UZGOJ GLJIVA NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA

SAVJETODAVNA SLUBA

srpanj 2014.

UZGOJ GLJIVA NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA

Marija Petir, mag. ing. agr.

mr. sc. Vinja imunovi

Savjetodavna sluba2

UVOD

Uzgoj gljiva moe biti vrlo unosan, ako se primjenjuju suvremeni postup-ci u tehnologiji uzgoja. U toj proizvodnji mogu se iskoristiti sekundarne sirovine, koje tako slue za intenzivniju proizvodnju hrane. To se prven-stveno odnosi na biljne i industrijske otpatke, koji ostaju neiskoriteni.

Pravilnom doradom i obradom te sirovine mogu posluiti kao odlian supstrat (podloga) za uzgoj i proizvodnju jestivih gljiva.

Postoji vie injenica, koje uvjetuju rast proizvodnje gljiva u svijetu i kod nas, a to su:

gljive se uzgajaju na sirovinama inae slabo iskoristivim za druge svrhe;

niti jedna hrana se ne moe proizvoditi cijele godine i u tako kratkom ciklusu proizvodnje, kao neke vrste gljiva;

u cijelom svijetu nastoji se proizvesti to vie hrane za sve vei broj stanovnika;

gljive se osobito cijene zbog svoje hranjive vrijednosti pa ak i lje-kovitosti.

Osim ampinjona, iju su tehnologiju uzgoja ljudi svladali tijekom neko-liko stotina godina, a danas je i mehanizirana, postoje mnoge druge jes-tive gljive, koje se mogu proizvoditi na umjetni nain. Stoga se ovdje, osim uzgoja ampinjona, jo spominje uzgoj bukovaa i shii take gljiva.

Uzgoj jestivih gljiva vrlo je interesantan izvor prihoda za svakog proizvoaa, jer su poetna ulaganja u takvu proizvodnju relativno niska, a uloena se sredstva vraaju vrlo brzo, za dva do tri mjeseca, ovisno o tome koja se gljiva uzgaja, odnosno, koliko traje jedan proizvodni ciklus (iznimka je uzgoj shii take na oblicama).

www.savjetodavna.hr 3

UZGOJ AMPINJONA

ampinjon ili plemenita peurka (Agaricus bisporus) je jedna od najvie uzgajanih i konzumiranih gljiva irom svijeta. Za uzgoj ampinjona potreban je kompost, koji se moe napraviti ili se kupi gotovi kompost unaprijed zasijan, to je najea praksa naih poljoprivrednih gospo-darstava. Gotovi kompost, koji se moe nabaviti, je iz uvoza i to najee maarski, nizozemski ili talijanski, koji se meusobno razlikuju u kvaliteti.

Slika 1. ampinjoni na supstratu (foto: Marija Petir)

Kompost predstavlja hranidbenu podlogu na kojoj rastu ampinjoni, a moe biti prirodni (konjski gnoj i dodaci) ili umjetni (na bazi slame s do-dacima: kokoji gnoj, piljevina, superfosfat i sl.).

Osim komposta, potrebne su i prostorije za uzgoj, u kojima je mogue i ljeti i zimi odravati konstantnu temperaturu od 22-25 C i vlanost od 70-90 %. Takoer je vana mogunost provjetravanja prostorija u pojed-inim fazama uzgoja. Na obiteljskim gospodarstvima u tu svrhu mogu se, uz vea ili manja ulaganja, prilagoditi podrumi ili tuneli, naputene staje ili svinjci. Da bi se postigla kontinuirana proizvodnja, potrebno je osigu-rati bar dvije prostorije za uzgoj i jednu za pripremu.

Savjetodavna sluba4

Slika 2. Hala za uzgoj ampinjona (foto: Marija Petir)

Priprema komposta

Za pripremu komposta za ampinjone potreban je svjei konjski gnoj, koji sadri dosta slame. Potrebno je otprilike 5-7 tona stajnjaka, koji se slae u hrpe te velika koliina vode za polijevanje. Od navedene koliine gnoja moe se napraviti otprilike 100 m2 podloge za uzgoj.

Nakon to je stajnjak kratko vrijeme odleao u manjim hrpama, slae se hrpa irine 1,5 m i visine 1,0-1,5, u kojoj se odvija kompostiranje (proces nastanka komposta). Hrpa se svakih nekoliko dana preslaguje i po potrebi zalijeva vodom. Moe se dodati i urea, da se povea koliina duika, te gips pri kraju kompostiranja. Kompostiranje traje od 7-8 dana, s 2-3 prevrtanja pa sve do 20 dana, s vie od 8 prevrtanja. Na kraju, dobiveni kompost treba biti ujednaenog sastava, ugodna mirisa i blago alkalne reakcije (ph 7,5-7,8).

