Annexum III

NEKI VAŽNI DATUMI & POPIS KNJIŽEVNIH ČASOPISA

PERIODIZACIJA (po Frangešu)

I. ILIRIZAM (18351 – 18432) / ROMANTIZAM (1830 – 1865)II. PROTOREALIZAM (18653 – 1881)III. REALIZAM (18814 – 1895)IV. MODERNA (18955 – 19146)V. MEĐURATNA KNJIŽEVNOST (1914 – 1945/1952)VI. KNJIŽEVNOST OD 19527. DO DANAS / DRUGA MODERNA VII. POSTMODERNA

NEKI VAŽNIJI DATUMI

1838. u Zagrebu otvorena Ilirska čitaonica

1842. osnovana Matica ilirska

1843. zabranjeno ilirsko ime / I. Kukuljević Sakcinski drži prvi govor na hrv. jeziku u Saboru

1850. uveden apsolutizam

1851. prvi hrvatski roman: Miroslav Kraljević: POŽEŠKI ĐAK (obj. 1863)

1861. u Hrvatskom saboru se vode rasprave o položaju Hrvatske u Carevini

1866. osnovana JAZU (1867. počela s radom)

1914. – HRVATSKA MLADA LIRIKA8; kraj moderne; umiru Matoš, F. Marković i Galović; počinje Prvi svjetski rat

1 Pokrenute Novine horvatske s književnim prilogom Danica2 Zabranjeno ilirsko ime3 Šenoa u bečkom Glasonoši objavio programatski članak NAŠA KNJIŽEVNOST4 Godina Šenoine smrti5 Spaljivanje mađarske zastave od strane hrvatskih studenata prilikom otvorenja zgrade HNK u Zagrebu6 Umiru Matoš, Galović, Marković; počinje Prvi svjetski rat7 Krležin govor na kongresu književnika u Ljubljani, počinju izlaziti KRUGOVI.8 Hrvatska mlada lirika (1914) [predgovor napisao Ljubo Wiesner; zastupljeni autori: IvoAndrić, Vladimir Čerina, Vilko Gabarić, Fran Galović, Karlo Häusler, Zvonko Milković, Stjepan Parmačević, Janko Polić Kamov, Nikola Polić, Augustin Ujević, Milan Vrbanić, Ljubo Wiesenr]Nakon pojve HML, hrvatska se književnost pod njezinim utjecajem upravila u dva smjera: jedan predvođen Wiesnerom i sklon Matoševim zasadama (Ujević, N. Polić, Čerina, Milković) i drugi, koji je tražio oslobođenje od tradicije, bez formalnog vođe (Krleža, Cesarec, Šimić, Krklec).

I

1952. – Početak DRUGE MODERNE; Krležin govor na kongresu književnika u Ljubljani (piscima zajamčena sloboda umj. stvaranja); prvi broj časopisa Krugovi9

(1952 – 1958)[krugovaši: Mihalić, Slamnig, Šoljan, Pupačić, Slaviček, Novak, Miličević10, Tadijanović, Gotovac, Golob, Vrkljan, Krmpotić, Mađer, Tomičić, Ivančan)

1961. – Razlog11 (1961 – 1971). Prelazak sa slikovnog (krugovaši) na pojmovno (razlogovci) pjesništvo (Stamać); poezija nacionalnog govora i metajezičnosti [razlogaši: Horvatić, Mrkonjić, Stamać, Ganza, Petrak, Sever, Maroević, Falout, Zidić, Maroević, Sabol].

posebne poetike: Marović, Dragojević, Balog, Sever, Dedić

POSTMODERNA [oko časopisa Quorum] – javlja se iz želje da se iz književnosti ukloni angažiranost te se ista približi postmodernoj paradigmi, npr. bijegom u fantastiku. Prisutna naglašena intertekstualnost i metatekstualnost.[fantastičari: Ugrešić, Pavličić, Tribuson]

KNJIŽEVNI ČASOPISI

NOVINE HORVATSKE (1835) + DANICA ILIRSKA ( 1835 – 1849) [kao knjiž. prilog]

KOLO (1842 – 1853) [pokretači: Vraz, Vukotinović, Rakovac] ZORA DALMATINSKA (1844 - 1849) [objavljuje Preradovićeve budnice] ARKIV (1851 – 1875) [prvi hrvatski znanstveni časopis] NEVEN (1852 – 1858) [pokrenuo M. Bogović; započinje sustavnu književnu kritiku

(Veber)] KNJIŽEVNIK (1864) [prvi hrv. znanstveni časopis, prethodnik Rada JAZU; pokrenula

Matica ilirska] VIJENAC (1868 – 1903) SAVREMENIK (1906) HRVATSKI SALON (1898) NADA (1895 – 190312) [izlazila u Sarajevu; nominalni urednik K. Hörmann; pravi - S. S.

Kranjčević] KRUGOVI (1952 – 1958) [urednici: Barković, Pavletić, Miličević, Šoljan, Pupačić] KNJIŽEVNIK (1959 - 1961) [kratko naslijedio Krugove] RAZLOG (1961 – 1968) [urednici: M. Mirić, I. Zidić, V. Gotovac, V. Zuppa, A. Stamać] FORUM (1962) [Krleža imao važnu ulogu u pokretanju] UMJETNOST RIJEČI (od 1957) POGLEDI (1955; prestao izlaziti nakon 55. broja)

9 U Krugovima se hrv. književnost otvara prema Zapadu; prevode se Joyce, Satre, Camus, ... Prisutan zahtjev za polimodalnošću i kreativnom slobodom. Krugovaši se deklariraju i kao ponovni uspostavljači kontinuiteta, tj. Ponovno akcepitranje hrvatske književne tradicije (Matoš, Ujević, Šimić, Krleža, ...). Uz zanimanje za tradiciju, istodobno je prisutno i traganje za svim oblicima moderniteta što ih je nudila nova svjetska književnost. (Milanja)10 Ujedno bio i jedan od prvih urednika Krugova11 Zalaže se za "slobodu govora"; isto kao što su to tražili i krugovaši, samo na još višoj razini estetske svijesti. Temeljni razlogaški temelj jest Heideggerovo pitanje o biti umjetnosti, pa tako razlogaši pjesništvo povezuju s filozofijom (i poezija i filozofija specifični su oblik duha, međusobno kompatibilne, ali pjesništvo čak dolazi „prije“ filozofije, jer je u njenom obzoru biće kao takvo, pa nužno mora pretpostaviti pjesništvo kao „sačinjanje biti svega što jest u povijesnom svijetu.“) (Milanja)12 1903. prestaju izlaziti i Nada i Vijenac; to je i godina Khuenova odlaska

II

CROATICA (od 1970) HRVATSKA REVIJA [izlazi u egzilu]

Časopisi A. B. Šimića: VIJAVICA (1917) JURIŠ (1919) [pokrenuo s G. Krklecom] KNJIŽEVNIK

Časopisi M. Krleže: PLAMEN (1919) [s A. Cesarcom; polumjesečnik; izašlo 15 brojeva] KNJIŽEVNA REPUBLIKA (1923) DANAS (1934) [s M. Bogdanovićem] PEČAT (1939) REPUBLIKA (1945) FORUM (1962)

Časopis Ulderika Donadinija: KOKOT (1916)

© Ante Bašić 2004.

III