Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji Biotehnički institut - Trg Kralja Nikole bb, 81000 Podgorica Tel: 081 206 713 Fax: 081 206 712 Mail: extension-pg@cg.yu

UZGOJ DUNJE

Dunja spada u grupu jabučastih voćnih vrsta. Sa uspjehom se može gajiti na terenima do 800 metara nadmorske visine. Za rast i kvalitetno plodonošenje dunja zahtijeva plodna i rastresita zemljišta sa sadržajem humusa od 3-5% i pH vrijednosti zemljišta od 5,0-6,2. Zemljišta sa većim sadržajem kalcijuma treba izbjegavati za podizanje zasada, jer vrlo često dolazi do pojave hloroze- žutila lišća na ovakvim terenima.

Dunja bolje podnosi sušu od ostalog jabučastog voća, ali je veoma osjetljiva na preveliku vlažnost zemljišta i visok nivo podzemnih voda, jer suvišak vode u zemljištu ukoliko potraje duži vremenski period može dovesti do gušenja korijenovog sistema.

Dunja cvjeta kasno, tako da je opasnost izmrzavanja cvjetova i šteta koje izazivaju kasni proljećni mrazevi manje izražena nego kod drugih voćnih vrsta. Cvijet je krupan, bijele boje, tako da dunja u cvijetu izgleda veoma dekorativno.

Cvijet dunje

Samooplodna je voćna vrsta, mada se prilikom podizanja zasada preporučuje kombinacija više sorti. Uz pravilno održavanje i korišćenje neophodnih agrotehničkih mjera dunja radja redovno i daje veoma visoke prinose krupnih i aromatičnih plodova.

Sadnice dunje kaleme se na Dunju MA ili Provansalsku dunju B-29, a u novije vrijeme i na klonove Dunje MC i Provansalske dunje B-12, koji su manje bujnosti. Klonovi Provansalske dunje su

Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

- 2 -

se pokazali jako dobrim jer sadnice dunje kalemljene na njima imaju jače razvijen korijenov sistem, a takodje podnose i veći sadržaj kalcijuma u zemljištu.

Za sadnju dunja zemljište treba pripremiti kao i za sadnju ostalih drvenastih voćnih vrsta, što podrazumijeva prethodno uradjenu pedološko-hemijsku analizu zemljišta. Nakon toga treba izvršiti rigolovanje ili duboko oranje parcele uz eventualno preporučenu popravku zemljišta dodavanjem potrebnih količina organskih i mineralnih djubriva. Dunja dobro podnosi sušu, ali su u takvim slučajevima plodovi dosta sitniji i lošijeg kvaliteta. Ukoliko se radi o sušnijim područjima, neophodno je postavljanje sistema za navodnjavanje u cilju postizanja optimalnih prinosa i kvaliteta plodova.

Sadi se na rastojanju 5,0 x 3,0 m. mada ako se radi o manje bujnim podlogama i sortama rastojanje može biti 4,5 x 2,5 metara. Kao uzgojni oblik za dunju se preporučuje kotlasta kruna ili vaza. Na ovom uzgojnom obliku najmanja je zasijenjenost unutrašnjosti krošnje, optimalna provjetrenost i osunčanost sa čime se smanjuje pojava bolesti i štetočina u krošnji, a uzgojni oblik omogućava relativno lako izvodjenje svih neophodnih agrotehničkih mjera u zasadu. Korov između voćaka najbolje je uništavati mehanički okopavanjem ili freziranjem, jer se ne preporučuje upotreba herbicida u zasadu. Međuredni prostor se može zatraviti ili održavati u sistemu jalovog ugara.

Sadnica dunje u četvrtoj godini

Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

- 3 -

Plod dunje je prijatno nakisjelog ukusa, aromatičan, bogat vitaminima i mineralima, trpak zbog većeg sadržaja tanina.Meso ploda je čvrsto bogato celulozom i kamenim ćelijama. Plod se u običnim skladištima može čuvati 2-3 mjeseca a u hladnjačama i znatno duže.

Pored hranljivih dunja ima i značajna ljekovita svojstva. Konzumiranje plodova dunja blagotvorno utiče na organizam, sprečava pojavu oboljenja bolesti krvnih sudova i srca, čisti mokraćne kanale, sprečava nastanak infekcija a potpomaže i bržem oporavku rekonvalescenata.

Osim potrošnje u svježem stanju od dunje se proizvodi sok, slatko, kompot, a u poslednje3 vrijeme veoma je cijenjena aperitivna aromatična rakija.

U zavisnosti od oblika plodovi mogu biti okrugli (jabukuliki) ili izduženo-kupasti (kruškoliki).

Oblici ploda dunje

Sortiment dunje:

Leskovačka dunja je stara sorta okruglih plodova. Stablo je do početka rodnosti bujno, nakon čega se bujnost smanjuje. Plodovi su krupni, prosječne težine 250-300 grama, kada prerodi i znatno sitniji, dok pojedinačni plodovi nerijetko teže i preko 500 grama. Sazrijeva sredinom oktobra, dobro se čuva. Nedostatak je što u fazi zrenja usled vjetra lako dolazi do opadanja plodova. Radja redovno.

Vranjska dunja je takođe stara sorta kruškolikog oblika ploda kod nas je još poznata i pod nazivom „dunjac“. Kao i kod leskovačke, stablo je do početka rodnosti bujno, nakon čega bujnost opada. Plod je veoma krupan, prosječne težine oko 400 grama, u idealnim uslovima i 500-600 grama, dok pojedinačni plodovi mogu imati i masu ploda od preko 1 kg. Za berbu dospijeva u drugoj polovini oktobra, slabije se čuva od leskovačke. Visoke je rodnosti.

Morava je novija sorta stvorena u Institutu za voćarstvo u Čačku. Sazrijeva početkom oktobra, plod je kupastog oblika prosječne mase 350 grama. Radja redovvno i obilno.

Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji

- 4 -

Šampion je sorta nastala u SAD. Ima bujno stablo visoke rodnosti. Plod je krupan, oko 400 grama, kruškolik.

Asenica je Bugarska sorta, dobre rodnosti. Plod je kruškastog oblika prosječne težine oko 400 grama.

Trijumf je takođe Bugarska sorta. Stablo je umjerene bujnosti, plod je okruglog oblika, prosječne mase oko 350 grama. Sazrijeva krajem okotobra.

Grozdanić Rajko, dipl. inž. polj.