Pripremljeni kompost mora se pasterizirati, da bi se unitili uzronici bolesti i tetnici. To se obavlja u dobro izoliranoj prostoriji, koja moe drati potrebnu temperaturu od 60 C 1-2 dana, a daljnjih 8 dana pos-tupno ju treba sniavati na 30 C.


Zasijavanje micelija

Nakon to se kompost ohladi slijedi zasijavanje micelija, na nain da se micelij izmijea s povrinskim slojem komposta. Nakon 15-tak dana prorastanja micelija na temperaturi 20-22 C i pri relativnoj vlazi zraka od 90-95 % supstrat se pokriva pokrovnom zemljom u visini 3-5 cm, a kojoj je svrha zatititi ga od isuivanja i propadanja. Tijekom proratanja micelija u prostoriji moe cirkulirati zrak, ali nije dobro uvoditi novi zrak izvana, jer poveane koliine CO2 pospjeuju rast micelija. Pokrovna zemlja priprema se tjedan dana ranije, a za 100 m2 povrine potrebno je:

2 m3 treseta,

1 m3 rijenog mulja ili fine vrtne zemlje i

200-250 kg vapnenca.

Tu smjesu treba nekoliko dana mijeati te na kraju dezinficirati formali-nom ili parenjem. Tek nakon toga moe se ravnomjerno rasporediti po povrini supstrata.

Slika 3. Vree s pokrovnom zemljom za prekrivanje supstrata kod uzgoja ampinjona (foto: Marija Petir)

Savjetodavna sluba6

Proratanje i plodonoenje

Proratanje se obavlja na temperaturi 22-25 C, koju se najjednostavnije regulira klima ureajima. Kada se utvrdi da je masa komposta proratena do 2 mm ispod povrine pokrovnog sloja, slijedi plodonoenje. Tada se mijenjaju uvjeti u prostoriji. Temperatura se dri na oko 15-17 C. Sup-strat se povremeno vlai vodom, ali ne u prevelikim koliinama. Najprije od 0,5 do 1 l /m2, a kako gljive rastu, treba poveavati koliinu vode do 3-4 l/m2.

Slika 4. Prostor za proratanje micelija, s visokom temperaturom i vlagom zraka (foto: Marija Petir)

Pojava prvih gljiva je otprilike 8-15 dana nakon stavljanja pokrovnog ma-terijala, to ovisi o temperaturi. Takoer je potrebno pojaati provjetra-vanje, da bi se rijeio viak CO2, no ne prenaglo, da ne doe do isuivanja pokrovnog dijela.


Slike 5. i 6. Prostori za plodonoenje (foto: Marija Petir)

Gljive se prilikom berbe ne smiju trgati ni rezati, ve lagano odvajati od podloge. Donji dio se odree, a rupe nastale branjem popune se pokrovnim materijalom. Ako je podloga prevlana ili presuha gljive ne treba brati. Gljive se pakiraju u plastine posudice ili gajbice i transporti-raju na trite.

Slika 7. Ubrani ampinjoni (foto: Marija Petir)

Savjetodavna sluba8

Slika 8. ampinjoni pakirani za trite (foto: Vinja imunovi)

UZGOJ BUKOVAE

Bukovaa (Pleurotus ostreatus) je dosta rairena jestiva gljiva. Potrebnu energiju za svoj rast uzima iz raznih materijala, koji su najee u stad-iju raspadanja, zbog toga to nema klorofil te ne moe sama proizvesti hranu. Bukovae se esto mogu nai u prirodi, no takoer se vrlo lako i uzgajaju. Veinom rastu u vlanim i toplim uvjetima. Samonikle se mogu nai u umama, na panjacima, livadama i slinim terenima.

Slika 9. Samonikle bukovae (foto: B. Bartoli)


Za uzgoj bukovaa u zatvorenom prostoru potrebno je osigurati odgovarajue prostorije te osigurati potrebnu toplinu, vlanost i os-vjetljenje u pojedinim fazama razvoja. Uz navedene uvjete, uzgoj se moe obavljati cijelu godinu.

Bukovaa se moe uzgajati na otvorenom, na odrezanim panjevima, najee panjevima bukve ili na oblicama bukve u zatvorenom pros-toru. Takoer se moe uzgajati i na razliitim supstratima (slama, sijeno, piljevina, kukuruzovina i sl.), najee u zatvorenom prostoru. Bukovae su odlian odabir za poetnike uzgajivae, jer micelij brzo raste, agre-sivno se natjee s konkurentnim gljivama i daje dobar prinos.

Uzgoj bukovae na drvu

Bukovaa se moe uzgajati na svjee odrezanim panjevima raznih biljnih vrsta (bukva, vrba, hrast, grab, breza, jabuka, ljiva i sl.) ili na svjee odrezanim oblicama. Vano je da odrezano drvo sadri dovoljne koliine vlanosti i da nije napadnuto nekim drugim vrstama gljiva. To je ekstenzivni uzgoj, jer se dobiju znatno manji prinosi i potrebno je due vremensko razdoblje do plodonoenja.

