set vrata koja mogu poslužiti u različite svrhe, Sigurnosna kamera,

Jednobojni zidovi ili zidna ogledala koja daju iluziju većeg prostora, Staklo koje pruža pogled u unutrašnjost zgrade ili pogled na ulicu.

Ostale kontrole koje uglavnom nisu dostupne javnosti su: Vatrogasna služba, Prekidač da biste omogućili ili onemogućili pokretanje lifta, Inspektor prekidač koji u lift stavlja inspekciju, Priručnik kontrola gore/dole za lift tehničara, Nezavisna služba / ekskluzivni način koji će spriječiti automatsko odgovar anje na

pozive za željeni sprat i stiže samo na označeni sprat na ploči. Vrata bi trebala ostatiotvorena dok je lift zaustavljen na nekom spratu. Ovakav način se može koristiti za

privremeno prenošenje robe. Polazni servisni način.

7.2. Kontrola (upravljanje) u ranijim liftovima

Neki stariji liftovi su se kontrolisali prekidačima tako što su se povlačila užad.Sigurnosni ključevi osiguravaju da spoljašnja i unutrašnja vrata budu zatvorena prije

pokretanja lifta. Na slici 2 prikazan je priručnik prekidača upravljanja liftovima.Raniji liftovi nisu imali automatsko zaustavljanje. Liftovi su radili pomoću operatera

lifta koristeći motorne kontrole. Kontrola se sastojala od cilindričnog kontejnera otprilikeveličine i oblika torte i radio je pomoću projektovanog regulatora. Ručno upravljani liftovi su

uglavnom bili redizajnirani ili zamijenjeni automatskom opremom 1950. Glavna iznimka suteretni liftovi koji su danas samo kao zajednička kontrola ručnog i automatskog rada; pa čak ikada su opremljeni automatskim kontrolama, često su upravljani od strane putnika kako bi seosigurala učinkovitost.

Raniji automatski liftovi su koristili releje kao logička vrata da bi ih kontrolirali, a kojisu kasnije zamijenjeni mikroprocesorom krajem 1980-tih. Neki liftovi i dalje u svojoj funkcijiimaju ručnu kontrolu.

Slika 7.2.



20

7.3. Vanjske kontrolne (upravljačke) ploče

Liftovi su uglavnom kontrolisani spolja korištenjem prekidača gore/dole na svakomzaustavljanju. Kada pritisnete dugme za odreĎeni sprat, lift stiže da pokupi putnike. Ako liftide u odreĎenom smjeru, odgovorit će na pozive u istom smjeru, osim ako nema više poziva

iz tog smjera.

Slika 7.3.

U grupi od dva ili više liftova, prekidači mogu biti povezani sa centralnim računarom,tako da se mogu pokrenuti i zaustaviti zajedno. To je uraĎeno kako bi se osiguralo da samo

jedan poziv može biti u jednom trenutku. Prekidači za pokretanje lifta mogu biti instalirani na prizemlju tako da se lift može

uključiti ili isključiti spolja. U sistemu liftova, može se tražiti odreĎeni sprat a lift koji bude obaviješten ispunit će

taj zahtjev.

Algoritam li fta je jednostavan algoritam po kome jedan lift može odlučiti gdje će sezaustaviti, a može se prikazati kako slijedi:

Nastaviti putovanje u istom pravcu dok su preostali zahtjevi u istom pravcu,

Ako nema više zahtjeva u tom pravcu, onda lift postane neaktivan ili promijeni pravacako postoje zahtjevi u suprotnom smjeru.

Lift algoritam je našao primjenu u računarskim operativnim sistemima kao algoritamza zakazivanje zahtjeva hard diska. Moderni liftovi koriste kompleksne heurističke algoritmeda odluče koji su sljedeći zahtjevi za uslugu.



21

7.4. Odredišni kontrolni (upravljačk i) sistem

Karakteristike nekih nebodera su odredište operativnih ploča gdje bi putnik registrovao poziv na sprat prije ulaska u lift. Sistem bi im dopustio da znaju koji lift čekaju,

umjesto da se svako ukrca u sljedeći lift. Na taj način, vrijeme putovan ja se smanjuje.On, takoĎe, može da poboljša dostupnost, kao i mobilnost tako što oštećeni putnik može unaprijed promijeniti svoju destinaciju.

