SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Matea Groznica

VAŽNOST ZDRAVE PREHRANE DJECE MLAĐE ŠKOLSKE DOBI

DIPLOMSKI RAD

Slavonski Brod, 10. siječnja 2019.

CORE Metadata, citation and similar papers at core.ac.uk

Provided by Repository of the Faculty of Education

https://core.ac.uk/display/264794225?utm_source=pdf&utm_medium=banner&utm_campaign=pdf-decoration-v1

I

II

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij

VAŽNOST ZDRAVE PREHRANE DJECE MLAĐE ŠKOLSKE DOBI

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Prirodoslovlje 2

Mentor: prof. dr. sc. Irella Bogut

Studentica: Matea Groznica

Matični broj: 2748

Modul: Razvojni (A)

Slavonski Brod, 10. siječnja 2019.

III

Najljepše zahvaljujem svojoj mentorici prof. dr. sc. Irelli Bogut

na stručnim savjetima i pomoći tijekom izrade diplomskog rada.

Zahvaljujem svojoj obitelji, prijateljima, dečku, a posebno svojoj

majci Violeti i sestri Ivani na pruženoj potpori, razumijevanju i

pomoći tijekom cijelog studija.

„Do velikih se visina uspinjemo zavojitim stubama.“

Francis Bacon

IV

SAŽETAK

Zdrava prehrana je ona prehrana koja se sastoji od proizvoda koji dobro utječu na ljudski

organizam. Prehrana ima velik utjecaj na naše zdravlje, stoga je preporučljivo da se pravilno

konzumira. Namirnice koje čovjek konzumira mogu se svrstati u šest glavnih kategorija, a to

su: žitarice, meso, riba i jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, voće i povrće te masti i slatkiši.

Hranjive tvari dijele se na mikronutrijente i makronutrijente. Mikronutrijentima pripadaju

ugljikohidrati, bjelančevine i masti, a makronutrijentima pripradaju vitamini i minerali. Kako

bi čovjek bio zdrav bitno je zdravo se hraniti. Zdrava prehrana ključna je za rast i razvoj djece

mlađe školske dobi i stjecanje zdravih navika u životu. Ovaj rad usmjeren je na istraživanje

prehrambenih navika učenika mlađe školske dobi. U istraživanju su sudjelovali učenici od 1.

do 4. razreda osnovne škole. Istraživački se uzorak sastojao od 77 učenika. Rezultati

istraživanja pokazali su da se većina djece zdravo hrani. Bitno je naglasiti da veliku ulogu u

tome imaju njihovi roditelji koji im svakodnevno pripremaju obroke.

Ključne riječi: zdrava prehrana, namirnice, prehrambene navike, učenici mlađe školske dobi

SUMMARY

Healthy diet consists of ingredients that have positive influence on human organism. Diet has

a large influence on our health, so it is recommended to have healthy food choices. We can put

groceries into six different categories, which are: cereals, meat, fish and eggs, milk and

nilkproducts, fruites and vegetables and fat and sweets. Nutrients are divided into micro and

macronutrients. Micronutrients are carbohydrates, proteins and fats, and macronutrients are

vitamins and minerals. It is important to eat healthy to stay healthy. Also, healthy diet is

important for younger school children because it is crucial for their growth and development as

well as developing healthy habits in life. This paper is focused on research of healthy diet and

eating habits of younger school children. In research participated students from 1. to 4. grade

of elementary school. Research sample consists 77 students. The reaearch results showed that

most children have healthy diet. It is important to emphasize parents rolle in prepearing and

teaching children healthy food choices.

Key words: Healthy diet, groceries, eating habits, younger school children

V

Sadržaj 1. UVOD ............................................................................................................................................1

2. ŠTO JE HRANA? ...........................................................................................................................2

2.2. Glavne kategorije hrane ............................................................................................................2

3. PREHRANA I ZDRAVLJE ............................................................................................................5

3.1. Mikronutrijenti i makronutrijenti ..............................................................................................5

3.2. Organizacija obroka .................................................................................................................5

3.3. Piramida zdrave prehrane .........................................................................................................7

3.3.1. Tanjur zdrave prehrane ......................................................................................................8

3.4. Važnost pojedinih vitamina .................................................................................................... 10

3.5. Poremećaji i bolesti vezani uz prehranu .................................................................................. 12

3.5.1. Pretilost ........................................................................................................................... 12

3.5.2. Anoreksija ....................................................................................................................... 13

3.5.3. Bulimija .......................................................................................................................... 14

3.5.4. Izgladnjivanje .................................................................................................................. 15

4. REDOVITA TJELESNA AKTIVNOST ....................................................................................... 17

5. NEPRAVILNA PREHRANA ....................................................................................................... 19

5.1. Savjeti za pravilnu prehranu ................................................................................................... 19

5.2. Dijeta ..................................................................................................................................... 21

6. MANJE POZNATE ČINJENICE O PREHRANI .......................................................................... 22

7. EMPIRIJSKI DIO ......................................................................................................................... 24

7.1. Cilj istraživanja ...................................................................................................................... 24

7.2. Istraživačka pitanja ................................................................................................................. 24

7.3. Opis uzorka istraživanja ......................................................................................................... 24

7.4. Instrumenti i postupak istraživanja.......................................................................................... 25

8. REZULTATI ................................................................................................................................ 27

9. RASPRAVA ................................................................................................................................. 33

10. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 34

VI

11. LITERATURA ........................................................................................................................... 35

12. PRILOZI ..................................................................................................................................... 36

1

1. UVOD

Prehrana koju konzumiramo može imati izniman užitak, ali je njezina najvažnija uloga

puno važnija. Ono je naše osnovno gorivo koje pojedinca održava jačim i zdravijim. Prehrana

je temelj zdravlja, neke nam namirnice i napitci nimalo ne koriste nego izravno pridonose

bolestima koje mogu skratiti naš životni vijek. Srčane bolesti kao i mnogi oblici karcinoma

povezani su s pretilošću. Dokazano je da su loši prehrambeni izbori najveći krivci za dramatičan

porast stope pretilosti u novije vrijeme. U današnje vrijeme mnogi ljudi sve više jedu prerađenu

hranu umjesto svježe. (Maljković (ur.), 2016.)

Upravo zbog svih tih čimbenika, životne navike pojedinca trebale bi se promijeniti.

„Promjene u prehrani važnije su od promjena dinastije ili čak religije… No, čudno je koliko se

ta velika važnost hrane rijetko shvaća.“ (Maljković (ur.), 2016:7) Svakodnevno slušamo o

važnosti zdrave prehrane i njenom utjecaju na zdravlje. Čovjek se svakako treba osvijestiti o

svim tim činjenicama, ali nakon toga bi ih se trebao i pridržavati. Ono što je najvažnije je da se

djecu mlađe školske dobi na vrijeme treba osvijestiti za pravilan način prehrane. Svakako,

roditelji bi trebali biti ti koji će svoju djecu pravilno savjetovati, ali isto tako i učitelji bi trebali

od najranije dobi djecu učiti o vrijednostima zdrave prehrane.

Prvi dio ovog rada prikazuje zapravo što je to hrana, koje su glavne kategorije hrane,

kako se zdravo hraniti, koji nam vitamini potpomažu u našem razvoju, na koji način nam

pomaže tjelesna aktivnost te najbitnije koja je najveća važnost prehrane djece mlađe školske

dobi. Drugi dio rada posvećen je predstavljanju rezultata provedene ankete u sklopu

istraživanja. Rezultati ukazuju na to kakve su prehrambene navike djece mlađe školske dobi1

te iz navedenih odgovora možemo zaključiti tko ima bitnu ulogu u tome. U istraživanju su

sudjelovali učenici od 1. do 4. razreda osnovne škole. Istraživanje je provedeno u Osnovnoj

školi Julija Benešića u Iloku. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati učenike mlađe školske dobi o

prehrambenim navikama.

1 Navedeni pojam se odnosi na učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole.

2

2. ŠTO JE HRANA?

Hrana je svaka tvar ili proizvod koji je prerađen ili neprerađen, a namijenjen je za

konzumaciju ili se može opravdano očekivati da će ga ljudi konzumirati. (Melki Matković i

Ćosić, 2015.) Hranu čine ugljikohidrati, bjelančevine, masti, vitamini i minerali. Svi ti sastojci

čovjeku omogućavaju svakodnevnu aktivnost. Čovjek se treba raznovrsno hraniti. Osim hrane

čovjeku je iznimno važna tekućina, a ponajviše voda. Dnevna potreba tekućine za muškarce

iznosi 3,0 l (oko 13 čaša od oko 2,3-2,4 dl), a za žene 2,2 l (oko 9 čaša od oko 2,3-2,4 dl).

(Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2018.) Navedena količina odnosi se na svu

unesenu količinu tekućine, a to uključuje hranu i sve napitke primjerice juhu i varivo, a napitci

uključuju kavu, čaj, mlijeko, mliječne napitke, sokove i alkohol. (Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta, 2018.) Neka hrana sadrži znatnu količinu vode, primjerice špinat i

lubenica. (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2018.) Čovjek bi trebao steći pravilne

prehrambene navike. Kako bi se zdravo hranio trebao bi kupovati najsvježije kad god se može.

Lokalno uzgojeno svježe voće i povrće sadrži najviše hranjivih tvari. Trebali bi birati meso

životinja hranjenih travom te peradi iz slobodnog uzgoja. Istraživanja su pokazala da takvo

meso sadrži više vitamina i zdravih masnoća nego meso životinja iz intenzivnog uzgoja.

Također, vrlo je važno izbjegavati visoko prerađenu hranu. Brza hrana ili gotov obrok rijetko

kad su zdrave mogućnosti. (Maljković (ur.), 2016.)

2.2. Glavne kategorije hrane

Kada govorimo o hrani mislimo na namirnice iz različitih kategorija koje trebamo

uravnoteženo konzumirati. Glavne kategorije u koje možemo podijeliti hranu su:

Žitarice i proizvodi od žitarica

Najvažnije žitarice su: pšenica, ječam, raž, kukuruz, zob, proso, heljda. Navedena

hrana bogata je škrobom (65-75%), vlaknima, vitaminima B skupine, vitaminima E,

mineralima te se smatra da je dobar izvor bjelančevina (7-13%).