Slika 10. Bukovae na drvu (foto: B. Bartoli)

Savjetodavna sluba10

Micelij bukovae, koji se obino nalazi na zrnu itarica, ubacuje se u izbuene rupe na deblu. Rupe su 3-4 cm duboke, a irine svrdla na builici obino od 1,5-3 cm. Ovisno o irini panja, potrebno je izbuiti 5-10 rupa u krug. Rupe se ispune micelijem i zatvaraju se PE folijom, da se micelij ne osui, a istovremeno da se sprijei zaraza drugim gljivama. Usijavanje micelija obino se vri u jesen ili proljee. Ako se vri u jesen, potrebno je panjeve zatititi slamom od mogueg smrzavanja.

Obzirom na tvrdou drva i vanjske uvjete, prvi rod moe se oekivati kroz 3, 6 ili ak 9 mjeseci. Procijenjeni prinos je 15-20 % teine panja, a gljive se beru kroz 3 ili 4 godine.

Cijepljenje bukovaa na drvene oblice je jednostavnije, a i nije lako nai veliki broj panjeva na gospodarstvu. Za narezane oblice vrijedi kao i za panjeve, da ne budu prestare, jer vremenom gube vlanost i postoji velika mogunost zaraze konkurentnim gljivama. Oblice trebaju biti ot-prilike 50-60 cm duine i 20-30 cm irine, radi lakeg rukovanja i boljeg proratanja gljiva. Rupe, u koje se stavlja micelij, mogu se napraviti svrd-lom i okruglastog su oblika, ili se mogu praviti zarezivanjem obinom pilom. Nakon stavljanja micelija, sve rupe je potrebno zatvoriti, da se sprijei ispadanje micelija i njegovo isuivanje. Cijele oblice mogu se staviti u velike vree, koje se izbue na nekoliko mjesta, radi izmjene zraka. Oblice u vreama treba staviti u mranu i toplu prostoriju. Nakon perioda proratanja, koji, zbog ujednaenosti temperature, traje otprilike 4-5 mjeseci, oblice se vade i zakapaju na otvorenom u tlo do dubine 20-30 cm. Oblice se sade na sjenovito mjesto, bez direktnog utjecaja sunevih zraka. Takoer je vano ne dirati oblice (otkapati ili premjetati) dok ne zavri berba. Ako due vrijeme potraje suno razdoblje, oblice je potrebno zalijevati.


Uzgoj bukovae na supstratu

Za intenzivan uzgoj bukovaa mogu se koristiti razliiti supstrati, koji se mogu nai na poljoprivrednim gospodarstvima. Potrebno je osigurati prostor za pripremu supstrata i prostor za plodonoenje (fruktifikaciju).

Slika 11. Bukovae na supstratu (Foto: B. Bartoli)

U tu svrhu mogue je iskoristiti razliite prostorije, bez obzira na njiho-vu starost i ljepotu. Vano je jedino voditi rauna da je u prostorijama mogue odravati stalnu temperaturu (prosjena temperatura oko 18 C tijekom cijele godine), to podrazumijeva ljeti rashlaivanje uz pomo ventilacije i ovlaivanja, a u zimskom razdoblju zagrijavanje. Takoer je vano da je u tim prostorima dostupna struja i voda. U tu se svrhu mogu koristiti i staklenici, no tada je tee odrati stalnu temperaturu. Vana je i dobra ventilacija, odnosno izmjena zraka, posebno u prostorijama s veim koliinama uzgojne podloge. Na povrini supstrata potrebno je osigurati osvjetljenje od 40 do 60 luxa, to se moe postii koritenjem fluorescentnih lampi, pravilno rasporeenih, a vrijeme trajanja osvjetljen-ja je 12 sati svaki dan.


Slika 12: Hala za uzgoj gljiva (foto: Marija Petir)

Slika 13: Unutranjost hale za uzgoj gljiva (foto: Marija Petir)


Priprema supstrata

Za pripremu supstrata koristi se slama (penina slama, slama od zobi ili jema), livadno sijeno, otpadak kukuruznog klipa i drugi celulozni otpad biljaka. Mogue su i kombinacije u raznim omjerima. Materijal treba biti zdrav, pri emu treba obratiti pozornost na prisutnost zelene plijesni te zaraeni dio treba odstraniti. Supstrat treba usitniti na otprilike 2-3 cm te zatim sterilizirati ili pasterizirati. Sterilizacija se moe obaviti u posebnim i skupim ureajima na 120 C, a moe se obaviti i kuhanjem. Najee se u tu svrhu koriste velike bave (200 l) u kojima se zakuha voda, a supstrat se dodaje pakiran u mreaste vree (kao za krumpir) te se kuha najmanje 2 sata. Openito je za kuhanje supstrata potrebna dvostruka koliina vode. Nakon prokuhavanja, stavlja se na reetku da se procijedi i ohladi na temperaturu ispod 30 C. Vlanost se procjenjuje stiskanjem ake, odnosno, ako stiskom supstrata u aci voda ne curi nego povre-meno kapne, moe se rei da je vlanost dobra.

