Srednja škola „Vladimir Gortan“ Buje

ZAVRŠNI RAD

Tema: Poduzetnički pothvat i njegove sastavnice na

primjeru uzgoja puževa na području Umaga

Ime i prezime učenika: Mateo Velenik

Program: Ekonomija, trgovina i poslovna administracija

Obrazovni profil: ekonomist

Razredni odjel: IV.d.

Školska godina: 2011./2012.

Mentor: Dubravka Puljar Kovačević, prof.

U Bujama,_______________2012. godine

1

Sadržaj Uvod................................................................................................................................. 2

Uzgoj puževa – nova djelatnost .............................................................................................. 2

Fokus završnog rada ............................................................................................................... 2

Zakonska regulativa .......................................................................................................... 3

Osnivanje obrta ...................................................................................................................... 3

Osnivanje OPG-a ..................................................................................................................... 4

Lokacija ............................................................................................................................ 5

Odabir lokacije ........................................................................................................................ 5

Svojstva tla .......................................................................................................................... 5

Ostala svojstva .................................................................................................................... 5

Priprema lokacije za uzgoj ...................................................................................................... 5

Sijanje ...................................................................................................................................... 6

Primjer parcele ....................................................................................................................... 7

Radovi i održavanje ........................................................................................................... 8

Radovi podijeljeni po mjesecima ............................................................................................ 8

Opasnosti i rizici ...................................................................................................................... 9

Plasman na tržište ............................................................................................................. 9

Ugovor sa otkupnom tvrtkom - Helicikultura ......................................................................... 9

Burza puževa i institut – Cherasco .......................................................................................... 9

Povijest instituta i burze ...................................................................................................... 9

Povijesni podaci o potrošnji, proizvodnji i uvozu puževa u Italiji od 1995. – 2010. .......... 10

Cijene na burzi ................................................................................................................... 10

Troškovi i prihodi ............................................................................................................ 11

Troškovi izgradnje farme ...................................................................................................... 11

Varijabilni troškovi ................................................................................................................ 11

Prihodi ................................................................................................................................... 12

Zaključak ........................................................................................................................ 13

Popis literature ............................................................................................................... 14

2

Uvod

Uzgoj puževa – nova djelatnost

Uzgajanje puževa je djelatnost koja bi mogla začuditi puno ljudi. Kod mnogih se kao prva

reakcija na puževe javlja gađenje, ipak je to mala životinja s kućicom koju često viđamo u

vrtu nakon kiše, proždire nam biljke i ostavlja sluzave tragove za sobom. No puž je mnogo

više od toga.

U zemljama kao što su Francuska ili Italija, puževi su gastronomska delicija i veoma tražena

roba. Toliko je velika potražnja za puževima u gastronomiji da čak premašuje ponudu koja

svake godine raste ali i dalje ne dovoljno brzo da zadovolji „glad“ svijeta za tim mekušcima.

Te zemlje imaju i visok uzgoj puževa koji i dalje ne uspijeva zadovoljiti potrebe tržišta, te se

puževi moraju uvoziti, najčešće iz zemalja istočne europe. Na području Istre su se nekad

konzumirali puževi koji su se pronalazili u divljini. Ovo je bitan detalj za uzgoj puževa jer to

govori da je Istra prirodno stanište puževa te je ovdje uzgoj olakšan i ima veće prinose. Dok

je na nekim područjima jedini način uzgoja u staklenicima i modificiranim uvjetima, u Istri je

moguće uzgajati puževe na otvorenom, što je dokazano jeftinija, kvalitetnija i profitabilnija

opcija. Tu ću opciju uzgoja i obraditi u ovom radu.

Dvije su vrste puževa koje podnose uzgoj – Helix Pomatia i Helix Aspersa. Helix Pomatia je

vrsta puža poznatija kao puž vinogradnjak. Taj se puž nalazi pretežito u Slavoniji te se ne

uzgaja u Istri. Helix Aspersa je puž koji se nalazi u priobalnom području Hrvatske. To je puž

crnosmeđe boje kojeg vidimo u vrtovima nakon kiše i taj puž je pogodan za uzgoj u Istri.