Meso, mesne prerađevine, perad, ribe, jaja, mahunarke

Meso i proizvodi od mesa

Predstavljaju bogati izvor bjelančevina, željeza, fosfora, vitamina B skupine i cinka.

Najvažniji izvor bjelančevina je meso čiji je sadržaj 15-22%, što ovisi o vrsti. Meso

3

koje sadrži više bjelančevina, a manje masti smatra se da je lakše probavljivo.

Najčešće se koriste mesa od goveda, svinja, ovaca, peradi i riba. U crveno meso spada:

junetina, janjetina, svinjetina te jela napravljena od tih vrsta mesa. Vrste mesa su:

goveđe meso (teletina, junetina i govedina), svinjsko meso (odojak i svinjetina) te ovčje

meso (mlada janjetina, janjetina i ovčetina).

Perad

Perad se prema potrošnji mesa nalazi na drugom mjestu, odmah iza svinjetine. U perad

spada: meso pilića, kokoši, purica, pataka i gusaka. Perad je dobar izvor bjelančevina,

željeza i vitamina B skupine. Ovo meso sadrži esencijalne aminokiseline (potrebne

organizmu, a koje se mogu nadomjestiti tek uzimanjem navedene hrane) te sadrži

velik broj vitamina B skupine.

Riba

Hranjiv sastav ribe ovisi o vrsti ribe. Sastoji se od bjelančevina (17-20%) čija je

probavljivost visoka (oko 97%), vode (75-80%) te količine masti (0,5-20%). Riba

sadrži fosfor, željezo, kalcij, magnezij, natrij, jod (morska riba) te vitamine A, B1, B2.

Jaja

Voda čini 75% jajeta, bjelančevine 13% te masti 11%. Bjelančevina jajeta imaju veću

biološku vrijednost od bjelančevina ostale hrane. Bjelanjak ne sadrži mast, a žumanjak

sadrži svega 33% masti te značajne količine kolesterola (520mg/100g). Jaja sadrže

mnogo vitamina B skupine, A, D i E te minerala, a posebice selena, fosfora, cinka i

željeza.

Suhe mahunarke

U ovu kategoriju ubraja se: grah, soja, grašak, bob, leća te slanutak. Suhe mahunarke

su bogat izvor ugljikohidrata (oko 60%) i bjelančevina (20-25%). Obiluju bogatim

sadržajem bjelančevina pa ih je upravo zbog tog moguće zamijeniti mesom. Sadrže

vitamine B skupine te minerale poput željeza, fosfora, magnezija i cinka.

Voće i povrće

Dobar su izvor vitamina, a posebice vitamina C, B6, vitamina E, karotenoida i folata,

različitih minerala (magnezij, željezo, kalcij, kalij), jednostavnih i složenih šećera

(glukoze i fruktoze), pektina i drugih vlakana, voćnih kiselina i drugih sastojaka koji

imaju antioksidativna svojstva te značajno smanjuju rizik od obolijevanja. Voće i

povrće sadrži (65-95%) vode.

4

Masti i ulja

Postoje dva tipa masnoće, a to su zasićene (uglavnom iz hrane životinjskog porijekla) i

nezasićene (uglavnom iz hrane biljnog porijekla te ulja i ribe). Visok unos masti

dovodi do pretjeranog unosa energije te povećava tjelesnu masu. U dnevnoj prehrani

djece mlađe školske dobi energija koje daju masti trebala bi, ovisno o dobi iznositi 25-

35% cjelodnevnog energetskog unosa, pri čemu udio zasićenih masnoća ne bi smio

biti veći od 10%. Preporučuju se upotrijebiti češće biljna ulja (maslinovo,

suncokretovo, repičino, bučino, kukuruznih klica), nego životinjska.

Sol i šećer

Organizmu je dnevno potrebno 5-6 g soli (kuhinjska sol-natrij klorid ili spojevi

natrija). Prevelik unos soli dovodi do povećanja krvnog tlaka te rizika nastanka

kroničnih nezaraznih bolesti. Preporučuje se konzumiranje što manje soli. Kao

zamjena za sol preporučuje se uporaba različitog bilja i začina.

Hrana i pića bogata šećerom organizmu daju mnogo kalorija, a malo esencijalnih

hranjivih tvari. Prehrana bogata šećerom uzrokuje karijes. Izvor šećera su: med, džem,

slatka pića, kolači, slatkiši, sladoled, čokolada te slični proizvodi. Tijekom pripreme

hrane te napitaka savjetuje se što manje konzumacije šećera.

Pića

Tekućina je bitan sastojak za održavanje života. Konzumiranje tekućine ovisi o unosu

i potrošnji energije. Najzdravija tekućina je voda, ali preporučuju se i sokovi od voća i

povrća bez dodatnog šećera. Također, preporučljivi su i voćni i biljni čajevi, a pri

zaslađivanju koristiti med, a rjeđe šećer. (Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske,

2013.)

5

3. PREHRANA I ZDRAVLJE

Zdrava prehrana je ona prehrana koja uključuje uravnoteženost i raznolikost unosa

hrane, odnosno prehrambenih namirnica koje mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla.

Različite namirnice sadrže razne nutrijente (hranjive tvari) koji su važni za ispravan rad i razvoj

ljudskog organizma. Nedostatak nutrijenata može dovesti do raznih oboljenja. U današnje

vrijeme sve je više bolesti i poremećaja vezano uz nepravilan način prehrane. Važno je da

pojedinac zna izabrati one namirnice koje obiluju nutrijentima te koji će im kao takvi djelovati

na očuvanje zdravlja. Također, bitno je naglasiti da određene namirnice ne moraju odgovarati

svakom organizmu. Upravo zbog toga što je svaki čovjek individua, određene namirnice mogu

izazvati različite štetne reakcije u organizmu čovjeka i razvoj određenih oboljenja. (Brozina,

2016.)

3.1. Mikronutrijenti i makronutrijenti

Skupinu mikronutrijenata čine vitamini i minerali. Za razliku od njih, makronutrijentima

pripadaju ugljikohidrati, bjelančevine, vlakna, masti i šećeri. Navedeni sastojci su prijeko

potrebni ljudskom organizmu. Potrebno ih je unositi u organizam putem različite prehrane.

(Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske, 2013.)

3.2. Organizacija obroka

Djeca školske dobi trebaju imati tri glavna obroka dnevno i dva manja međuobroka.

Razmak između obroka bi trebao biti tri do četiri sata. Dječja prehrana treba djetetu osigurati

što više energije, hranjivih tvari i zaštitnih tvari. Dan bi trebao započeti doručkom jer on daje

energiju.

Doručak pridonosi raspoloženju i preporuka je da se temelji na žitaricama jer su one

bogate ugljikohidratima, koji ne dovode do naglog podizanja glukoze u krvi, već daju

organizmu energiju za duži period. Također, preporučljivo je osim žitarica jesti i kruh. Većina

djece odlazi u školu bez doručka. Zbog toga djeca bivaju pospana, slabije koncentriranija te

otežano prate nastavu. Postoje dokazi koji govore da doručak pozitivno utječe na učenje i

pamćenje kod djece školske dobi. Istraživanja provedena u Sjedinjenim Američkim Državama

6

potvrdila su povezanost između uhranjenosti i psihosocijalnih funkcija sa školskim uspjehom

djeteta. Slabije uhranjena djeca imala su lošije ocjene u školi, bila su manje zainteresirana za

nastavu te su imala više psiholoških problema od djece koja su se hranila pravilno. Nakon šest

mjeseci učenici koji su redovno konzumirali doručak pokazali su bolju sposobnost

koncentracije, imali su bolje ocjene i primjerenije ponašanje od učenika koji nisu redovno

konzumirali prehranu. (Petrović-Žagar, 2015.)

Ručak bi trebao biti kuhani obrok te bi on trebao sadržavati ugljikohidrate, kao što su:

krumpir, riža, žitarice te proizvode od punog zrna žitarica, zatim bjelančevine, vitamine i

minerale. Od salate se preporučuje povrće. Večera bi trebala biti kao i doručak. Međuobrok bi

se trebao sastojati od voća, povrća, proizvoda od cjelovitog zrna žitarica ili mliječnih proizvoda,

a ne od grickalica (smoki, čips) koji daju osjećaj sitosti, bogate su energijom, siromašne

hranjivim tvarima, a mogu uzrokovati karijes i debljinu. Nijedna namirnica pojedinačno ne

sadrži sve prehrambene i zaštitne tvari za ljudski organizam te je upravo zbog toga potrebno

hranu kombinirati. Međuobroci su vrlo važni jer oni povećavaju radnu sposobnost. Međuobrok

se ne bi trebao preskočiti jer ukoliko se on ne konzumira, organizam postaje jako gladan i time

dolazi do prevelikog unosa glavnog obroka što negativno utječe na ljudski organizam.2

2 Zdrava i uravnotežena prehrana. Pribavljeno 24.10.2018., sa https://ultrazvuk-tarle.hr/dijagnostika/zagreb/zdrava_i_uravnoteena_prehrana?fbclid=IwAR1qbE2dKNwQ8dM9Ofg_QqaeOTZYQtCp5-xZOSdgJEyY4LV9H8NEWDXhbwU

https://ultrazvuk-tarle.hr/dijagnostika/zagreb/zdrava_i_uravnoteena_prehrana?fbclid=IwAR1qbE2dKNwQ8dM9Ofg_QqaeOTZYQtCp5-xZOSdgJEyY4LV9H8NEWDXhbwUhttps://ultrazvuk-tarle.hr/dijagnostika/zagreb/zdrava_i_uravnoteena_prehrana?fbclid=IwAR1qbE2dKNwQ8dM9Ofg_QqaeOTZYQtCp5-xZOSdgJEyY4LV9H8NEWDXhbwUhttps://ultrazvuk-tarle.hr/dijagnostika/zagreb/zdrava_i_uravnoteena_prehrana?fbclid=IwAR1qbE2dKNwQ8dM9Ofg_QqaeOTZYQtCp5-xZOSdgJEyY4LV9H8NEWDXhbwU

7

Tablica 1. Jelovnik školskog djeteta mora svakog dana sadržavati ove osnovne skupine namirnica

(Pribavljeno 24.10.2018. sa http://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/viewFile/907/868)

3.3. Piramida zdrave prehrane

Američko Ministarstvo poljoprivrede je prije dva desetljeća objavilo jedan od najbitnijih

nutricionističkih prikaza: piramidu zdrave prehrane (Slika 1.). Svrha piramide je pomoći široj

populaciji i olakšati odabir namirnica koje promiču zdravlje. Piramida zastupa tri osnovna

načela, a to su raznolikost, umjerenost i proporcionalnost.