Zasijavanje supstrata

Slijedi zasijavanje supstrata micelijem. Micelij obino dolazi na zrnu itarica, koje slui kao nosa. Koliina micelija iznosi 5-7 % u odnosu na teinu vlanog supstrata. U posebnoj veoj plastinoj posudi izmijea se supstrat s micelijem i puni u plastine vreice. Promjer vreice ne treba biti vei od 30 cm, jer moe doi do prekomjernog zagrijavanja supstra-ta. Pakirane vreice, kojima se odreu uglovi da se lake ocijedi viak vode, slau se na police jedna do druge. Uvjeti u prostoriji za proratanje trebaju biti sljedei: temperatura 18-20 C, relativna vlaga zraka 70-80 % i osigurana dobra izmjena zraka. Vreice treba izbuiti na nekoliko mjes-ta, radi izmjene zraka u njima. Vrijeme proratanja traje 20-tak dana, no moe se i produiti koji dan, ovisno o uvjetima u prostoriji.

Kad je micelij u potpunosti prorastao supstrat (supstrat je pobi-jelio), premjeta se u prostor u kojem se odvija plodonoenje. Opti-malna temperatura te prostorije je od 8-24 C, ovisno o soju gljive, kojeg je proizvoa nabavio. Pri nioj temperaturi gljive sporije rastu, ali su kvalitetnije. Relativna vlaga zraka u poetku treba biti visoka, ak 90-98 %, dok se prije same berbe smanjuje na 75-80 %. Ako u prostoriji ima previe CO2, klobuci gljive su mali, savinuti prema gore u obliku lice. Zbog toga se preporuuje esto provjetravanje prostorije. Takoer je potrebno 12 sati osvjetljenja (dnevnog svjetla ili rasvjete).


Berba zapoinje 5-6 dana nakon smjetanja u prostoriju za plodonoenje, i otprilike 20-25 dana od zasijavanja micelijem. U prvoj berbi ubere se oko 70 % prinosa, u drugoj berbi 20-25 % te u treoj 10-15 %. Vrijeme izmeu pojedinih berbi je 10-15 dana. Nakon tree berbe zasijani sup-strat se vie ne koristi, ve moe posluiti kao hrana za stoku ili or-gansko gnojivo. Ukupni prinos, ovisno o uvjetima uzgoja i strunosti proizvoaa, moe iznositi 15-25 % ukupne teine vlanog supstrata.

Slika 14. Bukovae na supstratu u plastinim vreicama (foto: Marija Petir)

Gljive se beru tako da se cijeli struak odvoji od podloge noem. Paki-raju se u plastine posudice ili u rinfuzi odvoze na trite.


UZGOJ SHII TAKE NA OBLICAMA ILI NA SUPSTRATU

Shii take ili mirisna aniska (Lentinula edodes) je visoko cijenjena gljiva na Dalekom istoku, a ime je dobila od japanske rijei shii hrast i rijei take - drvo. Druga je po znaaju u ukupnoj svjetskoj proizvodnji gljiva, a Japan, Kina i Juna Koreja dre 95 % svjetskog trita. Uzgoj shii take odvija se na drvenim oblicama ili na supstratu u vreama, odnosno shii take, kao tipini saprofit, je gljiva koja raste na odrezanom drvu i u vlanim uvjetima.

Vrlo je traena zbog velike nutritivne i medicinske vrijednosti. Sadri oko 13-14 % bjelanevina, 1,5-2,5 % masti te znaajne koliine esencijalnih aminokiselina. Od vitamina sadri B1, B6, B12, A2, C, D, E i K, kao i min-erale (selen, magnezij, eljezo, kalij, kalcij, fosfor...). Smanjuje kolesterol u krvi (15 % za sedam dana), poveava otpornost na viruse, a njezin ekstrakt ima anitikancerogeno djelovanje. Ljekovitost te gljive potie od polisaharida, od kojih je najljekovitiji lentinin.

U Kini i Japanu se kontrolirano uzgaja ve 500 godina. Prije nekih pede-setak godina uzgoj je zapoeo i u Europi i Americi.

Slika 15. Shii take ili mirisna aniska (foto: N. Kantoci)

Manja obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu, sukladno zahtjevi-ma lokalnog trita, planirati proizvodnju shii take gljiva kao dodatak kunom budetu. Proizvodnja moe biti na drvenim oblicama ili na sup-stratu u vreicama. Razlika je u tehnologiji proizvodnje.


Uzgoj shii take na drvenim oblicama

Prvi korak je odabir vrste drva za proizvodnju. Shii take najbolje rastu na tvrdom listopadnom drvu (vea gustoa) i jake, ali ne predebele, kore. Pretanka kora slabo uva od isuivanja. Najee se koriste hrast, grab, bukva, kesten, javor, breza i slino. Mali savjet uzgajivaima je da ek-sperimentiraju s razliitim vrstama drva.