Fokus završnog rada

U ovom radu ću obraditi potpuni postupak kako osnovati obrt, pokrenuti uzgoj puževa,

plasirati ih na tržište i ostvariti cilj svakog poduzetnika – profit. Manje ću se fokusirati na

postupak uzgoja jer je on opsežan te postoji puno literature o tome – nju ću i navesti na

kraju rada. Više ću se usmjeriti prema ekonomskim ciljevima, što nižim ulaganjima i većem

profitu u što kraćem vremenskom roku.

Uzgoj puževa će mnogi reklamirati kao odličan posao s nikakvim ulaganjima i ogromnom

dobiti, ali nije baš tako. Prinosi jesu visoki ali ipak treba raditi i uložiti truda i pažnje u projekt.

Ako se posvetimo tom projektu s jasnim ciljem i motivacijom za rad, možemo postići lijepu

zaradu i formirati našu farmu puževa.

3

Zakonska regulativa Prije nego što krećemo u radove, trebamo osnovati obrt ili obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo (skraćeno OPG). Time si možemo i priskrbiti neke olakšice i dobiti bespovratna

sredstva, koja moraju za osnovu imati račune koje glase na ime obrta ili OPG-a na kojem je

farma.

Moramo se odlučiti da li ćemo osnovati obrt ili OPG.

Osnivanje obrta

Za osnivanje obrta postoje određeni preduvjeti koje moramo ispuniti. Postoje 3 vrste obrta:

slobodni, vezani i povlašteni. Mi ćemo osnovati slobodni obrt jer za uzgoj puževa nije

potrebno stručno osposobljavanje niti majstorski ispit. Predvjeti za osnivanje su:

Osnivač mora biti fizička osoba – državljanin republike Hrvatske

Osnivač mora biti punoljetan i sposoban obavljati poslove obrta

Ne smije mu biti određena zakonska mjera zabrane osnivanja obrta

Nakon što zadovoljimo preduvjete moramo prikupiti potrebnu dokumentaciju za osnivanje

obrta. Ispunjavamo 3 obrasca:

RL-1 – u njega upisujemo podatke o obrtu

RL-2 – u njega upisujemo podatke o izdvojenom pogonu

RL-3 – u njega upisujemo djelatnosti obrta

Ispunjene obrasce predajemo na šalteru HITRO.HR servisa, koji nam olakšava osnivanje obrta

jer tamo obavljamo cjelokupan proces osnivanja. Nakon što predamo svu dokumentaciju,

potrebno je podmiriti državne naknade i pristojbe. U tablici su popisani svi troškovi:

Vrsta troška Iznos

Izdavanje obrtnice 200,00 kn

Upis u obrtni registar 270,00 kn

Prijava o početku rada 70,00 kn

Kada imamo obrt, moramo za sebe (vlasnika) isplaćivati mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Ako zapošljavamo radnike, njima moramo isplaćivati plaću, mirovinsko i zdravstveno

osiguranje ali sebi ne isplaćujemo plaću. Plaćom obrtnika se smatra dohodak koji se ostvari

na kraju poslovne godine. Knjigovodstvo u obrtu se vodi na jednostavan način. Potrebno je

voditi knjigu primitaka i izdataka, evidenciju o tražbinama i obvezama i popis dugotrajne

imovine. Ako ne želimo ili neznamo sami voditi knjigovodstvo obrta možemo ga prepustiti

nekom knjigovodstvenom servisu no to će nam biti dodatni trošak.

Obrt ima još neke zahtjeve kao što su žiro račun i službeni pečat. Postoje i fiksni troškovi za

obrt, godišnje se naplaćuje 300,00 kuna poreza na obrt, tromjesečno se plaća paušal

Hrvatskoj obrtničkoj komori te se određeni postotak dobiti mora uplatiti u HOK.