Temelj prehrambene piramide čine žitarice i proizvodi od žitarica (kruh, riža,

tjestenina). One sadrže ugljikohidrate te su bogate vitaminima B-skupine i biljnim vlaknima,

važnima za probavu, rad crijeva i njihovo pražnjenje. Na drugom mjestu piramide nalazi se

voće i povrće. Preporučuje se da se povrće uzima tri puta na dan, a voće dva puta. Navedena

skupina namirnica obiluje bogatim vitaminima i mineralima koji su neophodni za rast i razvoj

pojedinca. Mlijeko i mliječni proizvodi svakako su važan izvor bjelančevina i kalcija. Ta

skupina namirnica izuzetno je bitna jer je važna za izgradnju kostiju čovjeka. Meso, riba, jaja,

suhe mahunarke, orašasti plodovi bogate su bjelančevinama i željezom. Nedostatak ovih

namirnice u predškolskoj dobi može izazvati anemiju. Najvažniji izvor željeza su crveno meso

http://hcjz.hr/index.php/hcjz/article/viewFile/907/868

8

i jetra, a može se pronaći i u tamnom mesu i peradi, sjemenkama, sušenom voću i

tamnozelenom povrću. Na samom vrhu piramide nalaze se masnoće i šećeri te proizvodi od

njih. Te vrste namirnica trebale bi se izbjegavati. Namirnice iz skupine šećera su kolači, keksi,

slastice. Grickalice poput čipsa, štapića i smokija također treba koristiti u manjim količinama

jer daju djeci energiju, ali su siromašne hranjivim tvarima. Također, bitno je naglasiti da je voda

vrlo važna, a najviše u predškolskoj dobi jer ona regulira tjelesne funkcije kod djeteta.3

Slika 1. Piramida zdrave prehrane. (Pribavljeno 6.11.2018. sa

https://tse1.mm.bing.net/th?id=OIP.UKE6UiTaZxI-AkeH-

7L9mQAAAA&pid=15.1&P=0&w=300&h=300)

3.3.1. Tanjur zdrave prehrane

Tanjur zdrave prehrane (Slika 2.) nastao je 2011. godine te je gotovo u potpunosti

zamijenio piramidu zdrave prehane. Osmislili su ga zdravstveni djelatnici i stručnjaci.

(Maljković (ur.), 2016.) Tanjur pravilne prehrane usmjerava pojedince na najbolji odabir

namirnica iz različitih prehrambenih grupa. Polovica tanjura trebala bi sadržavati voće i

povrće. Što više voća i povrća raznolikih boja. Također, veći je naglasak stavljen na povrće jer

neko voće ima viši udio jednostavnih šećera. Jednu četvrtinu bi trebali sadržavati cjelovite

žitarice i to one od cjelovitog zrna jer sadrže više vitamina, minerala i vlakana. Preostalu

četvrtinu tanjura trebaju činiti proteini. Treba dati prednost ribi, mesu peradi, jajima, grahu

3 Narodni zdravstveni list. Prehrana djece predškolske dobi. Pribavljeno 14.11.2018. sa http://www.zzjzpgz.hr/nzl/36/teta.htm

https://tse1.mm.bing.net/th?id=OIP.UKE6UiTaZxI-AkeH-7L9mQAAAA&pid=15.1&P=0&w=300&h=300https://tse1.mm.bing.net/th?id=OIP.UKE6UiTaZxI-AkeH-7L9mQAAAA&pid=15.1&P=0&w=300&h=300http://www.zzjzpgz.hr/nzl/36/teta.htm

9

i drugim mahunarkama. Također, treba pripaziti na unos crvenog mesa kao i procesiranog

(salame, kobasice i slično).

Važno je napomenuti da bitnu ulogu na tanjuru pravilne prehrane imaju i masnoće.

Masnoće se trebaju ograničiti ali moramo imati na umu da su nam masnoće neophodne za

normalno funkcioniranje organizma te da postoje „dobre“ i „loše“ masnoće. Preporučuje se

korištenje maslinovog, repičinog, bučinog te suncokretovog ulja, a treba paziti na unos maslaca

i parcijalno hidrogeniranih oblika ulja.

Još jedna važna smjernica tanjura pravilne prehrane nalaže da žeđ gasimo vodom, a ne

nekim drugim napitcima. Harvardski znanstvenici preporučuju 2 serviranja mlijeka i

mliječna proizvoda na dan.

Ono što prati sve prehrambene smjernice, a ponavlja se i u tanjuru pravilne prehrane je tjelesna

aktivnost. Tjelesna aktivnost, uz pravilnu prehranu, važna je u kontroli i održavanju tjelesne

mase. Slatkiši se ne trebaju potpuno izbaciti, ali se treba ograničiti njihov unos. 4

Svakako ne smijemo zaboraviti napitke poput vode i mlijeka. Dakle, pri svakodnevnoj prehrani

moramo voditi računa koju hranu konzumiramo. Najvažnije je da hrana bude raznovrsna, svježa

te da pripazimo u kojem je omjeru jedemo.

4 Nestle Good Food, Good Life. Tanjur pravine prehrane. Pribavljeno 14.11.2018. sa https://www.nestle.hr/nhw/vodic-za-pravilnu-prehranu/tanjur-pravilne-prehrane

https://www.nestle.hr/nhw/vodic-za-pravilnu-prehranu/tanjur-pravilne-prehrane

10

Slika 2. Tanjur zdrave prehrane. (Pribavljeno 6.11.2018. sa

https://tse3.mm.bing.net/th?id=OIP.YWu6cBVdEQcq9lFqmIvdgwHaGd&pid=15.1&P=0&w=300&h=300

)

3.4. Važnost pojedinih vitamina

„Da bismo se održali na životu, moramo dobivati vitamine iz prirodne hrane ili iz

prehrambenih (dijetetskih) dodataka.“ (Mindell, 1998:11). Vitamini su organske tvari

neophodne za život. Oni su nužni za normalan rad našeg organizma. Vitamini se u vrloj maloj

količini nalazi u hranjivim tvarima. Mogu se dobiti iz hranjivih tvari ili iz dijetetskih dodataka.

Navedeni dodaci dostupni su u obliku tableta, kapsula, tekućina, praha pa čak i injekcija. Bitno

je napomenuti da vitamini ne mogu zamijeniti hranu! Vitamini se ne mogu ni asimilirati u

organizmu bez unošenja hrane. Vitamini reguliraju naš metabolizam putem enzimskih sustava.

Nedostatak samo jednog od njih može ugroziti čitavo tijelo. Postoji mnogo vitamina koji su

topivi u mastima, a neki od njih su: vitamin A, vitamin D, vitamin E, vitamin K. (Mindell,

1998.)

Vitamin A je topiv u mastima. Da bi apsorbirao u organizmu on zahtijeva prisustvo

masti i minerala. Nije ga potrebno svakodnevno konzumirati. Postoji u dva oblika: vitamin A

zvan retinol (nalazi se samo u namirnicama životinjskog porijekla) i provitamin A poznat kao

karoten (ima ga u namirnicama biljnog i životinjskog porijekla). Vitamin A djeluje protiv

https://tse3.mm.bing.net/th?id=OIP.YWu6cBVdEQcq9lFqmIvdgwHaGd&pid=15.1&P=0&w=300&h=300https://tse3.mm.bing.net/th?id=OIP.YWu6cBVdEQcq9lFqmIvdgwHaGd&pid=15.1&P=0&w=300&h=300

11

noćnog sljepila, lošeg vida te se koristi u liječenju mnogih bolesti očiju. Potpomaže u rastu,

jačanju kostiju te doprinosi zdravlju kose i zubi. Pomaže u liječenju akni, bora i slično. Prirodni

izvori su riblje ulje, jetra, mrkva, jaja, tamnozeleno i žuto povrće, mlijeko i mliječni proizvodi,

margarin. (Mindell, 1998.)

Vitamin D (kalciferol, viosterol, ergosterol, „sunčani vitamin“) topiv je u mastima.

Dobiva se posredstvom sunčeve svjetlosti ili hrane. Ultraljubičaste zrake djeluju na ulja koja se

nalaze na koži, proizvodeći na taj način ovaj vitamin koji se zatim apsorbira u organizmu. Ako

se vitamin D uzima s vitaminima A i C, može pomoći u sprječavanju prehlade. Također,

pomaže u liječenju konjuktivitisa (postojanje svraba, crvenila i jako izraženog suzenja očiju) te

za jačanje kostiju i zubi. Prirodni izvori su riblje ulje, sardine, haringa, losos, tuna, mlijeko i

mliječni proizvodi. (Mindell, 1998.)

Vitamin E (tokoferol) topiv je u mastima, a taloži se u jetri, masnim tkivima, mišićima,

testisima, maternici, krvi, nadbubrežnoj žlijezdi i hipofizi. Aktivni je antioksidans te sprječava

oksidaciju masnih spojeva te oksidaciju vitamina A. Pojačava djelovanje vitamina A. On

održava mladenački izgled tako što usporava oksidacijom izazvano starenje stanica. U

sudjelovanju s vitaminom A, štiti pluća od zagađenosti zraka. Ublažava osjećaj umora, ubrzava

zarastanje opeklina te je djelotvoran pri prevenciji spontanih pobačaja. Najbolji prirodni izvor

su pšenične klice, sojino zrno, biljna ulja, koštunjavo voće, prokulice, lisnato zeleno povrće,

špinat, obogaćeno brašno, integralne žitarice i jaja. (Mindell, 1998.)

Vitamin K (menadion) topiv je u mastima. Pomaže u sprječavanju unutrašnjeg

krvarenja. On djeluje na smanjivanje pretjeranog menstrualnog iscjetka te pospješuje pravilno

zgrušavanje krvi. Najbolji prirodni izvori su lisnato zeleno povrće, jogurt, lucerna, žumanjak,

šafranovo ulje, sojino ulje, riblja ulja, alge. (Mindell, 1998.)

Također, postoje vitamini koji su topljivi u vodi, a neki od njih su: vitamin B1, vitamin

B2, vitamin B12, vitamin C, folna kiselina. (Mindell, 1998.)

Vitamin B1 je topiv u vodi. Potpomaže rastu, olakšava probavu, poboljšava psihičko

stanje, održava normalno funkcioniranje živčanog sustava, mišića i srca. Najbolji prirodni

izvori su pivski kvasac, rižine pahuljice, neprerađene žitarice, integralna pšenica, zobeno

brašno, kikiriki, iznutrice, nemasna svinjetina, većina povrća, mlijeko. (Mindell, 1998.)

Vitamin B2 je topiv u vodi. Količina koja se izlučuje ovisi o potrebi organizma. Poznat

je i kao vitamin G. Stresne situacije povećavaju potrebu za ovim vitaminom. Vitamin B2 nam

potpomaže u rastu i plodnosti, doprinosi zdravlju kože, noktiju, kose, ubrzava zarašćivanje rana

u ustima, poboljšava vid i slično. Najbolji prirodni izvori su mlijeko, jetra, bubrezi, kvasac, sir,

lisnato zeleno povrće, riba, jaja. (Mindell, 1998.)

12

Vitamin B12 (kobalamin) topiv je u vodi. Štiti nas od anemije, potpomaže rastu i

povećava tek kod djece te im daje energiju. Održava zdravlje živčanog sustava te poboljšava

koncentraciju, pamćenje i ravnotežu. Prirodni izvori su jetra, govedina, svinjetina, jaja, mlijeko,

sir, bubrezi. (Mindell, 1998.)

Vitamin C (askorbinska kiselina, cevitaminska kiselina) je topiv u vodi. Zacjeljuje rane,

opekotine i liječi krvarenje desni, ubrzava zacjeljenje nakon kirurškog zahvata, pomaže u

snižavanju razine kolesterola u krvi, jača imunološki sustav, pruža zaštitu od tvari koje izazivaju

rak te produžava život tako što omogućava stanicama da ostanu na okupu. Najbolji prirodni

izvori su južno voće, bobičasto voće, rajčica, cvjetača, krumpir, paprika te zeleno i lisnato

povrće. (Mindell, 1998.)

Folna kiselina je topiva u vodi. Štiti od crijevnih parazita i trovanje hranom. Čini izgled

kože zdravijom, djeluje analgetički (ublažava bol) te djeluje kao preventiva protiv čireva.

Najbolji prirodni izvori su tamnozeleno lisnato povrće, mrkva, jetra, žumanjak, marelica,

bundeva, grah, raž i crno brašno. (Mindell, 1998.)

3.5. Poremećaji i bolesti vezani uz prehranu

Uz nepravilnu prehranu dolaze razne bolesti i poremećaji. Neke od njih su: pretilost,

anoreksija, bulimija i izgladnjivanje.

3.5.1. Pretilost

Pretilost je kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu

i povećavanjem tjelesne težine. Smatra se kao posljedica prekomjernog unošenja hrane odnosno

energije te nedovoljne fizičke aktivnosti.5 Masne se stanice množe tijekom dva razdoblja rasta,

a to su: rane mladosti i adolescencije. Prekomjerno jedenje u tim razdobljima povećava njihov

broj. Smatra se da je genetski određen i da su neki pojedinci već rođeni s viškom tih stanica.

Bitno je naglasiti da roditelji imaju važnu ulogu u razvoju pretilosti. Primjerice, ako je roditelj

trogodišnjaka gojazan (debeo), dijete (koje je trenutno mršavo) ima 30%-tnu šansu jednog dana

postati pretilim. Nakon adolescencije kod djece se povećava masa masnih stanica, a ne njihov

5 Poremećaji i bolesti vezani uz prehranu. Pribavljeno 29.10.2018. sa https://prezi.com/uwufhgb5xpac/poremecaji-i-bolesti-vezani-uz-prehranu/

https://prezi.com/uwufhgb5xpac/poremecaji-i-bolesti-vezani-uz-prehranu/

13

broj. Smatra se da je mršavljenje puno teže odraslima koji su u djetinjstvu, kada su se stanice

množile bili debeli.6

Slika 3. Pretilo dijete (Pribavljeno 29.10.2018. s https://tse1.mm.bing.net/th?id=OIP.O80yEj-

SavK5QRk9KpupAAHaFM&pid=15.1&P=0&w=304&h=213)

3.5.2. Anoreksija

Anoreksija je težak gubitak apetita čiji su razlozi emocionalne prirode. Iako se smatra

da je u središtu bolesti hrana, anoreksija je bolest uma. Ona često započinje relativno prirodnom

željom za gubitkom kilograma. Oboljela osoba postaje opsjednuta svojim tijelom i često sebe

doživljava debelom iako je istina suprotna. Ona se liječi psihoterapijom te je važna obiteljska

terapija.7 Anoreksičnim osobama jelo predstavlja veliki stresni događaj. Većinu vremena

provodi razmišljajući o hrani, dijeti i tijelu. Koliko god kilograma izgubili, anoreksične osobe

nikada nisu zadovoljne. Ljudi koji boluju od anoreksije često ne priznaju kako imaju problem.

Tri su osnovne problematike ovog poremećaja, a to su: neprihvaćanje zdrave tjelesne mase,

velik strah od gojaznosti i iskrivljena slika o svom tijelu. Bitno je napomenuti da i djeca mogu

bolovati od anoreksije. Roditelji koji neprestano kontroliraju njihov izgled pa i svoj mogu

narušiti dječje zdravlje. Takvi roditelji najviše vremena posvećuju svom besprijekornom

fizičkom izgledu. Djeca tada primaju pogrešnu sliku te tada postoji veća vjerojatnost za

razvijanje takve bolesti. 8

6 Pliva zdravlje. Pribavljeno 14.11.2018. sa http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/51/Pretilost.html#20367 7 Isto. Pribavljeno 29.10.2018. sa https://prezi.com/uwufhgb5xpac/poremecaji-i-bolesti-vezani-uz-prehranu/ 8 Mjesečeva dijeta. Pribavljeno 29.10.2018. sa http://dijetamesecevemene.com/zdrav-zivot/anoreksija-nervoza-simptomi-posledice/

https://tse1.mm.bing.net/th?id=OIP.O80yEj-SavK5QRk9KpupAAHaFM&pid=15.1&P=0&w=304&h=213https://tse1.mm.bing.net/th?id=OIP.O80yEj-SavK5QRk9KpupAAHaFM&pid=15.1&P=0&w=304&h=213http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/51/Pretilost.html#20367http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/51/Pretilost.html#20367https://prezi.com/uwufhgb5xpac/poremecaji-i-bolesti-vezani-uz-prehranu/http://dijetamesecevemene.com/zdrav-zivot/anoreksija-nervoza-simptomi-posledice/http://dijetamesecevemene.com/zdrav-zivot/anoreksija-nervoza-simptomi-posledice/

14

Slika 4. Anoreksija. (Pribavljeno 29.10.2018. sa

https://tse2.mm.bing.net/th?id=OIP.t6A8hHZF18tVgZkEFW2VAwHaLK&pid=15.1&P=0&w=300&h=30

0)

3.5.3. Bulimija

Bulimija je poremećaj koji se najčešće javlja kod osoba ženskog spola te najčešće

nastaje u sklopu graničnog poremećaja ličnosti kao što su histerija, depresija, šizofrenija te

razne druge fobije. Njen sastavni dio su razni poremećaji poput depresije, šizofrenije te razne

fobije. Također, njen sastavni dio je anksioznost jer je osoba u stalnoj strepnji da će se udebljati.

Bitna karakteristika za bulimičare je opsjednutost hranom.9 Bulimičari se čiste povraćanjem

koji su sami izazvali. Prosječna dob kada se ona javlja je 12 do 20 godina. Brojnim povraćanjem

oni gube vodu i kalij čime dolazi do nepravilnog rada srca, grčenja mišića pa čak oduzetosti.10

Bulimija se često javlja u kombinaciji s anoreksijom (u oko 20% slučajeva). Postoji dva tipa

bulimije: 1. tip čišćenja i 2. tip vježbanja. Tip čišćenja osobe svjesno izazivaju povraćanje da

bi se riješile hrane prije nego što se ona stvori i tako spriječile dobivanje na težini. Tip vježbanja

9 Isto. Pribavljeno 29.10.2018. sa http://dijetamesecevemene.com/zdravlje/bulimija-simptomi-lecenje-posledice/ 10 Bolesti i poremećaji vezani uz prehranu. Pribavljeno 29. 10.2018. sa https://prezi.com/uwufhgb5xpac/poremecaji-i-bolesti-vezani-uz-prehranu/

https://tse2.mm.bing.net/th?id=OIP.t6A8hHZF18tVgZkEFW2VAwHaLK&pid=15.1&P=0&w=300&h=300https://tse2.mm.bing.net/th?id=OIP.t6A8hHZF18tVgZkEFW2VAwHaLK&pid=15.1&P=0&w=300&h=300http://dijetamesecevemene.com/zdravlje/bulimija-simptomi-lecenje-posledice/http://dijetamesecevemene.com/zdravlje/bulimija-simptomi-lecenje-posledice/https://prezi.com/uwufhgb5xpac/poremecaji-i-bolesti-vezani-uz-prehranu/

15

je nešto rjeđi oblik bulimije koji se javlja u tek 7% slučajeva. U toj vrsti bulimije osobe

pokušavaju da ponište efekt unesene hrane tako što poslije prejedanja pretjerano vježbaju. 11