Vano je da se oblice uzimaju sa zdravih stabala, bez vidljivih znakova propadanja ili bolesti. Reu se u vrijeme mirovanja vegetacije, od stude-nog do veljae, jer u to vrijeme stabla imaju pohranjene najvee koliine ugljikohidrata, koje gljiva koristi u svojoj ishrani. Prilikom rezanja treba paziti da se ne oteti kora, jer ona spreava isuivanje.

Debljina oblica trebala bi biti od 8-15 cm, a duina nije posve odreena, ve moe varirati, ovisno o mogunostima i potrebama kod slaganja, potapanja i slino. Budui da se veina posla obavlja runo, oblice ne smiju biti preduge, jer e biti znatno tee njima rukovati. Duina obino iznosi 80 ili 90 cm pa sve do 1,5 m. Ako su oblice deblje, due vremena treba da ih micelij proraste i obrnuto. Starije i deblje oblice su tee za rukovanje, plodna tijela su dobre kakvoe, dobiva se visok prinos i oblice traju vie godina. Mlade i tanke oblice daju manja plodna tijela s tankim klobukom i traju svega dvije do tri godine.

Nacjepljivanje se treba obaviti im prije, a unutar dva tjedna od rezanja oblica. Ako se to ne stigne napraviti, oblice, koje ekaju, potrebno je pokriti, da se sprijei preveliki gubitak vlage.

Kod nas se moe nabaviti micelij shii take na itaricama (penica, jeam) ili piljevini te na epovima, koji su od komadia drva ili preane piljevine. Rezultati nekih istraivanja pokazali su da micelij na piljevini bre prorasta i daje rod te je neto jeftiniji od micelija na epovima, ali je s epovima lake raditi i daju bolji primitak.

Vrsta drva i okoli znatno utjeu na prorastanje micelija. Uputno je cijepi-ti nekoliko tipova micelija, to poveava mogunost pronalaenja onog tipa, koji najvie odgovara proizvodnim uvjetima.

Oblice se nacjepljuju u proljee, nedugo nakon rezanja, obino tije-kom oujka, a treba to zavriti do kraja travnja. Kad su oblice svjee, visoka je vlaga u njima i jo se nisu stigle razviti konkurentne saprofitske gljivice. Vlaga u oblicama treba biti otprilike izmeu 35 i 55 % u vrijeme nacjepljivanja.


Rupe na oblicama rade se builicom. Raspored je dijagonalan, a raz-maci iznose 5-10 cm u redu i 15-20 cm izmeu redova, ovisno o debljini oblice. Gui raspored rupa osigurava bre proratanje micelija, no is-tovremeno predstavlja dodatnu investiciju.

Prije kretanja u proizvodnju, a temeljem planirane koliine roda, potreb-no je odabrati sojeve za nacjepljivanje. Sojevi shii take dijele se na:

one koji plodonose na 20 C (proljetni),

na one koji plodonose izmeu 10 i 15 C (jesenski) i

one koji plodonose na 10 C (zimski).

Ako se eli imati proizvodnju tijekom cijele godine, potrebno je kombini-rati razliite sojeve shii take. Neki od sojeva su: Hana Donko, Donko, Kotsubu Donko, Koshin i dr.

Donko je soj, koji za optimalni rast treba nie temperature, ima debelo meso te je pogodan za suenje. Koshin preferira neto vie tempera-ture, to je najvei soj s dugim strukom i otvorenim klobukom. Koko je soj, koji je po karakteristikama izmeu Donko i Koshin, a Kotsubu Donko je najmanji soj, odnosno plodna tijela su im najmanja.

Napravljene rupe treba to prije ispuniti, da se sprijei unos nepoeljnih gljivica. U rupe se stavljaju epii ili se micelij na piljevini ugura u rupe i sve skupa se zatvori vruim voskom.

Moe se koristiti nekoliko tipova voska. Obino se koristi parafin, ponekad s dodatkom mineralnog ulja ili pelinji vosak. Nanosi se etkicom. Vo-sak, koji se nanosi, mora biti jako vru da osigura vrst, ali zatvoren spoj, koji ne proputa zrak. Ako je vosak prehladan, kad se nanosi, moe lako otpasti. Male kune friteze pogodne su za grijanje voska, no pri tome je potreban oprez.

Proratanje micelija

Nakon nacjepljivanja slijedi faza proratanja micelija (inkubacija), koja traje od 6-18 mjeseci, ovisno o tipu nacjepljenog micelija, koliini rupa, veliini oblica, sadraju vlage i vanjskim temperaturama. Cilj je osigurati najpovoljnije uvjete, da se omogui to bre i ujednaenije proratanje micelija. Istovremeno, uvjeti moraju biti to nepovoljniji za konkurentne gljivice.