4

Osnivanje OPG-a

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisuje se u Registar obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava u jedinici lokalne samouprave. Nije u sustavu PDV-a već samo u registru

obveznika poreza na dohodak, i tamo se prisilno upisuje samo ako dohodak prelazi 85.000,00

kuna godišnje. OPG može osnovati fizička osoba, a za osnivanje nije potreban početni kapital

što je dobro za početak poslovanja. U OPG se može uključiti više osoba koje su članovi istoga

kućanstva i koje će obavljati djelatnost u OPG-u. Uvjeti za osnivanje OPG-a su slijedeći:

Moramo imati u posjedu zemljište (to možemo dokazati vlasničnim listom, ugovorom

o dugoročnom zakupu, posjedovnim listom ili darovnim ugovorom)

Moramo odrediti nositelja OPG-a, na čije će se ime osnovati OPG.

U OPG možemo dodati još članova, no uvjet je da su punoljetni i da imaju istu adresu

prebivališta kao i nositelj

Za osnivanje se javljamo u Ured državne uprave koji se nalazi blizu našeg prebivališta (u

Umagu). Tamo predajemo obrazac za upis obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, koji

možemo nabaviti u Narodnim novinama. Potrebno je priložiti i 70,00 kuna državnih biljega te

kopije osobnih iskaznica članova OPG-a s naznačenim nositeljem. Nakon upisa dobiti ćemo

MIBPG (matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva) koji je jedinstveni broj

pod kojim se vodi naš OPG.

OPG može plasirati proizvode na tržište i ostvarivati državne poticaje uz jeftine troškove

osnivanja i niske fiksne troškove, za razliku od obrta. Nije potrebna nikakva stučna sprema

niti osposobljavanje za članstvo u OPG-u, dovoljno je raditi u poljoprivredi (obrađivati polje

ili uzgajati stoku).

Kada usporedimo obrt i OPG zaključiti ćemo da nam je jeftinije osnivanje OPG-a radi veće

jednostavnosti i nižih troškova. Ako će nam za rad na farmi biti potrebno više radnika,

članovi OPG-a će lako moći raditi kod nas bez previše papirologije. Kako Hrvatska ulazi u

Europsku uniju, važnost i uloga manjih gospodarskih udruženja će porasti, pa će tako i naš

OPG moći ostvariti razne poticaje i subvencije iz fondova Europske unije. Kod obrta bi trebali

pri osnivanju prijaviti djelatnost obrta dok OPG ne zahtjeva prijavu djelatnosti. Ako bi uzgajali

i nešto drugo osim puževa, pod istim bi OPG-om mogli ostvariti poticaje, proizvoditi i plasirati

naše proizvode na tržište, koje će se ulaskom u Europsku uniju još više proširiti.

Nakon što smo upisali naše obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Registar obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava i riješili sve zakonske zahtjeve, možemo se usredotočiti na

slijedeći zadatak: pronaći odgovarajuće lokaciju za našu farmu te krenuti s radovima

izgradnje farme.

5

Lokacija

Odabir lokacije

Za našu farmu potrebno nam je zemljište, koje možemo ili imati u vlasništvu ili zakupu od

države. Ako je u zakupu, trebali bi ga uzeti na duži rok jer je ovo dugoročna investicija, a i za

sklapanje ugovora s tvrtkom Helicikultura (kasnije opisano u poglavlju 7) zemljište mora biti

u našem posjedu minimalno 5 godina.

Oblik parcele, tlo, temperatura, padaline – sve su to važni faktori za odabir lokacije za

izgradnu farme.

Svojstva tla

Najjednostavniji uvjet za provjeru da li je lokacija odgovarajuća je da idemo do tog polja i

potražimo puževe. Ako pronađemo dvadesetak puževa ili njihovih kućica na 2000m2 onda je

to dokaz da je to prirodno stanište puževa, te je lokacija pogodna za farmu. No može se tlo

provjeriti i drugim metodama – možemo odnijeti uzorak zemlje na analizu ako nismo posve

sigurni.