Slika 5. Bulimija. (Pribavljeno 29.10.2018. sa

https://tse2.mm.bing.net/th?id=OIP.IEKAghwTLwddkeNTxUPNYwHaEK&pid=15.1&P=0&w=326&h=1

83 )

3.5.4. Izgladnjivanje

Izgladnjivanje predstavlja dugotrajnu ili potpunu odsutnost hrane tj. ekstremni oblik

pothranjenosti. Tijelo se zbog nedostatka vitamina, minerala, hrane i energije ne može

normalno razvijati i obavljati određene funkcije. Ono može dovesti do trajnog oštećenja organa

i lako može dovesti do smrti. U prosjeku od pothranjenosti i gladi svakih pet sekundi umre

jedno dijete. 12 Smatra se da su pothranjene osobe ako izgube više od desetak kilograma od

svoje normalne težine. (Ciplic, 2014.) Ona nastaje uslijed istovremenog smanjenog unosa

energije, bjelančevina, ugljikohidrata te masti. Prevencija se sastoji u davanju dovoljnih

količina kvalitetne hrane, smanjenju broja infekcija i edukaciji o pravilnoj ishrani. Preventivno

djelovanje mora se prvo vršiti u rizičnim grupama (dojenčad, školska djeca, djeca u pubertetu,

trudnice, dojilje i sl.).13

11 Trčanje. Pribavljeno 29.10.2018. sa https://www.trcanje.rs/mrsavljenje/bulimija/ 12 Poremećaji i bolesti vezani uz prehranu. Pribavljeno 29.10.2018. sa https://prezi.com/uwufhgb5xpac/poremecaji-i-bolesti-vezani-uz-prehranu/ 13 LekarInfo. Pothranjenost. Pribavljeno 14.11.2018. sa https://www.lekarinfo.com/metaboliki-poremeaji/pothranjenost

https://tse2.mm.bing.net/th?id=OIP.IEKAghwTLwddkeNTxUPNYwHaEK&pid=15.1&P=0&w=326&h=183https://tse2.mm.bing.net/th?id=OIP.IEKAghwTLwddkeNTxUPNYwHaEK&pid=15.1&P=0&w=326&h=183https://www.trcanje.rs/mrsavljenje/bulimija/https://prezi.com/uwufhgb5xpac/poremecaji-i-bolesti-vezani-uz-prehranu/https://www.lekarinfo.com/metaboliki-poremeaji/pothranjenosthttps://www.lekarinfo.com/metaboliki-poremeaji/pothranjenost

16

Slika 6. Pothranjenost. (Pribavljeno 4.12.2018. sa

https://www.vecernji.ba/media/img/9c/34/f130a4e73e100ac738da.jpeg )

https://www.vecernji.ba/media/img/9c/34/f130a4e73e100ac738da.jpeg

17

4. REDOVITA TJELESNA AKTIVNOST

Redovita tjelesna aktivnost ima brojne učinke na zdravlje. Iako su najuočljiviji oni koji

se tiču srčano-žilnog i mišićno-koštanog sustava, tjelesnom se aktivnošću značajno poboljšava

funkcioniranje endokrinog, imunološkog i metaboličkog sustava kao i ukupno fizičko zdravlje.

Redovitim se vježbanjem snižava tjelesna težina, što dodatno pridonosi zdravlju. (Radaković,

2015.)

U današnje vrijeme sve se više vidi nedostatak tjelesne aktivnosti i vježbe. O tome nam

upravo govore rezultati studije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pod nazivom Ponašanje

u vezi sa zdravljem djece školske dobi. Istraživanje je u Hrvatskoj prvi put provedeno 2002.

godine, nedugo zatim 2006. i treći put 2010. godine. Glavni istraživač prof. dr. sc. Marina

Kuzman, a članovi istraživačkog tima su dr. Iva Pejnović Franelić, dr. sc. Ivana Pavić Šimetin,

Martina Markelić, prof. soc. i Mario Hemen, ing.. Rezultati studije pokazuju da 33% dječaka i

20% djevojčica ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo u dobi od jedanaest godina. Vesna

Herceg Čavrak tvrdi da je osim pravilne prehrane jednaku vrijednost ima i redovita tjelesna

aktivnost u svakodnevnom životu. Ona smatra da bi djeca trebala biti barem 60 minuta tjelesno

aktivna tijekom dana. Također, podaci o pretilosti navedeni na mrežnoj stranici Europske

zdravstvene organizacije iz 2015. nam potvrđuju činjenicu da je 1/3 smrti upravo prekomjerna

tjelesna težina i pretilost. Stručnjaci upozoravaju kako će 2030. godine većina odraslih osoba

imati prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost, a statistički podaci ukazuju na jednako alarmantno

stanje i u dječjoj dobi. 14

Tjelesni odgoj u školama nedovoljno je zastupljen. Smatra se da su nužne promjene u

školskom programu u smislu povećanja satnice, ali i načina provođenja tjelesne aktivnosti.

(Štampar, 2017.)

Navedeni podaci nam ukazuju na ozbiljan problem današnjeg društva koji nažalost iz

godine u godinu postaje sve veći. Upravo zbog toga vrlo je važno da se u školama kroz predmet

priroda i društvo te tjelesna i zdravstvena kultura djecu pravovremeno informira o pravilnoj

prehrani i tjelovježbi. Nadopunjavajući ta dva područja djeci se daje uvid u to kako uz

kombinaciju zdrave prehrane i tjelovježbe možemo zdravo živjeti.

14 Alarmantni podaci o pretilosti djece u Hrvatskoj. Pribavljeno 25.10.2018. sa https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/alarmantni-podaci-o-pretilosti-djece-u-hrvatskoj-20160915

https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/alarmantni-podaci-o-pretilosti-djece-u-hrvatskoj-20160915

18

Tablica 2. Prikaz preporuka vodećih svjetskih institucija za promicanje tjelesne aktivnosti. (Pribavljeno

7.11.2018. sa http://www.pjesmicezadjecu.com/zdravlje/tjelesna-

aktivnost.html?fbclid=IwAR2beUSlcPlmdgUflA7ovCGTgQzS-e_K-WciWkI_L5uDqq5GsagskRpg504 )

Vrsta aktivnosti Djeca (6.-12. god.)

UMJERENE AEROBNE VJEŽBE - aktivna rekreacija kao što je hodanje,

rolanje i vožnja romobila

- vožnja bicikla

- hodanje do škole

SNAŽNE AEROBNE VJEŽBE - aktivna igra koja uključuje trčanje i

hvatanje ( npr. igra „lovice“)

- vožnja bicikla

- preskakanje konopa

- borilačke vještine (npr. karate)

- trčanje

- sportovi kao što su košarka, plivanje,

tenis ili gimnastika

VJEŽBE ZA JAČANJE MIŠIĆA - igre kao što su „lovice“ ili igre

„policajca i lopova“

- sklekovi s koljenima na podu

- vježbe izdržljivosti koje koriste

tjelesnu masu ili rastezljive trake

- penjanje uz uže ili na drvo

- čučnjevi

- ljuljanje na penjalicama na dječjim

igralištima

- gimnastika

VJEŽBE ZA JAČANJE KOSTIJU - igre kao što su npr. „crna kraljica“

- skakutanje, preskakivanje, skakanje

- preskakivanje konopa

- trčanje

- sportovi kao što su gimnastika,

košarka, rukomet, tenis

http://www.pjesmicezadjecu.com/zdravlje/tjelesna-aktivnost.html?fbclid=IwAR2beUSlcPlmdgUflA7ovCGTgQzS-e_K-WciWkI_L5uDqq5GsagskRpg504http://www.pjesmicezadjecu.com/zdravlje/tjelesna-aktivnost.html?fbclid=IwAR2beUSlcPlmdgUflA7ovCGTgQzS-e_K-WciWkI_L5uDqq5GsagskRpg504

19

5. NEPRAVILNA PREHRANA

U današnje vrijeme sve više prevladava brza i nepravilna prehrana. Svima nama poznato

je da loša prehrana predstavlja jedan od najznačajnijih faktora rizika kada su u pitanju maligna

oboljenja. Ono što neke namirnice čini izuzetno opasnim su kemijske supstance i aditivi koji se

dodaju radi poboljšanja okusa ili nekih drugih osobina namirnica. Kako bismo iz jelovnika

izbacili potencijalno opasne kancerogene tvari koje potiču razvoj malignih bolesti trebali bi

izbjegavati: šećer, zasićene masti te akrilamide15. Navedeni sastojci nalaze se u namirnicama

kao što su: hrenovke, slanina, krafne, pomfrit te druge.16

Slika 7. Namirnice koje nisu preporučljive. (Pribavljeno 6.11.2018 sa

https://tse3.mm.bing.net/th?id=OIP.6rjfJ0enPfGHH1okGswL2AHaFI&pid=15.1&P=0&w=300&h=300)

5.1. Savjeti za pravilnu prehranu

Kako bi se čovjek zdravo hranio trebao bi znati da pravilna prehrana ne znači da se mora

odricati pojedine hrane već da sva hrana može biti sastavni dio pravilne i uravnotežene

prehrane, ali pod uvjetom da je veličina porcije prilagođena spolu, dobi te količini i vrsti tjelesne

15 Navedeni se pojam odnosi na supstance koje nastaju tijekom prženja namirnica bogatih škrobom 16 Stetoskop. Pribavljeno 26.10.2018. sa http://stetoskop.info/Nezdrava-hrana-1481-c47-content.htm

https://tse3.mm.bing.net/th?id=OIP.6rjfJ0enPfGHH1okGswL2AHaFI&pid=15.1&P=0&w=300&h=300http://stetoskop.info/Nezdrava-hrana-1481-c47-content.htm

20

aktivnosti. Dakle, trebala bi se konzumirati raznovrsna prehrana jer nijedna hrana zasebno ne

može osigurati sve hranjive tvari. Uravnotežen unos je uvijek važan. Ako se pojede više

masnoća tijekom ručka, trebao bi se smanjiti njihov unos za večeru. Također, hrana bi se trebala

temeljiti na hrani bogatoj ugljikohidratima. Ona je bitna jer daje mnogo energije i vlakana.

Trebalo bi se konzumirati što više voća i povrća jer ona pruža važne zaštitne hranjive tvari.

Neizostavan čimbenik pravilne prehrane je redovita tjelesna aktivnost. Smatra se da svako

povećanje tjelesne težine povećava rizik od širokog raspona bolesti srca i karcinoma.

Nakupljanje viška masnoća smatra se posljedicom unosa većeg broja kalorija nego što je

organizmu potrebno. Tjelesna aktivnost je dobar način potrošnje kalorija te ona omogućava da

se osoba bolje osjeća. Trebalo bi redovito jesti jer preskakanje primjerice doručka dovodi do

pregladnjivanja, a ono najčešće rezultira kasnije prejedanjem. Također, tekućinu ne smijemo

izostaviti. Osim vode, preporučljivi su voćni sokovi, čaj, kava, mlijeko i slično.17

Nekoliko korisnih savjeta za zdravu prehranu:

1. Način na koji se jede je vrlo bitan (nikada ne biste trebali jesti u hodu, na brzinu,

gledajući televiziju), jedite opušteno i u miru i dobro žvačite hranu jer probava počinje

već u ustima.

2. Pokušajte izbjeći nervozu – stres ometa pravilan proces probave.

3. Trebali biste imati barem tri do pet obroka dnevno.

4. Pokušajte u isto vrijeme doručkovati, između 8 i 9 sati ako je moguće, a večeru

najkasnije dva sata prije odlaska u krevet. Sve funkcije u organizmu se odvijaju prema

biološkom satu, određenim ritmom, pa i probavljanje unesene hrane.

5. Odaberite hranu prirodnog porijekla bez mnogo aditiva i drugih kemijskih primjesa jer

tako čuvate svoju jetru, bubrege i probavne organe.

6. Svi mogu uživati u hrani ako je znaju pravilno izabrati, kombinirati i opredijeliti se za

namirnice sa što manje kalorija.

7. Vodite računa da prilikom obrade namirnica što više sačuvate njihove hranjive i zaštitne

tvari. Neka sve bude kuhano, prženje zaboravite. Konzumirajte što više voća i povrća.

8. Promijenite navike ako su dosada bile loše.

9. Tijekom dana uzimajte što više tekućine i pijte vodu uvijek prije jela.

17 10 savjeta za pravilnu prehranu. Pribavljeno 26.10.2018. sa https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/zdravlje/10-savjeta-za-pravilnu-prehranu.html

https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/zdravlje/10-savjeta-za-pravilnu-prehranu.html

21

10. Za vrijeme kupovine namirnica čitajte etikete o sastavu hrane, aditivima, energetskoj

vrijednosti.

11. Ako smatrate da ne spadate u osobe koje se mogu kontrolirati pri uzimanju hrane, ne

kupujte namirnice bogate mastima i ugljikohidratima.

12. Ne pripremajte više hrane nego što smatrate da vam je potrebno.

13. Nikada ne jedite između planiranih obroka.

14. Poslije obroka budite aktivni, ne idite odmah u krevet.

5.2. Dijeta

Dijeta se često pogrešno tumači kao ograničavanje uzimanja hrane, ali ona nije ništa

drugo nego način prehrane pogodan za određenu preventivu ili terapiju. Trebate biti oprezni

kod skidanja kilograma. Medicinski je dozvoljeno da mjesečno izgubite do tri kilograma, a

kod pretilih osoba čak i do pet kilograma. Treba se izbjegavati dijeta pomoću koje se može

smršaviti do čak 15 kilograma za svega 10 dana ili nekoliko tjedana. Upravo zbog toga što

takve „šok dijete“ mogu dovesti do raznih zdravstvenih problema, a i izgubljeni kilogrami se

poslije toga brzo vrate. Planirana dijeta ne smije podrazumijevati unošenje manje od 1200 kcal

te mora zadovoljavati sve potrebe organizma u tijeku dana. Zapamtite pravilo: pravilna

prehrana + pravilna fizička aktivnost + briga za cijeli organizam = zdravlje i ljepota.18

18 Nekoliko korisnih savjeta za zdravu prehranu. Pribavljeno 6.11.2016. sa https://www.fitness.com.hr/prehrana/nutricionizam/Savjeti-prehrana.aspx

https://www.fitness.com.hr/prehrana/nutricionizam/Savjeti-prehrana.aspx

22

6. MANJE POZNATE ČINJENICE O PREHRANI

Postoji mnogo činjenica za koje možda niste znali, a neke od njih su:

„Majkama koje doje djecu trebaju isti dodaci kao i trudnicama, uz dopunske količine vitamina

A, B6, B12 i C.“ (Mindell, 1998:220)

„Ako vježbate s utezima, odgovarajuća ishrana je za vas isto tako važna koliko i vaša

zagrijavanja i rashlađivanja. U stvari, ako ne kombinirate sve to, mogli biste završiti s

napuhanim mišićima oklopljenim naslagama masti.“ (Mindell, 1998:224)

„Centar za istraživanje stresa i zdravstvenog stanja Istraživačkog instituta u Stanfordu utvrdio

je da mijenjanje smjene od radnika uzima veliki danak, i na fizičkom i na psihičkom planu. Kad

se poremeti ritam jela i spavanja, ista stvar se događa i s biološkim ritmovima organizma i

potrebno je „tri“ do četiri tjedna da se uskladi 24-satni ritam. Ako često mijenjate dnevnu radnu

smjenu za noćnu, vaš organizam se nalazi pod velikim stresom, vaši izgledi za obolijevanje

rastu, a rizik dobivanja čireva na želucu ili dvanaestercu se povećava.“ (Mindell, 1998:224)

„Ako ste invalid, vaše potrebe za vitaminima obično su povećane.“ (Mindell, 1998:228)

„Svaka cigareta koju popušite uništava oko 25 do 100 mg vitamina C.“ (Mindell, 1998:229)

„Čak i normalne, sretne osobe mogu postati depresivne kada se kod njih izazove nedostatak

niacina ili folne kiseline.“ (Mindell, 1998:263)

„Mnogi liječnici smatraju kofein krivcem za nastanak srčanih bolesti zbog povišenog krvnog

tlaka.“ (Mindell, 1998:270)

„Istraživanja na ljudima i životinjama pokazala su da konzumacija jela s čili paprikama

pojačava sagorijevanje masti i kalorija.“ (Bowden, 2013:55)

„Pothranjenost u majčinoj utrobi može metabolizam nerođenog djeteta programirati za čuvanje

masnog tkiva u slučaju slabe dostupnosti hrane u budućnosti, što može voditi pretilosti u

odrasloj dobi, kad se ispostavi da je hrana na raspolaganju u izobilju. Izlaganje majke nezdravoj

hrani u trudnoći također stvara predispoziciju za pretilost djeteta.“ (Maljković i sur., 2017:211)

„Količine vitamina u povrću razlikuju se ovisno o njegovoj starosti i boji. Mlado, nježno zeleno

povrće sadrži više vitamina C nego starije biljke. Tamnije zeleni vanjski listovi salate i kupusa

sadrže više vitamina A, kalcija i željeza nego svjetliji unutarnji listovi. Što je list tanji i zeleniji,

to je bogatiji hranjivim tvarima.“ (Maljković i sur., 2017:90)

23

„Konzumacija malo ili nimalo voća i povrća pridonosi 14 posto svih smrti od raka želuca, 11

posto smrti od srčanih bolesti i 9 posto smrti od moždanog udara, procijenila je Svjetska

zdravstvena organizacija.“ (Maljković (ur.), 2017:89)

24

7. EMPIRIJSKI DIO

7.1. Cilj istraživanja

Cilj je istraživanja prikazanog u ovom diplomskom radu ispitati učenike mlađe školske

dobi o njihovim prehrambenim navikama.

7.2. Istraživačka pitanja

Istraživanjem se željelo doći do odgovora na sljedeća pitanja:

1. Jedu li učenici u nižim razredima osnovne škole dovoljno voća te kakav kruh

preferiraju?

2. Jedu li učenici dovoljan broj obroka svaki dan te imaju li jedan kuhani

obrok dnevno?

3. Kakva pića preferiraju učenici u nižim razredima osnovne škole?

4. Jesu li učenici u nižim razredima osnovne škole svjesni važnosti zdrave

prehrane za njihov organizam?

7.3. Opis uzorka istraživanja

Istraživanje je provedeno sa 77 ispitanika. Uzorak je bio namjeran. U istraživanju je

sudjelovalo 42 učenika i 35 učenica od 1. do 4. razreda osnovne škole (Slika 8.). Ispitanici su

bili upoznati s namjerom istraživanja koje je bilo dobrovoljno, uz dobivenu suglasnost i u

potpunosti anonimno.

Rezultati na slici 8. prikazuju kako je najviše ispitanika bilo muškoga spola (55-%,

N=42), dok je ispitanika ženskoga spola bilo 35 (45-%) (Slika 8.). U uzorku su bili

najzastupljeniji ispitanici koji pohađaju prvi i drugi razred osnovne škole. Njih ima jednak broj

(21; 27%). Ispitanika koji pohađaju treći razred je 16 (21 %), a ispitanika koji pohađaju četvrti

razred je 19 (25%). Na slici 9. možemo vidjeti i grafički prikaz uzorka prema razredu koji

pohađaju (Slika 9.)

25

Slika 8. Raspodjela ispitanika prema spolu

Slika 9. Raspodjela ispitanika prema razredu koji pohađaju

7.4. Instrumenti i postupak istraživanja

Postupak koji se koristio za prikupljanje informacija o prehrani djece mlađe školske

dobi je anketiranje, a instrument je tiskani anketni upitnik (Prilog 1.). Anketa je bila

namijenjena učenicima i učenicama razredne nastave te je u potpunosti anonimna.

42; 55 %

35; 45%

SPOL

M

Ž

21; 27 %

21; 27 %

16; 21 %

19; 25 %

RAZRED

PRVI

DRUGI

TREĆI

ČETVRTI

26

Anketni se upitnik sastajao od devet pitanja zatvorenog tipa (pitanja višestrukoga izbora

i kratkog odgovora) i dva pitanja otvorenog tipa što je ukupno 11 pitanja. Upitnik se može

podijeliti na dva dijela. Prvi dio služi za prikupljanje općih informacija o učenicima kao što su

spol i razred. Drugi se dio sastoji od pitanja vezanih za procjenu prehrane učenika mlađe školske

dobi. Prvih je devet pitanja zatvorenoga tipa i u njima ispitanici moraju odabrati između tri ili

četiri ponuđena odgovora jedan za koji smatraju da se odnosi na njih. Posljednja su dva pitanja

otvorenoga tipa i u njima su ispitanici trebali reći koje je njihovo omiljeno jelo te smatraju li to

jelo zdravim i zašto da, odnosno zašto ne.

Znanstvena je paradigma na kojoj se temelji ovo istraživanje pozitivizam. Pozitivizam

je filozofski pravac koji se temelji na provjerenim činjenicama.19 Budući da se istraživanje

provodilo na većem broju ispitanika različitih skupina koji se razlikuju po dobi, vrsta

istraživanja je transverzalna. Prema načinu prikupljanja podataka istraživanje je kvantitativno.

19 Veliki Rečnik. Pribavljeno 4.12.2018. sa https://velikirecnik.com/2016/06/12/pozitivizam/

https://velikirecnik.com/2016/06/12/pozitivizam/

27

8. REZULTATI

Prilikom obrade prikupljenih podataka dobiven je uvid u način prehrane učenika mlađe

školske dobi. Rezultati su obrađeni i analizirani pomoću programa Microsoft Office Excel i

Microsoft Office Word te su prikazani i opisani kružnim dijagramima.

Prikaz odgovora na prvo pitanje iz anketnoga upitnika „Koliko puta dnevno jedeš?“

nalazi se na slici 10. Na ovo je pitanje odgovorilo svih 77 ispitanika. Od ukupno 77 ispitanika,

njih 57 (74%) jede triput dnevno ili više, 14 (18%) njih jede dvaput dnevno, a samo 6 (8%)

ispitanika jede jedanput dnevno (Slika 10.).

Slika 10. Broj obroka koje učenici konzumiraju tijekom dana

Rezultati odgovora na drugo pitanje u anketi prikazani su na slici 11. Na drugo pitanje

u anketi „Doručkuješ li?“ čak 53 (69-%) ispitanika odgovorilo je da doručkuje svaki dan, a

samo 2 (3 %) ispitanika da ne doručkuje, dok je ponekad odgovorilo 22 (28%) ispitanika (Slika

11.).

6; 8%

14;18%

57;74%

1. Koliko puta dnevno jedeš?

jedanput

dvaput

triput ili više

28

Slika 11. Raspodjela odgovora ispitanika prema tome doručkuju li ili ne

Na slici 12. nalaze se rezultati odgovora na treće pitanje. Treće je pitanje glasilo: „Jedeš

li za ručak kuhani obrok?“ Na ovo je pitanje najveći broj ispitanika odgovorio potvrdno, čak

njih 58 (75-%) za ručak obavezno jede kuhani obrok. Samo 16 (21%) ne jede kuhani obrok za

ručak, dok 3 ispitanika kuhani obrok za ručak jede rijetko (Slika 12.).

Slika 12. Raspodjela odgovora ispitanika prema tome jedu li za ručak kuhani obrok

Slika 13. prikazuje rezultate odgovora učenika na pitanje o broju komada voća koje

dnevno pojedu. Četvrto je pitanje glasilo: „Koliko dnevno voća pojedeš (broj komada, npr.

jednu bananu, dvije jabuke i sl.)?“ Na ovo je pitanje 26 (34-%) ispitanika odgovorilo da dnevno

pojede više od dva komada voća. Samo je 7 (9-%) ispitanika odgovorilo da ne pojede niti jedan

53; 69%

22; 28%

2;3%

2. Doručkuješ li?

da

ponekad

ne

58;75%

16; 21 %

3; 4%

3. Jedeš li za ručak kuhani obrok?

da

ne

rijetko

29

komad voća dnevno. Jedan komad voća dnevno pojede 23 (30-%) ispitanika, dok točno dva

komada voća pojede 21 (27% ) ispitanik (Slika 13.).

Slika 13. Raspodjela odgovora ispitanika prema broju komada voća koje dnevno pojedu

Rezultati odgovora na peto pitanje nalaze se na slici 14. Peto je pitanje glasilo: „Koliko

često jedeš slatkiše?“ Na ovo je pitanje 65 (85-%) ispitanika odgovorilo da ponekad jede

slatkiše, a samo 1 (1-%) ispitanik je odgovorio da nikada ne jede slatkiše. 11 (14-%) je

ispitanika odgovorilo da svaki dan jede slatkiše (Slika 14.).

Slika 14. Raspodjela odgovora ispitanika prema tome koliko često jedu slatkiše

7; 9%

23; 30%

21; 27%

26; 34%

4. Koliko dnevno voća pojedeš (broj komada, npr. jednu bananu, dvije

jabuke i sl.)?

ništa

jedno

dva

više od dva voća

1; 1%

65; 85%

11; 14%

5. Koliko često jedeš slatkiše?

nikada

ponekad

svaki dan

30

Na slici 15. prikazani su rezultati odgovora na 6. pitanje. Šesto je pitanje glasilo: „Pijete

li više vodu ili sok?“ 70 ispitanika (91-%) od ukupnoga broja ispitanika navodi da više pije

vodu, dok samo 7 (9-%) ispitanika više pije sok (Slika 15.)

Slika 15. Raspodjela odgovora ispitanika prema tome piju li više vodu ili sok

Na 7. pitanje „Koji kruh najčešće jedete?“ učenici navode odgovore „Bijeli“,

„Polubijeli“, „Kukuruzni“ ili „Crni“. Od 77 ispitanih učenika, njih 45 (58-%) navodi da jede

bijeli kruh, 20 (26-%) učenika navodi da jede polubijeli kruh, dok 9 (12-%) učenika navodi da

jede kukuruzni kruh, a 3 (4-%) učenika jede crni kruh (Slika 16.).

Slika 16. Raspodjele odgovora ispitanika prema tome koji kruh najčešće jedu

70; 91%

7; 9%

6. Pijete li više sok ili vodu?

voda

sok

45; 58 %20 ; 26 %

9 ; 12 %

3 ; 4 %

7. Koji kruh najčešće jedete?

bijeli

polubijeli

kukuruzni

crni

31

Rezultati odgovora na 8. pitanje prikazani su na slici 17. U osmome su pitanju učenici

morali navesti koliko često jedu mlijeko i mliječne proizvode. Učenici u ovome pitanju navode

odgovore „Svaki dan“, „2-3 puta tjedno“ ili „Nikad“. Najviše učenika, njih 40 (52-%)

odgovorilo je da mlijeko i mliječne proizvode jede 2-3 puta tjedno, njih 34 (44-%) navodi da

mlijeko i mliječne proizvode jede svaki dan, dok odgovor „Nikad“ bilježe tri učenika, što je 4

% (Slika 10.).

Slika 17. Raspodjela odgovora ispitanika prema tome koliko često jedu mlijeko i mliječne proizvode

Na pitanje „Koliko često pijete gazirana pića?“ učenici navode odgovore „jedanput

tjedno“, „više puta dnevno“, „više puta tjedno“ ili „ne pijem gazirana pića“. Najviše učenika,

njih 27 (35-%) odgovorilo je da ne pije gazirana pića, njih 20 (26-%) pije gazirana pića jedanput

tjedno, dok odgovor „više puta dnevno“ bilježi 11 učenika, što je 14 %. 19 (25-%) ispitanika

gazirana pića pije više puta tjedno (Slika 18.).

34; 44%

40; 52%

3; 4%

8. Mlijeko i mliječne proizvode jedem

svaki dan

2-3 puta tjedno

nikad

32

Slika 18. Raspodjela odgovora ispitanika prema tome koliko često piju gazirana pića

Na deseto pitanje anketnog upitnika: „Koje je tvoje omiljeno jelo?“. Učenici odgovaraju

na pitanje otvorenog tipa. Odgovori na postavljeno pitanje su različiti. Neki od odgovora su:

špagete i hrenovke, špinat, bolonjez, rezanci i sir, pileći rižoto, pohano meso, lazanje, pizza, sos

i meso, ćevapi, slanina, grah, gulaš i slično. Također, mogla sam uočiti da je najčešći odgovor

na postavljeno pitanje špagete, bolonjez te špinat odnosno navedena jela su dječja omiljena

hrana.

Na 11. pitanje anketnog upitnika: „Smatraš li da je tvoje omiljeno jelo zdravo? Zašto da

ili zašto ne?“. Navedeno pitanje se nadovezuje na 10. pitanje. Učenici odgovaraju na pitanje

otvorenog tipa. Učenici iznose svoje mišljenje. Od 77 učenika, na ovo pitanje je odgovorilo 75

učenika odnosno dva učenika nisu odgovorila na postavljeno pitanje. 55 učenika smatra da je

njihovo jelo zdravo, 18 učenika smatra da njihovo jelo nije zdravo te 2 učenika ne znaju je li

njihovo jelo zdravo ili nezdravo. Od 55 učenika koji smatraju da je njihovo jelo zdravo, većina

njih navodi kao razlog tomu da je ono raznovrsno jelo, da sadrži mnogo povrća, da je kuhano,

jer je domaće jelo, jer sadrži mrkve, jer ima puno vitamina. Također, učenici koji su odgovorili

na ovo pitanje sa ne, smatraju da je razlog tomu masnoća te brojne kalorije.

20; 26%

11; 14%

19; 25%

27; 35%

9. Koliko često pijete gazirana pića?

jednaput tjedno

više puta dnevno

više puta tjedno

ne pijem gazirana pića

33

9. RASPRAVA

Dobiveni rezultati temeljit će se na odgovorima prethodno postavljenih istraživačkih

pitanja.

„Jedu li učenici u nižim razredima osnovne škole dovoljno voća te kakav kruh preferiraju?“

Analizom prikupljenih anketnih upitnika koje je ispunilo 77 učenika, utvrđeno je da trećina

ispitanika jede više od dva komada voća dnevno. Samo mali broj djece ne konzumira voće na

dnevnoj bazi te možemo zaključiti kako učenici u nižim razredima zadovoljavaju potrebe

organizma za voćem. Bijeli kruh preferira 2/3 ispitanika. Tek mali broj djece konzumira crni

kruh. Ovi rezultati nisu dobri jer je crni kruh puno zdraviji jer se radi od cjelovitih neprerađenih

žitarica, a bijeli od prerađenih.

„Jedu li učenici dovoljan broj obroka svaki dan te imaju li jedan kuhani obrok dnevno?“

3/4 jede tri ili više puta dnevno, dok tek mali broj djece jede samo jedanput. Na temelju ovih

rezultata, možemo zaključiti da učenici jedu dovoljan broj obroka jer gotovo 9 puta više učenika

jede više od tri puta dnevno, a za pravilan rast i razvoj učenika preporuča se pet obroka.

„Kakva pića preferiraju učenici u nižim razredima osnovne škole?“

9/10 preferira vodu, dok sam mali broj djece preferira sok. Ovi rezultati su dobri budući da

je voda puno zdravija od soka. Osim toga, trećina ispitanika ne pije gazirana pića koja su jako

štetna za organizam, dok samo sedmina ispitanika pije gazirana pića više puta dnevno.

„Jesu li učenici u nižim razredima osnovne škole svjesni važnosti zdrave prehrane za njihov

organizam?“

Budući da učenici preferiraju vodu kao piće, ne piju gazirana pića, jedu više od dva komada

voća dnevno te imaju dovoljan broj obroka svaki dan možemo zaključiti da su svjesni važnosti

zdrave prehrane za njihov organizam. Također, polovina ispitanika navodi da mlijeko i mliječne

proizvode jede barem 2-3 puta tjedno što nam govori da su svjesni koliko su mliječni proizvodi

zdravi i važni za rast njihovih kostiju. Štoviše, 6/7 ispitanika slatkiše jede samo ponekad što je

dobro jer su slatkiši prepuni šećera i nije ih dobro jesti svakodnevno.

34

10. ZAKLJUČAK

Kako bi se učenik mlađe školske dobi što pravilnije hranio potrebno je mnogo truda,

rada, informiranja pa čak i odricanja. U današnje vrijeme i društvo napreduje pa isto tako

možemo reći da napreduje i naša informiranost o pravilnoj prehrani, novim, kvalitetnim

namirnicama te postupcima pripreme obroka od zdravih kvalitetnih namirnica. Upravo do svih

tih informacija možemo doći na vrlo jednostavan način.

U ovom istraživanju nastojalo se pokazati kakve su prehrambene navike učenika mlađe

školske dobi. Na osnovu rezultata možemo zaključiti da se većina djece pravilno hrani. Veliku

ulogu u tome imaju njihovi roditelji koji im omogućavaju takav način prehrane. Iz rezultata

možemo uočiti kako se tek nekolicina djece nepravilno hrani. Kako bi se i ta djeca zdravo i

pravilno hranila, roditelji bi im trebali biti educiraniji u području prehrane. Trebali bi biti svjesni

do čega sve nezdrava prehrana može dovesti. Roditelji imaju vrlo važnu ulogu zbog toga jer su

oni ti koji svojoj djeci trebaju kuhati zdrave obroke, koji ih privikavaju na konzumaciju

kvalitetnih namirnica tj. na pravilnu prehranu. Učitelji također imaju važnu, ali manje značajnu

ulogu jer ih mogu samo uputiti i reći što je preporučeno, a što ne.

Kako prehrana značajno utječe na naše zdravlje bitno je od najranije dobi istaknuti njenu

važnost. Pravilna prehrana uz kombinaciju s tjelesnom aktivnošću čini život svakog pojedinca,

a time i zajednice kvalitetnijim. Uz takav oblik života manja je vjerojatnost razboljevanja od

bolesti kao što su primjerice pretilost. Promicanjem kulture pravilne prehrane, djeca će od

najranije dobi stvoriti pozitivan stav prema konzumiranju zdrave hrane i pravilnoj prehrani koju

će moći primjenjivati cijeloga života.

35

11. LITERATURA

1. Bowden, J. (2013). 150 najzdravijih namirnica. Iznenađujuće i nepristrane istine o tome što

bi trebali jesti i zašto. Zagreb: Naklada Selman.

2. Brozina, A. (2016). Konzalting za prehranu. Pribavljeno 23.10.2018. sa

http://nutrifito.hr/pravilna-

prehrana/?fbclid=IwAR3gYvkDVk9xzSDYAsmkwGvV3BhkSWRQJVTenksnsvNYaOCLjF

38GhcS3l0

3. Ciplic, V. (2014). Narodni lek. Alternativne metode lečenja.

Pribavljeno 29.10.2018. sa http://narodnilek.com/2014/01/22/pothranjenost/

4. Maljković, Z. (ur.) (2016). Jedite zdravo, živite dugo. Vodič prema istini o hrani koju jedemo

te smjernice o tome što birati za optimalno zdravlje. Zagreb: Mozaik knjiga. Naklada Readers

Diegest.

5. Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske (2013.) Nacionalne smjernice za prehranu učenika

u osnovnim školama. Zagreb.

6. Mindell, E. (1998.). Vitaminska biblija. Zagreb.

7. Melki Matković, K., Ćosić, S. (2015.). Internetska nutricionistička enciklopedija.

Pribavljeno 25.10.2018. sa https://definicijahrane.hr/definicija/hrana/

8. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. (2018.). Dokazi u medicini.

Pribavljeno 25.10.2018. sa http://dokaziumedicini.hr/optimalni-dnevni-unos-vode/

9. Narodni zdravstveni list. (2008). Prehrana djece predškolske dobi. Pribavljeno 23.10.2018.

sa http://www.zzjzpgz.hr/nzl/36/teta.htm

10. Petrović-Žagar, M. (2015.). Prehrana školske djece. Pribavljeno 7.11.2018. sa

https://www.zdravobudi.hr/clanak/200/prehrana-skolske-djece?fbclid=IwAR1_gfe1FwbCo-

A13xlshXPn1f1rcFuy_NHOHDNzIe2s6D0gAOIvXU-yv9c

11. Radaković, B. (23. prosinca 2015.). Tjelesna neaktivnost i zdravlje. Pribavljeno 25.10.2018.

sa https://www.zdravobudi.hr/clanak/462/tjelesna-neaktivnost-i-zdravlje

12. Šundalić, A. (2017). Primjena načela zdrave prehrane kod djece mlađe školske dobi.

Diplomski rad. Pribavljeno 7.11.2018., sa

https://repozitorij.foozos.hr/islandora/object/foozos%3A475/datastream/PDF/view

13. Štampar, A. (2017.). Stvaramo zdraviju budućnost. Pribavljeno 25.10.2018. sa

http://www.stampar.hr/hr/tjelesna-aktivnost-u-sluzbi-zdravlja

http://nutrifito.hr/pravilna-prehrana/?fbclid=IwAR3gYvkDVk9xzSDYAsmkwGvV3BhkSWRQJVTenksnsvNYaOCLjF38GhcS3l0http://nutrifito.hr/pravilna-prehrana/?fbclid=IwAR3gYvkDVk9xzSDYAsmkwGvV3BhkSWRQJVTenksnsvNYaOCLjF38GhcS3l0http://nutrifito.hr/pravilna-prehrana/?fbclid=IwAR3gYvkDVk9xzSDYAsmkwGvV3BhkSWRQJVTenksnsvNYaOCLjF38GhcS3l0http://narodnilek.com/2014/01/22/pothranjenost/https://definicijahrane.hr/definicija/hrana/http://dokaziumedicini.hr/optimalni-dnevni-unos-vode/http://www.zzjzpgz.hr/nzl/36/teta.htmhttps://www.zdravobudi.hr/clanak/200/prehrana-skolske-djece?fbclid=IwAR1_gfe1FwbCo-A13xlshXPn1f1rcFuy_NHOHDNzIe2s6D0gAOIvXU-yv9chttps://www.zdravobudi.hr/clanak/200/prehrana-skolske-djece?fbclid=IwAR1_gfe1FwbCo-A13xlshXPn1f1rcFuy_NHOHDNzIe2s6D0gAOIvXU-yv9chttps://www.zdravobudi.hr/clanak/462/tjelesna-neaktivnost-i-zdravljehttps://repozitorij.foozos.hr/islandora/object/foozos%3A475/datastream/PDF/viewhttp://www.stampar.hr/hr/tjelesna-aktivnost-u-sluzbi-zdravlja

36

12. PRILOZI

PRILOG 1. Prehrambene navike djece mlađe školske dobi.

Anketa o prehrani

Ova anketa je anonimna, a to znači da je ne potpisujete. Sve što ćete napisati ostaje strogo

povjerljivo. Stoga vas molim da odvojite malo vremena i iskreno odgovorite na pitanja ankete.

Unaprijed vam zahvaljujem!

Spol: M Ž

Razred: __________

1. Koliko puta dnevno jedeš?

a) jedanput

b) dvaput

c) tri puta ili više

2. Doručkuješ li?

a) da

b) ponekad

c) ne

3. Jedeš li za ručak kuhani obrok?

a) da

b) rijetko

c) ne

4. Koliko dnevno voća pojedeš (broj komada, npr. jednu bananu, dvije jabuke i sl.)?

a) ništa

b) jedno

c) dva

3) više od 2 voća

5. Koliko često jedeš slatkiše?

a) nikada

b) ponekad

c) svaki dan

6. Pijete li više vodu ili sok?

37

a) vodu

b) sok

7. Koji kruh najčešće jedete?

a) bijeli kruh

b) polubijeli

c) kukuruzni

d) crni

8. Mlijeko i mliječne proizvode jedem

a) svaki dan

b) 2 – 3 puta tjedno

c) nikad

9. Koliko često pijete gazirana pića?

a) jedanput tjedno

b) više puta dnevno

c) više puta tjedno

d) ne pijem gazirana pića

10. Koje je tvoje omiljeno jelo?

_______________________________________________________

11. Smatraš li da je tvoje omiljeno jelo zdravo? Zašto da ili zašto ne?

_______________________________________________________