Za tu fazu oblice moraju biti smjetene na toplo mjesto, zasjenjeno od direktnog sunca, s dobrom izmjenom zraka, ali zatieno od jakih vjetrova. Oblice mogu biti u zasjenjenom umarku ili pokrivene tkaninom za zasjenjivanje. Nije dobro da su smjetene u potpunom mraku, jer je ipak neto svjetla potrebno za rast micelija. Previe svjetla potie rast konkurentnih gljivica te moe dovesti do zagrijavanja oblica i gubitka vlage.

Postoji nekoliko metoda slaganja oblica, to ovisi o sklonostima proizvoaa. Obino se koriste dvije metode: jedna preko druge u obliku kocke ili da su oblice naslonjene na vodoravni nosa.

Tijekom proratanja treba paziti na koliinu vlage u drvu. Cilj je zadrati vlagu unutar drva na 35-55 %, a istovremeno, koliko je mogue, koru odrati suhom. Poetnici trebaju povremeno kontrolirati stanje vlage u drvu, dok iskusni proizvoai mogu procijeniti da li je potrebno navodn-javanje. Obino se koriste rasprivai za odravanje vlage ili obine ci-jevi sloene preko hrpe oblica. Ako nema kie, potrebno je navodnjavati 2 puta mjeseno. Bolje je navodnjavati rjee (svakih 2 tjedna), a due vrijeme (6-12 sati), nego svakih nekoliko dana manji broj sati, jer je na taj nain kora due vremena suha izvana, to nepovoljno utjee na razvoj konkurentnih gljivica.

Temperatura je takoer vaan imbenik kod proratanja micelija. Opti-malna temperatura je izmeu 22 i 25 C. Navodnjavanje moe brzo sniz-iti temperaturu oblica ako je potrebno, a ako je potrebno zagrijavanje, posloe se tako da dobiju vie sunevog svjetla.

Plodonoenje je ona faza, koja proizvoae najvie interesira. Plodonoenje se javlja nakon to je micelij potpuno kolonizirao oblice. Jedan od znakova je pojava micelija na krajevima oblica. Obino je bijel i barunast, ali moe i posmeiti, ako je izloen djelovanju zraka. Kora i vanjski dio drva na opip su mekani (djeluju spuvasto), ali najoitiji znak je pojava primordija, zaetaka gljiva.

Ako se oblice ne diraju, vremenske prilike u sezoni, izmjene temperature i vlage, utjecat e na pojavu rasta gljiva.

Za redovitu opskrbu trita potrebno je kontrolirati pojavu gljiva. To se moe postii na nain da se oblice potope u hladnu vodu na 1-3 dana. Za to su potrebne velike kace ili bazeni veih dimenzija, koji su pogod-ni za potapanje veeg broja oblica. to je vea temperaturna razlika izmeu temperature zraka i vode, koja se koristi za potapanje, potrebno


je krae vrijeme potapanja.

Tradicionalno, oblice daju rod u proljee i jesen, iako se period plodonoenja moe produiti i u zimu, ako se oblice stave u grijani zat-voreni prostor s kontroliranom vlagom.

Mnogi proizvoai presloe oblice prije plodonoenja, tako da su ob-lice naslonjene na neki oslonac, a na taj nain se oblicama daje neto vie svjetla te je omoguena bolja cirkulacija zraka, no ipak trebaju biti zatiene od direktnog utjecaja sunca. Takoer, suvina vlaga smanjuje kvalitetu gljiva, a suhi vjetrovi zaustavljaju proces formiranja gljiva.

Kad zapone plodonoenje, obino traje nekoliko puta godinje, otprilike do este godine uzgoja.

Preporuuje se svakodnevno brati izrasle gljive. Gljive se beru otprilike petog do sedmog dana od kad se pojave na oblici, a prije nego joj se klobuk okrene prema gore. Bere se na nain da se odree noiem ili rukom zaokrene pri dnu. Ubrane gljive treba lagano staviti u kartonske kutije s rupama sa strane i im je prije mogue staviti u hladnjak (na otprilike 0-2 C i s vlagom zraka od 85 %), gdje mogu stajati do 7 dana.

Shii take se vrlo dobro uvaju smrznute ili osuene. Manje koliine mogu se posuiti i u penici, na najnioj temperaturi i s otvorenim vratima, ili manjim dehidratorima, koji se mogu nabaviti u trgovini tehnike robe. Gljiva je posve suha kad osuena plodna tijela ukaju pod prstima i lako se lome. Tako osuena, moe se uvati u nepropusnim staklenkama do 12 mjeseci. Takoer se moe uvati i kao ukiseljena pasterizirana gljiva.