Uvjeti za tlo su:

– rastresitost i propusnost

– sadržaj kalcija u zemlji barem 1%

– vlažnost tla – prisutnost rose

– blaga kiselost (5,8 – 7,5 PH vrijednost)

Ostala svojstva

Parcela za koju smo se odlučili nesmije imati preveliki pad, iako je poželjan mali pad radi

ocjeđivanja. U krugu od 50m se nesmiju nalaziti kulture koje su kemijski tretirane, i farma

mora biti barem 150m udaljena od magistralnih puteva i autocesta, jer u suprotnom nećemo

dobiti Veterinarsko-zdravstvenu suglasnost od Uprave za veterinu. Poželjno je i da je parcela

pravilnog oblika (40x50m za parcelu od 2000m2)

Priprema lokacije za uzgoj

Nakon što smo pronašli dobru lokaciju za izgradnju farme možemo početi sa radovima. Teren

treba raskrčiti – maknuti sva stabla i grmlja, pokositi i spaliti travu, te ostatke eliminirati

totalnim herbicidima. Nakon toga teren treba preorati i poravnati. Radove je najbolje

započeti u jesen, da bi sve bilo spremno do početka ljeta, kada se puževi ubacuju u farmu.

Kada smo eliminirali svu vegetaciju, počinjemo s ograđivanjem parcele. Prvo gradimo

vanjsku ogradu, koja mora sprječiti ulazak bilokakvih glodavaca i životinja u farmu. Najbolje

rješenje su limene ploče visine 100cm, gdje će 40cm biti ukopano u zemlji, za zaštitu od

miševa. Na mjestu gdje je predviđen ulaz dobro je napraviti betoniranu kadicu za

dezinfekciju obuće i kotača strojeva, da ne unesemo parazite u farmu.

6

Kada smo postavili vanjsku ogradu, unutrašnjost ćemo podijeliti na manje sektore, da lakše

kontroliramo uzgoj. Uzgojna polja se rade u veličini 3.8m x 45m i ograđena su posebnom

mrežom Helitex. Mreža se mora postaviti po posebnim uputama, jer se ne postavlja kao

obična ograda nego kao ograda s dva pregiba preko kojih puževi nemogu proći.

Lijevo je način postavljanja Helitex mreže, a desno je limena vanjska ograda:

Nakon ograđivanja limom moguće je da su neki glodavci ostali zarobljeni u farmi, te se zato

provodi deratizacija i dezinfekcija buduće farme. Dezinficirani teren opet poravnamo, i

spremno je za sijanje.

Sijanje

Uzgojna polja ćemo zasaditi slijedećim kulturama:

– Hibrid krmne repice (perko)

– Blitva srebrnolisna

– Mješavina radića i salata

– Suncokret

– Djetelina

Prve 4 kulture su za prehranu puževa dok je djetelina stanično bilje, gdje će puževi polagati

jajašca i prezimljavati. Kad sijamo, podijelit ćemo uzgojna polja u 2 skupine – polja za tov i

polja za reprodukciju.

Polja za reprodukciju služit će za razmnožavanje puževa, te ćemo tamo zasaditi djetelinu,

blitvu, perko i suncokrete. Polja za tov služit će za prehranu i brzi rast mladih puževa, te

ćemo tamo zasaditi blitvu, perko, salatu, radić i suncokrete.

Svo bilje moramo redovito kositi jer inače neće rasti a puževi neće jesti stare listove, no o

tome detaljnije u slijedećem poglavlju.

7

Primjer parcele

Ovo je primjer jedne parcele koja odgovara uvjetima o kojima sam prije pisao. Na njoj je

trenutno stari vinograd ali se može prenamjeniti i na njoj izgraditi farma za uzgoj puževa.

Površine je cca 100x50m i na nju bi smjestili farmu veličine 50x40m.

Za vanjsku ogradu potrebno nam je 180m limene ograde i 180m žičane ograde, dok za

unutarnje mreže (10 uzgojnih polja) nam je potrebno 800m Helitex mreže. Stupove za

vanjsku ogradu postavljamo svakih 3m a za unutarnju svakih 4m. Potrebno nam je otprilike

62 stupa visine 2,2m za postavljanje vanjske ograde, dok za unutarnju ogradu trebamo 24

stupova po uzgojnom polju, dakle 240 stupova visine 1,2m.

U programu Microsoft Office Visio nacrtao sam skicu naše farme:

8

Radovi i održavanje

Radovi podijeljeni po mjesecima

Naša je farma izgrađena – uzgojna polja su ograđena i zasijana, polje je ograđeno i

deratizirano, sve je spremno za uvođenje puževa u njihovo novo stanište.

Puževe ćemo ubaciti u farmu početkom ljeta i tada počinju naši radovi na farmi. Radovi nisu

veliki i malo je truda potrebno da se postignu dobri rezultati, no ipak je bolje uložiti više

truda u farmu jer će nam se to sve sigurno vratiti idućom berbom. Najbitnije je da farmu

dovedemo u red i da ne zanemarujemo obveze jer izostanak nekih radnji bi mogao

poremetiti ciklus u uzgajalištima. U ovoj tablici sam napisao kratki pregled radova tokom

cijele godine:

Mjesec Radovi

Siječanj Veljača Ožujak

Kontrola glodavaca – deratizacija

Održavanje ograda i uzgojnih polja – popravci na mrežama

Uklanjanje vegetacije od prošle godine

Dezinfekcija prolaza

Sakupljanje mrtvih puževa

Sijanje za ljetnu prihranu – blitva, perko, suncokret

Travanj Svibanj

Kontrola rasta bilja

Ubacivanje dodatnih reproduktora u slučaju visoke smrtnosti

Prenošenje reproduktora u nova uzgojna polja

Kontrola gustoće u poljima za tov – premještanje ako je visoka gustoća puževa

Sijanje za jesenju prihranu – blitva, repica, kupus

Lipanj Srpanj Kolovoz

Periodično košenje bilja – svakih tjedan dana, održavanje visine od 20cm

Kontrola prolaza i ograda

Čišćenje uzgajališta

Rujan Periodično košenje bilja – svakih tjedan dana, održavanje visine od 20cm, uklanjanje otkosa

Čišćenje uzgajališta

Berba puževa za prodaju iz polja za tov

Premještanje mladih puževa iz polja za reprodukciju u polja za tov

Listopad Košenje vegetacije na visinu od 10-15cm

Započeti radove za iduću godinu – oranje, frezanje, uništenje korova, održavanje ograde i uzgojnih polja

Studeni Održavanje vegetacije na visini od 10-15cm

U slučaju suše, navodnjavanje terena da se puževima olakša uzemljenje

Sakupljanje neuzemljenih puževa

Prosinac Nastaviti pripremne radove za iduću godinu

9

Opasnosti i rizici

Kao i svaki posao, uzgoj puževa ima svoje rizike, ali brigom i trudom ih većinu možemo

otkloniti bez previše muke. Najčešće greške koje čine uzgajivači su ljudske prirode, kao

zaboravljanje obveza ili nemar prema puževima. Puževi su ipak životinje a ne biljke te bi se

prema njima trebali i odnositi tako. Iako nije potrebno, bolje je u početnim danima uzgoja

češće posjećivati farmu da budemo sigurni da nema nekih problema, a kasnije kada se

uhodamo možemo dolaziti i rjeđe samo radi košnje vegetacije, da nam puževi ne ostanu bez

hrane.

Prije nego pokrenemo uzgoj bilo bi poželjno da si osiguramo podršku u slučaju da nam dođe

do nekog problema. Postoje knjige o uzgajanju puževa i razni elaborati do kojih je danas lako

doći korištenjem interneta. Literaturu ću navesti na kraju.

Tvrtke za otkup puževa u Hrvatskoj nude podršku ako potpišemo ugovor s njima. Tada bi

nam stručni uzgajivači bili na raspolaganju u slučaju nekih poteškoća, i uz njihovu suradnju

uspjeli bi postići najbolje rezultate.

Plasman na tržište

Ugovor sa otkupnom tvrtkom - Helicikultura

U Hrvatskoj postoji više tvrtki i zadruga koje nude otkup puževa a ja sam izdvojio jednu –

Helicikulturu u Matuljima. Ukoliko bi uzgajali puževe na području Istre to nam je najbolja

opcija radi blizine (druga tvrtka Telluris-Medin je u Zadru) i jer nudi sve potrebno za početak

uzgoja – puževe, materijal za izgradnju i savjetovanje. Sa tvrtkom se suradnja sklapa

potpisivanjem ugovora na 5 godina kojim se obvezujemo sve proizvedene puževe prodati

tvrtci. Cijena otkupa jednaka je cijeni određenoj na međunarodnoj burzi puževa u Cherascu,

Italija.

Burza puževa i institut – Cherasco

Povijest instituta i burze

Kako je potrošnja i proizvodnja puževa rasla, rasla je i potreba da se osnuje uređeno tržište

puževima – burza puževa. Italija je veliki potrošač i proizvođač puževa te se u talijanskom

gradiću Cherascu 70-ih godina 20. stoljeća institut za helicikulturu. Tada su mnogi zakoni

zabranili sakupljanje puževa u prirodi za prehranu radi zagađenja te su se puževi počeli

uzgajati. „Instituto elicicoltura di Cherasco“ je prvi počeo sa razvijanjem tehnologije uzgoja

puževa u otvorenim uvjetima. 1980. godine se osnuje i burza koja je omogućila lakše

trgovanje puževima. Uzgoj puževa je doživilo pravi procvat krajem 90-ih godina 20. stoljeća,

što možemo i vidjeti iz ove tablice koja prikazuje kako se kretala proizvodnja, potrošnja i

uvoz puževa u Italiji.

10

Povijesni podaci o potrošnji, proizvodnji i uvozu puževa u Italiji od 1995. – 2010.

U tablici su vrijednosti iskazane u kvintalima (1 kvintal = 100 kilograma)

Godina Ukupna potrošnja Proizvodnja Uvoz % uvezenih puževa

1995. 103.000 36.000 67.000 65%

1996. 117.000 41.000 76.000 65%

1997. 130.000 44.000 86.000 66%

1998. 165.000 67.650 97.350 59%

1999. 228.000 79.800 148.200 65%

2000. 233.000 88.540 144.460 62%

2001. 247.000 98.800 148.200 60%

2002. 330.000 95.700 234.300 71%

2003. 360.000 108.000 252.000 70%

2004. 370.000 114.700 255.300 69%

2005. 372.000 130.200 241.800 65%

2006. 374.000 124.000 250.000 67%

2007. 380.000 130.000 250.000 66%

2008. 384.000 134.400 249.600 65%

2009. 380.000 136.800 243.200 64%

2010. 374.500 131.500 243.000 65%

Italija se i dalje većinom oslanja na uvoz puževa jer njena klima u određenim područjima nije

pogodna za uzgoj puževa te su prinosi niži. Zemlje kao Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Srbija

i Grčka imaju puno bolje uvjete no nemaju razvijenu proizvodnju. Većina proizvođača iz tih

zemalja su članovi burze u Cherascu i tamo plasiraju svoje proizvode. Ipak, ako smo mali

proizvođač puževa nije nam isplativo plasirati proizvode sami na burzu radi udaljenosti

Cherasca od Umaga (udaljenost je 650 kilometara). Postoje i manje zadruge uzgajivača koji

dijele troškove prijevoza do burze što je također dobar način za smanjenje troškova.

Cijene na burzi

Ovako su se kretale cijene na burzi u zadnjih par godina:

U tablici su po dvije cijene, jedna je minimalna a druga maksimalna. Puževi se sortiraju ne

samo po vrsti nego i po veličini (kalibracija). Puževi većeg kalibra će postići veću cijenu nego

oni manjeg kalibra. Cijena puža Helix Aspersa kojeg bi mi uzgajali je porasla za 12% u roku od

Vrsta puža 2. polovica 2009.

1. polovica 2010.

2. polovica 2010.

1. polovica 2011.

2. polovica 2011.

Helix Aspersa

4,30€/4,80€ 4,00€/4,80€ 3,80€/4,80€ 3,50€/5,50€ 4,20€/6,00€

Helix Pomatia

2,00€/2,50€ 2,00€/3,00€ 2,80€/3,40€ 2,50€/3,50€ 2,50€/3,50€

Eobania Vermiculata

2,50€/4,00€ 2,00€/3,00€ 2,00€/3,50€ 3,00€/4,00€ 4,00€/5,00€

11

2 godine (i to za vrijeme ekonomske krize) i Institut procjenjuje i daljnji rast, s obzirom da se

potrošnja povećava brže od proizvodnje.

Kao mali proizvođač puževa bolje nam je sklopiti ugovor sa otkupnom tvrtkom radi blizine,

sigurnosti i podrške koju nam može pružiti. Ako bi se nakon par godina razvili u većeg

proizvođača tada bi nam se isplatilo postati član burze i plasirati naše puževe direktno na

tržište.

Troškovi i prihodi

Troškovi izgradnje farme

Ovdje su popisani troškovi koji se ostvaruju pri izgradnji farme. Nisam uračunao troškove

zemljišta (pretpostavka je da je zemljište već u vlasništvu), troškove ljudskog rada potrebnog

da se sve izgradi, niti troškove nabave strojeva za obradu zemljišta.

Stavka Opis Količina Cijena

Limena ograda Vanjska ograda sačinjena od prešanog lima 180 m 9.000,00 kn

Žičana ograda Vanjska ograda od plastificirane žice 180 m 2.800,00 kn

Stupovi Stupovi za vanjsku ogradu – 2,2 m 62 kom 1.364,00 kn

Helitex mreža Mreža za ograđivanje unutarnjih polja 800 m 24.000,00 kn

Stupovi Stupovi za helitex mrežu – 1,2 m 240 kom 3.600,00 kn

Deratizacija Sredstva za deratizaciju / 1.500,00 kn

Sjemenje Razno sjemenje za sadnju u uzgojna polja / 6.000,00 kn

Matično leglo Puževi koje ćemo smjestiti u farmu 12000 kom 25.700,00 kn

Ukupno: 73.964,00 kn

Varijabilni troškovi

Ovdje sam naveo i neke varijabilne troškove koji se mijenjaju tokom godine, kao što su:

Troškovi vode – preko ljeta ukoliko je suša potrebno je navodnjavanje, nije obvezno

ali pomaže u rastu biljaka koje puževi jedu

Troškovi struje

Trošak goriva – za pogon motorne kosilice i traktora za održavanje farme

Trošak nabave sjemenja – svakih godinu dana mijenjamo vegetaciju u farmi

Trošak dodatne radne snage – pri sezoni berbe će nam možda biti potrebno više

radne snage da bi sve na vrijeme odradili, pa u tu svrhu možemo zaposliti dodatne

radnike

Godišnji iznos zakupa – ako zemljište imamo u zakupu

Osiguranje

Troškovi skladištenja i prijevoza puževa do otkupnog mjesta

Razni izvanredni troškovi – popravak ograda, štete od poplava, suše, nevremena

12

Prihodi

U prvoj godini našeg uzgoja nećemo imati berbu, jer se puževi još privikavaju na novi

ambijent i nema ih dovoljno da bi ih sakupili i prodali. Puno je bolje da se priviknu i razmnože

u uzgajalištu jer onda nećemo više trebati obnavljati naše matično leglo.

Teško je stvoriti preciznu računicu koliko će naši prihodi biti jer nemožemo potpuno

kontrolirati uvjete u kojima puževi rastu. Rast i brojnost puževa se razlikuje od farme do

farme radi različitih klimatskih uvjeta, no može se napraviti neka procjena, uzevši u obzir ove

faktore:

Smrtnost puževa prije parenja, radi neprilagođavanja novom ambijentu u farmi

Izostanak parenja

Polaganje manjeg broja jajašaca

Polaganje jajašaca na lošem terenu (izvan gnijezda, izložena suncu, na suhoj zemlji)

Kanibalizam – ukoliko se neka jajašca prije izlegnu, hrane se jajašcima oko sebe

(pojava je prisutna ako imamo uzgajalište s manjkom kalcija – bitno je analizirati

zemlju prije odabira lokacije)

Paraziti

Naglo zahlađenje, snijeg i ostale nepogode

Kada sve ove faktore uzmemo u obzir, dolazimo do zaključka da bi na 1 puža reproduktora

mogli ostvariti 20-25 puževa za prodaju. To je oko 1000 – 1200 grama proizvoda po m2.

Naše zemljište ima 2000 m2 no od toga 1800 m2 spada na iskoristivo područje, ostatak su

prolazi oko uzgojnih polja. U prvoj godini je urod smanjen, te bi mogli računati na:

1800 m2 x 900g/m2 = 1620 kg puževa

To bi po tržišnoj cijeni Helix Aspersa iz 2011. (prosječno 5,00€) bilo:

1620 kg x 5€ = 8100€

Ako gledamo tečaj na dan 21.5.2012. (1€ = 7,556385), prihod od prodaje puževa koji bi

ostvarili prvom berbom bio bi otprilike 61.200,00 kuna. Tim bi iznosom pokrili 80% početnog

ulaganja kojim smo izgradili farmu (ne računajući varijabilne troškove). Idućom bi berbom,

koja bi imala i veće prinose, pokrili naše ulaganje.

Puževe možemo uzgajati koliko godina želimo, bitno je da imamo matično leglo i farmu za

uzgoj. Kada sami reproduciramo puževe, možemo proširivati našu farmu koristeći naše

puževe, što uvelike smanjuje buduća ulaganja ako želimo povećati broj uzgojnih polja. Ako se

proširimo i proizvodimo veće količine puževa imamo mogućnost da postanemo članovi na

burzi u Cherascu i od uzgoja puževa stvorimo velik profit.

13

Zaključak

U ovom sam radu obradio sve sastavnice neophodne za pokretanje poduzetničkog pothvata

uzgoja puževa. Većina se može primjeniti i na druge poduzetničke projekte jer je osnova

slična. Počevši od osnivanja OPG-a, do odabira lokacije, izgradnje farme, početka uzgoja,

prodaje proizvoda te zarade, ovaj rad bi mogao zainteresirati mnoge potencijalne uzgajivače.

Uzgajanje puževa nije jednostavan posao niti ne donosi ogromne prihode u kratkom roku

bez truda ali može biti veoma solidna sekundarna djelatnost koja će nam uz relativno malu

investiciju donijeti dugoročnu zaradu. Ne zahtjeva veliku površinu zemljišta ni puno radne

snage. Podršku je lako dobiti iz više izvora te uz pažnju možemo zaobići sve probleme. Ako

postoji mogućnost i želja, od ovog se projekta može stvoriti veliki posao. Tržište je još uvijek

mlado i u porastu, a u Istri ima puno neobrađenog zemljišta te mislim da bi se ljudi, u ovo

krizno vrijeme gdje je sve manje radnih mjesta, trebali okrenuti poduzetništvu kao odličnoj

alternativi uobičajenim poslovima.

Poduzetnička klima je zasad loša no ulaskom u Europsku uniju ima nade da će se situacija

promjeniti na bolje. Jednog će se dana vidjeti da je malo poduzetništvo veoma važno za

gospodarstvo, možda čak i više od velikih poduzetnika.

Možda se jednog dana i sam upustim u ovaj pothvat, a svima onima koji se za ovo zanimaju,

želim puno uspjeha i sreće.

14

Popis literature

1. Uzgoj puževa, priručnik – Alma Cvjetković, Helicikultura

2. Snail farming, priručnik – Gianni Avagnina, Instituto internazionale di elicicoltura di

Cherasco

3. Giornale di Eliocicultura, razni članci – Gianni Avagnina

4. Web stranice:

http://www.uzgojpuzeva.com

http://www.helicikultura.com

http://puz.bloger.hr/

http://telluris-medin.hr

http://www.hitro.hr

http://www.lumache-elici.com/

http://www.arkod.hr/ - satelitska snimka parcele

http://www.poslovniforum.hr

5. Slike su preuzete sa web stranice http://images.google.hr/

15

Srednja škola „Vladimir Gortan“, Buje

OCJENA IZRADBE I OBRANE

ZAVRŠNOG RADA

Datum predaje završnog rada: ____________________________

Ocjena izradbe završnog rada: ____________________________

Ocjena obrane završnog rada: ____________________________

Opći uspjeh završnog rada: ____________________________

Obrazloženje ocjene:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Članovi povjerenstva:

1. __________________________________ (predsjednik Povjerenstva)

2. __________________________________ (mentor)

3. __________________________________

4. __________________________________

5. __________________________________

Datum: _____________________

Predsjednica Prosudbenog odbora:

M.P. __________________________

Ana Zubčić Kuhar, prof.