Unutar lifta ne postoji potreba da se koriste bilo kakvi prekidači, oni su tu ali samo daukazuju mjesto zaustavljanja lifta.

Sistem je prvi razvio Schlinder Elevators kao Miconic 10. ProizvoĎači ovakvihsistema tvrde da se prosječno vrijeme putovanja može smanjiti za 30%. Postoje neki problemi sa sistemom, ali i to je predmet za igranje. Ponekad jedna osoba ulazikoja daje destinaciju za veliku grupu ljudi koji idu na isti sprat. Dispečer algoritam običnonije u stanju da u potpunosti zadovoljava varijacije, a putnici koji doĎu kasnije mogu pronaćilift koji su čekali dok nije bio pun. TakoĎer, neka osoba povremeno može pritiskati prekidač,

za sprat na koji želi, više puta. Ovo je zajedničko za gore/dole prekidače, kada ljudi vjeruju dato požuruje lift. Kako god, ovo će učiniti da lift čeka više ljudi i da će on prvo uslužiti ovu

jednu osobu.

8. Specijalni ureĎaji – poseban način rada

8.1. Zaštita za borbu protiv kriminala

Za borbu protiv kriminala zastita ce prisiliti svaki lift na unaprijed definirano slijetanje iotvoriti svoja vrata. To omogucava recepcionar ili zastitar,prilikom slijetanja vizuelno

pregledava putnika. Lift se dakle zaustavlja jer prolazi kroz daljnje faze pregleda.

8.2. Do vrha (Up peak)

Up peak nacin rada se jos naziva i umjereno dolazni promet, namjenjen je za pruzanjeusluga tzv.brzih putnika koji ulaze u zgradu, obicno su to putnici koji idu ujutro rano na posoili za vrijeme rucka. Dizala se otpremaju jedan po jedan kad dosegnu unaprijed odredjeno

putnicko opterecenje ili kada su imali svoja vrata otvorena na duzi vremenski period. Zatimce biti otpremljen ljedeci lift,obicno imaju osvjetljenje,fenjer, i time ce podstaknuti putnike na

maximalno iskoristenje raspolozivih kapaciteta sustava lifta.

Za ove liftove se moze postaviti vremensko razdoblje izmedju polazaka lifta ili ga moze pokrenuti putnik rucno.

8.3. Down peak

Tijekom down peak nacina dizalo se otpusti u grupi iz predvorja prema najvisem spratu,nakon cega pocinje"trcanje" prema dolje,na poziv putnika koji zele da idu prema predvorjuzgrade odnosno zele da izadju iz zgrade. Kod njih se takodje moze postaviti vremenskorazdoblje ili ga moze pokrenuti putnik rucno.



22

8.4. Sabbath service (SHO)

Moze se prevesti kao "subota lift", on se moze naci u podrucjima u kojima preovladava populacija židova ili u objektima za ugostiteljstvo židova. To je ritual koji prate neke populacije a kojim je zabranjen rad elektricnih uredjaja. Dakle kada je na snazi subota lift ce

se automatski zaustaviti na svakom spratu i dopustiti ljudima da izadju bez da pritisnu ijednutipku i time se sprecava krsenje subote.

Ova usluga trosi znatnu kolicinu energije jer je konstantno u pokretu i staje na svakom spratu bez obzira idete li prema dolje ili gore, i sam automatski otvara vrata bez da pritisnete ijednutipku, ali isto tako često zahtijeva servisiranje.

8.5. Samostalna služba (ISC) Samostalna služba je poseban nacin usluge koji se moze naci na vecini liftova..Aktivira se

tipkom prekidaca unutar lifta ili na centraliziranoj upravljackoj ploci u predvorju. Kada se liftnalazi u neovisnoj sluzbi tada vise ne reaguje na pozive u dvorani( npr. lift u banci promet cese preusmjeriti na drugi i dok se prevozi drugim liftom, taj lift ce ostati na spratu sa otvorenimvratima, "dvorana" tipke su onemogucene i gumb "zatvoriti" se odrzava dok lift ponovo ne

pocne raditi.

Samostalna sluzba je veoma korisna za prevoz velikih roba ili pokretnih grupa ljudi izmedju pojedinih etaža.

8.6. Inspekcijske službe (INS)

Inspekcija servis je dizajniran za pružanje pristupa inspekciji i odrzavanju lift mehanike.Prvi put se aktivira pomocu tipke na prekidacu unutar lifta koje su obicno oznacenekao"inspekcija" ili "car top". Kada se ta tipka aktivira lift ce prestati da se krece i svi pozivi ce

biti otkazani cak i oni sa invaliditetom, ti pozivi ce biti dodjeljeni drugim liftovima u grupi.Lift sada mogu pokrenuti samo odgovarajuci lift prekidaci, obicno se nalaze na vrhu ili dnulifta. Pristup kljuć ce otkljucati vrata na spratu na kojem se nalazi lift i moci ce da se krece sasmanjenom brzinom. Ova brzina moze biti negde u rasponu od 60% normalne radne brzine iobicno je definirano lokalnim sigurnosnim kodovima.

8.7. Fire mod usluga (EFS)_Požar usluga Ovisno o lokaciji lifta, požar usluga se razlikuje od države do države, od zemljee do zemlje.

Ova usluga obicno je podjeljenja na dva nacina: phase one i phase two(faza jedan i faza dva).To su odvojeni nacini nu koje lift moze ici.

Faza jedan je nacin koji se aktivira uz pomoć odgovarajuceg senzora na dim ili topline uzgradi. Nakon sto je aktiviran alarm lift ce automatski otici u prvoj fazi. Lift ce cekati nekovrijeme a potom ce nastaviti da ide u nudging naćin da kaze svima da lift napusta sprat.

Nakon sto lift napusti sprat ovisno o tome gdje je alarm pokrenut lift ce da ode na sprat koji

se naziva "fire recall", medjutim ako je alarm pokrenut na tom spratu lift ce imati neki



23

alternativni sprat na kojem ce se zaustaviti. Kada se zaustavi otvara vrata i ne odgovara ni nakoje pozive, ni prem avrhu zgrade ni prema predvorju. Zatim ce se pritisnuti vatrogasna tipka.

Jedini nacin da se sve vrati u normalu jeste da se alarmi resetuju.

Faza dva može biti pokrenuta jedino pomocu kljuca unutar lifta na upravljačkoj ploći. Ovajnačin je stvoren za vatrogasce tako da oni mogu spasiti ljude iz zgrade u plamenu. Kod fazedva kljućni prekidač koji je smješten na COP ima tri položaja: off, on, i hold.....( isključeno-uključeno- držite). Okretanjem faze na položaj ON- uključeno, vatrogasac omogučava liftu dase pokrene. MeĎutim, kao sto je nacin kod neovisne sluzbe, lift nece reagovati na poziv osimako vatrogasac rucno gura ili ima tipka za zatvaranje vrata. Kada lift stigne na zeljeni spratnece otvoritii vrata ukoliko vatrogasac ne pritisne tipku za otvaranje vrata. To je u slucaju dana tom spratu gori vatra i da vatrogasac moze osjetiti toplotu i tako zna da ne otvara vrata.Vatrogasac mora drzati vrata sve dok se ona potpuno ne otvore. Ako iz bilo kojeg razlogavatrogasac odluci napustiti lift on ce koristiti držac za tipku prekidaća tako da bude siguran dace lift ostati na tom spratu. U slucaj da se vatrogasac zeli vratiti na recall sprat on ce koristiti

tpku off-iskljuceno da bi zatvorio vrata lifta.

Vatrogasni servis je namjenjen samo za hitne slučajeve, iako se vatrogasne tipke mogukupiti i na eBuy i nekim drugim web stranicama. Samo obučeni za to bi trebali koristiti ovutipku, ali ni to nije siguran nacin da pobjegne iz zgrade u plamenu.

8.8. Medical emergency/"CODE BLUE" service

- Servis hitne medicinske pomoći-

Hitne medicinske pomoći, CODE BLUE usluge, se obično nalaze u bolnicama. Ove uslugeomogućavaju da lift bude pozvan na bilo koji sprat za korištenje u hitnim situacijama. Svakis prat ima svoju tipku na prekidaču koja se naziva CODE BLUE i kada se aktivira reaguje onajlift koji može najbrže odgovoriti na poziv, putnici koji se nalaze u liftu će biti obavještenialarmom ili svjetlom da napuste lift odmah nakon sto se vrata otvore. Kada lift stigne naželjeni sprat parkirat će se sa otvorenim vratima i tipke će biti onemogućene za upotrebu zbogspr ečavanja putnika da preuzmu kontrolu nad liftom. Medicinsko osoblje onda mora pritisnutitipku CODE BLUE unutar lifta odrediti sprat i zatvoriti vrata tipkom za zatvranje vrata. Lift

će zatim putovati non-stop na zadane spratove.

8.9. Hitna snaga rada (EPR)

Mnoge lift instalacije sada su značajan sustav hitne snage rada, koji omogućavajukorištenje liftova u "blackout" situacijama i time pomažu ljudima da ne ostanu zarobljeni uliftovima.



24

8.9.1. VUČNI LIFTOVI

Kada se izgub vlast u sustavu vučnog lifta u početku ce doci do zastoja. Jedan po jedansvaki lift ce se vratiti u predvorje zgrade otvoriti i zatvoriti svoja vrata, preostali putnici cevidjeti svjetlo indikatora ili cuti glas najave da ih informira da ce se lift vratiti u predvorje

uskoro. Nakon sto se svi liftovi vrate u predvorje, sustav ce automatski odabrati jedan ili viseliftova koji ce se koristiti za normalno poslovanje a ostali ce se vratiti u sluzbu.

8.9.2. HIDRAULIČNI LIFTOVI

Kod hidrauličnih liftova hitna snaga rada ce dovesti lift na najblizi sprat otvoriti vrata i pustiti putnike da izaĎu. Zatim, nakon podesivog vremena zatvara vrata i lift ostajeneupotrebljiv sve do resetovanja. Zgrade kao sto su bolnice i domovi za njegu obicno skratevelicinu generatora.



25

9. Literatura

1. Grupa autora – Nedžad Repčić, TRANSPORTNI UREĐAJI, IP “Svjetlost” d.d., Sarajevo1998 godine

2. www.wikipedia.org

3. http://science.howstuffworks.com/transport/engines-equipment/elevator3.htm

4. www.gradimo.hr

5. www.europrost.com



10. ZAKLJUČAK

Liftovi, su danas postali integralni dio svjetskih gradova. Kako se razvijaju tehnologijegraĎenja, zatim sama tehnologija, razvijaju se i nove ideje. Osnovni zadatak proizvoĎačaliftova i njihovih inženjera je u predviĎanju budućnosti, fokusirajući resurse istraživanja nasvjetskoj razini i razvojnih timova u potrazi za novim rješenjima. Ukoliko se vratimo unazad u historiju, i podsjetimo se kako je prvi lift izgledao, pa sve dodanas, uočljivo je da su postignuta velika tehnološka dostignuća u njegovom usavršavanju.UnapreĎenja su postignuta u pogonu, brzini, sigurnosti. Nekad su liftovi bili bučni i nesigurni,

bez sigurnosnih mehanizama. Danas, su to mašine sa nečujnim motorima, velikih brzinakretanja, sa dosta sigurnosnih sistema, koje smo već spomenuli u seminarskom radu. Liftovi,danas predstavljaju nezaobilazne mašine kako za prevoz ljudi, tako i za prevoz tereta.Savremene zgrade se ne mogu zamisliti bez liftova, koji postaju sve više neophodni. Iz toga

proizilazi i potreba za njihovim usavršavanjem još više. U ovom trenutku, primjenjuju senajnovije tehnologije u pogledu računara I komunikacija na sve aspekta globalnih servisa.

TakoĎe se I nastavlja modernizacija postojećih instalacija najnovijom dostupnomtehnologijom. Programi održavanja, koriste sve prednosti inovacija u izvještajima podataka,otklanjanju kvarova I pregledu opreme. Neprestano se teži novim inovacijama.Dakle, iz svega ovoga slijedi i logično pitanje: Šta je budućnost liftova? Da li je budućnostizgradnja I konstrukcija svemirskog lifta? Sada to predstavlja veliki izazov za vodećekompanije, koje se bave prozvodnjom liftova. Još uvijek niko nema odgovor kako bi to bilomoguće izvesti, uprkos velikim tehničko-tehnološkim dostignućima. Ukoliko uzmemo per iod,od konstrukcije prvog lifta do danas, i vidimo koliki je napredak postignut, možemo zamislitikada proĎe isti taj period, koliko će liftovi u budućnosti napredovati i kako će izgledati. Ipak,nastavit će se konstruisati proizvodi koji će nositi ljude u budućnost.

Documents

Vertikalni Transport - Seminarski Rad