Poslije perioda plodonoenja, miceliju se daje neko vrijeme da se odmori i da se akumuliraju hranjiva za novi ciklus plodonoenja. To obino traje 40-tak dana. Ako se prerano prekine period odmora, smanjuje se produk-tivnost. Nakon berbe mora se paziti na koliinu vlage u oblicama. Ako se primijeti da su ubrane gljive izvukle veinu vode iz oblica, potrebno ih je potopiti, da bi se nadoknadila vlaga.

U prirodnim uvjetima mogu biti 2 berbe godinje (proljee i jesen), a ako se forsira plodonoenje, moe biti 3-6 ciklusa berbi godinje. Broj tih ciklusa ovisi o vrsti drva, veliini oblica, temperaturi i vlazi. Kod uzgoja na otvorenom (nekontrolirani uvjeti) prinosi su najvie do 35 % od teine oblica, a ta se koliina gljiva dobije tijekom 3-4 godine. Kod uzgoja u kontroliranim uvjetima moe se dobiti i do 50 % prinosa od teine oblica i to tijekom 2-2,5 godine.


Mnoge bolesti mogu utjecati na rast gljiva, a takoer i neki insekti i ivotinje (mravi, puevi, mievi, potkornjaci i sl.) mogu smanjiti kvalitetu plodova. Da bi se to sprijeilo, potrebno je osigurati optimalne uvjete za razvoj shii take gljiva.

Prije ulaska u proizvodnju tih gljiva, poeljno je ispitati trite i ne poinjati s velikim brojem oblica, nego s manjom proizvodnjom te pos-tupno poveavati broj oblica.

Uzgoj shii take na supstratu u vreama

Osim na oblicama, shii take se mogu uzgajati i na supstratu u vreama. Supstrat, koji se najee koristi, je piljevina. Razlika izmeu uzgoja shii take na drvu i na supstratu je to na supstratu gljive bre prorasta-ju (90-120 dana) i vrijeme plodonoenja je 4-5 mjeseci. Procijenjena uinkovitost iskoritenja supstrata u vreama je 50-60 %.

Osnovni materijal, koji se koristi, je piljevina drva, a moe i slama itarica, kukuruza, klipovi kukuruza i slino. Tome se dodaje duikom bogat do-datak, kao to je zrno itarica ili mekinje u iznosu od 10-20 %. Tome se moe dodati i 1 % gipsa i 1 % smeeg eera. Mogue su razne kom-binacije mijeanja supstrata.

Napravljeni supstrat stavlja se u plastine vree, kakve se koriste za zamrzivae. Dimenzije vrea su 55-60 cm duine i 15-16 cm irine. Sup-stratu se dodaje voda (supstrat : voda = 1,0 : 1,2), da se osigura vlanost od oko 55 %. Zatim se ostavi 1 do 2 sata da supstrat upije vodu. Stav-ljanje u vree radi se runo ili pomou stroja. Ako to radi stroj, vree su kompaktnije, a supstrat je sabijeniji. Napunjene vree veu se plastinim vezicama na krajevima, slau se na hrpu, pokrivaju plastinom folijom i zatim slijedi sterilizacija.

Postoji nekoliko naina ili metoda sterilizacije. Popularni nain je us-mjerivanje vrue pare u hrpu vrea. Vree se tako steriliziraju 8-10 sati na 100 C. Potrebno je vie od 10 sati da se temperatura ispod folije digne na 100 C i zatim 8-10 sati traje sterilizacija. Sterilizacija se moe obaviti i u autoklavu za 8 sati na 100 C. Autoklav se otvara sljedeeg dana, kad mu temperatura padne na 60 C.

Sterilizirane vree stavljaju se u sobu za nacjepljivanje i hlade se na sobnu temperaturu. Soba za nacjepljivanje treba biti dezinficirana prije unoenja vrea, da se sprijei kontaminacija.


Postupak nacjepljivanja je sljedei: na krajevima vrea naprave se po 3 rupe promjera 1,5 cm i 2 cm dubine. U rupe se rukama stavlja micelij na piljevini. Mogu se koristiti i epovi, ali nisu ba popularni kod te metode. Rupe se zatvore ljepljivom trakom ili se te vree stave unutar jo veih vrea, da se sprijei kontaminacija u tim poetnim fazama. Vanjske vree skinu se desetak dana kasnije, kad se oko nacjepljenih mjesta pojavi micelij. Kod nacjepljivanja na supstrat se dodaje 2-3 % micelija.

Slika 16. Uzgoj shii take na supstratu u vreama (Foto: N. Kantoci)

Poslije nacjepljivanja vree idu u sobu za inkubaciju. Trajanje te faze ovisi o debljini vrea i uvjetima temperature i vlage. Openito, miceliju treba 90-120 dana da proraste supstrat. Preporuljivo je povremeno presloiti vree, da se osigura podjednako akumuliranje temperature i vlage, odnosno im ujednaeniji mikro uvjeti za sve vree.

Micelij shii take gljiva za rast treba kisik, stoga je potrebno probuiti vree. Kako micelij raste i pokriva sve vei dio vree, na rubovima rasta micelija bue se rupe. Rast micelija zavrava kad supstrat u vreama pobijeli.


Slika 17. Micelij shii take prorastao vreu - faza kad se vrea moe maknuti (foto: N. Kantoci)

Vree se premjetaju u prostor za plodonoenje, gdje je osigurano vie svjetla potrebnog gljivama za rast, kao i dovoljno vlage. Vree se tada mogu maknuti, tako da ostanu samo stupii proratenog supstrata. Stupii se slau ili po tlu ili po policama, da se osigura prostor za rast gljiva. Boja micelija se mijenja u smeu. Temperatura se odrava na 20-25 C kroz 3-5 dana i postupno se otvara ventilacija. Kad povrina stupia promijeni boju iz svijetlo smee u tamno smeu, a na povrini je vidljiva ukasta tekuina, koja izlazi iz stupia, vrijeme je za namakanje (ili polijevanje) stupia hladnom vodom, da se potakne rast gljiva. Neki proizvoai skidaju vree tek nakon posmeivanja stupia. Takoer, u hobi verziji uzgoja, stupii se mogu prekriti laganom plastinom folijom, da se odri vlaga.

Otprilike tjedan dana nakon polijevanja stupia hladnom vodom poinje rast gljiva. Tijekom rasta, ako su nie temperature, gljiva raste sporije, razvija deblje klobuke s kraim stapkama, odnosno daje visoko kval-itetne gljive.


Slika 18. Plodonoenje shii taka kod uzgoja na supstratu (foto: N. Kantoci)

U nekim sluajevima proizvoai ne skidaju vree sa supstrata, kako bi zadrale vie vlage u supstratu i tako dale kvalitetnije i vee gljive. No istovremeno, na svakom mjestu gdje se pojave zaeci gljive, mora se izrezati plastika, to zahtjeva dodatni troak u radu i vremenu.

Uzgoj shii take rascvjetanog klobuka, koja se smatra najboljom u mnogim zemljama Azije, zahtjeva visoke temperature i vlagu danju, a nie nou. Proizvoai ponekad griju prostor vruom parom, a nou diu plastinu foliju sa stupia, da smanje temperaturu i vlagu. Na taj nain, a zbog velikih izmjena vlage i temperature zbog kojih se javlja nejednak rast klobuka, na povrini klobuka se stvaraju raspukline, radi kojih je gljiva cjenjenija na tritu. Te tehnike primjenjuju se kad je gljiva ve narasla 2-3 cm, ne ranije, jer moe doi do propadanja gljiva. Ako se krene pre-kasno, ne daje rezultate. Taj nain takoer utjee na smanjenje ukupnog roda gljiva u svakom ciklusu. Naravno, cijena takvih gljiva nadoknauje gubitak roda.

Za uzgoj gljiva ljeti se preporuuje sagraditi prostor u hladu drvea te prskati supstrat vodom 2-3 puta na dan, da se snizi temperatura i povisi vlaga zraka.

Za proizvodnju u jesen, vano je odrati visoku vlagu i osigurati opti-malne temperature, kad se vani pojave izmjene temperatura.

Zimi je razdoblje mirovanja te bi bilo dobro da u tom razdoblju micelij obnovi hranjiva i pripremi se za novu sezonu plodonoenja u proljee. Potrebno je smanjiti izmjenu zraka i odravati temperaturu i vlagu kon-stantnom. U proljee, ako se dobro radilo zimi, mogu biti 2-4 berbe gljiva.

Stupii se potapaju u vodu 1-2 dana, da upiju to vie tekuine prije faze plodonoenja. Openito, tijekom 10 mjeseci moe biti 6-8 ciklusa berbi. Po stupiu, koji tei 2 kg, dobije s 0,5 0,6 kg gljiva. Suha tvar supstrata je oko 1 kg, to znai bioloku uinkovitost 50-60 %.

Berba gljiva se obavlja prije nego se klobuci okrenu prema gore. Beru se paljivo, zavrtanjem rukom ili se odreu noem pri dnu. Nakon berbe, gljive treba to prije dostaviti na trite.

Slika 19. Shii take pripremljena za trite (Foto: Vinja imunovi)

Literatura:

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu: Uzgoj vrijednih gljiva (letak), Zagreb, 2001.;

Zlatko Lisjak: Uzgajanje gljiva, ITD Gaudeamus, Poega, 2006.;

Bruno Novak: Uzgoj jestivih i ljekovitih gljiva, Hrvatsko agronomsko drutvo, Zagreb, 1997.;

Con Sullivan: Introduction to Mushroom Growing in Bags, Teagasc, Dublin, 1994.;

Nikola imovi: Gajenje ampinjona, Nolit, Beograd, 1989.;

www.shiitakepolovic.hr;

www.centerforagroforestry.org;

shiitakemushroomlog.com.

ISBN 978-953-6763-45-0

Documents

UZGOJ GLJIVA NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA