Uvod - zpu-psz.hr@upanijski Prostorni plan ima va`nu ulogu posrednika izme|u dr`ave i lokalne razine u odnosu na koji ima usmjeravaju}u i kontrolnu funkciju, posebno u pogledu za{tite

- Polazi{ta -

PO@E[KO-SLAVONSKI SLU@BENI GLASNIK

1

UvodUvod

Na temelju ~lanka 7. stavka 1. Zakona o prostornom ure|enju (“NN” RH br. 30/94, 68/98 i 61/00) i ~lanka 15. Statuta Poè{ko-slavonske ùpanije (“Sl. vjesnik @upanije Poè{ko-slavonske br. 3/94) Skup{tina Poè{ko-slavonske ùpanije na 1. sjednici odrànoj 29. velja~e 1996. godine, donosi Odluku o osnivanju i ustrojstvu Zavoda za prostorno ure|enje Poè{ko-slavonske ùpanije.

Temeljem ~lanka 18. Zakona o prostornom ure|enju te dono{enjem Programa mjera za unapre|enje stanja u prostoru Poè{ko-slavonske ùpanije definirana je obveza izradbe Prostornog plana @upanije (“Slu`beni glasnik” br. 1/98.).

Prostorni plan Poè{ko-slavonske ùpanije prvi je prostorni plan ove razine od po~etka formiranja @upanije i jedan je iz nove generacije dokumenata prostornog ure|enja. Po svojoj definiciji to je plan kojim se odre|uje svrhovita organizacija kori{tenja i namjena prostora, te definiraju kriteriji i smjernice za ure|enje i za{titu prostora podru~ja @upanije.

U sustavu prostorno planskih dokumenata ovaj plan predstavlja najvi{u razinu iza Strategije i Programa prostornog ure|enja Dràve, ~ije odredbe teritorijalizira i prenosi u konkretan prostor i okolnosti.

@upanijski Prostorni plan ima va`nu ulogu posrednika izme|u dràve i lokalne razine u odnosu na koji ima usmjeravaju}u i kontrolnu funkciju, posebno u pogledu za{tite prostora i okoli{a kao neobnovljivog resursa

Prostorni plan Poè{ko-slavonske ùpanije (u daljnjem tekstu: Prostorni plan) sadrì pregled svih sadràjem odre|enih elemenata i postavki na ùpanijskom podru~ju, kojima se po prvi put planski obra|uje nova teritorijalno-planska cjelina @upanije. Prostornim planom se odre|uju strate{ke odredbe i koncepcijska obilje`ja prostornog razvitka na dràvnoj, regionalnoj i ùpanijskoj razini, te se ujedno stvaraju svi potrebni uvjeti za izradu prostornih planova op}ina i gradova koje se temelje na Strategiji prostornog ure|enja Republike Hrvatske i Programa prostornog ure|enja Republike Hrvatske.

Prostorni plan predstavlja plansku cjelinu, ali kako se ona sastoji od vi{e uìh podru~ja, Plan vodi brigu o zajedni~kim elementima te cjeline i stvara uvjete za planiranje na razini tih podru~ja.

Ovaj Plan pokriva {iroku lepezu informacija i podataka kroz analizu poloàja, zna~ajki i posebnosti ùpanijskog prostora u odnosu na prostor i sustave Dràve. Odre|uje relevantna polazi{ta u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu @upanije, sustav sredi{njih naselja regionalnog zna~enja, sustav razvojne i regionalne infrastrukture. Plan daje osnove za ure|enje i za{titu prostora, prostorna mjerila i smjernice za gospodarski razvoj kao i o~uvanje i unapre|enje prirodnih i kulturno-povijesnih i karjobraznih vrijednosti, kao i mjere za unapre|enje i za{titu okoli{a, te druge elemente od va`nosti za @upaniju.

U izradi Prostornog plana @upanije kori{tena su dostupna Izvje{}a o stanju u prostoru i Programi mjera za unapre|enje stanja u prostoru za sve gradove i op}ine na ùpanijskom podru~ju.

Cilj izrade Prostornog plana @upanije je pravilna valorizacija prostora na ùpanijskom podru~ju, kako bi se dobila odgovaraju}a podloga za izradu Prostornih planova ure|enja op}ine i grada na cjelovitom ùpanijskom prostoru.

Izradu prostornog plana Poè{ko-slavonske ùpanije odra|uje Zavod za prostorno ure|enje Poè{ko-slavonske ùpanije samostalno. Pri izradi Plana Zavod je stalno sura|ivao s dràvnim ustanovama, ùpanijskim uredima, te javnim poduze}ima (HT, HEP, HEP-DP, INA Naftaplin, JP Tekija, KP Pakrac, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Hrvatske {ume, Hrvatske èljeznice i dr.), te jedinicama lokalnih samouprava.

- Polazi{ta -


2

Kod izrade Prostorng plana kori{ten je propisan sadràj koji je definiran Pravilnikom o sadràju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova. (“NN” br. 106/98 od 7. kolovoza 1998. godine).

I ZVOR I PODATAKA KOR I[TEN I PR I I ZRAD II ZVOR I PODATAKA KOR I[TEN I PR I I ZRAD I

PROSTORNOG PLANA @UPAN I JE :PROSTORNOG PLANA @UPAN I JE :

1. S t r a t e g i j a p r o s t o r nog r a z v i t k a Repub l i k e H r v a t s k eS t r a t e g i j a p r o s t o r nog r a z v i t k a Repub l i k e H r v a t s k e (Ministarstvo prostornog ure|enja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje, 1997. god.) 2. P rog r am p ro s t o r nog u r e|en j a Repub l i k e H r va t s k eP rog r am p ro s t o r nog u r e|en j a Repub l i k e H r va t s k e (Ministarstvo prostornog ure|enja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje, 1999. god.)

3. P ro s t o r n i p l an r an i j e op} i n e Po ègaP ro s t o r n i p l an r an i j e op} i n e Po èga (“Sl. vjesnik op}ine Slav. Poèga”, br.6/80.), APZ

"Plan" Zagreb u suranji sa Republi~kim zavodom za za{titu prorode - Zagreb i Institutom za povijest umjetnosti sveu~ili{ta u Zagrebu 1980. god. Re v i z i j a i z 1988 . Re v i z i j a i z 1988 . god .god . (“Sl. vjesnik op}ine Slav. Poèga”, br. 8/ 88), I zm jene i dopune i z 1991 . god .I zm jene i dopune i z 1991 . god . (“Sl. vjesnik op}ine Poèga”, br. 2/91.), I zm jene i dopune i z 1993 . god ineI zm jene i dopune i z 1993 . god ine (“Sl. vjesnik op}ine Poèga”, br. 2/93. ) i I zm j ene i dopune i z 1997 . god .I zm j ene i dopune i z 1997 . god . (“Poè{ko–slavonski slu`beni glasnik”, br. 4/97.) - Zavod za prostorno planiranje Osijek,

4. P ro s t o r n i p l a n r an i j e P r o s t o r n i p l a n r an i j e op} i n e Pak r a cop} i n e Pak r a c iz 1978. godine (“Sl. vjesnik op}ine Pakrac”, br.12/78.) - APZ "Plan" Zagreb 1978. god., Projektni biro "Pakrac" - Pakrac 1983. god.

5. Osno v e ko r i { t e n j a i z a { t i t e p r o s t o r aOsno v e ko r i { t e n j a i z a { t i t e p r o s t o r a donijete za raniju op}inu Poèga - (Zavod za prostorno planiranje - Osijek studeni 1994. god.),

6. Osno v e ko r i { t e n j a i z a { t i t e p r o s t o r aOsno v e ko r i { t e n j a i z a { t i t e p r o s t o r a donijete za raniju op}inu Pakrac - (Arhitektonski fakultet sveu~ili{ta u Zagrebu, Zavod za urbanizam - Zagreb svibanj 1993. god.),

7. Izv je{}e o stanju u prostoru i Program mjera za unapre|enje staIzvje{}e o stanju u prostoru i Program mjera za unapre|enje sta nja u prostoru nja u prostoru Poè {koPoè {ko -- s l a v o n s k e ` u p an i j es l a v o n s k e ` u p an i j e (Zavod za prostorno ure|enje Poè{ko-slavonske upanije - Poèga 1998.),

8. S t r a t e g i j a p r ome t nog r a z v i t k a RHS t r a t e g i j a p r ome t nog r a z v i t k a RH - (Ministarstvo prometa i veza, 1999. god.), 9. S t r a t e g i j a r a z v i t k a c e s t o v n e m r e ` e S l a v on i j e i Ba r a n j eS t r a t e g i j a r a z v i t k a c e s t o v n e m r e ` e S l a v on i j e i Ba r a n j e (IGH d.d. Osijek), 10. Se i zmo l og i j a Se i zmo l og i j a - (Geofizi~ki zavod "Andrija Mohorovi~i}" PMF-a Sveu~ili{ta u Zagrebu -

Vlado Kuk, 1980. god.), 11. Osno vna pedo l { k a k a r t aOsno vn a pedo l { k a k a r t a - (Autori karte: mr. dipl. in`. Ferdo Ba{i}, mr. dipl. in`.

Mihajlo Adam i mr. dipl. in`. Matko Bogunovi} - institucije: Poljoprivredni institut Krièvci, Poljoprivredni fakultet - Osijek, Fakultet poljoprivrednih znanosti - Zagreb),

12. Kompleksno definiranje geolo{kih odnosa Slavonskog gorja s prikazom mineralnih Kompleksno definiranje geolo{kih odnosa Slavonskog gorja s prikazom mineralnih s i r o v i n as i r o v i n a (Institut za geolo{ka istraìvanja, Zagreb, 1990. god.

13. Pop i s s t a no vn i { t v a 1991 . god .Pop i s s t a no vn i { t v a 1991 . god . Republika Hrvatska (Republi~ki zavod za statistiku, Zagreb 1996. god. Pop i s s t a no vn i { t v a 1971 . i 1981 . god .Pop i s s t a no vn i { t v a 1971 . i 1981 . god . RH Ured za statistiku Poè{ko-slavosnke ùpanije),

14. S t a t i s t i ~ k i l j e t o p i s RHS t a t i s t i ~ k i l j e t o p i s RH , 1990, 1996, 1998. 1999. god. (Dràvni zavod za statistiku, Zagreb, 1996. god.),

15. @up an i j au p a n i j a uu b ro j k amab ro j k ama - (Ured za statistiku Poèga 1997, 1998 i 1999. god.), 16. Demog r a f s k a s t u d i j aDemog r a f s k a s t u d i j a - (autor dr. Andrija Bognar PMF Zagreb 1999. god.), 17. Vodop r i v r ednaVodop r i v r edna o s no v ao s no v a s l i v as l i v a r i j e ker i j e ke O r l j a v eO r l j a v e - (VRO Zagreb OOUR Projekt Zagreb, 1990.

godine), 18. Vodop r i v r ednaVodop r i v r edna o s no v ao s no v a s l i v as l i v a r i j e ker i j e ke I l o v e I l o v e -- Pak r ePak r e - izra|iva~: (Institut za vodoprivredu

"Jaroslav êrni" - Beograd, 1991. godine i “Vodoprivredna osnova sliva rijeke Ilove-Pakre” - VRO Zagreb, 1996. godine),

- Polazi{ta -


319. S t u d i j aS t u d i j a “ “ Reg i ona l n iR eg i ona l n i vodoopsk r bn iv odoopsk r bn i s u s t a vs u s t a v PoPo èe{{ tinetine ”” - izra|iva~: (Hidroprojekt - ing -

Zagreb 1997. godine), 20. S tud i j a opsk r be p r i r odn im p l i nom Po è { koS tud i j a opsk r be p r i r odn im p l i nom Po è { ko -- s l a v o n s k e ` u p an i j es l a v o n s k e ` u p an i j e - izra|iva~:

("Metan" d.o.o. za gra|evinarstvo, trgovinu i proizvodnju Osijek 1996. godine), 21 Ra z v o j e l e k t r i fR a z v o j e l e k t r i f i kac i j e i p l ino f i kac i j e u poè{ko j ko t l i n ii kac i j e i p l ino f i kac i j e u poè{ko j ko t l i n i - (autor Filip Potrebica 1988.

godine), 22 I d e j no r j e { en j eI d e j no r j e { en j e Vodoopskrbe gradova Pakraca i LipikaVodoopskrbe gradova Pakraca i Lipika - (Hidroprojekt-ing Zagreb 1999.

godine), 23 I d e j n o r j e { en j e vodoop s k r b e na s e l j a B r e s t o v a cI d e j no r j e { en j e vodoop s k r b e na s e l j a B r e s t o v a c - (VPB d.d. - Zagreb 1999. godine), 24 S t ud i j a u t j e c a j a n a o ko l i {S t u d i j a u t j e c a j a n a o ko l i { s idejnim rje{enjem odlagali{ta otpada na lokaciji

Vinogradine - (IPZ Uniprojekt MCF, poduze}e za inènjering d.o.o. - Zagreb 1998. godine),

25 Ka t a s t a r em i s i j a u o ko l i {K a t a s t a r em i s i j a u o ko l i { - (Dràvna uprava za za{titu okoli{a - Zagreb 1997. godine), 26 I z v j e { } e o d i v l j im depon i j ama na pod ru~ j u g r ada Po ` egeI z v j e { } e o d i v l j im depon i j ama na pod ru~ j u g r ada Po ` ege - (Upravni odjel za

gospodarenje prostorom i poduzetni{tvo - Poèga 1994. godine), 27 LovnoLovno -- g o s poda r s k a o sno v ago spoda r s k a o sno v a - ("D i B" za proizvodnju, usluge i turizam d.o.o. Suhopolje

- Suhopolje 1996. god.), 28 Podaci P i l o t p r o j e k t a ma l i h h i d r o e l e k t r ana u RHP i l o t p r o j e k t a ma l i h h i d r o e l e k t r ana u RH Energetskog instituta "Hrvoje Po ar“ iz

Zagreba - ("Elektroprojekt" - Zagreb 2000. godine), 29 Elaborat o istraìvanju nalazi{ta termomineralne vode u LipikuElaborat o istraìvanju nalazi{ta termomineralne vode u Lipiku - izra|iva~ "Geologisches

Biro Dr. Wilhelm Pickel" Fuldatal, Geolo{ki zavod Ljubljana 1972. godine, 30 Moda l i t e t i z a { t i t e i obno v e l j e ~ i l i { n og pe r i v o j a u L i p i k uModa l i t e t i z a { t i t e i obno v e l j e ~ i l i { n og pe r i v o j a u L i p i k u - Znanstveni ~asopis za

arhitekturu i urbanizam - Zagreb 1993. godine. 31 Kon z e r v a t o r s k i u v j e t iKon z e r v a t o r s k i u v j e t i za kompleks lje~ili{ta ZRC-a Lipik - Ministarstvo kulture, Uprava za

za{titu kulturne ba{tine, Konzervatorski odjel u Poègi, 32 Evidencija, stanja i smjernice za rezervate i spomenike prirode na podru~ju op}ine Evidencija, stanja i smjernice za rezervate i spomenike prirode na podru~ju op}ine

S l a v . Po ` egaS l a v . Po ` ega - Republi~ki zavod za za{titu prirode Zagreb 1979. god. 33 Popis evident iranih i prevent ivno za{t i}Popis evident iranih i prevent ivno za{t i}enih i registriranih spomenika kulture na enih i registriranih spomenika kulture na

pod ru ~ j u @upan i j epod r u ~ j u @upan i j e - Ministarstvo kulture, Uprava za za{titu kulturne ba{tine, Konzervatorski odjel u Poègi od 1999. godine,

34 P rog r am r a z vo j a po l j o p r i v r e d e @upan i j e P r og r am r a z vo j a po l j o p r i v r e d e @upan i j e - (Poèga 1993. godine), 35 Projekt agromelioracija sProjekt agromelioracija s a sistemima orani~ne biljne proizvodnje za povr{ine PJ Lipika sistemima orani~ne biljne proizvodnje za povr{ine PJ Lipik

RO "Po l j o p r i v r e d a " L i p i kRO "Po l j o p r i v r e d a " L i p i k - (Fakultet poljoprivrednih znanosti sveu~ili{ta u Zagrebu - 1988. godine),

36 Ope r a t i v n i p l a n i p r og r am u go spoda r s t v uOpe r a t i v n i p l a n i p r og r am u go spoda r s t v u - Po e{ko-slavonska upanija 1993. godine, 37 Zbo r n i kZbo r n i k ra ra d o v a do v a PoPo ` ee { t i n e{ t i n e - (Dru{tvo za hrvatsku povijesnicu Poèga - 1995, 96, 97. i

98. godine). 38 Za{t i}ene r i je tke i ugroène bi l jne vrste Slavonskog gor jaZa{t i}ene r i je tke i ugroène bi l jne vrste Slavonskog gor ja - (autori Mirko Toma{evi} i

Ivica Samar|i} - Poèga 2000. godine), 39 ACTA BOTANICA CROATICA (Vol. 55/56 - 1996/1997) Pr i l og f l o r i s t i ~ka i s t r a ` i van j a P r i l og f l o r i s t i ~ka i s t r a ` i van j a

Po ` e { ke ko t l i n e i oko l noga go r j aPo ` e { ke ko t l i n e i oko l noga go r j a - (autora Mirka Toma{evi}a - Po ega 1998. godine), 40 Monog r a f i j aMonog r a f i j a Slav. PoègeSlav. Poège - Zbornik radova Zbornik radova -- Poèga 1227 Poèga 1227 --1977. godine1977. godine - Odbor za

proslavu 750 godina Slav. Poège, 41 E l a b o r a t iE l a b o r a t i Ureda za katastarsko-geodetske poslove Poèga i Pakrac od 1997. i 1999.

godine, 42 P r og r am po t i c a j a ma l og go spoda r s t v aP r og r am po t i c a j a ma l og go spoda r s t v a

- Polazi{ta -


4

Pri izradi Plana kori{teni su mnogobrojni elaborati izra|eni za pojedine infrastrukturne

i prirodne sustave od javnih poduze}a na podru~ju @upanije i {ire, te analize postoje}e prostorno planske dokumentacije i drugih dokumentacija koje su usko vezane za pravilno valoriziranje plana.

Za postupak utvr|ivanja koncepcije Plana odràno je javno izlaganje na koje su pozvani predstavnici svih gradova i op}ina s podru~ja @upanije, te predstavnici javnih poduze}a i pravnih osoba kao i predstavnici “Savjeta plana” s ciljem konzultiranja njihovog mi{ljenja i pravilnom valorizacijom problema vezanih za PP@.

Iza predhodnih postupaka izrade Nacrta plana (prijedlog PP@ Poè{ko-slavonske ùpanije) koji usvaja @upanijsko poglavarstvo, proveden je postupak Javne rasprave kako je to definirano Uredbom o javnoj raspravi u postupku dono{enja prostornih planova (“NN” br.101/98).

U postupku usvajanja PP@ nakon javne rasprave, te dobivanja mi{ljenja predstavni~kih tijela jedinica lokalnih samouprava (op}ina i gradova), obavljene Konferencije u nadle`nom Ministarstvu, pristupa se usvajanju plana od strane Poglavarstva i Skup{tine ùpanije, ali po predhodno pribavljanju suglasnosti Ministarstva za{tite okoli{a i prostornog ure|enja, Ministarstva obrane, Ministarstva poljoprivrede i {umarstva.

- Polazi{ta -


5

I. ObrazloènjeI. Obrazloènje 1. POLAZI[TA1. POLAZI[TA

1.1.1.1. Poloà j , zna~aj i posebnost i ùpani jskog Poloà j , zna~aj i posebnost i ùpani jskog podru~ja u odnosu na prostor i sustav Dràvepodru~ja u odnosu na prostor i sustav Dràve

Poè{ko-slavonska ùpanija nalazi se na sjeveroisto~nom dijelu Republike Hrvatske.

- Povr{ina @upanije iznosi 1815,239561 km2, {to je 3 , 2 1 %3 , 21 % od kopnene povr{ine Hrvatske. - Broj stanovnika na tom prostoru prema popisu iz 1991.godine iznosi 99 . 33499 . 334 , a gusto}a naseljenosti 54,72 st/km2.

Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji na{a @upanija pripada panonskoj megaregiji i to slavonskom gromadnom gorju, te svojim zapadnim dijelom zavali sjeverozapadne Hrvatske.

POLO@AJ PO@E[KOPOLO@AJ PO@E[KO -- SLAVONSKE @UPANIJE U RHSLAVONSKE @UPANIJE U RH

1.1.1.1.1.1. OsnovOsnovni podaci o stanju u prostoru ni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.1. Povr{ ina, stanovni{ tvo i nase l jenost1.1.1.1. Povr{ ina, stanovni{ tvo i nase l jenost

Poè{ko-slavonska ùpanija obuhva}a 10 jedinica lokalne samouprave, odnosno

jedinica lokalne uprave i samouprave, a prema Zakonu o podru~jima ùpanija, gradova i op}ina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine”, br. 10/97). Od toga su 4 g rada4 g rada : Lipik, Pakrac, Pleternica i Poèga, te 6 op} ina6 op} ina : Brestovac, âglin, Jak{i}, Kaptol, Kutjevo i Velika.

- Polazi{ta -


6

Ter i to r i j a lna pod je la ùpan i j eTer i to r i j a lna pod je la ùpan i j e a ) Pov r { inaa ) Pov r { ina

Povr{ina Poè{ko-slavonske ùpanije prema podacima kojima raspolaù Uredi za katastarsko geodetske poslove u Poègi i Pakracu, te Ured za statistku, iznosi 1 . 815 , 239561 1 . 815 , 239561 kmkm 22 (2,07% od ukupne povr{ine RH).

Poè {koPoè {ko -- s l a v o n s k a ` u p an i j a g r a n i ~ i :s l a v o n s k a ` u p an i j a g r a n i ~ i : - na zapadu - sa Sisa~ko-moslava~kom ùpanijom; - na sjeverozapadu - s Bjelovarsko-bilogorskom ùpanijom; - na sjeveru - s Viroviti~ko-podravskom ùpanijom; - na istoku - s Osje~ko-baranjskom ùpanijom; - na jugu - s Brodsko-posavskom ùpanijom.

Geografski gledano granice joj teku Panonskim gorjem, i to: - na sjeveru - Papukom; - na sjeveroistoku - Krndijom; - na jugu - Dilj gorom; - na jugozapadu - Poè{kom gorom; - na zapadu - Psunjom.

U strukturi ukupnih povr{ina najvi{e su zastupljene po l j op r i v r ednepo l j op r i v r edne po v r { i n epo v r { i n e i to s i to s 49 ,30%49 ,30% , od ~ega obradivim poljoprivrednim povr{inama pripada 43,13%. [umsko z em l j i { t[umsko z em l j i { t e zauzima 45 ,26%45 ,26% , a 5 ,44%5 ,44% zauzima neplodno zemlji{te.

Ukupna povr{ina g r a|e v i n s kog pod ru~ j ag r a|e v i n s kog pod ru~ j a svih naselja na podru~ju @upanije iznosi

120 ,859387 km120 ,859387 km 22 (6,65% povr{ine @upanije). Na povr{inu gra|evinskog podru~ja samih gradova otpada 25 ,117817 km25 ,117817 km 22 ili 1 , 3 8% 1 , 3 8% povr{ine @upanije, a {to iznosi za Grad Poègu Grad Poègu 12 ,838423 km12 ,838423 km 22 (0,71%), Grad Lipik 4,437257 kmGrad Lipik 4,437257 km 22 (0,24%), Grad Pakrac 4,588244Grad Pakrac 4,588244 kmkm22 (0,25%) i Grad P l e t e r n i cu 3 ,253893Grad P l e t e r n i cu 3 ,253893 kmkm 22 (0,18%).

Vodne pov r { i n e Vodne pov r { i n e na podru~ju @upanije zauzimaju 27 ,538067 km27 ,538067 km 22 odnosno 1,52 % @upanije. U strukturi vodnih povr{ina najmanji udio odnosi se na jezera koja se prostiru na povr{ini svega 0,025343 km2.

#

LIPIK

PAKRAC

BRESTOVAC

PO@EGA

VELIKA KAPTOLKUTJEVO

JAK[I]

ÂGLIN

PLETERNICA

#

#

#

#

#

##

##

- Polazi{ta -


7

Shematsk i p r i kaz @upan i j e s k ra jn j im to~kamShematsk i p r i kaz @upan i j e s k ra jn j im to~kama A i Ba A i B

T a b e l a 1 .T a b e l a 1 .

Osnovn i podac i o te r i to r i ju @upan i j eOsnovn i podac i o te r i to r i ju @upan i j e Red .Red . b ro jb r o j

Poè {koPoè {ko -- s l a v on s k as l a v on s k a ` u p an i j a` u p a n i j a

Jed in i caJed in i ca mje rem je re

% u RH% u RH ( kopnen i d i o )( kopnen i d i o )

1. P o v r { i n aP o v r { i n a Km2 1815,239561 2,79 2. Du ` i n a d r ` a v n e g r a n i c eD u ` i n a d r ` a v n e g r a n i c e Km1 - - 3. Op s e g g r a n i c eO p s e g g r a n i c e Km1 330,465 - 4. Uda l j enos t k r a j n j i h Uda l j e nos t k r a j n j i h to~aka to~aka

z a p a d z a p a d –– i s t o k ( A ) i s t o k ( A ) Km1 93,96 -

5. Udaljenost krajnjih to~aka sjever Udaljenost krajnjih to~aka sjever –– j u g ( B ) j u g ( B )

Km1 43,65 -

Izvor podataka: Zavod za prostorno ure|enje Poèga.


Povr{ ine pros to rn ih jed in icaPovr{ ine pros to rn ih jed in ica

P ro s t o r na j ed i n i c aP ro s t o r na j ed i n i c a Pov r { i n aPo v r { i n a

G r a dG r a d Op} inaOp} ina ( km( km 2 2 )) %% 133,91 7,38 358,08 19,73 198,13 10,91 208,54 11,49

1 . B r e s t o v a c1 . B r e s t o v a c 279,24 15,38 2 . ^ a g l i n2 . ^ a g l i n 179,60 9,9 3 . J a k { I } 3 . J a k { I } 43,75 2,41 4 . K a p t o l4 . K a p t o l 85,49 4,71 5 . K u t j e v o5 . K u t j e v o 173,61 9,56

1 . P o ` e g a1 . P o ` e g a 2 . P a k r a c2 . P a k r a c

3 . P l e t e r n i c a 3 . P l e t e r n i c a 4 . L i p i k 4 . L i p i k

6 . V e l i k a6 . V e l i k a 154,88 8,53 UU k u p n o :k u p n o : 1 8 1 5 , 2 31 8 1 5 , 2 3 1 0 0 . 0 01 0 0 . 0 0

Izvor: Podaci o povr{inama iz Ureda za katastarsko-geodetske poslove Poèga i Pakrac., te Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

VIROVITI^KO-PODRAVSKA @UPANIJA

OSJE^KO-BARANJSKA

@UPANIJA

BRODSKO-POSAVSKA

@UPANIJA

SISA^KO-MOSLAVA^KA

@UPANIJA

BJELOVARSKO-BILOGORSKA @UPANIJA

B

A

- Polazi{ta -


8

Udio povr{ina gradova i op}ina u ukupnoj povr{ini @upanije Udio povr{ina gradova i op}ina u ukupnoj povr{ini @upanije

b ) S tanovn i { t vob ) S tanovn i { t vo

Na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije ìvi 99 . 33499 . 334 stanovnika, (prema popisu iz 1991. godine), {to iznosi 2 ,07%2 ,07% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske (4.784.265 stanovnika). T a b e l a 3 .T a b e l a 3 .

Ukupan b ro j Ukupan b ro j s t a no vn i k as t a no vn i k a

Gusto}a naseljenostiGusto}a naseljenosti ( s t a n . / km( s t a n . / km 22 ) )

B r o j B r o j doma} in s t a vadoma} in s t a va

B r o jB r o j s t a n o v as t a n o v a

9933499334 54 , 7254 , 72 3205432054 3444634446 Izvor: Popis stanovni{tva iz 1991. godine – Ured za statistiku i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.


Pros to rna jed in icaPros to rna jed in ica Bro j s tanovn ikaBro j s tanovn ika G r a dG r a d Op}inaOp} ina 1971. god.1971. god. 1981. god.1981. god. 1991. god.1991. god.

1. Poèga 24.938 26.708 28.157 2. Lipik 11.656 11.428 11.222 3. Pakrac 17.023 16.475 16.367 4. Pleternica 13.707 13.393 13.119

1. Brestovac 6.831 5.840 5.395 2. âglin 6.228 4.646 3.928 3. Jak{i} 3.601 3.755 4.113 4. Kaptol 3.756 3.522 3.566 5. Kutjevo 7.923 7.485 7.366 6. Velika 6.087 5.937 6.101

Ukupno :Ukupno : 101 . 750101 . 750 99 . 18999 . 189 99 . 33499 . 334 Izvor: Ured za statistiku Poèga i Zavod za prostorno ure|enje.

7.38

19.7310.91

11.49

15.38

9.92.414.719.568.53

1.Poèga 2.Pakrac 3. Pleternica 4. Lipik

5. Brestovac 6. âglin 7. Jak{I} 8. Kaptol

9. Kutjevo 10. Velika

- Polazi{ta -


9Udio stanovni{ tva pojed inog grada i op}ine u ukupnom stanovni{ tvuUdio stanovni{ tva pojed inog grada i op}ine u ukupnom stanovni{ tvu

@upan i j e za 1991. god inu@upan i j e za 1991. god inu

KARTAKARTA -- ININ DEX STAROST I STANOVN I[TVADEX STAROST I STANOVN I[TVA T a b e l a 5 .T a b e l a 5 .

Dobna s t ruk tu ra s tanovn i { t va (p rema pop i su 1991 . god . )Dobna s t ruk tu ra s tanovn i { t va (p rema pop i su 1991 . god . ) Do bDo b 00 -- 1 91 9 2 02 0 -- 5 95 9 6 0 i v i { e6 0 i v i { e N e p o z n a t oN e p o z n a t o U k upnoUkupno

2 6 . 5 1 12 6 . 5 1 1 5 3 . 0 9 85 3 . 0 9 8 1 7 . 9 0 51 7 . 9 0 5 1 . 8 2 01 . 8 2 0 9 9 3 3 49 9 3 3 4 Izvor: Ured za statistiku Poèga, Demografska studija i Zavod za prostorno ure|enje Poèga - 1999. god.

Dobna s t ruk tu ra s tanovn i { t va (pop i s 1991 )Dobna s t ruk tu ra s tanovn i { t va (pop i s 1991 )

0-19

20-5960 i vi{e

Nepoznato

0

5

10

15

20

25

30

Br. stanovnika

1

Jedinice lok.samouprave

1. Poèga

2. Lipik

3. Pakrac

4. Pleternica

5. Brestovac

6. âglin

7. Jak{i}

8. Kaptol

9. Kutjevo

10. Velika

- Polazi{ta -


10

c ) Nase l j enos tc ) Nase l j enos t Prema popisu stanovni{tva od 1991. godine na podru~ju @upanije (1815,23 km2,

3,21 % povr{ine RH) ìvi 99.334 stanovnika (2,07% stanovni{tva RH) ili 54,7 st./km2. Po svojoj gusto}i naseljenosti zaostaje za dràvnim prosjekom (64,7 st/km2), a posebno u odnosu na gusto}u stanovni{tva Isto~nohrvatske makroregije (78,5 st/km2), {to je i razumljivo s obzirom na gorsko-brdske osobine @upanije.

Uzrok je tome istodobno veoma neravnomjerni rasporeda naseljenosti. Najnaseljeniji prostori @upanije su centralni dio Poè{ke zavale na predgorskoj stepenici Papuka, posebno uz dolinu Orljave, i podgorje Psunja s dolinom rijeke Pakre. Gusto}a stanovni{tva u ta dva stoèrna demografska i gospodarska leì{ta u gradovima prelaze 200 st/km2 (Poèga 869, Pakrac 662 st/km2), a u njihovoj uòj gravitacijskoj zoni doseè vrijednosti od 75 do 100 st/km2. U pravilu gusto}a naseljenosti postupno se smanjuje prema planinskom okviru (25-50 st/km2, 10-25 st/km2), {to se moè objasniti sve siroma{nijom opskrbnom sredinom. Podru~je gorskih masiva i hrptova su u skladu s pove}anom dinamikom reljefa (visina, ra{~lanjenost i nagibi), vla`no{}u i po{umljenosti geoekolo{ki najmanje vrijednog podru~ja za intenzivnije naseljavanje i gospodarstveno iskori{}avanje. Prosje~na gusto}a naseljenosti je tu gotovo svugdje ispod 10 st/km2, i s obzirom na tendenciju demografskog pra`njenja, moè se o~ekivati da }e stanovni{tvo gotovo u potpunosti napustiti gorski okvir @upanije. Izuzetak tome biti }e samo mjesto intenzivnije turisti~ke i {umarske valorizacije. T a b e l a 6 .T a b e l a 6 .

P ro s t o r n a P ro s t o r n a j ed i n i c aj ed i n i c a

Pov r { i n aPo v r { i n a S t ano vn i c iS t ano vn i c i Gusto}a naseljenostiGusto}a naseljenosti

G r a dG r a d Op} inaOp} ina kmkm 22 1991 .1991 . s t / km s t / km 22

1. Poèga 133,91 28.157 210,27 2. Lipik 208,54 11.222 53,81 3. Pakrac 358,08 16.367 45,70 4. Pleternica 198,13 13.119 66,21

1. Brestovac 279,24 5.395 19,32 2. âglin 179,6 3.928 21,87 3. Jak{i} 43,75 4.113 94,01 4. Kaptol 85,49 3.566 41,71 5. Kutjevo 173,61 7.366 42,43 6. Velika 154,88 6.101 39,39

UKUPNOUKUPNO 1815 ,1815 , 2323 99 . 33499 . 334 54 , 7254 , 72 Izvor: Podaci o povr{inama Ured za katastarsko-geodetske poslove Poèga, Pakrac i Zavod za prostorno ure|enje - 1998. god..

- Polazi{ta -


11 Gus to}e nase l j enos t i s t / km2Gus to}e nase l j enos t i s t / km2

Va`na i zanimljiva zna~ajka prostora @upanije je veliki broj naselja, ~ak 277, po ~emu je i postala vode}a me|u @upanijama Isto~ne Hrvatske. U njoj je koncentrirano 28 % svih naselja makroregije (4,08 % naselja RH), {to se moè objasniti diferencirano{}u prirodne osnove i specifi~nim povijesnim razvojem. Prevladavaju relativno mala naselja s prosje~nim brojem stanovnika, po popisu 1991. g., 359 st/km2, {to je znatno ispod vrijednosti dràvnog prosjeka - 704 stanovnika. Pri tome je va`no razmotriti grupiranje naselja po veli~ini (vidi tab. 7.). T a b e l a 7 . T a b e l a 7 .

Na s e l j a i s t a n o v n i { t v o p r ema v e l iN a s e l j a i s t a n o v n i { t v o p r ema v e l i ~ i n s k im ka t ego r i j ama 1991 . god i n e~ i n s k im ka t ego r i j ama 1991 . god i n e

Ve l i ~ i n s k a Ve l i ~ i n s k a k a t e go r i j ak a t e go r i j a

B r o j B r o j n a s e l j an a s e l j a

%% Broj stanovnikaBroj stanovnika %%

< 100 stanovnika

112 40,43 5851 5,89

100 – 200 65 23,47 9600 9,66 200 – 300 43 15,52 10514 10,58 300 – 400 20 7,22 6972 7,02 400 – 500 4 1,44 1854 1,87 500 – 1000 19 6,87 12682 12,77 1000 – 2000 8 2,89 10479 10,55 2000 – 3000 2 0,72 4576 4,61 3000 – 5000 2 0,72 7563 7,61 5000 – 10000 1 0,36 8197 8,25

> 10000 1 0,36 21046 21,19

Ukupno 277277 100 , 00100 , 00 9933499334 100 , 00100 , 00 Izvor: Podaci popisa stanovni{tva 1991. Demografska studija i Zavod za prostorno ure|enje 1999. god.

S t r u k t u r a na s e l j a Po ` e { koS t r u k t u r a na s e l j a Po ` e { ko -- s l a v o n s k e ` u p an i j es l a v o n s k e ` u p an i j e

Vele~ina naselja229

1421

91

222

14

82

1

325

132747

1

38

13

19

16

245

332

do 500 stanovnika501 - 2000 stanovnika2001 - 5000 stanovnika

2 preko 5001 stanovnika

- Polazi{ta -


12

Tabe l a r n i p r e g l e d po g r ado v ima / op} i n ama :Tabe l a r n i p r e g l e d po g r ado v ima / op} i n ama : T a b e l a 8 .T a b e l a 8 .

GRAD GRAD PO@EGAPO@EGA

B ro j s t a no vn i k aB r o j s t a no vn i k a Pov r { i n aPo v r { i n a 1971 .1971 . 1981 .1981 . 1991 .1991 . %% kmkm 22 %%

Red .Red . B r .B r .

Naziv naseljaNaziv naselja ( 1 991 . )( 1 991 . )

Gusto}aGusto}a s ts t / km/ km 22

( 1 991 . )( 1 991 . ) 1. Alaginci 163 143 182 0,646 2,969 2,223 61,30 2. Bankovci 135 91 134 0,476 1,736 1,299 77,21 3. Crkveni Vrhovci 98 73 44 0,156 7,224 5,408 6,09 4. ]osine Laze 53 38 29 0,103 3,027 2,266 9,58 5. Dervi{aga 826 918 989 3,512 5,386 4,032 183,64 6. Donji Emovci 147 150 138 0,490 1,423 1,065 97,00 7. Dr{kovci 249 298 378 1,342 1,646 1,232 229,68 8. Emova~ki lug 20 0,071 1,332 0,997 15,02 9. Golobrdci 393 373 395 1,403 3,092 2,315 127,74 10. Gornji Emovci 181 165 156 0,554 2,054 1,537 75,97 11. Gradski Vrhovci 139 108 83 0,295 7,471 5,593 11,11 12. Komu{ina 136 128 92 0,327 3,785 2,834 24,30 13. Krivaj 94 85 80 0,284 2,878 2,154 27,80 14. Kunovci 242 247 79 0,281 4,378 3,278 18,05 15. Laze Prnjavor 37 25 27 0,096 5,948 4,453 4,54 16. Marindvor 117 0,416 1,003 0,751 116,70 17. Mihaljevci 613 639 714 2,536 3,811 2,853 187,34 18. Nova Lipa 91 78 76 0,270 2,416 1,809 31,45 19. Novi Mihaljevci 364 317 341 1,211 1,994 1,493 170,97 20. Novi [titnjak 73 72 95 0,337 1,117 0,836 85,07 21. Novo selo 286 393 439 1,559 5,575 4,173 78,75 22. Poèga 18.183 19.867 21.046 74,745 24,016 17,979 876,34 23. Seoci 162 127 108 0,384 3,082 2,307 35,04 24. Stara Lipa 228 213 186 0,661 4,434 3,319 41,95 25. [eovci 134 110 110 0,391 2,168 1,623 50,74 26. [krabutnik 125 88 62 0,220 9,295 6,959 6,67 27. [titnjak 95 77 60 0,213 2,130 1,595 28,17 28. Turni} 108 98 95 0,337 2,327 1,742 40,83 29. Ugarci 92 77 74 0,263 3,681 2,755 20,11 30. Vasine Laze 77 56 34 0,121 6,582 4,927 5,17 31. Vidovci 1.414 1.654 1.774 6,300 5,597 4,190 316,95

UKUPNOUKUPNO 24.93824.938 2 6 . 7 0 82 6 . 7 0 8 2 8 . 1 5 72 8 . 1 5 7 1 0 0 , 01 0 0 , 0 133,575133,575 1 0 0 , 01 0 0 , 0 2 1 2 , 3 92 1 2 , 3 9 T a b e l a 9 .T a b e l a 9 .

GRAD L IP IKGRAD L IP IK B ro j s t a no vn i k aB r o j s t a no vn i k a Pov r { i n aPo v r { i n a Gusto}aGusto}a

s t / kms t / km 22 RedRed br .b r .

Naziv naseljaNaziv naselja 1971 .1971 . 1981 .1981 . 1991 .1991 . %(1991. )%(1991. ) kkmm 22 %%

1 9 9 1 .1 9 9 1 .

1. Antunovac 805 620 512 4,56 14,635 7,014 34,984 2. Bjelanovac 101 77 58 0,52 4,627 2,217 12,535 3. Brekinska 308 244 199 1,77 10,529 5,046 18,901 4. Brezine 468 374 308 2,74 8,800 4,217 35,000 5. Bujavica 147 97 75 0,67 5,142 2,464 14,586 6. Bukov~ani 210 185 149 1,33 4,425 2,121 33,672 7. Dobrovac 496 624 663 5,91 4,900 2,348 135,306 8. Donji âgli} 471 464 505 4,50 7,060 3,384 71,527 9. Filipovac 482 521 493 4,39 1,895 0,908 260,148 10. Gaj 541 420 362 3,23 13,105 6,281 27,622 11. Gornji âgli} 172 108 71 0,63 3,696 1,771 19,211 12. Jagma 200 206 206 1,84 4,536 2,174 45,419 13. Japaga 220 291 291 2,59 1,314 0,630 221,514 14. Klisa 206 160 139 1,24 5,109 2,449 27,206 15. Korita 152 139 111 0,99 6,565 3,146 16,908 16. Kova~evac 182 92 62 0,55 8,165 3,913 7,593

- Polazi{ta -


13 17. Kukunjevac 1.225 1.138 1.082 9,64 24,374 11,681 44,392 18. Lipik 2.554 3.243 3.725 33,19 7,833 3,754 475,556 19. Liva|ani 107 83 58 0,52 6,653 3,188 8,718 20. Marino selo 597 458 366 3,26 8,401 4,026 43,566 21. Poljana 770 761 669 5,96 12,535 6,007 53,369 22. Ribnjaci 93 0,83 10,693 5,124 8,698 23. Skenderovci 143 79 51 0,45 6,312 3,025 8,080 24. StriÌ~evac 96 56 35 0,31 1,566 0,751 22,345 25. Subocka 502 402 351 3,13 15,695 7,522 22,364 26. [eovica 501 586 588 5,24 10,098 4,839 58,229

UKUPNOUKUPNO 11.65611.656 11 . 42811 . 428 11 . 22211 . 222 100 , 01 0 0 , 0 208,662208,662 100 , 01 0 0 , 0 53 , 78153 , 781 T a b e l a 1 0 .T a b e l a 1 0 .

GRAD PAKRACGRAD PAKRAC B ro j s t a no vn i k aB r o j s t a no vn i k a Pov r { i n aPo v r { i n a

%% Red .Red . br .b r .

Na s e l j aN a s e l j a 1971.1971. 1981 .1981 . 1991 .1991 .

% ( 1 9 9 1 . )% ( 1 9 9 1 . ) kmkm 22

Gu s t . s t / kG u s t . s t / kmm 22

1991 .1991 . 1. Badljevina 1.041 839 828 5,059 14,084 3,924 58,788 2. Batinjani 339 322 266 1,625 8,184 2,280 32,502 3. Bjelajci 114 61 38 0,232 3,935 1,096 9,658 4. Brane{ci 468 372 305 1,864 13,180 3,672 23,142 5. Brusnik 166 120 112 0,684 9,602 2,675 11,664 6. Bu~je 182 145 142 0,868 2,595 0,723 54,730 7. Cicvare 39 15 14 0,086 13,739 3,828 1,019 8. Cikote 173 117 68 0,415 15,955 4,445 4,262 9. Dereza 237 163 128 0,782 9,220 2,569 13,883 10. Donja Obrije` 496 377 321 1,961 9,665 2,693 33,214 11. Donja [umetlica 114 81 65 0,397 3,165 0,882 20,535 12. Donji Grahovljani 371 267 188 1,149 7,644 2,130 24,594 13. Dragovi} 326 296 284 1,735 10,061 2,803 28,227 14. Glavica 95 83 77 0,470 1,692 0,471 45,517 15. Gornja Obrije` 321 302 284 1,735 5,355 1,492 53,033 16. Gornja [umetlica 217 199 138 0,843 40,208 11,202 3,432 17. Gornji Grahovljani 225 166 136 0,831 12,754 3,553 10,664 18. Jakovci 108 60 39 0,238 5,893 1,642 6,618 19. Kapetanovo Polje 150 115 67 0,409 3,428 0,955 19,546 20. Koturi} 109 67 46 0,281 19,909 5,547 2,310 21. Kraguj 224 180 176 1,075 8,455 2,355 20,817 22. Kri~ike 198 137 90 0,550 4,555 1,269 19,760 23. Kusonje 744 1.047 1.101 6,727 14,876 4,145 74,010 24. Lipovac 52 12 5 0,031 7,835 2,183 0,638 25. Mali Banovac 100 39 31 0,189 0,420 0,117 73,826 26. Mali Budi}i 44 31 19 0,116 0,686 0,191 27,680 27. Novi Majur 140 134 119 0,727 1,830 0,510 65,034 28. Omanovac 352 300 261 1,595 5,176 1,442 50,425 29. Oègovci 311 224 179 1,094 14,533 4,049 12,317 30. Pakrac 6.136 7.361 8.197 50,082 12,806 3,568 640,070 31. Plo{tine 369 288 224 1,369 2,665 0,743 84,047 32. Popovci 110 98 68 0,415 8,089 2,254 8,406 33. Prekopakra 1.324 1.301 1.347 8,230 6,488 1,807 207,624 34. Prgomelje 121 89 65 0,397 6,900 1,922 9,420 35. Rogulje 130 81 61 0,373 8,468 2,359 7,204 36. Srednji Grahovljani 127 60 43 0,263 9,678 2,696 4,443 37. Stari Majur 72 63 41 0,251 0,590 0,164 69,537 38. [panovica 248 194 191 1,167 5,970 1,663 31,992 39. Tisovac 178 90 73 0,446 9,609 2,677 7,597 40. Toranj 434 348 292 1,784 11,420 3,182 25,570 41. Veliki Banovac 229 166 183 1,118 2,738 0,763 66,832 42. Veliki Budi}i 89 65 55 0,336 4,885 1,361 11,258 UKUPNOUKUPNO 17.02317.023 1 6 . 4 7 51 6 . 4 7 5 1 6 . 3 6 71 6 . 3 6 7 1 0 0 , 01 0 0 , 0 3 5 8 , 9 3 93 5 8 , 9 3 9 1 0 0 , 01 0 0 , 0 4 5 , 5 9 84 5 , 5 9 8

- Polazi{ta -


14 T a b e l a 1 1 . T a b e l a 1 1 .

GRAD PLETERN ICAGRAD PLETERN ICA B r o j s t a n o v n i k aB r o j s t a n o v n i k a P o v r { i n aP o v r { i n a

R e d .R e d . b r .b r .

N a s e l j aN a s e l j a 1 9 7 1 .1 9 7 1 . 1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 .

%% ( 1 9 9 1 . )( 1 9 9 1 . ) KmKm 22 %%

Gusto}aGus to}a s t / kms t / km 22

1 9 9 1 .1 9 9 1 .

1. A{ikovci 150 141 88 0,671 4,674 2,295 18,828

2. Bilice 143 159 179 1,364 4,374 2,148 40,926

3. Blacko 229 235 232 1,768 2,693 1,322 86,152

4. Br|ani 116 100 68 0,518 1,852 0,909 36,718

5. Bresnica 223 268 272 2,073 3,425 1,682 79,418

6. Bu~je 523 452 364 2,775 10,135 4,977 35,916

7. Buk 286 276 220 1,677 7,470 3,668 29,450

8. Bzenica 160 139 154 1,174 3,471 1,705 44,364

9. ]osinac 110 94 74 0,564 2,194 1,078 33,722

10. Drenovac 1.134 1.057 905 6,898 22,284 10,943 40,612

11. Frkljevci 393 382 400 3,049 5,914 2,904 67,637

12. Gradac 971 933 1.042 7,943 7,035 3,455 148,110

13. Kadanovci 206 196 202 1,540 5,246 2,576 38,508

14. Kalini} 97 96 93 0,709 3,520 1,728 26,422

15. Kne`ci 131 113 93 0,709 3,518 1,728 26,432

16. Komorica 226 208 216 1,646 5,996 2,944 36,026

17. Koprivnica 506 452 342 2,607 14,078 6,913 24,292

18. Kuzmica 526 566 533 4,063 2,988 1,467 178,368

19. Laku{ija 135 122 95 0,724 4,027 1,978 23,590

20. Mali Bila~ 87 41 34 0,259 4,264 2,094 7,974

21. Mihaljevi}i 31 8 5 0,038 1,387 0,681 3,604

22. Novoselci 247 232 216 1,646 1,973 0,969 109,480

23. Pleternica 3.212 3.618 3.838 29,255 10,014 4,917 383,267

24. Pleter. Mihaljevci 87 62 31 0,236 3,873 1,902 8,005

25. Poloje 74 0,564 2,301 1,130 32,163

26. Ratkovica 345 337 320 2,439 3,707 1,820 86,322

27. Resnik 260 235 251 1,913 4,137 2,031 60,673

28. Sesvete 187 156 137 1,044 4,076 2,002 33,609

29. Srednje selo 169 200 261 1,989 2,070 1,017 126,081

30. Sulkovci 800 772 710 5,412 10,617 5,213 66,876

31. Svilna 220 217 181 1,380 4,262 2,093 42,470

32. Trapari 222 202 209 1,593 3,312 1,626 63,112

33. Tulnik 132 70 50 0,381 6,085 2,988 8,217

34. Vesela 94 108 156 1,189 0,160 0,078 976,642

35. Vi{kovci 232 239 271 2,066 2,593 1,273 104,518

36. Vr~in dol 37 19 6 0,046 3,638 1,786 1,649

37. Zagra|e 692 612 556 4,238 15,148 7,438 36,706

38. Zarilac 388 276 241 1,837 5,131 2,520 46,969

UKUPNOUKUPNO 13.70713.707 13 . 39313 . 393 13 . 11913 . 119 100 , 01 0 0 , 0 203,641203,641 100100 64 , 42264 , 422

- Polazi{ta -


15 T a b e l a 1 2 . T a b e l a 1 2 .

OP] INA BREOP] INA BRE STOVACSTOVAC B r o j s t a n o v n i k aB r o j s t a n o v n i k a P o v r { i n aP o v r { i n a R e d .R e d .

b r .b r . N a s e l j aN a s e l j a

1971.1971. 1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 . %%

( 1 9 9 1 . )( 1 9 9 1 . ) KmKm 22 %%


1 9 9 1 .1 9 9 1 .

1. Amatovci 69 31 19 0,352 3,726 1,333 5,099 2. Bogda{i} 38 17 9 0,167 3,653 1,307 2,464 3. Boloma~e 26 28 23 0,426 2,445 0,875 9,407 4. Bori~evci 140 144 113 2,095 1,603 0,573 70,505 5. Brestovac 629 655 683 12,660 7,325 2,620 93,245 6. Busnovi 126 106 113 2,095 4,188 1,498 26,985 7. Crljenci 114 65 50 0,927 2,424 49,696 20,624

8. ê~avac 83 62 49 0,908 4,691 1,678 10,446 9. ê~ava~ki Vu~jak 193 146 127 2,354 5,443 1,947 23,334 10. Daranovci 223 183 158 2,929 7,481 2,676 21,120 11. Deèvci 166 138 164 3,040 2,689 0,962 60,994 12. Dolac 235 220 191 3,540 6,558 2,346 29,127 13. Donji Gu~ani 106 122 119 2,206 4,494 1,608 26,480 14. Gornji Gu~ani 91 99 84 1,557 4,646 1,662 18,080

15. Ivandol 182 162 165 3,058 2,967 1,062 55,605 16. Jaguplije 291 238 205 3,800 5,214 1,865 39,314 17. Jeminovac 93 83 66 1,223 2,173 0,777 30,378 18. Kamenska 65 47 40 0,741 0,534 0,191 74,862 19. Kamenski [eovci 52 40 20 0,371 2,466 0,882 8,111 20. Kamenski Vu~jak 184 104 89 1,650 11,340 4,057 7,848 21. Koprivna 106 95 70 1,297 7,557 2,703 9,263 22. Kru{evo 29 17 17 0,315 3,165 1,132 5,370

23. Kujnik 118 95 83 1,538 5,526 1,977 15,020 24. Mihajlije 3 0 0 0,000 3,574 1,279 0,000 25. Mija~i 163 126 97 1,798 8,475 3,032 11,445 26. Mrkoplje 29 5 4 0,074 7,724 2,763 0,518 27. Novo Zve~evo 80 54 113 2,095 42,387 15,163 2,666 28. Nurkovac 232 216 206 3,818 5,955 2,130 34,594 29. Oblakovac 89 72 60 1,112 3,474 1,243 17,272

30. Orljavac 417 339 297 5,505 10,150 3,631 29,260 31. Pasikovci 104 81 87 1,613 3,114 1,114 27,938 32. Pavlovci 208 166 172 3,188 4,754 1,701 36,181 33. Perenci 135 116 78 1,446 2,730 0,977 28,569 34. Podsre}e 125 124 109 2,020 3,735 1,336 29,182 35. Poè{ki Br|ani 105 76 73 1,353 4,878 1,745 14,964 36. Rasna 110 82 65 1,205 2,523 0,903 25,761 37. Ru{evac 82 65 44 0,816 2,708 0,969 16,245

38. Saìje 172 141 118 2,187 7,213 2,580 16,359 39. Skenderovci 213 227 215 3,985 4,532 1,621 47,440 40. Slobo{tina 155 100 83 1,538 4,734 1,694 17,533 41. Strijeèvica 124 101 88 1,631 2,186 0,782 40,254 42. [njegavi} 229 157 123 2,280 7,776 2,782 15,818 43. [u{njari 8 4 0 0,000 27,375 9,793 0,000 44. Vili} selo 232 205 171 3,170 3,605 1,290 47,433

45. Vrani} 30 28 23 0,426 3,725 1,333 6,174 46. Zakorenje 260 239 231 4,282 6,126 2,192 37,707 47. Zavr{je 109 175 256 4,745 1,291 0,462 198,304 48. @igerovci 58 44 25 0,463 2,478 0,886 10,090

UKUPNOUKUPNO 6.8316.831 5 . 8405 . 840 5 . 3955 . 395 100 , 01 0 0 , 0 279,533279,533 100 , 01 0 0 , 0 1 9 , 31 9 , 3 0000

- Polazi{ta -


16 T a b e l a 1 3 . T a b e l a 1 3 .

OP] INA ÂGL INOP] INA ÂGL IN B r o j s t a n o v n i k aB r o j s t a n o v n i k a P o v r { i n aP o v r { i n a R e d .R e d .


1 9 7 1 .1 9 7 1 . 1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 . %%

( 1 9 9 1 . )( 1 9 9 1 . ) KmKm 22 %%


1 9 9 1 .1 9 9 1 .

1. âglin 727 677 717 18,254 8,517 4,78 84,182 2. Darkovac 38 20 12 0,305 3,762 2,11 3,189

3. Djedina rijeka 272 209 165 4,201 8,492 4,77 19,429

4. Dobra voda 100 55 29 0,738 1,262 0,71 22,980

5. Dobrogo{}e 49 30 19 0,484 7,139 4,01 2,662

6. Draganlug 10 0,255 3,435 1,93 2,911

7. Duboka 230 177 130 3,310 7,184 4,03 18,095

8. Imrijevci 208 123 82 2,088 5,892 3,31 13,918

9. Ivanovci 82 52 37 0,942 4,571 2,57 8,094

10. Jasik 84 48 19 0,484 2,818 1,58 6,742

11. Jezero 113 57 33 0,840 2,035 1,14 16,215

12. Jurkovac 88 67 60 1,527 7,655 4,30 7,838

13. Kneèvac 151 150 131 3,335 2,017 1,13 64,958

14. Latinovac 252 175 132 3,360 4,512 2,53 29,255

15. Migalovci 289 210 153 3,895 7,570 4,25 20,212

16. Milanlug 318 290 297 7,561 2,298 1,29 129,261

17. Mokre{ 99 52 38 0,967 3,332 1,87 11,405

18. Nova Lipovica 42 1,069 4,235 2,38 9,916

19. Nova Ljeskovica 496 512 575 14,638 3,126 1,75 183,943

20. Novi Zdenkovac 41 23 19 0,484 1,783 1,00 10,656

21. Paka 254 160 96 2,444 14,038 7,88 6,839

22. Ru{evo 570 429 320 8,147 18,291 10,26 17,495

23. Sapna 220 180 139 3,539 6,597 3,70 21,069

24. Sibokovac 127 90 62 1,578 5,270 2,96 11,764

25. Sovski dol 540 330 205 5,219 18,914 10,61 10,838

26. Stara Ljeskovica 66 24 15 0,382 3,440 1,93 4,360

27. Stari Zdenkovac 180 121 63 1,604 2,647 1,49 23,803

28. Stoj~inovac 41 18 13 0,331 4,669 2,62 2,784

29. Veliki Bila~ 139 78 59 1,502 6,882 3,86 8,573

30. Vlatkovac 344 190 151 3,844 4,477 2,51 33,729

31. Vukojevica 110 99 105 2,673 1,349 0,76 77,852

UKUPNO :UKUPNO : 6 . 2286 . 228 4 . 6464 . 646 3 . 9283 . 928 100 , 01 0 0 , 0 178,211178,211 100 , 01 0 0 , 0 22 , 04122 , 041

T a b e l a 1 4 . T a b e l a 1 4 .

OP] INA VEL IKAOP] INA VEL IKA

B r o j s t a n o v n i k a B r o j s t a n o v n i k a P o v r { i nP o v r { i n aa R e d .R e d . b r .b r . N a s e l j aN a s e l j a

1 9 7 1 .1 9 7 1 . 1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 . %%

( 1 9 9 1 . )( 1 9 9 1 . ) KmKm 22 %%


1 9 9 1 .1 9 9 1 .

1. Antunovac 283 253 212 3,475 4,591 2,976 46,181

2. Bi{kupci 433 367 344 5,638 6,625 4,295 51,925

3. Bratuljevci 55 45 34 0,557 2,246 1,456 15,135

4. Doljanci 89 75 80 1,311 7,032 4,559 11,376

5. Draga 216 223 245 4,016 2,641 1,712 92,765

6. Gornji Vrhovci 140 88 72 1,180 15,815 10,253 4,553

7. Kantrovci 130 120 110 1,803 6,221 4,033 17,682

8. Klisa 29 11 13 0,213 2,829 1,834 4,595

9. Lu~inci 177 170 135 2,213 1,923 1,247 70,213

10. Markovac 31 29 29 0,475 1,113 0,722 26,046

- Polazi{ta -


17 11. Milanovac 116 86 62 1,016 2,025 1,313 30,620

12. Milivojevci 82 72 60 0,983 2,316 1,502 25,903

13. Njeì} 49 29 23 0,377 3,345 2,168 6,877

14. Oljasi 150 132 104 1,705 4,037 2,617 25,764

15. Ozdakovci 77 50 38 0,623 2,670 1,731 14,231

16. Poljanska 277 188 140 2,295 7,537 4,886 18,576

17. Poto~ani 177 176 194 3,180 5,037 3,266 38,515

18. Radovanci 501 434 502 8,228 14,758 9,568 34,015

19. Smoljanovci 53 34 26 0,426 4,481 2,905 5,802

20. Straèman 242 205 250 4,098 9,860 6,392 25,355

21. Toranj 248 198 197 3,229 4,163 2,699 47,322

22. Trenkovo 758 789 823 13,490 11,400 7,391 72,195

23. Trnovac 250 274 324 5,311 2,348 1,522 138,006

24. Velika 1.524 1.889 2.084 34,158 29,234 18,953 71,286

UKUPNOUKUPNO 6 . 0876 . 087 5 . 9375 . 937 6 . 1016 . 101 100 , 01 0 0 , 0 154,246154,246 100 , 01 0 0 , 0 39 , 55439 , 554 T a b e l a 1 5 . T a b e l a 1 5 .

OP] INA KAPTOLOP] INA KAPTOL B r o j s t a n o v n i k a B r o j s t a n o v n i k a P o v r { i n aP o v r { i n a R e d .R e d .

b r .b r . N a s e l j aN a s e l j a 1 9 7 1 .1 9 7 1 . 1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 .

%% ( 1 9 9 1 . )( 1 9 9 1 . )

KmKm 22 %%


1 9 9 1 .1 9 9 1 .

1. Alilovci 416 463 454 12,731 4,038 4,701 112,437 2. Be{inci 136 115 89 2,496 6,412 7,464 13,881 3. ê{ljakovci 381 342 380 10,656 10,204 11,879 37,240 4. Doljanovci 252 232 231 6,478 7,786 9,065 29,668 5. Golo brdo 333 318 276 7,740 8,506 9,902 32,448 6. Kaptol 1.346 1.293 1.361 38,166 23,669 27,555 57,501 7. Komarovci 211 207 204 5,721 1,719 2,001 118,684 8. Novi Be{inci 61 72 80 2,243 7,302 8,501 10,956 9. Podgorje 371 282 272 7,628 12,040 14,017 22,591 10. Ramanovci 249 198 219 6,141 4,222 4,915 51,868

UKUPNOUKUPNO 3 . 7563 . 756 3 . 5223 . 522 3 . 5663 . 566 100 , 01 0 0 , 0 85 , 89885 , 898 100 , 01 0 0 , 0 41 , 51441 , 514 T a b e l a 1 T a b e l a 1 6 .6 .

OP] INA JAK[ I]OP] INA JAK[ I] B r o j s t a n o v n i k a B r o j s t a n o v n i k a P o v r { i n aP o v r { i n a R e d .R e d .


1 9 7 1 .1 9 7 1 . 1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 . % ( 1991 . )% ( 1991 . ) KmKm 22 %%

Gu s t o } aGu s t o } a s t / kms t / km 22

1 9 9 1 .1 9 9 1 .

1. Bertelovci 165 171 171 4,158 2,644 6,086 64,669 2. Cerovac 286 264 260 6,321 3,598 8,281 72,261 3. Eminovci 611 655 654 15,901 5,086 11,706 128,591 4. Granje 145 116 115 2,796 1,950 4,487 58,987 5. Jak{i} 1.313 1.531 1.737 42,232 11,434 26,317 151,916 6. Radnovac 143 166 198 4,814 4,092 9,418 48,390 7. Rajsavac 298 292 355 8,631 4,021 9,254 88,293 8. Svetinja 62 1,507 1,719 3,956 36,069 9. Teki} 277 234 262 6,370 3,660 8,424 71,584 10. Tre{tanovci 363 326 299 7,270 5,244 12,071 57,014

UKUPNOUKUPNO 3 . 6 0 13 . 6 0 1 3 . 7 5 53 . 7 5 5 4 . 1 1 34 . 1 1 3 1 0 0 , 01 0 0 , 0 4 3 , 4 4 74 3 , 4 4 7 1 0 0 , 01 0 0 , 0 9 4 , 6 6 69 4 , 6 6 6

- Polazi{ta -


18 T a b e l a 1 7 . T a b e l a 1 7 .

OP] INA KUTJEVOOP] INA KUTJEVO B r o j s t a n o v n i k a B r o j s t a n o v n i k a P o v r { i n aP o v r { i n a R e d .R e d .

b r .b r . N a s e l j aN a s e l j a 1 9 7 1 .1 9 7 1 . 1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 . % ( 1991 . )% ( 1991 . ) KmKm 22 %%

Gu s t o } aGu s t o } a s t /s t / kmkm 22

1 9 9 1 .1 9 9 1 .

1. Bekte` 520 487 468 6,354 11,810 6,819 39,628 2. Bjeli{evac 123 107 123 1,670 2,908 1,679 42,293 3. Ciglenik 360 343 290 3,937 6,698 3,868 43,294 4. Ferovac 154 145 142 1,928 2,255 1,302 62,969 5. Grabarje 708 606 556 7,548 11,022 6,364 50,446 6. Gradi{te 385 324 301 4,086 19,636 11,338 15,329 7. Hrnjevac 206 208 207 2,810 6,148 3,550 33,669 8. Kula 429 422 395 5,362 7,610 4,394 51,905 9. Kutjevo 2.221 2.330 2.492 33,831 40,644 23,468 61,313 10. Luka~ 257 242 212 2,878 5,299 3,060 40,006 11. Mitrovac 237 222 214 2,905 14,023 8,097 15,260 12. Ov~are 196 158 169 2,294 4,356 2,515 38,798 13. Pore~ 424 349 250 3,394 4,393 2,537 56,907 14. [umanovac 174 157 165 2,240 2,906 1,678 56,773 15. Tominovac 335 269 195 2,647 5,526 3,191 35,289 16. Venje 211 163 152 2,064 4,880 2,817 31,150 17. Vetovo 983 953 1.035 14,051 23,077 13,324 44,850

UKUPNOUKUPNO 7 . 9237 . 923 7 . 4857 . 485 7 . 3667 . 366 100 , 01 0 0 , 0 173,191173,191 100 , 01 0 0 , 0 42 , 53142 , 531 Izvor podataka: Ured za statistiku i Ured za katastarsko geodetske poslove Poèga i Pakrac, te Zavod za prostorno ure|enje Poèga - 1998. god.

Podaci o broju stanovnika u svim tabelama odnose se na ukupno popisane Podaci o broju stanovnika u svim tabelama odnose se na ukupno popisane s t a no vn i k e ko j i s u u v r i j eme pop i s a ima l i p r e b i v a l i { t e u z em l j i . s t a no vn i k e ko j i s u u v r i j eme pop i s a ima l i p r e b i v a l i { t e u z em l j i .

Broj naselja ispod @upanijskog prosjeka do 300 stanovnika je ~ak 220 naselja ili 79,42%, dok je onih od 300 do 500 stanovnika 24 ili 8,66%. Nasuprot njihovoj krajnosti, demografsko zna~enje im je neusporedivo manje. U njima ìvi samo ne{to vi{e od jedne tre}ine stanovni{tva @upanije (35,02%). U naseljima s vi{e od 1000 stanovnika (14 ili 5,05%) ìvi preko polovice demografske mase istraìvanog prostora (52,21%).

Kao {to je to ve} nagla{eno, izuzetna reljefna dinamika (veliki udio ve}ih nagiba) i preteìto tradicionalno sto~arsko gospodarenje na podru~ju gorskog okvira, podgorjima i vi{im dijelovima prigorja bitnog utjecaja je imala na takvu strukturu naselja u pro{losti. Iako se ona novijim dru{tveno-gospodarstvenim procesima ubrzano mijenja (demografskim pra`njenjem), jo{ uvijek daje osnovni pe~at naseobenoj strukturi, a i morfolo{koj fizionomiji ve}ine postoje}ih naselja. Suprotno tome, intenzivnijim gospodarstvenim razvojem, migracijom s rubnih brdsko-gorskih dijelova dolazi do sve ve}e koncentracije stanovni{tva u prometno-geografski najpovoljnije poloènim gradskim naseljima (Poèga, Pleternica, Pakrac i Lipik) i njihovoj uòj okolici. Ta su se naselja razvila u prirodno vrijednijim podru~jima glede gospodarske valorizacije (bonitetno najvrednija tla, koncentracija voda, manji nagibi itd.) i mogu~nosti lokacije industrijskih aktivnosti. U skladu s tim moè se re}i da su u pravilu manja naselja u stalnom i intenzivnom demografskom regresu, a ona ve}a, istina malobrojnija, pokazuju pozitivan trend svojeg populacijskog razvoja.

Za razumijevanje strukture naselja i njihovog razvoja va`no je poznavati i hipsometrijski (visinski) razmje{taj (vidi tab. 18.). Vi{e od polovice njih (53,67 %) nalazi se u hipsometrijskoj kategoriji do 200 m nadmorske visine. U njima je koncentrirano preko tri ~etvrtine stanovni{tva @upanije (77,20 %), {to je i razumljivo s obzirom da su to, uglavnom, ekolo{ki i prometno najvrijedniji dijelovi predgorskih stepenica (niì dijelovi prigorja i podgorja) i dolina vodotoka. Povr{ni dijelovi prigorja i podgorja su zbog pove}anog udjela izrazitijih nagiba i izraènijih destrukcijskih morfolo{kih procesa (erozija, spiranje, jaruènje, kliènje itd.) ekolo{ki manje vrijedne opskrbne sredine, pa je u visinskom kotu od 200-400 mnv koncentrirano 41,88 % naselja u kojima je, me|utim, 1991. godine ìvjelo samo 22,24

- Polazi{ta -


19 % stanovni{tva @upanije. U gorskom dijelu istraìvanog prostora iznad 400 m razvilo se samo 14 naselja (5,05 %), u kojima je koncentrirano 0,56 % ukupne demografske mase. T a b e l a 1 8 .T a b e l a 1 8 .

Raspored naselja i stanovni{tva Raspored naselja i stanovni{tva prema visinskim (hipsometrijskim) kategorijama 1991.gprema visinskim (hipsometrijskim) kategorijama 1991.g

V i s i n s k a k a t e g o r i j aV i s i n s k a k a t e g o r i j a B r o j n a s e l j aB r o j n a s e l j a B r o j s t a n o v n i k aB r o j s t a n o v n i k a

Nadmorska visina Apsolutni broj % Apsolutni broj % 100 – 200 m 147 53,07 76685 77,20 200 – 300 m 76 27,44 17838 17,96

300 – 400 m 40 14,44 4251 4,28

400 – 500 m 10 3,61 369 0,37 500 – 600 m 4 1,44 191 0,19

Ukupno 277 100,00 99334 100,00 Izvor: Podaci popisa stanovni{tva 1991. i topografske karte 1 : 100000, 1 : 50000 i 1 : 25000 listova Nova Gradi{ka (373), Slavonska Poèga (374) i Slavonski Brod (375), izdano VGI 1971, 1971, 1985.god.

d) Osvrt projekcije kretanja stanovni{tva prema dosad vaè}im prostornim d) Osvrt projekcije kretanja stanovni{tva prema dosad vaè}im prostornim p l anov ima b i v { i h op} ina na pod ru~ ju @upan i j ep l anov ima b i v { i h op} ina na pod ru~ ju @upan i j e

Dosada{nji prostorni planovi biv{ih op}ina Poège i Pakraca analizirali su demografsku

problematiku na promatranom podru~ju i davali odgovaraju}e projekcije, koje su vidljive iz tabelarnog prikaza: T a b e l a 1 9 .T a b e l a 1 9 .

B ro j s t a no vn i k aB r o j s t a no vn i k a – popis i projekcija iz planova teritorijalna jedinica 1971.(popis) 1981.(popis) 1991.(popis) 2001.(projekcija)

b .o . Po ` egab .o . Po ` ega 73.071 71.286 71.745 73.829 b . o . P a k r a cb . o . P a k r a c 28.679 30.903 27.589 32.378

U k u p n o: 101.750 99.189 99.334 106.207 Grad Poèga 18.183 19.867 21.046 22.000

Izvor podataka: Prostorni planovi biv{e op}ine Poèga i Pakrac, te Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

Teme l j n e s v o j s t v a s u : T eme l j n e s v o j s t v a s u : Stanovni{tvo biv{e op}ine Poèga obiljeàva smanjenje njegovog apsolutnog broja,

kontinuirano opadanje prirodnog prira{taja, prevladavanje emigracijskih pravaca u odnosu na obujam doseljavanja, kao i burne promjene demografskih struktura u kojoj dominantno mjesto zauzima starenje populacije. Osnovni uzrok depopulacije predstavljaju emigracijska kretanja koja }e zbog postupnog pra`njenja potencijalnog emigracijskog kontingenta u budu}em promatranom razdoblju jenjavati, dok }e istovremeno ja~ati negativni utjecaj mortaliteta uz smanjenje (ili stabilizaciju) nataliteta. Jedino sam grad Poègu karkterizira blagi porast broja stanovni{tva.

Dosada{njim planovima predvi|en je pad poljoprivrednog stanovni{tva u odnosu na 1991. godinu i to za biv{u op}inu Poèga 13,03%, za biv{u op}inu Pakrac 8,27%, a {to za podru~je @upanije iznosi 11,72%. T a b e l a 2 0 .T a b e l a 2 0 .

Kre t an j e ud j e l a po l j op r i v r ednog s t anovn i { t v a u ukupnom b ro j u s t anovn i k aK r e t an j e ud j e l a po l j op r i v r ednog s t anovn i { t v a u ukupnom b ro j u s t anovn i k a

teritorijalna jedinica stvarno stanje 1991.g. predvi|anja za 2000.g. iz planova

b .o . Po ` egab .o . Po ` ega 11.409 15,9% 9.355 13,03% b . o . P a k r a cb . o . P a k r a c 2.757 9,99% 2.283 8,27% U k u p n o: 14.166 14,26% 11.638 11,72%

Izvor podataka: Prostorni plan biv{e op}ine Poèga i Prostorni plan biv{e op}ine Pakrac.

- Polazi{ta -


20

e ) Nov i j e demogra f ske p romjenee ) Nov i j e demogra f ske p romjene

U skupu demografskih ~imbenika u kretanju broja stanovni{tva zna~ajno mjesto pripada kretanju ra|anja i umiranja. O njihovom odnosu ovisi prirodni prira{taj ili prirodni pad stanovni{tva, a {to ima bitan utjecaj na dobnu strukturu stanovni{tva.

Prema tome, zaklju~iti se moè da su posljedice prija{njih zbivanja (od prvog Svijetskog rata do 80-tih godina), uz ubrzanu posljeratnu industrijalizaciju, urbanizaciju i migracije, znatno ubrzali "prirodni" tijek demografske dinamike tako da je stanovni{tvo ùpanije tijekom tog razdoblja u{lo u posttranzicijsku etapu.

Prikazane zna~ajke prirodnog kretanja stanovni{ta @upanije u cijelosti, bile su pra}ene izrazitim prostorno–diferencijalnim biodinami~kim razvojem. U brdsko–gorskim naseljima u posljednje vrijeme (od 1981. do 1997. god.) dolazi do biolo{ke depopulacije, a to zna~i da do demografskog pra`njenja dolazi prirodnim padom broja stanovni{tva u 175 naselja ili 63,2%, a od 1991. do 1997. god. u 152 naselja ili 54,9% ukupnog broja naselja u @upaniji. Smanjenjem biolo{ke depopulacije od 1991. do 1997. godine uvjetovano je ~injenicom da je stanovni{tvo oko 64 naselja (ve}inom nastanjeno Srpskom nacionalnosti) u cijelosti emigrirali u po~etnom razdoblju Domovinskog rata. Zanimljivo je da biodinamika stanovni{tva @upanije do 1997. godine biljeìla rast, {to se moè obiljeìti imigracijom Hrvatskog fertilno plodnijeg stanovni{tva (izbjeglice i prognanici) u brojna naselja Poè{tine.

Svi ovi procesi prirodnog prirasta odnosno prirodnog pada stanovni{tva po naselima za podru~je @upanije su prikazani u kartogramima za razdoblje 1981-1991, i 1991-1997.g.

Gradska skupina naselja ima pozitivno prirodno kretanje stanovni{tva s tim da 80-ih i 90-ih godina dolazi do smanjivanja prirodnog prirasta. Pozitivno kretanje stanovni{tva, iako se tako|er smanjuje, imaju seoska naselja sredi{njeg dijela @upanije i naselja koja ulaze u uù gravitacijsku zonu gradova. Prete`no negativne tendencije prirodnog kretanja stanovni{tva @upanije pokazuju i vitalni index, {to je vidljivo u tablici br 21.šJasno se uo~ava smanjenje bioreproduk-cijske mo}i. Jedino gradsko stanovni{tvo ima jo{ dosta aktivnu bilancu "ìvota i smrti", dok ve}ina seoskih biljeì osjetnu pasivu. T a b e l a 2 1 .T a b e l a 2 1 .

P r i r odno k r e t an j e s t ano vn i { t v a u Po ` e { koP r i r odno k r e t an j e s t ano vn i { t v a u Po ` e { ko -- s l a v o n s k o j ` u p an i j is l a v o n s k o j ` u p an i j i U 00 0 U 0 0 0 –– p r om i l a p r om i l a

God i n aGod i n a Br. sBr. s tan. tan. u 0 0 0 u 0 0 0 --proc jenaproc jena

@ivoro|eni@ivoro|eni Umr l iUmr l i

PrirodniPrirodni prirast iliprirast ili pad (pad ( -- )) @ivoro|.@ivoro|. UmrliUmrli

Prir. prir.Prir. prir. i l i p a d i l i p a d

Vitalni indexVitalni index

1981 99,4 1443 1248 195 14,5 12,6 1,9 115,6 1982 99,6 1452 1236 216 14,6 12,4 2,2 117,5 1983 99,6 1430 1418 12 14,4 14,3 0,1 100,8 1984 99,7 1463 1300 163 14,7 13,0 1,7 112,5 1985 99,9 1401 1229 172 14,0 12,3 1,7 114,0 1986 100,0 1334 1193 141 13,3 11,9 1,4 111,8 1987 100,1 1319 1248 71 13,2 12,5 0,7 105,7 1988 100,2 1278 1151 83 12,8 11,5 0,8 111,0 1989 100,1 1211 1241 - 30 12,1 12,4 - 0,3 97,6 1990 99,3 1243 1153 90 12,5 11,6 0,9 107,8 1991* 99,3 1178 1155 23 11,8 11,6 0,2 100,2 1992* 99,4 1050 943 107 10,6 9,5 1,1 101,7 1993* 99,4 1144 1153 - 7 11,5 11,6 - 0,1 99,2 1994* 99,4 1092 1037 55 11,0 10,4 0,6 105,3 1995* 99,5 1151 1023 128 11,6 10,3 1,3 112,6 1996 99,7 1291 1121 170 12,9 11,2 1,7 115,2 1997 99,8 1262 1120 142 12,6 11,2 1,4 112,7

Izvor podataka: Demografska studija, • podaci za biv{u op}inu Pakrac prikupljeni su u 1991. god. samo za razdoblje od sije~nja do srpnja a za razdoblje do oslobo|enja 1995. godine podaci nisu potpuni.

Od 1981. god. do 1997. god izv{ene su ispravke za mortalitet : odbijeni su podaci umrlih po umirovljeni~kim domovima ~ije je prija{nje boravi{te bilo izvan Poè{ko – slavonske ùpanije

- Polazi{ta -


21

KARTAKARTA -- KRETANJE PR IRODNOG PR IRASTA 91KRETANJE PR IRODNOG PR IRASTA 91 -- 9797

KARTAKARTA -- KRETANJE STANOVN I[TVA 81KRETANJE STANOVN I[TVA 81 -- 9191

T IPOV I OP]EG KRETANJA 81T IPOV I OP]EG KRETANJA 81 -- 9191

- Polazi{ta -


22

f ) Tipovi op}eg kretanja stanovni{tva i demografske regional izaci jef) Tipovi op}eg kretanja stanovni{tva i demografske regional izaci je

Pokazuju odnos i utjecaj a prirodnog prira{taja i prostorne pokretljivosti stanovni{tva u odre|enom razdoblju. Ovisno o tome da li je uz to migracijska bilanca pozitivna ili negativna odre|uje se da li je neki prostor eksodusnog (E) ili imigracijskog (I) obilje`ja.

Intezitet eksodusnog ili imigracijskog obilje`ja i pozitivnost ili negativnost prirodnog prira{taja odre|uje podtip eksodusne ili imigracijske skupine prostora. Tipovi op}eg kretanja stanovni{tva utvr|eni u me|upopisnom vremenskom intervalu 1981-1991. godine su slijede}i:

T a b e l a 2 2 .T a b e l a 2 2 .

T i pT i p Ob i l j e ` j eOb i l j e ` j e T reT re ndnd

EE 11 Prirodno kretanje pozitivno; popisom ustanovljeno kretanje pozitivno; stopa prirodnog kretanja ve}a od stope popisom

ustanovljenog pove}anja Em i g r a c i j aEm i g r a c i j a

EE 22 Prirodno kretanje pozitivno; popisom ustanovljeno kretanje negativno; stopa prirodnog kretanja ve}a od stope popisom

ustanovljenog smanjenja DepopulacijaDepopulacija

EE 33 Prirodno kretanje pozitivno; popisom ustanovljeno kretanje

negativno; stopa prirodnog kretanja manja od stope popisom ustanovljenog smanjenja

I z r a z i t a I z r a z i t a depopulaci jadepopulaci ja

EE 44 Prirodno kretanje negativno; popisom ustanovljeno kretanje

negativno; stopa prirodnog kretanja (smanjenja) manja od stope popisom ustanovljenog smanjnenja

I z um i r a n j eI z um i r a n j e

Svi eksodusni tipovi od E1 do E4 imaju negativnu migracijsku bilancu, ali razli~itog inteziteta

II 11 Prirodno kretanje pozitivno; popisom ustanovljeno kretanje

pozitivno; stopa popisom ustanovljenog kretanja (pove}anja) ve}a od stope prirodnog kretanja (prira{taja)

E k s p a n z i j a E k s p a n z i j a im ig r ac i j omim ig r ac i j om

II 22 Prirodno kretanje negativno; popisom ustanovljeno kretanje

pozitivno; stopa popisom ustanovljenog kretanja (pove}anja) ve}a od stope prirodnog kretanja (smanjenja)

Regeneracija Regeneracija im ig r ac i j omim ig r ac i j om

I 3I 3 Prirodno kretanje negativno; popisom ustanovljeno kretanje

pozitivno; stopa popisom ustanovljenog kretanja (pove}anja) manja od stope prirodnog kretanja (smanjenja)

S l a b a S l a b a regenerac i ja regenerac i ja im ig r ac i j omim ig r ac i j om

II 44 Prirodno kretanje negativno; popisom ustanovljeno kretanje

negativno; stopa popisom ustanovljenog kretanja (smanjenja) manja od stope prirodnog kretanja (smanjenja)

V r l o s l a b a V r l o s l a b a regenerac i ja regenerac i ja im i g r aim i g r a c i jomci jom

Svi migracijski tipovi I1 di I4 imaju pozitivnu migracijsku bilancu razli~itog inteziteta

U @upaniji eksodusnom tipu odnosno podtipovima pripada ~ak 200 ili 72,2%

naselja. U njima je 1991. godine ìvjelo 34982 stanovnika ili 35,2% ukupne populacijske mase. Uzimaju}i u obzir neto migracijski saldo @upanija ulazi u kategoriju podtipa E1, to~nije ima blago izraèn emigracijski trend. To u slu~aju ako se u odnos stave porast broja stanovni{tva 1981-1991. godine i ukupni prrodni prira{taj u tom razdoblju registriran u dràvnom zavodu za statistiku. Me|utim ukoliko se u obzir uzmu korigirani podaci prirodnog prirasta, demografski trend pokazije blagu tendenciju imigracije - podtip I1.

Razlike izme|u iskazanih rezultata su toliko male da se mogu u krajnjoj liniji prihvatiti kao relativno "to~ni". @upaniju podjednako obiljeàvaju vrijednosti imigracije i emigracije. Udio emigracijskih naselja i veli~ina teritorija koja njima pripada ukazije da ju obiljeàva prevlast eksodusnih prostora. Analizom op}ih trendova kretanja stanovni{tva pojedinih op}ina sve imaju prevlast naselja eksodusnog tipa (osim op}ine Jak{i}). Ako se pak uzme udio stanovni{tva koji ìvi u eksodusnim naseljima, izuzev op}ine Jak{i} i Velika, te gradova Poèga i Pakrac, u svim ostalima administrativno - teritorijalnim jedinicama najve}i dio njihove demografske mase koncentriran je u naseljima E tipa.

- Polazi{ta -


23 Podru~ja op}ina i gradova pripadaju slijede}im kategorijama op}eg kretanja

stanovni{tva: Grad Poèga, op}ina Jak{i} i Velika imigracijskom podtipu I1, grad Pakrac podtipu I2, grad Lipik podtipu I3, grad Pleternica, op}ina Kaptol i Kutjevo podtipu E2 i op}ina âglin i Brestovac podtipu E4. Zaklju~ak je da na administrativno-teritorijalnoj razini kretanja stanovni{tva pokazuje znatno povoljnije trendove nego ono na nivou pojedinih naselja. Naime, ~ak 50% (5) op}ina i gradova pokazuju relativno pozitivni demografski trend (op}ina Jak{i}, Velika i Lipik, te gradovi Poèga i Pakrac), a op}ine Kaptol, Kutjevo te grad Pleternica imaju blagu prevlast emigracijskih procesa dok su op}ine Brestovac i âglin izrazito eksodusna podru~ja.

Objasniti se to moè prerazmje{tanjem stanovni{tva, unutra{njim migracijama na relaciji selo-grad, dakle prema radno aktivnim sredi{tima i njihovoj bliòj okolici te naseljima iz kojih postoje relativno povoljnije mogu}nosti za dnevne migracije.

Rezultira to izrazito velikim koncentracijom i gusto}om stanovni{tva i procesima urbanizacije u nekoliko stoèrnih demografskih aglomeracija, koje zauzimaju samo manji dio teritorijalnog obuhvata administrativno-teritorijalnih jedinica: gradovi Poèga, Pakrac, Lipik i Pleternica s uìm gravitacionim zonama. Izuzetak tome ~ini podru~je op}ine Jak{i} i dijelovi op}ina Kutjevo, Kaptol i Velika koje sa svojim povoljnim prirodnim preduvjetima predstavljaju privla~ni prostor za naseljavanje s ostalih podru~ja @upanije ali i iz pasivnih djelova Hrvatske.

Navedene ~injenice temelj su da se istraìvano podru~je u demografskom smislu alternativno podjeli na dvije uvjetno homogene regionalne cjeline: 1. Na razini administrativno-teritorijalne podjele podru~ja gradova Poège, Pakraca, Lipika i

op}ina Jak{i}a i Velika, predstavljaju prostorne jedinice s pozitivnim trendom op}eg kretanja stanovni{tva, dok su op}ina Brestovac, âglin, dijelovi op}ina Kaptol, Kutjevo te podru~ja grada Pleternice eksodusnog podru~ja s negativnim trendom kretanja broja stanovni{tva.

2. Na nivou naselja izdvojiti se moè prevladavaju}e brdsko-gorsko eksodusno podru~je

@upanije, koje zauzima preko 80% njenog teritorija s 206 naselja i ono imigracijskog obilje`ja u okviru kojeg se mogu razlikovati dva izrazito pozitivna demografska àri{ta, i to Poè{ko-Pleterni~ko te Pakra~ko-Lipi~ko, i kona~no, demografski relativno pozitivno podru~je sredi{njeg dijela Poè{ke zavale izme|u Velike, Kutjeva i Jak{i}a.

- Polazi{ta -


24

1.1.1.2. Nasel ja1.1.1.2. Nasel ja Pop i s g radova i nase l j a po gradov ima i op} inamaPop i s g radova i nase l j a po gradov ima i op} inama

U sastavu @upanije su gradovi i op}ine u ~iji sastav kojih ulaze sljede}a naselja

(Zakon o podru~jima ùpanija, gradova i op}ina u Republici Hrvatskoj, “NN”, br.10/97):

T a b e l a 2 3 . T a b e l a 2 3 .

Gr ad L i p i kG r ad L i p i k Op} i n a Pa k r a cOp} i n a Pa k r a c

R.b.R.b. Na z i v n a s e l j aN a z i v n a s e l j a R.b.R.b. Na z i v n a s e l j aN a z i v n a s e l j a

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26.

Antunovac Bjelanovac Brekinska Brezine Bujavica Bukov~ani Dobrovac

Donji âgli} Filipovac

Gaj Gornji âgli}

Jagma Japaga Klisa Korita

Kova~evac Kukunjevac

Lipik Liva|ani

Marino Selo Poljana Ribnjaci

Skenderovci Striì~evac Subocka [eovica

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42.

Badljevina Batinjani Bjelajci Brane{ci Brusnik Bu~je Cicvare Cikote Dereza Donja Obrije` Donja [umetlica Donji Grahovljani Dragovi} Glavica Gornja [umetlica Gornja Obrije` Gornji Grahovljani Jakovci Kapetanova Polje Koturi} Kraguj Kri~ke Kusonje Lipovac Mali Budi} Mali Banovac Novi Majur Omanovac Oègovci Pakrac Plo{tine Popovci Prekopakra Prgomelje Rogulje Srednji Stari Majur [panovica Tisovac Toranj Veliki Banovac Veliki Budi}I

- Polazi{ta -


25 T a b e l a 2 4 . T a b e l a 2 4 .

Grad P le te rn icaGrad P le te rn ica Op} ina Bres tovacOp} ina Bres tovac R.b.R.b. Na z i v n a s e l j aN a z i v n a s e l j a R.b.R.b. Na z i v n a s e l j aN a z i v n a s e l j a 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38.

A{ikovci Bilice Blacko Br|ani Bresnica

Brodski Drenovac Bu~je Buk

Bzenica ]osinac Frkljevci Gradac

Kadanovci Kalini} Kne`ci

Komorica Kuzmica Laku{ija Mali Bila~ Mihaljevi}I Novoselci Pleternica

Pleterni~ki Mihaljevci Poloje

Poè{ka Koprivnica Ratkovica Resnik Sesvete

Srednje Selo Sulkovci Svilna Trapari Tulnik Vesela Vi{kovci Vr~in Dol Zagra|e Zarilac

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48.

Amatovci Bogda{i} Boloma~e Bori~evci Brestovac Busnovi Crljenci ê~avac

ê~ava~ki Vu~jak Daranovci Deèvci Dolac

Donji Gu~ani Gornji Gu~ani

Ivandol Jaguplije Jeminovac Kamenska

Kamenski [eovci Kamenski Vu~jak

Koprivna Kru{evo Kujnik

Novo Zve~evo Nurkovac Mihajlije Mija~I

Mrkoplje Oblakovac Orljavac Pasikovci Pavlovci Perenci Podsre}e

Poè{ki Br|ani Rasna Ru{evac Saìje

Skenderovci Slobo{tina Strijeèvica [njegavi} [u{njari Vili} Selo Vrani}

Zakorenje Zavr{je @igerovci

- Polazi{ta -


26 T a b e T a b e l a 2 5 .l a 2 5 .

Grad PoègaGrad Poèga Op} ina âg l inOp} ina âg l in R.b.R.b. Na z i v n a s e l j aN a z i v n a s e l j a R.b.R.b. Na z i v n a s e l j aN a z i v n a s e l j a 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.

Alaginci Bankovci

Crkveni Vrhovci ]osine Laze Dervi{aga

Donji Emovci Dr{kovci

Emov~ki Lug Golobrdci

Gornji Emovci Gradski Vrhovci

Komu{ina Krivaj

Kunovci Laze Prnjavor Marindvor Mihaljevci Nova Lipa

Novi Mihaljevci Novi [titnjak Novo Selo Poèga Seoci

Stara Lipa [eovci

[krabutnik [titnjak Turni} Ugarci

Vasine Laze Vidovci

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31.

âglin Darkovac

Djedina Rijeka Dobra Voda Dobrogo{}e Draganlug Duboka Imrijevci Ivanovci Jasik Jezero

Jurkovac Kneèvac Latinovac Migalovci Milanlug Mokre{

Nova Ljeskovica Nova Lipovica Novi Zdenkovac

Paka Ru{evo Sapna

Sibokovac Sovski Dol

Stara Ljeskovica Stari Zdenkovac Stoj~inovac Veliki Bila~ Vlatkovac Vukojevica

T a b e l a 2 6 . T a b e l a 2 6 .

Op} i n a Ku t j e v oOp} i n a Ku t j e v o Op} i n a J a k { i }Op} i n a J a k { i }

R.b.R.b. Na z i v n a s e l j aN a z i v n a s e l j a R.b.R.b. Na z i vN a z i v n a s e l j a n a s e l j a

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.

Bekte` Bjeli{evac Ciglenik Ferovac Grabarje Gradi{te Hrnjevac Kula

Kutjevo Luka~ Mitrovac Ov~are Pore~

[umanovci Tominovac

Venje Vetovo

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Bertelovci Cerovac Eminovci Granje Jak{i}

Radnovac Rajsavac Svetinja Teki}

Tre{tanovci

- Polazi{ta -


27 T a b e l a 2 7 .T a b e l a 2 7 .

Op} ina Ve l i k aOp} i na Ve l i k a Op} i n a Kap t o lOp} i n a Kap t o l

R.b. Na z i v n a s e l j aN a z i v n a s e l j a R.b. Na z i v n a s e l j aN a z i v n a s e l j a 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24.

Antunovac Bi{kupci Bratuljevci Doljanci Draga

Gornji Vrhovci Kantrovci Klisa

Lu~inci Markovac Milanovac Milivojevci Njeì} Oljasi

Ozdakovci Poljanska Poto~ani Radovanci Smoljanovci Straèman Toranj

Trenkovo Trnovac Velika

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Alilovci Be{inci

ê{ljakovci Doljanovci Golo Brdo Kaptol

Komarovci Novi Be{inci Podgorje Ramanovci

RAZMJE[TAJ NASELJA U @UPAN I J I RAZMJE[TAJ NASELJA U @UPAN I J I

- Polazi{ta -


28

Gradovi i op}inska sredi{ta Gradovi i op}inska sredi{ta –– povi jesni razvoj povi jesni razvoj

PO@EGAPO@EGA Prema broju stanovnika (21.046 sam grad.) Poèga je najve}i grad u @upaniji, a

ujedno je i sjedi{te @upanije. Ime Grada Po ège spom in j e se ve} u X I I . v i j e ku .Ime Grada Po ège spom in j e se ve} u X I I . v i j e ku . Za razumjevanje nastanka i razvoja Poège vrlo je vaàn reljefni sklop Poè{ke kotline

i u tom prostoru slijed povijesnih doga|aja i drugih dru{tveno politi~kih zbivanja. Poèga se razvila na podno`ju Poè{ke gore i {iri se uz Orljavu na mjestu utoka njezinih sjevernih pritoka Veli~anke i Glogovca. Dolinom Vu~jaka uglavnom prema jugozapadu, zalazi direktno u vi{i {umski kraj Poè{ke gore, na tom potezu susre}emo vinorodne padine “Kamena” sa slikovitim oku}nicama i vo}njacima.

Prema arheolo{kim iskopinama i povijesnim nalazima u Poè{koj kotlini odvijao se stalni ìvot.

Prvi siguran podatak o Poègi potje~e iz 1227. godine, a najstariji dokumenti potvr|uju da je ve} 1210. god. Poèga bila sredi{te ùpe. To je najvi{i stupanj politi~koga razvoja u poretku plemenske narodne zajednice. Naselje se spominje kao “Castrum de Posega”, to je utvr|eni grad, koji je nastao na breùljku iznad i ju`no od rijeke Orljave, a u neposrednoj blizini dana{nje aglomeracije. Takav smje{taj bio je optimalan za onda{nje prilike i uvjete ìvota.

S povi{enog terena lako se moglo nadzirati unutra{njost kotline, ~ak i prilaz sa {ireg prostora, a blizina teku~ica i mo~varne nizine poja~avale su obrambenu funkciju naselja. U pisanim izvorima Poèga se prvi put spominje 1227. god. kad je papa Honorije III katoli~kom nadbiskupu Ugrinu potvrdio vlasni{tvo tvr|ave Poège i njezinih pripadnosti. Tvr|ava se nalazila na brdu koje dominira bliòm okolicom sagra|ena vjerojatno jo{ u 11. st. kao sredi{te ùpanije, a zatim i velikog vlastelinstva. U izvorima se Poè{ka ùpanija spominje prvi put 1210. god. sedamnaest godina prije tvr|ave. Poè{ki ùpan se 1221. god. spominje me|u kraljevskim velika{ima. Nadbiskup Ugrin nije dugo posjedovao Poègom, ve} oko 1235. god. trv|ava i vlastelinstvo ponovo su u rukama kralja, odnosno hercega Andrije. Od sredine 13. do po~etka 15. st. poè{ko vlastelinstvo je kraljevski posjed odnosno posjed ugarskih kraljica.

Poèga je ve} u 13. st. bila ve}e naselje, o ~emu svjedo~e podaci o trima crkvama u gradu i dva samostana. Na ju`nom rubu gradskog trga nalazi se franjeva~ki i dominikanski samostan sa svojim crkvama. Stara franjeva~ka crkva Sv. Dimitrija spominje se 1260. god. a novu je prema franjeva~kim ljetopisima 1285. god. sagradio kralj Ladislav IV. Oko 1305. god. taj je samostan zajedno s crkvom izgorio, ali je ubrzo obnovljen. Crkva Sv. Marije uz samostan dominikanaca (dana{nja crkva Sv. Lovre) spominje se prvi put 1303. god. a u istoj se nalaze bogate goti~ke freske. Tre}a crkva je crkva Sv. Pavla, a nalazila se izme|u poè{ke tvr|ave i Kamenitih vrata. U Poègi je bila i kraljevska rezidencija u kojoj su ~esto boravili ~lanovi kraljevskih ku}a Arpadovi}a i Anùvinaca. Poèga je smje{tena na raskrsnici va`nih trgova~kih putova i na strate{ki va`nom mjestu.

Tom poloàju odgovara i planska shema srednjovjekovnoga grada–troja vrata, sjeverna tkz. Kamenita, isto~na kraj Cirakijeve ku}e, a zapadna na kraju nekada{nje Suda~ke ulice, te glavni trg smje{ten ekscentri~no, zapadno od burga. Kamenita vrata su se najduè sa~uvala.

Turci su Poègu osvojili u sije~nju 1537. god. i pod njihovom vla{}u ostala je do 1687. god. odnosno do 1691. god. U tom razdoblju razvila se Poèga kao vaàn vojni~ki centar dijela Osmanovskog Carstva. Bila je sjedi{te sandàka. Sve sakralne gra|evine do~ekale su oslobo|enje od Turaka manje vi{e o{te}ene i ru{evne. Ve~ina ih je bila popravljana za upotrebu, ali su kasnije barokizirane.

- Polazi{ta -


29

Poèga je od starine bila sredi{te razvijene obrtni~ke djelatnosti, pa i u 18. st. veliku

ulogu u gospodarskom ìvotu grada imaju njegovi majstori. Prema popisu iz 1780. god. u Poègi je bilo oko 250 obrtnika uz stotinjak majstorskih pomo}nika. Najbrojnije skupine su bile vezane uz proizvodnju odje}e i obu}e, a posebno je bio poznat krznarski obrt. Tako|er je bilo ra{ireno ov~arstvo, te proizvodnja doma}eg sukna, tako su proizvo|a~i obu}e koristili koù doma}e stoke. U vrijeme vladanja Marije Terezije potkraj 18. st. u cjeloj Slavoniji razvijalo se svilarstvo. Gradska op}ina brinula se za uzgoj dudovog svilca, tako da su na podru~ju uz Orljavu nastali nasadi dudova gdje se uzgajao dudov svilac. U Poègi je bilo nekoliko radionica za preradu i proizvodnju svile koju su imali i poè{ki isusovci, proizvodnja sirove svile nastavila se u Poègi sve do sredine 19. st. Obzirom na brojnost i zna~enje proizvodnje odje}e u gradu se osnivaju cehovske organizacije. Nakon prestanka turske vlasti bio je dosta razvijen zlatarski zanat, iz popisa 1702. god. nalazimo 8 majstora te struke. Sredinom 19. st. bilo desetak mlinara.

Po~etkom 18. st. do{li su Isusovci da razviju prosvjetni i vjerski ìvot u duhu katoli~kog boroka. Prva rezidencija isusovaca bila je u skromnoj prizemnici, a ve} 1705. god. po~inje gradnja njihovog samostana na isto~nom kraju sredi{njeg poè{kog trga.

Ubrzo nakon dolaska isusovci otvaraju gimnaziju u svojoj rezidenciji, nastava je zapo~ela 1709. god. nakon ~ega nastavu preseljavaju 1726/27. god. u novi kolegij. Po~etkom 1760. god. isusovci nastoje u ovom sredi{tu Slavonije uvesti visoko{kolsku nastavu. Taj studij je obuhva}ao filozofiju i teologiju koji je potrajao samo do 1773. god. Poè{ka Gimnazija ostaje i dalje, nastavu preuzimaju drugi redovnici i profesori svjetovnjaci sve do druge polovine pro{log st.. Osim redovite pu~ke i gimnazijske nastave za dje~ake bilo je od 18. st. organizirano i {kolovanje djevojaka. Uz stalnog op}inskog lije~nika Poèga je imala jo{ u 18. st. jednu ljekarnu koju su osnovali isusovci, od 1760. god. upravljao je njome ljekarnik Pavao Thaller. Potkraj 18. st. u povijesti grada nalazimo podatke o gradskoj ubo`bnici u Poègi, to je bila neka vrste bolnice za nemo}ne i siroma{ne. Suvremeniju bolni~ku ustanovu podigla je gradska uprava tek 1836. god. u ulici Vu~jak.

U urbanom sustavu Poège isti~e se razdoblje barokne obnove i prve polovine 19. st. tri gradska trga. Sredi{nji trg imao je daleku tradiciju jo{ iz srednjeg doba, dok su trgovi Sv. Terezije i Sv. Sebastijana nastali kasnije. Nakon 1700. god. veliku zaslugu u gradnji najvrijednijih zdanja u gradnji arhitektonskih zdanja na ju`noj strani trga pripada poè{kim franjevcima i isusovcima. Niz gra|anskih domova s prizemnim trijemovima, koji

Razdoblje nakon oslobo|enja od Turaka obuhva}a niz povijesno-politi~kih doga|aja i dru{tveno-gospodarskih pojava u toku 18. i 19. st. Me|u ostalim, bilo je va`no obnavljanje Poè{ke ùpanije u 18. st., to~nije 1745. god., kada Poèga ponovo postaje upravno administra-tivno sredi{te ve}eg podru~ja. Nakon Vojne krajine pro{iruje se njezina vlast nad slavonskom Posavinom od Broda do Novske. Panorama grada Poèga:

- Polazi{ta -


30

su omogu}avali prilaz do trgovina obrtnika i trgovaca krasi sjevernu stranu trga. Istu sliku pruà zapadni dio zgrada, gdje je gradska ku}a–sredi{te magistratske uprave. Na gradskom trgu odràvali su se godi{nji i tjedni sajmovi i sve va`nije sve~ane zgode. U Poègi je u 18. st. bilo mnogo drvenih ku}a koje je uhvatila velika vatrena stihija (29. travnja 1842. god. izgorjelo je 150 privatnih ku}a). Me|u njima su bile i zgrada magistrata, franjeva~ki samostan, crkva Sv. Duha te ùpanijska ku}a.

U doba banovanja Khuena Hedervaryja po~ela je intenzivnij izgradnja prometnica u Slavoniji kao i gradnja èljeznica.

Poèga je 1894. godine priklju~ena na prisavsku èljezni~ku prugu. Po~etak 20. st. do~ekala je Poèga kao miran obrtni~ko-trgova~ki gradi} s oko 5000 stanovnika. U gradu su tada za lokalne potrebe radile dvije tiskare, pa je 1904. god. pokrenut i ~asopis “Narod”, radile su jedna do dvije knjigove`nice i knjiàre, knji`nica i ~itaonica, gimnazija, kulturno - prosvjetna i druga dru{tva.

Po~eci radni~kog pokreta u Poègi datiraju posljednjih godina 19. st. kada se na nastojanje dijela obrtnika i zanatskih radnika osniva prvo poè{ko obrtni~ko – radni~ko dru{tvo.

Prve akcije za podizanje prehrambene industrije datiraju iz 1914. god. bile su to pecare, nakon zavr{etka prvog svjetskog rata nastavljena je gradnja tvornice za proizvdnju konjaka i ruma koja nosi ime “Stock”. Godine 1924. god. po~ela je gradnja tvornice ~okolade ~ija je proizvodnja zapo~ela 1925. god.

Ljevaonica èljeza i tvornica strojeva osnovana je 1921. god. u Poègi, kao privatna zanatska radionica. Najve}i razvoj svojih pogona ljevaonica doìvljava od 1947. do 1975. godine. U Gradu Poègi dolazi do izgradnje tvornice grija}ih elemenata, tekstilne industrije (Sloga i Orljava), razvila se industrija gra|evinskog materijala (Opeka koja danas nije vi{e u funkciji i Kamen koji je osnovan 1948. god. prerastao u dana{nji Kamen-Ingrad).

Gra|evinarstvo doìvljava svoj veliki razvoj osnovano je poduze}e “Pionir” koje danas ne postoji, nagli razvoj trgovina i ugostiteljstva zanatstva poduze}e koje je spojeno 1977. god. u jedinstvenu radnu organizaciju Poè{ka dolina koje danas ne funkcionira, u gradu je djelovalo nekoliko zanatski djelatnosti koje su podjeljene na uslu`no zanatstvo i zanatstvo koje prati gra|evinsku operativu.

Po{ta nastavlja raditi nakon 1945. god. Razvoj cestovnog prometa po~inje jo{ prije drugog svjetskog rata, ali 1948. godine osniva se Kotarsko auto-prometno poduze}e na kome se temelji dana{nje Auto-prometno poduze}e. Ve} 1949. godine osnovane su neke komunalne organizacije u dru{tvenom sektoru. Bogata kulturno povijesna ba{tina ~ini Poègu jedinstvenom i neponovljivom kao sjedi{te Poè{ko-slavonske ùpanije, Poè{ke Biskupije i Veleu~ili{ta. Posebnu povijesnu i graditeljsku ba{tinu ~ini urbana barokna jezgra Poège, njen specifi~ni nepravilan trokutasti gradski trg okruèn boltama sa spomenikom Presvetog Trojstva u teì{nici kompleksni je spomenik kulture koji upotpunjuje srednjovjekovna crkva Sv. Lovre, Isusova~ka kolegija, franjeva~ka crkva Sv. Duha, poè{ka Gradska ku}a, zgrada Gradskog muzeja, poè{ka katedrala - crkva Sv. Terezije Avilske, @upanijska pala~a i dr.

Grad Poèga je danas kao i tijekom stolje}a sjedi{te gradskih i ùpanijskih institucija vlasti, gospodarstva, prosvjete, kulture, te dru{tvanog i javnog ìvota.

PAKRACPAKRAC Pakrac je grad duge i bogate povijesti od srednjevjekovnog doba, kada je njegov

utvr|eni grad bio sredi{te feudalne gospo{tije i sijelo vitezova reda Sv. Ivana (Ivanovaca) i njihova priorata vranskoga ili kada su u njemu od 1256. do 1260. godine kovao slavonski srebrni novac, prije nego li je kovnica preseljena u Zagreb. Svoj najplodniji dru{tveno-gospodarski razvoj Pakrac doìvljava u 18 i 19 st. kada je bio sredi{te gospo{tije i nakon {to je 1797. god. dobio poloàj trgovi{ta. O svemu tome svjedo~e brojni kulturno povijesni spomenici, kao {to su vlastelinske i gra|anske ku}e, te gospodarske zgrade i raznorodne

- Polazi{ta -


31 crkvene gra|evine katoli~ke, pravoslavne i ìdovske vjeroispovjesti. Tijekom duge pro{losti mnogo je toga poru{eno od ratova za oslobo|enje od Turaka do Drugoga svjetskog rata i Domovinskog rata 1991. i 1992. godine. Netragom je nestao srednjovjekovni utvr|eni grad, najva`niji i najistaknutiji spomenik Pakraca. Ta je utvrda gra|ena vjerojatno u 12 st. Pakra~ki Stari grad po~eo je propadati po{to se 1750. godine prestao koristiti u vojne svrhe. Jo{ je od 1923. godine bio djelomi~no sa~uvan, a zauvijek je nestao nakon Drugog svjetskog rata.

Pakrac je smje{ten u uskoj dolini rijeke Pakre, podno sjeverozapadnih obronaka Psunja, a na raskri`ju va`nih starih putova {to su od Barcsa, Virovitice i podborja (Daruvara) vodila na jug u Bosnu, te iz smjera Zagreba u Poègu. Danas se Pakrac gotovo spojio s Lipikom.

Od 1543 do 1691. godine Pakrac je u vlasti Turaka, bio je sjedi{te sandàka do 1592. godine kada je tu ulogu preuzeo Cernik. U listopadu 1691. godine Pakrac je oslobo|en od Turaka i stavljen pod vojnu upravu. Izme|u 1740 i 1745. godine pakra~ko plemi~ko vlastelinstvo Pakrac prodaje Franji barunu Trenku. Nakon Trenkove osude 1747. god. Dvorska komora plijeni sva njegova imanja, a 1751. god. Pakrac prodaje Mihovilu barunu [andoru Slavni~kom, koji je 1760. godine isto prodao grofu Antunu pl. Jankovi}u. Grof Jankovi} 1861. god. prodaje pakra~ko vlastelinstvo bez Staroga grada trgovcima iz Trsta. Vlastelinstvo je 1902. god. bilo u posjedu Leona pl. Somszeea iz Bruxellesa, a 1909. god u vlasni{tvu “Slavonske {umske industrije drva”. U drugoj polovini 19. st. u Pakracu po~inje intenzivna izgradnja mnogih zgrada pakra~kih obrtnika i trgovaca, a otvaraju se i velika gradili{ta objekata javne namjene. Gradi se hotel “Pakrac” i “Polack”, nova osnovna {kola a, u adaptiranu zgradu Trenkove vojarne seli u~iteljska {kola, gradi se nova zgrada bolnice, novi most na Pakri, parna pilana, a 1906. god. nova zgrada Kotarskog suda. Elektrifikacija Pakraca po~inje 1906. god. gradi se kanalizacija, a godinu dana kasnije po~inje i asfaltiranje nogostupa. U dru{tvenom ìvotu osnivaju se dobrotvorna kulturna i {portska dru{tva, otvorena je knji`nica i ~itaonica, djeluju od 1878. god. Dobrovoljno vatrogasno dru{tvo i limena glazba.

Tlocrtna dispozicija dvorca u Pakracu Srpskom agresijom, zapo~etom kolovoza 1991. god., Pakrac je doìvio najve}e

razaranje u novijoj povijesti, u kojima je uz mnogo ljudskih stradanja ostao i bez mnogobrojnih povijesnih naslije|a, gospodarski i kulturno osiroma{en. Dio toga obnovljeno je u prve ~etiri poratne godine. Po broju stanovnika (8.197 st. - podaci iz 1991. god.) Pakrac je danas drugi grad u @upaniji.

Izme|u dva svjetska rata gra|evinska aktivnost je zastala, ali su ipak izgra|ene nova operacijska dvorana u Bolnici, gra|anska [kola, Sokolovski dom, most na Pakri, “Hrvatski dom”, Planinarski dom i dr. Nakon Drugog svjetskog rata Pakrac je iako djelomi~no razru{en, zadrào ste~enu fizionomiju grada, a tijekom narednih godina izgra|eni su i preostali objekti infrastru-kture neophodni za civilizirani ìvot.

- Polazi{ta -


32

Pakrac je tradicionalno administrativno, trgova~ko, zdravstveno, prosvjetno i obrtni~ko sredi{te zapadne Slavonije, {to kroz njegovu bogatu povijest ~ini, uz poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo, te drvnu, tekstilnu i gra|evinsku industriju, glavni izvor prihoda lokalnog stanovni{tva.

Prijeratno gospodarstvo na podru~ju Pakraca temeljilo se na dvije sna`ne gospodarske tvrtke: Drvnoj industriji “Papuk” i industriji konfekcije “Moderna“. Gradske vlasti Pakraca nakon rata naro~itu pa`nju poklanjaju razvoju obrtni{tva, nekada najzna~ajnije gospodarske aktivnosti lokalnog stanovni{tva. Danas su prisutne uglavnom uslu`ne djelatnosti namjenjene zadovoljavanju potrebe lokalnog pu~anstva za ~ije }e se potrebe urediti zona male privrede. Gospodarstvo je osnova poljodjelstva, vinogradarstva, sto~arstva, {umarstva drvne i gra|evinske industrije.

Posebnost pakra~koga kraja su mnoga talijanska naselja gdje su o~uvani talijanski obi~aji, jezik i kulinarstvo.

Turizam bi u budu}nosti u trebao biti jedna od bitnijih grana privre|ivanja. Turisti~ka ponuda bazirala bi se prije svega na lovu i ribolovu, koriste}i {umska podru~ja bogata visokom i niskom divlja~i. Kao dio turisti~ke ponude Pakrac je sve bogatiji i sportskim gra|evinama. Motocross staza je ure|ena za najve}a natjecanja, a u gradnji su i novi nogometni stadioni, sportska dvorana i sportski ribnjak.

Grad Pakrac bio je sredi{te biv{e Op}ine Pakrac, a prema svom teritorijalnom ustroju danas ima status sjedi{ta Grada.

PLETERNICAPLETERNICA Grad Pleternica smjestio se na vratima Poè{ke kotline desetak kilometara zapadno

od Poège, na raskri`ju cestovnih i èljezni~kih pravaca. Smje{tena u uskoj dolinici kojom te~e rijeka Orljava izme|u Poè{ke gora i Dilj gore. Pleternica se doìvljava poput ju`nog ulaza u poè{ku Zlatnu dolinu. To je prostor gdje se uzgaja poznato pleterni~ko vino Klikun. Novim ustrojem Pleternica je dobila status Grada koji je prema broju stanovnika (3838) tre}i po veli~ini u @upaniji.

Naselje Pleternica prvi put se spominje 1335. godine, kada se zvala Sv. Nikola. Godine 1427. spominje se prvi put ime Pleternica (Pleternycha). Prema zapisu Kr~eli}a Pleternica se spominje ve} 1270., a 1463. godine spominju se oba imena Pleternicze–Zentmiklos ili kasnije Pleternycezenthmyklos (Pleternica–Sv.Nikola). Postanak imena Pleternica nije dovoljno jasan, a u narodu kola predaja da to ime potje~e od pletera kojim su bile opletene ku}e i neki zemljani bedemi pleterni~kog grada.

Gospodari posjeda Pleternica bili su plemi}i Pleterni~ki, a spominju se prvi put 1375. kao Nobiles de s. Nicolas ili Tereki. Kasnije su gospodari Pleternice bili velika{i Gorjanski i Berislavi}i Grabarski. U vrijeme Turaka spominje se kao gospodar Pleternice Agiagi} Muhamed–aga iz Poège. Poslije Turaka Pleternicom su gospodarili barun Teodor Imbsen, zatim Franjo Trenk, Peterfy i grof Jakov Sveti}.

Prije dolaska Turaka postojala je na mjestu dana{njeg groblja pleterni~ka utvrda ~iji tragovi se danas ne vide, ali su se vidjeli jo{ 1927. godine. Tada je kamenje starog grada upotrebljeno za pojedine gradnje ili je ugra|eno u ogradu dana{njeg groblja.

[kola u Pleternici po~ela je s radom 1770. godine i radi sve do danas, a 1907. tada{nji ùpnik Gollek u suradnji s pleterni~anima posebno s Pavlom Ju{i}em osniva Hrvatsku ~itaonicu. Hrvatska ~itaonica 1960 godine mijenja ime u Narodna ~itaonica i knji`nica, koja radi uspje{no do dana{njih dana kao Gradska knji`nica i ~itaonica.

- Polazi{ta -


33

Od 1945. godine djeluje tzv. ’’Narodna milicija’’ koja ima svoju zgradu, u kojoj danas djeluje Policijska ispostava Pleternica, u nadle`nosti MUP PU Poèga.

Budu}i da se ~esto u pro{losti pojavljivale epidemije zaraznih bolesti kuge tifusa i sl. u doba prosvjetiteljstva nastojalo se unaprijediti medicinu i higijenu u narodu. Poèga je imala gradskog fizika od 1745. godine i od toga vremena on je vodio brigu o sanitarnim i preventivnim mjerama na podru~ju Poè{ke kotline. U Pleternici su bili lije~nici privatne prakse, a svoje ordinacije su imali u ku}ama gdje su i stanovali. Op}ina u Pleternici je adaptirala ku}u Stern, gdje je otvorena zdravstvena stanica i zubna ambulanta, da bi 1951./2. sagradili novu ambulantu. Kasnijim razvojem Pleternice sagra|ena je nova zdrastvena stanica.

Prva apoteka je otvorena 1918. godine, i za to vrijeme bila vrlo moderno opremljena. Pleternica dobiva 1939. godine op}inskog veterinara, a 1956. godine sagra|ena je veterinarska stanica koja radi do danas.

Svako ve}e mjesto nastoji imati svoju po{tu, telefon i telegraf, pa je 1907. godine po{ta dobila imovinsku zgradu gdje se smjestila i dobila priklju~ak na telefonsku mreù. Godine 1962. izgra|ena je nova po{ta, a 1972. dobila je poluautomatsku centralu. Danas su HP i HT samostalna poduze}a suvremeno opremljena i priklju~ena u mreù RH.

Od najstarijih dana su postojali raznovrsne zanatlije, koji su se nastojali posvetiti industrijalizaciji onih sirovina koje posjeduju. Osniva se mljekara 1910. godine, nova 1933. god., zatim mlinovi, pilane 1912. god.. [szdesetih godina osniva se malo poduze}e Metal koje je preraslo u veliko poduze}e, dana{nji Oroplet. Nekada je Pleternica imala svoju samostalnu kroja~ku radnju, koja je pre{la u poè{ku Slogu, da bi 1979. Sloga otvorila pogon modne konfekcije za ko`na odijela u Pleternici koja s pote{ko}ama djeluje do danas. Od poduze}a, koja su nestala ili se udruìla u ve}a, spominje se Komunalno

Vatrogasno dru{tvo osnovano je 1892. godine kada je u Pleternici do{lo do velikog poàra koji je trajao 14 dana i od tada pou~eni te{kim iskustvom osnivaju dru{tvo koje do danas jeluje. Izgradil su dana{nji Vatrogasni dom i spremi{te 1926/7. godine, te nastojali da se opskrbe sa suvre-menim tehni~kim sred-stvima, agregatima u ~emu ih je narod materijalno i moralno pomagao.

Nakon sloma ilirskih nadanja a radi pacifikacije stanovni{tvaministar unutarnjih poslova Austrijske carevine A.Bach1848/9. godine osniva jake snage àndarmerije i policije u svim austrijskim nasljednim zemljama pa tako i Pleternica dobiva àndare u ustroju koji je zadràn sve do 1945. godine.

- Polazi{ta -


34

poduze}e Pleternica osnovano 1959. godine, a zatim ciglana koja je prestala djelovati izme|u dvaju svjetskih ratova.

Pleterni~ani osnivaju zadruge (ìtne, sto~arske, p~elarske,) 1931. godine, koje su prete~a dana{nje PJ Kooperacije Pleternice u sastavu Kutjeva d.d. Prve nogometne klubove osnivaju 1927. godine pod imenom Tomislav i Zrninski koji su se raspali, a novi tada{nji i dana{nji se zove NK Slavija. Osnovano je niz {portskih i kulturnih dru{tava (kugla{ko, lova~ko, ribi~ko folklorno i dr.), od kojih neka i danas djeluju.

L IP IKL IP IK Lipik je kao naselje i termomineralno lje~ili{te star oko 200. godina, a kao kupali{te

spominje se i znatno ranije. Poznato je po izvori{tima i mineralnoj vodi “Lipi~ki studenac”. Do Domovinskog rata Lipik je bio jedno od najuglenijih termalnih lje~ili{ta u RH koje je doìvjelo velika ratna razaranja u Domovinskom ratu 1991. i 1992. godine.

U Lipiku se nalazilo poznato lje~ili{te jo{ iz doba Austro-Ugarske Monarhije u kojem je boravio i austrijski car Franjo Josip. Pretpostavlja se da je jo{ u rimsko doba na mjestu dana{njeg Lipika postajalo kupali{te Aquae Ballissae, ali taj podatak jo{ nije znanstveno potvr|en. Postojanje ljekovitih termalnih voda na ovom mjestu nedvojbeno upu}uje na mogu}nost osnutka naselja, mo`da ve} u anti~ko doba. Za razdoblje srednjeg vijeka nema podataka o naselju, a prvi trag (crkva i nekoliko ku}a te naziv Jodne kupke) nalazi se tek na karti vlastelinstva Jankovi} iz 1782. god. Sada{nja jezgra naselja oblikuje se se od 1820. do 1850. god. kada je Lipik u posjedu grofova Jankovi}a. Tih godina grof Jankovi}, vlasnik pakra~kih posjeda, gradi kupali{nu zgradu i ugostiteljski objekt. Cjelovito ure|enje kupki poduzima Antun Knoli iz Vukovara, koji ostaje vlasnik do 1867. god. Uz kupali{te oni je izgradio i hotel te sanirao okolni teren. Krajem pro{log st., 1890. god., lje~ili{te prelazi u vlasni{tvo Josipa Deutscha i prof. Ernesta Schwimmera koji ga pro{iruju grade}i “rimske”, “salonske” i “mramorne” kupke te mondenu kavanu “Kursalon”(1893).

Elektrifikacija u Lipiku po~inje 1894. Po~etkom ovog stolje}a Lipik doìvljava svoje najsjajnije razdoblje i svrstan je u krug najpoznatijih europskih lje~ili{ta kao {to su Baden-Baden ili Karlovy Vari. Vrijeme sjaja i razvoja prekinuo je Prvi svjetski rat nakon kojega je Lipik nastavio lje~ili{nu tradiciju i 1938. god., zahvaljuju}i toplicama, po broju no}enja zauzeo je drugo mjesto u tada{njoj Jugoslaviji. Razvoj lje~ili{ta ponovo zaustavlja rat, a prvi pacijenti dolaze tek 1948. godine, a od 1968. godine lje~ili{te postaje bolnica za neurolo{ke bolesti i rehabilitaciju, lije~enje reumatskih oboljenja i postoperativne reanimacije. Razvoj lje~ili{ta u Lipiku 1991. godine ponovo je zaustavljen velikim ratnim razaranjima. Sada{nje stanje bolnice za rehabilitaciju kao i cjelokupnog podru~ja ne zadovoljava potrebe, mogu}nosti èlje i tradiciju bolnice. Prema broju stanovni{tva (3.725) Lipik je najmanji grad u @upaniji, a prema teritorijalnom ustroju ima status sjedi{ta Grada–op}ine Lipika.

BRESTOVACBRESTOVAC

Smje{ten je {est kilometara zapadno od Poège na cesti prema Novoj Gradi{ki. Brestovac se spominje od po~etka 14. stolje}a kao plemi}ki posjed, trgovi{te i ùpa s crkvom Sv. Martina. Na brdu pored naselja nalazio se utvr|eni srednjovjekovni grad Brestovac ili O{tri kamen. Kao srednjovjekovni vlasnici brestova~ke gospo{tije spominju se u 14 st. plemi}i od Lipe i Pribina, a u 16. st. plemi}i Deèva~ki i Stjepan Tahy. Nakon oslobo|enja od Turaka, potkraj 17. st. po~inje novija povijest Brestovca. Od 1732. god. brestova~ko vlastelinstvo preuzeo je Ivan Henrik barun Trenk. Posjed naslje|uje Ivanov sin Franjo barun Trenk, glasoviti vo|a pandura koji su pronijeli slavu Slavonije i Hrvatske diljem Europe. Nakon osude i utamni~enja Franje Trenka te zapljene njihove imovine 1747. god. Brestovac i ostali brojni posjedi (Pakrac, Pleternica, Velika i Nu{tar) dolaze pod upravu Dvorske komore. Javna dra`ba Trenkovih imanja provedena je 1753. god. a 1754. god. kraljica Marija Terezija potpisala je prodaju brestova~kog imanja kraljevskom savjetniku i podùpanu Pe{tanske ùpanije Gabrijelu Horanyju. Tijekom 19.st. promijenilo se nekoliko

- Polazi{ta -


35 vlasnika pa se tako spominje 1825. god. vlastelin Emerik Nagy, u prvoj polovici 19. st. Antun grof Festeti}, u drugoj polovici vlasnik je obitelj Reiner, a po~etkom 20. st. Dragutin Josip Duwell.

Brestovac je danas op}insko sredi{te i ima 683 stanovnika. Stanovni{tvo se

preteìto bavi poljoprivrednom proizvodnjom i sto~arstvom, a dio stanovni{tva uposlen je u Poègi.

ÂGLINÂGLIN âglin (Cheglyn) je smje{ten u isto~nom dijelu Poè{ke kotline, na èljezni~koj pruzi

Pleternica – Na{ice. Spominje se kao posjed 1316. i 1434. god. kao trgovi{te (opidum) 1435. kao posjed, 1453., 1470., 1488., 1489., 1435. god. kada se ovdje nalaze dvije kurije, vi{e zgrada i 44 urbanske sesije. Vlasnici su ovog posjeda plemi}i veli~ki Sudanovi}i i Bekafi. âglinu su pripadali zaseoci Srednja Vas i Topalovac. Kad su Turci osvojili ovaj kraj 1536. god., Topalovac je opustio, a âglin sa Srednjom Vasi prema stanju iz 1545. godine sa~uvao je 33 ku}e. Gdje je bila Srednja Vas, ne zna se.

Godine 1702. spominje se ru{evina crkve. Danas se Stari âglin zove ulica koja se nalazila zapadno od ulice na cesti. Kako je staro hrvatsko stanovni{tvo u borbi za oslobo|enje od Turaka dosta stradalo, do{lo je oko 1700. godine nekoliko srpskih obitelji koje su brzo izumrle ili se odselile. Danas osim starosjedilaca i potomaka starih doseljenika ima i novijih doseljenika, ponajvi{e Slovaka.

Izgradnjom èljezni~ke pruge i stanice u âglinu razvijaju se i popratne djelatnosti. Tu

je u prvom redu izgradnja uskotra~ne pruge do Rozmajerovca kao utovarili{ta drvne mase. Drvna masa pretovarala se u vagone normalnog kolosijeka, pa se tako razvilo stovari{te u âglinu koje je zapo{ljavalo oko stotinjak ljudi. Od toga broja otpadalo je oko 20 radnika koji su radili kao strojovo|e, loà~i, te odràvali prugu i ure|aje uskotra~ne pruge. Na èljezni~koj stanici vr{en je i utovar kamena iz kamenoloma u Krndiji.

Stara ~aglinska crkva Sv.Ivana Krstitelja, koju su Turci

poru{ili, nalazila se na groblju uz Londù. Mo`da je ondje i

bilo glavno ~aglinsko naselje, ali je zbog poplava i vlage

preseljeno na prikladnije mjesto.

Crkva Sv. Alojzija

Oko 1910. god. vlastelinstvo Brestovca bilo je podijeljeno. Stari Brestovac i Reinerovac bili su u posjedu dr. Mije Reinera, a u drugom dijelu vlastelinstava bili su Albert Beck iz Vinkovaca i dr. Adorijan Schaffer iz Subotice, Jakov Bruck iz Monostorszega i trgova~ka tvrtka M.I.Lowy iz Subotice.

- Polazi{ta -


36

Novim ustrojem âglin je postao op}insko sredi{te, a prema broju stanovnika nalazi se na pretposljednjem mjestu unutar @upanije. U âglinu se nalazi zdravstevna stanica, veterinarska ambulanta, {umarija i osnovna {kola. Gospodarski razvoj naselja vrlo je skroman. U naselju nema industrijkih pogona, a stanovni{tvo se ve}inom bavi poljoprivrednom proizvodnjom i sto~arstvom.

JAK[ I]JAK[ I] Arheolo{ki nalazi potvr|uju da je ve} prije 5000. godina na ovom podru~ju obitavalo

stanovni{tvo, {to potvr|uju arheolo{ki nalazi iz 1898. godine, koje je uz stru~nu pomo} proveo gosp. Turkovi} kod Teki}a i Rajsavca, te iz 1933. godine sa lokaliteta âire u Jak{i}u.

Pisani dokumenti potvr|uju da se naselje Jak{i} oko 1400. godine spominje pod nazivom “Sveti \ura|”, a spominju ga turski dokumenti iz 1545. godine. Ime vjerojatno potje~e od plemi}a Jaku{i}a, koji su u srednjem vijeku (1373.–1489. god.) imali u ovom kraju svoje posjede. Naselje je nastanjeno Hrvatima, kasnije dolaze Srbi, po~etkom dvadesetog stolje}a dolaze êsi i Slovaci, a {ezdesetih godina dolaze Hrvati iz Bosne i Hercegovine.

Kao spomenik kulture evidentirana je barokna crkva Sv. Barbare, sagra|ena 1720. godine s elementima pseudogotike, dogra|ena je 1910. godine. @upni ured postoji od 1789. godine, a Jak{i} kao op}insko sredi{te spominje se ve} 1900. godine s 927. stanovnika. Godine 1792. pi{e poè{koj ùpaniji kraljevski nadzornik narodnih {kola da se svuda gdje postoje {kole ugovori uvedu i otvore {kole da mlade` {to brojnije i marljivije poha|a {kolu. Namjesni~ko vije}e 1796. godine traì da se ponovo otvori {kola u Jak{i}u.

U Jak{i}u oko 1885. godine postoji Pu~ka {kola temeljena na ìvotnom radu Franjevca i knjièvnika êvapovi} Grgura (1786.–1830.) rodom iz Bertelovaca, koji je u svom djelovanju izme|u ostaloga zagovarao stvaranje “Slavonskog jezika”. @ivot u Jak{i}u odvijao se po svemu sude}i vrlo aktivno, vezan uz zemlju i poljodjelstvo, tako da je 1903. godine osnovana “[tedna i pripomo}na zadruga”, a Dobrovoljno vatrogasno dru{tvo osnovano je 1905. godine. Hrvatska selja~ka udruga formirana je 1919. godine sa sjedi{tem u Jak{i}u.

Gospodarski i politi~ki ìvot u Jak{i}u odvijao se sukladno uvjetima koje je diktirala okolina.

Formiranjem Op}inskog odbora Jak{i} 1952. godine op}ina Jak{i} obuhva}ala je ve}e podru~je nego {to je dana{nja. Godine 1963. formiran je u Jak{i}u Mjesni ured. Jak{i} kao i druga naselja, u posljednjih ~etrdesetak godina udvostru~ava broj stanovni{tva, tako da 1991. godine broji 1821 stanovnika, a cijela op}ina Jak{i} broji 4113 stanovnika s 1170 doma}instava i s tendencijom pove}anja.

Snaàn demografski rast utjecao je i na gospodarski razvitak.

Na podru~ju op}ine Jak{i} uposleno je oko 900 stanovnika, {to iznosi oko 22% od ukupnog broja ili tre}ina radno sposobnog stanovni{tva. Ve}ina stanovnika uposlena je u Poègi, Kutjevu i Velikoj. Velik dio stanovni{tva bavi se poljoprivrednom proizvodnjom i vo}arstvom. Novim ustrojem Jak{i} je postao op}insko sredi{te.

- Polazi{ta -


37 KAPTOLKAPTOL

Naselje Kaptol nalazi se na cesti Kutjevo - Velika, desetak kilometara sjeverno od Poège. Smje{teno je na ju`nim obroncima Papuka, s vidicima na Poè{ku dolinu. Mjesto u svom sredi{tu ima ostatke kasnosrednjovjekovnoga ka{tela, uz \ure|enovac najbolje o~uvane srednjovjekovne utvrde u Slavoniji. Nakon {to je bio o{te}en u Drugom svjetskom ratu, ka{tel–dvorac nije nikad vi{e obnovljen. Selo Kaptol dobilo je ime prema Poè{kom zbornom kaptolu Sv. Petra, neko} smje{tenoga u dana{njim ru{evinama ka{tela. Bio je to crkveni grad Poèga – Kaptol, za razliku od obli`njega kraljevskoga grada Poègavar.

Poè{ki zborni kaptol utemeljen je izme|u 1221 i 1230. godine u sklopu Pe~u{ke biskupije. Zborni kaptol nastaje udruìvanjem sve}enika u zajednice kojih su ~lanovi (kanonici) ìvjeli prema odre|enim pravilima ili kanonima. U sjevernoj Hrvatskoj najpoznatiji su bili Poè{ki i âzmanski kaptol.

Kanonici Poè{koga kaptola pobjegli su sa svojim pismohranom pred naletom Turaka 1536. god. u Slova~ku i Pe~uh, te se vi{e nikad Kaptol nije obnovio. Arhiv je bio prenesen u Budimpe{tu, gdje se ~uvao do 1960. god. kada je predan Hrvatskom dràvnom arhivu u Zagrebu.

Turci su zauzeli Kaptol 15. sije~nja 1537. i u njemu ostali do 1687. godine. Tijekom toga razdoblja dràli su u kaptolskoj tvr|avi vojnu posadu. Za duhovnu pastvu brinuli su se franjevci iz obli`nje Velike.

Nakon oslobo|enja Slavonije od Turaka, utemeljen je u Kaptolu posjed koji je kralj

Leopold I darovao 1701. god. zagreba~kom kanoniku i kasnije imenovanom |akova~ko-bosanskom biskupu Petru Crnkovi}u, a kasnije njegovu nasljedniku Jurju barunu Pata~i}u. Od 1707. do 1773. god. Kaptol je u posjedu biskupa srijemskih, a zatim \akova~koga kaptola do 1877. god. kada posjed kupuje Antun grof. Attems. Na prijelomu 19. i 20. st. vlasnik je kaptolskoga posjeda Antun barun Riese. Kao vlasnici imanja Kaptol spominju se Aurelija barunica Podmanicky i bra}a Turkovi}. Oko 1910. god. kaptolskim posjedom gospodare dr. \uro Horvat, odvjetnik u Samoboru i Karlo Kauschek, veleposjednik u Herbersdorfu. Posljednji je vlasnik bila Brodska imovna op}ina koja je posjed Kaptol dràla do 1945. god.

U srednjovjekovno doba utvrda u dana{njem selu Kaptol sastojala se iz dva dijela - vanjske i unutarnje, prepo{tove. U unutarnjoj prepo{tovoj utvrdi nalazio se prepo{t prvi dostojanstvenik kojeg je imenovao Papa, a nalazila se i kanoni~ka vije}nica i zborna crkva Sv. Petra. Dolaskom Turaka u prepo{tovoj se utvrdi smjestila vojna posada. Dolaskom Turaka u prepo{tovoj se utvrdi smjestila vojna posada. Unutra{nja utvrda nastala je oko 1500. godine. U utvrdu u Kaptolu neko} se ulazilo pokretnim mostom koji je po~etkom 18. st. zamijenjen zidanim. U 18. st. uzidana je crkva Sv. Jurja zapadno od stare goti~ke crkve Sv. Petra. Za vrijeme gospodovanja grofa Attemsa crkva je obesve}ena i pretvorena u ìtnicu. Uni{tena je u poàru nakon Prvoga svjetskoga rata. Sredinom 18. st. utvrda je

- Polazi{ta -


38

obnovljena tako da je djelomi~no poprimila obilje`je dvorca. Isto~ni dio dvorca bio je sve do 1943. god. nastanjen.

Tada je stradao u poàru od kada je napu{ten i prepu{ten propadanju. Kaptol kao jedan od najvrednijih povijesnih i kulturnih spomenika nije od vremena iseljenja uìvao za{titu pa je naglo propadao – i danas je u stanju uznapredovale ruine, koja se unatrag dvije-tri godine sporo, ali postupno obnavlja.

Kaptol je prije dolaska Turaka kao i za njihove nazo~nosti imao poloàj slobodnoga trgovi{ta s pravom odràvanja sajmova na blagdan Sv. Petra. Potkraj 19. st. i po~etkom 20. st. u Kaptol se doseljavaju brojne ~e{ke obitelji, pa je postao sredi{te ~e{ke narodnosti u poè{kom kraju.

Novim ustrojem Kaptol je postao op}insko sredi{te, a po broju stanovnika (1361.) svrstan je u manje op}insko sredi{te. Stanovni{tvo se u Kaptolu bavi intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, sto~arstvom, vinogradarstvom i vo}arstvom. Dio stanovni{tva uposlen je Poègi i okolnim mjestima.

Nakon Poège Kaptol ima najstariju {kolu u Poè{tini, kaptolsku iz 14. st. i trivijalnu iz 1745., koja kontinuirano radi od 1764., bogat kulturni ìvot (ê{ka beseda, glazbeni festival), {portske aktivnosti i nakon Poège i Pleternice, najstarije vatrogano dru{tvo – osnovano 1893. godine.

KUTJEVOKUTJEVO Kutjevo se pamti i prepoznaje po neko} uzornom vlastelinstvu i glasovitom

kutjeva~kom vinu, ~ija tradicija seè od srednjevjekovnog, pa ~ak i rimskog doba, od kada je “Zlatna dolina” (Vallis aurea) cijenjena kao lijep i plodan krajolik. Kutjevo je smje{teno u sjeveroisto~nom “kutu” Poè{ke doline, na polovici puta izme|u Poège i Na{ica, ju`nim obroncima Krndije i Papuka, te stje{njeno u uskoj dolini rje~ice Kutjev~anke. Kutjevo biljeì vi{e od sedam i pol stolje}a svoju pro{lost vezanu za feudalni posjed. Od cistercitskoga samostana iz 13. stolje}a do danas izmjenjivala su se razdoblja uspona i uzornoga gospodarenja, s razdobljima nazadovanja i zapu{tanja ste~enih dobara.

Utemeljenjem cistercitanskoga samostana 1232. godine zapo~inje znana nam povijest

Kutjeva i kutjeva~ke gospo{tije. Dvanaestorici opata iz cistercitskoga samostana Zirc (Zircium) u Bakonjskoj {umi, kod Blatnoga jezera u Ma|arskoj, povjereno je da osnuju samostan (opatiju) u Kutjevu koji se nalazi u “ {tovanja vrijednoj Poèkoj dolini “. U starom spisu iz 1231. godine samostan se naziva Abbatia Beatissime Virginis Marie Vallis honesta de Gotho. Zbog opasnosti od Turaka, cisterciti su 1529. godine napustili Kutjevo, a 1536. godine zauzeli su ga Turci, te poru{ili cistrecitsku crkvu i samostan. Du{obri`ni~ku slu`bu u tursko doba u Kutjevu obna{ali su franjevci iz Velike, Poège, Cernika i Na{ica. Nakon 150. godina turske zaposjednutosti, 1686. godine zavr{ava se srednjovjekovna povijest Kutjeva.

- Polazi{ta -


39 Opusto{en kutjeva~ki posjed dodjelio je 1689. god. kralj Leopold I zagraba~kom

kanoniku Ivanu Josipu Babi}u koji je imenovan naslovnim opatom kutjeva~kim i vlastelinom kutjeva~ke gospo{tije. Na Babi}ev poziv 1698. godine u Poègu su stigli isusovci namjeravaju}i utemeljiti osnovnu {kolu i gimnaziju. darovnicima kralja Leopolda I od 7 velja~e i 13. listopada 1700. godine kutjeva~ko imanjedodjeljeno je Dru`bi Isusovoj u Poègi. dokidanjem isusova~kog reda 1773. godine prestaje i njihova nazo~nost u Kutjevu.

Nakon {to je kralj Josip II u Austrijskoj Monarhiji napustio ne samo isusova~ki nego i neke druge redove utemeljena je zaklada u kojoj su zapljenjena sva takva imanja. U Hravatskoj je to bila “Hrvatsko-slavonska naukovana zaklada” kojom je 1880. god. upravljala Ugarska komora, a zatim Zemaljska vlada u Zagrebu. Od 1798. do 1812. god. kutjeva~ko dobro bilo je u zakupu Jakoba grofa Sveti}a de Nemes-Sagod, koji je posjedovao nekoliko obli`njih gospo{tija: Pleternicu, Trenkovo, Veliku i Pakrac. Nakon njega 1836. god. Kutjevo je u zakupu grofa Nikole i Karla Szecsen de Temerin. Na osnovi odluke Zemaljske vlade u Zagrebu, dobro Kutjevo prodano je na javnoj dra`bi 1882. god. Vjenceslavu Turkovi}u i Franji Turku iz Karlovca. Posjed je tada zauzimao 25.283 katastarska jutra od ~ega je 20.796 zauzimala {uma. Tijekom {ezdeset tri godine obitelj baruna Turkovi} uzdigla je kutjeva~ko dobro i dovela ga do najve}eg uspona u povijesti posjeda. Gospodarski procvat prekinut je Prvim svjetskim ratom, a Drugi svjetski rat i nove politi~ke prilike ozna~ile su kraj kutjeva~kog vlastelinstva, koje je pretvoreno u socijalisti~ko poljodjelsko dobro. U doba obitelji Turkovi} kutjeva~ko vlastelinstvo bilo je jedno od najnaprednijih dobara u Hrvatskoj.

Dana{nji dvorac u Kutjevu dio je nekada{njega isusova~koga sklopa, koji se sastojao od samostanske crkve, rezidencije, te gospodarskih zgrada i vrtova, a nestao je na ostacima cistercitske opatije. Tokom stolje}a svoje duge povijesti kutjeva~ki “dvorac” bio je najprije samostan strogog srednjovjekovnog crkvenog reda, organiziran prema njihovim pravilima, da bi nakon vi{e od stopedestgodi{njeg ~ekanja u ru{evinama bio preobraèn u rezidenciju–ljetnikovac, jednu naro~itu vrstu samostana naizgled druga~ijeg karktera. Kutjevo je danas neveliko mjesto, za koga su se jo{ isusovci u 18. st. zalagali da se proglasi gradom, ali nikad se nije uspjelo razviti vi{e od trgovi{ta. Gospodarski razvoj Kutjevo danas biljeì proizvodnjom i preradom poljoprivrednih proizvoda u pogonima PPK Kutjevo (Dorada, Vinogradarstvo) tvornici za preradu duhana “Rovita”, a posebno mjesto zauzima uzgoj vinove loze i proizvodnja vrlo kvalitetnih vina, koja su poznata i van na{e domovine. Kutjevo je danas prema novom teritorijalnom ustroju op}insko sredi{te, a po broju stanovnika (2.492) jedno je od va`nijih razvojnih àri{ta.

VEL IKAVEL IKA Prvi put naselje Velika se spominje u dokumentima koji su sa~uvani jo{ iz 1266,

1332. i 1435 godine. U njemu je bilo sjedi{te gospo{tije plemi}a Sudana Veli~kih i njihovih ro|aka Bekefyja. Od nekada{njeg utvr|enog plemi}kog dvorca vide se i danas ru{evine na gorskoj kosi Lapjaku. Ispred te tvr|ave bilo je podgra|e, trgovi{te, koje se spominje u turskom poreznom popisu 1545. god. U podgra|u su bile tri crkve, od kojih su dvije za Turaka bile sru{ene, a tre}u, Sv. Augustina su dràli franjevci uza svoj samostan. U 17 st. franjevci imaju u samostanu novicijat i sjemeni{te, pa je tada Velika bila crkveno i kulturno sredi{te velikog dijela Slavonije. Samostan postoji od 1797. godine, a samostanska zgrada do 1921. godine, kada je sru{ena. Sada{nja ùpna crkva Sv. Augustina je goti~ka barokizirana gra|evina, pregra|ena 1787. godine. Cijela je crkva vaàn primjer sakralne arhitekture. Uz potok Dubo~anku nalazile su se toplice s izvorima tople ljekovite vode, koji su se slijevali u nekoliko otvorenih kupali{nih bazena. Izvori tople vode od 1900–1934. godine mijenjaju nekoliko vlasnika. U vrijeme kad je Turisti~ki savez Op}ine Slav. Poège upravljao izvorima, izgra|en je olimpijski bazen. Kasnije upravljanje je preuzelo Trgovinsko-ugostiteljsko poduze}e Poè{ka dolina iz Poège. Trenuta~no objektima upravlja Kamen-ingrad d.d. Poèga.

- Polazi{ta -


40

Velika s 2.084 stanovnika ve} je odavno poznata kao slavonsko izleti{te i boravi{no stjeci{te. Naselje Velika je smje{teno na sjevernom dijelu Poè{ko-slavonske ùpanije, na obroncima Papuka na nadmorskoj visini od 273 m izme|u dvije kose u duìni oko 3 km i zauzima povr{inu od 2923,4 ha. Velika je udaljena je od sredi{ta @upanije 12 km.

Prema novom teritorijalnom ustrojstvu Velika ima status sjedi{ta Op}ine Velika, a time dobiva lokalnu samoupravu.

Trendov i , funkc i j e , à r i { t aT rendov i , funkc i j e , à r i { t a

Proces urbanizacije, kao i razvoj gradova, koji je prisutan u ~itavoj Republici Hrvatskoj, pa tako i u Poè{ko-slavonskoj ùpaniji, potrebno je prije svega istraìti i spoznati te ga nastojati odgovaraju}im aktivnostima (prostorno-planerskim, gospodarskim, socijalnim, politi~kim i drugim mjerama) i ispravno usmjeriti. T a b e l a 2 8 .T a b e l a 2 8 .

BrBroj stanovnika u gradovima Poè{kooj stanovnika u gradovima Poè{ko --slavonske upanije 1971.slavonske upanije 1971. --1981.1981. --1991. godine1991. godine

Broj stanovnika R.b. Gradov i Po ` e { koG radov i Po ` e { ko --s lavonske upani jes lavonske upani je 1971 .1971 . 1981 .1981 . 1991 .1991 .

1. P o ` e g aP o ` e g a 18.183 19.867 21.046 2. P a k r a cP a k r a c 6.136 7.361 8.197 3. P l e t e r n i c aP l e t e r n i c a 3.212 3.618 3.838 4. L iL i p i kp i k 2.554 3.243 3.725

U k u p n o :U k u p n o : 30 . 08530 . 085 34 . 08934 . 089 36 . 80636 . 806 Izvor podataka: Ured za statistiku i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

T a b e l a 2 9 .T a b e l a 2 9 .

% s t a no vn i k a u odno su na ukupan b r o j s t .% s t a no vn i k a u odno su na ukupan b r o j s t . R.b.R.b.

G radov i Po ` e { koG radov i Po ` e { ko --s lavonske upani jes lavonske upani je 1971 .1971 . 1981 .1981 . 1991 .1991 .

1. P o ` e g aP o ` e g a 17,87 20,03 21,15 2. P a k r a cP a k r a c 6,03 7,42 8,25 3. P l e t e r n i c aP l e t e r n i c a 3,16 3,65 3,86 4. L i p i kL i p i k 2,51 3,27 3,75

U k u p n o :U k u p n o : 29 , 5729 , 57 34 , 3734 , 37 37 , 0537 , 05 Izvor podataka: Ured za statistiku i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

Iz tabelarnog prikaza vidljiv je kontinuirani porast broja stanovnika, koji je ne{to ve}i u periodu od 1971.-81. godine, nego u periodu od 1981.-91. godine. U gradskim naseljima Poè{ko-slavonske ùpanije 1971.g. stanovalo je cca 29,5 % stanovnika, 1981.g. 34% stanovnika, a 1991.g. 37% stanovnika, {to je vi{e od 1/3 ukupnog broja stanovnika @upanije, a znatno niè od hrvatskog prosjeka (1991.g.–2/3 stanovni{tva u RH ìvi u 157 gradova i naselja s gradskim obilje`jima).

Indeks porasta gradskog stanovni{tva, odnosno dinamika urbanizacije, u Poè{ko-slavonskoj ùpaniji, u periodu od 1981.-91.g., bio je 8%, iz ~ega je vidljivo da je urbanizacija sporija u @upaniji nego u RH (12,4 %).

Velika kao kulturno-povijesna znamenitost sa svojim okolnim naseljima, zdravoj i lijepoj prirodi pruà velike mogu}nosti turisti~kog razvoja ne samo ovoga podru~ja ve} i kontinentalnog dijela Republike. Pored razvoja turizma prisutan je razvoj industrije (prete`no gra|evinske).

- Polazi{ta -


41 T a b e l a 3 0 .T a b e l a 3 0 .

Funkci ja rada i funkcionalna usmjerenost 1991.g. Funkci ja rada i funkcionalna usmjerenost 1991.g. –– prema Strategiji prostornog ure|enja RH prema Strategiji prostornog ure|enja RH GRADGRAD PoègaPoèga PakracPakrac PleterPleter nicanica L i p i kL i p i k Broj stanovnika 21.046 8.197 3.838 3.725

Broj zaposlenih (mje{tani i dnevni migranti)

11.637 4.526 1.187 2.046

Udio dnevnih migranata u % 41,9 46,0 46,3 51,5

Broj stanovnika na 1 zaposlenog 1,8 1,8 3,2 1,8

Usmjerenost na pojedinu djelatnost bez zdravstvo industrija poljoprivreda i {umarstvo,

zdravstvo Izvor podataka: Strategija prostornog ure|enja RH i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

Grad Poèga na podru~ju @upanije zauzima zna~ajnu funkciju s 11.637 zaposlenih dok Pakrac, Lipik i Pleternica zapo{ljavaju od 1187 do 4526 osoba.

Odnos funkcija rada i stanovanja u gradovima Poè{ke ùpanije kre}e se u rasponu od 1,8 do 3,2 stanovnika na jednog zaposlenog, dok se taj odnos u Dràvi kre}e od 0,6–7,5 (prosjek 2,1).

U gradovima @upanije velik je udio dnevnih migranata u ukupnom broju zaposlenih. T a b e l a 3 1 .T a b e l a 3 1 .

Gradovi sa svojim kru`nim podru~jima kao najzna~ajnija razvojna ari{ta i podru~ja koncentracije Gradovi sa svojim kru`nim podru~jima kao najzna~ajnija razvojna ari{ta i podru~ja koncentracije s t a n o v n i { t v a P o ` e { k os t a n o v n i { t v a P o ` e { k o -- s l a v o n s k e ` u p a n i j e ( s t a n j e 1 9 9 1 . g . )s l a v o n s k e ` u p a n i j e ( s t a n j e 1 9 9 1 . g . )

F u n k c i j aF u n k c i j a P o ` e g aP o ` e g a P a k r a cP a k r a c PleternicaPleternica L i p i kL i p i k

upravna funkcija sjedi{te @upanije

sjedi{te teritorijalne jedinice i ispostave ùpanijskog ureda

sjedi{te teritorijalne jedinice

r r –– radijus kru`nog podru~ja (km) 3,5 3 3 2,5

broj naselja u kru`nom podru~ju 9 7 6 3

broj st. u kru`nom podru~ju 23.975 9.880 6.018 4.218

broj zaposlenih stanovnika 7.980 (11.637)

3.561 1.512 1.550

rade i stanuju u mjestu stanovanja 7.980 3.561 1.512 1.550

poljoprivrednici 401 235 434 253

aktivni poljoprivrednici 248 167 227 155 broj doma}instava 8.214 4.070 1.901 1.824

Izvor podataka: Strategija prostornog ure|enja RH, Demografska studija i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

T a b e l a 3 2 .T a b e l a 3 2 .

ZAPOSLENI U POSLOVNIM SUBJEKTIMA PO DJELATNOSTIMA STANJE (31. ZAPOSLENI U POSLOVNIM SUBJEKTIMA PO DJELATNOSTIMA STANJE (31. O@UJKAO@UJKA 1998.)1998.) Ukupno: @ene:

Poljoprivreda, lov, {umarstvo 1.089 270 Ribarstvo 49 4

Rudarstvo i va|enje 694 83 Prera|iva~ka industrija 5.822 2.756 Opskrba el. energijom 516 87

Graditeljstvo 737 69 Trgovina i popravak vozila 1.623 692

Hoteli, restorani 124 48 Prijevoz, skladi{te i veze 667 176 Financijsko poslovanje 286 194 Poslovanje nekretnina 141 74

Jav. uprava,obrana,soc. osiguranje 861 524 Obrazovanje 1.077 745

Zdravstvena za{tita i soc. skrb 1.436 1.107 Osobne i uslu`.djelat. 75 46 Privatna ku}anstva 0 0

Izvanteritorijalne djelatnosti 0 0

UKUPNO :UKUPNO : 1 5 . 1 9 71 5 . 1 9 7 6 . 8 7 56 . 8 7 5 Zaposlenici u obrtu 2.254 1.009 SVEUKUPNO :SVEUKUPNO : 1 7 . 4 5 11 7 . 4 5 1 7 . 8 8 47 . 8 8 4

Izvor podataka: Statisti~ki ljetopis 1999. god

- Polazi{ta -


42 T a b e l a 3 3 .T a b e l a 3 3 .

POSLOVNI SUBJEKTI PREMA AKTIVNOSTIMA POSLOVNI SUBJEKTI PREMA AKTIVNOSTIMA -- STANJE 31. STANJE 31. O@UJKAO@UJKA 1999. GO 1999. GODINE DINE Trgova~ka dru{tva

Poduze}a i zadruge

Ustanove,udruge i organizacije

Posl.sub. obrt. i sl. prof.

@upanija

Regist. pravne osobe

Aktivne pravne osobe

Reg. Aktiv. Reg. Aktiv. Reg. Aktiv.

Poè{ko-slavonska ùpanija

2.296

879

558

503

1.066

251

671

125

1.037

Izvor podataka: Statisti~ki ljetopis 1999. god.

Bro j i v e l i ~ i n a nase l j aB ro j i v e l i ~ i n a nase l j a Poè{ko-slavonska ùpanija je svojstvena po velikom broju malih naselja i disperznoj

naseljenosti, kao uostalom i sama Republika Hrvatska, {to zahtijeva kompleksan i osjetljiv pristup u ure|ivanju prostora (organizacija prostora, opremanje infrastrukturom i sl.). T a b e l a 3 4 .T a b e l a 3 4 .

Pop i s s t a no v n i { t v a 1991 . g .P op i s s t a no v n i { t v a 1991 . g . Poè{koPoè{ko -- slavonska up.slavonska up. RHRH

broj stanovnika 99.334 (2,07% u odn. na RH)

4.784.265

gusto}a naseljenosti (st/km2) 54,72 85 broj naselja 277 6.694 prosje~na veli~ina naselja (br. st./naselja) 358,60

(50,15% u odnosu na RH) 715

naselja od 0-1.000 st.(% od ukup. broja) 263 (94,95%) 91% broj stan. u naseljima do 1.000 st.(% od ukup.br.) 47.473 (47,79%) 1.464.000 (30,6%) naselja od 1.000–2.000 st. (% od ukup. broja) 8 (2,88) broj stanovnika u naseljima od 1.000–2.000 st. 10.479 (10,55%) broj naselja iznad 2.000 st. 6 (2,17) 235 broj stanovnika u naseljima iznad 2.000 st. 41.382 (41,66) 2.819.856 (59%)

Izvor podataka: - Strategija prostornog ure|enja RH i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

Iz tabelarnog prikaza vidljivo je da je gusto}a naseljenosti u Poè{ko-slavonskoj ùpaniji 54,72 st./km2, {to je znatno manje od prosjeka u Republici Hrvatskoj - 85 st./km2. Veli~ina prosje~nog naselja je za 49,85 % manja od republi~kog prosjeka.

U Republici Hrvatskoj od ukupnog broja naselja 91% ~ine naselja do 1000 stanovnika, dok u Poè{ko-slavonskoj ùpaniji taj iznos je ne{to ve}i i iznosi 94,95% od ukupnog broja naselja. Broj stanovnika koji ìvi u tim naseljima iznosi 47.473, {to je 47,79 % od ukupnog broja stanovnika koji ìvi na podru~ju @upanije. Taj podatak na razini dràve iznosi 30,6%. U Poè{ko-slavonskoj ùpaniji postoji 8 naselja koja imaju od 1.000 do 2.000 stanovnika, {to ~ini 2,88% od ukupnog broja naselja, u kojima ìvi 10.479 stanovnika ili 10,55% od ukupnog broja stanovnika @upanije. U ~etiri grada i dva naselja s vi{e od 2.000 stanovnika ìvi 41.382 stanovnika (41,65%), dok u preostalom 271 naselju ìvi 57952 (58,35%) stanovnika.

Iz navedenog proizlazi da u gradovima ìvi 36.806 (37,05%) stanovnika, odnosno da preteìti dio stanovni{tva 62.528 (62,95%) ìvi u seoskim naseljima.

U 235 gradova i ve}ih naselja (iznad 2.000 stanovnika) u Republici Hrvatskoj ìvi 2.819.856 stanovnika (59%), a u ostalih 6.459 manjih naselja ìvi 1.964.409 stanovnika.

Koncentracija stanovni{tva u gradskim naseljima na{e @upanije znatno je nià od prosjeka u Republici Hrvatskoj iz ~ega je vidljivo da ve}ina stanovni{tva u @upaniji ìvi u seoskim naseljima, pa je poticanje razvoja gradova u @upaniji strate{ko pitanje. T a b e l a 3 5 .T a b e l a 3 5 .

Ve l i ~ i n a na s e l j a ( p r ema b r o j u s t a no vn i k a )V e l i ~ i n a na s e l j a ( p r ema b r o j u s t a no vn i k a ) d o 5 0 0d o 5 0 0 5 0 15 0 1 -- 1.0001.000 1 . 0 0 11 . 0 0 1 -- 20002000 2 . 0 0 12 . 0 0 1 -- 5 . 0 0 05 . 0 0 0 5 . 0 0 15 . 0 0 1 -- 10.00010.000 10.00110.001 -- 50.00050.000

244 19 8 4 1 1 Izvor podataka: Ured za statistiku i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

- Polazi{ta -


43 T a b e l a 3 6 .T a b e l a 3 6 .

NASEL JA VE]A OD 1 . 0 0 0 NASEL JA VE]A OD 1 . 0 0 0 STANOVN IKASTANOVN IKA

UKUPNOUKUPNO NASELJANASELJA

GRADOV I GRADOV I Naz iv i br . st . za c i je lu ter i t . jed in icuNaz iv i br . st . za c i je lu ter i t . jed in icu

Rd. br.Rd. br. n a z i vn a z i v br.stanovnikabr.stanovnika 277 Poèga 28.157 1. Poèga 21.046

Pakrac 16.367 2. Pakrac 8.197 Pleternica 13.119 3. Pleternica 3.838 Lipik 11.222 4. Lipik 3.725

5. Kutjevo 2.492 6. Velika 2.084 7. Vidovci 1.774 8. Jak{I} 1.737 9. Prekopakra 1.347 10. Kaptol 1.361 11. Kusonje 1.101 12. Kukunjevac 1.082 13. Gradac 1.042 14. Vetovo 1.035

Izvor podataka: Popis stanovni{tva 1991. god. i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

NASELJA VE]A OD 1000 STANOVN IKANASELJA VE]A OD 1000 STANOVN IKA T a b e l a 3 7 .T a b e l a 3 7 .

OSNOVN I PODAC I ZA 10 NAJVE] IH NASELJA U @UPAN I J IOSNOVN I PODAC I ZA 10 NAJVE] IH NASELJA U @UPAN I J I

R . b r .R . b r . n a z i v n a z i v n a s e l j an a s e l j a

b r o jb r o j s t a n o v n i k a ( a )s t a n o v n i k a ( a )

p o v r { i n a g r a | .p o v r { i n a g r a | . pod ru ~ j a ( km2 ) ( b )pod r u ~ j a ( km2 ) ( b )

g u s t o } ag u s t o } a s t / k m 2s t / km 2

f u n k c i j a f u n k c i j a n a s e l j an a s e l j a

1. Poèga 21.046 12,84 1.639,09 Sredi{te ùpanije 2. Pakrac 8.197 4,59 1.785,84 Gradsko sredi{te 3. Pleternica 3.838 3,25 1.180,92 Gradsko sredi{te 4. Lipik 3.725 4,44 838,96 Gradsko sredi{te 5. Kutjevo 2.492 2,54 981,10 Op}insko sredi{te 6. Velika 2.084 2,54 820,47 Op}insko sredi{te 7. Vidovci 1.774 0,77 2.303,90 naselje 8. Jak{I} 1.737 2,03 855,67 Op}insko sredi{te 9. Kaptol 1.361 1,55 878,06 Op}insko sredi{te 10. Prekopakra 1.347 1,74 774,14 naselje

U k u p n o :U k u p n o : 4 7 . 6 0 14 7 . 6 0 1 3 6 , 2 93 6 , 2 9 Izvor: a - popis stanovni{tva 1991. god. b - podaci o povr{inama su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:5000 u Zavodu za prostorno ure|enje Poè{ko-slavonske ùpani je.

T a b e l a 3 8 .T a b e l a 3 8 .

Po v r { i n e g r a| e v i n s k i h pod r u ~ j a na s e l j a ( h a )Po v r { i n e g r a| e v i n s k i h pod r u ~ j a na s e l j a ( h a )

U k u p n oU k u p n o G r a d P o ` e g aG r a d P o ` e g a

12.085,94 1.283,84 Izvor: Podaci o povr{inama su dobiveni digitaliziranjem karte M 1: 5000 u Zavodu za prostorno ure|enje Poè{ko-slavonske ùpanije.

KUKUNJEVAC

LIPIK

PAKRACPREKOPAKRA

KUSONJE

PO@EGA

VELIKA KAPTOL

VETOVO KUTJEVO

JAK[I]

PLETERNICA

GRADACVIDOVCI

- Polazi{ta -


44 T a b e l a 3 9 . T a b e l a 3 9 .

Gus to}aGus to}a na s e l j e no s t i ( s t / h a ) u g r a|e v i n s k im pod r u ~ j ima na s e l j e no s t i ( s t / h a ) u g r a|e v i n s k im pod r u ~ j ima

u k u p n o u k u p n o g rad Poèga (pod ru~ j a nase l j a )g r ad Poèga (pod ru~ j a nase l j a ) O s t a l a n a s e l j aO s t a l a n a s e l j a

8,22 16,4 7,25 Izvor: - za broj stanovnika – popis stanovni{tva 1991. godine, za povr{ine – podaci o povr{inama su dobiveni digitaliziranjem karte M 1:5000 u Zavodu za prostorno ure|enje.

1.1.1.3. Zbirn i tabl i~n i iskaz i osnovnih podataka o stanju u prostoru1.1.1.3. Zbirn i tabl i~n i iskaz i osnovnih podataka o stanju u prostoru T a b e l a 4 0 .T a b e l a 4 0 .

STANOVN IC I STANOV ISTANOVN IC I STANOV I DOMA]INSTVO P o v r { i n aP o v r { i n a

Popis 1981 Popis 1991 Popis 1981 stanovi

Popis 1991 Stanovi

Popis 1981

Popis 1991

Gusto. Naselj..

Br. st/ km2

Naziv upani jeNaziv upani je Po ` e { k oPo ` e { k o --s l a v o n s k as l a v o n s k a

km2 % Broj % Broj % broj % broj % broj broj

@upanija Ukupno 1815,23 100,00 99189 100,00 99334 100,00 30679 100,00 34446 100,00 30628 32054 54,72

Gradovi 4

Ukupno 898,66 49,51 68004 68,56 68865 69,33 21215 69,16 24187 70,22 21377 22631 76,63

P o ` e g aP o ` e g a 133,91 7,38 26708 26,93 28157 28,35 8393 27,36 9578 27,81 8537 9339 210,27

P a k r a cP a k r a c 358,08 19,73 16475 16,61 16367 16,48 5356 17,46 6325 18,36 5468 5692 45,70

L i p i kL i p i k 208,54 11,49 11428 11,52 11222 11,30 3769 12,29 4285 12,44 3710 3798 53,81

P l e t e r n i c aP l e t e r n i c a 198,13 10,91 13393 13,50 13119 13,21 3697 12,05 3999 11,61 3662 3802 66,21

Op}ine 6 Ukupno 916,57 50,49 31185 31,44 30469 30,67 9460 30,84 10259 29,78 9251 9423 33,24

1 . B r e s t o v a c1 . B r e s t o v a c 279,24 15,38 5840 5,88 5395 5,43 1939 6,31 2138 6,21 1884 1862 19,32

2 . ^ a g l i n2 . ^ a g l i n 179,60 9,90 4646 4,69 3928 3,95 1542 5,03 1529 4,43 1442 1285 21,87

3 . J a k { i }3 . J a k { i } 43,75 2,41 3755 3,79 4113 4,14 1025 3,34 1221 3,54 1032 1170 94,01

4 . K a p t o l4 . K a p t o l 85,49 4,71 3522 3,55 3566 3,59 999 3,26 1050 3,05 977 1026 41,71

5 . K u t j e v o5 . K u t j e v o 173,61 9,56 7485 7,55 7366 7,42 2189 7,14 2348 6,82 2183 2271 42,43

6 . V e l i k a6 . V e l i k a 154,88 8,53 5937 5,99 6101 6,14 1766 5,76 1973 5,73 1733 1809 39,39

Izvor: Dràvni zavod za statistiku, Ured za katastarsko-geodetske poslove i Zavod za prostorno ure|enje Poèga. T a b e l a 4 1 .T a b e l a 4 1 .

BROJ STANOVA PREMA NA^ INU KOR I[TENJA U 1991 . BROJ STANOVA PREMA NA^ INU KOR I[TENJA U 1991 . GOD IN IGOD IN I Stanov i za sta lno stanovan jeStanov i za sta lno stanovan je P o v r em e n i s t a n o v i P o v r em e n i s t a n o v i Redni Redni

b r o jb r o j P r o s t o r n aP r o s t o r n a j e d i n i c aj e d i n i c a

U k upnoUkupno s t a n o v as t a n o v a nas t an j en ina s t an j en i privremeniprivremeni napu{teninapu{teni z a o dm o rz a o dm o r s e z o n s k is e z o n s k i

StanoviStanov i u kojima se u kojima se obav l j a d j e l a t nos tobav l j a d j e l a t nos t

1. P o ` e g aP o ` e g a 9 5 7 89 5 7 8 8897 553 60 55 6 7

2. P a k r a cP a k r a c 6 3 2 56 3 2 5 5489 338 146 307 39 6

3. L i p i kL i p i k 4 2 8 54 2 8 5 3680 247 94 236 23 5 4. P l e t e r n i c aP l e t e r n i c a 3 9 9 93 9 9 9 3661 242 57 28 8 3

5. B r e s t o v a cB r e s t o v a c 2 1 3 82 1 3 8 1807 126 46 139 18 2

6. ^ a g l i n^ a g l i n 1 5 2 91 5 2 9 1217 116 67 119 8 2

7. J a k { i }J a k { i } 1 2 2 11 2 2 1 1108 92 8 10 1 2

8. K a p t o lK a p t o l 1 0 5 01 0 5 0 973 61 10 4 2 0

9. K u t j e v oK u t j e v o 2 3 4 82 3 4 8 2160 112 25 43 7 1 10. V e l i k aV e l i k a 1 9 7 31 9 7 3 1710 106 21 120 16 0

U K U P NO : U K U P NO : 3 4 4 4 63 4 4 4 6 3 0 7 0 23 0 7 0 2 1 9 9 31 9 9 3 5 3 45 3 4 1 0 6 11 0 6 1 1 2 81 2 8 2 82 8

T a b e l a 4 2 .T a b e l a 4 2 .

PREPRE GLED POVR[ INA PO KULTURAMA ZEMLJ I [TA NA PODRU^JU @UPAN I JE (m2 )GLED POVR[ INA PO KULTURAMA ZEMLJ I [TA NA PODRU^JU @UPAN I JE (m2 )

od t o g aod t o g a R d b r .R d b r . OP]INAOP]INA -- GRADGRAD oraniceoranice

V r t o v iV r t o v i vo}njacivo}njaci vinogradivinogradi l i v a d el i v a d e pa{njacipa{njaci r i b n jr i b n j

a c ia c i trstik trstik ii

barebare

{umsko{umsko zemlji{tezemlji{te

neplodnoneplodno zeml j i { t ezeml j i { t e

U K U P NOU K U P NO P O V R [ I N EP O V R [ I N E

m 2m 2

1. PO @ EG APO @ EG A 46949782 2663118 1924242 11053564 6118660 0 20 52575478 12627902 133912766

2. P A K R A CP A K R A C 89009216 7211275 534738 26184146 21837616 0 0 201504689 11795042 358076722

3. L I P I KL I P I K 89656178 4227715 75238 23325300 10396896 0 0 59452538 21410981 208544846

4. PLETERN ICAPLETERN ICA 72017657 3886241 1143217 15322762 14541775 0 0 78062458 13159580 198133690

5. B R E S TO V A CB R E S TO V A C 60774240 5033256 684719 16921454 24715819 0 0 163949257 7160415 279239160

6. ^ AG L I N^ AG L I N 65743377 2497548 881701 11765310 13275522 0 0 78070958 7368519 179602935

7. KA P TO LK A P TO L 30085221 1318094 1488343 5974545 6031236 0 0 35968246 4625709 85491394

8. KUT J E VOKUT J E VO 74238602 2686241 4522560 8477349 5793284 0 0 67944913 9944843 173607792

9. J AK[ I ]J AK[ I ] 30113527 786762 25553 4263491 975967 0 0 4098687 3490211 43754198

10. VE L I K AVE L I K A 43742545 2796029 4664836 8221806 8312032 0 0 79905639 7233171 154876058

UKUPNO :UKUPNO : 602330345 33106279 15945147 131509727 111998807 0 20 821532863 98816373 1815239561

- Polazi{ta -


45

1.1.2.1.1.2. ProstornoProstorno-- razvojne i resursne zna~ajkerazvojne i resursne zna~ajke 11 .1.2.1. Zeml jopisna obi l je` ja.1.2.1. Zeml jopisna obi l je` ja

Geo lo{ke zna~a j keGeo lo{ke zna~a j ke Dana{nje osobine prirodne osnove podru~ja @upanije plod su sloène geolo{ke i

fizi~kogeografske evolucije prostora. U skladu s tim sna`no je izraèna njegova prirodna diferenciranost, definirana kompleksnim geolo{kim sastavom i tektonskom strukturom, izraènom reljefnom dinamikom (hipsometrija, ra{~lanjenost, nagibi, orografska struktura, specifi~na geomorfogeneza i evolucija), klimatskim posebnostima, bogatstvom voda teku}ica, raznovrsno{}u biljnog i pedolo{kog pokrova.

U fizi~kogeografskom smislu @upanija je dio megaregije panonskog bazena. Predstavlja sloèni dio makroregije slavonskog gromadnog gorja, svojstvene gorsko-zavalskim reljefom. Razli~itosti prirodne osnove temelj su detaljnije fizi~ko-geografske podjele prostora zasnovane na principima homogene regionalizacije. Me|u najzna~ajnijim kriterijima homogene regionalizacije prvenstveno treba ista}i one geolo{ko-geomorfolo{ke prirode u kombinaciji s ostalim zna~ajnim ~imbenicima ekosfere. Naravno tu se misli na specifi~ne klimatske, hidrolo{ke, vegetacijske i pedolo{ke datosti. Imaju}i to u vidu, unutar prostora Poè{ko-slavonske ùpanije mogu se izdvojiti sljede}e mezo, sub i mikroregionalne prirodne cjeline.

Tabela 43. Tabela 43. Mezoregionalna cjelina nizova goMezoregionalna cjelina nizova gorskih hrptova Papukrskih hrptova Papuk--KrndijaKrndija --Ravna goraRavna gora Sub r eg i j aSub r eg i j a M i k r o r eg i j eM i k r o r eg i j e

1.1. Subregija Papuk 1.1.1. Podgorje 1.2.1. Prigorje 1.3.1. Gorski hrbat 1.2. Subregija Ravna gora 1.1.2. Podgorje 1.2.2. Prigorje 1.3.2. Gorski hrbat 1.3. Subregija Krndija 1.1.3. Podgorje 1.2.3. Prigorje 1.3.3. Gorski hrbat

T a b e l a 4 4 . T a b e l a 4 4 . Mezoreg iona lna c je l i na gorskog mas i va Psun jaMezo reg iona lna c je l i na gorskog mas i va Psun ja Sub r eg i j aSub r eg i j a M i k r o r eg i j eM i k r o r eg i j e

Subregija sredi{njeg i JZ Psunja

2.1.1. Podgorje 2.1.2. Blatu{ko brdo 2.1.3. Pakra~ka gora

2.1.4. Prigorje 2.1.5. Gorski masiv 2.2. Subregija SI Psunja 2.2.1. Podgorje 2.2.2. Prigorje 2.2.3. SI dio gorskog masiva

T a b e l a 4 5 . T a b e l a 4 5 . Mezoreg i j a gorsk ih mas i va Poè{ke i D i l j goreMezo reg i j a gorsk ih mas i va Poè{ke i D i l j gore Sub r eg i j aSub r eg i j a M i k r o r eg i j eM i k r o r eg i j e

3.1. Poè{ka gora 3.1.1. Podgorje 3.1.2. Prigorje 3.1.3. Masiv 3.2. Dilj gora 3.1.2. Podgorje 3.2.2. Prigorje 3.2.2. Masiv

T a b e l a 4 6 . T a b e l a 4 6 . Mezo reg i j a Poè{ka zava l aMezo reg i j a Poè{ka zava l a Sub r eg i j aSub r eg i j a M i k r o r eg i j eM i k r o r eg i j e

4.1. Zapadni dio Prigorje SI djela Psunja Zapadni dio podgorja Poè{ke gore 4.2. Sredi{nji dio Prigorje Papuka Dio podgorja Poè{ke gore 4.3. Isto~ni dio Prigorje Krndije Podgorje Dilja

Navedene mezoregionalne cjeline, osim same zavale, samo dijelom participiraju na

podru~ju @upanije. Administrativna me|a @upanije u pravilu se poklapa s linijom gorskih hrptova - i masiva. U slu~aju Papuka, Ravne gore i Krndije Poè{ko-slavonskoj ùpaniji pripadaju ju`ne i JZ fasade gorskih jedinica te njihova prigorja. Vrijedi to i za Poè{ku i Dilj-goru gdje uz vr{ni greben @upaniji pripadaju i njihove sjeverne padinske fasade i podgorja. [to se ti~e gorskog masiva Psunja, situacija je ne{to sloènija jer u granice @upanije ulazi njegova SZ fasada, ali i njegov krajnji SI dio izme|u Kamenskog i prijevoja

- Polazi{ta -


46

Vrhovci i to u cijelosti. Sama poè{ka zavala stoèrni je dio istraìvanog prostora. U svoje granice uklju~uje prigorja Psunja, Papuka i Krndije, te podgorja Poè{ke i Dilj-gore.

Gorske strukture, hrptovi i masivi, su sloène rasjedne morfostrukture u ~ijem sastavu dominiraju magmatske (graniti i amfiboliti), metamorfne (gnajsi i kristalasti {kriljevci) i sedimentne stijene (dolomiti, vapnenci, pje{~enjaci itd.), predpaleozojske, paleozojske, mezozojske i tercijarne starosti. U strukturnom smislu stijenski kompleksi borani su u paleozoiku, mezozoiku i starijem tercijaru da bi tijekom neogena i kvartara bili izdignuti i dobrim dijelom ekshumirani (Psunj, Papuk i Krndija). Egzogeomorfolo{kim modeliranjem gorske strukture su poprimile svojstva sredogorskih hrptova i masiva (461-985 m). Erozijskim i padinskim procesima gore su ra{~lanjene na brojne kose i doline. Gorske kose se u pravilu veù za izraène centralne grebene.

Kako je ve} navedeno, podru~je poè{ke zavale reljefno oblikuju gorski masivi, prigorja i podgorja te sredi{nji nizinsko-breùljkasti prostor.

Reljefno je najmarkantniji okolni gorski masiv s planinama razli~itog smjera pruànja, koje gotovo sa svih strana zatvaraju kotlinu. Sjeverozapadni dio masiva s Psunjem, Papukom, i Krndijom, nadmorske visine najvi{ih vrhova od 984 m, 953 m i 792 m, vi{i je te {iri i ra{~lanjeniji od jugoisto~nog dijela masiva sa Poè{kom i Dilj-gorom, ~ije najvi{e nadmorske visine iznose 616 i 459 m. Sjeverni masiv ima u ovom dijelu Slavonije i funkciju vododjelnice teku}ica prema Savi i Dravi kao glavnim rijekama, koje teku nizinskom Posavinom i Podravinom. Gorski sklop prostorno odre|uje oblik i veli~inu zavale.

Gorski masiv prelazi s unutra{nje strane zavale u padinsko osun~ana prigorja, te osjenjeno, disecirana i ponegdje dosta strma podgorja. Uzdu` Papuka i Krndije proteè se jedinstvena, dosta uska prigorska zona u okviru koje su posebno prirodno privla~ni veli~ki i kutjeva~ki kraj. Prigorja i podgorja Psunja su mnogo izrazitija. Nadalje, izrazitije je podgorje Poè{ke nego Dilj-gore. Prigorja su bolje obradiva i ve}e gospodarske vrijednosti te ja~e naseljena od podgorja.

Sredi{nji prostor je reljefno manjim dijelom ravan, a ve}inom valovit, s ve}im i manjim breùljcima. Uglavnom su svi breùljci poloèni u smjeru sjever-jug. Zavala ima nagla{eno izduèni ovalni oblik u smjeru zapad – istok. Duìna joj je oko 40 a {irina od 15 do 20 km. Sva je nagnuta prema jugu, {to o~ito pokazuju nadmorske visine brojnih naselja. U sredi{njem dijelu kotline nadmorska visina kre}e se oko 150-200 m, a najnià je uz rijeku Orljavu.

Kotlina je orljava~kim prodoljem kojim te~e rijeka Orljava nizinski otvorena samo prema jugu, prema Posavini i rijeci Savi.

Unutar @upanije dominira umjereno kontinentalna klima na koju veoma jak modifikacijski utjecaj ima reljef i nadmorska visina. Jasno se uo~ava u klimatskim razli~itostima gorskog okvira i zavale. Gore se isti~u kao hladniji (-2oC do –4oC u sije~nju, <20o C do <18oC u srpnju) i vla`niji (godi{nje preko 1000 mm padalina) “otoci”, dok je zavala i okolni niì prostori na zapadu relativno ùpniji (-2oC do –1oC u sije~nju i >20oC u srpnju). U vegetativnom periodu IV.-IX. mjeseca padne 450 mm ki{e, a najvi{e oborina padne u VI., VII. i VIII. mjesecu. Oko 10% oborina padne u obliku snijega. Prosje~na godi{nja temperatura iznosi 10,5 C, a vla`nost zraka iznosi 82,10%. U prosjeku najtopliji mjesec je srpanj s prosje~nom temperaturom zraka 20,5 C, a najhladniji sije~anj s temperaturom –1,1 C. Srednja godi{nja amplituda iznosi 21,6C, a apsolutna amplituda iznosi 65,8C (39C, - 26,8C).

Ve}a vla`nost gorskog okvira utjecala je na razvoj relativno guste mreè povr{inskih vodotoka, koji gravitiraju prema hidrolo{kim osima - Orljavi, Londì i Pakri. One su ujedno i mjesni erozijski bazisi. Svi vodotoci pripadaju porje~ju Save i karektirizira ih ki{no-snje`ni vodni reìm. Reljef, litolo{ki sastav i klima bitno su utjecala i na razvoj prirodnog vegetacijskog pokrova i vrste tala. Gore su prostori ra{irenja kontinentske jelove i bukove {ume s razvojem sme|ih distri~nih tala, dok dna zavale obiljeàva zajednica hrasta sladunca i cera, pitomog kestena s obi~nim grabom, uklju~uju}i i hrast lu`njak, topole, vrbe i ostale

- Polazi{ta -


47 hidrofilne {ume i {ikare naplavnih ravni. Prigorski i podgorski dijelovi zavala obiljeèni su razvojem lesiviranih (ispranih) i prudoglejnih tala, dok su naplavne ravni u dolinama vodotoka svojstvena mo~varnim glejnim i aluvijalnim tlom. Treba re}i da su dijelovi prigorja i podgorja, te Dilj-gora, obiljeèni razvojem sme|ih tala na laporima, rendzinama lesiviranim i pseudoglejnim tlom.

Navedene geoekolo{ke datosti bitno su odredile okvire dru{tveno-gospodarstvene evalucije prostora i njegovu valorizaciju od najstarijih vremena pa do danas. U skladu s tim tekao je i razvoj naselja i naseljenosti. Najvredniji su dijelovi pri tome nesumnjivo podru~ja prigorja i podgorja, koja istodobno reljefno definiraju prostorne okvire zavale. U pravilu reljefno zaravnjeni, litolo{ki i pedolo{ki pogodniji (les ili prapor i bonitetno vrednija lesivirana tla), klimatski ùpniji i vodom bogatiji te vegetacijski primjereniji dijelovi dna zavale i nekih prostranijih dolina (Orljave, Londè, Pakre) su podru~ja najve}e geoekolo{ke vrijednosti {to je izraèno u odgovaraju}oj dru{tveno-gospodarskoj valorizaciji Poè{ko-slavonske ùpanije.

Izvor podataka: Na{i~i zbornik br.6/2001. godine.

Tek tonske zna~a j keTek tonske zna~a j ke Slavonsko gorje pripada ju`nim dijelovima panonskog bazena i dodirnom podru~ju

panonske mase i Dinarida. U razmatranju geolo{ke gra|e i rekonstrukcije strukturno-tektonskih odnosa evidentirani su tragovi vi{e orogeneze. Prema D. Jami~i}u (1987.-1989.) imamo raspon tektonskih zbivanja od bajkalske, kaledonske, hercinske do alpinske orogeneze. J. Pami} (1988.) radiometrijskom egzaktnom metodom na ve}ini analiziranih uzoraka utvr|uje pripadnost progresivno-metamorfnog kompleksa hercinskom ciklusu, ali neki njegovi podaci pokazuju i prehercinske starosti. Isti autor godine 1990. gornjokrednu bimodalnu vulkansku asocijaciju Poè{ke gore vezuje za zavr{nu fazu stadija subdukcionih procesa, koji su se odigrali u podru~ju dana{njih sjevernih Dinarida, nakon ~ega su po~eli procesi ekstenzije na podru~ju panonskog bazena. Iako su masivi slavonskih planina po svom geolo{kom sastavu vrlo stari, jer stijene pripadaju predpalelozoiku, palelozoiku i mezozoiku, izdizanje samog planinskog lanca zbiva se kasnije. Prema brojnim nalazima tektonsko-erozionih ostataka malih miocenskih naslaga na ve}im nadmorskim visinama na Psunju i Papuku, odvojenih prostorno i visinski od glavnine miocenskih naslaga koje izra|uju obodno podru~je gorja, jasno je da je jaka faza izdizanja bila krajem tortona, a po nagibima slojeva ostalih mla|ih litostratigrafskih ~lanova miocena i pliocena rubnog

- Polazi{ta -


48

podru~ja, moè se zaklju~iti da je kona~na faza izdizanja bila na prelazu iz pliocena u kvartar. U horstovskom razvoju planinskog masiva dominantnu ulogu imali su uzdu`ni rasjedi sa savskom i dravskom potolinom, kao i papu~ko-psunjski rasjed izme|u njih. Prema rezultatima geofizi~kih radova te dubokim bu{otinama i drugim detaljnim istraìvanjima, ovi rezultati su vertikalni i subvertikalni te stepenasti ako se ide u dublje dijelove navedenih sedimentacijskih prostora. Izme|u ovih velikih razloma u zemljenoj kori do{lo je do izoklinarnog boranja stijena progresivno metamorfnog kompleksa, ali i granitnih kompleksa na prijelazu u migmatite. Na strukturno-tektonsku gra|u mla|ih naslaga imali su utjecaja isklju~ivo neotektonski pokreti, a u kvartaru su stvorene zavr{ne strukture.

S l a von s ko go r j e s e d i j e l i n a v i { e t e k t on s k i h j e d i n i c a i t o :S l a v on s ko go r j e s e d i j e l i n a v i { e t e k t on s k i h j e d i n i c a i t o : -- Tek tonska jed in ica Psun j Tek tonska jed in ica Psun j –– Krnd i ja Krnd i ja Nastala je u vi{e faza deformacije. Metamorfni sklop koji ~ini jezgru masiva Psunja i

ju`ne strane Krndije obiljeàvaju dvije faze deformacije. Za vrijeme starijih faza s regionalnom metamorfozom u okviru bajkalske orogenoze blago je boran metamorfni sklop. Mla|a orogenetska zbivanja s potpunim prebrojavanjem uz odvijanje retrogradne metamorfoze pretpostavlja se pripada kaledonskom orogenetskom ciklusu. Tre}a faza deformacije nastala je za vrijeme hercinske orogenoze kad je do{lo od intruzije stijena granitnog sastava. êtvrta faza nastala je u laramijskoj orogenezi kad su nastali brojni pukotinski sistemi. Peta faza vezana je za najmla|a zbivanja kad ova tektonska jedinica doìvljava izdizanje i novo boranje vezano za neotektonske pokrete;

-- Tek tonska jed in ica pr ib re` j e Psun ja Tek tonska jed in ica pr ib re` j e Psun ja -- Zahva}a tercijarne i kvartarne sedimente. Oblikovanje je izvr{eno u najmla|oj fazi alpinske orogeneze te su nastale plikativne strukture kao npr. antiklinalna Bijela Stijena–Kri~ke;

-- Tek tonska jed in ica Papuk Tek tonska jed in ica Papuk -- Najstarije strukture su nastale u vrijeme progresivne metamorfoze. U drugoj fazi

deformacije stijene su izoklinalno borane s osi bora pravca pruànja istok-zapad. Najve}e deformacije ovog kompleksa nastala su prema procjenama za hercinske orogeneze. Laramijska i alpinska orogenetska faza posebno je izraèna na sklopu mezozojskih stijena. U petoj fazi dolazi do ve}ih izdizanja u odnosu na sedimentacijske prostore dravske i poè{ke zavale;

-- Tektonska jed in ica Ve l i ka Tektonska jed in ica Ve l i ka -- Na prostoru Papuka izdvojena je kao posebna tektonska jedinica s naslagama gornjeg

palelozoika i mezozoika. Najva`nija faza deformacije za ovu tektonsku jedinicu pada u vrijeme hercinske orogeneze pri formiranju radlova~kog metamorfnog kompleksa;

-- Tek tonska jed in ica B i logora Tektonska jed in ica B i logora -- Izgra|uju isklju~ivo tercijarne naslage. Strukturno-tektonski sklop je formiran na

prijelazu iz neogena u kvartar. Specifi~nost za ovu tektonsku jedinicu su prevrnute strukture tercijarnih naslaga uz rub s kristalinskim kompleksom;

-- Tek tonska jed in ica Dravsk i tek tonsk i rov Tek tonska jed in ica Dravsk i tek tonsk i rov -- Obiljeàva prema trupu Papuka i Krndije veliki uzdu`ni rasjed. Od njega na

sjeveroistok nalazi se izrazito spu{teno podru~je s obilje`jima sinklinorija. Nizom stepenastih uzdu`nih rasjeda struktura idu}i prema sjeveroistoku postaje sve dublja, tj. pove}ava se pokrov neogenskih naslaga na preko 3000 m;

-- Tek tonska jed in i ca poè{ka zava l a Tek tonska jed in i ca poè{ka zava l a -- Formirana je u najmla|oj fazi alpinske orogeneze, kada je formiran savski i dravski rov

te recentni sklop slavonskog gorja. Podloga zavale je izgra|ena od stijena psunjsko-krndijskog metamorfnog kompleksa na kojima sjede sedimenti neogena deb.gotovo 3000 m;

-- Tektonska jed in i Tektonska jed in i ca Poè{ka go raca Poè{ka go ra –– Di l jD i l j -- go rago ra Ima obilje`je borane strukture poreme}ene uzdu`nim i popre~nim rasjedima. Poè{ka

gora ima formu antiklinale. Naslage krede predstavljaju tektonsko-erozione ostatke paleoreljefa mezozojske antiforme. Dilj-gora se sastoji od vi{e antiklinalnih i sinklinalnih

- Polazi{ta -


49 formi, a centralni dio ~ine dvije antiklinale. Kao dio Dilj-gore strukturna jedinica Kasonja brdo ima antiklinalni oblik s jezgrom od sarmatskih naslaga;

-- Tek tonska jed in i ca savska poto l ina Tek tonska jed in i ca savska poto l ina -- Prema seizmi~kim podacima ima formu asimetri~ne sinklinalne ispunjene neogenskim

naslagama. U grani~nom podru~ju savske potoline i Poè{ke gore geofizi~ki su ustanovljena dva paralelna duboka rasjeda smjera zapad-istok. U miocenu je do{lo do spu{tanja savske potoline koje se nastavilo u pliocenu du` mobilne rasjedne zone na {to upu}uju paludinske naslage debeljine preko 1000m.

Se i zmotek tons tonske zna~a j keSe i zmotek tons tonske zna~a j ke Seizmi~ka aktivnost je usko povezana sa strukturno-tektonskiom odnosima i kretanjima

pojedinih tektonskih cjelina. S obzirom na broj podijeljenih zona u koje je smje{tena Republika Hrvatska, a koje

su me|usobno odvojene velikim pukotinama koje duboko zadiru u zemljanu koru, samim time ta svaka trusna zona predstavlja poseban seizmotektonski blok iz ~ega proizlazi da bi podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije potpadalo pod zonu savske potoline. Potresi na podru~ju Slavonije i Poè{ko-slavonske ùpanije povezujue se na taj na~in s tektonskim nabiranjemplanina slavonskog gorja.

U pro{losti za podru~je Slavonije moglo bi se re}i da je dokazana seizmi~ka aktivnost vezana za rubove planina, {to je uzrokovano horstom strukturom, i to na isto~nom dijelu za Dilj-goru, a prema zapadu s jedne strane za Poè{ku goru, Psunj pa sve do Moslava~ke gore, a s druge strane za Krndiju, Papuk i Bilogoru. Analizom geolo{ko tektonske zna~ajke Slavonije moè se ustvrditi odre|ene anomalije u tektonskom smislu koje se prote u na potezu @upanja–Nijemci i koje ukazuju na uzdignuti reljef tjemenog gorja.

Mnogi rasjedi su to~no definirani istra`nim radovima, a najinteresantnija su dva rasjeda dinarskog smjera jugoistok-sjeverozapad, i to jedan sjeverno od Vinkovaca iznad Krndije, Papuka, Bilo-gore, paralelan s Dravom, te drugi ju`ni, koji se prote e izme|u Psunja, Poè{ke gore i rijeke Save. Naravno da i okomito na ove pravce postoji niz popre~nih kra}ih rasjeda. Ti isti rasjedi (okomiti na dinarski smjer) razdjeljuju ovaj veliki timor na blokove plitkim tektonskim jarcima. Jedan ogromni blok sa~injavaju Psunj, Papuk, Krndija, Poè{ka gora, Prosara, Motajica koji je odvojen od moslava~ko-bilogorskog bloka ilovskom, a od isto~noslavonskog bloka orljavskom tektonskom pukotinom. Glavne lomne linije prate niz sporednih koje su ve}inom popre~ne na dinarski smjer. U pogledu inìnjersko-seizmolo{ke svojstava pojedinih tipova tala postoje}e seizmolo{ke karte definiraju seizmi~ke stupnjeve za ve}e zone, odnosno regione, iako se unutar takvih zona pojedina manja podru~ja bitno razlikuju po svojoj seizmi~nosti, a {to je uvjetovano lokalnim geolo{kim, hidrogeolo{kim i inim svojstvima.

Odre|ivanje najzna~ajnijih rasjeda sa seizmolo{ke to~ke promatranja te{ko je definirati, ali postoje}e karte ukazuju da su potresi prakti~ki vezani za rasjede i to za dijelove gdje su skokovi zna~ajnih razmjera ili su vezani za tektonske ~vorove (kod Dilj- gore). Seizmi~ka aktivnost je usko povezana sa strukturno-tektonskim odnosima i kretanjma pojedinih tektonskih cjelina. Gorska podru~ja koja okruùju poè{ku zavalu su horstovi koji svojim strukturno-tektonskim odnosima ukazuju na mogu}e zone seizmi~ke aktivnosti. Poè{ka gora, koja se ~ini kao isto~ni nastavak Psunja, rastavljena je od njega prijevojem. Taj prekid ukazuje na postojanje rasjeda na potezu Nova Gradi{ka-Slobo{tina koji su razdvojili te planine. Tipi~na rasjedna je dolina Orljave izme|u Poè{ke i Dilj-gore. Papuk i Krndija se pruàju uglavnom pravcem sjeverozapad-jugoistok, a procijep izme|u njih je tako|er rasjed. Na ovakve strukturno-tektonske promjene ukazuju i strani odsjeci reljefa oko Poège i uske doline Orljave. êsto potoci ili rijeke obilaze mjesta izdizanja, pogotovo na dijelovima gdje horstovi ili uzdignuti tektonski blokovi tonu (Orljava kod Poège). Najja~e podru~je poja~ane seizmi~ke aktivnosti na podru~ju biv{e op}ine Poèga je podru~je Dilj-gore, za koje je vezano i najve}i broj potresa kao i naja~i potresi koji su se dogodili na

- Polazi{ta -


50

ovome prostoru. Posebno se to odnosi na podru~je u pravcu od \akova do u{}a Orljave. Prema dosada{njem pra}enju seizmi~nosti Slavonije, tj. podru~ja na kojem je smje{tena

Poè{ko-slavonska ùpanija, a temeljenih na osnovi dosad prikupljenih podataka baziranih na kartografskim prikazima u mjerilu 1:1.000.000 i za razna vremena povrata perioda (50, 100, 200, 500, 1000 i 10.000 godina) koje je izradio Geofizi~ki zavod “A. Mohorovi~i}” - PMF Zagreb, moèmo re}i da je ve}i dio @upanije 6° odnosno 7° MSK. Iako se te karte me|usobno ne slaù, neke podudarnosti ipak postoje.

Prema karti seizmi~nosti na podru~ju Psunja, Papuka, Krndije, Poè{ke gore i pored dosta izraène tektonike ocijenjena je samo kao zona VI° pa ~ak i manjeg stupnja inteziteta. Pritom treba imati u vidu da je ovdje horstna struktura sasvim jasno izraèna, a sve to upu}uje na ve}u seizmi~nost ove zone. îtava Poè{ko-slavonska ùpanija od krajnjeg istoka do krajnjeg zapada je povr{ina stupnjevana kroz razne periode. Tako je: - U periodu od 1.000 godina cijelo podru~je @upanije VIII° MSK inteziteta, a uo~ene su samo dvije manje zone s intezitetom od IX°MSK (oko Poège i Pakraca); - U periodu od 500 godina uo~eno da sjeverni dijelovi Poè{tine obuhva}aju podru~je VII°, a ostali dijelovi @upanije podru~ja inteziteta VIII° MSK. Samo podru~je oko grada Pakraca i Lipika je inteziteta IX° MSK; - U periodu od 200 godina uo~eno da je uglavnom cijela @upanija pokrivena VII° MSK, a podru~je oko Dilj-gore, te Pakraca i Lipika su u zoni VIII°; - U periodu od 100 godina uo~en intenzitet od VI° MSK na sjevernom dijelu @upanije, dok su ju`ni dijelovi poè{ko–pakra~kog dijela @upanije u VII° MSK. Samo na jednom dijelu Dilj-gore (u jugoisto~nom dijelu) je u zoni VIII°; - U periodu od 50 godina cijelo podru~je @upanije u VI° MSK.

Poègi i u {iroj okolici, uklju~uju}i tu obronke Papuka, Psunja i Poè{ke gore ima vi{e epicentara potresa koji ne formiraju izrazitije epicentralno podru~je. Ja~ina tih potresa ne prelazi iznose magnituda od 3,5. Prema maksimalnim magnitudama potresa na {irem prostoru, jasno se izdvajaju epicentralna podru~a Dilj-gore magnitude Mmax. > i jednako 5,5 uz obronke Krndije Mmax > i jednako 4,0, Poège Mmax. > i jednako 3,5. Prema maksimalnom intezitetu potresa, na ovom prostoru, na relaciji N.Gradi{ka-Poèga-Na{ice mogu se o~ekivati potresi 6° MCS ljestvice, u zoni oko Pleternice, Pakraca i Lipika 7°MCS. Maksimalni intezitet potresa za povratno razdoblje promatranja od 200-500 godina kre}e se od 7-8° MCS ljestvice, a prema seizmolo{koj karti (NN br. 53/91.). Prema najnovijim pokazateljima za podru~je Pakraca - Lipika intezitet potresa od 8° MCS moè se kao mogu}nost dugotrajno isklju~iti.

TEKTONIKA I POTRESNE ZONE

VII

VIII

VI

VII

VI

- Polazi{ta -


51 Pedo lo{ke zna~a j kePedo lo{ke zna~a j ke

Prema pedolo{kim istraìvanjima obavljenim krajem 1989. godine za potrebe Vodoprivredne osnove slivnih podru~ja Poè{ko-slavonske ùpanije temeljenih na interpretaciji postoje}ih podataka semi detaljnih pedolo{kih istraìvanja sekcija karata Podravska Slatina 3 i 4, Slav. Brod 1,2 i 3, te Poèga 1,2 i 4 u mjerilu 1:50.000 u okolnostima promjenjivog reljefa, razli~ite litolo{ke ili mati~ne podloge i vegetacije te specifi~nih hidrotermi~kih uvjeta, nalazimo tla vrlo nejednolikih proizvodnih i upotrebljivih svojstava za poljoprivrednu biljnu proizvodnju. Uz razne vrste i intezitete zahvata radi potrebe ure|enja postoje}eg zemlji{nog fonda dobila bi se jo{ kvalitetnija zemlji{ta.

Geomor fo lo{ke zna~a jkeGeomor fo lo{ke zna~a jke Slivovi rijeke Orljave i Pakre (ukupna povr{ina za Orljavu je 1580 km2 i Pakru

1664.50 km2 od ~ega otpada na na{u @upaniju 488,18 km2) pripadaju slivu rijeke Save. Sliv Orljave obuhva}a podru~je koje zatvaraju breùljci i brda Papuka, Psunja, Krndije, Poè{ke gore i Dilj-gore. Prema slobodnoj procjeni najve}e koli~ine vode rijeka Orljava prima s obronaka Psunja, Papuka i Krndije {to potvr|uje zastupljenost ve}eg broja drena`nih jaraka.

U reljefnom smislu to je podru~je dolina, terasa i breùljaka do cca 200 m nadmorske visine, te brda preko 200 m i do 989 m.n.v., prekrivenih travnjacima (livade), obradivim povr{inama i {umama. Litolo{ku podlogu ~ine {ljunci, pijesak, ilova~a, glina, lesoliki sedimenti, lapor, laporoviti vapnenac, {kriljevci, konglomerati i pje{~enjak razli~ite starosti i prostornog rasporeda.

Uvaàvaju}i razli~itost pedogenetskih faktora i njihov utjecaj na formiranje pedosfere, odnosno ukupnog geomorfolo{kog podru~ja, evidentirane su sljede}e geomorfolo{ke jedinice:

-- r i j e ~ne i po to~ne do l i n e , r i j e ~ne i po to~ne do l i n e , -- t e r a s e i b r e ` u l j c i man j i h nag i b a , t e r a s e i b r e ` u l j c i man j i h nag i b a , -- b r e ` u l j c i v e } i h nag i b a i b r d a , b r e ` u l j c i v e } i h nag i b a i b r d a , Za fiziografsku jedinicu rije~nih i poto~nih dolina svojstvena su aluvijalno-koluvijalna,

semiglejna i mo~varno glejna tla, zatim aluvijalni ili/i koluvijalni {ljunkoviti, pjeskoviti, ilovasti i glinasti litolo{ki ili mati~ni supstrat te prostorna izmjena livada i obradivih povr{ina.

Za fiziografsku jedinicu terasa i breùljaka manjih nagiba, svojstva su lesivirana, pseudoglejna i kiselo (distri~no) sme|a tla sa ilova~ama odnosno lesolikim klasti~nim sedimentima. U ukupnom prostoru prevladavaju obradive povr{ine.

Za fiziografsku jedinicu breùljaka ve}ih nagiba i brda, zna~ajke su automorfna tla (sirozem, rendzina, eutri~no sme|e, kiselo sme|e, lesivirano i ranker) na lesolokim sedimentima, laporu, laporovitom vapnencu, glini, {kriljevcu, konglomeratu i pje{~enjaku. U ukupnom prostoru ove breùljkasto-brdske fiziografske jedinice, naro~ito na ve}im nagibima, dominira {umski pokrov.

Osnovne ka tegor i j e kor i { ten ja zeml j i { taOsnovne ka tegor i j e kor i { ten ja zeml j i { ta Podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije je vrlo raznoliko s obzirom na svoja morfolo{ka

svojstva. Slavonska specofi~nst je u tome {to je udio poljoprivrednih povr{ina za 4,04% ve}i u odnosu na {umso zemlji{te. U strukturi ukupnih povr{ina @upanije najvi{e su zastupljene poljoprivredne povr{ine s 49,30%, od toga ukupne obradive poljoprivredne povr{ine sudjeluju s 43,13 %, slijedi kompleks {umskog zemlji{ta koji zauzima 45,26%, a preostalih 5,44% je neplodno zemlji{te.

S t ruk tu r aS t r uk tu r a ukupnogukupnog po l j op r i v r ednogpo l j op r i v r ednog z em l j iz em l j i {{ t at a @ @ upanijeupanije uu odnosuodnosu nana ukupnuukupnu poljoprivrednupoljoprivrednu povrpovr{{ inuinu RHRH jeje 2,79%, 2,79%, aa udioudio ukupnogukupnog { { umskogumskog zemljizemlji {{ tata ii { {umauma PoPoèe{{koko-- slavonskeslavonske upanijeupanije uu odnosuodnosu nana RHRH jeje 4,06%. 4,06%. UkupnoUkupno obradiveobradive povrpovr{{ ineine @ @upanijeupanije uu odnosuodnosu nana ukupnoukupno ob r a d i v eo b r a d i v e p o v rp o v r {{ i n ei n e RHRH j ej e 3 , 8 8% . 3 , 8 8% .

Prvenstveno moèmo re}i da klimatski i drugi prirodni uvjeti omogu}uju uzgoj raznovrsnih kultura te se, uz ure|enje zemlji{ta i drugim aktivnostima na zemlji{tu (melioracije), plodnost tih povr{ina moè jo{ znatno pobolj{ati. Poè{ko-slavonska ùpanija raspolaè zna~ajnim povr{inama za ratarsku proizvodnju te prirodnim pogodnostima i

- Polazi{ta -


52

pretpostavkama za ja~i uzgoj stoke, a osobito za krupno sto~arstvo, i time potencijalnom proizvodnom osnovom za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje te na njoj zasnovane prehrambene industrije.

Ukupni zemlji{ni potencijali u odnosu na vlasni{tvo: V l a s n iV l a s n i ~~ kaka strukturastruktura ukupnogukupnog poljoprivrpoljoprivrednogednog zemljizemlji {{ tata uu upanij iupanij i za sada jo{ uvijek

predstavlja naslije|e iz biv{eg sustava, tako da 36,43% poljoprivrednog zemlji{ta se nalazi u dràvnom vlasni{tvu, a 63,57% u privatnom.

KodKod oraniorani ~~ n ihn ih povrpovr {{ inaina tajtaj odnosodnos jeje nene{{toto drugadruga~~ijiiji jerjer jeje uu drdr àvnomavnom vlavlasnisni{{tvutvu 31,43%, 31,43%, dokdok j ej e uu p r i v a t n omp r i v a t n om 6 8 , 5 7% . 6 8 , 5 7% .

[[umeume ii { {umskoumsko zemlj izemlj i {{ tete sese nalazenalaze 5,85% 5,85% uu privatnomprivatnom, , aa 94,15% 94,15% uu drdr àvnomavnom vlasnivlasni{{tvutvu ..

Poljoprivredna proizvodnja }e u idu}em vremenskom obuhvatu na podru~ju @upanije zauzimati istaknuto mjesto. Potreba za kontinuiranom poja~anom proizvodnjom hrane nalaù potrebu da se maksimalno iskoriste svi raspoloìvi resursi, a {to bi imalo za u~inak njeno daljnje unapre|enje. To podrazumijeva obvezu za stalnim usavr{avanjem u tehnolo{kom i agrotehni~kom smislu. Drugim rije~ima to zna~i uvo|enje tehnolo{kih dostignu}a u poljoprivrednoj obradi uz primjenu odgovaraju~ih agrotehni~kih mjera radi pobolj{anja poljoprivrednog zemlji{ta, za{titu poljoprivrednog zemlji{ta od nenamjenskog kori{tenja te njegovo racionalnije iskori{tavanje. Trend smanjenja poljoprivrednih povr{ina prisutan je na podru~ju @upanije, a uzrokovan je tendencijom {irenja naselja, izgradnjom gospodarskih zona, prometnica i ostale infrastrukture uz stalnu prisutnost erozivnih procesa.

Pedos i s temskePedos i s temske jed in icejed in ice U podru~ju obuhvata @upanije prisutni su raznovrsni pedogenetski ~imbenici i procesi

tvorbe tla, koji su temeljem pedografskih naslaga i reljefa, klime, vodnih prilika, vegetacije, te u~estalo djelovanje ~ovjeka prouzro~ili nastanak brojnih tipova u odjelu automorfnih i hidromorfnih tala.

SADA[NJA POGODNOST TLA I MJERE URESADA[NJA POGODNOST TLA I MJERE URE\\ ENJAENJA Procjenu sada{nje pogodnosti tla za biljnu proizvodnju izvr{ili smo prema

pojednostavljenoj metodi procjene zemlji{nog prostora (FAO,1983). Tla su grupirana u redove, klase i podklase pogodnosti ili/i nepogodnosti za namjensko kori{tenje u poljoprivredi (tabela 45). T a b e l aT a b e l a 4 7 . 4 7 .

P r o c j e n aP r o c j e n a s a d as a d a {{ n j en j e p o g o d n o s t ip o g o d n o s t i t l at l a z az a i n t e z i v n ui n t e z i v n u b i l j n ub i l j n u p r o i z v o d n j up r o i z v o d n j u

Podklasa pogodnostiPodklasa pogodnosti (vrste ograni~enja)(vrste ograni~enja)

Pr ipadaju}e pedosistematske jedinice iz tabelaPr ipadaju}e pedosistematske jedinice iz tabela

Klasa pogodnosti (stupanj)

h – hranjiva Aluvijalno koluvijalno neoglejno, Lesivirano tipi~no,

Semiglej aluvijalno izvan poplava, Eutri~no sme|e tipi~no i lesivirano manjih nagiba, Rendzina duboka

P-2 umjereno dobra tla

hranjiva kiselost pseudoglejavanje

Distri~no sme|e tipi~no i lesivirano, Pseudoglejno, lesivirano pseudoglejno

Red pogo

Red pogodnosti

dnosti

P-3 ograni~eno pogodna tla

hranjiva efektivna dubina pseudoglejavanje kiselost nagib terena

Pseudoglej zaravni i obrona~ni, sirozem, Distri~no sme|e ili Rendzina pli}a

N-1 privremeno nepogodno

hranjiva efektivna dubina vi{ak vode

Aluvijalno koluvijalno, oglejno, Mo~varno glejno hipoglejno i amfiglejno

N

N –– nepog

odno

nepog

odno

N-2 trajno nepogodno

efektivna dubina nagib terena erozija

Ranker, Rendzina plitka, Distri~no sme|e plitko,isve preko 12-16 % nagiba

Izvor podataka: Vodoprivredna osnova sliva rijeke Orljave

Prema intezitetu i vrsti pojedina~nih ograni~enja, prema prikazu za podklasu pogodnosti tala bit }e potrebno izvo|enje konzervacije tla u brdskom podru~ju, odnosno po{umljavanje erodibilnih povr{ina, tla klasa N-2 trajne nepogodnosti, te izvo|enje hidro ili/i

- Polazi{ta -


53 agromelioracija (detaljna odvodnja, duboka obrada–podrivanje, krti~enje, kalcifikacija, humizacija, fosfatizacija, kalizacija), u raznim kombinacijama za tla umjerene pogodnosti i ograni~ene pogodnosti (klase P-2 i P-3) te privremeno nepogodna tla za intenzivnu biljnu proizvodnju (klasa N-1).

[to se ti~e sada{nje pogodnosti tla za vi{enamjensko kori{tenje u poljodjelstvu @upanije je konkretno za op}e potrebe ili mogu}nosti obrade tla u biljnoj proizvodnji tlo je specificirano prema odre|enim uvjetima i zahtjevima za ratarstvo, povrtlarstvo, vo}arstvo, vinogradarstvo i travnjake. Razvrstavanjem dominantnih sistemskih jedinica automorfnih i hidromorfnih tala unutar pojedinih kartografskih jedinica koje su procijenjene i razvrstane u redove i klase te potklase pogodnosti za obradu, tako da ih moèmo usko definirati za namjensku kulturu tj. za ratarstvo, povrtlarstvo, vo}arstvo, vinogradarstvo i travnjake. Redovi odre|uju pogodnosti (P) ili nepogodnosti (N) tla, klasa stupanj pogodnosti odnosno P-1 su dobro obradiva tla ili/i pogodna za vi{enamjensko kori{tenje, P-2 su umjereno ograni~ena obradiva tla ili/i pogodna za vi{enamjensko kori{tenje i P-3 su ograni~ena obradiva tla ili/i pogodna za vi{enamjensko kori{tenje, klasa N-1 privremeno nepogodna tla za intenzivnu obradu ili kultivaciju ili/i vi{enamjensko kori{tenje i klase N-2 trajno nepogodna tla za obradu ili/i za vi{enamjensko kori{tenje, odnosno u ratarstvu, povrtlarstvu, vo}arstvu, vinogradarstvu i za travnjake. Potklase pogodnosti i nepogodnosti odre|uju vrste i intenzitet ograni~enja, uvaàvaju}i kriterije i zahtjeve intenzivne obrade ili kultivacije tla te intenzivnih orani~nih i povrtnih kultura, vo}njaka, vinograda i travnjaka.

Prema reljefnom obilje`ju moèmo razvrstati tla na ona koja su nastala nanosom u dolinama, tzv. mineralna i na diluvijalno-aluvijalna zamo~varena tla, nastala prvenstveno oko rijeka Orljave, Londè, Pake i Bijele. Efektivna vrijednost tala je dosta slaba zbog nepovoljnog odnosa vode i zraka, ali im je potencijalna pogodnost dosta dobra. Za postizanje dobrih rezultata u segmentu ratarstva potrebno bi bilo izvr{iti potrebne regulacije nare~enih vodotoka i rje{avanje odvodnje. Na dijelu predjela gdje po reljefu prevladava ravni~arski predio razvila su se podzolirana i nepotpuno ocjedna tla na kojima nema erozijskih procesa. To je tlo koje ima odliku zbijene zdravice koja je slabo propusna, pa je na pojedinim mjestima dolazi do zamo~varenja oborinskim vodama.

Geolo{ku podlogu im ~ini diluvij, tlo koje je slabo humusno, slabih fizikalnih svojstava i niske efektivne plodnosti. Na ravnom reljefu su tla dobro ocjedna, dok im je geolo{ka podloga tako|er diluvij, ilovasta su sastava, u dubljim slojevima su sme|e boje i zbog fizikalnih svojstava su ve}e plodnosti. Podru~ja kotline definiraju osobine podzoliranih tala blagih nagiba, koja su se razvila na diluvijalnim ilovinama. Blage padine otupljuju ispiranje oborinskom vodom, ali otjecanja voda mogu voditi blaìm erozijskim procesima. Prednost tala je osrednja, a ograni~ena je kiselo{}u, slabom humusno{}u i zbijeno{}u gornjeg sloja zdravice. Podru~je valovitog reljefa nastalo je na naslagama diluvijalnog lesa i lesnih ilovina. Zna~ajke ovih tala je da su dobro ocjedna. U gornjem sloju tla kiselost je manja dok u donjem dijelu slojeva dolazi do reakcije, jer je supstrat lesa alkali~an.

Na podru~jima ve}ih i manjih padina formiralo se tlo mineralno karbonatno i to na formacijama tercijara i krede. Zbog {umskog pokrova na njima ne dolazi do zna~ajnijih erozijskih djelovanja. Tla su dosta siroma{na humusom i hranjivima i slabe su plodnosti. Zbog plitko}e i slabe propusnosti za vodu i drugih svojstava nepodesna su za proizvodnju Kod ovih tala potrebno je pristupiti odgovaraju}im mjerama da se sprije~e erozijski procesi. Na podru~jima strmih padina formirala su se tla koja spadaju u grupu podzola ili pseudogleja, a razvila su se na podlozi kvartarnih glinovitih, ilovastih i pjeskovitih sedimenata. Uz prirodni proces podzolacije javlja se povr{inska erozija i to na povr{inama koje se nepravilno obra|uju ili su intenzivnom sje~om degradirane. S obzirom na navedene nedostatke ova tla ni uz odgovaraju}i tretman nisu u agrarnom smislu zna~ajna za razvoj raznih kultura.

- Polazi{ta -


54

PEDOLO[K I POKROVPEDOLO[K I POKROV Pop i s t a l aPop i s t a l a

U prili~no promjenjivim topografskim, litolo{kim i vegetacijskim uvjetima na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije nalazimo automorfne i hidromorfne jedinice tala. Automorfna tla su nastala na ocjednim formama reljefa, a na skoro ravnim terasama, blagim padinama breùljaka i u dolinskom dijelu podru~ja u uvjetima prekomjernog vlaènja poplavnom ili/i slivenom ili/i visoko podzemnom vodom nastala su hidromorfna tla kra}e ili duè mokre faze.

T a b e l a 4 8 .T a b e l a 4 8 .

Pedos i s t emske j ed i n i c ePedos i s t emske j ed i n i c e R.br.R.br. N a z i vN a z i v

A . A u t omo r f n a t l aA . A u t omo r f n a t l a M a t i ~ n i s u p s t r a tM a t i ~ n i s u p s t r a t

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Sirozem silikatno karbonatni Rendzina karbonatna Rendzina izluèna

Ranker distri~ni liti~ni Ranker distri~ni regoliti~ni Eutri~no sme|e tipi~no

Euriti~no sme|e lesivirano Distri~no sme|e tipi~no Distri~no sme|e lesivirano

Distri~no sme|e pseudoglejno Lesivirano tipi~no

Lesivirano pseudoglejno

Na lesu i laporu Na laporu i

Mekim vapnencima Na {kriljevcu,

Konglomeratu, pje{~enjaku Les, lapor, I ilova~a

Ilova~a, les Pje{~enjaci, Konglomerati Les, ilova~a Les, ilova~a

B . H i d r omo r f n a t l aB . H i d r omo r f n a t l a 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

Aluvijalno-koluvijalno neoglejno Aluvijalno-koluvijalno oglejno

Pseudoglej zaravni Pseudoglej obrona~ni Semiglej aluvijalno

Mo~varno glejno hipoglejno Mo~varno glejno amfiglejno

Pijesak, {ljunak Ilova~a

Les, ilova~a Pijesak, ilova~a Glina, {ljunak Pijesak, ilova~a Glina, {ljunak

Izvor podataka: Vodoprivredna osnova sliva rijeke Orljave

KARTA PEDOLO[K I POKROV @UPAN I JEKARTA PEDOLO[K I POKROV @UPAN I JE

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

#

##

##

#

#

#

#

#

##

1

2

3

4

5

6

7

8

910

11

1213

1415

16

17

18

1920

2122

- Polazi{ta -


55

Pedolo{ke podloge @upanije kori{teno iz Izvora Topografske osnove Vojnogeografskog instituta 1:50 000,

PEDOFIZ IKALNA SVOJSTVAPEDOFIZ IKALNA SVOJSTVA Automorfna tla su razli~ite efektivne dubine, pra{kastoglinastoilovaste, ilovaste i

glinastoilovaste teksture. Hidromorfna tla mogu biti i teè teksture, odnosno nalazimo pojedine slabije propusne pra{kastoglinaste horizonte. Hidrauli~ka provodljivost ili propusnost za vodu pojedinih automorfnih pedosistematskih jedinica ili horizonata, moè varirati od male (3x10-5 cm/s) do brze (700 x 10-5 cm/s). Kapacitet za vodu do jedan metar dubine moè biti kod raznih tekstura od 250–500 mm.

Prema plasti~nosti nalazimo slabo plasti~na (IP < 7) do vrlo plasti~na tla (IP>17). Hidromorfna tla imaju volumen pora od 38–62% vol. {to zna~i da su malo do vrlo porozna u pojedinim slojevima. Kapacitet za zrak varira od 0–12% vol. Infiltracijsku sposobnost mogu aproksimirati sljede}e vrijednosti (prema ameri~kim izvorima):

-- l a g ana p j e s ko v i t a i l o v a ~ a z a gu s t i pok r o v 40 , a r i j e t k i pok r o v 25 mm/ s a t , l a g ana p j e s ko v i t a i l o v a ~ a z a gu s t i pok r o v 40 , a r i j e t k i pok r o v 25 mm/ s a t , -- pra{kasta i pra{kasta i lova~a i pjeskovita ilova~a za gusti pokrov 25, a rijetki pokrov 15 mm/sat,lova~a i pjeskovita ilova~a za gusti pokrov 25, a rijetki pokrov 15 mm/sat, -- p r a { k a s t a i l o v a ~ a z a g u s t p o k r o v 1 8 , a r i j e t k i p o k r o v 1 2 mm / s a t , p r a { k a s t a i l o v a ~ a z a g u s t p o k r o v 1 8 , a r i j e t k i p o k r o v 1 2 mm / s a t , -- pra{kasta ilova~a iznad teèg mehani~kog sastava (heterogeno tlo) za gust pokrov 15, a pra{kasta ilova~a iznad teèg mehani~kog sastava (heterogeno tlo) za gust pokrov 15, a r i j e t k i p o k r o v 1 0 mm / s ar i j e t k i p o k r o v 1 0 mm / s a t .t .

T a b e l a 4 9 .T a b e l a 4 9 . F i z i ka l na svo j s t va t l a s l i v a r i j e ke Or l j a ve F i z i ka l na svo j s t va t l a s l i v a r i j e ke Or l j a ve MEHAN I^K I SASTAV TLAMEHAN I^K I SASTAV TLA

% sadràj ~estica .mm fi Broj profila, Pedosistematska Jedinica

Dubina u cm 2-0,2 0,2-0,05 0,05-0,02 0,02-0,002 <0,002

Teksturna Oznaka SSM (1951)

1 2 3 4 5 6 7 8

P – 1 Sirozem, silikatno

Karbonatni

5-24 24-39 39-85 85-174

6,42 6,80 2,52 1,63

13,70 15,87 7,82 5,75

25,00 26,85 23,73 26,35

25,20 26,67 25,98 28,73

29,68 23,81 39,95 37,54

PrGI PrI PrGI PrGI

P-2 Rendzina karbonatna

0-16 16-53 53-64

0,66 0,57 0,49

4,78 3,18 1,24

22,42 16,95 7,83

28,39 36,15 49,37

43,75 43,15 41,07

PrG PrG PrG

P-3 Rendzina izluèna

0-20 20-29

35,97 33,63

8,40 7,16

15,62 13,24

26,95 33,11

13,06 12,86

I I

P-4 Ranker distri~ni,liti~ni

2-18

20,5

* 15,55

* 15,55

29,4

19,0

GI

P-5 Ranker distri~ni,

Regoliti~ni

0-5 5-29 29-51

31,77 22,54 19,75

8,76 6,60 7,61

10,12 40,71 13,99

31,11 11,99 40,23

18,24 18,16 18,42

I PrI PrI

P-6

Eutri~no Sme|e, tipi~no

0-15 15-30 30-78 78-103

8,52 4,46 5,08 6,81

12,68 6,98 12,44 14,87

25,91 30,78 20,20 19,58

21,29 20,77 22,68 20,68

31,80 37,01 39,62 38,06

GI PrGI PrGI PrGI

P-7

Eutri~no

sme|e lesivirano

0-7 7-21 21-35 35-67 67-105

1,14 5,57 2,94 1,24 2,59

18,77 8,59 5,99 4,02 4,31

47,16 32,75 39,80 30,27 29,25

18,08 30,24 24,94 28,24 23,99

14,85 22,85 26,33 36,23 37,88

PrI PrI PrI PrI PrGI

P-8 Distri~no sme|e,

Tipi~no

0-14 14-34 34-90

16,69 15,82 14,38

14,69 9,11 9,80

23,32 25,45 25,60

29,43 31,85 31,50

15,87 17,77 18,72

PrI PrI PrI

P-9 Distri~no sme|e,

Tipi~no

1-15 15-22 22-40

30,3 28,3 27,4

27,7 30,5 35,2

*

26,6 21,2 16,8

15,4 20,0 20,6

GI GI PGI

P-10 0-5 18,02 7,82 16,72 34,41 23,02 PrI

- Polazi{ta -


56 Distri~no Sme|e, Tipi~no

5-36 36-95 95-120

21,84 29,80 31,85

6,09 11,48 14,06

13,16 13,10 10,49

35,97 22,86 23,81

22,94 22,76 19,81

I I I

P-11 Distri~no Sme|e,

Lesivirano

0-5 5-22 22-40 40-90

6,38 1,41 0,96 1,80

11,18 5,74 3,69 3,39

33,52 38,54 38,00 33,72

32,41 33,81 35,54 29,64

16,51 20,50 21,81 31,15

PrI PrI PrI PrGI

P-12 Distri~no Sme|e,

Pseudoglejno

5-23 23-46 46-100 100-140

1,12 1,08 1,55 0,58

3,94 4,18 3,55 2,85

36,78 36,67 38,02 33,06

42,03 37,71 24,18 32,88

16,13 20,36 32,70 30,63

PrI PrI PrGI PrGI

P-13 Lesivirano Tipi~no

0-18 18-33 33-68 68-84 84-104

1,36 1,62 2,39 0,82 0,63

3,12 3,67 3,80 2,92 2,95

45,52 36,84 31,51 31,44 34,64

36,15 36,15 31,46 32,93 25,55

16,85 21,72 30,84 31,89 36,23

PrI PrI PrGI PrGI PrGI

P-14 Lesivirano Tipi~no

0-20 20-40 40-70 70-90

2,34 2,28 2,27 2,93

4,50 3,20 2,98 2,84

34,59 33,68 31,20 31,90

40,50 35,00 30,09 29,86

18,07 25,84 30,40 32,47

PrI PrI PrGI PrGI

P-15 Lesivirano

Pseudoglejno

0-18 18-42 42-73 73-87

9,30 10,81 9,79 5,17

9,34 21,30 15,28 20,07

28,88 19,23 33,40 38,09

34,15 28,85 20,68 15,30

18,33 19,81 20,85 21,37

PrI I PrI PrI

P-16 Aluvijalno- Koluvijalno oglejeno

0-44 44-75 75-125 125-270

5,2 5,1 1,0 15,2

19,6 21,5 12,4 32,02

40,0 43,4 44,2 26,0

21,8 18,4 26,6 11,6

13,4 11,6 15,8 15,0

PrI PrI PrI I

P-18 Pseudoglej Obrona~ni

0-5 5-24 24-56 56-105

4,44 0,92 0,92 1,00

8,32 3,99 1,44 3,04

40,15 43,30 42,46 31,92

32,06 34,24 31,55 29,11

15,03 17,53 23,63 34,93

PrI PrI PrI PrGI

P-19 Semiglej Aluvijalno

0-25 25-45 45-70 70-190 190-250 250-270

12,5 11,7 15,4 16,7 15,9 16,9

11,3 13,4 14,4 14,1 10,8 11,1

32,2 31,1 29,6 29,0 34,7 30,6

32,2 27,8 23,0 20,2 20,8 20,4

11,8 16,0 17,6 20,0 17,8 21,0

PrI PrI PrI I PrI PrI

P-20 Mo~varno Glejno-

Hipoglejno

0-16 16-45 45-90 90-110 170-210 210-250

1,5 1,4 0,7 4,8 13,9 17,7

6,5 3,8 2,6 4,6 11,6 15,5

26,2 22,8 20,1 15,8 21,5 23,0

39,6 42,0 37,6 31,8 22,6 19,8

26,2 30,0 39,0 43,0 30,4 24,0

PrI PrGI PrGi PrG GI I

P-21

Mo~varno Glejno

Amfiglejno

0-19 19-37 37-88 88-134

1,0 0,3 0,9 3,2

* 20,4 13,6 25,4 25,4

* 43,5 44,5 39,0 32,7

17,9 16,6 18,0 15,1

PrG PrG PrGI PrGI

P-22

Aluvijalno, Koluvijalno Oglejno

0-20 70-90

140-160 230-250

0,6 0,3 0,3 0,5

* 48,1 42,9 36,3 29,3

*

41,7 45,2 54,3 63,4

9,6 11,6 9,1 6,8

I PrI PrI PrI

Izvor podataka: Vodoprivredna osnova sliva rijeke Orljave TUMA^: *~estice od 0,2 do 0,02 mm; PrI - pra{kasta ilova~a PrG - pra{kasta glina PrGi - pra{kaasto glinasta ilova~a I - ilova~a

- teì mehani~ki sastav pra{kastoglinasta ilova~a 9, za gusti pokrov 12, a za rijetki pokrov 8 mm/sat, - te{ki mehani~ki sastav (gline, glinaste ilova~e) za gusti pokrov 8, a rijetki pokrov 4 mm/sat.

NAÎN I VLA@ENJA TLANAÎN I VLA@ENJA TLA a) Automorfna i aluvijalno neoglejena tla kra}e plavljena imaju prema hidropedolo{koj

terminologiji i metodici automorfni na~in vlaènja procjednom povr{inskom (oborine, slivena ili poplavna) vodom. Dominiraju oksidacijski procesi aeriranog tla (sirozem, rendzina, ranker, eutri~no sme|e, distri~no sme|e i lesivirano).

- Polazi{ta -


57 Samo kod aluvijalnih i teksturno teìh Bt horizonata distri~nosme|ih ili lesiviranih tala, moè biti povremeno sporije procje|ivanje povr{inskih voda.

b) Pseudoglejni na~in vlaènja obiljeàva vlaènje sporo procjednim i povremeno stagniraju}im povr{inskim vodama (pseudoglej zaravni), odnosno dominantno i bo~nim vodama (niz padine) kod obrona~nog pseudogleja.

c) Semiglejni na~in vlaènja obiljeàva vlaènje procjedom povr{inskom vodom do 1 m dubine, a dublje fluktuiraju}om podzemnom vodom, koja je u slu~aju semigleja aluvijalnog u direktnoj vezi s vodom u vodotoku - koritu.

d) Hipoglejni na~in vlaènja obiljeàva dominatno vlaènja fluktuiraj}om i do povr{ine tla podzemnom vodom.

e) Amfiglejni na~in vlaènja obiljeàva kombinirano vlaènje povr{inskom i podzemnom vodom.

f) Aluvijalni na~in vlaènja obiljeàva kombinirano vlaènje poplavnom i fluktuiraju}om podzemnom vodom (aluvijalno-koluvijalno u zoni poplava).

PEDOKEMIJSKA SVOJSTAVAPEDOKEMIJSKA SVOJSTAVA

Automorfna tla breùljka i brda imaju razli~ita pedokemijska svojstva zbog razli~ite mati~ne podloge, na~ina kori{tenja ({ume, travnjaci, obradiva tla) i ostalih pedogenetskih ~inioca. Reakcija tla je od jako kisele do slabo alkali~ne, karbonatna tla (napr. rendzine, sirozemi) imaju i do 40 % CaCO3, povr{inski slojevi 1,5-18,0 % humusa. Stupanj zasi}enosti adsorpcijskog kompleksa bazama je od 5-50 % za kisela isprana tla te preko 50 % za eutri~no sme|a i neka lesivirana tla. Opskrbljenost hranjivima je varijabilna, od vrlo slabe do bogate opskrbljenosti fiziolo{ko aktivnim fosforom i kalijem. Manja opskrbljenost hranjivima je osobina obradivih i erodibilna tala (tabela 4).

PROSTORNI RASPORED TALAPROSTORNI RASPORED TALA Automorfna tla (dvanaest pedosistematskih jedinica) i hidromorfna tla (sedam

pedosistematskih jedinica) grupirano je u dvanaest kartografskih jedinica. Tako su tla rije~nih i poto~nih dolina prikazana u jednoj, tla terasa i manjih breùljaka u tri te tla breùljka ve}ih nagiba i brda u osam pedokartografskih jedinica (tabela 5 u tekstu). Tla su iz prakti~nih razloga grupirana u tri rajona ili grupe. Svaka grupa predstavlja neku prostornu, proizvodnu i meliorativnu cjelinu. T a b e l a 5 0 .T a b e l a 5 0 .

BrBr K a r t o g r a f s k a j e d i n i c aK a r t o g r a f s k a j e d i n i c a -- N a z i v N a z i v P o v r { i n aP o v r { i n a -- haha M a t i ~ n i s u p s t r a tM a t i ~ n i s u p s t r a t

1 2 3 4 g rupa A . T l a r i j e ~n i h i po t o ~n i h do l i n ag r upa A . T l a r i j e ~n i h i po t o ~n i h do l i n a

1

Aluvijalna koluvijalna neoglejna i oglejna-Mo~varno glejna hipoglejna

i amfiglejna-semiglej aluvijalno

19 014

aluvij ili koluvij ({ljunak, ilova~a, glina)

g r up a B . T l a t e r a s a i man j i h b r e ` u l j a k ag r up a B . T l a t e r a s a i man j i h b r e ` u l j a k a 2 Lesivirana tipi~na i pseudoglejna 18 717 ilova~e, les 3 Pseudoglej zaravni i obrona~ni –

Lesivirano tipi~no i pseudoglejno 17 776 ilova~e, les

4 Pseudoglej obrona~ni - Distri~no ili Kiselo sme|e tipi~no i lesivirano

12 417 ilova~e, les

g r upa C . T l a b r e ` u l j a k a i b r d ag r upa C . T l a b r e ` u l j a k a i b r d a 5 Sirozem silikatno karbonatni –

Eutri~no sme|e tipi~no i lesivirano 2 880 lapor, les

6 Rendzina – Sirozem silikatno Karbonatni

8 393 lapor, meki vapnenci,

laporovite gline 7 Eutri~no sme|e tipi~no, lesivirano –

Lesivirano tipi~no i pseudoglejno 3 112 ilova~e, pijesci i gline

- Polazi{ta -


58

8 Eutri~no sme|e tipi~no i lesivirano - Rendzina

3 410 lapor, les

9 Lesivirano tipi~no i pseudoglejno - Rendzina – Eutri~no sme|e tipi~no i lesivirano

11 408 ilova~e, lapor, laporoviti

vapnenci 10 Distri~no sme|e, tipi~no, lesivirano

I pseudo – Rendzina 13 502 ilova~e, les, {kriljevci,

konglomerat, pje{~enjak, lapor

11 Distri~no sme|e tipi~no i lesivirano Ranker liti~ni i regoliti~ni distri~ni 24 709

ilova~e, les, {kriljevci, konglomerat, pje{~enjak,

lapor 12 Lesivirano tipi~no i pseudoglejno –

- Distri~no sme|e tipi~no i pseudoglejno - Ranker regoliti~ni

4 331 Ilova~e, pijesci, pje{~enjaci,

{kriljevci

U k u p n o : 139 669 Stambena zona Poège : 231

SVEUKUPNO : 139 900 Izvor podataka: Vodoprivredna osnova sliva rijeke Orljava-Londà

Mine ra lne s i rov ineM ine ra lne s i rov ine Slavonsko gorje s masivima Psunja, Papuka, Krndije i Dilj-gore, predstavlja geolo{ki

najsloènije i najinteresantnije podru~je sjeverne Hrvatske. U {iroko kronistratigrafskom rasponu tu su zastupljene najstarije i najraznovrsnije geolo{ke formacije u Hrvatskoj po~ev od prekambrija, paleozoika i mezozoika do najmla|ih ~lanova kenozoika. U geotektonskom smislu tu su utvr|eni tragovi svih zna~ajnijih orogenetskih zbivanja, od tzv. bajkalske faze, kaledonske, hercinske i alpijske orogeneze do postanka neotektonskih struktura.

Brojni i raznovrsni litostratigrafski ~lanovi nosioci su tako|er brojnih mineralizacija i orudnjenja, pa se ovaj dio Hrvatske moè smatrati najbogatiji po broju i raznovrsnosti nalazi{ta i pojava mineralnih sirovina.

Slavonsko gorje je izrazito pokriveno {umom te u ekolo{kom smislu predstavlja biolo{ku oazu Slavonije i sjeverne Hrvatske. Raznovrsna geolo{ka gra|a terena uvjetovala je razveden reljef s mnogobrojnim gorskim kosama, grebenima, dubokim dolinama i jarcima koji su uvjetovali razvijenu i bogatu hidrografsku mreù bistrih potoka i poto~i}a koji s Psunja gravitiraju preko Orljave i Pakre u sliv rijeke Save, dok bilo centralnog i zapadnog Papuka ~ini vododjelnicu tokova sliva Save i Drave.

Skupina slavonskih planina odudara od pojma ravne Slavonije. Na prostoru izme|u Drave i Save posebno se isti~e trup Papuka s Krndijom koji se proteè u duìni od 75 km, s najvi{im vrhom od 953 m i prostrani masiv Psunja s najvi{om to~kom od 989 m. Planinski vijenac zatvara Poè{ka gora s najvi{im vrhom od 616 m i Dilj-gora visine 459 m.

U skladu s ranijim mi{ljenjima pretpostavlja se da su stijene slavonskog gorja psunjsko granit-metamorfnog kompleksa prekambrijske starosti. Najstarije stijene na podru~ju Psunja, Papuka i Krndije su prekambrijski metamorfiti, stvarani u geosinklinalnim uvjetima sedimentacije s jasnim osobinama vulkanske aktivnosti. Za vrijeme bajkalskih orogenetskih zbivanja stijene su metamorfozirane u rasponu od kloritskog do amfibolitskog facijesa. Kasnijim procesima metamorfozne stijene su retrogradno izmijenjene i kataklazirane.

U amfibolitski facijes ulaze razni varijeteti gnajseva amfibolita, amfibolitskih {kriljavaca, metagabra, mramora i granitskih stijena. Glavnu masu ~ine gnajsevi s granatom, staurolitom, rje|e distenom i silimanitom. Paralelno folijaciji ove osnovne mase metamorfita u nju su uloèni amfiboliti i amfibolitski {kriljavci, a rijetko i mramori. Uz amfibolite i amfibolitske {kriljavce prisutne su i pojave metogabra kao i manja nepravilna tijela i ìle granitskih stijena i manje mase serpentina. Pojave granitoida u najstarijem metamorfnom kompleksu obilje`ja su za ovu zonu na ju`nom Papuku, a pojave serpentina na centralnom dijelu Psunja.

- Polazi{ta -


59 Poè{ko-slavonska ùpanija zahva}a brdsko-planinsko podru~je svih masiva

slavonskog gorja kao i cjelokupni prostor poè{ke zavale. Geolo{ki sastav podru~ja je vrlo raznolik i litostrategijski, strukturno i tektonski. Najstarije naslage pripadaju kutjeva~koj seriji odnosno krndijsko-psunjskom kompleksu s elementima prekambrijske starosti, migmatiti i graniti pripadaju starijem paleozoiku, mezozojski kompleks predstavljen je prete`no u karbonatnom razvoju trijarskih naslaga na Papuku i krednim vapnencima i efuzivima u Poè{koj gori. Rubni pojas gorja i depresija Poè{ke zavale izgra|uju mla|e neogenske naslage sa razvojem miocena, pliocena i kvartara. U podlozi kotline nalaze se tako|er starije stijene progresivno-metamorfnog kompleksa za podru~je Poè{tine.

Za pakra~ki dio najstariji predpaleozojski kompleks naslaga u masivu Psunja su granat-staruolitski gnajsevi u izmjeni s amfibolitima i florezirani granitoid. Slijede grafitonosni klorit-sericitski {kriljevci sjevernog Psunja i ju`nih padina Ravne gore. Od paleozojskih stijena na Ravnoj gori su zastupljeni biotit-muskovitski gnajsevi i kloritski {kriljevci, migmatiti i graniti, a na Psunju metamorfiti karbonske starosti s orudnjenjima grafita i granitni kompleks Omanovca. Mezozojske naslage su predstavljene karbonatnim sedimentima gornjeg trijasa, a rubna podru~ja Papuka i Psunja izgra|uju naslage miocena, pliocena i kvartara. Istraìvanja i eksplatacija mineralnih sirovina na podru~ju @upanije ima dugu tradiciju, od jamskih radova na sme|em ugljenu na podru~ju Ratkovice i Nurkovca, preko pokusnog rudnika talk-kloritnog {kriljca (milovke) u Koprivnoj, grafita u Kaptolu do u leì{ta kvarcnog pijeska Vrani} u 80-tim dnevnim kopovima i analcimskog tufita u Poljanskoj. U kamenarstvu je stalna aktivnost na otkopavanju i preradi tehni~kog kamena na dnevnom kopu dolomita Veli~anka, na kopu amfibolita Vetovo i stijenama-dijabaznog sastava u Vidovcima. U Papuku, Krndiji i Poè{koj gori su brojni {umarijski kamenolomi i tzv. pozajmi{ta gdje se povremeno eksplatiraju amfiboliti, amfibolitski {kriljevci, graniti, vapnenci i drugi materijali za nasipavanje {umarijskih komunikacija. Leì{te dijabaza nalazi se u podru~ju Tisice, sjeverno od Velike u kanjonu Dubo~anke. Leì{te kvarcnog pijeska u Vrani}u, sjeveroisto~no od Orljavca, dok se sjeverno od Orljavca nalazi leì{te vapnenca. Leì{te mramoriziranog vapnenca Mirkovica - Bzenica, locirano je zapadno od Pleternice, na padinama Poè{ke gore, leì{te tortonskih vapnenaca nalazi se isto~no od sela Pavlovci, a nalazi{te kvarcnog pijeska Mokre{ locirano je sjeverozapadno od sela Zdenkovac.

Istraèna su prospekcijski ili detaljno i brojna druga leì{ta mineralnih sirovina kao {to su: kvarcni pijesci, kvarciti, razne vrste potencijalnog arhitektonsko-gra|evinskog kamena i dr. Mnoge od tih sirovina }e se u bliskoj budu}nosti po~eti eksploatirati, a pojave rijetkih minerala i rijetkih elemenata te prisutnost radioaktivnih materijala i jo{ nekih sirovina zaokruùju interes poznavanja i kori{tenja resursnog potencijala @upanije. U redoslijedu prikaza leì{ta i pojava mineralnih sirovina moè se po~eti s leì{tima koja su unutar najstarijih poznatih geolo{kih formacija.

AMF IBOL IT I :AMF IBOL IT I : Nalazimo unutar zone ju`ne Krndije i zone isto~nog Psunja u granat-staurolitskim gnajsevima. Oni ~ine izmjenu stijena u kojima su amfiboliti i amfibolitski {kriljevci podre|eni. Najpoznatiji lokaliteti su VETOVO (tj. Vetovo - Skuburovac), dok su perspektivna leì{ta Vetovo-Klju~ine, êrnjanska glava i Gradac, lokalitet KRNDIJA kod Bekte{kog Gradi{ta, lokalitet STARI FATOVI i JEZERSKA KOSA, {umarijski kamenolomi na ju`nim padinama brda Mala Breza (Krndija), Mitrovo brdo te [eoviciaza podru~je Pakraca. Unutar najstarijih stijena Psunja nalaze se brojna tijela i slojevi amfibolita. Ve}a masa se nalazi na podru~ju FUKINAC (podru~je grada Oku~ani) koji jednim dijelom zadire u prostore Poè{ko-slavonske ùpanije.

GABRO:GABRO: Nalazi{ta su na podru~ju ju`nog Papuka. Istraìvanja su izvr{ena na lokalitetu Trbu{njak, a potencijalno nalazi{te je i u PODGORJU, sjeverozapadno od Trbu{njaka.

GRAN IT :GRAN IT : Najzna~ajnija nalazi{ta granita za podru~je Poè{tine su na {irem podru~ju Zve~eva. Lokalitet KRAJÎNOVICA nalazi se u masivu Ravne gore. Smatra se vrlo zna~ajnom lokacijom za mogu}e leì{te kvalitetnog ukrasnog kamena. Nalazi{te ZVEÊVO,

- Polazi{ta -


60

lokacija VU^JAK KAMENSKI, lokacija u ê{ljakovcima MLADI GAJ, lokacija kod KUTJEVA su ~etiri napu{tena {umarska kamenoloma. Granit se javlja i na podru~ju Poè{ke gore na lokaciji GORNJI VRHOVCI.

D I JABAZ :D I J ABAZ :Najpoznatije leì{te u Poè{tini je biv{i kamenolom TISICA, gdje su radovi prestali prije 30-tak godina i s vrlo malim blokovima stijena koja bi se zbog dekorativnosti mogla vaditi i kao arhitektonsko-gra|evinski kamen. Na {irem prostoru karbon-permskog kompleksa ima jo{ perspektivnih netaknutih nalazi{ta dijabaza na obli`nim lokacijama: TISOVAC, TISOVA^KA KOSA, KANJI[KA GLAVA i dr.

SP I L I T :SP I L I T : Nalazi{ta se nalaze na sjevernim padinama Poè{ke gore ju`no od grada Poège. Ove stijene su eksplatirane kao tehni~ki kamen na lokacijama PAKAO i NAKOP POTOK u Vidovcima.

R IOL IT :R IOL IT : Ove stijene nisu imale prije neko ekonomsko zna~enje, osim kao tehni~ki kamen. Nalazi{ta u Dervi{agi - davno zatvoren, kao i nalazi{te u napu{tenom {umarijskom kamenoloma na podru~ju Vesele (Glo`|e).

GNAJZ :GNAJZ : Jedri blokoviti gnajsevi su registrirani na vi{e pozicija {ireg podru~ja Zve~eva. Lokacija \EDOVICA je nalazi{te koje kao potencijalno za potrebe arhitektonsko-gra|evinskog kamena. Potencijalna lokacija koju je potrebno detaljnije istraìvanje s aspekta ukrasnog kamena je na podru~ju KLO[ANSKE KOSE.

MRAMOR IZ I RAN I VAPNENAC :MRAMOR IZ I RAN I VAPNENAC : Izdvojen na karbonatnom kompleksu Poè{ke gore. Lokalitet BZENICA i kamenolom BUDLJI[ kao povremeni aktivni {umarijski kamenolom. Svojom kvalitetom ovi vapnenci imaju zna~aj samo za tehni~ki kamen. Pojava-PETROV DOL (Klikun) je manji napu{teni kamenolom rekristaliziranog vapnenca na istoj lokaciji, pojava MIRKOVICA-BZENICA nalazi se uz {umarijski put u dolini Mirkovica. Ovo je jedna od najpovoljniji lokacija za otvaranje novog kamenoloma na tom podru~ju.

GRAF IT :GRAF IT : Na podru~ju grada Pakraca prisutni su rudnici nemetala - grafita koji se eksploatira jamski u rudnicima Brusnik, Sivornica i Brezovo polje u masivu Psunja. Na Psunju su izdvojene tri grafitne zone:

Zona s j e v e r nog P sun j a s man j im po j a v ama u mas i v u PapukaZona s j e v e r nog P sun j a s man j im po j a v ama u mas i v u Papuka gdje je prvi lokalitet je BRUSNIK s registriranim lokacijama u URLAJ POTOKU, RAKOVAC POTOKU, GORNJIM GRAHOVLJANIMA, KOPANJICI POTOKU, DUBOÂNAC POTOKU i STRA@BENICI;

Zona cen t r a l n og P sun j a ,Zona cen t r a l n og P sun j a , s leì{tima grafita u SIVORNICAMA i BREZOVOM POLJU, Zona z ap adnog P sun j a ,Z on a z ap adnog P sun j a , s lokalitetima na OMANOVCU, [EOVICI, METLA-PETROVU

POTOKU i METLA-KOTURI^KOM POTOKU u masivu Ravne gore. Grafiti i grafitni {kriljci su prisutni i na Papuku gdje se pojavljuju u dvije odvojene zone vezane za ju`ni i sjeverni Papuk. Pojave i orudnjenja vezani su za tzv. kutjeva~ku seriju, odnosno krndijsko-psunjski kompleks metamorfnih stijena. Kontinuirani niz pojava utvrdili smo na potezu Velika-Golo Brdo– Kaptol –Vetovo-Remetska rijeka te nastavak zone prema zapadu od Straèmana do [u{njara Kamenskih (Lokacije KAPTOL, DOLJANOVA^KI POTOK, REMETSKA RIJEKA).

GRAF ITN I [KR I L JC IGRAF ITN I [KR I L JC I : : Nalazi{ta su na tri lokacije MALA RIJEKA (Vetova~ka) i jedna na lokaciji DOBRA VODA sjeverno od Vetova. U zoni od Velike do ê{ljakovaca imamo ~etiri pojave izme|u Velike doline i doline potoka Ki{eljevac. U zoni od Straèmana do [u{njara Kamenskih najzna~ajnija pojava je na podru~ju STRA@EMANKE.

TALKTALK -- KLOR ITN I [KR I L JEVAC ( "M I LOVKA " ) : KLOR ITN I [KR I L JEVAC ( "M I LOVKA " ) : Zona s orudnjenjima nalazi se jugozapadno od Orljavca, odnosno zapadno od Rasne blizu ceste Poèga - Pakrac. Najzna~ajnija orudnjenja i pojave milovke nalaze se sjeverozapadno od sela Koprivna. Najzna~ajniji i najbolji istraèni lokalitet nalazi se u ORASI POTOKU. Lokalitet KOPRIVNA (radili{te 1) predstavlja potpuno istraèno leì{te prakti~no spremno za eksplataciju. Lokalitet KOPRIVNA (radili{te 2) nalazi se nizvodno od radili{ta 1 u Orasi potoku.

KVARC I T : KVARC I T : Na podru~ju Poège nalaze se zna~ajni nemetalni resursi u kvarcnim sirovinama. Lokacija RADOVANKA je jedna od najpogodnijih leì{ta za eksplataciju, a nalazi

- Polazi{ta -


61 se uz {umarsku cestu u dolini potoka Radovanke na ju`nim padinama Papuka. Lokalitet VELINAC nalazi se jugoisto~no od Zve~eva u dolini potoka Velinovac. Lokalitet KO[TED nalazi se na zapadnim padinama brda Ko{ted uz dolinu potoka Straèmanka. Lokalitet LIPOVAC kvarciti izgra|uju cijelo brdo Lipovac na isto~noj strani kanjona Straèmanke. Podru~je Lipovca nije dovoljno istraèno, ali je jasno da se radi o jednom od najve}ih leì{ta na Papuku. Lokalitet MALI[ÂK - vrhovi brda Mali{~ak izgra|eni su tako|er od kvarcita unutar stijena permo-trijaske starosti. Genetski se radi o potpuno istom tipu kvarcita i na lokalitetima Velinovac, Ko{ted, Lipovac i Radovanka. Lokalitet KAPAVAC predstavlja drugu ve}u zonu kvarcita na Papuku.

KVARCNE @ ICE : KVARCNE @ ICE : Lokalitet BILO KREMENJE nalazi se na vrhu brda Perunika na obroncima sjeveroisto~nog Psunja. Lokacije MALI DEBELJAK, VELIKI DEBELJAK i TOÂK su istraène, ali ih treba jo{ detaljnije istraìti za sve tri sirovine i to kvarc, feldspat i muskovit. Sva tri leì{ta pripadaju migmatitskoj zoni centralnog Papuka, gdje preteù stijene iz grupe gnajsa i gnajs-granita. Lokalitet TOPLI^KA GLAVA je nalazi{te ju`no ispod trigonometra na brdu Topli~ka glava. Tamo nalazimo i brojne pojave kvarca bjelutka. Lokalitet JAVOR-MALA RIJEKA, VELIKA RIJEKA nalazi se sjeverno od Vetova. Ve}a pojava je izme|u vrhunca Javor i Male rijeke.

FELDSPAT I L I SKUN : FELDSPAT I L I SKUN : Pojava prisutna u kompleksu sjeverno od Zve~eva, kao i kod Malog debeljaka, Velikog debeljaka i To~aka, s tm da je izdvojena pojava feldspatskih ìca u migmatskim stijenama DJEDOVICE uz {umarsku cestu isto~no od Djedovice.

DOLOM IT :DOLOM IT : U naslagama gornjeg trijasa Papuka prevladavaju stijene dolomitnog sustava. Sjeverno i sjeverozapadno od Velike nalazi se najve}i kamenolom dolomita u Slavoniji, "VELIÂNKA" stari kop i "VELIÂNKA I." koji se otkopava jo{ samo u nivou osnovnog platoa.

Eksploatirane rezerve su ve} maksimalno iskori{tene pa se eksploatacija preselila na zapadnu stranu toka Veli~anke na padine Mali{~aka gdje se ve} u{lo u izradu etaà novog

leì{ta VELIÂNKA II. Kao potencijalne lokacije za daljnje pro{irenje eksploatacije izdvojeni su MALI[ÂK,

i RADOVANKA. Ju`no od [panovice, na sjevernim padinama Psunja nalazi se kamenolom [UMETLICA za podru~je Pakraca.

VAPNENAC :VAPNENAC : Od detaljnije istraènih leì{ta imamo lokalitet ORLJAVAC koji se nalazi na 0,5 km sjeverno od sela Orljavac uz asfaltnu cestu Poèga-Pakrac. Leì{te predstavlja poseban tektonski blok koji izgra|uje isto~ni dio brda Stra`benica. Potencijalne lokacijje postoje [U[NJARA KAMENSKIH, gdje naslage vapnenca pripadaju rubnom podru~ju Papuka, izme|u [u{najra Kamenskih i Gornjih Vrhovaca te na [EOVICI za podru~je Pakraca.

LAPOR :LAPOR : Kod sela TULNIK nedaleko Pleternice, na lokaciji KUSONJE na ju`nim padinama Pakra~ke gore te lokaciji BUKOVÂNI izvr{ena su detaljna istraìvanja lapora kao sirovine za cementnu industriju.

TUF i TUF I T :TUF i TUF I T : Leì{te u POLJANSKOJ nalazi se na sjeverozapadnom rubnom podru~ju Poljanske u duìni 2,5 km te na podru~ju sjeveroisto~no od Poljanske uz gornji tok Straèmanke.

Ovo leì{te se moè smatrati i kao leì{te zeolita, odnosno minerala analcima. Leì{te VELIKA pripada grupi leì{ta staklastog tufa donjotortonske starosti. Nalazi{te se nalazi na podru~ju Radovanja~kog pa{njaka. Kao potencijalne lokacije tufa izdvojene su one kod NJE@I]A, AMATOVACA, BOGDA[I]A, KRU[EVA, STRA@EMANA I DOLCA.

KVARCN I P I JESAK : KVARCN I P I JESAK : Leì{te VRANI] je najzna~ajniji litolo{ki ~lan rhomboidea naslaga koje izgra|uju rubni pojas sjeverozapadnog dijela poè{ke zavale. Nalazi{te KANTROVCI je uz cestu ju`no od Kantrovaca, a manje nalazi{te je kod Poljanske. Nalazi{te VELIKA (Kozi}a dol)- je isto~no od Velike. Nalazi{te KOPRIVNICA je jugoisto~no od sela. Zna~ajno nalazi{te je ju`no od sela MITROVICA kod Kutjeva s dvije pojave kvarcnog pijeska. Nalazi{te PLETERNICA je lo{ije kvalitete. Nalazi{te isto~no od KUTJEVA svojstveno je po pijesku

- Polazi{ta -


62

zna~ajnom za potrebe gra|evinarstva. Nalazi{te GRADI[TE sjeveroisto~no iznad Gradi{ta te nalazi{ta Duboka, Veliki Bila~, Latinovac, Bu~je, Brodski Drenovac, Dobrogo{}e, Zdenkovac, Ljeskovica, Jurkovac, Dobra Voda Poluba{e i Stoj~inovac pripdadaju istom litografskom horizontu i regionalnom razvoju. Za podru~je Pakraca je najzna~ajnije nalazi{te isto~no od Pakraca i to u [PANOVICI i BRANE[CIMA Od istraènih lokaliteta potreba je izdvojiti pojave kvarcnog pijeska i to: PR@MAC, V.DEREZA, M.DEREZA, BU^JE.

MRK I UGLJEN :MRK I UGLJEN : Poznate su orudnjenja kod RATKOVICE (zatvoreni rudnik) i GRADI[TA te brojne manje pojave i indukacije na sme|i ili mrki ugljen u naslagama Poè{ke gore i rubnog podru~ja poè{ke zavale. Pojave mrgog uglja isto~no od rudnika Ratkovica poznate su u jarku potoka Studenac, zatim lokalitet PASKA u koritu potoka na lokaciji PETROV DOL i KOPANICE. Na sjevernim pristrancima Poè{ke gore u istim naslagama poznate su pojave mrkog ugljena na podru~ju BRESTOVAC. Lokacija biv{eg rudnika BEKTE@ GRADI[TE, nalazi se sjeverno od sela. Osim ovih lokacija pojavljuju se i sekundarne pojave na lokaciji OTOMANOV VRH i MITROVICA.

L IGN IT :L IGN IT : Ozbiljniji poku{aji eksplatacije odvijali su se na lokaciji BEKTE@A, dok su tanki slojevi lignita otkriveni u dolinama Lon~arskog potoka, Dragoljeva~kog potoka i Hajdareva~kog potoka. Lokacija DOBROGO[]E nalazi se na padinama brda Crlenak u {umi [i{ak sjeverno od sela Dobrogo{}e.

POJAVA R I JETK IH M INERALA I ELEMENATAPOJAVA R I JETK IH M INERALA I ELEMENATA Nisu dovoljno istraène, a predstvljaju potencijal na podru~ju Slavonskog gorja koji }e

se sve vi{e i detaljnije istraìvati: URAN :URAN : Ima vi{e pojava mineralizacije urana, svi su vezani za podru~je Papuka i to su

pojave na lokaciji Remetinska rijeka, Cipalovac potok, Kaptola~ki potok i Vrhovci, iako niti jedna lokacija od navedenih nije imala elemente za eksplataciju.

TORIJ :TOR IJ : Na terenu uz Olovni potok prona|ena je uz pojavu rijetkih zemalja i mineralizacija torija. Niti ova pojava nema gospodarsko zna~enje.

ZLATO:ZLATO: Pojave su poznate od ranije na Psunju, Papuku, a u najnovije vrijeme i na Poè{koj gori. Lokacije: Duboka potok, gornji tok potoka [amanovice, u{}e potoka Macutan, Brzaja. Iako su koncentracije imale samo mineralo{ko zna~enje, trebalo bi utvrditi primarne stijene nosioce zlata kao mogu}a sekundarna le i{ta. U novije vrijeme ispitane su lokacije na Poè{koj gori i to na lokacijama Vesela i Vu~jak potok te za podru~je Pakraca na lokalitetu Roguljica potok i Rakovca potok;

P IR IT :P IR I T : Ne{to zna~ajnije nalaze pirita postoji su u stijenama Ki{eljeva~kog kompleksa sjeverozapadno od Kaptola te u Poè{koj gori na lokaciji Vesela;

MONAC IT :MONAC IT : Najzna~ajnije koncentracije monocita su na|ene u nanosima Brzaje, na toponimu Macutana;

[EL I T :[EL I T : U ve}im koncentracijama predstavlja volframovu rudu i ~est je mineral u {lihovima Psunja i Papuka. Utvr|en je u nanosima Barskog potoka i Velikog potoka na Psunju te Macutanu

i [amanovici na Papuku. Na|ene koncentracije nisu ekonomske, ali su pobudile interes za daljnje istaìvanje;

C IRKON :C IRKON : Mineral u po~etnim nanosima Papuka. Moè biti tako|er interesantan za istraìvanje u korama tro{enja mati~nih stijena jer je gotovo jedini izvor elementa cirkonija. Prona|ene lokacije su u nanosima potoka Brzaja ( Macutan, [amanovica) Luke potoka, Radovancima, Veli~anki i Dubo~anki;

RUT IL :RUT IL : Zna~ajan je kao titanski materijal, na|en u manjim koncentracijama na lokacijama Brzaje, Luka potoka, Straèmanke, Radovanke i Veli~anke.

@ELJEZNA RUDA : @ELJEZNA RUDA : Na|ene pojave kod Pleternice i Sokolovca su samo mineralo{kog zna~enja;

OPEKARSKE GL INE : OPEKARSKE GL INE : U lesnim glinama platoa sjeverno od Poège i nalazi se kop koji je van upotrebe. U eksploataciji je lokacija kod Grabarja na potezu zapadno od prometnice Pleternica - Kutjevo te na podru~ju Filipovca.

- Polazi{ta -


63 VATROSTALNA GL INA : VATROSTALNA GL INA : Na podru~ju GORNJIH GRAHOVLJANA vr{i se dnevni kop. P r eg l e dna ka r t a m ine r a l n i h s i r o v i n aP r eg l e dna ka r t a m ine r a l n i h s i r o v i n a

Izvor podataka: List "Mineral", br. 1/99 godina,

Kl imatska ob i l j e ` j a K l imatska ob i l j e ` j a Odlike klimatskih prilika razmatranog podru~ja Poè{ke kotline uvjetovane su odlikama

op}e cirkulacije atmosfere u umjerenim {irinama te prirodnim poloàjem. Podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije ima umjereno kontinentalnu klimu i nalazi se u cirkulacijskom pojasu vjetrova umjerenih {irina s intenzivnim i ~estim promjenama vremena. Osnovne osobine umjerno tople ki{ne klime su sljede}e:

- srednja mjese~na temperatura je vi{a od 10oC u vi{e od ~etiri mjeseca u jednoj godini,

- srednja temperatura najhladnijeg mjeseca u godini kre}e se izme|u –30C i –18oC, a ne prelazi –22oC,

- ukupne koli~ine oborina kre}u se od 700 do 900 mm godi{nje, - vjetrovitost je promjenjiva, a zna~ajke za ovo podru~je su slabi vjetrovi i ti{ina, dok su

jaki vjetrovi rijetkost. Meteorolo{ka pra}enja izvode se na stanicama Poèga, Velika, Kutjervo, Pleternica. Glavne osobine prostora mogu se uo~iti analizom sljede}ih meteorolo{kih pojava:

- temperature, - oborina, - vjetra. Tempera tu ra z raka Tempera tu ra z raka

Temperatura zraka je vaàn klimatski element i prikazuje toplinsko stanje atmosfere. Mjeri se u temperaturnoj ku}ici na visini od 2 m iznad tla, i to tri puta dnevno. Niz od 12 srednjih mjese~nih temperatura naziva se godi{nji hod temeperature. Va`na obilje`ja, prema kojima se godi{nji hodovi razlikuju, su: srednjak, amplituda, broj ekstrema i vrijeme njihova nastupa te asimetrija krivulje godi{njeg hoda.

Godi{nji hod temperature ima dva ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum. Najtopliji mjesec je srpanj s prosje~nom temperaturom od 20,5oC (rje|e lipanj i kolovoz) a najhladniji sije~anj s prosje~nom temperaturom od –1,1oC (a vrlo rijetko prosinac ili velja~a). Srednje temperature zraka stanice Poèga u oC za razdoblje od 1954 do 1983. god.

- Polazi{ta -


64 T a b e l a 5 1 .T a b e l a 5 1 . STANICA I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ PO@EGA -1,1 1,6 6.0 10.7 15,5 19,1 20,5 19,6 16,0 10,7 5,7 1,3 10,5

Hladni dani javljaju se od rujna do svibnja, a najve}a u~estalost je od prosinca do velja~e, kada se moè o~ekivati da vi{e od 50% dana u mjesecu ima temperaturu manju od 0o C.

Obor ineObor ine Oborine prikazuju veliku vremensku i prostornu varijabilnost. Svojstva oborina su

analizirane prema podacima o srednjim mjese~nim i godi{njim koli~inama oborina, te s obzirom na maksimalne dnevne koli~ine.

Najop}enitiju sliku godi{njeg oborinskog reìma nekog podru~ja daje godi{nji hod oborina. U Poè{koj kotlini oborine obiljeàva postojanje primarnog i sekundarnog maksimuma koji se javljaju u lipnju i srpnju sa 90 do 100 mm te studenom sa 70 mm oborina. Minimum se javlja u velja~i i iznosi 40 do 50 mm. Ovo ukazuje na prisutnost kontinentalnih i maritimnih svojstava klime (ve}e koli~ine oborina zna~ajke su za maritmnu klimu, dok se kontinentalna klima odlukuje velikim koli~inama oborine u toplom dijelu godine). T a b e l a 5 2 .T a b e l a 5 2 . Pr ikaz srednj ih mjese~nih obor ina (mm/m Pr ikaz srednj ih mjese~nih obor ina (mm/m 22 1959 1959 –– 1988 god.) 1988 god.) STANICA I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Σ KUTJEVO 63,4 53,2 64,2 78,7 76,6 96,5 82,0 70,9 56,3 59,7 69,8 64,9 836,0 PO@EGA 51,7 45,8 51,2 61,8 68,7 95,6 84,8 75,9 65,5 55,0 69,2 67,2 792,5 PLETERNICA 53,4 46,2 52,1 61,9 65,0 87,8 85,2 80,3 63,5 55,4 67,3 60,2 778,2 VELIKA 55,1 47,9 52,4 66,2 73,4 94,7 72,8 73,0 57,0 53,5 65,8 57,0 768,7

Uzrok obilnijim ki{ama u proljetnim mjesecima, a naro~ito u lipnju, su ciklone, odnosno hladne fronte s njima u svezi, te labilne zra~ne mase koje daju oborine u obliku kratkotrajnih, ali intenzivnijih pljuskova. Kasnojesenski maksimum (oborine u studenom) donose ciklone u obliku dugotrajnijih oborina.

Maksimalne dnevne koli~ine oborina predstavljaju najve}u dnevnu koli~inu oborina palih tijekom jednog dana (24 sata) i pokazuju veliku varijabilnost tako da se u jednom te istom mjesecu od godine do godine me|usobno dosta razlikuju. Maksimalne dnevne koli~ine oborina procijenjenih prema Gumbelu za dvadesetogodi{nji period ponavljanja kre}u se oko 80 mm. Razlog ovakvoj godi{njoj distribuciji leì u vremenskim formacijama koje daju oborine. Ciklonalna aktivnost tijekom prolje}a i jeseni zahva}a {ire podru~je, daje dugotrajnije, ali naj~e{}e manje intenzivne dnevne koli~ine oborina, dok su ljetni pljuskovi kratkotrajniji, ali intenzivniji, te daju oborine na uèm podru~ju Stoga se i jednodnevne maksimalne koli~ine oborina ljeti znatno razlikuju.

V je t a r V j e t a r Osnovne podatke o strujnom reìmu nekog podru~ja daje ruà vjetrova. Radi se za

16 smjerova vjetra po klasama, ja~ina prema Beaufortovoj skali na temelju tri termina motrenja. Odnos stupnjeva bofora i m/sek, dan je kako slijedi:

T a b e l a 5 3 .T a b e l a 5 3 .

BOFOR IBOFOR I m / s e km / s e k ti{ina 0,0 do 0,2 1 0,3 do 1,5 2 1,6 do 3,3 3 3,4 do 5,4 4 5,5 do 7,9 5 8,0 do 10,7 6 10,8 do 13,8 7 13,9 do 17,1 8 17,2 do 20,7 9 20,8 do 24,4 10 24,5 do 28,4 11 28,5 do 32,6 12 32,7 do 36,9

- Polazi{ta -


65 Smjer vjetra uvjetovan je op}im strujanjem atmosfere {irih razmjera ii lokalnim

faktorima, prije svega orografijom. S obzirom na smjer strujanja vjetrova u svim sezonama prevladava strujanje sa zapada {to je posljedica prevladavaju}eg zapadnog strujanja u umjerenim geografskim {irinama, ali kanaliziranog pruànjem kotline u smjeru zapad – istok. U godini prosje~no oko ~etvrtina svih vjetrova (261,3o/oo) pu{e iz zapadnog smjera. Zapadnjak je naju~estaliji ljeti (300,8o/oo), a tek ne{to rje|i zimi (229,2o/oo) kad je malo zastupljeniji vjetar iz sjevernog kvadranta (182,6o/oo). Ti{ine su vrlo rijetke, a naj~e{}e su zimi (5,7o/oo). Ja~ine vjetra po smjerovima se vrlo malo razlikuju. Srednja godi{nja ja~ina vjetra bez obzira na smjer je 1,4 Beauforta. Tek ne{to ve}om ja~inom prosje~no pu{e sjevernjak (1,6 Beauforta), a vjetar iz sjeverozapadnog smjera najmanje je ja~ine (1,2 B). Na prigorskom i podgorskom podru~ju vjetrovi su op}enito intenzivniji negoli na niìm podru~jima.

Vjetar je prosje~no najja~i u prolje}e (1,5 B), ali su op}enito razlike u ja~ini vjetra po sezonama minimalne (1,3-1,5 B). U svim sezonama sjeverni je vjetar najja~i (1,5-1,77 B). U prolje}e jednakom ja~inom (1,7 B) pu{u sjeveroisto~ni i isto~ni vjetar. Zimi je najslabiji isto~njak, a u ostalim sezonama jugozapadnjak.

E (173,31)

S (63,75)

SW (122,39) SE (106,97)

NW (159,20) NE (98,88)

RU@A VJETROVA

N (131,27)

LIPIK - PAKRAC - UÊSTALOST

W (137,03)

SE (1,30)

E (1,50)

RU@A VJETROVA MJERNA STANICA PO@EGA

N (1,60)

S (1,40)

SW (1,30)

W (1,20)

NW (1,30) NE (1,50)

E (0,52)W (1,10)

SW (0,90)

S (0,48)

SE (0,36)

NW (0,92) NE (0,70)

N (0,95)

RU@A VJETROVAVELIKA

RU@A VJETROVA PLETERNICA

NE (0,60)NW (0,95)

N (0,60)

SE (0,30)SW (0,90)

S (0,40)

W (1,00) E (0,50)

S (0,70)

NW (1,00)

W (1,50) E (0,65)

SE (0,45)SW (0,95)

NE (1,00)

N (1,10)

RU@A VJETROVA KUTJEVO

RU@A VJETROVA

N (2,40)

NW (2,10)

SW (2,00)

S (2,10)

W (2,10)

NE (2,00)

E (1,60)

SE (1,75)

LIPIK-PAKRAC

- Polazi{ta -


66

Naob l aka i i n so l ac i j aNaob l aka i i n so l ac i j a Srednje mjese~ne vrijednosti naoblake predstavljaju prosje~ne zna~ajke dnevnog reìma

naoblaka za svaki pojedini mjesec dobivenog iz klimatolo{kih termina motrenja (7, 14 i 21 sat) i izraène u desetinama pokrivenosti neba oblacima.

Prema podacima stanice Poèga (1954–1983.) srednja godi{nja naoblaka na podru~ju Poè{ke kotline iznosi 5,6 desetina ~ime ovo podru~je spada u obla~niji dio Hrvatske.

Tijekom godine naoblaka je samo u tri mjeseca, od srpnja do rujna, manja od 5 desetina s minimumom od 4,2 desetine u kolovozu. U svim ostalim mjesecima moè se o~ekivati da je u prosjeku vi{e od polovice neba zastrto oblacima. Maksimum je u prosincu kada je srednja naoblaka 7,2 desetine.

Standardna devijacija kao mjera rasipanja pokazuje da je promjenjivost naoblake najmanja ljeti (lipanj i srpanj) a najve}a po~etkom prolje}a (oùjak).

U godi{njem hodu najmanje trajanje sijanja sunca registrira se u prosincu, zbog najniè visine Sunca i najve}e prosje~ne naoblake, ~estih magli i formiranja niske naoblake.

Najduè trajanje insolacije zabiljeèno je u srpnju, a ne u lipnju kako bi se o~ekivalo zbog najve}e visine Sunca. U ovom podru~ju Hrvatske ~e{}i su prodori hladnih zra~nih masa s dugotrajnijom naoblakom u lipnju nego u srpnju. Godi{nje se moè o~ekivati u prosjeku 1975 sun~anih sati na podru~ju Poè{ke kotline, dok ih je na podru~ju gradova Pakraca i Lipika ne{to vi{e - 1876 sati.

Bro j dana s padan jem sn i j ega Bro j dana s padan jem sn i j ega Snijeg pada oko 19 (Velika) do 28 (Kutjevo i Lipik) dana u godini, naj~e{}e od

studenog do travnja, dok su snje`ne oborine u svibnju i listopadu izvanredno rijetke. Naj~e{}e su u sije~nju (5–7 dana s padanjem snijega), slijede prosinac, velja~a i oùjak, dok u studenom i travnju snijeg padne tek u 1–2 dana. U Pleternici snje`na se oborina pojavila tek jednom u svibnju i listopadu, a u Kutjevu 6 puta u listopadu u tridesetogodi{njem periodu. U~estalost padalina na podru~ju sliva Orljava analizirana je na temelju niza podataka od 1959–1988 god. a na podru~ju sliva Ilova – Pakra od 1949.–1985. godine.

V laga z rakaV l aga z raka Vlaga zraka je obra|ena u vidu relativne vlage zraka. Relativna vlaga zraka predstavlja

stupanj zasi}enosti zraka vodenom parom a moè se definirati kao omjer izme|u koli~ine vodene pare koja postoji u zraku u danom momentu i maksimalne mogu}e koli~ine vodene pare koju bi zrak, uz istu temperaturu sadràvao kad bi bio zasi}en. Ako je zrak na povr{ini vode zasi}en, tlak vodene pare, kojim ona priti{}e na podlogu je maksimalni ili ravnote`ni i funkcija je temperature. Stvarni tlak vodene pare manji je ili jednak maksimalnom tlaku vodene pare (jednak u slu~aju kad je relativna vlaga 100%). Rosi{te je ona temperatura koju bi imao zrak kad bi stvarni tlak vodene pare postao maksimalan.

Prosje~na godi{nja vrijednost relativne vlage zraka na temelju 35-godi{njeg pra}enja je za podru~je Poè{ke kotline 82% dok je za podru~je Lipika 77,4%.

Godi{nji hod tlaka vodene pare i rosi{ta paralelan je s temperaturnim najniìm vrijednostima, najniìm u sije~nju (4,9 hPa tlaka vodene pare i rosi{te –3,0o C) a najvi{im u srpnju (18,5 hPa odnosno 16,3o C).

1.1.2.2. Osnovne kategor i je kor i{ ten ja zeml j i{ ta1.1.2.2. Osnovne kategor i je kor i{ ten ja zeml j i{ ta

Povr{inski vegetacijski pokrov @upanije ~ine {ume, livade i obradive povr{ine. Ostali pokrov ~ine vode, izgra|ena povr{ina, ceste, putovi, èljeznice, zemlji{te posebne namjene i ostalo zemlji{te.

- Polazi{ta -


67

T a b e l a 5 4 .T a b e l a 5 4 .

OSNOVNE KATEGOR I JE KOR I[TENJA ZEMLJ I [TA ( km2 )OSNOVNE KATEGOR I JE KOR I[TENJA ZEMLJ I [TA ( km2 )

Poljoprivredno [ume Vode Zgrade i Ceste i .@eljeznice Posebna Ostalo zemlji{te dvori{ta Putovi namjena

894,890325 821,53286 27,53807 25,398392 36,543763 2,0993556 4,268204 2,96859 Izvor podataka: Ured za katastarko geodetske poslove @upanije i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

T a b e l a 5 5 .T a b e l a 5 5 .

POLJOPR I VREDNE POVPOLJOPR I VREDNE POV R[ INE ( km2 )R[ INE ( km2 )

Ukupno Obradivo Ostale 894,890325 782,891498 111,998827

2,79% 3,87% 0,38% u RH Izvor podataka: Ured za katastarko geodetske poslove @upanije

T a b e l a 5 6 .T a b e l a 5 6 .

[UMSKE POVR[ INE ( km2 )[UMSKE POVR[ INE ( km2 )

821,532863 4,06% u RH

OSNOVNE NAMJENE KORI[TENJA ZEMLJI[TA (km2)OSNOVNE NAMJENE KORI[TENJA ZEMLJI[TA (km2)

49.30% 45.26%

1.52%

1.40%

0.16%

0.24%

0.12% 2.01%

Poljoprivredno zemlji{te

[ume

Vode

Zgrade idvori{taCeste iputevi.@eljeznice

PosebnanamjenaOstalo

894,890325

782,891498

111,998827

0 100 200 300 400 500 600 700 800 900

Ukupno

Obradivo

Ostale

POLJOPRIVREDNE POVR[INE (km2)POLJOPRIVREDNE POVR[INE (km2)

- Polazi{ta -


68

T a b e l a 5 7 .T a b e l a 5 7 .

[UMSKE POVR[ INE [UMSKE POVR[ INE PO@E[KOPO@E[KO -- SLAVONSKESLAVONSKE @UPAN I J E ( h a ) @UPAN I J E ( h a ) Ukupno ha Privatno Dràvno

Ukupno 82153 4804 77349 Lista~e 75920 4441 71479 êtinja~e 6233 363 5870

Izvor podataka: Ured za katastarko geodetske poslove @upanije i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

T a b e l a 5 8 .T a b e l a 5 8 .

S T ANOVN I K A PO ( km 2 )S T ANOVN I K A PO ( km 2 )

Po l jop r i v r edne pov r{ inePo l jop r i v r edne pov r{ ine Ob r ad i v e po v r { i n eOb r ad i v e po v r { i n e [uma[uma Ukupno

894,890325 - 111 st/km2 782,891498 - 126 st/km2 821,532863 – 120 st/km2 Izvor podataka: Ured za katastarko geodetske poslove @upanije i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

[ UMSK E PO V R [ I N E[ UMSK E PO V R [ I N E

00 2 0 0 0 02 0 0 0 0 4 0 0 0 04 0 0 0 0 6 0 0 0 06 0 0 0 0 8 0 0 0 08 0 0 0 0 1 0 0 0 0 01 0 0 0 0 0

haha

11

22

33

vlas

ni{tvo

vlas

ni{tvo [ U M S K E P O V R [ I N E[ UM S K E PO V R [ I N E

ê t i n j a ~ eê t i n j a ~ e

L i s t a ~ eL i s t a ~ e

U k u p n oU k u p n o

- Polazi{ta -


69 PO L JO P R I V R EDN E PO V R [ I N EPO L JO P R I V R EDN E PO V R [ I N E

G R AG R A \\ E V I N S K E PO V R [ I N EE V I N S K E PO V R [ I N E

1.1.2.3. Podru~je preteìtih djelatnosti u odnosu na prirodne i 1.1.2.3. Podru~je preteìtih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resursedruge resurse a ) Gospodars t voa ) Gospodars t vo

Nositelji gospodarskog razvitka i njazna~ajnijih idustrijskih kapaciteta u @upaniji su gradovi: Poèga, Lipik, Pakrac, Pleternica te naselje Velika i Kutjevo.

Po~eci industrijskog razvoja ovog podru~ja datiraju s kraja pro{log stolja}a. Nastajanje industrije temelji se na ovom podru~ju na iskori{tavanje prirodnih sirovina (drvo, kamen).

Postoje}i stupanj razvijenosti industrije na podru~ju @upanije moè se jo{ za sada smatrati naslije|em iz biv{eg sistema. Gotovo svi kapaciteti koji su trenutno u funkciji osnovani su u prijeratnom razdoblju osim idustrijskih pogona na podru~ju naselja Velika. Posebno mjesto tu zauzima industrija i gra|evinarstvo, pogoni za preradu kamena, tvornica betonskih elemenata i cijevi, tvornica `buke, gra|evinskog ljepila, betonske galanterije, pilane te pogoni za obradu gra|evinskog metala.

Najzna~ajniji izgra|eni kapaciteti su u drvoprera|iva~koj industriji, industriji gra|evinskog materijala i prehrambenoj.

U ~etiri grada i dva op}inska sjedi{ta smje{teni su svi industrijski kapaciteti dok u ~etiri jedinice lokalne samouprave nema niti jednoga.

- Polazi{ta -


70

Na podru~ju ùpanijskog sredi{ta grada Poège nalaze se industrijski pogoni: Drvne industrije Spin Valis, Prehrambene industrije Zve~evo, Plamena, Modne konfekcije Sloga, Hrvatskih {uma, pogoni gra|evinskih poduze~a Promet i Presoflexa i dr.

Na podru~ju grada Lipika od ve}ih industrijskih pogona izdvajamo Staklanu i Studenac, a na podru~ju grada Pakraca nalazi se drvoprera|iva~ka industrija. Zbog velikih ratnih razaranja usporen je i zaustavljn industrijski razvitak grada Lipika i Pakraca koji u posljednje vijeme po~inju oìvljavati.

U Gradu Pleternici smje{teni su industrijski pogoni za preradu drveta,te pogoni za izradu metalne galanterije poduze}a Tofrado. U samom gradu nalazi se ispostava Hrvatskih {uma te RJ PPK Kutjevo sa posebnom radnom jedinicom Ivanindvoru.

Op}insko sredi{te Velika je u posljednje vrijeme zabiljeìlo najbrì razvoj industrijskih pogona na podru~ju @upanije, a odnosi se na industrijske pogone za preradu i obradu industrijskog kamena te proizvoda u graditeljstvu.

b ) Eneb ) Ene rge t i karge t i ka Elektri~nom energijom Poè{ko-slavonsku @upaniju opskrbljuju tri distributera: • DP Elektra Poèga - koja je ujedno i najve}i distributer @upanije, • DP Elektra Kri` pogon Lipik – distributer za podru~je grada Pakraca i Lipika te • DP Elektra Kri` pogon Daruvar – distributer samo za naselje Badljevinu. Prijenosna i distributivna mreà elektri~ne energije u @upaniji je razgranata, a visokonaponska mreà uglavnom omogu}uje opsluìvanje cijelog prostora i to su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom podru~ju. U Domovinskom ratu stradala su mnoga naselja kao i energetska postrojenja i objekti.

Za podru~je @upanije izra|ena je studija opskrbe plinom i postoji veliki interes stanovni{tva za priklju~enje na ovaj ekonomski i ekolo{ki vrlo prihvatljiv energent.

Opskrbu plinom vr{i “INA”- Industrija nafte d.d. Zagreb, Naftaplin, Sektor za dobavu transport i prodaju plina. Prirodni plin se dobavlja i transportira sustavom plinovoda, a prodaje se distributerima i direktnim industrijskim potro{a~ima na mjernoredukcijskim stanicama, u svrhu daljnje distribucije i potro{nje. Distributeri na na{em podru~ju su HEP – DP “Elektroslavonija” Osijek i Komunalno poduze}e Pakrac. Detaljni podaci o distributivnoj mreì i kapacitetima obra|eni su u poglavlju o komunalnoj infrastrukturi.

c ) Tur i z amc) Tur i z am Uz povijesni aspekt razvoja turizma, sve prirodne datosti prostora kakav @upanija u

segmentu turisti~ke ponude ima definiraju pravce i mogu}nosti dugoro~nog razvoja turizma te razvoja ugostiteljstva. Uslijed ratnih razaranja velikim dijelom uni{tena je turisti~ka ponuda Poè{ko-slavonske ùpanije. Posebno istaknuti uni{tenje ZRC Lipik, Hotelskog kompleksa “R. Kon~ar”–Zve~evo, trajnu devastaciju Hotela “Mali{~ak”, Planinarski dom u Omanovcu, te dugogodi{nja neulaganja u turisti~ke gra|evine oko bazenskih kompleksa u Velikoj (u protekloj godini je djelomi~no zapo~eto).

Hotelski kompleks ZRC Lipik bio je kapaciteta 160 leàja, dok hotelski komples “R. Kon~ar”- Zve~evo raspolagao je s kapacitetom od 290 leàja.

Poè{ko-slavonska ùpanija u odnosu na turistir~ku djelatnost Republike Hrvatske biljeì zna~ajnije pokazatelje u toj djelatnosti i u dosada{njem razvoju predstavlja posebno zna~ajno i atraktivno turisti~ko podru~je bez obzira na ratna razaranja.

Prirodne uvjete za razvitak turizma na podru~ju @upanije ~ine prostrana lovna podru~ja s bogatim lovnim fondom divlja~i, tradicija planinarstva, postoje}i ribnjaci i akumulacije s mogu}no{}u ribolovnog i razli~itih oblika rekreacijskog turizma, bogata vinoradna podru~ja, brojna {umska i planinska podru~ja pogodna za razli~ite oblike izletni~kog turizma - rekreacijskog, seoskog, planinskog i turizama zimskih {portova kao i lje~ili{nog.

Podru~je @upanije posebno je bogato kulturno-povijesnim naslije|em s brojnim kulturno-povijesnim spomenicima koji u dosada{njim turisti~kim aktivnostima nisu bili adekvatno valorizirani, a danas se sve vi{e uklju~uju u turisti~ku ponudu.

- Polazi{ta -


71 T a b e l a 5 9 .T a b e l a 5 9 . P o k a z a t e l j i t u r i s t i ~ k e d j e l a t n o s t i u 1 9 9 7 . g o d i n i P o k a z a t e l j i t u r i s t i ~ k e d j e l a t n o s t i u 1 9 9 7 . g o d i n i

Smje{tajni kapaciteti stanje 31.VIII. 1997. god

TURISTI NO]ENJA

POSTELJE GRADOVI Sobe Ukupno U osnovnim

objektima

Ukupno Doma}i Strani Ukupno Doma}i Strani

PO@EGA 29 59 59 1.786 1.284 502 3.285 2.390 895

LIPIK 21 41 41 1.103 724 379 2.095 1.115 980

PAKRAC - - - .- .- .- .- .- .-

OP]INE KUTJEVO 3 7 7 11 11 .- 60 60 .-

VELIKA 24 40 - 370 368 2 398 368 30

UKUPNO: 77 147 107 3270 2.387 883 5.838 3.933 1905 Izvor podataka: Ured za statistiku @upanija u brojka a 1999. god. i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

T a b e l a 6 0T a b e l a 6 0 . . P o k a z a t e l j i t u r i s t i ~ k e d j e l a t n o s t i u 1 9 9 8 . g o d i n iP o k a z a t e l j i t u r i s t i ~ k e d j e l a t n o s t i u 1 9 9 8 . g o d i n i Smje{tajni kapaciteti stanje 31.VIII. 1998. god.

TURISTI NO]ENJA

POSTELJE GRADOVI

Sobe Ukupno U osnovnim objektima

Ukupno Doma}i Strani Ukupno Doma}i Strani

PO@EGA 27 57 57 2.017 1.529 488 3.398 2.563 835

LIPIK 21 40 40 1.375 939 436 2.749 1.687 1.062

PAKRAC - .- - .- .- .- .- .- .-

OP]INE

KUTJEVO 3 7 7 22 18 4 145 86 59

VELIKA 21 50 - 406 368 38 791 505 286

UKUPNO: 72 154 104 3.820 2.854 966 7.083 4.841 2242 Izvor podataka: Ured za statistiku @upanija u brojka a 1999. god. i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

T a b e l a 6 1 .T a b e l a 6 1 .

Smje{tajni kapaciteti stanje sije~anj 2000. god.

GR ADO V IG R A DO V I

Sobe Postelje ukupno

PO @ EG APO @ EG A 35 69

L I P I KL I P I K 21 41

P A K R A CP A K R A C - -

OP] I N EO P] I N E

KUT J E VOKUT J E VO 3 7 VE L I K AVE L I K A 34 94

UKUPNO :UKUPNO : 9 39 3 2 1 12 1 1 Izvor podataka: Ured za statistiku @upanija u brojka a 1999. god. i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

Poè{ko–slavonsku ùpaniju u protekloj 1999. godini posjetilo je oko 3.500 gostiju od ~ega je 830 iz inozemstva. Ti podaci ne uklju~uju sve posjetitelje lokalnih manifestacija jer se evidentiraju samo gosti koji prespavaju. U 1999. godini ostvareno je oko 7.000 no}enja. Na podru~ju Lipika, Poège, Kutjeva i Velike pro{le godine bilo je 195 raspoloìvih leàja. Prema prikupljenim podacima u 2000. godini taj broj je smanjen na 174. leàja. Prema broju turista Poè{ko–slavonska ùpanija je me|u posljednjima u Hrvatskoj.

- Polazi{ta -


72

d ) Po l j op r i v r edad ) Po l j op r i v r eda Poljoprivredne povr{ine na podruju @upanije zauzimaju 894,890.325 km2 {to ~ini

49,29 % povr{ine @upanije. Poljoprivredne povr{ine podijeljene su u tri kategorije;: -- o sob i t o v r i j e dno ob r ad i v o t l o ko j e g po v r o sob i t o v r i j e dno ob r ad i v o t l o ko j e g po v r { ina i znos i { ina i znos i 82 ,866 .8441 km 82 ,866 .8441 km 2 2

-- vr i jedno obradivo tlo vr i jedno obradivo tlo 456,036.1096 km456,036.1096 km 2 ,2 , -- o s t a l a ob r ad i v a t l a o s t a l a ob r ad i v a t l a 355,987.3712 km355,987.3712 km 2 .2 .

Osobito vrijedno tlo predstavlja najvrednije poljoiprivredno zemlji{te s velikom

efikasno{}u poljoprivredne proizvodnje. Vrijedno obradivo tlo predstavlja poljoprivredno zemlji{te ~iji je stupanj boniteta od I.-

IV. klase strogo odre|ene namjene vezane za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Ostala obradiva tla ~ine skupinu poljoprivrednog zemlji{ta koje se isprepli}e sa

{umskim, poljoprivrednim zemlji{tem i naseljima koja imaju manje od 500 stanovnika. U ovoj skupini obradivih tala nalaze se manja naselja, zone povremenog stanovanja, manje povr{ine zemlji{ta i prostori djelatnosti koji su smje{teni izvan naselja. Navedeno podru~je po svom reljefnom obliku predstavlja preteìto brdsko i breùljkasto podru~je. T a b e l a 6 2 .T a b e l a 6 2 .

POLJOPR IVREDNO ZEMLJ I[TE @UPAN IJEPOLJOPR IVREDNO ZEMLJ I[TE @UPAN IJE Km2Km2 % u @ u p a n i j i% u @ u p a n i j i

ORANICE I VRTOVI 602,330345 33,19

VO]NJACI 33,106279 1,82

VINOGRADI 15,945147 0,87

LIVADE 131,509727 7,24

PA[NJACI 111,998807 6,17

RIBNJACI 0 0

TRSTICI I BARE 0,00002 0,0000011

UKUPNO: 894,890325 49,2900011 Izvor podataka: Ured za katstarsko geodetske poslove Poèga (1997.g.) i Pakrac (1999.g.), te Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

Od navedene povr{ine 782,891.498 km2 otpada na obradive povr{ine ili 43,12% u odnosu na povr{inu @upanije. T a b e l a 6 3 . T a b e l a 6 3 .

OBRAD IVE POVR[ INE @UPAN I JEOBRAD IVE POVR[ INE @UPAN I JE Km2 %

ORANICE I VRTOVI 602,330345 33,19 VO]NJACI 33,106279 1,82 VINOGRADI 15,945147 0,87 LIVADE 131,509727 7,24

UKUPNO: 782,891498 43,12 Izvor podataka: Ured za katstarsko geodetske poslove Poèga (1997. g.) i Pakrac (1999. g.), te Zavod za prostorno ure|enje Poèga .

Struktura poljoprivrednog zemlji{ta @upanije u odnosu na strukturu poljoprivrednog zemlji{ta RH iznosi 2,79%, obradivog 3,87%, odnosno ostalog poljoprivrednog zemlji{ta 0,38%.

Vlasni~ka struktura poljoprivrednog zemlji{ta (dobivena na temelju podataka iz Ureda za statistiku - @upanija u brojkama 1999. godine koji nisu u potpunosti uskla|eni s podacima iz Ureda za katastarsko-geodetske poslove) na podru~ju @upanije izra~unata je u sljede}oj tabeli.

Od ukupne povr{ine poljoprivrednog zemlji{ta u @upaniji 63,56% ~ini privatno vlasni{tvo a 36,43 % zemlji{ta nalazi se u dràvnom vlasni{tvu. Kod orani~nih povr{ina 68,66% ~ini privatno vlasni{tvo a 31,34% dràvno.

- Polazi{ta -


73 T a b e l a 6 4 .T a b e l a 6 4 .

Poljoprivredne Obradive povr{ine (ha)

Povr{ine Oranice Vo}njaci Vinogradi Livade Ukupno

Ukupno 89.506 60.235 3.308 1.605 13.158 78.306

Privatno 56.896 41.357 2.995 865 8.817 54.034

Dràvno 32.610 18.878 313 740 4.341 24.272 Izvor podataka: Ured za statistiku Poè{ko-slavonske ùpanije-@upanija u brojkama 1999. god.

Na r a z i n i @ up an i j e z em l j i { n i po t e n c i j a l k r e } e s e p r i b l i ` n o u s l j e d e } im om j e r ima :Na r a z i n i @ up an i j e z em l j i { n i po t e n c i j a l k r e } e s e p r i b l i ` n o u s l j e d e } im om j e r ima :

T a b e l a 6 5 .T a b e l a 6 5 .

STANOVNIKA PO ( km2 )

Poljoprivredne povr{ine Obradive povr{ine [uma

Ukupno: Ukupno: Ukupno:

894,890325 – 111 st/km2 782,891498 - 126 st/km2 821,532863 - 120 st/km2 Izvor podataka: Ured za katastarsko-geodetske poslove i Zavod za prostorno ure|enje Poèga. T a b e l a 6 6 .T a b e l a 6 6 .

POLJOPR I VREDNE POVR[ INE POLJOPR I VREDNE POVR[ INE PO@E[KOPO@E[KO -- SLAVONSKESLAVONSKE @UPAN I J E ( h a ) @UPAN I J E ( h a ) PREMA KATEGOR I JAMA I VLASN I[TVUPREMA KATEGOR I JAMA I VLASN I[TVU

Ukupno Rb. Grad Op}ina

Oranice Vrtovi

Priv. Vo}njaci Priv. Vinogradi Priv. Livade Priv. Pa{njaci Priv. Ukupno poljopr. Privatno

1. BrestovacBrestovac 6.238 4.560 515 418 70 60 1.728 1.306 2.568 714 11.119 7.058

2. âg l i n^ a g l i n 6.630 3.679 257 222 89 66 1.189 893 1.332 257 9.497 5.117

3. J a k { i ~J a k { i ~ 3.093 2.120 80 79 3 2 429 375 99 18 3.704 2.594 4. Ka p t o lK a p t o l 3.009 2.318 131 126 149 88 597 504 603 64 4.489 3.100

5. Ku t j e v oKu t j e v o 7.262 3.657 259 233 463 258 830 575 570 156 9.384 4.879

6. L i p i kL i p i k 8.969 6.017 424 410 6 6 2.334 1.446 1.040 380 12.773 8.259 7. P a k r a cP a k r a c 8.914 6.665 719 645 52 50 2.623 1.389 2.185 448 14.493 9.197

8. PleternicaPleternica 7.213 5.399 388 376 114 101 1.536 813 1.455 401 10.706 7.090

9. Po ` e g aPo ` e g a 4.744 3.663 271 232 200 145 1.117 933 616 300 6.948 5.273 10. Ve l i k aVe l i k a 4.163 3.279 264 254 459 89 775 583 732 124 6.393 4.329

UKUPNO: 60.235 41.357 3.308 2.995 1.605 865 13.158 8.817 11.200 2.862 89.506 56.896 Izvor podataka: Ured za statistiku Poè{ko-slavonske ùpanije - @upanija u brojkama 1999. god. i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

OBRADIVE POVR[INE @UPANIJEOBRADIVE POVR[INE @UPANIJE

602.330345

131.509727

33.106279

15.945147

ORANICE I VRTOVI

VO]NJACI

VINOGRADI

LIVADE

- Polazi{ta -


74 T a b e l a 6 7 .T a b e l a 6 7 .

UKUPNE POLJOPR I VREDNE POVR[ INE UKUPNE POLJOPR I VREDNE POVR[ INE PO@E[KOPO@E[KO -- SLAVONSKESLAVONSKE @UPAN I JE (ha ) @UPAN I JE (ha ) Rb. Grad / Op}ina Oranice i vrtovi Vo}njaci Vinogradi Livade Pa{njaci Ukup. poljopriveda

1. B r e s t o v a cB r e s t o v a c 6.238 515 70 1.728 2.568 11.119

2. âg l i n^ a g l i n 6.630 257 89 1.189 1.332 9.497

3. J a k { i }J a k { i } 3.093 80 3 429 99 3.704

4. K a p tK a p t o lo l 3.009 131 149 597 603 4.489

5. Ku t j e v oKu t j e v o 7.262 259 463 830 570 9.384

6. L i p i kL i p i k 8.969 424 6 2.334 1.040 12.773

7. P a k r a cP a k r a c 8.914 719 52 2.623 2.185 14.493

8. P l e t e r n i c aP l e t e r n i c a 7.213 388 114 1.536 1.455 10.706

9. Po ` e g aPo ` e g a 4.744 271 200 1.117 616 6.948

10. Ve l i k aVe l i k a 4.163 264 459 775 732 6.393

UKUPNO :UKUPNO : 60.235 3.308 1.605 13.158 11.200 89.506 Izvor podataka: Urad za statistiku - @upanija u brojkama 1999. god. i Zavod za prostorno ure|enje Poèga.

Rata rsk i i s to~a rsk i pogon iRa ta r sk i i s to~a rsk i pogon i : Nedjeljivo vezani uz poljoprivredno zemlji{te javljaju se ratarski i sto~arski pogoni. Na

podru~ju biv{e op}ine Poèga ratarski pogoni su locirani izdvojeno ili u sklopu naselja. Izdvojeni pogoni su: - Ov~are – ratarski pogon u ~ijem sastavu se nalaze : uprava, pogon radne jedinice sa skladi{tima, radionica i stambeni dio za radnike, - Brijest – ratarski pogon ~ija je osnovna namjena skladi{tenja stvari nu`nih u procesu ratarske proizvodnje – trenutno se koristi u posebne namjene, - Tre{tanovci – ratarski pogon sa skladi{tem, - Rovita – pogon za preradu su{enje i otkup duhana u sklopu kojega se nalazi skladi{ni prostor i uprava, - Ivanindvor – ratarski pogon koji se sastoji od uprave, mehani~ke radionice i skladi{ta, - Kula – farma, ratarski pogon u sklopu kojega su: uprava, mehani~ka radionica i skladi{ni prostor te sto~arki pogon – farma tovne junadi, - Darkovac – sto~arska farma za uzgoj ovaca i tovne junadi, - Trenkovo – ratarski pogon s upravom, mehani~kom radionicom i skladi{tem. U sklopu pogona Trenkovo je [komi} – ratarski pogon sa skladi{tem i stacionarom za radnike. Ratarski pogoni u sklopu naselja su: - âglin – ratarski pogon s upravom, mehani~kom radionicom i trgovinom, - Kutjevo – ratarski pogon sa upravom, trgovinom, skladi{tem, stolarskom radionicom i mehani~kom radionicom. - Pleternica – ratarski pogon s upravom, skladi{tem i trgovinom, - Velika – ratarski pogoni s upravom, trgovinom i skladi{tem, - Brestovac – ratarski pogon s upravom, trgovinom i skladi{tem.

e ) [uma r s t voe ) [uma r s t vo U ukupnoj koli~ini {umskog zemlji{ta Republike Hrvatske Poè{ko-slavonska ùpanija

sudjeluje s 4,06 %. [umom je pokriveno 45,26% @upanije, a prosjek RH je 37%. [ume i {umsko

zemlji{te nalaze se 5,85% u privatnom vlasni{tvu, a 94,15% u dràvnom vlasni{tvu. [umskim zemlji{tem na podru~ju @upanije gospodare: Uprava {uma Poèga, Uprava {uma Bjelovar i Uprava {uma Nova Gradi{ka.

Na podru~ju Uprave {uma Poèga {ume i {umsko zemlji{te je podijeljeno na dvanaest gospodarskih jedinica od kojih se osam nalazi u potpunosti na teritoriju Poè{ko-slavonske ùpanije (Zapadni Papuk I–kamenski, Zapadni Papuk II–zve~eva~ki, Ju`ni Papuk, Poljana~ke {ume, Ju`na Krndija I–kutjeva~ka, Sjeverni Dilj-~aglinski, Isto~ni Psunj i Poljadijske {ume), a preostale ~etiri gospodarske jedinice (Ju`na Krndija II-~aglinska, Poè{ka

- Polazi{ta -


75 gora, Sjeverni Dilj I–pleterni~ki i Sjeverna Babja gora) nalaze se ve}im dijelom na teritoriju Poè{ko-slavonske ùpanije, a manjim dijelom na teritoriju Osije~ko-baranjske i Brodsko-posavske ùpanije. Ukupna povr{ina dràvnih {uma kojima gospodari Uprava {uma Poèga iznosi 49.315,00 ha.

Podru~je Uprave {uma Bjelovar koje pripada Poè{ko-slavonskoj ùpaniji podijeljeno je na tri cijele gospodarske jedinice i to: Miletina rijeka, Pakra~ka gora-Zapadni Papuk, Sjeverni Psunj-Javorovica, kao i dijelovi ~etiri godpodarske jedinice: Blatu{ko brdo, Javornik, Lugovi i Rogoljica.

Ukupna povr{ina dràvnih {uma kojima gospodari Uprava {uma Bjelovar, a odnose se na podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije je 24.007,40 ha.

Podru~je Uprave {uma Nova Gradi{ka koje pripada dijelom Poè{ko-slavonskoj ùpaniji ~ini dio od tri gospodarske jedinice Zapadni Psunj, Ju`na Babja gora i Stupni~ko brdo – Cerje, a ukupne je povr{ine 3.818,13 ha. Sve {ume i {umsko zemlji{te prema namjeni dijele se na gospodarske, za{titne {ume i {ume posebne namjene. Na podru~ju Uprave {uma Poèga gospodarske {ume ~ine 98,8%, za{titne 0,7% a {ume posebne namjene zauzimaju 0,5% od ukupne povr{ine {umskog zemlji{ta.

Uprava {uma Poèga formirana je od 24 ure|ajna razreda gospodarskih {uma {to govori o izuzetnoj ekolo{koj raznolikosti slavonskog gorja. Najzastupljeniji ure|ajni razred i po povr{ini i po masi je sjemenja~e bukve i sjemenja~e kitnjaka. Ova dva ure|ajna razreda zauzimaju 72,2 % povr{ine i 76,6% drvne zalihe. Od ostalih ure|ajnih razreda ve}e zna~enje imaju raznodobne sastojine bukve i jele (povr{ina ovog ure|ajnog razreda se pove}ava zbog agresivnog {irenja jele koja postupno u predjelu Papuka osvaja bukova stani{ta) i sjemenja~e lu`njaka. Panja~e zauzimaju 13,7% povr{ine i 9,4% drvne zalihe. To su sastojine lo{ije kakvo}e nastale uslijed nestru~nog gospodarenja. Prosje~na starost ovih sastojina je 64 godine, a drvna zaliha 204 m3/ha i cca 20% je nià od normalne zbog prevelikih sje~a, osobito u periodu od 1980 do 1995. god.

Na podru~ju Uprave {uma Bjelovar gospodarske {ume zauzimaju 99,5%, dok su minimalno zastupljene za{titne {ume 0,2% te {ume s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju 0,3%.

Najve}i dio povr{ina predstavlja obraslo {umsko zemlji{te 94,5%. Neobraslo proizvodno zemlji{te sa {umskim~istinama je zastupljeno s 2,5%, dok je neobraslo neproizvodno zemlji{te, prosjeke, svijetle pruge uz ceste, kao i trase dalekovoda zastupljeno 1,6%. Neplodnog zemlji{ta, {umskih cesta i vlaka ukupno ima 1,4% ukupne povr{ine.

Ukupna drvna zaliha predmetnih {uma iznosi 4,7 mil. m3 ili 205 m3/ha obrasle povr{ine. Prosje~na zaliha {uma starijih od prvog dobnog razreda je 247 m3/ha. Ovakva drvna zaliha je malo nià od normalne uz prosje~nu starost od 63 godine. Ukupni godi{nji prirast iznosi 149.300,00 m3 ili 6,2 m3/ha, a za sastojine starije prvog dobnog razreda prosje~an godi{nji prirast iznosi 7,9 m3/ha. Zastupljenost vrednijih ure|ajnih razreda, sjemenja~a hrasta lu`njaka i kitnjaka, zatim bukve te jele ukupno iznosi 70,2% povr{ine, a najve}i ure|ajni razred su sjemenja~e.

Na podru~ju Uprave {uma Nova Gradi{ka, koje se nalazi na dijelu na{e @upanije, najzastupljeniji ure|ajni razred ~ini bukva 509.898,00 m3 drvne zalihe (54%), hrast 265.825,00 m3 (28%), grab 76.680,00 m3 (8%), OTB 27.444,00 (3%), smreka 23.190,00 m3 (3%), cer 9.820,00 m3 (1%), OC 9.333,00 (1%), OMB 7.012,00 m3 (1%) i divlje vo}e 6.470,00 (1%). Ukupni godi{nji prirast iznosi 30.890,00 m3 ili 8,5 m3/ha. T a b e l a 6 8 .T a b e l a 6 8 .

Uprava {uma Povr{ina {uma Drvna zaliha Godi{nji prirast [umarija ( ha ) m3 m3/ha m3 m3/ha Poèga 46.912,00 9,588.108,00 204 332.401,00 7,1 Bjelovar 22.692,00 4,659.500,00 205 149.300,00 6,2

Nova Gradi{ka 3.631,00 935.672,00 257,7 30.890,00 8,5 Izvor podataka: H[ Uprava {uma Poèga, Bjelovar i Nova Gradi{ka 1997 i 1998 god.

- Polazi{ta -


76

ff ) Vodn i resu r s i) Vodn i resu r s i Poè{ko-slavonska ùpanija prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama -

ustrojstvu vodnog gospodarstva pripada vodnom podru~ju sliva rijeke Save. Slivna podru~ja su: sliv rijeke Orljave te sliv “Ilova – Pakra”.

S l i v r i j e ke Or l j a veS l i v r i j e ke Or l j a ve Povr{ina sliva rijeke Orljave iznosi 1580 km2 na u{}u u rijeku Savu te 745 km2 na

u{}u rijeke Londè. Duìna rijeke Orljave iznosi 86 km dok rijeka Londà ima slivnu povr{inu 481 km2. Sliv rijeke Orljave se nalazi u Poè{koj kotlini koju zatvaraju Papuk, Krndija, Dilj, Poè{ka gora, Psunj i Ravna gora.

KARTA VODOCRP IL I [TA I VODOZA[T ITN IH ZONAKARTA VODOCRP IL I [TA I VODOZA[T ITN IH ZONA

Najvi{a kota sliva iznosi 987 mn/m. Duìna hidrografske mreè iznosi 570 km (vodotoci duì od 3 km) a kanalska mreà svih kategorija duga~ka je 306 km ili 4,8 km/km2.

Duljina vodotoka na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije na slivu Orljava -Londà: R i j e k a O r l j a v a od B rod s kog D r eno v caR i j e k a O r l j a v a od B rod s kog D r eno v ca (ju`na granica sliva) u km 12+300 do utoka

rijeke Londè u km 22+700, s pritocima (lijeva i desna obala) iznosi 10,4 km - p. Stara Kapela 4,5 km, - p. Slatina 6,5 km, - p. âpljak 6,0 km, - p. Bzeni~ki 5,5 km, - lateralni kanal Bzenica – Breja 3,0 km, - p. Gnojnica 8,5 km, - p. Drenova~ki 5,0 km, - sjeverni lateralni kanal Drenova~kog potoka 2,0 km, - ju`ni lateralni kanal istog potoka 1,05 km, -- po v r { i n a vode kod s r edn j e g vodo s t a j a j e cca 24 ha ; po v r { i n a vode kod s r edn j e g vodo s t a j a j e cca 24 ha ;

R i j e k a O r l j a v a od u t o ka r i j e k e Lond ` eR i j e k a O r l j a v a od u t o ka r i j e k e Lond ` e u km 22+700 do utoka potoka Veli~anke u km 37+800, s pritocima (lijeva i desna obala) iznosi 15.1 km

- p. Dol 2,5 km, - p. Smiljanka 0,8 km, - p. Pakao 4,0 km, - p. Kuzmi~ki 1,8 km, - p. Veliki dol 2,0 km, - p. Nakop I 2,9 km,

- Polazi{ta -


77 - p. Nakop II (Didin p.) 1,5 km,

- p. Komu{anac 4,0 km, - p. Vu~jak 5,9 km, - p. Kaptolka 13,8 km, - p. Bukovi (Olovni brezik) 9,7 km, - p. Bistra 3,5 km, - p. Voljevac 3,6 km, - p. Kljunovac 3,3 km, - p. Vetovka 15,0 km, - p. Slatka voda 12,5 km, - p. Rogulj 3,6 km, - p. Poànja 5,5 km, - p. Balat 8,5 km, -- po v r { i n a vode kod s r edn j e g vodo s t a j a j e cca 45 ha ; po v r { i n a vode kod s r edn j e g vodo s t a j a j e cca 45 ha ;

R i j e k a O r l j a v a od u t o k a po t o k a Ve l i ~ an k eR i j e k a O r l j a v a od u t o k a po t o k a Ve l i ~ an k e u km 37+800 do izvora u km 70+300, s pritocima (lijeva i desna obala) iznosi 32,5 km

- p. Bukovica 4,5 km, - p. Dr{kova~ki 2,8 km, - p. Orljavica 15,6 km, - p. Ivandolski 2,0 km, - p. Javorik 3,3 km, - p. Dolac 2,3 km, - p. Daranova~ki 3,0 km, - p. Gu~anski (Dobra{in) 3,0 km, - p. Zagulin 4,7 km, - p. ê~avac 7,0 km, - p. Ru{evac 3,2 km, - p. Barski 7,0 km, - p- Pari} (Ivac, Purova~ki, Zadranjak) 8,0 km, - p. Duboki 5,0 km, - p. Bukovi~ki 3,5 km, - p. Mija~ki 3,5 km, - p. Brzaja 19,0 km, - p. Vranovo 0,9 km, - p. Kraj~inovica 1,0 km, - p. Debeljak 4,0 km, - p. Duboka rijeka 7,0 km, - p. Trnovac (Vili~ki, Srdulije) 1,0 km, - p. Perena~ki (Ra~ja noga, Ligmanov p.) 15,0 km, - p. Blatni (Emova~ki) 13,0 km, - p. Suhi 2,9 km, -- po v r { i n a vode kod s r edn j e g vodo s t a j a j e cca 57 ha ; po v r { i n a vode kod s r edn j e g vodo s t a j a j e cca 57 ha ;

R i j e k a Lond ` a od u t o k a u r i j e k u O r l j a v uR i j e k a Lond ` a od u t o k a u r i j e k u O r l j a v u u km 0+000 do akumulacije “Londà” u km 19+200, s pritocima (lijeva i desna obala) iznosi 19,2 km, - p. Vrbova 19,0 km, - p. Sara~evac 3,0 km, - p. Venjski 8,0 km, - p. Mitrova~ki 7,0 km, - p. Bjeli{evac 7,3 km, - p. Toma~evac 13,5 km, - p. Panonski 5,5 km, - p. Kutjeva~ka rika 18,0 km, - p. Mala rika 2,0 km,

- Polazi{ta -


78

- p. Duboki 2,9 km, - p. Hajderovac 4,8 km, - p. Dragaljeva~ki (Bekte{ki) 9,5 km, - p. Grabovac 3,0 km, - p. Lon~arski 11,0 km, - p. Bedeni} 7,5 km, - p. Krajina 6,5 km, - p. Dobra voda 3,5 km, - p. Pa~ica 11,0 km, - p. Sovljanski 6,5 km, - p. Ru{evac 8,0 km, - p. Rosinac 5,6 km, - p. Tulni~ki 2,5 km, - p. Sko~inovac 7,7 km, - p. A{ikova~ki 1,5 km, - lateralni kanal rijeke Londè 9,4 km, - lateralni kanal p.Vrbove 2,8 km, - Tekajac 3,0 km, -- po v r { i n a vode kod s r edn j e g vodo s t a j a j e cca 43 ha ; po v r { i n a vode kod s r edn j e g vodo s t a j a j e cca 43 ha ; Po t o k Ve l i ~ anka od u t o ka u r i j e k u O r l j a v uPo t o k Ve l i ~ anka od u t o ka u r i j e k u O r l j a v u u km 0+000 do kamenoloma u Velikoj u km 16+000, s pritocima (lijeva i desna obala) iznosi 16,0 km, - p. Glogovac 15,0 km, - p. @dernica ( Sovinjak) 7,0 km, - p. Straèmanka 13,5 km, - p. Bozara 5,0 km, - p. Radovanka 9,7 km, - p. Ino{inac 2,4 km, - p. Dubo~anka 5,0 km, - p. Ki{ljeva 13,0 km, - lateralni kanal p. Veli~anke I 1,6 km, -- po v r { i n a vode kod s r edn j e g vodo s t a j a j e cca 27 ha . po v r { i n a vode kod s r edn j e g vodo s t a j a j e cca 27 ha .

Dul j i na vodotoka na podru~ ju Poè{koDu l j i na vodotoka na podru~ ju Poè{ko -- s l a vonske ùpan i j e s l a vonske ùpan i j e na s l i vu I l o vana s l i vu I l o va -- Pak ra i znos i :Pak ra i znos i :

R i j e k a I l o v a , l i j e v a s t r a n aR i j e k a I l o v a , l i j e v a s t r a n a (ispod Ribnja~arstva Poljana do p. Di{nica) iznosi8,3 km, povr{ina vode kod visokog vodostaja je cca 20,0 ha;

-- R i j e k a Pak r a , l i j e v a i d e sna s t r a n a R i j e k a Pak r a , l i j e v a i d e sna s t r a n a (od izvora do u{}a u v. Bijela)48,4 km, - v. [eovica 7,5 km, - v. Brusnica 2,6 km, - v. [umetlica 10,9 km, - v. Kopanjica 3,5 km, - v. Krivajac 4,5 km, - v. Crnaja 6,0 km, - v. Ilidà 4,0 km, - v. Gaj 3,3 km, - v. Brane{ka r. 3,1 km;, - povr{ina vode kod visokog vodostaja je cca 96,0 ha;

- Polazi{ta -


79 Ri jeka Bi je la (od u{}a u r . Pakru do ispod Si ra~a)R i jeka Bi je la (od u{}a u r . Pakru do ispod Si ra~a) iznosi22,1 km, - v. Splavnica 5,4 km, - v. Orlovac 5,0 km, - v. Koritska 8,0 km, - v. Kravarina 7,0 km, - v. Crnaja 7,5 km, - p. Jarak 3,8 km, - p. Brekinska 10,0 km - v. Jova~a 6,0 km, - p. Kipski 6,0 km, - v. Ljeskova~a 2,0 km, Rakov Po tokRako v Po tok 5,2 km, - povr{ina vode kod visokog vodostaja iznosi cca 33,0 ha.

Po strukturi povr{ina u slivu Orljave najve}i dio zauzimaju poljoprivredne. Ostale povr{ine su pod {umom i {ikarom te pa{njacima.

Zna~ajni pritoci na rijeci Orljavi su Vetovka, Kaptolka, Veli~anka, Emova~ki potok, Sestarci, Trnovac, Brzaja, Oljasi, Orljavica i Vu~jak, a na vodotoku Londì Vrbova, Kutjeva~ka rika, Lon~arski potok, Krajna, Pa~ica, Rosinac, Skocijanovac i dr.

Poplava je nepogoda koja je stalno prisutna u dolini rijeke Orljave ugroàvaju}i naselja, privredne i komunalne objekte, poljoprivredne i ostale povr{ine, ~ine}i ogromne {tete privredi ovoga kraja. Radovi koji su do sada izvr{eni u slivu rijeke Orljave uveliko su doprinijeli smanjenju opasnosti od poplave. Tako su vr{eni radovi na vodotocima Veli~anka, Ino{inovac, Poljanska, Duranovac, Dobra{in, Radovanka, Vu~jak i Londà. Na vodotoku Londì izvedena je djelomi~na regulacija s korekcijom krivina, ugradnjom objekata i popratnih nasipa. Na potezu kroz Poègu Orljava je ure|ena u duìni od 3605m, me|utim, nakon velike vode 1972. godine do{lo je do uni{tenja poteza od 600 m, koji nije obnovljen. Grad Poèga }e imati odre|en stupanj sigurnosti od poplava nakon ure|enja vodotoka Veli~anke u duìni od 1816 m i sanacije nekih objekata. Srednja godi{nja temperatura iznosi 10,4oC, a prosjek godi{njih oborina iznosi 796 mm. U vegetativnom periodu IV.-IX mjeseca padne 430 mm ki{e.

Najvi{e oborina padne u VI. i XI. mjesecu. Oko 10% oborina padne u obliku snijega. Poè{ku kotlinu obiljeàva kontinentalna klimu.

S l i v Pak raS l i v Pak ra -- I l o vaI l o va Pov{ina sliva iznosi 1662,60 km2 dok na podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije otpada

488,18567 km2 na u{}u u rijeku Savu. Slivna povr{ina rijeke Pakre iznosi 640,90 km2, duìna 70,50 km, dok rijeka Bijela ima slivnu povr{inu 331,60 km2 i duìnu 59,5 km. Zapadni dio Poè{ko-slavonske ùpanije pripada slivnom podru~ju Ilova-Pakra koje obuhva}a najzna~ajnije vodotoke rijeka Pakre i Bijele s pritocima koji su lepezasto rasprostranjeni. To slivno podru~je se prostire izme|u slavonskog gorja Papuka, Psunja, Bilo-gore i Moslava~ke gore.

U morfolo{kom smislu to je podru~je brdsko-planinskom i pripada terenu zapadnog dijela planine Psunj i brdskom nizu Pakra~ke gore, Ravne gore i zapadnog dijela planine Papuk. Izvori{te sliva rjeke Pakre je u obroncima Psunja s pravcem toka istok-zapad. Sa litolo{kog aspekta na tom podru~ju izdvajaju se kompleksi stijena razli~itih starosti: od kvartara, poliocenog-kvartarnih, tercijarnih, mezozojske, permotrijaske, palelozojske i prekambrijske.

S hidrogeolo{kog aspekta, na osnovu hidrolo{ke gra|e dolazimo do zaklju~ka da je mogu}a eksplatacija podzemnih voda iz vodonosnika u kvartarnim i neogenim stijenskim kompleksima. Specifi~nost ovog podru~ja unutar @upanije je relativno visok postotak ribnja~arskih povr{ina.

- Polazi{ta -


80

VODOTOCI DVA SLIVA –sliv Ilova-Pakra i sliv Orljava-Londà

R ibn j a~a r s t voR ibn j a~a r s t vo Ribnja~arstvo je ekonomska jedinica sastavljena od umjetno izgra|enih ribnjaka, u

kojima se provodi planski intenzivni uzgoj ribe. Razni faktori utje~u na klasifikaciju ribnjaka, ali obi~no se dijele na hladnovodne (intenzivni uzgoj salmonida) i toplovodne ili {aranske ribnjake. Tip ribnja~arstva odre|uju klimatski uvjeti i kvaliteta vode. Ti uvjeti odre|uju specifi~nost tehnolo{kog postupka i kompleks mjera, koje intenzificiraju mogu}e prinose ribe. [aranski ribnjaci su plitki vodeni ekosistemi, prosje~ne dubine 1-2 m.

Obiljeàvaju ih specifi~ni fizi~ko-kemijski uvjeti kao rezultat dubine i kvalitete doto~ne vode, kvalitete tla ribnjaka, klimatskih uvjeta, biolo{kih faktora i tehnolo{ko-intenzifikacijskih mjera. Razvoj izgradnje novih ribnjaka, po~inje se nakon 1970 god. usporavati. Najpovoljnije lokacije su iskori{tene, a otvaranje novih zahtijeva znatno ve}a ulaganja po jedinici povr{ine. Usto su gra|evinski radovi znatno poskupjeli, a kreditna politika prestaje biti stimulativna. Intenzivnija izgradnja novih ribnja~arskih povr{ina moè se o~ekivati tek u sklopu ve}ih meliorativnih zahvata, ~ija paralelna izgradnja znatno pojeftinjuje izgradnju. Na na{em podru~ju ribnjaci se grade na terenima koji obi~no ne odgovaraju za drugu intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. To su tereni s visokim podzemnim vodama ili {ume manje vrijednosti. Vode sliva rijeke Orljave oduvijek su bile bogate ribom. Prvo ribolovno dru{tvo osnovano je 1938. god. u Poègi. Tragovi postojanja umjetnih ribnja~arskih povr{ina nalaze se u Doljanovcima. Jo{ u srednjem vijeku kptolski kanonici imali su ribnja~arske kasete za uzgoj ribe sjeverno od kaptola~kog Staroga grada. Zbog nedostatka sredstava jo{ 1955. god. odustalo se od gradnje ribnjaka na rijeci Londì povr{ine 235 ha. Tako|er se odustalo 1971. god. od izgradnje ribnjaka povr{ine 750ha na lijevoj obali Londè od u{}a nizvodno. Kasnije su te povr{ine meliorirane i pretvorene u proizvodne table PPK Kutjevo.

Tehnologija proizvodnje ribe u {aranskim ribnjacima u slivu rijeke Ilove i Pakre vrlo je stara i odavno poznata. Od 5 ribnjaka koliko ih postoji na podru~ju sliva rijeke Ilove i Pakre samo se ve}i dio ribnjaka Poljana nalazi na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije. Ribnja~arstvo Poljana osnovano je 1902. god. i uz ribnjake Kon~anicu najstarije je ribogojili{te u RH. Ukupna povr{ina ribnjaka Poljana je 1080 ha, od toga se 768,3889 ha nalazi na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije.

Posebn i vodn i r e su r s iPo s ebn i vodn i r e su r s i U posebne vodne resurse spadaju mineralno-termalne vode na podru~ju Grada Lipika

i op}ine Velika. Termalni izvori mineralno-termalnih voda nalaze se u Lipiku gdje se nalazi Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju te u Velikoj gdje se nalazi kupali{te s otvorenim bazenima. U Lipiku se tako|er nalazi pogon “Podravke” za proizvodnju mineralne vode.

- Polazi{ta -


81 g ) Eksp l a t ac i j a m ine ra l n i h s i r o v i nag ) Eksp l a t ac i j a m ine ra l n i h s i r o v i na

Poè{ko-slavonska @upanija ima dugu tradiciju iskori{tavanja mineralnih sirovina. Posebno

mjesto zauzima otkopavanje i prerada tehni~kog gra|evinskog kamena (dolomita, amfibolita, i stijena dijabaza). Najve}i kamenolomi tehni~kog gra|evinskog kamena su na podru~ju Velike u povr{ini od cca 44ha, podru~ju Vetova gdje povr{ina kamenoloma iznosi cca 27ha te na podru~ju [umetlice cca 12 ha. U Velikoj su izgra|eni posebni pogoni za preradu tehni~kog gra|evinskog kamena (kamenolom s drobilicama, tvornica betonskih elemenata i cijevi, tvornica `buke, gra|evinskog ljepila, betonske galanterije, asfaltne baze). U podru~ju Poè{ke gore, Krndije i Papuka nalaze se brojna pozajmi{ta i {umarijski kamenolomi koji se povremeno iskori{tavaju za potrebe ure|enja {umskih putova.

Istraìvanja mineralnih sirovina na podru~ju @upanije tako|er imaju dugu tradiciju, od jamskih radova na sme|em ugljenu preko pokusnog rudnika talk-kloritnog {kriljca i eksploatiranja grafita do dnevnih kopova otvorenih leì{ta kvarcnog pijeska i analcimskog tufita.

Na podru~ju @upanije nalaze se sljede}a eksploatacijska polja i ista`ni prostori:

T a b e l a 6 9 .T a b e l a 6 9 .

EKSPLOATACIJSKA POLJA I EKSPLOATACIJSKA POLJA I ISTRA@NIISTRA@NI PROSTORI PO@E[KO PROSTORI PO@E[KO--SLAVONSKE @UPANIJESLAVONSKE @UPANIJE R e d . R e d . b r .b r .

Na z i v e k s p . po l j aNa z i v e k s p . po l j a i p r a v n a o s o b ai p r a v n a o s o b a

O p } i n a /O p } i n a /g r a dg r a d

Vrsta mineralnih Vrsta mineralnih s i r o v i n as i r o v i n a

Postoje}a dokumePostoje}a dokumentacijantacija P o v r { i n a P o v r { i n a ( h a )( h a )

N a p om e n a N a p om e n a

EKSPLOATAC I JSKA POLJAEKSPLOATAC I JSKA POLJA 1 .1 . ^ u k u r ^ u k u r

-- H [ U [ P o ` e g a H [ U [ P o ` e g a K u t j e v oK u t j e v o tehni~ko tehni~ko -- gra|. gra|.

k a m e nk a m e n R u d a r s k a k o n c e s i j a o d R u d a r s k a k o n c e s i j a o d 0 1 . 0 6 . 1 9 9 8 .0 1 . 0 6 . 1 9 9 8 .

5 , 3 15 , 3 1

2 .2 . K l a { n i c e K l a { n i c e -- H [ U [ P o ` e g a H [ U [ P o ` e g a

P l e t e r n i c aP l e t e r n i c a tehni~ko tehni~ko -- gra|. gra|. k a m e nk a m e n

R u d a r s k a k o n c e s i j a o d R u d a r s k a k o n c e s i j a o d 0 1 . 0 6 . 1 9 9 8 .0 1 . 0 6 . 1 9 9 8 .

4 , 7 34 , 7 3

3 . 3 . [ a m a n o v i c a [ a m a n o v i c a -- H [ U [ P o ` e g a H [ U [ P o ` e g a

V e l i k aV e l i k a tehni~ko tehni~ko -- gra|. gra|. k a m e nk a m e n

R u d a r s k a k o n c e s i j a o d R u d a r s k a k o n c e s i j a o d 1 3 . 0 6 . 2 0 0 1 .1 3 . 0 6 . 2 0 0 1 .

3 , 3 73 , 3 7

4 .4 . P o l j a n s k aP o l j a n s k a -- K a m e n K a m e n -- I n g r a d I n g r a d

V e l i k aV e l i k a t u ft u f Odobrenje za ekspl. polje od Odobrenje za ekspl. polje od 1 9 8 1 . 1 9 8 1 .

1 4 , 61 4 , 6

5 .5 . V r a n i }V r a n i } -- S t a k l a n a L i p i k S t a k l a n a L i p i k

B r e s t o v a cB r e s t o v a c k v a r c n i p i j e s a kk v a r c n i p i j e s a k O d o b r e n j e z a e kO d o b r e n j e z a e k spl . pol je spl . pol je 1 9 8 7 . 1 9 8 7 .

3 , 33 , 3 T r e n u t n o n e r a d iT r e n u t n o n e r a d i

6 .6 . V e t o v o V e t o v o -- K a m e n K a m e n -- I n g r a dI n g r a d

K u t j e v oK u t j e v o tehni~ko tehni~ko -- gra|. gra|. k a m e nk a m e n

Odob r e n j e z a e k s p l . po l j e Odob r e n j e z a e k s p l . po l j e 2 0 . 1 1 . 1 9 9 6 .2 0 . 1 1 . 1 9 9 6 . S t ud i j a ( SUO ) 22 . 0 8 . 2 000S t ud i j a ( SUO ) 22 . 0 8 . 2 000

6 8 , 5 06 8 , 5 0 Eksploatacija u Parku Eksploatacija u Parku p r i r o d e P a p u kp r i r o d e P a p u k

7 . 7 . P l i { P l i { -- M a l i { } a k M a l i { } a k -- K a m e n K a m e n -- I n g r a dI n g r a d

V e l i k aV e l i k a tehni~ko tehni~ko -- gra|. gra|. k a m e n k a m e n

Odob r e n j e z a e k s p l . po l j e Odob r e n j e z a e k s p l . po l j e 1 1 . 1 1 . 1 9 9 6 .1 1 . 1 1 . 1 9 9 6 . S tud i j a (SUO) 13 .01 .1998 .S tud i j a (SUO) 13 .01 .1998 .

4 4 , 7 04 4 , 7 0 Eksploatacija u Parku Eksploatacija u Parku pr i rode, u postupku pr i rode, u postupku za rudarsku koncesijuza rudarsku koncesiju

8 .8 . R a { a { k a I I R a { a { k a I I -- H[U[ N. Grad i {kaH[U[ N. Grad i {ka

P a k r a cP a k r a c tehni~ko tehni~ko -- gra|. gra|. k a m e nk a m e n

Odob r e n j e z a e k s p l . po l j e Odob r e n j e z a e k s p l . po l j e 0 9 . 0 2 . 2 0 0 0 .0 9 . 0 2 . 2 0 0 0 .

4 , 6 84 , 6 8

9 .9 . F u k i n a cF u k i n a c -- Kamen Psunj d.o.o.Kamen Psunj d.o.o.

P a k r a cP a k r a c tehni~ko tehni~ko -- gra|. gra|. k a m e n k a m e n

O d o b r e n j e 2 8 . 1 1 . 2 0 0 1 .O d o b r e n j e 2 8 . 1 1 . 2 0 0 1 . 1 , 7 71 , 7 7

Ukupne povr{ ina od Ukupne povr{ ina od 1 3 , 0 9 1 3 , 0 9

1 0 .1 0 . M o k r e {M o k r e { -- H [ U [ P o ` e g a H [ U [ P o ` e g a

^ a g l i n^ a g l i n k v a r c n i p i j e s a kk v a r c n i p i j e s a k Odob r e n j e z a e k s p l . po l j e Odob r e n j e z a e k s p l . po l j e 1 9 9 2 .1 9 9 2 .

1 4 6 , 0 01 4 6 , 0 0

1 1 .1 1 . G r a b a r j eG r a b a r j e -- P P K K u t j e v o P P K K u t j e v o

K u t j e v oK u t j e v o c i g l a r s k a g lc i g l a r s k a g l i naina Odobrenje za ekspl. polje od Odobrenje za ekspl. polje od 1 9 7 8 .1 9 7 8 .

1 2 , 0 01 2 , 0 0

I STRA@N I PROSTOR II STRA@N I PROSTOR I 1 .1 . M i r ko v i c a , Su l ko vc i M i r ko v i c a , Su l ko vc i

-- K a m e n K a m e n -- I n g r a dI n g r a d P l e t e r n i c aP l e t e r n i c a t e h i ~ k o t e h i ~ k o -- gra|. gra|.

k a m e nk a m e n Rje{enje za istra`ni prostor od Rje{enje za istra`ni prostor od 1 6 . 0 1 . 2 0 0 2 .1 6 . 0 1 . 2 0 0 2 .

5 4 , 7 05 4 , 7 0

2 .2 .

Mlad i ga j M lad i ga j -- ê{ljakovci ê{ljakovci -- J u l C o m J u l C o m

K a p t o lK a p t o l tehni~ko tehni~ko -- gra|. gra|. k a mk a m e ne n

R je{en je za i s t ra `n i p ros to r R je{en je za i s t ra `n i p ros to r 1 9 9 8 . p r o d u ` e n o d o 1 9 9 8 . p r o d u ` e n o d o 1 5 . 0 4 . 2 0 0 2 .1 5 . 0 4 . 2 0 0 2 .

5 6 , 2 55 6 , 2 5 P r o s t o r u p a r k u P r o s t o r u p a r k u p r i r o d e P a p u kp r i r o d e P a p u k

3 .3 . B r d oB r d o -- Do lac / Mat i} Dolac / Mat i} B r a n k oB r a n k o

B r e s t o v a cB r e s t o v a c {{ l j u n a kl j u n a k R j eR j e {{ enjeenje zaza i s t r ai s t r a `n in i pros torpros tor 1 9 9 9 .1 9 9 9 .

3 1 , 1 23 1 , 1 2

4 .4 . [ u m e t l i c a [ u m e t l i c a -- Slavonija d.d. Pakrac Slavonija d.d. Pakrac

P a k r a cP a k r a c t e h i ~ k o t e h i ~ k o -- gra|. gra|. k a m e nk a m e n

K o r i { t e n o e k s p l . p o l j e K o r i { t e n o e k s p l . p o l j e 1 2 , 8 9 31 2 , 8 9 3

Podn i j e t z ah t j e v z a Podn i j e t z ah t j e v z a Istra`ni prostor za 28 Istra`ni prostor za 28 h ah a

5 .5 . Jagma VI , L i va|an i , Jagma VI , L i va|an i , M e d i n a cM e d i n a c

L i p i kL i p i k k v a r c n i p i j e s a kk v a r c n i p i j e s a k 4 7 , 4 34 7 , 4 3

6 .6 . O r l j a v a c O r l j a v a c -- K a m e n K a m e n -- I n g r a d I n g r a d

B r e s t o v a cB r e s t o v a c v a p n e n a cv a p n e n a c Rje{enje ministarstva od 1992.Rje{enje ministarstva od 1992. 4 1 , 0 04 1 , 0 0 N i j e u f u n k c i j iN i j e u f u n k c i j i

7 .7 . [ p a n o v i c[ p a n o v i c aa P a k r a cP a k r a c k v a r c n i p i j e s a kk v a r c n i p i j e s a k

8 .8 . B r a n e { c iB r a n e { c i P a k r a cP a k r a c k v a r c n ik v a r c n i p i j esakp i j esak Izvor podataka: Slu@ba za gospodarstvo Ureda dràvne uprave iz 2002. godine.

- Polazi{ta -


82

1.1.2.4. Komunalna inf rast ruktura1.1.2.4. Komunalna inf rast ruktura

a ) P rometn i sus tava ) P rometn i sus tav Poè{ko-slavonska ùpanija svojim prometno-zemljopisnim poloàjem ~ini sastavni dio

spoja Hrvatske prema europskim prometnim sustavima. aa -- 1 ) Ces tovne p rome tn i ce1 ) Ces tovne p rome tn i ce

Prvi za~etak cestovne mreè na podru~ju Poè{tine potje~e jo{ iz razdoblja Rimskog Carstva. Sljede}e zna~ajno razdoblje je iz doba Austro-Ugarske. Doba prije Drugog svjetskog rata obiljeàva samo odràvanje postoje}e makadamske ceste, dok nakon Drugog svjetskog rata dolazi do zna~ajnijih obnova cesta i cestovnih gra|evina. Obilje`ja navedenih povijesnih razdoblja je da se prometni pravci formiraju pod utjecajem politi~ko-gospodarskih centara koji su bili izvan teritorija RH, pa je i cestovna mreà oblikovana prema njihovim potrebama i interesima.

Postoje}a primarna cestovna mreà nastala je na matrici nekada{njih makadamskih cesta, a modernizacija cestovne mreè svodila se na polaganje asfaltnih slojeva na podlogu koja je u ve}ini slu~ajeva bila neadekvatna prometnom optere}enju, tj. modernizacija se svodila na polaganje tek nekoliko centimetara ve}inom samonosivog sloja asfalta. Mnoga ispitivanja vr{ena na postoje}im prometnicama pokazala su da cestovna mreà ima manju strukturnu vrijednost nego {to bi bilo potrebno za zadovoljavanje lakog prometnog optere}enja.

U Domovinskom ratu do{lo je do novih o{te}enja cestovne mreè (o{te}enost povr{ine kolnika - pukotine, kolotrazi, udarne jame i dr.), a posebno na dràvnim cestama D 51, D 38, D 53 s obzirom da je sav promet iz pravca Nove Gradi{ke i Slavonskog Broda u Zagreb prolazio na{om @upanijom preko Na{ica.

Cestovna infrastruktura na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije obuhva}ana je Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u dràvne, ùpanijske i lokalne ceste (NN, br. 25/98.), a njihova ukupna duìna iznosi 730,14 km i to:

-- dràvnih cesta dràvnih cesta 221 ,90 km,221 ,90 km, -- ` upan i j s k i h c e s t a ` upan i j s k i h c e s t a 221 ,00 km,221 ,00 km, -- lokalnih cesta lokalnih cesta 287 ,60 km.287 ,60 km. Od ukupne duìne javnih cesta asfaltirano je 572,54 km ili 78,42%, a neasfaltirano je

156,00 km ili 21,58 %. T a b e l a 7 0 . T a b e l a 7 0 .

POVR[INA KOLNIKA I ZA[TITNOG POJASA NADCESTARIJE POVR[INA KOLNIKA I ZA[TITNOG POJASA NADCESTARIJE PO@EGAPO@EGA Kategorija Povr{ina kolnika u ha Povr{ina za{titnog pojasa

@upanijska ceste 96.780 64.520 Lokalne ceste 85.365 47.425

U k u p n o :U k u p n o : 1 8 2 . 1 4 51 8 2 . 1 4 5 1 1 1 . 9 4 51 1 1 . 9 4 5 Izvor podataka: @upanijska uprava za ceste Poèga

T a b e l a 7 1 . T a b e l a 7 1 .

POVR[INA KOLNIKA I ZA[TITNOG POJASA NADCESTARIJE PAKRACPOVR[INA KOLNIKA I ZA[TITNOG POJASA NADCESTARIJE PAKRAC

Kategorija Povr{ina kolnika u ha

Povr{ina za{titnog pojasa

@upanijska ceste 28.380 18.920 Lokalne ceste 41.400 23.000 Ukup n o :U k u p n o : 6 9 . 7 8 06 9 . 7 8 0 4 1 . 9 2 04 1 . 9 2 0

SVEUKUPNO NADCESTARIJA SVEUKUPNO NADCESTARIJA PO@EGAPO@EGA I I PAKRACPAKRAC

2 5 1 . 9 2 52 5 1 . 9 2 5

1 5 3 . 8 6 51 5 3 . 8 6 5

Izvor podataka: @upanijska uprava za ceste Poèga.

U cestovnom prometu dominiraju dràvni cestovni pravci koji prolaze kroz podru~je @upanije, a to su:

- Polazi{ta -


83 ..

Dr ` a v n e c e s t eD r ` a v n e c e s t e pod oznakom: 1. D-5 GP Terezino polje-(gr. R. M.)-Virovitica-V. Zdenci-Daruvar-Oku~ani- GP St.

Gradi{ka (gr. R. BiH), 2. D-26 Sv. Ivan Zelina (D-3)-Vrbovec-âzma-Gare{nica-Badljevina(D-5), 3. D-38 Pakrac (D-5) - Poèga - Pleternica - \akovo (D-7), 4. D-47 Lipik (D-5)-Novska-H. Dubica-H. Kostajnica-Dvor (D-6), 5. D-49 Slatina (D-2) - Poèga - Pleternica - Luàni (D-4), 6. D-51 Gradi{te (D-53) - Poèga - Re{etari - (D-4), 7. D-53 GP D. Miholjac (gr. R. M.)-Na{ice-GP Sl. Brod (gr. R. BiH).

Osim navedenih cestovnih pravaca prohodnosti prostora pogoduju i 26 ùpanijskih postoje}ih pravaca i 77 lokalnih cestovnih pravaca. Pored navedenih kategoriziranih cestovnih pravaca na podru~ju @upanije postoje i nekategorizirani cestovni pravci ({umske ceste, poljski putovi, ceste u naseljima i dr.). Ukupna duìna im iznosi 175,2 km, a od toga je modernizirano svega 28 %. Izgra|en je dio obilaznice (1,2 km) grada Poège koja }e omogu}iti izmje{tanje tranzitnog prometa iz samoga sustava gradskog prometanja.

Studija pod nazivom “STRATEGIJA RAZVITKA CESTOVNE MRE@E SLAVONIJE I BARANJE” zajedni~kim djelovanjem pet slavonskih ùpanija (Osje~ko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Poè{ko-slavonska i Viroviti~ko-podravska) usagla{ava stavove i potrebe prometnog razvoja i me|usobnog prometnog povezivanja.

Poè{ko-slavonska ùpanija i grad Poèga, kao stari srednjovjekovni grad s baroknom jezgrom, trenutno nema izlaza na autocestu Zagreb - Lipovac, iako bi Odlukom o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta u dràvne ùpanijske i lokalne ceste (NN br. 19/97 i 23/97) taj problem bio rije{en budu}om brzom cestom s izlaskom na Luàne.

Svi prilazi i izlazi iz doline “Vallis-aurea”, kojih ima ukupno 15 (od toga 14 prelaze preko prijevoja Papuka, Psunja, Krndije i ostalih planina, a samo jedan je nizinski uz rijeku Orljavu do Nove Kapele), u zimskom peridu nisu dovoljnoj mjeri proto~ni zbog poledice i snijega.

Iz naprijed navedenog proizlazi da je najprirodniji i najlak{i izlaz na autocestu uz rijeku Orljavu, pa je temeljem toga razra|en i izra|en idejni projekt rje{enja. Predvi|a se da JP “Hrvatske vode” izvr{e regulaciju rijeke Orljave i time za{tite ogromne povr{ine plodne zemlje, a da JP “Hrvatske ceste” uz nasip rijeke Orljave izrade brzu poluautocestu ukupne duìne 26 km, koja bi povezivala Poè{tinu sa autocestom Zagreb-Lipovac.

!

!*

!)

!

!

!!*

!*!*

!* !*!)

!*

Poèga

Lipik

Pleternica

Pakrac

PROMETNA INFRASTRUKTURA

- Polazi{ta -


84

Kod postoje}ih prometnica dràvne, ùpanijske i lokalne kategorije potrebno je modernizirati kolnike na cijeloj duìni cesta te rekonstruirati i korigirati dijelova trasa, {to }e omogu}iti bolje prometne usluge i pove}anje sigurnosti prometa. U zoni grada Poège planirana je i korekcija D 38 (obilaznica koje je dio izgra|en u duìni od 1,2 km) koja }e omogu}iti da se tranzitni promet dislocira rubno u odnosu na prometni sustav grada. Time }e se rasteretiti gradski cestovni sustav i posti}i bolji u~inak za{tite ~ovjekove okoline, jer }e se zna~ajan izvor one~i{}enja izmjestiti izvan uèg gradskog podru~ja. Sam rubni poloàj planirane obilaznice omogu}ava njeno kori{tenje i kao gradske ceste, ~ime se pove}ava i efekt iskori{tenosti.

Potrebno je urediti regulacijske profile dràvnih ceste u okviru gra|evinskih podru~ja naselja kroz koja prolazi trasa ceste, zatim je potrebno izgraditi pje{a~ke i biciklisti~ke staze i te povr{ine odvojiti zelenim pojasom od kolnika. U uli~nim profilima dràvnih cesta potrebno je urediti i autobusna stajali{ta van kolnika te zelene povr{ine urediti hortikulturno, ali i kao mogu}e ‚zvu~ne zidove. Pri formiranju zelenila posebnu pa`nju obratiti na osiguranje potebne preglednosti uz prometnicu, u zonama ulaza - izlaza, te na raskr{}ima.

Na trasi D 38 ceste potrebito je definirati optimalne zamjene za postoje}e cestovne pravce Pakrac-Poèga nakon izgradnje planirane akumulacije “Kamensko” kao i u pravcu Ru{evo-\akovo nakon izgradnje akumulacije Londà.

Prioritetni zahvati na mreì ùpanijskih (neasfaltirane @-4099, @-4100, @-4102, @-4162, @-4185) i lokalnih cesta odnose se prvenstveno na izgradnji i modernizaciju kolnika svih cesta, te korekciji prometno-tehni~kih elemenata glede pobolj{anja sigurnosti prometa.

Osnovne postavke planiranog razvoja prometnog sustava @upanije vezane su prvenstveno na pobolj{anje, odràvanje i rehabilitiranje prometno-tehni~kih svojstava postoje}ih cestovnih pravaca (dràvnih, ùpanijskih i lokanih) izgradnjom brze poluautoceste, koja bi povezivala grad Poègu i ve}i dio @upanije s autocestom Zagreb - Lipovac, te izgradnjom obilaznica gradova i naselja.

U Poè{ko–slavonskoj ùpaniji na 1.000 stanovnika dolazi 122 osobna vozila {to je znatno ispod prosjeka Republike Hrvatske koji iznosi 175 vozila na 1.000 stanovnika. T a b e l a 7 2 . T a b e l a 7 2 .

REG ISTR IRANA CESTOVNA VOZ I LA REG ISTR IRANA CESTOVNA VOZ I LA PO@E[KOPO@E[KO -- SLAVONSKESLAVONSKE @UPAN I JE @UPAN I JE V r s t a v o z i l aV r s t a v o z i l a Broj registriranih vozila u Broj registriranih vozila u

1 9 9 7 . g o d i n i1 9 9 7 . g o d i n i Broj registriranih vozila u 1998. Broj registriranih vozila u 1998.

g od i n ig o d i n i

Moped 317 403 Motocikl 134 196

Osobni automobil 9.475 12.168 Autobus 87 95

Teretni automobil 1.081 1.292 Kombinirani automobil 107 149

Radni stroj 25 29 Radno vozilo 23 28

Traktor 1.912 2.335

U k u p n o :U k u p n o : 1 3 . 1 6 11 3 . 1 6 1 1 6 . 6 9 51 6 . 6 9 5 Izvor podataka: @upanijska uprava za ceste 1999. god.

aa -- 2 ) @e l j e zn i ~ke p rome tn i ce2 ) @e l j e zn i ~ke p rome tn i ce

Pov i jesn i razvo j è l jezn i~k ih pruga na podru~ ju Poè{koPov i jesn i razvo j è l jezn i~k ih pruga na podru~ ju Poè{ko -- slavonske upaslavonske upa nijeni je Izgradnja èljezni~kih pruga na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanjie zapo~inje

postupno u drugoj polovici 19. stolje}a. êtiri desetlje}a vodila se borba o po~etku izgradnje èljezni~kih prometnica u poè{kom kraju.

Godine 1862. poè{ki gra|ani uz pomo} Gradskog zastupstva i ùpanijske oblasti pokre}u pitanje gradnje èljezni~ke pruge preko Poè{ke kotline. U to vrijeme, ban [ok~evi} u Poègu {alje skupinu mjernika da ispitaju i snime teren. Osim toga osnovan je i poseban “@eljezni~ki odbor”, skupljao se novac, planirano je besplatno odstupanje zemlji{ta za prugu i postaje. Vjerovalo se da je gradnja “zemunsko-rije~ke” èljeznice, koja

- Polazi{ta -


85 bi i{la od Dalja preko \akova u Poè{ku kotlinu, zatim preko Poège prema zapadu u Pakrac i Sisak, samo pitanje vremena.

Ugarski ministar prometa je odobrio sve pripremne radove za tu prugu, ali ta pruga nije nikada izgra|ena namjeravanim smjerom. Umjesto preko Poè{ke kotline i Pakraca pruga je trasirana i izgra|ena preko Posavine uporedo s plovnom rijekom Savom. @eljezni~ka veza izme|u Broda, Vinkovaca i Dalja izgra|ena je 1878. godine. Umjesto predvi|ene pruge odlu~eno je 1886. godine po~eti gradnju sporedne pruge Osijek-Na{ice–Pleternica-Kapela-Batrina s odvojkom od Pleternice do Poège. @elja gradskih zastupnika bila je, da se umjesto za Kapelu-Batrinu pruga produì preko Poè{ke gore do Nove Gradi{ke kako bi Poèga bila prolazna stanica na toj pruzi. “Dioni~ko dru{tvo slavonske èljeznice” ipak je izabralo prirodni izlaz iz Poè{ke kotline nizinom uz rijeku Orljavu od Pleternice do Batrine. Gradnja te vicinalne pruge zapo~ela je 1892. godine i zavr{ena za dvije godine te je pu{tena u promet 2. prosinca 1894. godine.

@elja da se pruga produì dalje prema zapadu nije nikad ostvarena. Bilo je trenutaka kada je ta zamisao zamalo ostvarena, kao npr. 1955. godine, ali se od te namjere uskoro odustalo. Pred Prvi svjetski rat izgra|en je produètak pruge od Poège do Velike, koja je pu{tena u promet 15. prosinca 1914. godine.

Pruge za koje su Poèàni toliko borili u pro{lom stolje}u ostale su do danas.

Tako ovim podru~jem prolaze tri èljezni~ka pravca:

- Pruga Na{ice – Nova Kapela, - Pruga Pleternica – Velika, - Pruga Banova Jaruga – P~eli} rasp.

POSTOJE]A @ELJEZN I^KA MRE@APOSTOJE]A @ELJEZN I^KA MRE@A

1 . P r uga Na { i c e1 . P r uga Na { i c e –– No v a Kap e l aNo v a Kap e l a (broj II-207) je pruga II. razreda. Poè{ko slavonskom ùpanijom prolazi u ukupnoj duìni od 34.822 m. Dio ove pruge prema svojim tehni~kim parametrima ulazi u najlo{iju kategoriju, a po ekonomskom zna~enju nerentabilna je. Ipak, prednosti ove pruge su u njenom geografsko-prometnom zna~enju. Ona povezuje podravsku sa posavskom nizinom, pa otuda i njezino strate{ko zna~enje koje se i dokazalo tijekom Domovinskog rata. S tog aspekta gledano ne dolazi u obzir njeno demontiranje, jer bi to donijelo zajednici vi{e {tete nego koristi.

Konfiguracija terena kojom prolazi pruga je brdovita. Krivinski elementi su ispod svih dozvoljenih normativa, a niveleta je tako|er nepovoljna. To se najvi{e odnosi na dio pruge od Na{ica prema Pleternici gdje je i osovinsko optere}enje od km 17+096 do 41+513 km iznosi 16,0t s najve}om dopu{tenom brzinom od 40 km/h. Na dijelu pruge, od Pleternice

!

!

!

!*

!*

!)

PO@EGA

VELIKA

ÂGLIN

LIPIKPAKRAC

PLETERNICA

!

!*

!)

@eljezni~ka pruga II reda

@upanijsko sredi{te

Gradsko sredi{teOp}insko sredi{te

- Polazi{ta -


86

do N. Kapele, koja prolazi uglavnom ravni~arskim terenom doline rijeke Orljave, a od km 41+513 do km 51+918 osovinsko optere}enje iznosi 18,0t s najve}om dopu{tenom brzinom od 80 km/h.

Na dijelu pruge koja prolazi Poè{ko-slavonskom ùpanijom nalaze se dva kolodvora -âglin i Pleternica i osam stajali{ta -Ljeskovica, Latinovac, Ciglenik, Kne`ci, Zarilac, Sulkovci, Bu~je-Koprivnica i Ratkovica. Osim toga prugu sa~injava i ukupno 72 objekta, od kojih je 7 mostova i 65 propusta te 19 èljezni~ko-cestovnih prijelaza.

2 . P ruga P l e t e r n i c a2 . P ruga P l e t e r n i c a -- Ve l i k aVe l i k a (broj II 208) je pruga II. razreda ukupne duìne 25.238 m. Dio pruge u dijelu od Pleternica do Poèga je vrlo povoljan s gledi{ta odràvanja i

iskori{tenja, a drugi dio pruge od Poège do Velike je teà dionica. Pruga Pleternica–Velika osposobljena je od km 0+000 do km 7+172 za osovinsko optere}enje 18,0 t i dopu{tenu najve}u brzino od 80 km/h, u dijelu pruge od km 7+172 do km 25+238 osovinsko optere}enje iznosi 16,0 t s najve}om dopu{tenom brzinom od 60 km/h.

Na ovoj pruzi nalaze se 4 kolodvora-Pleternica, Blacko-Jak{i}, Poèga i Velika, zatim 3 stajali{ta-Novoselci, Mihaljevci i Trenkovo. Pored navedenog na pruzi su ukupno 34 objekta, od kojih je 6 mostova i 28 propusta, te 20 èljezni~ko-cestovnih prijelaza.

3 . P r uga Bano v a J a r uga3 . P r uga Bano v a J a r uga –– P~e l i }P ~ e l i } rasp. razvrstana je u Ostale pruge II. razreda i nosi oznaku II-206, a duìna joj je 95 km i 749 m. Osovinsko optere}enje od B. Jaruge, od km 5+000 (odnosi se na na{u @upaniju) do slu`benog mjesta Brezine-Bujavica u km 13+900 iznosi 20 t/os, a optere}enje po du`nom metru iznosi 6,4 t/m, kategorija je C-2. Od slu`benog mjesta Brezine-Bujavica km 13+900 do km 40+000 osovinskio optere}enje 16 t/os, optere}enje po du`nom metru iznosi 5,0 t/m. Maksimalna brzina za vlakove s prijevozom putnika za disel motorne garniture (DMG), od km 5+000 do km 15+400 iznosi 60 km/h. Ako je vu~no vozilo diesel lokomotiva s klasi~nom garniturom (vagonima), tada je ista brzina, ali do km 8+700 odnosno do slu`benog mjesta Poljana, od km 15+400 do km 40+000, brzina putni~kih vlakova s DMG-om je 40 km/h, a kod klasi~ne garniture s diesel lokomotivom 20 km/h. Maksimalana brzina za teretne vlakove od km 5+000 do km 8+700 (sl. mj. Poljana) je 60 km/h, a od slu`benog mjesta mjesta Poljana do km 40+000 je 20 km/h. Na ovoj pruzi nalaze se 3 kolodvora Lipik koji je u ratu razru{en, kolodvor Poljana i kolodvor Pakrac koji je u Domovinskom ratu cijeli uni{ten.

Tijekom Domovinskog rata i prije operacije “Bljesak” cijeli èljezni~ki promet izme|u isto~ne Slavonije i zapadnog dijela Republike Hrvatske odvijao se èljezni~kom prugom Nova Kapela–Pleternica-Na{ice. Budu}i da postoje}a èljezni~ka pruga nije dimenzionirana na optere}enje koje je u to vrijeme primala, do{lo je do znatnih o{te}enja koja treba sanirati. @eljezni~ki pravac Pleternica-Poèga-Velika ima veliko ekonomsko i prometno zna~enje za sredi{te @upanije i Poè{tinu u cijelosti te ga treba zadràti. @eljezni~ki pravac Banova Jaruga-Lipik–Pakrac-Daruvar stradao je tijekom Domovinskog rata, a naro~ito su o{te}eni gra|evinski objekti. Kako se radi o podru~ju od posebne dràvne skrbi, potrebno je pristupiti sanaciji navedene èljezni~ke pruge i gra|evinskih objekata.

aa -- 3 ) Z ra~n i 3 ) Z ra~n i p rometp romet Na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije postoje improvizirana poljoprivredna uzleti{ta

kod naselja Trenkovo, Tre{tanovci, Ivanindvor-Pleternica, Kula i Darkovac, Mali Gaj koja se isklju~ivo koriste u poljoprivredne svrhe. Na podru~ju grada Lipika i naselja Badljevina postoje asfaltirane poletno-sletne staze za male sportske i poljoprivredne zrakoplove.

Razvoj zra~nog prometa na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije ovisit }e o smjernicama koje }e utvrditi nadle`no dràvno ministarstvo. Na promatranom prostoru postoje uvjeti za razvoj generalnog zrakoplovstva (mali zrakoplovi, {portski zrakoplovi), koji bi se koristili malim zrakoplovnim pristani{tima. Pri{tani{ta se mogu urediti na postoje}im poljoprivrednim uzleti{tima.

- Polazi{ta -


87 a a -- 4 ) Po{ t a i t e l ekomun i kac i j e4 ) Po{ t a i t e l ekomun i kac i j e

HP PROMETHP PROMET Po{tanski promet je u sastavu Centra po{ta Poèga koji po teritorijalnom ustrojstvu

pokriva Poè{ko-slavonsku ùpaniju, a kompleksan tehnolo{ki proces u komponentama po{tanskog, telegrafskog i telefonskog prometa odvija se mreòm po{tanskih jedinica, tehni~kih postrojenja i objekata koji po{tanski promet grupiraju i usmjeravaju na odredi{te.

Po{tanski promet omogu}uje svim drugim djelatnostima da postiù harmoniju u me|usobnim odnosima i zato po{tanska mreà nema ni prirodnih ni admistarativnih granica, a faktori koji je oblikuju jesu:

- brzina prijenosa po{iljaka, - kvaliteta izgradnje i odràvanja po{tanskih sredstava i - maksimalna mogu}nost eksploatacije postrojenja. Javna po{tanska mreà Poè{ko-slavonske ùpanije sastavni je dio jedinstvenog

po{tanskog sustava Republike Hrvatske i u funkciji javnog prometa tretira se kao mreà od posebnog javnog interesa.

U po{tanskom prometu na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije nalazi se 21 radna jedinica i to 3 u Poègi, i po jedna u Bekteù, Bu~je âglinu, Jak{i}u, Kaptolu, Kutjevu, Kuzmici Lipiku (dvije) Orljavcu., Pakracu, Poljana, Pleternici, Sesvatama, Brestovcu, Ratkovici, Velikoj, Vetovu i Badljevini. T a b e l a 7 3 .T a b e l a 7 3 .

Centar po{ta HPT PODACI O PO[TAMA NA PODRU^JU PO@E[KO-SLAVONSKE @UPANIJE Poèga ukupno

Broj po{ta 19 1.129

Broj km2 na jednu po{tu 95 50

Broj stanovnika na jednu po{tu 5.228 4.238

Po{tanski {alteri 39 2.765

Broj stanovnika na jedan {alter 2.547 1.730

Po{tanski ormari}i 87 5.100

Broj stanovnika na jedan po{tanski ormari} 1.142 938

Broj telefonskih govornica (st.7 mj. 2000. god.) 322 12.872 Izvor podataka: HPT CP Poèga 1997. god.

Komutac i j sk i kapac i te t iKomutac i j sk i kapac i te t i HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. su tvrtka koja je nastala razdvajanjem HPT-a

na Hrvatske telekomunikacije d.d. i Hrvatsku po{tu d.d.. Dioni~ko dru{tvo HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. osnovano je radi pruànja usluga

u telekomunikacijskom prometu i drugim djelatnostima, a u svezi s telekomunikacijskim prometom te osiguranjem tehni~kog i tehnolo{kog jedinstva telekomunikacijskog sustava na teritoriju Republike Hrvatske.

U dru{tvu su organizirani telekomunikacijski centri u skladu s teritorijalnim ustrojem RH. TK centar Poèga po teritorijalnom ustroju pokriva Poè{ko-slavonsku ùpaniju te je odgovoran za razvoj i funkcioniranje telekomunikacijskog sustava na podru~ju �@upanije.

TK mreà Poè{ko-slavonske ùpanije sastavni je dio jedinstvenog telekomuni-kacijskog sustava RH i tretira se kao mreà od posebnog javnog interesa.

Nepokre tNepokre t na te lekomun ikac i j ska mreàna te lekomun ikac i j ska mreà Sustavi javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreì su:

-- te le fonska mreà , te le fonska mreà , -- telegrafska mreà i telegrafska mreà i -- mreè za prijenos podataka. mreè za prijenos podataka. Dijele se na sustave komutacija i sustave prijenosa i prijenosnih medija. Telefonska mreà podijeljena je na prometna podru~ja i ustrojena u tri hijerarhijske

razine–pristupnoj, tranzitnoj i me|unarodnoj. U TK centru Poèga imamo jednu tranzitnu centralu u gradu Poègi koja ujedno

obavlja i funkciju pristupne centrale, izravno ili posredovanjem udaljenih pretplatni~kih

- Polazi{ta -


88

stupnjeva (RSS). Udaljeni pretplatni~ki stupanj je izmje{teni dio pretplatni~kog stupnja pristupne centrale koji se s mati~nom pristupnom centralom povezuje spojnim vodovima. U pravilu RSS predstavlja sredi{te vlastite pristupne mreè i na njega su priklju~eni korisnici odre|enog mjesta ili podru~ja koji on pokriva.

U samom gradu Poègi u radu su jo{ i dvije mjesne centrale (LC) koje imaju funkciju komutiranja telefonskog prometa za dio pretplatnika koji imaju dvojni~ke telefonske priklju~ke. Centrale }e biti isklju~ene iz telekomunikacijskog prometa u dogledno vrijeme, ~im se izgradnjom decentralizirane TK mreè Poèga stvore preduvjeti za promjenu dvojni~kih priklju~aka u direktne.

U TK centru Poèga u radu su telefonske centrale navedene u tabeli 72 i 73. Telefonske centrale su me|usobno ili s nadre|enom centralom vezane odgovaraju}im brojem spojnih vodova. Sve centrale su povezane opti~kim sustavima prijenosa po svjetlovodnim kabelima. U tabeli 74 dan je popis broja vodova po smjerovima.

Ukupan broj instaliranih priklju~aka na podru~ju TKC-a je 41.232, od toga 2.600 dvojni~kih, dok je broj uklju~enih pretplatnika 23.908, od ~ega je 2.431 pretplatnik na dvojni~kom priklju~ku. Iz navedenog proizlazi da je iskori{tenje telefonskih centrala na podru~ju @upanije 58%, da su instalirani kapaciteti telefonskih centrala u cijelosti digitalni, od ~ega je cca 10% uklju~enih pretplatnika na dvojni~kim priklju~cima.

Broj instaliranih priklju~aka na 100 stanovnika u @upaniji je 41, odnosno broj uklju~enih priklju~aka na 100 stanovnika je 24.

U nepokretnoj telekomunikacijskoj mreì, osim pretplatnika direktno povezanih na pristupne centrale i udaljene pretplatni~ke stupnjeve, postoje instalirane kod ve}ih korisnika i pretplatni~e telefonske centrale, od kojih je va`no spomenuti digitalne pretplatni~ke telefonske centrale instalirane u poduze}ima ili ustanovama, a koje su na TC/PC Poèga povezane digitalnim prijenosnim sustavima 2 Mbit/s po simetri~nim paricama ili 4x2 Mbit/s po svjetlovodnom kabelu. One omogu}avaju prolazno biranje kroz komutaciju bez posredovanja. Popis digitalnih pretplatni~kih telefonskih centrala s osnovnim podacima dan je u tabeli 75.

Telegrafska mreà je najstariji dio telekomunikacija i upotrebljava se ve} pribli`no 150 godina. Nakon {ezdesetih godina ovog stolje}a, posljednjih petnaestak godina, polako prepu{ta svoje pozicije u telekomunikacijama drugim vrstama usluga.

Telegrafska mreà sastoji se od teleksa namijenjenog pretplatni~kom prometu i jatepa za javni telegrafski promet.

U TK centru Poèga telegrafija je ustupila svoje mjesto faksimil ure|ajima i mreàma za prijenos podataka te vi{e nema zna~ajniju ulogu u ukupnom telekomunikacijskom prometu. Na cijelom podru~ju TKC-a uklju~eno je jo{ svega osam telegrafskih terminalnih ure|aja.

Mreè za prijenos podataka su mreè novijeg datuma, a sluè isklju~ivo za pruànje usluga prijenosa podataka korisnicima koji zatraè uslugu.

Prva mreà za prijenos podataka pod komercijalnim nazivom “CROAPAK” omogu}ava prijenos podataka putem X.25 protokola i modemskih ulaza priklju~enih na telefonsku mreù. U Poègi je instalirana oprema “CROAPAK” ~vora za podru~je @upanije.

Druga mreà za prijenos podataka pod komercijalnim nazivom “CROLINE” radi po principu Frame Relay protokola za prijenos podataka koji je paketski orijentiran komunikacijski protokol. Njega odlikuje velika brzina rada i mogu}nost odabira najve}e i zajam~ene brzine prijenosa podataka. Prilikom kori{tenja Frame Relay usluge korisnik moè izabrati brzinu pristupa u rasponu od 64 Kbit/s do 34 Mbit/s.

U TKC-u Poèga uslugu prijenosa podataka po principu Frame Relay protokola koriste sljede}i korisnici: “Coca Cola”, skladi{te Poèga, ZAP Poèga i “Kamen-ingrad”.

Sustavi prijenosa i prijenosni mediji sustavi su bez kojih niti jedna od spomenutih mreà ne bi mogla funkcionirati.

- Polazi{ta -


89 U TK centru Poèga instalirani su svjetlovodni kabeli, uglavnom, u svim smjerovima

na tranzitnom nivou i na lokalnom nivou, te po njima rade najsuvremeniji opti~ki sustavi prijenosa.

Svi komutacijski objekti povezani su sa TC/PC Poèga opti~kim sustavima prijenosa po svjetlovodnim kabelima, dok se za povezivanje pojedinih lokacija, kao {to su RR postaje, na kojima nema komutacijskih objekata, koriste i radijski relejni ure|aji. U odnosu na ukupan broj raspoloìvih kanala i relacija radijski relejni sustavi prijenosa kao i sustavi prijenosa po simetri~nim paricama nemaju znatnijeg udjela. Neke od radijskih relejnih relacija uskoro }e biti zamijenjene opti~kim sustavima prijenosa.

Bitno je spomenuti najsuvremenije opti~ke sustave prijenosa koji su izgra|eni na tranzitnoj razini, a to su dva me|uùpanijska SDH prstena brzine prijenosa 622 Mbit/s, po kojima je na{a @upanija povezana s ostalim ùpanijama kao i na nadre|ene centrale u Osijeku i \akovu.

Prvi me|uùpanijski pPrvi me|uùpanijski p rsten povezuje rsten povezuje \\akovoakovo--PoègaPoèga --N.Gradi{kaN.Gradi{ka --Sl.BrodSl.Brod --@upanja@upanja--V i nkovc iV i nkovc i -- V u k o v a rV u k o v a r -- Os i j e kOs i j e k -- \\ akovo .a ko vo .

Drugi me|uùpanijski SDH prsten povezuje Drugi me|uùpanijski SDH prsten povezuje \\akovoakovo--PoègaPoèga --(Pakrac)(Pakrac) --ViroviticaVirovitica --SlatinaSlatina --Na { i c eNa { i c e -- Os i j e kOs i j e k -- \\ akovo .a ko vo .

Izgra|eni me|uùpanijski prstenovi osiguravaju neprekidnost odvijanja telekomunikacijskog prometa na tranzitnom nivou te uspostavljanje novih veza bez ograni~enja.

I z v r { e n a j e i z g r a dn j a s l j e d e } i h SDH p r s t e no v a :I z v r { e n a j e i z g r a dn j a s l j e d e } i h SDH p r s t e no v a : -- p r vog ùpan i j s kog SDH p r s t ena Po ` ega p r vog ùpan i j s kog SDH p r s t ena Po ` ega –– B r e s t o v a cB r e s t o v a c –– Ve l i k aVe l i k a –– J a k { i }J a k { i } –– Po ` ega , Po ` ega , -- drugog ùpanijskog SDH prstena 155 drugog ùpanijskog SDH prstena 155 Mbit/s Poèga Mbit/s Poèga --KulaKula --âglinâglin --PleternicaPleternica --Poèga,Poèga, -- l o k a l n og SDH p r s t e n a 155 Mb i t / s Pa k r a c l o k a l n og SDH p r s t e n a 155 Mb i t / s Pa k r a c -- L i p i kL i p i k -- G a jG a j -- P a k r a c . Pa k r a c .

Pristupne TK mreè izgra|ene su u svim naseljima u @upaniji, a kapacitet im je od 1,5 do 2 parice po doma}instvu. To je zaista zavidna razina izgra|enosti. Po kvaliteti izgra|enosti pristupne TK mreè omogu}avaju, osim osnovne funkcije, povezivanja telefonskih pretplatnika na komutaciju i kori{tenje svih novih usluga od usluga koje se pruàju u telefonskom prometu do usluga prijenosa podataka.

Pristupna TK mreà u samom gradu Poèga do sada nije izgra|ena, a postoje}a u svakom dijelu grada ne omogu}ava zadovoljavanje potreba pretplatnika. Intenzivno gra|enje decentralizirane TK mreè u gradu i distributivne telekomunikacijske kanalizacije u skoro vrijeme omogu}iti }e pored ukidanja dvojni~kih telefonskih priklju~aka i dovoljan broj novih priklju~aka, kao i dostupnost svim uslugama koje postoje ili se uvode.

Pristupne TK mreè izga|ene su u ukupnom kapacitetu 71.720 pretplatni~kih parica. Njihovo iskori{tenje je 34 %.

Ukupna duìna izgra|enih pristupnih TK mreà na podru~ju @upanije je 1598 km, dok ukupna duìna zra~ne mreè iznosi 235 km.

Ukupna duìna izgra|ene kabelske kanalizacije, zajedno s izgra|enom distribucijskom telekomunikacijskom kanalizacijom je oko 55 km, dok je u okviru kabelske kanalizacije izgra|eno ili ugra|eno ukupno oko 500 kabelskih zdenaca. Iskori{tenje kabelske kanalizacije je oko 40 %. Prosje~na duìna pretplatni~ke parice u pristupnoj TK mreì urbanog podru~ja je 1,5 km, dok je prosje~na duìna pretplatni~ke parice pristupnih TK mreà u ruralnom podru~ju 2,8 km. Ukupan broj telefonskih govornica na podru~ju @upanije iznosi 322 (stanje 30.07.2000. godine).

Rad io re l e jne vezeRad io re l e jne veze Koridore postoje}ih radiorelejnih veza na prostoru Poè{ko-slavonske ùpanije, koje

su u kontinuiranoj upotrebi : RR veza Poèga-Psunj, RR veza Poèga-Papuk, RR veza Poèga-Kapavac i RR veza Jak{i}-Lon~arski Vis, potrebno je zadràti i {tititi.

- Polazi{ta -


90

Pokre tna te lekomun ikac i j ska mreàPokre tna te lekomun ikac i j ska mreà U pokretnoj telekomunikacijskoj mreì izgra|ene su dvije mobilne telefonske mreè i

mreà za pozivanje osoba. U sve tri mreè korisnicima je omogu}ena komunikacija u uvjetima “kretanja” tj. komunikacija im nije ovisna o trenuta~nom mjestu boravka. “MOB ITEL 099 ”“MOB ITEL 099 ” komercijalni je naziv za prvu izgra|enu pokretnu mreù. MOBITEL 099 je analogna mreà za pokretne komunikacije koja se temelji na NMT 450 standardu i kod nas je uvedena 1990. godine. Podru~je TKC-a Poèga uglavnom je pokriveno korisnim signalom ove mreè preko instaliranih baznih stanica u Poègi i Kapavcu, ~ime je omogu}eno korisnicima uspostavljanje telefonske veze iz ve}eg dijela @upanije. “CRONET 098 ” i „ V I PNET““CRONET 098 ” i „ V I PNET“ komercijalni je naziv za drugu izgra|enu pokretnu mreù. CRONET 098 temelji se na GSM standardu i uveden je u komercijalni rad 1996. godine, a na podru~ju @upanije funkcionira preko instaliranih baznih postaja u Poègi, Pleternici, Jak{i}u, Kutjevu, Brestovcu, Lon~arskom visu i Pakracu te omogu}ava korisnicima uspostavljanje veze iz ve}eg dijela @upanije. “ B I P 0 9 7 ” j“ B I P 0 9 7 ” je paging sustav HT-a i nova mreà pokretnih komunikacija. Temelji se na ERMES standardu i predstavlja brz, jednostavan i pouzdan sustav dojave poruka, pojedina~no ili putem skupnog poziva. Mreà BIP za sada je u eksperimentalnom radu i stanicama na Psunju i Kapavcu.

Smje{ ta j TK opreme u ob jek t imaSmje{ ta j TK opreme u ob jek t ima Da bi spomenuti kapaciteti telekomunikacijske opreme i ure|aja mogli biti instalirani,

bilo je potrebno izgraditi i objekte za smje{taj opreme. U Telekomunikacijskom centru Poèga izgra|eno je 38 samostoje}ih objekata i 13 objekata s drugim subjektima. T a b e l a 7 4 . T a b e l a 7 4 . T e l e f o n s k i k a p a c i t e t i TKC Po ` e g aT e l e f o n s k i k a p a c i t e t i TKC Po ` e g a

Instalirani pretplatni~ki kapacitet Ukop~ano

Br. tel.

govor. Naziv centrale Tip1 Op}ina

Godina pu{tanja u rad

Mati~na centrala2

digital dvojn ukup. digital. dvoj. uku.

TC/PC PO@EGA AXE-10 Poèga 1994. - 5120 5120 3844 711 3844 117

LC PO@EGA II SI-2000/224 Poèga 1999. AXE-10 PO 880 880 880 LC PO@EGA I SI-2000/224 Poèga 1989. AXE-10 PO 1720 1720 1720

RSS PO@EGA-privr. AXE/92 Poèga 1998. AXE-10 PO 1024 1024 RSS BABIN VIR AXE/92 Poèga 1998. AXE-10 PO 2048 2048 1316 270 1316 3

RSS VARELOVAC Poèga 524 303 524 RSS PRAULJE Poèga 481 299 481

RSS SAJMI[TE AXE/98 Poèga 1999. AXE-10 PO 2048 2048 875 557 875

RSS VIDOVCI AXE/92 Poèga 1995. AXE-10 PO 1536 1536 808 199 808 5

RSS DR[KOVCI AXE/92 Poèga 1995. AXE-10 PO 512 512 406 92 406 3

RSS BRESTOVAC AXE/92 Brestovac 1996. AXE-10 PO 768 768 547 547 5 RSS GUÂNI AXE/92 Brestovac 1996. AXE-10 PO 256 256 161 161 2 RSS PAVLOVCI AXE/92 Brestovac 1996. AXE-10 PO 256 256 151 151 1 RSS ORLJAVAC AXE/92 Brestovac 1997. AXE-10 PO 256 256 73 73 2 RSS OLJASI AXE/92 Velika 1997. AXE-10 PO 256 256 144 144 1

RSS BI[KUPCI AXE/92 Velika 1997. AXE-10 PO 384 384 293 293 6

RSS BANKOVCI AXE/92 Poèga 1996. AXE-10 PO 256 256 205 205 2

RSS GOLOBRDCI AXE/92 Poèga 1996. AXE-10 PO 512 512 358 358 4

RSS TRENKOVO AXE/92 Velika 1997. AXE-10 PO 640 640 452 452 6 RSS VELIKA AXE/92 Velika 1997. AXE-10 PO 1024 1024 860 860 6

RSS KAPTOL AXE/92 Kaptol 1997. AXE-10 PO 768 768 637 637 3 RSS VETOVO AXE/92 Kutjevo 1995. AXE-10 PO 512 512 400 400 4 RSS KUTJEVO AXE/92 Kutjevo 1995. AXE-10 PO 1024 1024 826 826 7 RSS EMINOVCI AXE/92 Jak{i} 1995. AXE-10 PO 512 512 368 368 2 RSS JAK[I] AXE/92 Jak{i} 1995. AXE-10 PO 1024 1024 675 675 8

RSS [UMANOVAC AXE/92 Kutjevo 1995. AXE-10 PO 384 384 239 239 1 RSS KULA AXE/92 Kutjevo 1995. AXE-10 PO 256 256 234 234 4

RSS GRADI[TE AXE/92 Kutjevo 1995. AXE-10 PO� 256 256 225 225 3

- Polazi{ta -


91 RSS ÂGLIN AXE/92 âglin 1996. AXE-10 PO� 640 640 392 392 4

RSS VLATKOVAC AXE/92 âglin 1998. AXE-10 PO. 256 256 119 119

RSS SOVSKI DOL AXE/92 âglin 1996. AXE-10 PO� 256 256 148 148 4

RSS BUK AXE/92 Pleternica 1998. AXE-10 PO. 256 256 196 196

RSS GRABARJE AXE/92 Kutjevo 1996. AXE-10 PO. 256 256 189 189 2 RSS SESVETE AXE/92 Pleternica 1996. AXE-10 PO. 256 256 103 103 1 RSS GRADAC AXE/92 Pleternica 1996. AXE-10 PO. 384 384 243 243 1 RSS PLETERNICA AXE/98 Pleternica 1999. AXE-10 PO. 2048 2048 1066 1066 14 RSS KADANOVCI AXE/92 Pleternica 1996. AXE-10 PO. 256 256 191 191 2

RSS ZAGRA\E AXE/92 Pleternica 1995. AXE-10 PO. 256 256 193 193 1

RSS RATKOVICA AXE/92 Pleternica 1997. AXE-10 PO. 640 640 437 437 5

RSS SULKOVCI AXE/92 Pleternica 1995. AXE-10 PO. 256 256 177 177 2

RSS KUZMICA AXE/92 Pleternica 1997. AXE-10 PO. 512 512 464 464 4

RSM KUZMICA RSM Pleternica 1998. AXE-10 PO. 30 30 0 0

RSS KUZMICA AXE/98 Pleternica 1999 AXE-10 PO. 768 768 0 0

RSS PAKRAC AXE/92 Pakrac 1996. AXE-10 PO. 2048 2048 1344 1344 27

RSS KUSONJE AXE/92 Pakrac 1998 AXE-10 PO. 384 384 8 8 1

RSS [EOVICA AXE/92 Lipik 1998. AXE-10 PO. 384 384 155 155 4

RSS ÂGLI] AXE/92 Lipik 1998. AXE-10 PO. 384 384 73 73 1

RSS BADLJEVINA AXE/92 Pakrac 1995. AXE-10 PO. 384 384 272 272 4

RSS M. KRNDIJA AXE/92 Pakrac 1998. AXE-10 PO. 768 768 332 332 3

RSS PREKOPAKRA AXE/92 Pakrac 1997. AXE-10 PO. 768 768 440 440 3

RSS LIPIK AXE/92 Lipik 1996. AXE-10 PO. 2048 2048 1068 1068 14

RSS V. BANOVAC AXE/92 Pakrac 1996. AXE-10 PO. 384 384 234 234 3

RSS TORANJ AXE/92 Pakrac 1998. AXE-10 PO. 256 256 65 65 1

RSS KUKUNJEVAC AXE/92 Lipik 1998. AXE-10 PO. 512 512 141 141 1

T a b e l a 7 5 .T a b e l a 7 5 .

Instalirani pretpl. kapacitet

Ukop~ano

Naziv centrale Tip1 Op}ina Datum pu{tanja u rad

Mati~na centrala2 digital. dvojni ukup digital dvoj. ukup.

Br. tel.

govor

RSS GAJ AXE/92 Lipik 1996 AXE-10 PO. 384 384 181 181 3

RSS ANTUNOVAC AXE/92 Lipik 1998 AXE-10 PO. 896 896 411 411 6

NOVO ZVEÊVO RSM Brestovac 1999 AXE-10 PO. 30 30 9 9

DONJI EMOVCI RSM Poèga 1996. AXE-10 PO. 30 30 1 1

GORNJI EMOVCI RSM Poèga 1996. AXE-10 PO. 30 30 1 1

DERVI[AGA RSM Poèga 1996. AXE-10 PO. 30 30 1 1

VELIKI BILA^ RSM âglin 1998. AXE-10 PO. 60 60 35 35

DJEDINA RIJEKA RSM âglin 1997. AXE-10 PO. 60 60 40 40 1

IMRIJEVCI RSM âglin 1996. AXE-10 PO. 30 30 21 21

LJESKOVICA RSM âglin 1996. AXE-10 PO. 60 60 56 56 2

UKUPNO: 41232 2600 41232 23908 2431 23908 309

T a b e l a 7 6 . T a b e l a 7 6 . TABELA TELEFONSKIH VODOVA

TC / P C A X E T C / P C A X E –– 1 0 1 0 PO @ EG APO @ EG A

V o d o v iV o d o v i Naziv OTOT I TI T B TB T

S i g n a l i z .S i g n a l i z . STST

I C / T T C I C / T T C \\ AKO VOAKO VO 401 NO7 R 1

\\ AKOVO ( g o v o r n e p o r u k e )A KOVO ( g o v o r n e p o r u k e ) 62 NO7 R -

T T C O S I J E KT T C O S I J E K 401 NO7 R 1

TC / P C S L A V . B RODTC / P C S L A V . B ROD 30 30 D1/R2

S S 0 A X ES S 0 A X E -- 1 0 1 0 PO @ EG APO @ EG A 224 NO7 SKR. 2



LC LC PO @ EG APO @ EG A S I 2 0 0 0 / 2 2 4 S I 2 0 0 0 / 2 2 4 30 30 D4/R2

LC LC PO @ EG APO @ EG A S I 2 0 0 0 / 2 2 4 S I 2 0 0 0 / 2 2 4 60 60 D1/R2

R S S R S S PO @ EG APO @ EG A –– p r i v r em . p r i v r em . 60 NO7 SKR. 2

- Polazi{ta -


92 R S S B A B I N V I RR S S B A B I N V I R 153 NO7 SKR. 2

R S S S A J M I [ T ER S S S A J M I [ T E 153 NO7 SKR. 2

R S S V I DO V C IR S S V I DO V C I 122 NO7 SKR. 2

R S S D R [ KO VC IR S S D R [ KO VC I 60 NO7 SKR. 2

R S S B R E S TO V A CR S S B R E S TO V A C 60 NO7 SKR. 2

R S S GU^ AN IR S S GU^ AN I 60 NO7 SKR. 2

R S S P A V LO VC IR S S P A V LO VC I 60 NO7 SKR. 2

R S S O R L J A V A CR S S O R L J A V A C 60 NO7 SKR. 2

R S S O L J A S IR S S O L J A S I 60 NO7 SKR. 2

RS S B I [ KU PC IR S S B I [ KU PC I 60 NO7 SKR. 2

R S S B ANKO VC IR S S B ANKO VC I 60 NO7 SKR. 2

R S S GO LOBRDC IR S S GO LOBRDC I 60 NO7 SKR. 2

R S S T R E N KR S S T R E N KO VOO VO 91 NO7 SKR. 2

R S S V E L I K AR S S V E L I K A 91 NO7 SKR. 2

R S S K A P TO LR S S K A P TO L 91 NO7 SKR. 2

R S S V E TO VOR S S V E TO VO 60 NO7 SKR. 2

R S S KU T J E VOR S S KU T J E VO 91 NO7 SKR. 2

R S S EM I NO V C IR S S EM I NO V C I 60 NO7 SKR. 2

R S S J A K [ I ]R S S J A K [ I ] 91 NO7 SKR. 2

R S S [ UM ANO V A CR S S [ UM ANO V A C 60 NO7 SKR. 2

R S S KU L AR S S KU L A 60 NO7 SKR. 2

R S S G R AR S S G R A D I [ T ED I [ T E 60 NO7 SKR. 2

R S S ^ AG L I NR S S ^ AG L I N 60 NO7 SKR. 2

R S S V L A T KO V A CR S S V L A T KO V A C 60 NO7 SKR. 2

R S S SO V S K I DO LR S S SO V S K I DO L 60 NO7 SKR. 2

RSS BUKRSS BUK 60 NO7 SKR. 2

R S S GR ABA R J ER S S GR ABA R J E 60 NO7 SKR. 2

R S S S E S V E T ER S S S E S V E T E 60 NO7 SKR. 2

R S S G R A D A CR S S G R A D A C 60 NO7 SKR. 2

R S S P L E T E RN I C AR S S P L E T E RN I C A 153 NO7 SKR. 2

R S S K AD ANO V C IR S S K AD ANO V C I 60 NO7 SKR. 2

R S S Z A G R AR S S Z A G R A \\ EE 60 NO7 SKR. 2 R S S R A TKO V I C AR S S R A TKO V I C A 91 NO7 SKR. 2 R S S SU L KOVC IR S S S U L KOVC I 60 NO7 SKR. 2 RSS KUZM I CARSS KUZM I CA 91 NO7 SKR. 2 R S S P A K R A CR S S P A K R A C 122 NO7 SKR. 2 R S S [ EO V I C AR S S [ EO V I C A 60 NO7 SKR. 2 R S S ^ AG L I ]R S S ^ AG L I ] 60 NO7 SKR. 2

R S S B AD L J E V I N AR S S B AD L J E V I N A 60 NO7 SKR. 2 R S S P R E KO P A K R AR S S P R E KO P A K R A 91 NO7 SKR. 2

R S S L I P I KR S S L I P I K 153 NO7 SKR. 2 R S S V E L I K I B A NO V A CR S S V E L I K I B A NO V A C 60 NO7 SKR. 2

R S S T O R A N JR S S T O R A N J 60 NO7 SKR. 2 R S S G A JR S S G A J 60 NO7 SKR. 2

R S S A N T U NO V A CR S S A N T U NO V A C 91 NO7 SKR. 2 R S S MA L A KRND I J AR S S MA L A KRND I J A 91 NO7 SKR. 2 R S S KUKUN J E V ACR S S KUKUN J E V AC 60 NO7 SKR. 2 RS S KUSON J ER S S KUSON J E 60 NO7 SKR. 2 RSS KUZM I CARSS KUZM I CA 91 NO7 SKR. 2

T a b e l a 7 7 .T a b e l a 7 7 .

PP PO@EGA PP PAKRAC Red. broj i NAZIV

CENTRALE Kapacitet sada{nji

Kapacitet kona~ni

Red. broj i NAZIV CENTRALE

Kapacitet Sada{nji

Kapacitet kona~ni

1. TC/PC PO@EGA AXE-10 5120 xxxx 1. RSS (TC/PC) PAKRAC 2048 4096

2. RSS BABIN VIR (P@) 2048 2048 2. RSS BU^JE 256 384

3. RSS VARELOVAC (P@) 2048 2048 3. RSS BRANE[CI 256 256

4. RSS PRAULJE (P@) 1536 2048 4. RSS [PANOVICA 384 384

5. RSS SAJMI[TE (P@) 2048 2048 5. RSS KUSONJE 384 512

6. RSS OSIJE^KA (P@) 1536 1536 6. RSS [EOVICA 384 512

- Polazi{ta -


93 7. RSS VIDOVCI 1536 1536 7. RSS DONJI ÂGLI] 384 512

8. RSS DR[KOVCI 512 1024 8. RSS BADLJEVINA 384 512

9. RSS BRESTOVAC 768 768 9. RSS MALA KRNDIJA 768 768

10. RSS GUÂNI 256 384 10. RSS PREKOPAKRA 768 768

11. RSS PAVLOVCI 256 384 11. RSS LIPIK 2048 2048

12. RSS ORLJAVAC 256 256 12. RSS VELIKI BANOVAC 384 512

13. RSS OLJASI 256 384 13. RSS TORANJ 256 256

14. RSS BI[KUPCI 512 512 14. RSS KUKUNJEVAC 512 512

15. RSS BANKOVCI 256 384 15. RSS JAGMA 256 256

16. RSS GOLOBRDCI 512 512 16. RSS GAJ 384 384

17. RSS TRENKOVO 768 768 17. RSS ANTUNOVAC 896 896

18. RSS VELIKA 1024 1280 18. RSS GRAHOVLJANI 0 256

19. RSS KAPTOL 768 1024

20. RSS VETOVO 512 512

21. RSS KUTJEVO 1024 1280

22. RSS EMINOVCI 512 512

23. RSS JAK[I] 1024 1024

24. RSS [UMANOVAC 384 384

25. RSS KULA 256 384

26. RSS GRADI[TE 256 384

27. RSS ÂGLIN 640 640

28. RSS VLATKOVAC 256 256

29. RSS SOVSKI DOL 256 256

30. RSS VELIKI BILA^ 60 256

31. RSS BUK 256 256

32. RSS GRABARJE 256 256

33. RSS SESVETE 256 256

34. RSS GRADAC 384 384

35. RSS PLETERNICA 2048 2048

36. RSS KADANOVCI 256 256

37. RSS ZAGRA\E 256 256

38. RSS RATKOVICA 768 768

39. RSS SULKOVCI 256 256

40. RSS KUZMICA 768 768

41. RSS STRIJE@EVICA 256 256

T a b e l a 7 8 .T a b e l a 7 8 . Red. broj i NAZIV RSM-a Red. broj i NAZIV RSM-a

1. RSM VRHOVCI 60 90 1. RSM BRUSNIK 30 30

2. RSM LJESKOVICA 60 60

3. RSM IMRIJEVCI 30 30

4. RSM VELIKI BILA 60 90

5. RSM DJEDINA RIJEKA 60 60

6. RSM NOVO ZVEÊVO 30 30

Izvor podataka: HT 1999. god.

- Polazi{ta -


94

Ka r t a po { t a n s k i h c en t r a l a Ka r t a po { t a n s k i h c en t r a l a ,,

b ) Vodoopsk rba ib ) Vodoopsk rba i odvodn j a odvodn j a bb -- 1 ) Vodopsk rba1 ) Vodopsk rba Na podru~ju grada Poège i Pleternice te op}ina Kutjevo, Velika, Jak{i}, Kaptol,

âglin i Brestovac javnu vodoopskrbnu djelatnost obavlja komunalno poduze}e “Tekija” d.o.o. Poèga, a na podru~ju grada Pakraca i Lipika Komunalno poduze}e Pakrac iz Pakraca. R i j e { enu vodoR i j e { enu vodo -- opskrbu iz javnog vodovoda ima 73% stanovni{tva @upanije.opskrbu iz javnog vodovoda ima 73% stanovni{tva @upanije. Najbolja rije{enost je na podru~ju grada Poège 93%, a najlo{ija na podru~ju op}ine Jak{i} 41%. Grad Pleternica ima rije{enu javnu vodoopskrbu za 51% stanovni{tva, op}ina Kutjevo 65%, op}ina Velika 87%, op}ina Kaptol 65%, op}ina Brestovac 47% i op}ina âglin 69%.

Javnu vodoopskrbnu mreù ~ini oko 340 km transportnih i distributivnih cjevovoda. Osnovna im je zna~ajka nedovoljno iskori{tenje postoje}ih resursa i nemogu}nost opskrbe vodom velikog dijela podru~ja Poè{tine.

Na distributivnu mreù priklju~eno je 14.331 potro{a~a. Ukupna godi{nja koli~ina prodane vode iznosi 2,760.000 m3.

Javni vodoopskrbni sustav Poè{tine dugoro~no gledano suo~ava se s dva problema: - nedovoljno raspoloìvom koli~inom vode potrebnom za zadovoljavanje rastu}ih

potreba {irenjem sustava i porastom broja stanovnika, - nepostojanjem odgovaraju}e javne vodoopskrbne mreè koja bi povezivala ~itavo

podru~je i osigurala opskrbu vodom svih naselja. Daljnji razvoj javne vodoopskrbe Poè{tine planiran je u dvije faze od kojih je prva

ve} u realizaciji izgradnjom crpili{ta Luke u Poègi i projektnom dokumentacijom za cjevovode Poèga-Toranj i Poèga-Jak{i}–Cerovac te Kaptol–Eminovci, Ramanovci–Alilovci-Trenkovo. Druga faza obuhva}a daljnju izgradnju transportnih cjevovoda, vodosprema, precrpnih stanica, regulacijskih ~vorova i sl.

Ukupne potrebe za vodom svih naselja Poè{tine u planiranom razdoblju do 2022. godine prora~unate su na 335 l/s {to je u odnosu na sada{nje potrebe od 220 l/s pove}anje za oko 50 %. Kao trajno dugoro~no rje{enje vodoopskrbe Poè{tine predlaè se izgradnja vi{enamjenske akumulacije Kamenska.

Javna vodoopskrba Poè{tine obuhva}a 1.200 km2. S oko 70.000 stanovnika organizirana je u jedinstven regionalni vodoopskrbni sustav iz dva izvori{ta-Veli~anka i Straèmanka, dva crpili{ta-Zapadno i isto~no polje u Poègi te dva povr{inska zahvata-Kutjeva~ka rika i Bistra.

- Polazi{ta -


95 -- I s t o ~no po l j e I s t o ~no po l j e se nalazi sjeveroisto~no od grada sa sjeverne strane ome|eno

rijekom Orljavom a s ju`ne strane kanalom i èljezni~kom prugom. Sastoji se od dva zdenca - B-1 i B-2 i ~etiri pijezometarske bu{otine (1,2,3 i 4). Kapacitet mu je 10l/s . Stanje izvori{ta je takvo da udaljenost od glavnih prometnica (gradska obilaznica, èljezni~ka pruga), blizina industrijskih pogona i velika zaga|enja povr{inskih voda, blizina kolektorskog ispusta itd. postavljaju upitnost kvalitete voda s ovog izvori{ta tako da se ovo crpili{te moè koristiti isklju~ivo kao tehnolo{ka voda. Stoga je primarna aktivnost izgradnja cjevovoda za pravne osobe koje pokaù potrebe za tehnolo{kom vodom.

-- Zapadno po l j e Zapadno po l j e je smje{teno na zapadnom dijelu grada, ome|eno sa sjevera rijekom Orljavom, zapadno obilaznicom oko Poège, a s ostalih strana cestom i naseljenim djelom grada. Crpili{te se sastoji od 22 bu{ena zdenaca, sabirnog zdenca, klorinatorske i crpne postaje i prate}im objektima. Debljina vodonosnika je 10 m.

-- I z v o r S t r a ` emanke I z v o r S t r a ` emanke nalazi se na ju`nim obroncima Papuka cca 4 km sjeverno od mjesta Bi{kupci u koritu potoka Straèmanka. Kapacitet zahva}enog izvori{ta je 40 l/s. S obzirom na za{titu izvori{ta odre|ene su i sigurnosne zone:

zonazona obuhva}a zemlji{te i prostor na udaljenosti od 50 m, zonazona obuhva}a {umski predjel ome|en oronimima O{tro brdo, Kljevaonica, Lipovac,

Ma~kovac, Gosted, Jezerac - O{tro brdo, I I I . AI I I . A Zona obuhva}a {umski prostor s lijeva potoka Straèmanka na udaljenosti 2

km uzvodno od izvori{ta. I I I . B zonaI I I . B zona -obuhva}a {umski prostor slijeva potoka Straèmanka od vanjske granice

III. A zone do vododjelnice potoka Straèmanka. -- I z v o r i V e l i ~ a n k a i Bo ` j i z d en a c I z v o r i V e l i ~ a n k a i Bo ` j i z d en a c nalaze se na ju`nim obroncima Papuka u {umskom

predjelu sjeverno od Velike. Izvor Bo`ji zdenac nalazi se 2 km sjeverno od Velike. Kapacitet izvora je 8 l/s. Izvor Veli~anka nalazi se na udaljenosti od cca 7 km sjeverno od Velike. Kapacitet izvora je 22 l/s. U vodoza{titnom smislu:

I . z onaI . zona --naprijed navedenih izvori{ta obuhva}a zemlji{te i prostor na udaljenosti 50 m kru`no oko navedenih gra|evina,

I I . zonaI I . zona -obuhva}a podru~je slijeva od potoka Veli~anka ome|eno vrhom Pade{ki vis, predjelom s lokalitetima Pade`, Sastavci, Lapjak, Mali{~ak i Pade{ki vis,

I I I . A .I I I . A . zonazona -za navedena izvori{ta obuhva}a {umski prostor na udaljenosti 2 km uzvodno od zahvata-identi~no je slivnom podru~ju potoka Veli~anka,

I I I . BI I I . B zonazona –nije ju mogu}e posebno izdvojiti jer je istovjetna s III. A zonom. - Izvori{te Ku t j e v a ~ kog vodo vodaKu t j e v a ~ kog vodo voda sastoji se od podsustava javnog vodoopskrbnog

sustava Poèga i tri izvora izvor-kod lugarske ku}e te zahvata povr{inske vode na vodotocima Maloj i Kutjeva~koj riki. Za{titne zone:

I . z onaI . zona -obuhva}a zemlji{te i prostor na udaljenosti 10 m kru`no oko izvora vode. Podru~je zahvata povr{inskih voda Mala rika i Kutjeva~ka rika ima I. za{titnu zonu koja obuhva}a zahvatne gra|evine te dio slivnog podru~ja radijusa 100m u horizontalnoj projekciji.

Javna vodoopskrba grada Pakraca i Lipika s okolnim naseljima vr{i se s otvorenog vodozahvata u Gornjoj [umetlici. Pro~i{}avanje zahva}ene vode vr{i se u pro~i{}ava~koj (filter) stanici preko tri poja~ana pre~ista~ka (filter) polja kapaciteta 36 lit/sec {to trenuno zadovoljava ukupne potrebe cijelog distributivnog podru~ja.

Problem opskrbe ovog podru~ja nastaje kada potraje duì su{ni period. Tada zahva}ene koli~ine vode padaju na 15-20 lit/sec {to ne zadovoljava potrebe. Taj problem bit }e rije{en izgradnjom akumulacije kapaciteta 2 milijuna m3 vode koja je u tijeku.

- Polazi{ta -


96

Vodoc rp i l i { n a zona u P l e t e r n i c i : Pod ru~ j e Ve s e l eVodoc rp i l i { n a zona u P l e t e r n i c i : Pod ru~ j e Ve s e l e Izme|u prometnice Poèga-Pleternica i vododotoka Orljave, odre|ene su zone

sanitarne za{tite i to I zona-podru~je crpili{ta, II zona–uè za{titno podru~je identi~no sa I zonom, III A zona-unutra{nji dio {ireg za{titnog podru~ja i III B zona–vanjski dio {ireg za{titnog podru~ja. Vodocrpili{te je izgra|eno, ali nije jo{ u funkciji.

Geo t e rma l n a i z v o r i { t aGeo t e rma l n a i z v o r i { t a Na podru~ju Grada Lipika nalazi se geotermalno izvori{te koje se koristi za

rehabilitacijske svrhe lje~ili{ne bolnice. Geotermalne vode su 42-44oC. Te rma l n o i z v o r i { t eT e rma l n o i z v o r i { t e Najzna~ajnije termalno izvori{te u @upaniji je u Lipiku unutar bolni~kog kompleksa i

trenutno devastiranog i uni{tenog “ZRCA-a” Lipik.

bb -- 2 ) Odvodn j a2 ) Odvodn j a Za{titu vodotoka od one~i{}enja treba kontinuirano pratiti, kontrola kakvo}a vode

odre|ena je na rjeci Orljavi (4 mjerna mjesta i to: Orljava Poèga-uzvodno, Orljava Poèga-nizvodno, Orljava most Pleternica, Orljava ispod autoceste), rjeka Veli~anka (2 mjesta i to: Veli~anka prije kamenoloma, Veli~anka-most u Poègi), Londà most kod Pleternice, Pakra kod Lipika i to 12 puta godi{nje. One~i{}enje vode @upanije koje vode primaju iz to~ksatih izvora (naselja koja imaju izgra|en sustav javne odvodnje "bar djelomi~no" i gospodarski subjekti ~iji interni sustavi odvodnje otpadnih voda nisu spojeni na sustav javne odvodnje, nego imaju vlastiti ispust neposredno u vodotok.

Djelatnost odvodnje i pro~i{}avanja otpadnih voda obavlja “Tekija’’ d.o.o. u gradovima Poèga i Pleternica te op}inama Kutjevo, Jak{i}, Velika i Brestovac, gdje postoje sustavi za odvodnju otpadnih voda. Grad Poèga, op}ine Kutjevo i Jak{i} su odlukama nadle`nih tijela prenijeli prava i obveze investitora na izgradnju objekata koji su u funkciji provo|enja mjera za{tite vode (kolektori, ure|aju za pro~i{}avanje) na Tekiju d.o.o. Grad Pleternica te op}ine Velika i Brestovac samostalno vode poslove izgradnje objekata koji su u funkciji za{tite voda. U gradu Pakrac i u Lipiku odvodnja otpadnih voda vr{i se mje{ovitim sustavom kanalizacije, a otpadne vode ispu{taju se u rijeku Pakru. Glavni kolektor izveden je kroz grad Lipik do Pakraca u duìni od 6000 metara, a trenutno je u izgradnji glavni kolektor kroz grad Pakrac koji se izvodi u koritu rijeke Pakre.

U cilju za{tite voda od zaga|ivanja potrebno je izraditi odvodni sistem za otpadne vode u naseljima s ve}om koncentracijom stanovni{tva (gradovi i op}inska sredi{ta).

Glede odvodnje na podru~ju biv{e Op}ine Poèga definirani su pravci povezivanja lokalnih mreà i odvodnje prikupljenih otpadnih voda. Definirano je devet lokacija ure|aja za

- Polazi{ta -


97 pro~i{}avanje. Najve}i od njih je na rijeci Orljavi isto~no od Poège i na njega su priklju~ena naselja zapadno od Poège te naselja sjeverno od Velike.

Na podru~ju biv{e Op}ine Pakrac i Lipik ure|aji za pro~i{}avanje definirani su na rijeci Pakri.

T a b e l a 7 9 .T a b e l a 7 9 .

KANAL I ZAC I J SKA KANAL I ZAC I J SKA MRE@AMRE@A , UR, UR EE \\ AJ I ZA PRO^ I[]AVANJEAJ I ZA PRO^ I[]AVANJE I I S PU[TANJE OTPADN IH VODAI I S PU[TANJE OTPADN IH VODA

Na s e l j eN a s e l j e Ukup.

du`. kanal. (km)

Vrsta odvodnog sustava

Br. crp. stanica

Ure|aj za mehan. pro~i{}avanje otp.

voda

Ure|aj za biol.pro~.

Mjesto ispu{tanja otpad. voda

Recipijent Pripadaju}i

sliv

Po ` e g aPo ` e g a 96 mje{oviti 0 izgra|en gra|. dio

ne 4 ispusta u

Orljavu Orljava Sava

P l e t e r n i c aP l e t e r n i c a 14 mje{oviti 0 ne ne 4 ispusta u

Orljavu Orljava Sava

Ku t j e v oKu t j e v o 16,5 mje{oviti 0 ne ne Kut.Rika,

p.Toma~evac K.Rika

Toma~evac Sava

Ve l i k aVe l i k a 10 mje{oviti 0 ne ne Veli~anka Veli~anka Sava

J a k { i }J a k { i } 13 mje{oviti 0 4 ure|aja tipa

talo`nice ne 1-Orljava 3-Vetovka

Orljava Vetovka

Sava

V i d o v c i V i d o v c i i De r v i { agai De r v i { aga

14 mje{oviti ne ne ne Orljava Orljava Sava

Vetovo i Ov~areVetovo i Ov~are 2,8 mje{oviti ne talo`nica za Ov~are

ne potok Orljava Sava

H r n j e v a cH r n j e v a c 3,8 mje{oviti 1 biodisk ES 500

biodisk ES 500

p. Hrnjevac Orljava Sava

Pakrac i LipikPakrac i Lipik 73 mje{oviti 0 1 ne Pakra Pakra Sava

Izvor podataka: Tekija d.o.o. Poèga 1999. god.

Grad Poèga svoj sustav odvodnje otpadnih voda postupno dogra|uje i spaja nove dijelove mjesta. Sustav odvodnje je mje{oviti, a u sada{njoj fazi izgra|enosti otpadne vode se ispu{taju u rijeku Orljavu.

Mreà kolektora je duìne 96.000 m, a odvodnjom je pokriveno 900 ha gradskih povr{ina. Postoje}i i budu}i prijemnik otpadnih voda je rijeka Orljava, ~ija je kvaliteta prema vaè}oj klasifikaciji u II. kategoriji uzvodno od Poège, a u IV. kategoriji nizvodno. Maksimalan protok Qmax.=73m3/s.

Nakon izgradnje ure|aja za pro~i{}avanje predvi|a se da }e Orljava uzvodno od Poège biti vodotok I kategorije, a nizvodno od grada vodotok II kategorije.

Od ukupnog broja stanovnika koji ìve na podru~ju @upanije na sustav javne odvodnje priklju~eno je cca 37%. Ostatak odvodnje otpadnih voda rje{ena je individualno putem septi~kih talo`nica.

T a b e l a 8 0 .T a b e l a 8 0 .

PREGLPREGL ED V E] I H Z AGAED V E] I H Z AGA\\ I VAÂ OTPADN IM VODAMA ZA GRAD I VAÂ OTPADN IM VODAMA ZA GRAD PO@EGUPO@EGU R .R . br.br. N a z i vN a z i v P r e d t r e t m a nP r e d t r e t m a n Stupanj izgra|enostiStupanj izgra|enosti Ko l ek to rKo l ek to r

I s p u s tI s p u s t b r o jb r o j

K o l . i s p . o t p v oK o l . i s p . o t p v od ed e

m3/god.

1. Kutjevo d.d. Papuk Nema izra|ena teh. dok. izvedeno stanje ne

zadovoljava (transportni)

direktni ispust u Orljavu

25.000

2. Zve~evo d.d. (Mljekara)

Predtretman s egalizacijom

izgra|eni sjeverni

II 125.000 (4 l/s)

3. Sred.za obuku vojnika

Separatori ulja i masti izgra|eni sjeverni II 120.000 (3,8 l/s)

4. APP radionica izgra|eni glavni I 7.500

5. H[ RJ Mehanizacija

Separator ulja i masti izgra|eni (transportni) direktno u Orljavu

12.500

6. Ceste d.d. Nema glavni I 5.000

7. Ivas d.o.o. Metalna industrija

Nema

glavni I 2.500

8. @upanijska bolnica

Separatori ulja i masti djelomi~no izgra|eni (êsma) direktno u Orljavu

60.000 (1,9 l/s)

- Polazi{ta -


98

9.

KZ Poèga (metalni pogon, poljoprivredno dobro

Nema projektna

dokumentacija u izradi

(êsma) direktno u Orljavu

20.000

10. Presoflex d.d.-betonara Separatori ulja i masti izgra|eni glavni I 5.000

11. Spin Vallis d.d Separatori ulja i

masti, lakirnice djelom. izgra|. za dio

tvornice glavni I 30.000

12.

Plamen-Internacional d.o.o.

Separatori ulja i masti za emajlirnicu nema

cijela tvornica djelomi~no izgra|eni ju`ni I

235.000 (7,5 l/s)

13. ETA d.o.o. Predtr. teh. otpad.

voda izgra|eni ju`ni I

130.000 (4,1 l/s)

14. Zve~evo d.d. tvor. ~okolade

Nema sjeverni II 200.000 (6 l/s)

15. Zve~evo d.d. tvor. alkohola

Nema sjeverni II 20.000

16. Vodoprivreda d.d. radionica

Separatori masti i ulja izgra|eni (transportni) direktno u Orljavu

2.500

Izvor podataka: Tekija d.o.o. Poèga 1999. god.

Kakvo}a vode uzorkuje se 12 puta godi{nje i to na: • rijeci Orljavi na ~etiri mjerna mjesta i to: Orljava - Poèga (nizvodno), Orljava -

Poèga (uzvodno), most u Pleternici i Orljava ispod autoceste; • Londì na jednom mjestu - most u Pleternici • Veli~anki na dva mjesta - prije kamenoloma u Velikoj, most u Poègi; • rijeci Pakri na jednom mjestu - kod Lipika.

KARTA POSTOJE]E ODVODNJE

c ) E lek t roopsk rbac ) E lek t roopsk rba

Pov i j ePov i j e sn i razvo j e lek t r i kesn i razvo j e lek t r i ke U vremenu od 1871. do 1912. godine moèmo utvrditi postojanje javne rasvjete u

Poègi. U to vrijeme Poèga je sjedi{te Poè{ke ùpanije i slobodni je kraljevski grad pa zbog toga nije èljela, niti je mogla, zaostati za ostalim gospodarskim i politi~kim centrima u Hrvatskoj. Posebno je to nalagao kulturni i prosvjetni ìvot. Nerazvijena privreda nije omogu}avala Poègi ve}a ulaganja. Gradska uprava mogla se osloniti samo na vlastite privredne potencijale, prvenstveno na {ume na teritoriju gradske uprave koje su postale izvor sredstava za mnoge radove gradske uprave.

Za javnu rasvjetu do 1912. u Poègi je kori{ten petrojel i acetilen. Gradska uprava nastojala je uspostaviti javnu rasvjetu po uzoru na ostale gradove u Hrvatskoj. Centar grada i njegova uà okolica osvjetljavale su se petrolejskim svjetiljkama koje su u po~etku bile postavljene na stupovima da bi kasnije, po~etkom 20. st., bile premje{tene na ku}e.

Gradska rasvjeta nije se bitno izmijenila sve do po~etka 20. st. Godine 1904. bilo je 130 svjetiljki 130, pa se pojavio problem njihova odràvanja, {to je poja~avlo ina~e stalnu

- Polazi{ta -


99 opasnost od poàra. Kvaliteta javne rasvjete nije zadovoljila, pa se razmi{ljalo kako popraviti takvo stanje.

Uvo|enje acetilenske rasvjete u stanove i lokale od 1900. god. bio je nov korak u rasvjeti grada. Acetilenska rasvjeta nije mogla znatnije promijeniti intenzitet javne rasvjete u gradu.

Po~etkom 20. stolje}a petrolejska i acetilenska rasvjeta u Poègi nije bila zadovoljavaju}a, pa se Poèàni sve vi{e zanimaju za elektri~nu rasvjetu i prate kori{tenje elektri~ne energije u drugim mjestima.

Vlastelinstvo obitelji Turkovi} u Kutjevu bilo im je najbliì takav primjer jer koristi elektri~nu rasvjetu u podrumu, gospodarskim zgradama i stanovima vlastelinstva (1896 – 1906.g.). Kolebanje oko toga treba li ostati pri acetilenskom plinu ili traìti druge izvore elektri~ne energije trajala su sve do 1910. godine.

U Poègi je prva àrulja zasjala u kupali{tu “Kapavac” 1905. god. To je bila kru`na svjetiljka podignuta pred ku}om Marìnac u ulici Vu~jak i prvenstveno je sluìla za rasvjetu kupali{ta. Prva àrulja u Poègi mogla je samo pridonijeti da se elektri~na energija i ostvari u Poègi. Uza sve prijedloge, ispitivanja, nedostatke novca, pripreme zapo~ela je po~etkom 1912. godine izgradnja hidroelektrane u Kuzmici.

Pu{tanje elektrane u pogon 6. listopada 1912. godine bilo je od izuzetne gospodarske i dru{tvene va`nosti za Poègu i Poè{ku kotlinu. Prve àrulje bile su upaljene u subotu, 5. listopada, kada su uo~eni manji nedostaci elektrifikacije. Potpuna rasvjeta u gradu ostvarena je 6. listopada 1912. godine.

Po~etkom 1913. godine Gradska munjara se izdvaja ispod uprave Gradskog poglavarstva i postaje zasebna radna organizacija koja }e se brinuti o organizaciji i vo|enju eleftrikacije.

Izgradnjom centrale u Kuzmici grad Poèga je dobio elektri~nu energiju koju je prvenstveno koristio za rasvjetu. Izgra|eni objekti ubrzo }e pokazati mnoge slabosti, pa su nastojanja grada i gra|ana bila usmjerena na neprestano pobolj{avanje postoje}ih objekata. Ste~ena iskustva i bolja djelatnost pripomo}i }e unapre|ivanju proizvodnje i distribucije elektri~ne energije ne samo u Poègi nego i u njenoj bliòj okolici. Gradska munjara u daljnjem svom razvoju oslanjala se na potro{a~e i nastoji udovoljiti njihovim zahtjevima.

U narednim godinama i u toku Prvog svjetskog rata nastavljena je eleftrikacija Poège i njene okoline. Tako su elektri~nu struju dobili 1917.g. Ratarnica i Popravili{te (KPD), poè{ka kasarna djelomi~no, a pro{irena je upotreba elektri~ne energije kod obrtnika i u industriji.

Godine 1919. uvedena je rasvjeta u zgradu èljezni~kog kolodvora, a peron je dobio struju 1921. godine. Iste godine uvedena je javna rasvjeta u Cvjetnu ulicu i {etali{te Grad.

Daljna eleftrikacija trajala je desetlje}ima: -- u pe r i odu od 1912 u pe r i odu od 1912 –– 1945 . god i n e e l e k t r i f i c i r a no j j e 11 na s e l j a ,1 945 . god i n e e l e k t r i f i c i r a no j j e 11 na s e l j a , -- u narednom razdobl ju od 1946 u narednom razdobl ju od 1946 –– 1960. god. elektri~na energija uvedena je u 18 1960. god. elektri~na energija uvedena je u 18

n a s e l j a ,n a s e l j a , -- uu v r emenuv r emenu odod 1961 1961 –– 1972 . 1972 . godgod . . ele l . . ene rg i j uene rg i j u dob i l adob i l a s us u 162 162 n a s e l j an a s e l j a ,, -- odod 1 1 973973 –– 1987 . 1987 . god inegod ine p r eo s t a l i hp r e o s t a l i h 22 22 n a s e l j an a s e l j a dob i l id ob i l i susu elektrielektri ~~nunu energijuenergiju . .

U tom vremenskom razdoblju izgra|ene su hidrocentrale, prva je centrala u Kuznici, slijedi HE u Pleternici 1926.g., a za vrijeme Drugog svjetskog rata na prostoru od Kamenske do Zve~eva bilo je u pogonu 14 elektrana, prvenstveno na vodeni i parni pogon. Godine 1944. Elektrana u Kuzmici je potpuno uni{tena, te je 1946.g. ponovo izgra|ena na mjestu predhodne. U narednim godinama potreba za elektri~nom energijom je rasla, pa je trebalo razmi{ljati o pobolj{anju elektrane, ugradnji novih motora, sl. Uz sve probleme i krize kroz koje je prolazila Elektrana u Kuzmici i radnici, ona je dalje radila proizvodila elektri~nu energiju, planiralo se, izgra|ivali se dalekovodi visokog i niskog napona, broj radnika se uve}avao.

- Polazi{ta -


100

Elektri~na centrala Slavonska Poèga djeluje do po~etka 1957. kao samostalno komunalno poduze}e grada Poège za proizvodnju i distribuciju elektri~ne energije. Pove}ana potro{nja elektri~ne energije u Poè{koj kotlini uvjetovala je povezivanje s RO Elektroslavonija Osijek radi uspje{ne proizvodnje i distribucije. Primopredaja je izvr{ena 4. sije~nja 1957.g. kada je osnovan Podru~ni ured Elektroslavonije u Slavonskoj Poègi. Izgradnjom i priklju~enjem Poège na dalekovod 35 kV Slavonski Brod – Slavonska Poèga na zajedni~ki elektroenergetski sistem po~etkom 1957. odre|uje se po~etak intezivne izgradnje postrojenja elektri~ne energije na podru~ju Poè{ke kotline. Od 1912. do 1956. postrojenja su podmirivala uglavnom potrebe grada Poège, trgovi{ta Pleternica i nekoliko okolnih sela. Bila su adekvatna izvorima elektri~ne energije, prvenstveno HE Kuzmica.

Do 1956. postojala je zra~na mreà 0,4 kV (oko 48 km), kabelska mreà 0,4 kV (oko 6 km), zra~ni dalekovod 10 kV (45 km), kabelski dalekovod 10 kV (oko 1,5 km) i 18 trafostanica 10/0,4 kV. Godine 1973. zapo~ela je izgradnja dalekovoda 380 kV koji ide preko podru~ja biv{e op}ine Poèga u duìni od 52 km. Dinamika izgradnje novih postrojenja od 1956. do 1986. pokazuje nagli porast u svim vrstama te izgradnje novih postrojenja kao {to su ZDV i KDV 35 kV i dr.

Ukupni podaci za 1956. - 1986. godinu glase: - trafostanica 35/10 kV broj 4 - drvena stupna trafostanica 10/0,4 kV broj 91 - èljezna stupna trafostanica 10/0,4 kV broj 169 - tipska Trafostanica 10/0,4 kV broj 16 - pro{irena tipska stanica 10/0,4 kV broj 13 - trafostanica s kabelskim izvodima 10/0,4 kV broj 46 - blindirana trafostanica 10/0,4 kV broj 1 - zra~ni dalekovodi 35 kV km 88,860 - kabelski dalekovod 35 kV km 6,873 - zra~ni dalekovod 10 kV km 477,023 - kabelski dalekovod 10 kV km 44,182 - zra~na mreà 0,4 kV km 770,871 - kabelska mreà 0,4 kV km 93,285

Poè{ko-slavonska @upanija nema vlastite izvore energije ve} njezino podru~je elektri~nom energijom opskrbljuju tri distributera:

1 . DP E l e k t r a Po ` ega 1 . DP E l e k t r a Po ` ega –– na j v e} i d i s t r i bu t e r na p ros to ru @upan i j e (82%) ; na j v e} i d i s t r i bu t e r na p ros to ru @upan i j e (82%) ; 2. DP Elektra Kri` pogon Lipik2. DP Elektra Kri` pogon Lipik–– distributer gradova Lipika i Pakraca s pripadaju}im distributer gradova Lipika i Pakraca s pripadaju}im

n a s e l j im a ;n a s e l j im a ; 3. DP Elektra Kri` pogo3. DP Elektra Kri` pogon Daruvarn Daruvar–– distributer samo za naselje Badljevinu.distributer samo za naselje Badljevinu. Mnoga naselja na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije stradala su u Domovinskom

ratu kad je u potpunosti uni{tena sva elektri~na infrastruktura. Obnavljanjem i izgradnjom objekata za stanovanje i u industriji jedan dio elektri~ne

mreè je novoizgra|en i obnovljen. Potrebno je predvidjeti da se obnavljanjem preostalih naselja sveukupno obnovi i izgradi elektri~na infrastruktura. Osim navedenih pojavljuju se te{ko}e u opskrbljivanju elektri~nom energijom isto~nog dijela @upanije, osobito op}ine âglin.

Sjevernim dijelom @upanije u smjeru istok-zapad prolazi dalekovod DV 400 kV Ernestinovo-Tumbri, a izgra|en je na ~eli~no-re{etkastim stupovima s Al/ê vodi~ima.

Navedenim prostorom prolaze jo{ dva dalekovoda DV 110 kV TS Poèga - TS Nova Gradi{ka, duìne 31,7 km, DV110 kV TS Poèga-TS Podvinje (Sl. Brod) duìne 35,4 km. Dalekovodi su izgra|eni na ~eli~no-re{etkastim stupovima s Al/ê vodi~ima 3x150 mm2.

- Polazi{ta -


101 Ukupna duìna dalekovoda 35 kV na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije iznosi

127,19 km, od ~ega 120,32 km ~ine zra~ni dalekovodi, a 6,87 km kabelski. Duìna dalekovoda 10 (20) kV iznosi 624,324 km, a duìna kabelskog 75,067 km. Duìna niskonaponske mreè 0,4 kV na istom podru~ju iznosi 834,82 km a kabelske 140,08 km.

Na podru~ju @upanije izgra|ene su sljede}e trafostanice: - TS 110/35/20/10 kV Poèga 1 Pi=2x40 MVA - TS 110/35/20/10 kV Poèga 2 Pi=2x40 MVA - TS 35/10(20) kV Poèga 1 Pi=8 MVA+8 MVA - TS 35/10 kV Orljava Pi=8 MVA+8 MVA - TS 35/10,20 kV Velika Pi=8 MVA+8 MVA - TS 35/10 kV Ferovac Pi=8 MVA+8 MVA - TS 35/10kV Pleternica Pi=8 MVA+8 MVA - TS 35/10 kV Lipik Pi=4 MVA+4 MVA - Ts 35/10 kV Pakrac Pi=4 MVA+4 MVA Izgra|eno je ukupno 430 TS 10/0,4 kV (bez naselja Badljevine).

KARTA POSTOJE]E ELEKTROOPSKRBE

d ) P l i noopsk rbad ) P l i noopsk rba Kori{tenje plina u Poègi zapo~inje 1900. uvo|enjem acetilenske rasvjete uz

petrolejske (karbidne svjetiljke). Po~etkom 20. st. Poèga se koleba izme|u plina i elektri~ne rasvjete. Odlu~ila se za izgradnju izvora koji }e davati elektri~nu energiju, dok je mogu}nost uvo|enja plina odba~ena. Sedamdeset godina kasnije (1974.) zapo~inju pripreme za uvo|enje plina u Poè{koj kotlini.

Nosilac poslova u vezi s uvo|enjem plina u Poè{koj kotlini je ’’Elektroslavonija’’ Osijek, elektroprivredno poduze}e za Slavoniju i Baranju. Potkraj 1976. izra|en je projekt plinovoda za priklju~enje Na{ica i Cementare u Na{i~kom Gradcu, {to pruà mogu}nost uvo|enja plina u op}inu Slav. Poèga. Istodobno je porastao interes potro{a~a energije u Poè{koj kotlini za gradnju plinovoda koji bi omogu}io zamjenu i pove}anje energije i pove}anje potro{nje. Manjak energije osje}ao se zbog smanjenja proizvodnje ugljena. Plin je potreban industriji, za komunalne potrebe i {iroku potro{nju.

Studija za uvo|enja plina u Poègi bila je dovr{ena potkraj 1979., a o njoj je Odbor za plinifikaciju dao povoljnu ocjenu i smatrao ju je dovoljnom osnovom za izradu izvedbenih projekata i tehni~ke dokumentacije. Tako je u sije~nju 1980. utvr|ena prva

/ V

!

!

PO@EGA

KUTJEVO

PLETERNICA

!

PAKRAC

Dalekovod 400 kV

TS 110/35 kV/

/V TS 35 kV

Dalekovod 110 kV

Dalekovod 35 kV

/

/

V VVELIKA

V

V

V

LIPIKV

ÂGLIN

DARUVAR

ME\URI]

TUMBRI

NA[ICE

SL. BROD

SL. BROD

ERNESTINOVO

N. GRADI[KA

- Polazi{ta -


102

etapa izgradnja distributivne plinske mreè na koju je priklju~eno {est ve}ih industrijskih poduze}a. Odbor je rje{avao brojne zadatke te nastojao da se {to prije izradi projektna dokumentacija.

Dogovori oko uvo|enja plina u toku 1980. sve se vi{e konkretiziraju, nastoji se odrediti izvo|a~e radova, izvore financiranja, odre|uju se pravila i uvjeti opskrbljivanja potro{a~a prirodnim plinom.

Skup{tina op}ine Slav. Poèga usvojila je 27. prosinca 1979. Program plinifikacije Poè{ke kotline od 1980–1990., a OOUR Elektrodistribucija Slav. Poèga odre|en je za nosioca poslova uvo|enja i distribucije prirodnog plina. Osim Op}inskog odbora za plinifikaciju osnovani su i odbori u mjesnim zajednicama Arslanovci, Centar, Tekija, Orljava, te u naseljima âglin i Kutjevo.

Mjerna redukcijska stanica (MRS) izgra|ena je 17. studenog 1981. i pu{tena u pogon. Nekoliko dana kasnije, to~nije 23. studenoga 1981., plin je stigao u Poègu, preko DRS do prvog industrijskog potro{a~a RO Plamen–ljevaonica èljeza i tvornica ku}anskih aparata. Pu{tanje plinovoda u eksploataciju bio je vaàn doga|aj i za privredu i za individualne potro{a~e. Odmah su na plinovod priklju~ena najve}a industrijska poduze}a: RO Plamen (1981.), SPIN-Valis (1982.), IMK Sloga (1982.) a zatim slijede Prehrambena industrija ’’Zve~evo’’ i PPK Kutjevo–OOUR Silos.

Planirano je da se uvo|enje plina nastavi i da obuhvati {iroku potro{nju u Poègi te da se {iri na ostala naselja Poè{ke kotline. Obavljeno je anketiranje u vezi s kori{tenjem plina u doma}instvu kako bi se utvrdilo pravo stanje i usmjerila izgradnja mreè. U prolje}e 1982. gradi se magistralni visokotla~ni plinovod Ferovac–Kutjevo i MRS u Kutjevu kontejnerskog tipa, a zatim je izgra|en nastavak glavnog distributivnog plinovoda od RO Plamen do sportske dvorane Grabrik. Uvo|enje plina nastavlja se na osnovi usvojenog programa izgradnje uli~nih plinovoda u Kutjevu i Poègi i obuhva}a komunalne potro{a~e i doma}instva. Rezultati uvo|enja plina u Poè{koj kotlini sredinom 1987. su: visokotla~ni plinovod âglin–Sl. Poèga (26.135 m), Ferovac–Kutjevo (4.922 m), MRS Kutjevo kapaciteta 1000 m3/h, glavni i uli~ni plinovodi u Slav. Poègi (22.909 m), glavni i uli~ni plinovodi u Kutjevu (6.314 m).

Programom plinifikacije op}ine Sl. Poèga od 1980–1990 predvi|alo se uvo|enje plina u Sl. Poègu, Kutjevo, Pleternicu i âglin.

Planirao se izgraditi glavni i distributivni plinovod u Poègi te zatvoriti prsten radi lak{eg i sigurnijeg opskrbljivanja potro{a~a plinom, pove}ati broj potro{a~a i nastaviti izgradnju uli~nih plinovoda, ~ime bi se izvr{ila sve ve}a zamjena skupljih energenata.

Planiralo se uvo|enje plina u âglin izgradnja odvojka visokotla~nog plinovoda Cementara Na{ice-âglin-Podcrkavlje, MRS âglin s plinovodnom mreòm u naselju, zatim uvo|enje plina u Pleternici izgradnja visokotla~nog plinovoda Ferovac–Grabarje–Pleternica kao odvojak plinovoda âglin–Sl. Poèga, izgradnja MRS Grabarje za naselje i ciglanu Grabarje te MRS Pleternica s plinovodom i mreèm kroz naselje.

Kori{tenje plina u privredi i doma}instvima znatno je pobolj{alo gospodarske prilike u Poè{koj kotlini i pridonijelo pobolj{anju radnih i ìvotnih uvjeta. Plin mijenja navike stanovni{tva i ~uva prirodne ljepote Poè{ke kotline.

Za podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije izra|ena je Studija plinifikacije 1996. godine. Plin kao energent po svojim svojstvima je najekonomi~niji i jedan od najatraktivnijih energenata te nalazi veliku primjenu u {irokoj potro{nji i industriji.

Poè{ko-slavonsku ùpaniju plinom opskrbljuje INA d. d. a distributeri na podru~ju @upanije su HEP DP ’’Elektroslavonija’’ Osijek DP Poèga i K. P. Pakrac iz Pakraca. Na podru~ju @upanije nalaze se vodovi visokotla~nog sustava (50 bara)– magistralni i regionalni, regionalni i spojni (20 bara) te niskotla~ne distribucijske mreè u naseljima uz MRS-e.

- Polazi{ta -


103 T a b e l a 8 1 .T a b e l a 8 1 .

PL INSK I SUSTAV NA PODRU^JU PL INSK I SUSTAV NA PODRU^JU PO@E[KOPO@E[KO -- SLAVONSKE @UPAN I JE SLAVONSKE @UPAN I JE

NAZIV PLINOVODA KLASIFIKACIJA PLINOVODA

DULJINA PLINOVODA km

PROMJER mm

PLINOVODA inch

MAKSIMALNI RADNI TLAK (bar)

Na{ice (cem.)-Slav. Brod magistralni 38,5 300 12 50

Na{ice - Slav. Brod reginalni 41,5 150 6 50

âglin - Poèga reginalni 26 150 6 50

Daruvar – Pakrac reginalni 17,1 150 6 20

Kukunjevac – Dobrovac spojni 14,7 150 6 20

Janja Lipa – Dobrovac reginalni 11 150 6 20

Dobrovac – Pakrac reginalni 11 150 6 20

Izvor: HEP DP Poèga, KP "Pakrac", INA-NAFTAPLIN Zagreb,-2000.god.

T a b e l a 8 2 .T a b e l a 8 2 . POTRO[NJA PL INA ZA 1998 . POTRO[NJA PL INA ZA 1998 . GOD INU GOD INU -- PO@E[KOPO@E[KO -- SLAVONSKASLAVONSKA @UPAN I J A @UPAN I J A GRAD/OP]INAGRAD/OP]INA GRU P A POTRO[N J EGRU P A POTRO[N J E KO L I ^ I N A PO T RO[ ENOG P L I N A m i l . mKO L I ^ I N A PO T RO[ ENOG P L I N A m i l . m 33

Industrija 10.677,03 Ostali potro{a~i 620,491 Ku}anstva 6.879,01 PoègaPoèga

UKUPNO: 18.176,53

Industrija 2.056,34 Ostali potro{a~i 55,022 Ku}anstva 516,817 Ku t j e v oKu t j e v o

UKUPNO: 2.628,18

Distribucija preko komunal. poduze}a 5.170,00 Direktna potro{nja HIRS 6.335,00

Pa k r a cP a k r a c ii

L i p i kL i p i k UKUPNO: 11.505,00

S V E U K U P N O : S V E U K U P N O : 32.309,71 Izvor: HEP DP "ELEKTROSLAVONIJA" Osijek 1999. god.

KARTA POSTOJE]E PL INOOPSKRBEKARTA POSTOJE]E PL INOOPSKRBE

- Polazi{ta -


104

e ) Grob l j ae ) Grob l j a Na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije postoje gradska i mjesna groblja:

Grad PoègaGrad Poèga Grad s k a g r ob l j a G r ad s k a g r ob l j a -- Sv. Ilije, groblje Sv. Elizabete, Ju`no praoslavno groblje, @idovsko

groblje postoji ali se ne vr{i ukop a u toku su pripremni radovi na izgradnji novog gradskog groblja Krista Kralja u Poègi.

- M j e s n a g r ob l j aM j e s n a g r ob l j a -- ]osine Laze, Dervi{aga, Donji Emovci, Dr{kovci, Gradski Vrhovci, Komu{ina, Mihaljevci, Novo selo, Seoci, Stara Lipa, [eovci, [titnjak, Ugarci, Vidovci.

Grad P l e t e rn i c aG rad P l e t e rn i c a Gradsko groblje - Sv. Nikole, M j e s n a g r ob l j aM j e s n a g r ob l j a - A{ikovci, Bilice, Bresnica, Bu~je, Buk, Bzenica, Brodski Drenovac,

Frkljevci, Gradac, Komorica, Koprivnica, Kuzmica, Laku{ija, Mali Bila~, Novoselci, Ratkovica, Sesvete, Sulkovci, Trapari, Tulnik, Vr~in Dol, Zagra|e, Zarilac i Kne`ci imaju zajedni~ko groblje u Zarilcu.

Grad Pa k r a cG r ad Pa k r a c Gradsko groblje - Rimokatoli~ko i praoslavno groblje, M j e s n a g r ob l j aM j e s n a g r ob l j a - Badljevina, Batinjani, Bu~je, Donja Obrije`, Dragovi}, Kapetanovo

Polje, Kraguj, Novi Majur, Omanovac, Plo{tine, Prekopakra, [panovica, Toranj, Veliki Banovac.

Gr ad L i p i kG r ad L i p i k Gradsko groblje - Lipik, M j e s n a g r ob l j aM j e s n a g r ob l j a - Antunovac, Brekinska, Brezine, Bujavica, Dobrovac, Donji âgli},

Filipovac, Gaj, Gornji âgli}, Jagma, Klisa, Korita, Kova~evac, Kukunjevac, Liva|ani, Marino Selo, Poljana, Skenderovci, Striì~evac, Subocka, [eovica.

Op} i n a B r e s t o v a cOp} i n a B r e s t o v a c M j e snM j e s n a g r ob l j aa g r ob l j a - Brestovac, Boloma~e, Busnovi, Crljenci, ê~ava~ki Vu~jak, Donji

Gu~ani, Ivandol, Kujnik, Mija~i, Novo Zve~evo, Orljavac, Pasikovci, Pavlovci, Perenci, Poè{ki Br|ani, Rasna, Saìje, Skenderovci, Slobo{tina, [njegavi}, Vrani}, Zakorenje, @igerovci.

Op} i n a âg l i nOp} i n a âg l i n M j e s n a g r ob l j aM j e s n a g r ob l j a - âglin, Darkovac, Djedina Rijeka, Dobra Voda, Dobrogo{}e,

Draganlug, Duboka, Imrijevci, Ivanovci, Jasik, Jezero, Jurkovac, Kneèvac, Latinovac, Migalovci, Milanlug, Mokre{, Nova Lipovica, Nova Ljeskovica, Novi Zdenkovac, Paka, Ru{evo, Sapna, Sibokovac, Sovski Dol, Stara Ljeskovica, Stari Zdenkovac, Stoj~inovac, Veliki Bila~,

Op} i n a J a k { i }Op} i n a J a k { i } M j e s n a g r ob l j aM j e s n a g r ob l j a - Jak{i}, Cerovac, Rajsavac, Teki}, Tre{tanovci, Bertelovci, Svetinja i

Eminovci imaju zajedni~ko groblje kod Svetinje. OO p} i n a Kap t o lp } i n a Kap t o l M j e s n a g r ob l j aM j e s n a g r ob l j a - Kaptol, Alilovci, Be{inci, ê{ljakovci, Doljanovci, Podgorje,

Ramanovci. Op} i n a Ku t j e v oOp} i n a Ku t j e v o M j e s n a g r ob l j aM j e s n a g r ob l j a -- Kutjevo, Bekte`, Bjeli{evac, Ciglenik, Ferovac, Grabarje, Gradi{te,

Hrnjevac, Kula, Luka~, Mitrovac, Pore~, [umanovac, Tominovac, Venje, Ov~are i Vetovo zajedni~ko groblje u Vetovu.

Op} ina Ve l i k aOp} i na Ve l i k a M j e s n a g r ob l j aM j e s n a g r ob l j a - Velika, Antunovac, Bratuljevci, Gornji Vrhovci, Poljanska, Lu~inci, Milanovac, Oljasi, Radovanci koje se ne koristi, Smoljanovci, Straèman, Toranj, Trenkovo, Trnovac.

- Polazi{ta -


105 KARTA RAZMJE[TAJA GROBLJA

f ) Zb r in j a van j e o tpadaf ) Zb r in j a van j e o tpada

Problem kona~nog odlaganja otpada prisutan je u svim gradovima RH pa tako i na

podru~ju na{e @upanije, koja ima samo djelomi~no rije{en problem zbrinjavanja, odnosno odlaganja otpada.

Na prostoru @upanije postoje dva privremena odlagali{ta komunalnog otpada i to Vinogradine za podru~je Poè{tine i Crkvi{te za Grad Pakrac i Lipik. Na podru~ju @upanije dio otpada nekontrolirano se odlaè na “divlje deponije” uz poljske putove i {ume.

Odlagali{te Vinogradine je djelomi~no ure|eno u toku je izrada projektne dokumentacije jer odlagali{te ne posjeduje gra|evnu dozvolu i sve prethodno potrebite dokumente. Izra|en je Idejni projekt sanitarnog deponiranja. Za odlagali{te Vinogradine izra|ena je Studija o utjecaju na okoli{ ~ija je ocjena u toku (javni uvid).

Lokacija sanitarnog otpada Vinogradine nalazi se na terenu koji je do dubine 22 m (vjerovatno i vi{e) izgra|en od slabopropusnih pra{inastoglinovitih i samo dijelom pjeskovitih naslaga koje su u gornjih desetak metara “suhe”. Pjeskoviti proslojci ili le}e tako|er su relativno slabo propusni, ali su saturirani podzemnom vodom pod subarte{kim tlakom. U bu{enom zdencu na samoj lokaciji registrirano je da se razina vode uskladi{tene u sloju dubine izme|u 14,1 i 22 m digla do 8,2 m ispod povr{ine terena. Hidrauli~ka veza izme|u ovih “vodonosnih” proslojaka i prigorskog vodonosnika u dolini Veli~anke gotovo sigurno ne postoji ili je izuzetno slaba i spora. S obzirom na te ~injenice teren je u hidrogeolo{kom smislu gotovo idealan za sanitarno odlagali{te. Sanitarno odlagali{te izgra|eno je od prapornih naslaga pleistocenske starosti. Istra`nim radovima utvr|eno je da je teren na povr{ini izgra|en od pra{inastoglinovitog materijala s humusom i ostacima biljaka koji predstavlja tzv. obradivo tlo za kojim se nastavlja sli~an materijal, tj. glinoviti prah tamnosme|e boje s organskom tvari, ali bez biljnih ostataka. Ispod povr{inskih naslaga ukupne debljine oko 50 cm slijedi pravi prapor - poluvezani pra{inastoglinoviti sediment svijetle ùtosme|e boje s vrlo malo sitnozrnog pijeska. Utvr|eno je da je debljina ovog sloja 6 m. U hidrogeolo{kom smislu radi se o slabo propusnim, primarno poroznim naslagama s malim mogu}nostima infiltracije oborinskih voda.

Javni vodoopskrbni sustav Poè{tine ~ini 19 izvori{ta podzemnih voda i jedan zahvat na povr{inskoj akumulaciji. Svi vodozahvati udaljeni su najmanje 6,00 do 28,5 km od

+{+{

+{+{+{

+{

+{+{

+{+{

+{

+{+{

+{

+{+{+{+{

+{+{

+{+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{+{+{

+{

+{

+{

+{+{

+{

+{

+{

+{+{

+{+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{+{

+{+{+{

+{

+{+{

+{

+{

+{+{

+{+{

+{

+{

+{+{

+{

+{

+{+{ +{

+{

+{

+{

+{

+{+{+{

+{+{ +{ +{

+{

+{+{

+{+{+{+{

+{

+{+{

+{+{

+{+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{ +{

+{

+{+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{+{+{

+{+{

+{

+{+{

+{+{

+{+{

+{

+{

+{+{

+{+{

+{

+{

+{ +{+{

+{

+{+{

+{

+{+{+{

+{ +{ +{ +{+{

+{+{

+{+{ +{

+{+{

+{

+{+{+{+{+{

+{

+{

+{

+{

+{+{

+{

+{

+{

+{

+{ +{+{+{+{

+{+{

+{+{

+{+{+{

+{+{

+{+{

+{+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{ +{

+{

+{

+{ +{+{+{

+{

+{

+{+{

+{+{

+{+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{

+{ GrobljaGranica upanijeGranice op}ina

- Polazi{ta -


106

lokacije sanitarnog odlagali{ta otpada Vinogradine. Za sva izvori{ta i crpili{ta propisane su zone sanitarne za{tite Odlukama @upanijske skup{tine. Zona sanitarne za{tite na 18 izvori{ta i crpili{ta udaljena je vi{e km od lokacije odlagali{te Vinogradine dok isto~na granica III b zone sanitarne za{tite crpili{ta ‚Zapadno polje, crpili{ta Luka i Vidovci prolazi blizinom lokacije odlagali{ta i sama lokacija nalazi se unutar III.b zone. Geolo{ke, hidrolo{ke i geomehani~ke zna~ajke lokacije odlagali{ta su vrlo povoljne te ne postoji zapreka za smje{taj odlagali{ta na predmetnoj lokaciji jer u III.b zoni nije zabranjeno formiranje odlagali{ta otpada. Odlagali{te je udaljeno 6 km od centra Poège.

Otpad se odvozi autosme}arima i autopodiza~ima jedanput tjedno. S mjesta istresanja otpad se iz vozila kompaktorom i buldozerom rasprostire po slojevima preko radnog polja i prekriva zemljom.

Odlo`ni otpad se prekriva glinom iz iskopa. Navedeno odlagali{te svojim kapacitetom zadovoljava potrebe Poè{tine do cca 2015. godine. Organizirana je i stalna ~uvarska kontrola, a odlagali{te je djelomi~no ogra|eno. Odvoz vr{i TEKIJA d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti iz Poège. Odlagali{ta nisu kategorizirana i na njima se odlaù razli~ite vrste otpada kao {to su ku}ni, glomazni, gra|evinski, otpad iz poljoprivrede, uginule ìvotinje te opasni otpad (rabljena motorna ulja, baterije, flouorescentne cijevi, sredstva za za{titu bilja i njihova ambalaà te tehni~ki otpad me|u kojem je i odre|ena koli~ina opasnog bolni~kog i klaoni~kog otpada). Odlagali{te komunalnog otpada Crkvi{te nije ogra|eno i nema organiziranu ~uvarsku slu`bu. Na odlagali{tu se nalaze velike koli~ine gra|evinskog otpada koji je nastao uslijed ratnih djelovanja. Otpad se na odlagali{tu bagerom rasprostire i ne prekriva zemljom. Na odlagali{tu Crkvi{te planira se odlaganje otpada jo{ desetak godina.

KonKon cepc i j a u k l a n j a n j a o t p adac epc i j a u k l a n j a n j a o t p ada Naglo pove}anje proizvodnje svih vrsta potro{nih dobara prati jo{ brè pove}avanje

koli~ine otpada (tab 1.) ~ime raste i zaga|enje prirodne sredine u kojoj ìvimo. Me|u ekolo{kim problemima na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije isti~u se problemi zbrinjavanja krutog otpada te odvodnja i pro~i{}avanje otpadnih voda.

Prema dosada{njim svjetskim iskustvima prevladavala su tri osnovna na~ina zbrinjavanja komunalnih otpadaka:

-- s an i t a r no depon i r a n j e , s an i t a r no depon i r a n j e , -- spa l i o n i c e , spa l i o n i c e , -- r e c i k l a ` a . r e c i k l a ` a . Po ulaganjima i teku}im tro{kovima sanitarno je deponiranje najpovoljnije od svih

ostalih na~ina kona~ne dispozicije otpada. Ukoliko zadovoljava ekolo{ke zahtjeve konkretne sredine, sanitarno deponiranje je najpogodnije za kona~nu dispoziciju ve}ine komunalnog otpada.Biv{a Op}ina Poèga (osobito grad Poèga), dugo je imala problem sa zbrinjavanjem komunalnog i tehnolo{kog otpada (ku}no sme}e, korisni otpad, glomazni otpad) te posebnog otpada (tehnolo{ki otpad s agresivnim ili drugim {tetnim svojstvima za ~ovjeka ili okoli{, otpatci zdravstvenih ustanova, klaoni~ki konfiksati i le{evi ìvotinja) iz naselja Poèga, Pleternica, Kutjevo, Velika, Kaptol, Brestovac i Jak{i} te je na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije (na podru~ju biv{e Op}ine Poèga) formirana sanitarna deponija na lokaciji koja je oko 6 km udaljena sjeverno od Poège, a oko 1 km ju`no od naselja Alilovci (k~. br. 700., 701., 703., 704., 705., 706., 707., 708., 709., 710. i 711 k.o. Mihaljevci).

Na temelju analize utvr|eno je da je specifi~na koli~ina otpadaka (predstavlja koli~inu otpadaka koju stvara jedan stanovnik dnevno) 0,636 kg/st/dan. Industrijski otpaci nastaju kao nusprodukt razli~itih tehnolo{kih procesa. Sastav im je vrlo razli~it i izravno je ovisan o tehnolo{kom procesu u kome nastaju. Ukupna godi{nja koli~ina otpada pravnih i fizi~kih osoba iznosi cca 120.337,085 tona/god-prijavljena koli}ina u @upanijskom uredu za 1998. god. /poduze}a i ustanove/.

Na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije utvr|ena je potreba deponiranja taloga iz ure|aja za pro~i{}avanje otpadnih voda, iz galvanizacije i bolni~kih otpadaka. Sanitarno

- Polazi{ta -


107 deponiranje podrazumijeva: odlaganje otpadaka na prethodno utvr|en teren, rasprostiranje otpada slojem zemlje ili dovezenim inertnim materijalom te zavr{no prekrivanje otpadaka zemljom i ozelenjavanje.

S obzirom na morfologiju terena na predvi|enoj lokaciji otpaci se odlaù kombinacijom rovovske metode u jednoj etapi i povr{inskom metodom u dvije i tri etaè.

Prostor za odlaganje otpadaka je podijeljen na dvadeset polja. U prvoj etaì se otpaci odlaù na polje koje se priprema iskopom zemlje do dubine 2.5 m, dok se u drugoj i tre}oj etaì otpatci odlaù na otpatke prethodne etaè.

Nakon izrade studije o utjecju na okolinu obavezno se moraju primijeniti svi reìmi i mjere propisane studijom.

Grad Pakrac i Lipik koriste zajedni~ko odlagali{te-Crkvi{te koje se nalazi u blizini Pakraca na koje JKP Pakrac odlaè otpad.

Unato~ organiziranom odvozu otpada za Pakrac i Lipik, pojavljuje se problem “divljih” odlagali{ta kojih ima cca 17, a nalaze se na podru~ju grada Pakraca (K.O. Prekopakra na ~kbr. 931, K.O. Kusonje ~k. br. 1515, 1513, 1258/5, 1260/7, 1260/8, 1260/9, 1259/1, 1269/1, 1270/5, 1270/3, 1290/5, 1290/3, 1290/2, 1281/1, 1284/2, 1282/4). T a b e l a 8 3 .T a b e l a 8 3 .

POSTUPANJE S KOMUNALNIM OTPADOM

Rb. Op}ina/Grad Poèga Pakrac Pletrenica Lipik Brestovac âglin Jak{i} Kaptol Kutjevo Velika

1. Broj stanovnika 28.157 16.367 13.119 11.222 5.395 3.928 4.113 3.566 7.366 6.101

2. Broj doma}instava 9.339 5.692 3.802 3.798 1.862 1.285 1.170 1.026 2.271 1.809

Poèga Pakrac Pletrenica Lipik Brestovac Ne odvoze Jak{i} Kaptol Kutjevo Velika

Vidovci Prekopakra Vesela Filipovac Dolac Eminovci Komarovci

Dervi{aga Dobrovac Nurkovac Radnovac

Dr{kovci Zavr{je Rajsavac

Novo selo Svetinja

G. Emovci Tre{tanovci

[titnjak Granje

N.Mihaljevci Cerovac

Mihaljevci Bertelovci

3. Naselja obuhva}ena odvozom (navesti koja naselja odvoze)

Teki}

4. Naselja koja nisu obuhva}ena odvozom

sva ostala sva ostala sva ostala

5.

Odlagali{te je u funkciji od godine

1989. god. 1987.god.

6. Broj odlagali{ta 1 1

7. Tvrtka za zbrinjavanje JP Tekija Kom.pod. Kom.pod.

8. Vozila za odvoz Autosme. 3 Autosme. 2 Autopod. 1 Autopod. 2

9. Posude za prikupljanje kante, PVC, kante, PVC kante, PVC, kontejneri kontejneri kontejneri

10. U~estalost odvoza tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno tjedno Tjedno

11. Selekcija otp.i odvoza ne ne ne ne ne ne ne ne Ne

12. Mjesto odlagali{ta Vinogradine Pakrac Pakrac

13. Godi{nja koli~ina komunalnog otpada /t

17.182,19 2.000,00 1.143,13 317,19 108,64 369,06 714,08

14. Na~in odlaganja istovar,izgrt.

15. Prekrivanje da ne

zemlja 16. Vrsta materijala za prekrivanje pijesak

17. Udaljenost od naselja 6 km 3 km 17 km 8 km 12 km 36 km 14 km 6 km 23 km 13 km

18. cca 2015 g cca 5 god.

Odlagali{te mogu}e koristiti do

19. Nova lokacija nepoznata nepoznata

20. Koli~ina prijavljenog Ukupnog otpada

120.337,085 t/god.

21. Gra|evine za skladi{t. opasnog otpada

ne ne ne ne ne ne ne ne ne

22. Gra|evine za sabirno mjesto opasnog otpada

ne postoje u @upaniji

23. Gra|evine za obradu biol. i termi~ka obrada

ne postoje u @upaniji

I z v o r p o d a t a k a : K P " P A K R A C " P a k r a c , " TI z v o r p o d a t a k a : K P " P A K R A C " P a k r a c , " T E K I J A " P o ` e g a , E K I J A " P o ` e g a , U r e d z a p r o s t o r n o u r e | e n j e , s t a m b e n oU r e d z a p r o s t o r n o u r e | e n j e , s t a m b e n o -- k omuna l n e po s l o v e , g r a d i t e l j s t v o i z a { t i t a o k o l i { a i z 1 999 . g od .k omuna l n e po s l o v e , g r a d i t e l j s t v o i z a { t i t a o k o l i { a i z 1 999 . g od .

- Polazi{ta -


108

KOLIÎNA I VRSTA OTPADA ZA RAZDOB. OD 1.KOLIÎNA I VRSTA OTPADA ZA RAZDOB. OD 1.--6. MJESECI U 1997.GOD. @UPANIJI PO@E[KO6. MJESECI U 1997.GOD. @UPANIJI PO@E[KO--SLAVONSKOJSLAVONSKOJ

T a b e l a 8 4 . T a b e l a 8 4 .

VRSTE OTPADAVRSTE OTPADA KOL I^ INA OTPADA ( t )KOL I^ INA OTPADA ( t ) 1 . KOMUNALN I OTPAD1 . KOMUNALN I OTPAD 8405,83 2 . TEHNOLO[K I OTPAD2 . TEHNOLO[K I OTPAD 25163,15 3 . OPASN I OTPAD3 . OPASN I OTPAD 433,12

UKUPNOUKUPNO 34002,10 Izvor podataka: Ured za prostorno ure|enje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i za{tita okoli{a

KOLIÎNE PRIJAVLJENOG TEHNOLO[KOG NEOPASNOG OTPAKOLIÎNE PRIJAVLJENOG TEHNOLO[KOG NEOPASNOG OTPADA PO VRSTAMA SU SLJEDE]EDA PO VRSTAMA SU SLJEDE]E T a b e l a 8 5 . T a b e l a 8 5 .

VRSTE OTPADA KOLIÎNA OTPADA (t)

1. Papir 96,11 2. Mije{ana ambalaà 65,78 3. Ambalaà od plastike 16,86 4. Stare gume 6,44 5. Drvo i piljevina 4181,30 6. Pijesak, {ljaka i kalupi s organskim vezivom i sl. 4864,00 7. Muljevi od obrade otpadnih voda 10,00 8. Jutene vre}e 8,23 9. Staklo 317,54 10 @ivotinjska tkiva 588,20 11. Dijelovi tijela 0,58 12. Tekstil 35,03 13. Gra|evinski otpad 2476,00 14. @eljezo 113,00 15.Organski otpad (biljna tkiva,gnoj) 12305,19 16. Stvrdnute boje i lakovi 0,09 17. Otpad ~ije skupljanje ne podlijeè spec. zahtjevima za sprje~avanje infekcija

1,05

18 Ostali neopasni otpad 77,02

UKUPNO UKUPNO 2 5 1 6 3 , 1 52 5 1 6 3 , 1 5 Izvor podataka: Ured za prostorno ure|enje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i za{tita okoli{a

i

!

!

!*

!*!*

!*

!*

!

!

!*

i

i

!

*

!)

!)

- Polazi{ta -


109

1.2.2.5. Dru{tvena inf rast ruktura1.2.2.5. Dru{tvena inf rast ruktura ObrazovanjeObrazovanje

Dosada{nji razvoj odgoja i obrazovanja na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije je sukladan razvoju obrazovanja na podru~ju Republike Hrvatske.

aa -- 1 ) Osnovno {ko l s t vo1 ) Osnovno {ko l s t vo Djelatnost osnovnog {kolstva provodi se na podru~ju poè{ko-slavonske ùpanije u

~etiri grada i {est op}ina u 14 osnovnih {kola, dvije osnovne glazbene {kole i 47 podru~nih {kola. T a b e l a 8 6 .T a b e l a 8 6 .

BROJ UÊNIKA, RAZREDNIH ODJELA I DJELATNIKA U OSNOVNIM [KOLAMA PO@E[KO - SLAVONSKE @UPANIJE - 1997/98. {k.g.

BROJ UÊNIKA BROJ RAZRED. ODJELA

BROJ DJELATNIKA

Pomo} Ukup

Red. broj

OSNOVNA [KOLA

I-IV V-VIII Ukup. I-IV V-VIII Ukup.

Broj Podru Razred. Odjelj. {kola

U~it. raz. nas.

U~it. pred. nas.

Ravnat I vodit.

Stru~n. suradn.

Stru~n. djelatn.

teh.djel.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

1. O[ A. KANI@LI]A, Poèga 426 495 921 17 18 35 1 17 25 1 3 3 9 58

2. O[ J. KEMPFA, Poèga 411 485 896 16 16 36** .- 16 24 1 2 3 9 55

3. O[ D. CESARI], Poèga 458 469 927 18 17 35(1)* 1 18 25 1 4 3 9 60

4. O[ D.LERMANA,Brestovac 170 172 342 10 8 18(6) 3 10 12 1 1 2 5 31

5. O[ I.G. KOVAÎ], Velika 255 288 543 12 9 21(3) 3 12 12 1 1 2 7,5 35,5

6. O[ V. NAZORA, Trenkovo 167 137 304 8 6 14 1 8 8,19 1 1,25 2 5 25,4

7. O[ V. KORAJCA, Kaptol 245 206 451 10 8 18(3) 2 10 11 1 0,6 2 6 30,6

8. O[ MLADOST, Jak{I} 263 275 538 16 11 27(9) 5 18 15 1 1 2 10 47

9. O[ Z. TURKOVI]A, Kutjevo 421 462 883 23 16 39(11) 9 23 20,5 1 0,5 2 15 62

10. O[ S.RADI]A, âglin 117 127 244 8 5 13(4) 3 8 5,7 1 1 2 6,5 24,2

11. O[ Fra K.AD@I]A, Pleternica 729 647 1376 37 23 60(15) 12 37 34 1 3 3 24 102

12. O[ BRA]E RADI]A, Pakrac 330 376 706 21 14 35(3) 4 21 23 1 3 2 13 63

13. O[ G. VITEZA, Poljana 112 118 230 5 5 10(1) 1 4 4 1 .- 1 4 14

14. O[ LIPIK, Lipik 160 160 320 9 7 16(2) 2 9 15,5 1 0,5 2 7 35

SVEUKUPNO 4264 4417 8681 210 163 377(58) 47 211 234,9 14 21,85 31 130 643

GLAZBENE [KOLE

1. OG[ K. BARANOVI]A, Poèga

101 33 134 .- .- 10 .- .- 8 1 .- 2 1 12

2. OG[ - Pu~ko u~ili{te Pakrac 32 1 33 .- .- 3 .- .- 3 1 .- .- .- 4

SVEUKUPNO 133 34 167 .- .- 13 .- .- 11 2 .- 2 1 16 * Kombinirani razredni odjeli (I-IV razreda) ** Specijalni razredni odjeli (4)

aa -- 2 ) S redn j e {ko l s t vo2 ) S redn j e {ko l s t vo

Srednje{kolsko obrazovanje je organizirano u 6 samostalnih srednjo{kolskih ustanova i 124 razredna odjela. T a b e l a 8 7 .T a b e l a 8 7 .

BROJ UÊNIKA I RAZREDNIH ODJELA U SREDNJIM [KOLAMA PO@E[KO – SLAVONSKE @UPANIJE ZA [K.GOD.1997./98.

R A Z R E D UKUPNO

I II III IV Red. Broj

PROGRAM ZANIMANJE

u~enici odjeli u~enici odjeli u~enici odjeli u~enici odjeli U~enici Odjeli

I. G IMNA Z I J A G I MNA Z I J A PO @ EG APO @ EG A

1. Op}a gimnazija 102 3 95 3 95 3 93 3 385 12

2. Prirodoslovno – matemati~ka 62 2 52 2 48 2 57 2 219 8

UKUPNO GIMN. PR. 164 5 147 5 143 5 150 5 604 20

- Polazi{ta -


110 3. Medicinska sestra 36 1 41 1 41 1 40 1 158 4

U K U P N O 200 6 188 6 184 6 190 6 762 24

II. T EHN I ^ K A [O L A , T EHN I ^ K A [O L A , PO@EGAPO@EGA

1. Strojarski tehni~ar 28 1 19 1 25 1 19 1 91 4

2. Automehani~ar 18 0,5 34 1 28 0,5 .- .- 80 2

3. Autolimar 15 0,5 20 1 15 0,5 .- .- 50 2

4. Strojobravar 14 0,5 24 1 29 1 .- .- 67 2,5

5. Tokar 7 0,5 10 0,33 10 0,33 .- .- 27 1,16

6. Gloda~ .- .- 2 0,33 5 0,33 .- .- 7 0,66

7. Alatni~ar .- .- 4 0,33 6 0,34 .- .- 10 0.68

8. Vodoinstalater 8 0,33 .- .- .- .- .- .- 8 0,33

9. Plinoinstalater 8 0,33 .- .- .- .- .- .- 8 0,33

10. Instalater centralnog grijanja I klimatiza.

6 0,34 .- .- .- .- .- .- 6 0,34

11. Elektrotehni~ar 65 2 57 2 50 2 42 2 214 8

12. Elektromehani~ar 10 0,33 19 0,5 22 0,5 .- .- 51 1,33

13. Elektroinstalater 8 0,33 12 0,5 11 0,5 .- .- 31 1,33

14. Autoelektri~ar 11 0,34 .- .- .- .- .- .- 11 0,34

U K U P N O 198 7 201 8 201 7 61 3 661 25

III. EKONOMSEKONOMS KA [KOLA, KA [KOLA, PO@EGAPO@EGA

1. Ekonomist 68 2 134 4 109 3 77 2 388 11

2. Aministr. Tajnik 37 1 35 1 36 1 37 1 145 4

3. Prodava~ 35 1 37 1 40 1 .- .- 112 3

U K U P N O 140 4 206 6 185 5 114 3 645 18

IV.

PO L JO P R I V R EDNOPO L JO P R I V R EDNO -- PREHPREHRAMBENA [KOLA, RAMBENA [KOLA, PO@EGAPO@EGA

1. Poljoprivredni teh. Biljne prizvodnje .- .- .- .- 20 1 24 1 44 2

2. Poljoprivredni teh.- op}I 29 1 30 1 21 1 .- .- 80 3

3. Vo}ar – vinogradar – vinar 11 0,5 .- .- .- .- .- .- 11 0,5

4. Mehani~ar poljoprivredne mehanizacije

13 0,5 19 1 23 1 .- .- 55 2,5

5. Prehrambeni tehn. 33 1 28 1 27 1 34 1 122 4

6. Mesar 10 0,25 14 0,5 19 0,5 .- .- 43 1,25

7. Pekar 18 0,5 7 0,25 16 0,5 .- .- 41 1,25

8. Mlinar 6 0,25 5 0,25 .- .- .- .- 11 0,5

9. Pomo}ni cvije}ar(SP) 7 1 7 1 6 1 .- .- 20 3

U K U P N O 127 5 110 5 132 6 58 2 427 18

V. OBRTNI^KA [KOLA, OBRTNI^KA [KOLA, PO@EGAPO@EGA

1. Odjevni tehni~ar 30 1 .- .- 34 1 .- .- 64 2

2. Kroja~ 34 1 48 2 28 1 .- .- 110 4

3. Stolar 20 0,5 28 1 32 1 .- .- 80 2,5

4. Drvotokar 5 0,5 .- .- 13 1 .- .- 18 1,5

5. Zidar 10 0,33 14 0,5 11 0,5 .- .- 35 1,33

6. Tesar 3 0,33 10 0,5 9 0,5 .- .- 22 1,33

7. Soboslikar 11 0,34 .- .- .- .- .- .- 11 0,34

8. Kuhar 50 1,5 31 1 20 0,5 .- .- 101 3,5

9. Konobar 39 1,5 34 1 16 0,5 .- .- 89 3

U K U P N O 202 7 165 6 163 6 .- .- 530 19

VI. S R EDN J A [ KO L A P A K R A CS R EDN J A [ KO L A P A K R A C

1. Gimnazija op}a 20 1 14 1 19 1 19 1 72 4

2. Medicinska sestra – medicinski tehni~ar

35 1 36 1 45 2 22 1 138 5

3. Medic.sestra-med.tehn.(Gimnazija Poèga)

PRIKAZANO U GIMNAZIJI PO@EGA

4. Fizioterapeut 35 1 38 1 .- .- .- .- 73 2

5. Bolni~ar 18 1 .- .- .- .- .- .- 18 1

- Polazi{ta -


111 6. Gra|evinski tehni~ar –

visokogradnje 24 1 9 0,5 17 1 4 .- 54 2,5

7. Zidar .- .- 4 0,5 1 .- .- .- 5 0,5

8. Tesar .- .- 1 .- .- .- .- .- 1 .-

9. Soboslikar - li~ilac 3 0,25 8 0,5 9 1 .- .- 20 1,75

10. Stolar 3 0,25 13 1 2 .- .- .- 18 1,25

11. Kroja~ 11 0,5 10 0,5 13 1 .- .- 34 2

U K U P N O 149 6 133 6 106 6 45 2 433 20

S V E U K U P N O I S V E U K U P N O I -- I V I V 1 0 1 61 0 1 6 3 53 5 10031003 3 73 7 9 7 19 7 1 3 63 6 4 6 84 6 8 1 61 6 3 4 5 83 4 5 8 1 2 41 2 4 Izvor podataka: Ured za prosvjetu, kulturu, {port i tehni~ku kulturu Poè{ko-slavonske ùpanije

Od {kolske godine 1999/20 zapo~ela je s radom djelovati glazbena {kola u okviru koje se nalazi osnovna glazbena i srednja {kola.

Osnovna glazbena {kola po~ela je s radom 01. rujna 1970. godine, a srednja 01. rujna 1999. god. Broj polaznika osnovne glazbene {kole u 1999/2000. {kolskoj godini je 152 u~enika, uz jo{ 20 u~enika upisanih u I razred pripremnog programa za srednju glazbenu {kolu i 16 u~enika upisanih u I razred srednje glazbene {kole tako da. Glazbena {kola u Poègi broji ukupno 188 u~enika. [kola ima 10 razrednih odjela u osnovnoj glazbenoj {koli, jedan odjel I. pripremnog programa i jedan odjel srednje glazbene {kole (ukupno 12). U osnovnoj glazbenoj {koli i dijelom u IPR i srednjoj {koli uposleno je 5 nasavnika VSS( jedan od njih je ravnatelj), 4 nastavnika V[S, jedan nastavnik sa SSS, tajnik {kole V[S. U I. razredu PR i I razredu srednje {kole uposleno je 8 nastavnika s VSS, i svi su vanjski suradnici su iz Zagreba i Osijeka. T a b e l a 8 8 .T a b e l a 8 8 .

DJELATN IC I UPOSLEN I U SREDNJEM [KOLSTVUDJELATN IC I UPOSLEN I U SREDNJEM [KOLSTVU NASTAVNICI

I OSTALI DJELATNICI Doktor Magistar VSS V[S SSS VKV KV PKV NSS NKV Ukupno

Prof.teoret.nastave 1 2 153,5 4 4 164,5

Vanjski suradnik 3 42 14 59

Profesor predmetne nastave

1 1

Stru~ni u~itelji 12 2 14

Vanjski suradnik 7 7

Suradnik u nastavi 5 3 2 10

Vanjski suradnik .-

Stru~ni suradnik 7 4 11

Vanjski suradnik .-

Ravnatelj 7 7

Zamjenik ravnatelja 2 2

Tajnik 2 5 7

Voditelj 5,5 5,5

[ef ra~unovodstva 1 6 7

Admin. ra~. Djelatnik 8 8

Tehni~ko osoblje 14,5 2 2 5 23 46,5

Vanjski suradnik 2,5 1 3,5

U K U P N O U K U P N O 11 55 2 2 02 2 0 4 84 8 4 44 4 33 44 .. -- 55 2 32 3 3 5 33 5 3

Izvor podataka: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, {port i tehni~ku kulturu Poè{ko-slavonske ùpanije

aa -- 3 ) V i {e {ko l s t vo3 ) V i {e {ko l s t vo U Poègi djeluje Veleu~ili{te od akademske godine 1998/1999. god. Broj polaznika u

ovoj akademskoj godini je 1124, od toga u Poègi 514, a od ukupnog broja 130 polaznika su izvanredni studenti. Veleu~ili{te je ustrojeno s ~etiri odjela:

Dru{ t v en i od j e lD ru { t v en i od j e l - studij ekonomije (I, II. god.) studij upravnog prava (I, II. god.)

- Polazi{ta -


112

Po l j op r i v r edn i od j e lPo l j op r i v r edn i od j e l biljogojstvo (I, II. god.) zootehnika (I, II. god.) poljoprivredna mehanizacija (I, II. god.) obiteljsko gospodarstvo (I, II , god.) vinarstvo, vo~arstvo i vinogradarstvo (I, II, god.) Tehn i ~k i od j e lTehn i ~k i od j e l - studij gra|evine (I, II. god.) studij strojarstva (I, II. god.) studij elektrotehnike (I, II. god.) V i n s k i l a bo r a t o r i jV i n s k i l a bo r a t o r i j Nastavu na Veleu~ili{tu obavljaju profesori Sveu~ili{ta J. J. Strossmayera iz Osijeka, a

Veleu~ili{te upo{ljava dva djelatnika. KARTA [KOLSKE USTANOVEKARTA [KOLSKE USTANOVE

aa -- 4 ) P red{ko l ska dob4 ) P red{ko l ska dob T a b e l a 8 9 .T a b e l a 8 9 .

OBUHVAT DJECE I STRUKTURA UPOSLENIH U PRED[KOLSKIM USTANOVAMA OBUHVAT DJECE I STRUKTURA UPOSLENIH U PRED[KOLSKIM USTANOVAMA PO@E[KOPO@E[KO –– SLAVONSKE @UPANIJE SLAVONSKE @UPANIJE

Primarni program

Skra}eni program

Sveukupno Jaslice Vrti} Ostalo Ukup. R. Br.

NAZIV VRTI]A Skup Djece Skup Djece Skup Djece Sestra Odgaja SSS V[S VSS

Glav. med. sest.

Ravnat. Pedagog osoblje

1. Dje~ji vrti} – Poèga 16 447 6 167 22 614 5 9 1 21 .- 1 2 21 60

2. Dje~ji vrti} MASLAÂK – Pakrac 3 115 .- .- 3 115 .- .- .- 9 .- .- 1 8 18

3. Dje~ji vrti} KOCKICA – Lipik

3 65 1 22 4 87 .- .- 1 5,5 .- .- 0,5 2 9

4. Dje~ji vrti} pri O[ I.G.KOVAÎ]A – Velika

1 25 .- .- 1 25 .- .- 1 1 .- .- .- 1 3

5. Dje~iji vrti} pri O[ Z.TURKOVI] –Kutjevo 1 30 3 60 4 90 .- .- 1 1 .- .- .- 2 4

1 30 .- .- 1 30 .- .- 2 .- .- .- .- 1,5 3,5 6.

Dje~ji vrti} pri O[ F.K..AD@I]A PLETERNICA

U K U P N OU K U P N O 2 52 5 7 1 27 1 2 1 01 0 2 4 92 4 9 3 53 5 9 6 19 6 1 55 99 66 3 83 8 11 3 , 53 , 5 3 5 , 53 5 , 5 9 7 , 59 7 , 5

Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, {port i tehni~ku kulturu Poè{ko-slavonske ùpanije ..

#

ñ Veleu~ili{te u PoègiSrednja {kolaOsnovna {kolaPodru~na {kola\a~ki dom

#ñ

#

#

#

#

#

#

#

#

- Polazi{ta -


113 Dru{tvena brigu o djeci pred{kolske dobi ostvaruje se u pred{kolskim ustanovama

koje pruàju uslugu njege, odgoja, prehrane i za{tite djece do njihova polaska u osnovnu {kolu. Na podru~ju @upanije djeluju sljede}e pred{kolske ustanove:

U gradu Poègi od 1999. godine zapo~eo je s radom Dje~ji vrti} Sv. Leopolda

Mandi}a u sklopu kojega je smje{teno 49 djece raspore|ih u dvije skupine. Dje~ji vrti} upo{ljava pet djelatnika V[S, jednog djelatnika SSS i jednog NK djelatnika. Iste godine zapo~eo je s radom privatni dje~ji vrti} Radost iz Poège. Prima 8o djece. U ovoj godinii djeluje u dvije jasli~ke i dvije velike skupine. U sklopu vrti}a uposleno je {est odgajatelja, kv kuhar i jedan NK djelatnik.

Kn j i `n i ~a r ska dKn j i `n i ~a r ska d j e l a tnos tj e l a t nos t Knji`ni~arska djelatnost na podru~ju @upanije organizirana je u ~etiri narodne

knji`nice, od koje su dvije samostalne ustanove, jedna u sustavu knji`ni~ne ustanove i jedna u sustavu pu~kog u~ili{ta. Sredi{nju mati~nu funkciju knji`ni~nih djelatnosti obavlja Gradska knji`nica i ~itaonica Poèga. Osniva~i-nositelji osniva~kih prava nad knji`ni~nim ustanovama su gradovi i op}ine na ~ijem podru~ju knji`nice djeluju.

Ukupni knji`ni~ni fond narodnih knji`nica na podru~ju @upanije broji 92.914 knji`nih jedinica (stanje 13.12.1996. god.) {to u odnosu na broj stanovnika iznosi 1,07 knjiga po stanovniku i znatno je ispod dràvnog prosjeka (1,5 knjiga).

Broj knjiga po stanovniku najniì je u Op}ini Kutjevo 0,86 knjiga, a najve}i u gradu Pleternica 1,89 knjiga. Grad Pakrac ima 1,43 knjige po stanovniku, grad Poèga 1,75 knjiga, dok grad Lipik i op}ine Brestovac, âglin, Jak{i}, Kaptol i Velika nemaju na svom podru~ju narodne knji`nice. Ukupno stanje knji`nji~ne djelatnosti jo{ uvijek ne odgovara u potpunosti interesima Gradova, Op}ina kao i @upanije u cjelini. Stoga je potrebito {to hitnije ustrojavanje mreè knji`ni~nih djelatnosti u svim op}inama koje nemaju tu djelatnost. To se prvenstveno dnosi na rje{avanje prostora, nabavku opreme, nabavku knji`nog fonda, uvo|enje informatizacije u knji`ni~ni sustav i stru~no osposobljavanje bibliote~nih djelatnika.

U 18. st. Poèga se razvija u sna`no gospodarsko, prosvjetno i upravno sredi{te, pa je i knjiga vrlo rano prisutna u poè{koj pro{losti. Franjevci i isusovci za~etnici su obrazovanja u Poè{koj kotlini, pa su oni prvi nabavljali knijge za svoj prosvjetni, kulturni i vjerski ìvot. U javni i kulturni ìvot uvodi se narodni jezik i pisana rije~ na narodnom jeziku. Franjevci su ve} u 13. st. upotrebljavali uglavnom liturgijske i biblijske knjige, koje su uz velike te{ko}e nabavljali. Zato su ih bri`no ~uvali i nisu dali iznositi iz samostana, a jedan njihov dio je i do danas sa~uvan. Vi{e od 150 godina turskog vladanja onemogu}ilo je bilo kakvo bavljenje knjigom, a stradao je i dio knjiga koje su se nalazile u opusto{enim franjeva~kim samostanima u Poègi i Velikoj. Obnova samostana trajala je 58 godina. Reforme Josipa II. (1780. – 1790.) prisilile su franjevce da napuste Poègu i da se presele u Veliku gdje su boravili od 1789. – 1797 god.

Nakon ponovnog povratka franjevaca u Poègu nastavila je s radom i franjeva~ka {kola sve do 1842. god. kada je stradala u poàru. Godine 1834. franjevci su preuzeli nastavu u Gimnaziji, unaprije|ena je prosvjetna i kulturna djelatnost {to je pogodovalo razvoju samostanske i gimnazijske knji`nice. U Poègi je 1845. godine osnovana Narodna knji`nica i ~itaonica, koja je imala dosta te{ko}a prije Prvog svjetskog rata. Od 1912. godine knji`nica je preselila u zgradu Prve poè{ke {tedionice gdje je nakon mnogo lutanja ponovno smje{tena nakon Drugog svjetskog rata gdje je i danas.

Svakako, njezin fond uz fond Knji`nice poè{ke Gimnazije, franjeva~kog samostana i dijelom Narodne knji`nice u Pleternici najve}i su fondovi na {irem podru~ju s brojnim rijetkim knjigama.

- Polazi{ta -


114 T a b e l a 9 0 .T a b e l a 9 0 .

KNJ I @N ICEKNJ I @N ICE OSNOVN IH [KOLA OSNOVN IH [KOLA R.br. OSNOVNA [KOLA UÊNI^KI

FOND NASTAVNI^KI

FOND BELETRISTIKA LEKTIRA UKUPAN FOND

1. A. KANI@LI]A Poèga 5006 805 66,60% 33,30% 5811

2. J. KEMPFA, Poèga 1791 916 19,00% 71,00% 2707

3. D. CESARI]A. Poèga 3728 2664 61,00% 34,00% 6392

4. D. LERMANA, Brestovac 1140 450 60,00% 40,00% 1600

5. I.G. KOVAÎ]A, Velika 962 385 30,00% 70,00% 1347

6. V. NAZORA, Trenkovo 1654 1429 20,00% 80,00% 3083

7. V. KORAJCA, Kaptol 1085 713 Bez podataka 50,00% 3776

8. MLADOST, Jak{I} 2720 362 16,00% 81,00% 3082

9. Z. TURKOVI]A, Kutjevo 2890 2030 Bez podataka bez podataka 4920

10. S. RADI]A, âglin bez podataka bez podataka Bez podataka bez podataka 5733

11. F.K. AD@I]A Pleternica bez podataka bez podataka Bez podataka bez podataka 5600

12. BRA]E RADI]A, Pakrac 7200 250 29,00% 70,00% 7450

13. G. VITEZ, Poljana 2381 55 40,00% 60,00% 2486

14. LIPIK 4995 1049 15% 80% 6044

UKUPNO :UKUPNO : 6 0 0 3 16 0 0 3 1 Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, {port i tehni~ku kulturu Poè{ko-slavonske ùpanije.

T a b e l a 9 1 .T a b e l a 9 1 .

KNJ I @N ICEKNJ I @N ICE SREDNJ IH [KOLA SREDNJ IH [KOLA

R.br. SREDNJA [KOLA BELETRISTIKA LEKTIRA STRUKA PRIRU^NICI UKUPAN FOND

1. GIMNAZIJA, Poèga 20% 60% 10% 10% 27000

2. TEHN. [KOLA, Poèga 5% 50% 40% 5% 2500

3. EKONOMSKA [K. Poèga 20% 40% 25% 15% 3810

4. POLJO.PREH. [K Poèga 1.3% 91.7% 5% 2% 2400

5. OBRTNI^KA [K. Poèga 10% 65% 5% 20% 1603

7. SREDNJA [K. Pakrac 40% 24% 15% 21% 5938

8. \A^KI DOM, Poèga 38,1 31,60% 26,80% 3,30% 417

UKUPNO :UKUPNO : 4 3 6 6 84 3 6 6 8 Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, {port i tehni~ku kulturu Poè{ko-slavonske ùpanije.

T a b e l a 9 2 .T a b e l a 9 2 .

OSNOVN I POKAZATELJ I O OSNOVN I POKAZATELJ I O KNJ I @NOMKNJ I @NOM FONDU FONDU

[ KO L S K E [ KO L S K E KNJ I@N ICEKNJ I@N ICE

SPOMENI^KE, ZNANSTVENE ISPOMENI^KE, ZNANSTVENE I O S T A L E O S T A L E KNJI@NICEKNJI@NICE

R.B.R.B. M J E S TOM J E S TO

NA RODNEN A RODNE K N J I @ N I C EK N J I @ N I C E

I ^ I T A ON I C EI ^ I T A ON I C E UKUPAN FONDUKUPAN FOND

O [ O [ uk . f onduk . f ond

S [ u k .S [ u k . f o n df o n d

Franjeva~kiFranjeva~ki SamostanSamostan

Prof.knji`.Prof.knji`. Gimnazije.Gimnazije.

Knji`.gra|.Knji`.gra|. mu z e j amu z e j a

SPECIJALNE

SPECIJALNE

KNJI@

NI

KNJI@

NI C

ECE

UKUPANUKUPAN F ONDFOND

1. PO@EGA 47000 14910 37730 15000 13000* 6000 700 121340

2. PAKRAC 18500 7450 5938 .- .- .- 31888

3. PLETERNICA 25000 5600 .- .- .- .- .- 30600

4. LIPIK .- 6044 .- .- .- .- 6044

5. BRESTOVAC .- 1600 .- .- .- .- 1600

6. ÂGLIN .- 5733 .- .- .- .- .- 5733

7. JAK[I] .- 3082 .- .- .- .- 3082

8. KAPTOL .- 3776 .- .- .- .- 3776

9. KUTJEVO 5500 4920 .- .- .- .- 10420

10. VELIKA .- 1347 .- .- .- .- 1347

11. POLJANA .- 2486 .- .- .- .- 2486

12. TRENKOVO .- 3083 .- .- .- .- .- 3083

UKUPNO :UKUPNO : 9 6 0 0 09 6 0 0 0 6 0 0 3 16 0 0 3 1 4 3 6 6 84 3 6 6 8 1 5 0 0 01 5 0 0 0 1 3 0 0 0 *1 3 0 0 0 * 6 0 0 06 0 0 0 7 0 07 0 0 2 2 1 3 9 92 2 1 3 9 9

* pribrojeno ukupnom fondu knjiga gimnazije Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, {port i tehni~ku kulturu Poè{ko-slavonske ùpanije.

- Polazi{ta -


115 Muze j ska d j e l a tnos tMuze j ska d j e l a tnos t

Na podru~ju @upanije djeluje tek jedna ustanova muzejske djelatnosti – Gradski muzej Poèga, a u pripremi je osnivanje muzeja, odnosno etnografske zbirke u Pakracu. Osniva~ka prava nad Muzejem ima Grad Poèga koji na razini utvr|enih javnih potreba u kulturi i financira osnovnu djelatnost. Gradski muzej u Poègi raspolaè izuzetno vrijednom i bogatom muzejskom gra|om koja je dobrim dijelom smje{tena u neuvjetnim i neprikladnim depoima i spremi{tima, dok je zna~ajni dio prezentiran u stalnim muzejskim postavima.

Gradski muzej Poèga smje{ten je u tro{noj, gra|evinski dotrajaloj zgradi te{ko stradaloj u posljednjem potresu koji je zahvatio ovo podru~je zbog ~ega biv{i stalni muzejski postavi nisu u funkciji. Imperativ rada Gradskog poglavarstva je makar i etapna sanacija muzejske zgrade. Saniran je samo dio muzejskog postava u sklopu kojeg su osigurani uvjeti za privremeni muzejski postav. Tako je osigurana jedna od temeljnih muzejskih funkcija, predstavljanjem izbora najvrednije i najreprezentativnije muzejske gra|e zna~ajne za povijesno-kulturnu tradiciju Poège i okolice. Zgrada Gradskog muzeja u Poègi je spomenik kulture visoke kategorije. Nastanak poè{kog muzeja usko je vezan uz znanstveni rad poè{kog povjesni~ara i prosvjetnog radnika Julija Kempfa. Kempf je, prikupljaju}i gra|u za svoju monografiju “Poèga”, izdanu 1910. godine sakupio mnogo kulturno–povijesnih podataka o pro{losti Poège kao i zbirku predmeta kulturno–povijesnih vrijednosti iz poè{kog kraja. Ideja Julija Kempfa ostvarena je 06.12.1924. godine kada je Statutom Gradskog odbora za promicanje op}ih kulturnih potreba slobodnog i kraljevskog grada Poège u stalni prosvjetno–kulturni program uvr{en zadatak “sabiranje, ure|ivanje i ~uvanje kulturno–povijesne zbirke gradskog muzeja”.

Sakupljena zbirka bilo je privremeno smje{teno u franjeva~ki samostan, gdje se u toku 1925. godine sre|ivala, obra|ivala i pripremala za budu}i stalni postav muzeja. Prva promotivna izlo`ba prire|ena je 1926. godine u prostorijama Gra|anske {kole. Sve~ano otvaranje Muzeja bilo je 19. 10.1930. god. Njegov je prvi kustos bio Julije Kempf. Od 1939. godine muzej dobiva za svoje potrebe stalne prostorije u biv{oj ùpanijskoj zgradi i to veliku i malu vije}nicu. Od svibnja 1953. godine zgrada je za potrebe Muzeja otkupljena i u njoj je Muzej i danas. U novijim uvjetima osnovanim na na~elima suvremene muzeologije rad u muzeju se osuvremenjuje i muzej prerasta u samostalnu ustanovu.

Arh i vA rh i v ska d j e l a tnos tska d j e l a tnos t

Arhivska slu`ba od posebnog je dràvnog interesa, a arhivsko gradivo kao narodna vrednota dio je op}e svjetske kulturne ba{tine. Kao dobro od op}eg interesa pod posebnom je za{titom prema odredbama Zakona o za{titi arhivskog gradiva i arhivima i na temelju toga Povijesni arhiv Slav. Brod - Odjel Poèga vr{i svoju djelatnost i funkciju.

Prikupljanje i za{tita dokumenata od povijesno–kulturne vrijednosti u Poègi proteè se kroz vi{estoljetno razdoblje-od XIV st, i tu je Poèga odmah iza Dubrovnika. Tradicija o o~uvanju isprava govori nam da je Poè{ki kaptol, kao locus credibilis, vjerodostojno mjesto za izdavanje isprava jo{ 1305. god. imao u sakristiji {krinju za isprave.

O organiziranosti arhivske slu`be u Poègi moèmo govoriti od sredine XVIII. st. u okviru uprave Poè{ke ùpanije i grada Poège. Od kraja 1959. god. osnovana je u Poègi ispostava Historijskog arhiva u Slav. Brodu, a od 18. travnja 1961. god. do 31. prosinca 1966. god. ova ustanova djeluje samostalno kao Historijski arhiv Slav. Poèga. Od sije~nja 1967. god. poè{ki Arhiv pripojen je Arhivu u Brodu, kada 01. srpnja 1967. god. pro{iruje svoju teritorijalnu nadle`nost i na biv{u op}inu Pakrac.

Poè{ki arhiv najve}i je od svih sabirnih centara unutar arhivske mreè u RH, kako prema koli~ini arhivskog gradiva, broju arhivskih fondova i zbirki tako i prostorno.

Zaklju~kom Skup{tine op}ine Poèga od 10. studenog 1992. god. predloèno je Ministarstvu prosvjete, kulture i {porta da poè{ki Odjel Povijesnog arhiva Brod postane samostalna ustanova–Dràvni arhiv Poèga.

- Polazi{ta -


116

Odlukom Skup{tine op}ine Poèga Arhiv koristi od demokratskih promjena u Hrvatskoj (1990.) prostor u zgradi nekada{njeg isusova~kog Kolegija, izgra|enoj 1711. god. na sredi{njem poè{kom baroknom Trgu Sv. Trojstva, a danas je u neprimjerenim prostorima biv{e stanice milicije u Ulici M. Gupca.

Grad Poèga i Poè{ko-slavonska ùpanija 20. listopada 1994. god. vratili su zgradu Kolegija Nadbiskupiji zagreba~koj. U postupku je reguliranje zakupnog prava, odnosno trajni smje{taj arhiva, a prema ~l. 10. postoje}eg Zakona o arhivima, obaveza je tijela lokalne samouprave i uprave da osiguraju prostor za rad i smje{taj arhivskog gradiva.

U Povijesnom arhivu u Poègi pohranjeno je 1537 teku}ih metara arhivskog gradiva raspore|enog u 221 arhivskom fondu i zbirci. Kronolo{ki se arhivsko gradivo odnosi na razdoblje od 1724. do 1990. god.

Najstariji su fondovi: Gradsko poglavarstvo Poèga, Poè{ka gimnazija, Poè{ka ùpanija, Arhivalije poè{kih cehova, Kraljevska kotarska oblast u Poègi, Sudbeni stol Poège, Kotarski sud Poège, U~iteljska {kola Pakrac, te bogato arhivsko gradivo prosvjetnih, znanstvenih, kulturnih ustanova te gospodarskih udruènja.

Tijekom Domovinskog rata tzv. jugoslavenska vojska i srpski ~etnici na pakra~kom i lip~kom podru~ju nanijeli su velike {tete tamo{njim pismohranama. Poseban radni zadatak u Arhivu tijekom navedenog razdoblja bio je usmjeren na izradu, odnosno reviziju fondova i zbirki, naro~ito arhiva javne uprave, mati~nih listova, fondova i zbirki, dossiera za svaki fond i izradu op}eg inventara.

Osnovne poslove arhivske djelatnosti za poè{ko, parkar~ko i lipi~ko podru~je obavlja Odjel u Poègi s dva arhivska djelatnika. Pored kadrovske, prostorne, i materijalno–financijske problematike, u obavljanju arhivske djelatnosti problem je u rascjepkanosti i nepovezanosti arhivske slu`be na podru~ju @upanije. Stoga je potrebito {to prije osigurati odgovaraju}i prostor i nastaviti aktivnost na osnivanju ùpanijskog arhiva kao dràvnog arhiva sa sjedi{tem u Poègi.

V jV j e r ske za j edn i cee r ske za j edn i ce Na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije djeluje nekoliko vjerskih zajednica, koje su, sukladno ustavnom pravu, jednake pred zakonom i odvojene od dràve. Vjerske zajednice slobodne su javno obavljati vjerske obrede, osnivati {kole, u~ili{ta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima.

Najra{irenija je kr{}anska religija na ~elu s katoli~kom crkvom. Obzirom na brojnost vjernika na ovom prostoru su izgra|eni brojni vjerski objekti, a od 1997. godine u gradu Poègi uspostavljeno je sjedi{te Poè{ko-slavonske biskupije koja obuhva}a i podru~ja izvan ove, odnosno dijelove susjednih ùpanija. Osim katoli~ke prisutna je i pravoslavna crkva, a vjernici, drugi po brojnosti, obrede obavljaju u nekolicini ve} izgra|enih objekata. Osim navedenih, na podru~ju ùpanije prisutne su i druge vjerske zajednice i to: Adventisti sedmog dana, Jehovini svjedoci, Kristova Pentekostalna crkva, Baptisti te Reformirana kr{}anska crkva. One, uglavnom, svoje vjerske obrede obavljaju u sklopu postoje}ih stambenih i sli~nih objekata.

Ku l tu rna ba{ t i naKu l tu rna ba{ t i na

Poè{ko-slavonska ùpanija poznata je po vrlo bogatoj, raznovrsnoj i spomeni~ki vrijednoj kulturnoj ba{tini koju ~ini 594 spomenika kulture, me|u kojima je oko 30 spomenika A kategorije, najvi{e nacionalne pa i svjetske spomeni~ke razine. Temeljna problematika tako bogate i vrijedne kulturne ba{tine je organiziranje i provo|enje odgovaraju}e za{tite i spa{avanja od propadanja.

Vrlo visok stupanj i opseg ugroènosti spomenika kulture je uvjetovan nedovoljnom brigom i zapu{tenosti, a dijelom i posljedicama ratnih razaranja i o{te}enja - posebice na pakra~kom i lipi~kom podru~ju.

- Polazi{ta -


117 Kaza l i {na d j e l a tnos tKaza l i {na d j e l a tnos t

Na podru~ju @upanije djeluje Gradsko kazali{te Poèga. Programska djelatnost Kazali{ta temelji se preteìto na organizaciji i provo|enju kazali{nih i drugih priredbi, angaìranju kazali{nih ku}a iz drugih kulturnih centara, a manjim dijelom i na vlastitom repertoaru. Nositelji tih okupljanja su lokalni kazali{ni amaterski djelatnici uz povremeno angaìranje profesionalnih glumaca, i drugih kazali{nih stru~njaka.

Godine 1727. Poèga dobiva prvu kazali{nu dvoranu u zgradi Gimnazije koju su isusovci sagradili 1726/27. godine uz {kolske prostorije. Na prvom katu bila je posebno prostrana dvorana za kazali{ne predstave. U toj dvorani 1728. godine o pokladama prikazuju se prve predstave. Kako s vremenom to kazali{te vi{e nije odgovaralo razvoju i ugledu {kole, 1764. godine podignuto je novo kazali{te, koje je skladno ukra{eno slikarskim kistom i {tukaturnom plastikom.

Na repertoaru poè{kog gimnazijskog kazali{ta od 1729. do 1773. godine (do ukidanja isusova~kog reda) bilo je 58 drama nabo`nog i sjetovnog sadràja. Poèga je obiljeìla 1998. godine 50. obljetnicu osnutka profesionalnog kazali{ta.

I z dava~ka d j e l aI zdava~ka d j e l a tnos ttnos t

U ukupnosti kulturnih djelatnosti izdava{tvo u posljednje vrijeme zauzima sve zapaènije mjesto. Prisutan je sve izraèniji interes kulturne i {ire javnosti za tiskanjem edicija iz podru~ja povijesti, kulture, umjetnosti i drugih djelatnosti od interesa za lokalnu sredinu i za {iru zajednicu.

Nositelji izdava~ke djelatnosti su uglavnom ustanove i druge kulture (ogranci Matice hrvatske, povijesna dru{tva, knji`nice, muzeji) a dijelom i jedinice lokalne uprave i samouprave. Za daljnji razvoj izdava{tva na na{em podru~ju zna~ajno je ista}i da su programi izdava~ke djelatnosti, pored pretplate, donacija i sponzorstva sve ~e{}e uvr{tavaju u programe javnih potreba u sferi kulture op}ina, gradova i @upanije.

Ku l tu rnoKu l t u rno -- umje tn i ~k i amate r i z amumje tn i ~k i amate r i z am Na podru~ju kulturno-umjetni~kog amaterizma i kulture op}enito u @upaniji djeluje 20

udruga raznog profila, od folklora do naj{ireg spektra glazbeno-scenske djelatnosti i ostalih podru~ja kulture. Kulturno-umjetni~ka dru{tva i ostale udruge su osnovni nositelji i organizatori glazbenih priredbi, folklora i ostalih manifestacija koje su bitan ~imbenik o~uvanja i njegovanja slavonske glazbene scenske tradicije i narodnih obi~aja te o~uvanja nacionalnog identiteta uop}e.

I n fo rmi ran jeIn fo rmi ran je U Poè{ko-slavonskoj ùpaniji na podru~ju informiranja djeluju ~etiri javna medija: 1. “Miroslav Kraljevi}”- dru{tvo za informiranje s ograni~enom odgovorno{}u @upanijski

radio Poèga, 2. “Dòni” d. o. o. Poèga – Radio “Valis Aurea”, 3. Pu~ko u~ili{te Pakrac – Pakra~ki list, 4. HRTV Zagreb, - HRV Dopisni{tvo Poèga.

[por t[po r t U podru~ju {porta ukupno je registrirano 119 udruga i 12 saveza i zajednica

{portskih udruga (podaci iz Ureda za op}u upravu Poè{ko-slavonske ùpanije i Pododsjeka Pakrac 1997. godine). Programska aktivnost {portskih udruga i saveza u @upaniji odvija su u sklopu programa djelovanja i sustava natjecanja pojedinih {portova i njihovih saveza i zajednica. U cjelini organizacijsko-programskog ustroja i djelovanja {porta na @upaniji svakako je potrebno ista}i djelovanje sustava {kolskog {porta i {kolskih klubova. U {kolstvu ukupno djeluje 20 {kolskih {portskih klubova, 14 u osnovnim {kolama i 6 u srednjim {kolama, sa zasebnim sustavima natjecanja sve do dràvne razine.

- Polazi{ta -


118 T a b e l a 9 3 .T a b e l a 9 3 .

[PORTSKE UDRUGE U PO@E[KO-SLAVONSKOJ @UPANIJI I AKTIVNI [PORTA[I U 1998. GODINI

Red.

br.

GRAD NASELJE

[PORTSKE GRANE

[PORTSKE UDRUGE

BROJ EKIPA

BROJ [PORTA[A

1. PO@EGA nogomet Slavonija, II HNL istok 5 150

2. PO@EGA nogomet Poèga, III HNL 5 150

3. VIDOVCI nogomet Dinamo ,ùp.liga 3 100

4. GOLOBRDCI nogomet Parasan, ùp.liga 3 30

5. MIHALJEVCI Nogomet Croatia, me|.op}.liga 3 30

6. STARA LIPA Nogomet Lipa, me|.op}.ligs 3 30

7. PO@EGA rukomet ène Zve~evo, I A HRL 5 40

8. PO@EGA Rukomet Poèga, I B HRL 2 40

9. PO@EGA ko{arka Poèga, I B HKL 3 30

10. PO@EGA ko{arka ène Poèga, A2 HKL 2 40

11. PO@EGA Kuglanje Zve~evo, II HKL reg. istok

12. PO@EGA Kuglanje Obrtnik, II HKL reg .istok

13. PO@EGA Kuglanje Banka, ùpan. liga

14. PO@EGA Kuglanje Coloremajl, ùpan. liga

15. PO@EGA Kuglanje Plamen, ùpan. liga

16. PO@EGA Kuglanje Elektra, III HKL reg.istok

17. MIHALJEVCI Kuglanje Croatia, III HKL reg.istok

18. PO@EGA Kuglanje Vojna policija, ùpan.liga

19. PO@EGA Kuglanje Orljava, ùpan.liga

20. PO@EGA Kuglanje Kugl. savez Po`.ùpanije

21. PO@EGA Kuglanje Hrast ,ùpan.liga

22. PO@EGA Plivanje Poèga,

23. PO@EGA Atletika AK Poèga,pojed. nastupi

24. PO@EGA Gimnastika Sokol, KUP regije I pojed.

25. PO@EGA planinarstvo Sokolovac

26. PO@EGA planinarstvo PD Lipa Poèga

27. PO@EGA |udo Yudokan-Spin valis,ek.I poj..

28. PO@EGA karate Busshido, pojed. I ekipni

29. PO@EGA moto cross Prestige,motocros.poj.I ek.

30. PO@EGA auto moto AM Karting klub Poèga

31. PO@EGA tekwondo Gimnazija tekvondo klub

32. PO@EGA ribolov [aran, ribolovno dru{tvo

33. PO@EGA ribolov Poèga,ribolovno dru{tvo

34. PO@EGA fiz.kul.pedagog. Savez pedagoga fiz.kulture

35. PO@EGA stolni tenis Poèga STK

36. PO@EGA tenis Poèga TK

37. PO@EGA skijanje Poèga, skija{ki klub

38. PO@EGA {ah Spin valis [K, I {ahov.liga

39. PO@EGA strelja{tvo [email protected] Poèga

40. PO@EGA strelja{tvo Spin Valis, gra|.strelj.dru{t.

41. PO@EGA bo}anje Smrik,Golobrdci bo}ar.klub

42. PO@EGA rukometni savez Rukometni savez Po` ùp.

43. PO@EGA ruk.suci Zbor ruk.sudaca Poèga

44. PLETERNICA rukomet R[K Pleternica

45. PLETERNICA ribolov [RD Orljava Pleternica

46. PLETERNICA strelja{tvo Str.udruga Pleternica

47. PLETERNICA stolnotenis Limpres stol.tenis klub

48. PLETERNICA {ah Alca {ah. klub Pleternica

49. PLETERNICA borila~ke vje{tine Zeleno zlato [BV Pleternica

50. PLETERNICA planinari Klikun PD Pleternica

51. ZAGRA\E nogomet NK Grani~ar Zagra|e

- Polazi{ta -


119 52. FRKLJEVCI nogomet NK Dilj Frkljevci-Kadanovci

53. ZARILAC ribolov [RD Londà Zarilac

54. KUZMICA nogomet NK Borac Kuzmica

55. PAKRAC nogomet Nogometo sredi{te Pakrac

56. PAKRAC tekwondo Tekwando klub, Pakrac

57. PAKRAC ribolov [RD Papuk Pakrac

58. PAKRAC ribolov [RD Pakrac, Pakrac

59. PAKRAC borila~ki {portovi B[ Pakrac

60. PAKRAC auto-moto Moto klub Pakrac

61. PAKRAC kuglanje [KK Papuk, Pakrac

62. LIPIK nogomet Lipik, nogom.klub 5 120

63. MARINO SELO nogomet NK Jova~a 2 50

64. DOBROVAC nogomet NK Dobrovac 2 50

65. [EOVICA nogomet NK Bljesak 1 30

66. POLJANA nogomet NK Croatia 1 30

67. POLJANA atletika AK Croatia mathon

68. LIPIK {ah [ahovski klub Lipik

69. BREZINE ribolov [RD Podusi brezine

70. LIPIK ribolov [RD Slavonac Lipik

71. LIPIK uzgaj. golubova [K uzgaj.golubova listono{a

72. LIPIK rukomet ène .@RK Lipik 60

73. LIPIK planinarstvo Lipik, planinari

74. ÂGLIN ribolov [RD Zlatni karas Sovski dol

75. KUTJEVO nogomet [NK PPK Kutjevo, Kutjevo

76. KUTJEVO rukomet ène .@RK Kutjevo

77. KUTJEVO rukomet mu{kar. MRK Kutjevo

78. KUTJEVO kuglanje Kugla~ki klub Kutjevo

79. KUTJEVO {ah [ahovski klub Kutjevo

80. OVÂRE nogomet NK Ov~are

81. VETOVO nogomet NK Kamen Vetovo

82. KAPTOL nogomet NK Kaptol

83. KAPTOL kuglanje Kugla}ki klub Kaptol

84. KAPTOL ribolov [RD Bistra Kaptol

85. ALILOVCI nogomet [NK Alilovci

86. BRESTOVAC ribolov [RD Brzaja Novo Zve~evo

87. BRESTOVAC ribolov [RD Klen Brestovac

88. BRESTOVAC {ah [ahovski klub Brestovac

89. PAVLOVCI nogomet NK Mladost Pavlovci

90. JAK[I] nogomet NK Jak{I}

91. EMINOVCI nogomet NK Eminovci

92. RAJSAVAC nogomet NK Dinamo Rajsavac

93. JAK[I] ribolov [RD Slavonac Jak{I}

94. RAJSAVAC ribolov [DR Zelena laguna Rajsavac

95. VELIKA nogomet NK Papuk Velika

96. VELIKA ribolov [RD Veli~anka

97. TRENKOVO nogomet NK Sloga Trenkovo

98. BI[KUPCI nogomet NK BSK Bi{kupci Izvor: Ured za prosvjetu, kulturu,informiranje,{port i tehni~ku kulturu 1999. god.

Tehn i ~ka ku l tu raTehn i ~ka ku l tu ra

Na podru~ju @upanije djeluje 9 udruga tehni~ke kulture koje su s 1200 ~lanova organizirane u @upanijsku zajednicu tehni~ke kulture, kao najprikladnijem obliku organiziranja, povezivanja i djelovanja. Zajednica i udruge su organizirane, ustrojene i registrirane u skladu s Zakonom o tehni~koj kulturi (“NN”, br. 76/93) i ostalim pozitivnim zakonskim propisima.

- Polazi{ta -


120

Zdravs t voZdravs t vo Na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije stanovni{tvo je obuhva}eno zdravstvenom

za{titom s razli~itim pravima, ovisno o vrsti i stupnju zdravstvenog osiguranja. Bolnica u Poègi jedna je od najstarijih bolnica u RH. Osnovana je 1836. godine, a

nalazila se u ulici Vu~jak. Tek izgradnjom nove bolnice 1936. godine zapo~inje razvojni zamah moderne bolni~ke zdravstvene slu`be.

Podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije pokriveno je sljede}im zdravstvenim ustanovama: Zavod za javno zdravstvo Poè{ko-slavonske ùpanije - ustanova od javnog

zdravstvenog interesa koja obavlja zdravstveno-preventivnu i sanitarnu za{titu od 1997. godine; Bolnice trajno obavljaju specijalisti~ko-konzilijarne za{titu. Na podru~ju @upanije djeluju dvije op}e bolnice i jedna specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju.

To su: - Op}a ùpanijska bolnica Poèga - kapaciteta 307 postelja, - Op}a ùpanijska bolnica Pakrac-kapaciteta 86 postelja te 8 dijalizatorskih, - Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik - kapaciteta 252 postelje.

Op}a ùpan j s k a bo l n i c a Po ` egaOp}a ùpan j s k a bo l n i c a Po ` ega ima ukupno uposlenih 365 zdravstvenih djelatnika od

toga je 59 lije~nika specijalista (VSS), 19 lije~nika op}e medicine, 2 defektologa, logoped, psiholog, 5 dipl. in`. medicinske biokemije, dipl. in`. farmacije, (V[S), 6 in`. medicinske radiologije, 5 fizioterapeuskih tehni~ara, 12 medicinsko-laboratorijskih inènjera, 25 vi{ih medicinskih sestara (V[S), 172 medicinske sestre (SSS), 2 farmaceuta tehni~ara, 3 fizioterapeuta tehni~ara, 18 laboratorijskih tehni~ara te 34 pomo}ne njegovateljice.

Op}a ` upan i j s k a bo l n i c a Pa k r a cOp}a ` upan i j s k a bo l n i c a Pa k r a c upo{ljava ukupno 111 zdravstvenih djelatnika od toga je 23 lije~nika specijalista (VSS), 2 doktora medicine (VSS), 4 lije~nika na specijalizaciji (VSS), 2 specijalista medicinske biokemije (VSS), farmaceut (VSS), 10 medicinskih sestara

V[S, fizioterapeut V[S, medicinsko-laboratorijski inènjer, 56 medicinskih sestara (SSS) i 10 zdravstvenih tehni~ara (SSS). U sklopu specijalisti~ke bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik djeluje ukupno 6 specijalista od toga je 5 fizioterapeuta i 1 internista, a tri lije~nika op}e prakse trenutno su na specijalizaciji.

Domov i z d r a v l j aDomov i z d r a v l j a obavljaju zdravstvene djelatnosti primarne zdravstvene za{tite, hitne medicinske pomo}i, slu`be za za{titu zdravlja èna, za za{titu zdravlja zubi, sanitetskog prijevoza, za laboratorijsku dijagnostiku, za za{titu, pred{kolske i {kolske djece, u slu`bi su op}e i obiteljske medicine, medicine rada, patrona`noj i higijensko-epidemiolo{koj. U ovu organizaciju uvezane su dvije specijalisti~ke ambulante Industrijska zona i “Zve~evo” te zdravstvene stanice u Brestovcu, Kutjevu, âglinu, Jak{i}u, Pleternici, Velikoj, Kaptolu i Orljavcu.

Na podru~ju @upanije su ustrojeni: Dom zd r a v l j a Po ` egaDom zd r a v l j a Po ` ega u sklopu koga djeluju - 13 timova op}e medicine, - 4 tima pedijatrije, - 7 timova stomatologije; Dom zd r a v l j a P a k r a cDom zd r a v l j a P a k r a c u sklopu koga djeluju - 6 timova op}e medicine, - 1 tim, pedijatrije, - 4 tima stomatologije. H r v a t s k i z a v od z a z d r a v s t v e no o s i g u r a n j eH r v a t s k i z a v od z a z d r a v s t v e no o s i g u r a n j e ima ugovoreno provo|enje primarne

zdravstvene za{tite s privatnim zdravstvenim djelatnicima smje{tenim u sljede}im mjestima na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije:

- Polazi{ta -


121 Jak{i} - op}a medicina - 1 tim, Kutjevo - op}a medicina - 3 tim, - stomatologija - 2 tima, Pleternica - op}a medicina - 4 tima, - stomatologija - 2 tima, Poèga - op}a medicina - 8 timova, - ginekologija - 1 tim, - stomatologija - 9 timova, Ratkovica - op}a medicina - 1 tim, Velika - op}a medicina - 4 tima, - stomatologija - 1 tim, Kaptol - op}a medicina 1 tim, - stomatologija 1 tim.

KARTA RAZMJE[TAJA ZDRAVSTVEN IH I SOC I JALN IH USTANOVAKARTA RAZMJE[TAJA ZDRAVSTVEN IH I SOC I JALN IH USTANOVA

L jeka rneL j eka rne

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima Ugovore o opskrbi osiguranih osoba lijekovima, zavojnim materijalom te ortopedskim i drugim pomagalima sa sljede}im ljekarnama:

- Ljekarna Poèga, Poèga Trg Sv. Trojstva 6, - Ljekarni~ke jedinice - Filijala I M. Gupca 21, - Filijala II S. Radi}a, 1 - Pleternica, I. [veara 24, - Kutjevo E. Kvatarnika 1, - Velika, B. Jela~i}a 76, - Ljekarna Mira Raji} Poèga M. Gupca 4, - Ljekarna [koko Poèga, M. Gupca 21,. - Ljekarna Vesna Topol, Poèga Sv. Roka 24, - Privatna ljekarna Mirjana Vukoja , Cirakijeva 8, - Ljekarna - Dom zdravlja Pakrac, Pakrac Bolni~ka 68, - Ljekarni~ke jedinice - Ljekarna Pakrac, - Ljekarna Lipik, Lipik M. Terezije 15.

- Polazi{ta -


122

Soc i j a l na sk rbSoc i j a l na sk rb U r ed z a r a d , z d r a v s t v o i s o c i j a l n u s k r bU r e d z a r a d , z d r a v s t v o i s o c i j a l n u s k r b Poè{ko-slavonske upanije provodi postupak

ostvarivanja prava odre|enih kategorija gra|ana, reguliranja prava vojnih i civilnih invalida rata te utvr|uje prava o posebnoj za{titi obitelji poginulih, teè ranjenih hrvatskih branitelja, vojnih i civilnih invalida rata i obitelji umrlih invalida i sudionika rata.

Na podru~ju @upanije djeluju dva centra za socijalnu skrb: -- Cen t a r z a so c i j a l n u s k r b Po ` ega , Cen t a r z a so c i j a l n u s k r b Po ` ega , -- Cen t a r z a soc i j a l n u s k r b Pak r a c . Cen t a r z a soc i j a l n u s k r b Pak r a c .

Centri za socijalni rad pruàju usluge socijalne za{tite odre|enim kategorijama gra|ana. Domov i um i r o v l j e n i k aDomov i um i r o v l j e n i k a pruàju umirovljenicima i drugim starijim osobama usluge

organiziranog stanovanja, prehrane, pomo}i i njege, socijalnog rada, zdravstvene za{tite, odmora i rekreacije te drugih aktivnosti. Na podru~ju @upanije djeluju sljede}e ustanove socijalne skrbi: - Dom umirovljenika u Poègi - kapaciteta 130 mjesta,

- Dom umirovljenika u Velikoj - kapaciteta 120 mjesta, - Dom starih Marino Selo - kapaciteta 60 mjesta, - Zavod za socijalno zdravstvenu za{titu Ljeskovica-kapaciteta 360 mjesta,

- Dom za djecu i mlade` Lipik - kapaciteta 76 mjesta. U navedenim ustanovama uglavnom su smje{tene odrasle i starije osobe osim u

Domu za djecu i mlade` Lipik gdje su smje{tena djeca {kolske dobi. U gradu Poègi smje{ten je Odgojni zavod za maloljetni~ku delinkvenciju i Kazneni

zavod za odrasle osobe. Odgo j n i z a v odOdgo j n i z a v od je kazneno tijelo u kome se izvr{avaju odgojne mjere. U Odgojnom

zavodu u Poègi odgojnu mjeru izvr{avaju ènske osobe u dobi od 14–23 godine ìvota. Maksimalni smje{tajni kapacitet je za 54 osobe. U Odgojnom zavodu je uposleno 5 odgajatelja VSS (2 pedagoga, psiholog, socijalna radnica, profesorica komparativne knjiènosti), 5 pomo}nih odgajatelja (SSS), stru~ni instruktor (SSS), mati~ni referent (SSS) i ravnateljica Zavda (VSS - diplomirana pravnica).

Ka z n en i z a v odKa z n en i z a v od je posebno tijelo dràvne uprave pod neposrednim nadzorom Ministarstva pravosu|a. U Poègi postoji Kazneni zavod za ènske osobe. Prema stupnju osiguranja i ograni~enja slobode zatvorenog je tipa, a u njemu postoje odjeli zatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa te jedan poseban poluotvoreni odjel za mu{ke osu|ene osobe. U okviru svog poslovnog prostora ima smje{tajne kapacitete - nastambe (4 zgrade) u kojima borave i rade osu|ene ène te jednu zgradu u kojoj borave osu|ene mu{ke osobe. U sustavu Zavoda nalazi se gospodarska jedinica “Orljava“ u ~ijem sastavu djeluju radne jedinice (pogoni) konfekcije (mu{ke ko{ulje) u Poègi i Velikoj, poljoprivredni pogoni (ratarstvo i sto~arstvo), te metalski pogon. Struktura uposlenih u Kaznenom zavodu s gospodarskom jedinicom “Orljava” je sljede}a: VSS–31 djelatnik, V[S–17 djelatnika, SSS–346 djelatnika, NSS–288 djelatnika.

Uprava i admin i s t r ac i j aUp ra va i admin i s t r ac i j a Temeljem ustavnih i zakonskih odre|enja Poè{ko-slavonska ùpanija je jedinica

podru~ne (regionalne) samouprave. Na razini @upanije obavljaju se poslovi od podru~nog regionalnog interesa propisani temeljem Zakona o lokalnoj i podru~noj (regionalnoj) samo- upravi.

U d i j e l u pod r u ~ne ( r e g i ona l n e ) s amoup r a v e d j e l u j u s l j e d e } a t i j e l a :U d i j e l u pod r u ~ne ( r e g i ona l n e ) s amoup r a v e d j e l u j u s l j e d e } a t i j e l a : - Skup{tina Poè{ko-slavonske ùpanije, - Poglavarstvo Poè{ko-slavonske ùpanije, - Stru~na slu`ba za poslove @upanijske skup{tine i @upanijskog poglavarstva i lokalne

samouprave, - Upravni odjel za gospodarstvo, - Upravni odjel za dru{tvene djelatnosti, - Upravni odjel za prora~un i financije, - @upanijski zavod za prostorno ure|enje,

- Polazi{ta -


123 Navedena tijela imaju sjedi{te u Poègi.

Gradovi i op}ine imaju svoja vije}a, poglavarstva i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj i op}inskoj razini. Djeluju u sjedi{tima teritorijalno-politi~kih jedinica.

Za ob a v l j a n j e po s l o v a d r ` a v n e up r a v eZ a ob a v l j a n j e po s l o v a d r ` a v n e up r a v e na podru~ju @upanije ustrojen je, temeljem Zakona o sustavu dràvne uprave, Ured dràvne uprave u Poè{ko-slavonskoj ùpaniji sa sjedi{tem u Poègi i ispostavom u Pakracu, a ~ine ga slijede}e ustrojstvene jedinice:

- Slu`ba za zajedni~ke poslove, - Slu`ba za gospodarstvo, prostorno ure|enje, za{titu okoli{a i graditeljstvo, - Slu`ba za dru{tvene djelatnosti, - Slu`ba za op}u upravu i imovinsko pravne poslove.

Na podru~ju @upanije djeluju podru~ne slu`be uprave, podru`nice i zavodi. - Dràvna geodetska uprava, Podru~ni ured za katastar Poèga s ispostavom u

Pakracu, - Ministarstvo obrane, Uprava za obranu sa sjedi{tem u Poègi i Uredom obrane u

Pakracu, - Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Poè{ko-slavonska, policijske postaje

Poèga i Pakrac te ispostave Pleternica i Kutjevo kao i postaja prometne policije u Poègi. - Porezna uprava Ministarstva financija sa sjedi{tem u Poègi i ispostavi Pakrac, - Zavod za platni promet-podru`nica Poèga i poslovnica Pakrac koja pripada

podru`nici Kutina, - Financijska policija - Ministarstva financija sa sjedi{tem u Poègi, - Republi~ki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske s podru~nom

slu`bom u Poègi, - Zavod za zapo{ljavanje - Ministarstvo rada i socijalne skrbi s podru~nom slu`bom u

Poègi i ispostavom u Pakracu, - Centar za socijalnu skrb Republi~kog fonda socijalne za{tite s podru`nicama u

Poègi i Pakracu, - Hrvatski Zavod za zdravstveno osiguranje s podru~nim uredom u Poègi i

ispostavom Pakrac, - Dràvni ured za reviziju u Poègi, - Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slu`bu - podru`nica u Poègi i

ispostava u Pakracu, - Hrvatsko sto~arski selekcijski centar u Poègi.

Na pod r u ~ j u @upan i j e d j e l u j u i s l j e d e } a p r a v o sudna t i j e l a :Na pod r u ~ j u @upan i j e d j e l u j u i s l j e d e } a p r a v o sudna t i j e l a : - @upanijski sud u Poègi, - Op}inski sud u Poègi i Pakracu, - Prekr{ajni sud u Poègi i Pakracu.

1.1.2 .6 . Za{t i}ena pr i rodna i grad i te l j ska ba{t ina1.1.2 .6 . Za{t i}ena pr i rodna i grad i te l j ska ba{t ina

Grad i t e l j s ka ba{ t i naGrad i t e l j s ka ba{ t i na Podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije povijesna je i prirodna cjelina u kojoj se

stolje}ima odvijao intenzivan ìvot razli~itih civilizacija. Brojni raznorodni materijali dokazi graditeljske ba{tine od arheolo{kih lokaliteta, povijesnih i ruralnih cjelina, urtv|enih gradova, sakralnih gra|evina do pojedina~nih stambenih i javnih zgrada govore o kontinuitetu naseljavanja i kulturi ìvljenja i stanovanja u razli~itim stilskim, oblikovnim i vremenskim razdobljima.

- Polazi{ta -


124

Podru~je @upanije predstavlja zna~ajno arheolo{ko podru~je s nizom lokaliteta putem kojih pratimo kontinuirano naseljavanje od mla|eg kamenog doba do danas.

Povoljan geografski poloàj omogu}io je protok razli~itih utjecaja, kulturnih, gospodarskih i politi~kih tijekom prapovijesti, antike i srednjeg vijeka.

Na tom su se podru~ju mijenjali nositelji razli~itih kultura koji su ostavili raznovrsne materijalne tragove, a budu}a arheolo{ka istraìvanja na podru~ju @upanije pruìt }e niz vrijednih podataka, te upotpuniti dosada{nje spoznaje o vrstama naselja, njihovu razvitku i trajanju, kao i o materijalnoj te kulturnoj ostav{tini naroda koji su prebivali na tom prostoru od mla|eg kamenog doba do kasnog srednjeg vijeka.

Gradske urbanisti~ke jezgre nalaze se u Poègi, Lipiku i Pakracu, a registrirane su kao kulturno dobro s ucrtanim zonama za{tite. Unutar za{ti}enih urbanih cjelina nalazi se i ve}i dio kulturnih dobara graditeljske ba{tine registriranih ili preventivno za{ti}enih, stambene, javne i sakralne namjene, koji definiraju urbanu sliku i tlocrt grada. T a b e l a 9 4 .T a b e l a 9 4 . POPIS EVIDENTIRANIH , PREVENTIVNO ZA[TI]ENIH I REGISTRIRANIH SPOMENIKA KULTUREPOPIS EVIDENTIRANIH , PREVENTIVNO ZA[TI]ENIH I REGISTRIRANIH SPOMENIKA KULTURE @UPANIJA: PO@E[KO – SLAVONSKA

OP]INA: BRESTOVAC Red.br. MJESTO NAZIV SPOMENIKA KAT VRSTA SPOMEN.

1 2 3 4 5

1 AMATOVCI "Ku}I{te" srednjevjek. nalazi{te A

2 BRESTOVAC Crkva sv. Martina Biskupa PS

3 BRESTOVAC Rana srednjevjekovna nekropola A

4 BRESTOVAC "Gai{}e" B A

5 DOLAC Anti~ko naselje A

6 IVANDOL Prapovijesno naselje A

7 JAGUPLIJE Stambena prizemnica br.21 B E

8 JAGUPLIJE "Glavica" prapovijesno nalazi{te A

9 JEMINOVCI Prapovijesno naselje A

10 KAMENSKA Spomenik Pobjede naroda Slavonije NOB

11 KOPRIVNA "Turska gradina" srednjevjek. nalazi{te A

12 KOPRIVNA "Gran~ine" srednjevjek. nalazi{te A

13 ORLJAVAC Kapela sv. Roka PS

14 PASIKOVCI Prapovijesno naselje A

15 PAVLOVCI Crkva sv. Pavla PS

16 PODSRE]E "Duljine", "Rovine" anti~ko nalaz. A

17 RU[EVAC Prapovijesno naselje A

18 SKENDEROVCI @upna crkva sv.Ane, Trg Sv.Trojstva 18 PS

19 SKENDEROVCI Prapovijesno nalazi{te A

20 SLOBO[TINA "Polje" B A

21 SLOBO[TINA "Turski grad" anti~ko naselje A

22 [NJEGAVI] Parohijska crkva Presvete Bogorodice PS

23 [NJEGAVI] Crkva sv. Bogorodice PS

24 [NJEGAVI] Ranoromani~ka opatija "Rudine" A A

25 [NJEGAVI] Anti~ko nalazi{te kod ê}avca A

26 [NJEGAVI] "Poljane" srednjevjek. naselje A

27 [NJEGAVI] Desni potok na Psunju, prap.nalazi{te A

28 STRIJE@EVICA "Gromle" A

29 STRIJE@EVICA Sjeverno od sela-prapovijesno nalazi{te A

30 VRANI] Anti~ko naselje A

- Polazi{ta -


125 T a b e l a 9 5 .T a b e l a 9 5 .

OP] INA : ÂGL INOP] INA : ÂGL IN

Red. br. MJESTO NAZIV SPOMENIKA KAT VRSTA SPOM.

11 22 33 44 55

1 DJEDINA RIJEKA Prapov. nalazi{te A

2 DJEDINA RIJEKA Rana srednjevjekovna nekropola A

3 DJEDINA RIJEKA "Kr~evina" paleolitsko nalazi{te A

4 DRAGANLUK Prapov. naselje A

5 DRAGANLUK "Pilana I adica" prapov. nalazi{te A

6 DUBOKA Krièvi obitelji Braneàc PS

7 DUBOKA Petrov kri`, groblje PS

8 DUBOKA Savin kri`, groblje PS

9 DUBOKA Popadi} R., kri`, groblje PS

10 DUBOKA Ostojin kameni kri`, groblje PS

11 DUBOKA Prapovijesno naselje A

12 IMRIJEVCI Kapela sv. Katarine PS

13 IMRIJEVCI "Pala~ice" anti~ko naselje A

14 IMRIJEVCI "Brazda" anti~ko naselje A

15 IMRIJEVCI "Ku~I{ta" anti~ko nalazi{te A

16 IMRIJEVCI "Polje" anti~ko nalazi{te A

17 IVANOVCI Prapovijesno nalazi{te A

18 KNE@EVAC Anti~ko nalazi{te A

19 LATINOVAC Pravosl.crkva Velikomu~enika Georgija PS

20 LATINOVAC Crkva sv. Luke - centar sela PS

21 LATINOVAC Stambena prizemnica, Glava 5 PS

22 MILANLUG Kapela Gospe od Krunice PS

23 PAKA Kapela sv. Martina PS

24 PAKA "Kremenac" paleolitsko nalazi{te A

25 RU[EVO .@upna crkva Uza{a{}a Kristovog PS

26. RU[EVO Ku}a Jakovac, sada Mro~ek PS 27 RU[EVO Zgr. biv{eg poglavarstva, Ru{evo 40 PS

28 RU[EVO Crkva sv. Marije, centar sela PS

29 RU[EVO Ku}a u Ru{evu E

30 RU[EVO "Vr~an" prapovijesno naselje A

31 RU[EVO Paleolitsko nalazi{te A

32 SAPNA Anti~ko nalazi{te A

33 SOVSKI DOL Kapela sv. Marije PS

T a b e l a 9 6 .T a b e l a 9 6 .

OP] INA : JAK[ I]OP] INA : JAK[ I] Red. br. MJESTO NAZIV SPOMENIKA KAT VRSTA SPOM.

11 22 33 44 55

1 BERTELOVCI Prapovijesno naselje A 2 CEROVAC Kapela sv. Nikole Taveli}a PS 3 CEROVAC Prapovijesno nalazi{te A 4 CEROVAC "Brdo" prapovijesno nalazi{te A 5 EMINOVCI Srednjevjekovna nekropola A 6 JAK[I] .@upna crkva sv. Barbare PS 7 JAK[I] Prapovijesno naselje A/B A 8 JAK[I] "Caira" prapovijesno naselje A 9 JAK[I] "Gu{}ak" A 10 JAK[I] "Alibegovica" prapovijesno nalazi{te A 11 RAJSAVCI Prapovijesno naselje A 12 TRE[TANOVCI Prapov. i ant.lokal.“Tre{tan.gradina"

“Lu{nja~a", "Zgon" i "Ogra|enica"A A

- Polazi{ta -


126 T a b e l a 9 7 .T a b e l a 9 7 .

OP] INA : KAPTOLOP] INA : KAPTOL

Red. br. MJESTO NAZIV SPOMENIKA KAT VRSTA SPOMENIKA

1 2 3 4 5 1 DOLJANOVCI “Pogana Gradina” srednjevjek. naselje A

2 DOLJANOVCI Prapovijesno nalazi{te A

3 DOLJANOVCI "Voljevac" srednjevjekovno nalazi{te A

4 Ê[LJAKOVCI Kapela Imena Isusovog PS

5 Ê[LJAKOVCI Inventar kapele Imena Isusovog P

6 GOLO BRDO "Topinica" prapovijesno nalazi{te A

7 KAPTOL Srednjevjekovni grad A PS

8 KAPTOL @upna crkva sv. Petra I Pavla C PS

9 KAPTOL Inventar ùpne crkve sv. Petra I Pavla B P

10 KAPTOL Prapov. lok. "êmernica", "Bare" i "Glavica" A A

11 KAPTOL Prapovijesno naselje A

12 KAPTOL "Gradac" prapovijesno naselje A

13 PODGORJE Kapela sv.Katarine PS

T a b e l a 9 8 .T a b e l a 9 8 .

OP] INA : KUTJEVO .OP] INA : KUTJEVO . Red. br. MJESTO NAZIV SPOMENIKA KAT VRSTA SPOMENIKA

1 2 3 4 5

1 BEKTE@ Vlastelinska prizemnica, centar PS 2 BEKTE@ Kapela Srca Isusova PS 3 BEKTE@ Stambena zgrada, centar sela PS 4 BEKTE@ Crkva sv.\ur|a PS 5 BEKTE@ Poklonac PS 6 BEKTE@ Ku}a prizemnica, Glavna 83 PS 7 BEKTE@ Ku}a prizemnica, Glavna 83 PS 8 BEKTE@ Ku}a prizemnica, Glavna 83 PS 9 BEKTE@ Ku}a prizemnica, Glavna 131 PS 10 BEKTE@ Ku}a prizemnica, Glavna 131 PS 11 GRABARJE Kapela sv.Ivana Krstitelja PS 12 GRABARJE Poklonac PS 13 GRABARJE Anti~ko naselje "Be}" A A 14 GRABARJE Srednjevjekovno naselje "Be}" A A 15 GRABARJE "Grabara~ke livade" A 16 GRABARJE Prapovijesna nekropola A 17 GRABARJE "Prud" prapovijesno naselje A 18 GRABARJE "Rupe" anti~ka nekropola A 19 GRABARJE "Branski sran" ant. A 20 GRABARJE "Groblje" prapovijesno nalazi{te A 21 GRABARJE "Mihaljeva~ko polje" prapovijesno nalazi{te A 22 GRABARJE "Odsjek" prapovijesno nalazi{te A 23 GRABARJE "Prud" prapovijesno nalazi{te A 24 GRABARJE "Branski sran" arheolo{ki lokalitet A 25 GRADI[TE Pravoslavna kapela Ro|enja Bogor. PS 26 GRADI[TE Seoski drveni rezbareni kri` PS 27 GRADI[TE Rezbareni kri` PS 28 GRADI[TE Drveni kri` kod Poto~ana PS 29 GRADI[TE Kapela Ro|enja Bogor., kraj sela PS 30 GRADI[TE Prapovijesno naselje A 31 HRNJEVAC "Brdo" prapovijesno naselje A A 32 HRNJEVAC Ko{arine - prapovijesno naselje B A 33 KULA "Gra~ine" srednjevjekovno nalazi{te A 34 KUTJEVO @upna crkva sv. Marije B PS 35 KUTJEVO Dvor Turkovi} PS 36 KUTJEVO Kutjeva~ki povijesni kompleks A PS

- Polazi{ta -


127 37 KUTJEVO Vlastelinska prizemnica PS 38 KUTJEVO Jednokatnica ùpnog ureda PS 39 KUTJEVO Kapelica na groblju PS 40 KUTJEVO Raspe}e PS 41 KUTJEVO Kapela sv. Marije PS 42 KUTJEVO Inventar ùpne crkve sv. Marije B PP 43 KUTJEVO Oltarska pala Gospe Kut.u crkvi sv.Marije A PP 44 KUTJEVO "Mihalje" prapovijesno naselje AA 45 KUTJEVO "Vlastelinski vinograd" prapov. nalaz AA 46 LUKA "Kremeni{te" prapovijesno nalazi{te AA 47 MITROVAC "Gradina" prapovijesno naselje AA 48 MITROVAC Prapovijesno nalazi{te AA 49 OVÂRE Prapovijesno naselje AA 50 PORE^ Ku}a prizemnica, Glavna 59 PS 51 PORE^ Ku}a prizemnica, Glavna 4 PS 52 PORE^ Raspelo, ulaz u selo PS 53 PORE^ Crkva sv. Marka, centar sela PS 54 VETOVO Prapovijesna nekropola A 55 VETOVO Anti~ko nalazi{te A 56 VETOVO "Vetova~ke livade" anti~ko nalazi{te A

T a b e l a 9 9 .T a b e l a 9 9 .

OP] INA : L IP IKOP] INA : L IP IK


1 2 3 4 5

1 ANTUNOVAC Kapela sv. Antuna PS

2 ANTUNOVAC Kalvinisti~ka crkva PS

3 ANTUNOVAC Crkva sv. Srca Isusova PS

4 ANTUNOVAC Prapovijesno naselje A

5 BJELANOVAC Spomen palim borcima NOR-a NOB

6 BREKINJSKA Arheolo{ki muzej Zagreb, 45-50 predm. P

7 BREKINJSKA Brekinjska k.br.66, ku}a E

8 BREKINJSKA Brekinjska k.br. 37, ku}a E

9 BREKINJSKA Crkva sv. Mihovila PS

10 BREKINJSKA Kalvinisti~ka crkva PS

11 BREKINJSKA "Graovi{te" prapovijesno naselje A

12 BREZINE Kapela sv. Andrije A PS

13 BREZINE Prapovijesno naselje uz èlj. prugu A

14 BREZINE Rano srednjevjekov. nas. uz èlj. prugu A

15 BUJAVICA Anti~ko naselje ili nekropola uz èlj. prugu A

16 BUKOVÂNI Spomen izvor-Omladinac, Bukova~ka ul. NOB

17 BUKOVÂNI Spomen ~esma palim borcima sela NOB

18 DOBROVAC Kapela Srca Isusova PS

19 DONJI ÂGLI] Pravoslavna crkva sv. Nikole PS

20 DONJI ÂGLI] Crkva sv. \ur|a PS

21 ÂGLI] Spomen plo~a borcima I @FT NOB

22 ÂGLI] "Gradina" prapovijesno nalazi{te A

23 FILIPOVAC Spomen palim borcima NOR-a iz sela NOB

24 GAJ .@upna crkva sv. Katarine C PS

25 GAJ Slavka Sudre br.8, ku}a brvnara E

26. GAJ Slavka Sudre br.21, ambar E

27 GAJ Ilije Strganca br.8, ku}a brvnara E

28 JAPAGE Masovna grobnica - bunar A NOB

29 KORITA Prapovijesno naselje A

- Polazi{ta -


128 30 KUKUNJEVAC Pravos.crkva Predobre Matere Paraskeve D PS

31 KUKUNJEVAC Zbirka NOB – spomen soba C P

32 LIPIK Crkva sv. Ane PS

33 LIPIK Urbanisti~ka cjelina B

34 LIPIK Zgrada Marije Terezije 31 PS





39 LIPIK Zgrada Marije Terezije 19 - 21 PS




43 LIPIK Zgrada u Slavonskoj ulici 47 PS

44 LIPIK Trg kralja Tomislava bb PS

45 LIPIK Ergela Lipik PS

46 LIPIK Spomen kosturnica I spomenik @FT B NOB

47 LIPIK Spomen palim @F, Bakari}a NOB

48 LIPIK Spomen bista revolucionaru J.Markovi}a NOB

49 LIPIK Spomen bista B.Maslari}a, bolni~ki park NOB

50 LIPIK Spomen bista revoluc.B.Nikole NOB

51 LIPIK Spomen bista N.Miljani}a-Ratara,tv.stakla NOB

52 LIVA\ANI k.br.23, ku}a brvnara E

53 LIVA\ANI Spomenik palim borcima NOB

54 LIVA\ANI Spomen dom N. M. Ratara, centar NOB

55 MARINO SELO Crkva sv. Jovana Krstitelja PS

56 MARINO SELO Ku`ni pil sv. Trojstva PS

57 MARINO SELO k.br.97, ku}a E

58 MARINO SELO k.br.73, ku}a brvnara E

59 POLJANA Crkva sv. Ane PS

60 [EOVICA Prapovijesno naselje A

61 [EOVICA Rano srednjevjekovno naselje A

62 [EOVICA Srednjevjekovno nalazi{te A

63 [EOVICA Kameni nadgrobni spomenici - ste}ci NOB

64 [EOVICA Spomen plo~a u ~ast savjetov. 1.11.41 NOB

65 [EOVICA Spomen @F [eovice, 133 `rtve Kozare NOB

66 [EOVICA Spomen obilje`je radnicima kamenoloma NOB

67 [EOVICA Spomen ~esma palim borcima NOR-a NOB

68 SKENDEROVCI "Begova~a" srednjevjekovno nalazi{te A

69 SKENDEROVCI Spomenik palim borcima NOR-a I @FT NOB

70 STRI@EVAC Kapela sv. Josipa PS

71 SUBOCKA Crkva sv. Arhan|ela PS

72 SUBOCKA Prapov.nekropola-tumuli "Zenica", "Naspa" A

73 SUBOCKA "Gradina" srednjevjekovni lokalitet A

74 SUBOCKA Spomen plo~a palim borcima I @FT NOB

- Polazi{ta -


129 T a b e l a 1 0 0 .T a b e l a 1 0 0 .

OP] INA : PAKRACOP] INA : PAKRAC


1 2 3 4 5

1 BADLJEVINA @upna crkva sv. Ivana Krstitelja C PS

2 BADLJEVINA Kapela PS

3 BADLJEVINA Anti~ko naselje "Filjak" A

4 BADLJEVINA Prapovijesno naselje "Gradina" A

5 BADLJEVINA Anti~ko naselje "Gradina" A

6 BADLJEVINA Srednjevjekovno naselje "Gradina" A

7 BADLJEVINA Anti~ko naselje I nekropola "Zidina" A

8 BATINJANI Pravoslavna kapela sv. Dimitrija PS

9 BRANE[CI "Zidina ili Klisa prapovijesno nalazi{te A

10 BRUSNIK Anti~ko naselje "Seli{te" A

11 BU^JE Zbirka XII Proleterske brigade C P

12 BU^JE Prapov. naselje na brijegu kod Bu~ja A

13 BU^JE "Zidina" srednjevjekovni lokalitet A

14 CIKOTE "Kamen" prapovijesno nalazi{te A

15 D.GRAHOVLJANI Parohijska crkva sv. Petra I Pavla B PS

16 D.GRAHOVLJANI Prapov. I ant. nekropola "Staro groblje" A

17 DEREZA Prapovijesno nalazi{te A

18 DONJA OBRIJE@ Crkva sv. Marije Magdalene PS

19 DONJA OBRIJE@ k.br.126 - ambar na kat E

20 DRAGOVI] Stari grad "âklovec" A PS

21 DRAGOVI] Crkva sv. Save PS

22 G. [UMETLICA k.br. 30 - ku}a E

23 G. [UMETLICA k.br. bb - mlin ka{ikar E

24 G. [UMETLICA Prapovijesno naselje "Seli{te" A

25 GRAHOVLJANI Prapovijesno naselje A

26. KOTURI] "Seli{te" srednjevjekovno nalazi{te A

27 KRI^KE "Repi{te" prapovijesno nalazi{te A

28 KUSONJE Ru{evine parohijske crkve B PS

29 OMANOVAC Kapela sv. Luke PS

30 OMANOVAC k.br. 44 - ku}a E

31 OMANOVAC k.br. 32 - ku}a E

32 OMANOVAC k.br. 32 - ambar E

33 PAKRAC @upna crkva Uznesenja Marijina B PS

34 PAKRAC Epis.crkva sv.Duha, Trg b.Jela~I}a 13a B PS

35 PAKRAC Episkopski dvor, Trg Bana Jela~I}a 16 B PS

36 PAKRAC Urbanisti~ka cjelina B PS

37 PAKRAC Katnica Stare op}ine, Hrv. velikana 3 B PS

38 PAKRAC Katnica |a~kog doma,Hrvat. velikana 2 PS

39 PAKRAC Kurija Jankovi}, Trg B. Jela~I}a 1 B PS

40 PAKRAC Magazin, Strossmayerova PS

41 PAKRAC Stamb.posl.jednokat. Hrvat. velikana 10 PS

42 PAKRAC Jednokat.Socijalnog, Hrvat. velikana 12 PS

43 PAKRAC Ugaona jednokatnica, Hrvat.velikana 18 PS

44 PAKRAC Jednokat, Hrvatskih velikana 20 PS

45 PAKRAC Poslovna jednokat., Hrvat. velikana 11 PS

46 PAKRAC Trg 76. bataljuna 8, Vatrogasni toranj PS

47 PAKRAC Trg 76. bataljuna 1 PS

48 PAKRAC Bra}e Radi} 5 PS

49 PAKRAC M.Gupca 2, Stari hotel PS

50 PAKRAC Bolni~ka 1, Dje~iji vrti} PS

51 PAKRAC Strosmayerova 28 PS

- Polazi{ta -


130 52 PAKRAC Strosmayerova 12 PS

53 PAKRAC Bra}e Radi} 13, Osnovna {kola PS

54 PAKRAC Matije Gupca 3 PS

55 PAKRAC M.Gupca 19 PS

56 PAKRAC Hrvatskih velikana 8 PS

57 PAKRAC Strossmayerova 1 @upni ured PS

58 PAKRAC Hrvatskih velikana 21 PS

59 PAKRAC Strossmayerova 3 PS

60 PAKRAC M.Gupca bb, {kola PS

61 PAKRAC Kralj Tomislava 16 PS

62 PAKRAC Krala Tomislava 7 PS

63 PAKRAC Kralja Tomislava 24 PS

64 PAKRAC Bra}e Radi} 18 PS

65 PAKRAC A.Cesarca 1 PS

66 PAKRAC Crkvica pored hotela PS

67 PAKRAC A.Cesarca,zgrada hotela PS

68 PAKRAC Bolni~ka 11 PS




72 PAKRAC Ugaona kat. hotela "Polaka",Radi}eva 3 PS

73 PAKRAC Dvora~ki kompleks Jankovi} A PS

74 PAKRAC Inventar Episkopske crkve sv.Duha P

75. PAKRAC Inventar ùpne crkve uznesenja Marijina P

76 PAKRAC Muzejski pred. (zbirka) u Episkop.dvoru P 77 PAKRAC Prapovjesno naselje Nova ulica A

78 PAKRAC Prapovjesno naselje Stari grad A

79 PAKRAC Prapovjesno naselje Vinograd Vani~eka A

80 PAKRAC Ant.nalazi{te 4.zgr.u ul.XII Proleter.brig. A

81 PAKRAC Prapovjesno nalazi{te iza katol. crkve A

82 PAKRAC "Gavrinica-~imen" prapovijesno nalazi{te A

83 PAKRAC Bolni~ka ulica br. 10 P





88 PAKRAC Bolni~ka ulica br. 42 I 44 P



91 PAKRAC Cesar}eva 2 P



94 PAKRAC Hrvatskih velikana 1 P






100 PAKRAC Hrvatskih velikana 23/1 P



103 PAKRAC Kralja Tomislava 1 P





- Polazi{ta -


131 108 PAKRAC Kralja Tomislava 6 P









117 PAKRAC Matije Gupca 1 "Budu}nost" P

118 PAKRAC M.Gupca 8, Kapela Ivana Nepomuka P

119 PAKRAC Matije Gupca 10, Trenkov dvor P

120 PAKRAC Matije Gupca 18 P

121 PAKRAC Matije Gupca 23 P

122 PAKRAC Matije Gupca 24, stara pekara P

123 PAKRAC Prolaz Baruna Trenka 15, munjara P

124 PAKRAC Radi}eva 1 P

125 PAKRAC Radi}eva 3a P




129 PAKRAC Strossmayerova 2 P


131 PAKRAC Strossmayerova 8, Spahijski podrum P













144 PAKRAC Trg bana Jela~I}a 3 P

145 PAKRAC Trg bana Jela~I}a 4, kotarski sud P






151 PAKRAC Trg bana Jela~I}a 13 P 152 PAKRAC Trg bana Jela~I}a 14 P

153 PAKRAC Trg b. Jela~I}a 17, stari Dom zdravlja P

154 PAKRAC Trg bana Jela~I}a 19, ”Budu}nost”,"Crveni kri`"

P

155 PAKRAC Trg b.Jela~I}a bb,Gosp.zgrada Jankovi} P

156 PAKRAC Trg 76. bataljuna 3 P






162 PAKRAC Strossmayerova bb, Kapela sv. Josipa P

- Polazi{ta -


132 163 PLO[TINE Crkva sv. Antuna Padovanskog PS

164 ROGULJE Srednjevjekovno nalazi{te A

165 TISOVAC "Gradski" srednjevjekovno nalazi{te A

166 TORANJ Crkva sv. Pantelejmona A PS

167 TORANJ k.br. 15 - ambar E

168 TORANJ k.br. 97 - ku}a E

169 VEL. BANOVAC k.br. 11 - ku}a E

170 VEL. BANOVAC k.br. 35 - kru{na pe}, bunar E

171 VEL. BANOVAC Crkva sv, Jovana PS

172 VEL. BANOVAC Kapela sv. Antuna PS

173 VEL. BANOVAC Crkva sv. Marije Pomo~nice PS

T a b e l a 1 0 1 .T a b e l a 1 0 1 .

OO P] INA : PLETERN ICAP] INA : PLETERN ICA R. Br. MJESTO NAZIV SPOMENIKA KAT VRSTA SPOMENIKA

1 2 3 4 5 1 A[IKOVCI Kapela Prikazanja Isusovog PS

2 A[IKOVCI Raspe}e PS

3 A[IKOVCI Prapovijesno naselje A

4 BILICE Kapela sv. \ur|a PS

5 BLACKO Srednjevjek. grad Rudine sa gradom A

6 BRANI Anti~ko nalazi{te A

7 BU^JE @upna crkva Preobraènja Kristovog PS

8 BU^JE Ambar, ku}ni broj 82 C E

9 BU^JE Ambar, ku}ni broj 66 E


11 BU^JE Ku}a za stanovanje, ku}ni broj 94 E







18 BU^JE Ku}ari sa ku}om, "predvorjem" br.103 E


20 FRKLJEVCI Kri` PS

21 GRADAC "Babi{nja~a" prapovijesno naselje A

22 GRADAC "Crkvi{te na Markovcu" prapov. naselje A

23 GRADAC "Klasje" prapovijesna nekropola A

24 GRADAC "Polje podsik" prapovijesno naselje A

25 GRADAC "Njiva uz Delac" prapovijesno naselje A

26 GRADAC Srednjovjekovno nalazi{te A

27 KADANOVCI Ku}a za stanovanje br.10 E

28 KADANOVCI Bunar, br. 29 E

29 KADANOVCI Ambar, br. 36 E

30 KADANOVCI Ku}a, br. 27 E




34 KADANOVCI Ambar, br. 52 E

35 KNE@CI "Starnik" anti~ko nalazi{te A

36 KOMORICA Kapela Mihovila Arhan|ela PS

37 KOPRIVNICA Kri`, na ulazu u mjesto PS

38 KOPRIVNICA Kapela Svih Svetih PS

39 KOPRIVNICA Poklonac - izvor "Mlada nedjelja" PS

- Polazi{ta -


133 40 KUZMICA Kapela sv. Kuzme I Damjana A PS

41 KUZMICA Kurija Ku{evi}a PS

42 KUZMICA Inventar crkve sv. Kuzme I Damjana P

43 LAKU[IJA "Grani~ni gaj" poleolitsko nalazi{te A

44 MALI BILA] Prapovjesno nalazi{te A

45 NOVOSELCI "[ikare", "Paljevine" prapovijesno naselje A

46 NOVOSELCI Anti~ko naselje A

47 NOVOSELCI Srednjevjekovno naselje A

48 NOVOSELCI "Polje Markovac" prapovijesno naselje A

49 NOVOSELCI "[ikara" prapov.ant. srednjevjek. naselje A

50 PLETERNICA Raspe}e PS

51 PLETERNICA Vlastelinski kompleks PS 52 PLETERNICA Temelji stare crkve sv. Nikole PS

53 PLETERNICA Spomenik vojnicima palim u I svj. ratu PS

54 PLETERNICA Prapovijesno naselje A

55 PLETERNICA "Glo`|e" prapovijesno nalazi{te A

56 RATKOVICA Kapela sv. Mihovila A PS

57 RATKOVICA Ku}a za stanovanje "D. Kraj" 28 E

58 RATKOVICA [tagalj, br.70 E

59 RATKOVICA Ku}a za stanovanje "D. Kraj" 77/79 E

60 RATKOVICA Ku}a za stanovanje "D. Kraj" 80 E

61 RATKOVICA Ambar, br. 80 E

62 SESVETE @upna crkva Svih Svetih B PS

63 SESVETE Anti~ko nalazi{te A

64 SESVETE Ku}a, uz sporedni put E

65 SULKOVCI Prapovijesno nalazi{te A

66 TULNIK Prapovijesni lokalitet "Mula" A A

67 TULNIK Prapovijesni lokalitet "Mula" I "Kri{njak" A A

68 VESELA Prapovijesno nalazi{te A

69 ZAGRA\E Srednjevjekovno naselje A

70 ZAGRA\E Srednjevjekovno nalazi{te A

71 ZAGRA\E Prapovijesno nalazi{te A

72 ZAGRA\E Ku}a, br. 63 C E

73 ZAGRA\E Ku}a. br. 128 C E

74 ZAGRA\E Ambar, br. 151 B/C E

75 ZAGRA\E Ku}a za stanovanje "D. Kraj" 96 C E

76 ZAGRA\E Ambar, D. Kraj br. 48-50 E

77 ZAGRA\E Ambar, D. Kraj br. 106 E



80 ZAGRA\E Ku}a za stanovanje, D. Kraj br.19 E

81 ZAGRA\E Ambar, br. 64 E


83 ZAGRA\E Ku}a, br. 99 E



86 ZAGRA\E Ku}a, br. 134 E


88 ZARILAC Kapela Kraljice Krunice PS

89 ZARILAC Bron~. dob. nekrop. nas."Grabar.livade" A A

- Polazi{ta -


134 T a b e l a 1 0 2 .T a b e l a 1 0 2 .

OP]INA : OP]INA : PO@EGAPO@EGA Rd. br. M J E S TOM J E S TO NA Z I V S POMEN I K ANA Z I V S POMEN I K A K A TK A T VRSTA SPOMENIKAVRSTA SPOMENIKA

1 2 3 4 5

1 PO@EGA Urbanisti~ka cjelina A PS 2 PO@EGA Urbanisti~ka cjelina A PS 3 PO@EGA Franjeva~ka crkva sv. Duha A PS

4 PO@EGA @upna crkva sv. Terezije B PS 5 PO@EGA Zgr.Muzeja poè{. kotline, M.Hrvatske 1 B PS 6 PO@EGA Kapela sv. Roka PS 7 PO@EGA Ku}a Muljevi} PS 8 PO@EGA Pala~a poè{ke ùpanije, @upanijska 7 C PS 9 PO@EGA Ku`ni pil sv. Trojstva B PS 10 PO@EGA Kapela sv. Lovre B PS 11 PO@EGA Kapela sv. Ilije A PS

12 PO@EGA Kapela sv. Filipa I Jakova, Vu~jak A PS 13 PO@EGA Zgrada suda, Svetog Florijana PS 14 PO@EGA Ku}a Miroslava Kraljevi}a s apotekom PS 15 PO@EGA Zgrada stare op}ine, Trg sv.Trojstva 1 PS 16 PO@EGA Trokatnica kolegija Isusovaca A PS 17 PO@EGA Jednokatnica, @upanijska 9 PS 18 PO@EGA Jednokatnica, @upanijska 11 PS

19 PO@EGA Zgrada Poljoprivredne {kole PS 20 PO@EGA Inventar ùpne crkve sv. Terezije A P 21 PO@EGA Muzej Poè{ke kotline - NOB zbirka B P 22 PO@EGA Biblioteka franjeva~kog samostana A P 23 PO@EGA Jednokatnica, @upanijska 15 I 17 PS 24 PO@EGA Jednokatnica, @upanijska 19 PS 25 PO@EGA Jednokatnica, Gimnazijska 2 PS 26. PO@EGA Jednokat., Gimnazijska 1, [tedionica PS 27 PO@EGA Jednokatnica Hranilovi}, D.Lermana 8 PS 28 PO@EGA Jednokatnica "Tekstila" M. Hrvatske 18 PS

29 PO@EGA Prizem. SP Crkv.op}ine, M.Hrvatske 25 PS 30 PO@EGA Prizemnica, s.pl.V.Justa, @upanijska 10 PS 31 PO@EGA Kat. uglov. biv{eg hotela, Cirakijeva 12 PS 32 PO@EGA Prizem. sa katnim dijelom, Istarska 4 PS 33 PO@EGA Ugaona prizem.sa sp.pl.Babuki}a, Istarska PS 34 PO@EGA Jednokat.biv{eg Sudb. stola,M.Gupca 6 PS 35 PO@EGA Jednokatnica biv{e bolnice, Vu~jak 34 PS 36 PO@EGA Jednokat.sa sp.pl.J.Jurkovi}u,Vu~jak 48 PS

37 PO@EGA Dvokatnica Gimnazije, Trg sv.Terezije 6 PS 38 PO@EGA Zgrada kina, D. Lermana 1 PS 39 PO@EGA Obitelj.grobnica Kraljevi}, groblje sv.Ilije PS 40 PO@EGA Jednokat. O["V.Nazor", Sv.Florijana 32 PS 41 PO@EGA Visokoprizemnica, Primorska 19 PS 42 PO@EGA Visokoprizemnica,Hrvatske Republike 1 PS 43 PO@EGA Jednokatnica, Cirakijeva 8 PS

44 PO@EGA Visokoprizemnica, "Kraljevi}", Vu~jak PS 45 PO@EGA Jednokatnica, Gimnazijska 7 PS 46 PO@EGA Jednokatnica, Gimnazijska 11 PS 47 PO@EGA Jednokatnica, Gimnazijska 15 PS 48 PO@EGA Jednokatnica, sv.Florijana 2 PS 49 PO@EGA Jednokatnica, sv.Florijana 4 PS 50 PO@EGA Jednokatnica, sv.Florijana 6 PS 51 PO@EGA Jednokatnica Arhiva, Trg sv. Trojstva 2 PS

52 PO@EGA Katnica Mati~ni ured, Trg sv.Trojstva 3 PS 53 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 4 PS 54 PO@EGA Katnica, Staklana, Trg sv.Trojstva 5 PS

- Polazi{ta -


135 55 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 6 PS 56 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 7 PS 57 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 8 PS 58 PO@EGA Jednokatnica, Trg. sv. Trojstva 9 PS 59 PO@EGA Katnica, ku}a Horvat,Trg sv.Trojstva 10 PS 60 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 11 PS 61 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 12 PS

62 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 13 PS 63 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 14 PS 64 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 15 PS 65 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 17 PS 66 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 19 PS 67 PO@EGA Jednokatnica, Trg sv. Trojstva 20 PS 68 PO@EGA Jednokatnica, Kani`li}eva 4 PS

69 PO@EGA Jednokatnica, Kani`li}eva 12 PS 70 PO@EGA Jednokatnica, Kani`li}eva 10 PS 71 PO@EGA Jednokatnica, Kani`li}eva 14 PS 72 PO@EGA Jednokatnica, Kani`li}eva 3 P 73 PO@EGA Jednokatnica, Kani`li}eva 5 PS 74 PO@EGA Jednokatnica, Kani`li}eva 9 PS 75. PO@EGA Jednokatnica, sv. Florijana 5 I 7 PS 76 PO@EGA Jednokatnica, M. Kraljevi}a 1 PS

77 PO@EGA Jednokatnica, M. Kraljevi}a 3 PS 78 PO@EGA Jednokatnica, M. Kraljevi}a 5 PS 79 PO@EGA Prizemnica Begovi}, M.Kraljevi}a 9 PS 80 PO@EGA Jednokatnica, M. Kraljevi}a 11 PS 81 PO@EGA Jednokatnica, M. Kraljevi}a 12 PS 82 PO@EGA Jednokatnica, M. Kraljevi}a 14 PS 83 PO@EGA Jednokatnica, Sv. Florijana 23 PS

84 PO@EGA Jednokatnica, Matice Hrvatske 3 PS 85 PO@EGA Jednokatnica, Sv. Florijana 13 PS 86 PO@EGA Jednokatnica, Sv. Florijana 10 PS 87 PO@EGA Jednokatnica, Matice Hrvatske 12 PS 88 PO@EGA Jednokatnica, Matije Gupca 1 PS 89 PO@EGA Jednokatnica, @upanijska 1 PS 90 PO@EGA Jednokatnica, @upanijska 3 PS 91 PO@EGA Jednokatnica, @upanijska 14 PS

92 PO@EGA Jednokatnica, êsma tekija PS 93 PO@EGA Kompleks srednjevj.lokal., grad.podru~je O A 94 PO@EGA Prapovijesno naselje A 95 PO@EGA "Bajer" ciglana, prapovijesna nekropola A 96 PO@EGA Ku}a M. Kraljevi}a, Ribara 2 PS 97 PO@EGA Katnic. biv{e grad.vije}.,Trg sv.Trojstva1 PS 98 PO@EGA @upni ured, Trg sv. Terezije 13 PS

99 PO@EGA Biv{a [tedionica, Kani`li}eva 1 PS 100 PO@EGA Jednokat.,"Talerova ku}a",Kani`li}eva 15 PS 101 KUNOVCI "Praprad" prapov. i anti~ko nalazi{te A 102 MARINDVOR Prapovijesno naselje A 103 TURNI] Prapovijesno nalazi{te A 104 TURNI] "Blagovi{}e, glavica i dol",prapov. nalazi{te A

T a b e l a 1 0 3 .T a b e l a 1 0 3 .

OP] INA : VEL IKAOP] INA : VEL IKA

R d . R d . B r .B r .

M J E S TOM J E S TO NA Z I V S POMEN I K ANA Z I V S POMEN I K A K A TK A T VRSTA SPOMENIKAVRSTA SPOMENIKA

1 2 3 4 5 1 BI[KUPCI Poklonac sv. Ivana Krstitelja PS 2 BI[KUPCI Prapovijesno naselje A 3 BI[KUPCI "Majur" anti~ko naselje A

- Polazi{ta -


136 4 DOLJANCI Srednjevjekovno nalazi{te A 5 KAMENSKI VU^JAK Srednjevjekovni grad Kamengrad A PS 6 KAMENSKI VU^JAK Prapovijesno naselje A 7 KAMENSKI VU^JAK Spomen {kola, Depadansa muzeja NOB 8 KAMENSKI VU^JAK Vodenica E 9 KANTROVCI "Gradina" srednjevjekovno nalazi{te A 10 KLISA "Zidine" srednjevjekovno nalazi{te A

11 LUÎNCI Prapovijesno nalazi{te A 12 MILANOVAC Prapovijesno naselje A 13 MILANOVAC Ku}ni broj 27, anti~ko naselje A 14 MRKOPLJE "Njive" prapovijesno nalazi{te A 15 NJE@I] "Ometalo" anti~ko nalazi{te A 16 POLJANSKA Ku}ni broj 24, srednjevjek. nalazi{te A 17 RADOVANCI Radovana~ko brdo, prapovijesno naselje A

18 RADOVANCI Radovana~ko brdo, anti~ko naselje B A 19 RADOVANCI Radovana~ko brdo, srednjevjek. nas. B A 20 RADOVANCI Prapov. naselje "Radovana~ko brdo" B A 21 RADOVANCI Ant.nas. i nekrop., "Radovana~ko brdo" A 22 RADOVANCI Srednjevjek. lokalit. "Radovana~ko brdo" A 23 STRA@EMAN @upna crkva sv. Mihovila B PS 24 STRA@EMAN Inventar ùpne crkve sv. Mihovila B P 25 [U[NJARI Mozaik "[u{njarska bitka" NOB

26 TRENKOVO Dvor Trenkovo B PS 27 TRENKOVO Filijalna crkva sv. Dimitrija PS

28 VELIKA @upna crkva sv. Augustina A PS 29 VELIKA Srednjevjekovni grad Velika A PS 30 VELIKA Kapela sv. Marka PS 31 VELIKA @eljezni~ka stanica – zgrada PS 32 VELIKA Kameni kri` PS 33 VELIKA Stari vatrogasni dom PS 34 VELIKA Zgrada stare {kole PS 35 VELIKA Inventar ùpne crkve sv. Augustina B P

36 VELIKA Ulica V. Nazora 16, prapov. nalazi{te A 37 VELIKA Zvonimirova ulica, anti~ko naselje A 38 VELIKA "Kruge" anti~ko nalazi{te A 39 VELIKA Prapovijesno naselje A 40 VELIKA Srednjevjekovno naselje A

Izvor podataka: Dràvna uprava za za{titu kulturne i prirodne ba{tine

PS- profano sakralni, S- sakralni, A-arheol{ki, NOB- spomenik, E- etnolo{ki, P-pokretni

KARTA GRADITELJSKE BA[TINE

#·

#·

#·ñ

ñ

ñ

ñ

']']

']

']

']

']']

']

']

×

×

×

×

××

×

×

×

×

×

á

ò

ò

ò

ò

ò

ò

ò

ò

îî

î

îî

î

îî

î

îî

î

îî

î

î

î

î

îî

î

î

î î

î

î

î

îî

î

îî

î

î

î

î îî

î î

î

î

î

î

î

î

î

î

îî

î

î

î

îî

îî

î

î

îî î

q

qGradsko - seoska graditeljska cjelina

#· Urbanisti~ke cjeline

á

ñ

']

×Ö

îò

Nalazi{te opatije “RUDINA”

Srednjevjekovne utvrdeSakralne gra|evine

Graditeljski sklopCivilna gra|evinaGradska naselja

Nalazi{te “Lasinjske kulture”q

Op}inska granicaGranica ùpanije

Ö

Ö

Ö

- Polazi{ta -


137 Pr i rodna ba{ t i naP r i rodna ba{ t i na

Za { t i } en i d i j e l o v i p r i r od eZa { t i } en i d i j e l o v i p r i r od e

Prirodna ba{tina na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije, za{ti}ena prema Zakonu o za{titi prirode, odnosi se na vi{e pojedina~nih za{ti}enih dijelova prirode i to: park prirode, za{ti}eni krajolik i spomenici parkovne arhitekture.

Pa r k p r i r ode "Papuk "Pa r k p r i r ode "Papuk " ukupne povr{ine 336 km2 (progla{en Zakonom o progla{enju

Parka prirode Papuk “NN”45/99.) od ~ega se na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije nalazi 181,08 km2.

Park prirode je smje{ten u slavonskom gorju gdje su izrazite {umske pov{ine koja ih izdvajaju od okolnog krajolika. Ne prelaze nadmorsku visinu ve}u od 1000 m, a njihovo prisustvo u krajoliku je itekako zna~ajno, jer su okolne aluvijalne ravni na cca 100 m nadmorske visine, a prijelazni breùljci na neogenim sedimentima u prosjeku samo 100 m iznad tih ravnica. U sklopu slavonskog gorja Papuk se izdvaja zna~ajnijim prirodnim obilje`jima. Geolo{ki sastav je raznolik. Uz eruptivne i metamorfne stijene tu se nalazi i vapnenac s nekim elementima kr{kih pojava.

Glavni planinski masiv prstenasto okruùju mla|i, neogeni sedimenti nataloèni u nekada{njem Panonskom moru. Na njima je formiran reljef blagih breùljaka s vinogradima kao jednim od bitnih obilje`ja cjelokupnog prostora. Autohtoni {umski pokrov dobro je o~uvan osim hrastovih i bukovih {uma. Poseban zna~aj zauzima panonska {uma bukve i jele u vr{noj zoni. Evidentiran je nedostatak livada i otvorenih povr{ina u pejza`nom obliku unutar pripadaju}eg dijela Parka prirode Papuk.

Prostornim planom podru~ja posebnih obilje`ja detaljnija }e se obraditi podru~je obuhvata dijela Parka prirode Papuk koji pripada ovoj @upaniji..

Za { t i } e n i k r a j o l i k Za { t i } e n i k r a j o l i k -- Sov s ko j e z e r o Sov s ko j e z e r o za{ti}en temeljem Zakona o za{titi prirode sa svojom okolicom. Progla{eno je Odlukom Op}inske skup{tine Slav. Poèga Klasa: 612-07/89-01/01 Urbroj: 2177-05-03-89-2 od 21-11-1989. god.

Sovsko jezero predstavlja jedinstveni primjerak prirodnog jezera u brdsko - breùljkastom podru~ju kontinentalne Hrvatske. Smje{teno je na sjevernoj padini Dilja, neposredno ispod glavnog bila Mlakino brdo – 430 m i Jurje brdo – 471 m, na nadmorskoj visini od 430 metara. Jezero je u maloj depresiji, a s isto~ne i sjeveroisto~ne strane okruùje ga {uma hrasta kitnjaka i obi~nog graba te {uma bukve u jarcima. Zapadne i ju`ne strane su pa{njaci i oranice. Isto~no od jezera je malo uzvi{enje - Jezero

- Polazi{ta -


138

brdo 380 metara, na vrhu kojega je piramida Vidikovac. Na sjeverozapadu ova udolina je otvorena preko nje za vrijeme velikih voda istje~e vi{ak jezerske vode.

Veli~ina jezera je oko 3.600 m2, a maksimalna dubina je oko 8–10m. Rubovi jezera su obrasli trskom i rogozom. [irina ovog pojasa oscilira od 3 mjestimi~no i do 7m, pa je zbog toga povr{ina vodenog zrcala jezera svedena na polovicu. U samom jezeru je vrlo izda{an izvor, {to je vidljivo po jakim povr{inskim strujanjima na jugoisto~nom dijelu jezera. Isto~na i sjeverna obala jezera ne{to je poloènija i pli}a od ju`ne i jugozapadne obale koje su strmije. Na to ukazuje i vodena vegetacija obi~nog sita (Juncus effusus), vodene bokvice (Alisma plantago) i ùte perunike (Iris pseudacorus) te zajednica jeìnca i trave poto~ne pirevine (Sparganio-Glycerietum fluitans) koja prolazi u zajednicu trske i rogoza (Scripeto - Phragmitetum). U dubljim dijelovima jezera vegetacija trske i rogoza naglo prestaje, a na nju se nadovezuje podvodno bilje zakorijenjeno na tlo zajednica ra{~ike i mrijesnjaka (Ceratophyllo - Potamogetum crispi). Na povr{ini su vidljivi vodeni àbljak (Ranunculus fluitans), mje{inarka, àbogriza, kocnja i lokvanja. Jezero se ne moè tretirati kao ornitolo{ki rezervat, ali je ono ekolo{ki va`no kao uto~i{te manjeg broja ptica mo~varica koje se u njemu gnijezde (trestenjak, liska, gnjurci i divlje patke). U jezeru ima gmazova i vodozemaca kao {to su àbe, barske kornja~e i bjelou{ke. Od riba obitava samo karas. U jezeru ima dosta konjskih pijavica. Kvaliteta vode zadovoljavaju}a, ali nije bakteriolo{ki ispitana.

[uma oko jezera je dosta sje~ena i kori{tena. Dominira {umska zajednica hrasta kitnjaka i obi~nog graba (Querco Carpinetum illyricum Ht.) Bukova {uma (Fagetum illyricum montanum) raste u dubokim jarcima sjeverne ekspozicije ve} na nadmorskoj visini 250 m pa navi{e. Visinaska granica {ume bukve je za podru~je Dilja 410 m navi{e. Od drve}a ovdje dominira bukva (Fagus silvatica) i hrasta kitnjaka (Quercus petraea), obi~ni grab (Carpinus betulus), mlije~ (Acer pseudo-platanus), a od grmlja lijeska (Corylus avellana), èstilj (Acer tataricum), crna bazga (Sambucus nigra) velelisna kurika (Evonimus latifolia) i kloko~ (Staphylea pinnata). Od prizemnog raslinja tu je veprina (Ruscus hypoglosum), mlje~ika (Euphorbia carniolica), {umski {a{ (Carex sylvatica), i jaglac (Primula vulgaris). Od termofilnih vrsta ovdje su ja~e zastupljeni od drve}a hrast medunac i cer, brekinja, divlja tre{nja, divlja kru{ka te u sklopu grmlja crni jasen, crna hudika i drijen. Sve {umske povr{ine u granicama zna~ajnog krajolika treba tretirati kao {ume s posebnom namjenom.

Spomen i k pa r ko vne a rh i t e k t u r e : Spomen i k pa r ko vne a rh i t e k t u r e : -- L i p i k L i p i k je ukupne povr{ine 10,17 ha, a za{ti}en je

temeljem Zakona o za{titi prirode. Zavod za za{titu prirode Zagreb svojim rje{enjem broj: 220/1-1963 od 08.12. 1964.

god. utvrdio je da Park kupali{nog lje~ili{ta u Lipiku ima svojstvo za{ti}enog objekta - spomenika vrtne arhitekture. Park se nalazi uz termalne izvore koji su bili poznati jo{ iz

- Polazi{ta -


139 rimskog doba. Po~eci parka potje~u iz vremena dok je Lipik bio u posjedu obitelji Jankovi} (18. st.). Kad je u drugoj polovici 19. st. izgra|eno moderno kupali{te, park je ure|en u francuskom stilu (oblikovani hrastovi, grabovi, klenovi, cvjetni sagovi, aleje). Osobit ukras ~ine “parteri” sa zdencima ispred sredi{nje zgrade, sada{nje kinodvorane, (travnjak obrubljen {im{irom i upotpunjen oblikovanim figurama hrasta i tuja te zelenim zidom od graba i klena) i ispred glavnog bolni~kog objekta, te cvjetni sag ispred “Mramornih kupki”.

Vrlo su lijepi i drvoredi divljih kestenova, hrasta lu`njaka i lipa. Naro~ito su vrijedni stari primjerci lu`njaka ~iji je promjer i do 1,40 m. Osim ameri~kog borovca tu se nalazi i tulipanovac, katalpe, gledi~ija, bukva, grab, breza, brijest, javor i klen.

Lipik je kao naselje i termomineralno lje~ili{te, star oko 200 godina, a perivoj oko 100 godina. Nakon {to je Antun Knoll zapo~eo s ure|enjem kupali{ta, te nakon gradnje Hotela “Garni“ 1872. godine, pristupilo se ure|enju perivoja.

S neprimjernim arhitektonskim intervencijama u perivoju zapo~elo se {ezdesetih godina, kada je izgra|en novi bolni~ki objekt zapadno od Mramornih kupki i „Most“ izme|u nekada{njeg Kurhotela i Hotela Dependance. Kulminacija takvih zahvata je gradnja Hotela „Lipik“ 1980. godine, sa zatvorenim bazenom, kuglanom i parkirali{tem. Svi su ti zahvati primjer devastacije povijesnog ambijenta, a nastavljaju se 1988. godine interpolacijom, dogradnjom i adaptacijom Mramornih i kamenih kupki.

U domovinskom ratu 1991. godine perivoj je devastiran i gotovo sasvim uni{ten. Ve}ina stabala, kao i preostali sadràj, je uni{tena ili znatno o{te}ena, a mnogo biljnih materijala je stradalo.

Spomen i k pa r ko vne a rh i t e k t u r e Spomen i k pa r ko vne a rh i t e k t u r e -- Park u Trenkovu Park u Trenkovu za{ti}en je temeljem Zakona o za{titi prirode. Jedan je od najvrednijih parkova Poè{ke kotline, ukupne povr{ine 5,2 ha. Osnovna koncepcija parka je pejza`ni stil, gdje se izmjenjuju travnate povr{ine sa skupinama vrijednog parkovnog drve}a. U parku se isti~u impozantna stabla egzota. Park obiluje brojnim doma}im vrstama i ve}im brojem egzota: Picea excelsa. Picea pungens, Pinus strobus, Querecus phellom, Quercus palustris, Fagus silvatica var. atropurpurea, Acer, Platanus, Juniperus, Alnus, Magnolia, Catalpa, Paulownia, srebrna smreka, Tilia, Ulmus, betula, Populus kao i vrijedne skupine autohtonog drve}a i dekorativnog grmlja (johe, lipe, breze i dr.) koje predstavljaju prirodnu rijetkost i vrlo vrijedan botani~ki materijal. Kroz park proti~e odvojak potoka Veli~anke koji se je nekada ulijevao u jezero – ribnjak koji ~ini vrijednu estetsku komponentu parka.

- Polazi{ta -


140

Park je osnovan oko 1750. god. kada i dvorac koji je smje{ten u tom parku gdje je

boravila obitelj Trenk. Park u Trenkovu spada me|u najzna~ajnije i najbogatije po biljnim vrstama parkova u Poè{ko–slavonskoj ùpaniji. Konzervatorski zavod u Zagrebu pod br. 01-194/6-1962. od 11. 05. 1962. god. stavio ga je pod za{titu skupa sa dvorcem, a svoju suglasnost na taj akt dala je Op}ina Slav. Poèga pod br. 06-11728/1-1963. od 03.10.1965. god.

Spomen i k pa r ko vne a rh i t e k t u r e Spomen i k pa r ko vne a rh i t e k t u r e -- Park u Kutjevu Park u Kutjevu za{ti}en temeljem Zakona o za{titi prirode je ukupne povr{ine 1,71 ha na ~ijem se prostoru nalazi ukupno 129 stabala ~etinja~a i lista~a s ukupno 32 vrste drve}a od kojih su neke vrlo vrijedne i rijetke. Posebno veliku starost ima Platanus sp. (oko 140 godina). Kod nekih je vrsta uslijed starenja po~eo proces su{enja i odumiranja. Za Park Kutjevo je Zavod za za{titu prirode Zagreb donio Rje{enje br. 17/4 –1967 od 26. 12. 1967. godine kojim je za{ti}en kao spomenik prirode–spomenik vrtne arhitekture. Stari park oko dvorca je vrlo interesantan i zna~ajan objekt prirode. Oblikovan je u slobodnom engleskom stilu, vrlo bogat po parkovnim vrstama.

U bogatstvu biljnog inventara parka posebno se isti~u sljede}e vrste: Tilia, Platanus, Prunus, Catalpa, Thuja, Chamaecyparis, Castanea, Quercus rubra, Abies Nordmanniana, Quercus sp., Robinia psudoacacia, Pinus nigra, Taxus baccata, Gleditschia triac. Quercus rubra, Prunus sp. Larix sp. Abies alba, Juglans sp. Populus sp., Pinus sylvestris, fagus sp., Betula pendula, Picea abies, Aesculus hypocastanum, Morus alba, Carya sp. Acer campestre, Acer negundo, Carpinus betulus, Catalpa bignonioides, Abies concolor, Ulmus sp., Acer sp. Thuja sp. Ginkqo biloba, Prunus domestica, Platanus sp, Picea pungens. Zbog vrlo raznolikog sastava biljnih vrsta parka i velike starosti pojedinih primjeraka drve}a, nu`no je ovaj park posebno za{titi i o~uvati.

- Polazi{ta -


141 Prirodna ba{tina na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije, za{ti}ena prema Zakonu Zakonu

o {umama i P r a v i l n i k u o u r e|en j u {umao {umama i P r a v i l n i k u o u r e|en j u {uma , odnosi se na vi{e pojedina~nih za{titnih {uma i {uma s posebnom namjenom.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Ju `n i PapukGospoda r s k a j e d i n i c a Ju `n i Papuk Podru~je od doline Dubo~anke do doline RadovankePodru~je od doline Dubo~anke do doline Radovanke za{ti}eno je kao za{titna {umaza{titna {uma

temeljem Zakona o {umama i Pravilnika o ure|enju {uma, a nalazi se u obuhvatu pripadaju}eg dijela Parka prirode Papuk te }e se detaljnije obraditi u PPPPO Parka prirode "Papuk".

Za{titne {ume unutar gospodarske jedinice Ju`ni Papuk obuhva}aju slijede}e odsjeke 1b, 1d, 2c, 13c, 13e, 15a, 30e, 31b, 33a, 40a, 41e, 42c, 43d, 44b, 47d, 48b, 49b, 67a, 67d, 77h od kojih se 1b, 1d, 2c, 30e i 31b nalaze izvan granica Parka prirode Papuk.

Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i P sun j Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i P sun j -- J a v o r o v i c a J a v o r o v i c a -- od j e l 1a od j e l 1a Podru~je na blagim sjevPodru~je na blagim sjev erozapadnim padinama iznad Pakracaerozapadnim padinama iznad Pakraca u predjelu nazivanom u predjelu nazivanom

K a l v a r i j aK a l v a r i j a za{ti}eno je temeljem Zakona o {umama kao {uma s posebnom namjenom za {uma s posebnom namjenom za odmor i r ek r eac i j uodmor i r ek r eac i j u (Rje{enje br. 01-145/1-83 od 20. travnja 1983.) [uma je sastojina ~istog kitnjaka, koja je umjetno podignuta podrastom lipe i graba starosti oko 90 godina. Povr{ine je 56,55 ha.

Pod ru~ j e S j e v e r e r nog Psun j aPod ru~ j e S j e v e r e r nog Psun j a u odsjecima 105c, 135b, 145d, 151e i 27a povr{ine 43,86 ha za{ti}eno je kao z a { t i t n a { umaz a { t i t n a { uma temeljem Zakona o {umama i Pravilnika o ure|enju {uma, a obiluje hrastom kitnjakom, cerom, bukvom i grabom. To su {ume koje rastu na strmim terenima i imaju prvenstveno ulogu za{tite tla, prometnica i drugih objekata od erozije zbog ~ega je u njima predvi|ena samo sanitarna sje~a.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i PapuGospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papu k I I k I I -- z v e~e va~k i z v e~e va~k i S j emen s k a s a s t o j i n a j e l eS j emen s k a s a s t o j i n a j e l e u odjelu 32d na povr{ini od 22,0649 ha za{ti}ena je kao

{uma s posebnom nam j enom{uma s posebnom nam j enom temeljem Zakona o {umama, a nalazi se u obuhvatu dijela Parka prirode Papuk koji pripada ovoj @upaniji te }e se detaljnije obraditi u PPPPO Parka prirode "Papuk".

Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 73f, 74d, 76a, 79f, 81b, 82b, 100f za{ti}eno je kao z a { t i t n e {umaz a { t i t n e {uma temeljem Zakona o {umama i Pravilnika o ure|enju {uma, a nalazi se, tako|er, u obuhvatu pripadaju}eg dijela Parka prirode Papuk te }e se detaljnije obraditi u PPPPO Parka prirode "Papuk".

Gospoda r s k a j e d i n i c a I s t o ~n i P sun jGo spoda r s k a j e d i n i c a I s t o ~n i P sun j Sa s t o j i n a p i t omog ke s t e n a Sa s t o j i n a p i t omog ke s t e n a u odjelu 32a, kao baza za skupljanje sjemena, razvijena je

na isto~nim dijelovima Psunja u blizini sela Orljavac, a za{ti}ena je temeljem Zakona o {umama kao {uma s posebnom nam j enom{uma s posebnom nam j enom . Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 24b, 24e, 25c, 27b, 29b, 29c, 43e, 43f i 44a za{ti}eno je kao z a { t i t n e {umaz a { t i t n e {uma temeljem Zakona o {umama i Pravilnika o ure|enju {uma.

Gospoda r sGospoda r s k a j e d i n i c a Ju ` n a K rnd i j a I k a j e d i n i c a Ju ` n a K rnd i j a I -- ku t j e v a~ka ku t j e v a~ka S j emen s k a s a s t o j i n a h r a s t a k i t n j a k aS j emen s k a s a s t o j i n a h r a s t a k i t n j a k a u odjelima 21a, 22a, 23a i 23c povr{ine 86 ha

za{ti}ena je kao {uma s posebnom nam j enom{uma s posebnom nam j enom temeljem Zakona o {umama. Sastojina se nalazi u dijelu Krndije iznad sela Jurkovca i Ljeskovice.

Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 52c, 49f, 62a, 85b za{ti}eno je kao z a { t i t n e {umaz a { t i t n e {uma temeljem Zakona o {umama i Pravilnika o ure|enju {uma, a nalazi se, tako|er, u obuhvatu pripadaju}eg dijela Parka prirode Papuk te }e se detaljnije obraditi u PPPPO Parka prirode "Papuk".

Gospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a d i j s k e {ume Gospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a d i j s k e {ume S j emen s k a s a s t o j i n a h r a s t a l u ` n j a k aS j emen s k a s a s t o j i n a h r a s t a l u ` n j a k a u odsjeku 48c povr{ine 21,2531 ha za{ti}ena je kao {uma s posebnom nam j enom{uma s posebnom nam j enom temeljem Zakona o {umama. Sastojina se nalazi u dijelu izme|u sela Laku{ija, Granje, Trapari i Radnovac. Odsjek koji se nalazi u sredi{njem dijelu {ume hrasta lu`njaka iznimno je dobre kvalitete, a sjeme se iz tog dijela skuplja i prenosi (podsijava) u ostale dijelove Poè{kog gorja koji ekolo{ki odgovaraju uspijevanju hrasta lu`njaka.

- Polazi{ta -


142

Gospodarska jedinica Gospodarska jedinica Bratu{ko brdoBratu{ko brdo Pod ru~ j e B ra t u {kog b rdaPod ru~ j e B ra t u {kog b rda u odsjecima 52a, 59e i 57-0 (Poè{ko-slavonska upanija)

te 57g i 57h (Sisa~ko-moslava~ka ùpanija) za{ti}eno je kao z a { t i t n a { umaz a { t i t n a { uma temeljem Zakona o {umama i Pravilnika o ure|enju {uma. Navedeno podru~je je sastojina panja~a bukve izrasle na vrlo strmom terenu na kojoj je zbog mogu}e erozije tla predvi|ena samo sanitarna sje~a. Tako|er, tu su sastojine hrasta kitnjaka, cera, bukve i graba povr{ine 18,64 ha te prostor ~istine povr{ine 2,09 ha.

Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n a Bab j a go r aGospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n a Bab j a go r a Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 3e, 7f, 8e, 9a, 10a, 14d, 15f,

24a, 26b, 29b, 33a, 34b, 40c, 43c, 44f, 46c, 46d, 52c, 54e, 56c, 57e, 57f, 58b, 58c, 59b, 59e, 59f, 60d, 60f, 61b, 61c, 62b, 62c, 63c, 64c, 66c, 68b, 74f, 76c, 81a i 94a za{ti}eno je kao z a { t i t n e {umaz a { t i t n e {uma temeljem Zakona o {umama i Pravilnika o ure|enju {uma.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a n a ~ k e {umeGospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a n a ~ k e {ume Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 14d, 17c, 18h, 19a, 21e, 21f,

21h, 22c, 22g, 22j, 23b, 23e i 25c za{ti}eno je kao z a { t i t n e {umaz a { t i t n e {uma temeljem Zakona o {umama i Pravilnika o ure|enju {uma. Odsjek 23b nalazi se u obuhvatu dijela Parka prirode Papuk koji pripada ovoj @upaniji te }e se detaljnije obraditi u PPPPO Parka prirode "Papuk".

Pred loèna /ev iden t i r ana podru~ ja za za{ t i tu teme l j em Zakona o {umama Pred loèna /ev iden t i r ana podru~ ja za za{ t i tu teme l j em Zakona o {umama Gospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a d i j s k e {ume Gospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a d i j s k e {ume -- Em inovc i Em inovc i

Em ino v a ~ k i l u gEm ino v a ~ k i l u g nalazi se u neposrednoj blizini grada Poège, nedaleko od sela Eminovci u odjelima 35d, 37a, 37b, 37c, 37d i 37e, sveukupne povr{ine 63,207 ha, a evidentiran je za za{titu temeljem Zakona o {umama. Za navedeno podru~je u tijeku je postupak kojim }e se isto proglasiti {umom s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju{umom s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju. Na predvi|enom prostoru nalazi se sastojina ~etinja~a – duglazije i borovca (biv{i rasadnik) ~ija povr{ina iznosi oko 3 ha, a preostala povr{ina otpada na sastojine hrasta lu`njaka s nekoliko starih stabala.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I I Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I I -- z v e~e va~k i z v e~e va~k i Sa s t o j i n a go r s k og j a v o r aSa s t o j i n a go r s k og j a v o r a u odjelima 24/b i 40/b na povr{ini od 5,64 ha, obzirom na

mikroekolo{ke uvjete postigla je optimalan razvoj povoljnih gospodarskih karakteristika i kao takva priznata je sjemenska sastojina te je evidentirana za za{titu temeljem Zakona o {umama. Za navedeno podru~je u tijeku je postupak kojim }e se isto proglasiti {umom s {umom s posebnom nam j enom. posebnom nam j enom. Obzirom da se prostor nalazi se u obuhvatu pripadaju}eg dijela Parka prirode Papuk, detaljnije }e se obraditi u PPPPO Parka prirode "Papuk".

Potencijalna podru~ja predvi|ena za za{titu temeljem ZaPotencijalna podru~ja predvi|ena za za{titu temeljem Za kona o za{titi prirodekona o za{titi prirode Pa r k u B i { kupc ima Pa r k u B i { kupc ima sa~uvan je samo fragmentarno. Perivoji i dvorac su osnovali i ukrasili nekada{nji vlasnici gospo{tije Straèman. Ve} 1803. god. tu se nalazio otmjeni vlastelinski dvorac obitelji Jankovi} okruèn perivojima. Danas je sa~uvano svega dvadesetak

- Polazi{ta -


143 starih prekrasnih stabala egzoti~nog drve}a od kojih je vrijedno spomenuti vajmutovac (Pinus strobus), slikovito razgranato stablo àlosni jasen (Fraxinus excelsior var. pendula), àlosna jela (Picea abise var. viminalis), javor mlije~ (Acer pseudoplatanus), poviju{a (Campsis radicans), bukva (Fagus silvatica), gledi~ija (Gledtschia triacanthos), gimoklad (Gymnocaldus dioica), paulovnija (Paulownia tomentosa) te vrijedne penja~ice i nekolko hrastova i lipa. Pov{ina parka danas zauzima samo dio parcele koja je imala ukupnu povr{inu 1,7660 ha.

Osobito vrijedna podru~ja predvi|ena za za{titu sustavom prostorno planskih mjeraOsobito vrijedna podru~ja predvi|ena za za{titu sustavom prostorno planskih mjera Pa r k u P l e t e r n i c i Pa r k u P l e t e r n i c i je ukupne povr{ine 3,842 ha. Godine 1723. dobro Pleternicu kupio

je Johan Trenk, oko 1750. god dobro je prodao barunu Ivanu Peterffyju, a od 1798 do 1812 vlasnik je dobra bio Jakov pl. Svetich. Navedeni vlasnici podigli su dvorac u Pleternici s okolnim gospodarskim zgradama i lijepo ure|enim parkom ~iji se ostaci danas samo naziru u nekoliko primjeraka starih hrastova, platana i crnog bora. U novije je vrijeme osnovan novi park, ~etverokutna oblika kojeg presijecaju staze za {etnju. U parku se nalaze razli~ite vrste drve}a.

Pa r k u Poèg i Pa r k u Poèg i su ukupne povr{ine 4,1171 ha. U gradu nema izrazito starijeg parka. Posebno je zanimljiv zbog svog poloàja Park pod gradom ~ija je povr{ina oko 1 ha, gdje je nekada stajala poè{ka tvr|ava. Park je oblikovan u slobodnom stilu a starosti je oko 100 godina. Kru`ne staze u parku omogu}avaju pogled na cijeli grad i okolicu.

Pa r k na Ra t a r n i c iP a r k na Ra t a r n i c i bogat je vrijednim egzotima a podignut je 1934. godine te arhitektonski posebno zanimljiv poradi klasisti~ke koncepcije organizacije parka.

Pa r k u z O r l j a v uP a r k u z O r l j a v u u blizini Zve~eva nema ve}e hortikulturne vrijednosti, ali daje zna~ajan doprinos slici grada, kako kao tampon zona izme|u industrijskih pogona, rijeke Orljave i urbane zone, tako i kao rekreativna zelena povr{ina.

Pa r k S t r o s sma y e r o v o { e t a l i { t eP a r k S t r o s sma y e r o v o { e t a l i { t e nema ve}u hortikulturnu vrijednost, ali je kao urbano zelenilo koje okruùje izvor Tekija zna~ajno za ìvot grada te sa nekoliko starih stabala divljeg kestena oboga}uje prostor.

U Poègi ima nekoliko vrijednih drvoreda od kuglaskog bagrema, {i{anog graba i U Poègi ima nekoliko vrijednih drvoreda od kuglaskog bagrema, {i{anog graba i d i v l j e g k e s t e n a .d i v l j e g k e s t e n a .

A rbo r e t um Ha j d e r o v a cA rbo r e t um Ha j d e r o v a c smje{ten je pri {umskom rasadniku Kutjevo. Arboretum posjeduje bogatu kolekciju {umskih i hortikulturnih biljaka (cca 700), namijenjenih za reprodukciju, edukaciju, znanstvena istraìvanja i urbano {umarstvo.

V i nog r ad i ku t j e v a ~ kog go r j aV i nog r ad i ku t j e v a ~ kog go r j a ~ine svojstven i osebujan krajolik. Pruà se ju`nim obroncima Krndije i ~uven je po vinogradarstvu. Na osun~anim predjelima prigorja, oko Kutjeva, Mitrovca i Venja, u cjelokupnoj povr{ini od oko 162 ha, brojne su doline potoka, vo}njaci jabuka, tre{anja i {ljiva koje upotpunjuju sliku pitomosti ovog kraja. Ovaj kraj poznat je jo{ iz vremena postojanja drevnog cistercitskog reda po proizvodnji odli~nih vina. Tu se nalazi i stara isusova~ka rezidencija, dvorac obitelji Turkovi} s prostranim parkom i dobro o~uvanim vinskim podrumom. Dio ovog podru~ja nalazi se unutar obuhvata pripadaju}eg dijela Parka prirode Papuk te }e se, kao takav, detaljnije obraditi u PPPPO Parka prirode "Papuk".

V i nog r ad i po ` e { kog go r j a V i nog r ad i po ` e { kog go r j a proteù se sjevernim, isto~nim i zapadnim padinama Poè{ke gore oboga}uju}i karakteristi~nu sliku gradskog sredi{ta u podno`ju. Uz vinograde, povr{inu od cca 683 ha upotpunjuju i vo}njaci, te brojne {etnice s prepoznatljivim vizurama na grad Poègu. Proteù}i se jo{ iz turskih vremena, ovo podru~je vinograda koje vizuelno, gotovo, prodire u samu urbanu strukturu grada, nastavlja tradiciju vinarstva, vo}arstva ali i izletni~ko-rekreativnog boravka u prirodi.

R i bn j a c i Po l j a n a R i b n j a c i Po l j a n a smje{teni su dijelom u Poè{ko-slavonskoj a dijelom u Bjelovarsko-bilogorkoj ùpaniji. Dio koji pripada ovoj @upaniji nalazi se na krajnjem zapadu iste te je tradicionalno vezan za uzgoj slatkovodne ribe. Karakteristi~nost prostora je ~injenica da ribnjaci predstavljaju jednu od najstarijih umjetno sagra|enih povr{ina ribogojili{ta (1902.

- Polazi{ta -


144

god.). Osebujnost upotpunjavaju tako|er prate}a flora i fauna koja je vezana za velike vodne povr{ine (od pti~jih vrsta naj~e{}i su kormorani, rode, ~aplje, liske i dr.) Do l i n a po t oka Pa~ i c e Do l i n a po t oka Pa~ i c e proteè se u smjeru sjever – jug ispod isto~nih obronaka Dilj-gore, a slijedi ju stara cesta za \akovo. @ivopisnu sliku doline ~ine vla`ne livade s vrbicima i johama koje pruàju vizualnu sliku vijugavosti potoka Pa~ice. [umski pojas ~ine preteìto ~etinja~e od kojih je vrijedno spomenuti sr{, duglaziju, borovac, smreku, {umski bor, ~empres te autohtone vrste drve}a hrasta lu`njaka i graba koje pruàju posebnu sliku razigranosti i daju poseban pe~at dolini Pa~ice. Dolina je pejza`no bogata biolo{ki interesantnim sadràjima.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Ju `n i PapukGospoda r s k a j e d i n i c a Ju `n i Papuk Pod ru~ j e Ju `nog Papuka , Pod ru~ j e Ju `nog Papuka , odjela 45, 46 i dijelova odjela 41, 42, 43, 44, 47,

zna~ajno je kao sastojina pitomog kestena, a unutar {umske zajednice karakteristi~ne su kvarcitno-vapnena~ke naslage stijena potoka Radovanka koji, kao geomorfolo{ki fenomen, pokazuje prepoznatljive kra{ke odlike kao {to su poniranje vode, jame i spilje te zajedno sa specifi~nom, bogatom florom i faunum ~ini osebujan pejza` zna~ajan, kako po pitanju turizma i rekreacije tako i po pitanju biolo{ke raznolikosti. U taj prostor ulazi i vojna lokacija „Radovanci“ koja je od interesa Ministarstva obrane te se, kao takva, prepli}e i poklapa sa interesima za{tite prirode.

Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n a Bab j a go r aGospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n a Bab j a go r a Bo r i k Bo r i k kod sela Kuzmica u odjelu 84a ima danas uglavnom lo{ija stabla obi~nog

bora. Njegova ukupna povr{ina iznosi 1,4667 ha. Prostor je ugodan za odmor i rekreaciju, a posebno zna~ajno mjesto ima u pejzaù.

Stab lo ze lene dug laz i j e (Pseudotsuga mens iens i )S tab lo ze lene dug laz i j e (Pseudotsuga mens iens i ) u odjelu 39c, visoko oko 40 metara, staro oko 100 godina pogodno je za sakupljanje sjemena. Stablo je u {umi kitnjaka iznad predjela Kuzma, ju`no od sela Brestovac. Ovo podru~je zanimljivo je i obzirom na daleku pro{lost jer su tu ostaci starih gradina. U neposrednoj blizini vr{e se arheolo{ka istraìvanja crkve Kuzme i Damjana iz 12. st. Nedaleko su i ru{evine starog Dola~kog grada.

Unutar gospodarske jedinice nalaze se {umske sastojine zelene duglazije, ari{a, stare lipe, graba, hrasta kitnjaka, bagrema i sladunjavog javora te me|usobno ukomponiranim povr{inama ~istina razli~itih namjena. To podru~je koje obuhva}a odsjeke 39a, 63e, 64a i 94d s ukupnom povr{inom od 5,16 ha ima dodatnu vrijednost kao podru~je predvi|eno za odmor i rekreaciju.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I IGo spoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I I –– z v e ~ e v a ~ k i , z v e ~ e v a ~ k i , Pod r u ~ j e [u {n j a r a , Pod r u ~ j e [u {n j a r a , koje obuhva}a odjele 105, 106, 107, 108, 115, 116, 117, 118,

bogato je {umskom i travnja~kom vegetacijom na karbonatima. [umska vegetacija je sastojina hrasta medunca i bukve, a bukova stabla su posebnog oblika (tzv. Tuturasta stabla ) stara i do 400 godina. Sastojina je izrazito termofilna, nadmorske visine 420 m. Na tom podru~ju rastu i neke od rijetkih, ugroènih i za{ti}enih biljnih vrsta kao {to su obi~ni likovac (Daphne mezereum), bijela naglavica (Cephalanthera damasonium), dugolisna naglavica (Cephalanthera longifolia), bijeli vimenjak (Platanthera bifolia), {irokolisna veprina (Ruscus hypoglossum) i dr. te kao takvo ima veliku botani~ku vrijednost. Termofilni travnjaci nalaze se na podlozi od litotamijskog vapnenca, u obliku lapora, laporovitih vapnenaca, ilovina, pijeska i pje{~enjaka. Tu dolaze mnoge termofilne svojte, a posebno dosta velika populacija rijetkog i ugroènog vunastog osjaka (Cirsium eriophorum).

Gospoda r s k a j e d i n i c a I s t o ~n i P sun j , od j e l 34Gospoda r s k a j e d i n i c a I s t o ~n i P sun j , od j e l 34 Pod ru~ j e i s t o ~nog Psun j aPod ru~ j e i s t o ~nog Psun j a lokalnog naziva greben Sekilja~a nalazi se 2,5 km zapadno od sela Orljavca, ju`no ispod grebena Perunike, zapadno od kose Ravne odnosno 2,5 km isto~no od vrha Javorovice. Na tom podru~ju nalazi{te je kavkaskog divokozjaka (Doronicum orientale) uklopljenog u zajednicu brdske bukove {ume (sjeverna ekspozicija) i u sastojinu hrasta kitnjaka i obi~nog graba (ju`na ekspozicija). Cjelokupno nalazi{te kavkaskog

- Polazi{ta -


145 divokozjaka na ovom podru~ju zauzima povr{inu oko 1 ha, a nalazi se na 600 - 650 m nadmorske visine na silikatnoj podlozi.

Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i D i l j I I Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i D i l j I I -- ~ag l i n s k i ~ag l i n s k i Na podru~ju sela Sovski Dol i Ru{eNa podru~ju sela Sovski Dol i Ru{evo u bliòj okolici Sovskog jezera vo u bliòj okolici Sovskog jezera koji obuhva}a

{umarke i {ikare na laporovitoj podlozi raste ozimnica (Eranthis hyemalis), vrlo rijetka i za{ti}ena biljna vrsta.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a d i j s k e {umeGospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a d i j s k e {ume Pod ru~ j e r i j e ke LondèPod ru~ j e r i j e ke Londè prirodno je stani{te jo{ jedne rijetke, ugroène i za{ti}ene

biljne vrste, a to je kockavica (Fritillaria meleagris). Stani{te obuhva}a podru~je sela Migalovci, âglin, Latinovac, Veliki i Mali Bila~ te Sovski Dol kao i podru~je uz pritoke Londè: donji tokovi Kutjeva~ke rike kod sela Kne`ci, donji tokovi potoka Vrbova kod sela Gradac uz {umu Gloìk. U do l i n i r i j e k e O r l j a v eU do l i n i r i j e k e O r l j a v e, nizvodno od Pleternice te jo{ ju`nije, u podru~ju sela Dragovci, gdje se ulijeva mali poto~i} s Poè{ke gore, jo{ je jedno stani{te kockavice. Na svim spomenutim lokalitetima kockavica dolazi u malim populacijama, na vla`nim, plavljenim ili zamo~varenim livadama. Budu}i da su u tijeku radovi na regulaciji rijeka Londè i Orljave dolazi do isu{ivanja naplavnih podru~ja, a time i promjene svojstava stani{ta te do ugroènosti, smanjenja brojnosti ili potpunog nestanka ove vrste.

Po tenc i j a l na podru~ j a p redv i|ena za za{ t i t u teme l j em Zakona o {umamaPo tenc i j a l na podru~ j a p redv i|ena za za{ t i t u teme l j em Zakona o {umama

Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n a Bab j a go r aGospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n a Bab j a go r a Unutar ove gospodarske jedinice, sa stanovi{ta odmora i rekreacije, zna~ajno je

podru~je odjela 39a i 84a. Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I IGo spoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I I –– z v e ~ e v a ~ k i , z v e ~ e v a ~ k i ,

Unutar ove gospodarske jedinice, sa stanovi{ta za{tite {uma, zna~ajno je podru~je odjela 110, 111, 112 i 113, 115, 116, 117 i 118.

Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i D i l j I I Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i D i l j I I -- ~a ~a g l i n s k ig l i n s k i Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 9b, 9d, 13d, 14a, 14i, 15f, 16e, 17b, 18f, 19g, 20f, 23f, 23k, 24d, 24e, 24f, 32d, 49c, 49d, 50j, 52e, 53e, 54b, 56e, 57b, 65c, 67g, 75d, 79g, 71c, 76b, 85c, 85g i 86b zna~ajno je sa stanovi{ta za{tite {uma.

Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i D i l j I Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i D i l j I –– p l e t e rn i ~k i p l e t e rn i ~k i Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 7a, 29e, 29d, 40b, 46c, 47c,

48c, 48e, 50c, 50d, 50e, 51b, 51c, 51e, 51f, 52b, 52d, 55b, 55d, 56f, 57c, 59a, 62c, 62e, 63d, 64a, 64d, 65a, 65e, 65f i 65h zna~ajno je sa stanovi{ta za{tite {uma.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a n a ~ k e {umeGospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a n a ~ k e {ume Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 18i, 20e, 20f, 21a, 21g, 22a,

22j, 22k, 22l, 22m, 23d, 26a, 26d i 26e zna~ajno je sa stanovi{ta za{tite {uma. Gospoda r s kaGospoda r s ka j e d i n i c a Zapadn i Papuk I j e d i n i c a Zapadn i Papuk I –– kamensk i kamensk i

Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 2c, 9d, 24d, 25e, 25f, 27b, 33a, 37c i 39b te odjela 52 i 53 zna~ajno je sa stanovi{ta za{tite {uma. Svi ostali dijelovi prirode koji imaju posebnu vrijednost i nisuSvi ostali dijelovi prirode koji imaju posebnu vrijednost i nisu do sada za{ti}eni ili do sada za{ti}eni ili evidentirani, a nalaze se dijelom, ili u cijelosti, unutar obuhvata dijela Parka prirode Papuk evidentirani, a nalaze se dijelom, ili u cijelosti, unutar obuhvata dijela Parka prirode Papuk koji se nalazi u ovoj @upaniji, bit }e u pripadaju}im dijelovima obra|eni u PPPPO Parka koji se nalazi u ovoj @upaniji, bit }e u pripadaju}im dijelovima obra|eni u PPPPO Parka p r i r o d e Papuk . Na v eden i d i j e l o v i obuh v a } a j u s l i j e dp r i r o d e Papuk . Na v eden i d i j e l o v i obuh v a } a j u s l i j e d e}a podru~ j a i loka l i t e t e :e}a podru~ j a i loka l i t e t e :

V i nog r ad i ku t j e v a ~ kog go r j aV i nog r ad i ku t j e v a ~ kog go r j a nalaze se manjim dijelom i unutar obuhvata pripadaju}eg dijela Parka prirode Papuk gdje zaokruùju pitomi, breùljkasti krajolik u kojem, uz doline i travnjake prevladava kultivirani krajolik blagih padina s osun~anim vo}njacima i vinogradima.

- Polazi{ta -


146

Gospoda r s k a j e d i n i c a Ju `n i PapukGospoda r s k a j e d i n i c a Ju `n i Papuk Pod ru~ j e Ju `nog Papuka , Pod ru~ j e Ju `nog Papuka , odjela 39, 40, 48, 50, 68 i odsjeka 53b te dijelova odjela

41, 42, 43, 44, 47, zbog raznolikosti {umskih zajednica, livadne i pa{nja~ke vegetacije te pejza`ne osobitosti pogodno je za turizam. Zbog specifi~nosti pripadaju}e flore, botani~ki je zanimljivo podru~je dijelova Lapjaka, Pli{a i Mali{~aka. Posebno su, sa stanovi{ta za{tite {uma, zna~ajni odsjeci 39e, 40c, 40d, 40e, 42a, 42b, 42d, 43a, 43b, 43c, 43e, 43f, 43g, 43h, 43i, 69b, 75b, 75c, 76c, 76e, 77e, 77g i 100c, a sa stanovi{ta odmora i rekreacije 68a, 68b, 68c, 68e, 68g, 69g, 71b, 74e, 75d, 76d i 77f.

Do l i n a Dubo~anke i Ve l i ~ ankeDo l i n a Dubo~anke i Ve l i ~ anke po svojoj ljepoti, bujnosti vegetacije, bogatstvu izvora, brojnim grebenima i uvalama ubraja se u najatraktivnije izleti{te sredi{njeg dijela Papuka i Slavonije. Posebnu ~ar ovoj dolini daje bujnost i raznolikost vegetacije oko potoka Veli~anke. U predjelu “izleti{ta Velika” {umski pokrov obiluje mnogim termofilnim elementima i sa|enim borom, ali je {uma slabo razvijena. Ispod planinarskog doma Lapjak, koji je smje{ten na padini Topli~ke gore, izviru dva termalna izvora koja se slijevaju u otvorene bazene. Nasuprot planinarskom domu Lapjak na strmom i te{ko pristupa~nom brijegu nalaze se ostaci nekada{njeg grada Veli~ke, iz 15. st. S vrha ovog brijega otvaraju se vidici na Veliku i Poè{ku kotlinu.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I I Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I I –– z ve~e va~k i z v e~e va~k i Pod ru~ j e oko v rha Papuka Pod ru~ j e oko v rha Papuka koje obuhva}a odjele 71, 81, 82 i 83, povr{ine 290,16

ha, isti~e se posebnom {umskom i travnja~kom vegetacijom na dolomitima, vapnencima i silikatima. Na tom prostoru nalaze se sastojina hrasta medunca s dosta termofilnih elemenata, oboga}ena boìkovinom (Ilex aquafolium), zlatanom (Lilium martagon) i drugim rijetkim i za{ti}enim vrstama, sastojina gorskog javora i obi~nog jasena, sastojina bukve i jele. Osim {umskih sastojina tu su i termofilni planinski travnjaci na karbonatima s dosta termofilnih, ali rijetkih i ugroènih biljnih vrsta. Na zapadnom Papuku zna~ajno je i podru~je Ma l i d e b e l j a kMa l i d e b e l j a k koje je{umska sastojina bukve, hrasta i jele starosti oko 110 godina

Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 67d, 71b, 81c, 82c, 82d, 83b, 83c, 83d, 92b, 92d, 92e, 92f, 93g, 93h, 94e, 95c, 95d, 95e i 95f zna~ajno je i sa stanovi{ta za{tite {uma

Go r s k a su t j e s k a na PapukGo r s k a su t j e s k a na Papuku smje{tena je uz potok Brzaju kod âruginog kamena, Jelovca i Zve~eva, a predstavlja geografsko-geolo{ku zanimljivost i rijetkost za slavonske planine.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Ju `n a K rnd i j a I Gospoda r s k a j e d i n i c a Ju `n a K rnd i j a I -- k k u t j e v a ~ k a , od j e l 140au t j e v a ~ k a , od j e l 140a Pod ru~ j e Ju `ne K rnd i j e j e u b l i z i n i Ku t j e v a . Pod ru~ j e Ju `ne K rnd i j e j e u b l i z i n i Ku t j e v a . U njemu se nalazi sastojina hrasta

kitnjaka i graba s unesenim vrstama crnogorice, divljeg i pitomog kestena, a prostor je pogodan za odmor i rekreaciju. Na navedenom podru~ju, u okolici Petrovog vrha, u blizini kote 670 sjeveroisto~no od potoka Tisovca, lijevo uz cestu Kutjevo-Orahovica, prema kosi Djedov nos u {umi medunca dobro je razvijena termofilno stani{te sastojine lovorastog likovca (Daphne laureola) i sastojine boìkovine (Ilex aquifolium) visine i do 10 m, te {irokolisne veprine (Ruscus hypoglossum) i dr.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I –– kamensk i kamensk i U odjelu 46 ove gospodarske jedinice, na vrlo maloj povr{ini od svega 100 m²

osobito je zna~ajno vla`no stani{te na kojem obitava vrlo rijetka i ugroèna biljna vrsta plosnata crvoto~ina (Diphasiastrum complanatum).

Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 44b, 44c, 45c, 46c, 85c, 86a, 86c zna~ajno je i sa stanovi{ta za{tite {uma.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a n a ~ k e {umeGospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a n a ~ k e {ume

Unutar ove gospodarske jedinice podru~je odsjeka 23a i 23c zna~ajno je sa stanovi{ta za{tite {uma.

- Polazi{ta -


147 c ) B i l j n e za j edn i cec ) B i l j n e za j edn i ce

Poè{ka kotlina je posebno podru~je u RH s obzirom na bogatstvo i raznolikost prirodne ba{tine. Svaka biljna i ìvotinjska vrsta je dragocjenost ovoga prostora.

Osnovne reljefne osobine prostora @upanije odredile su i osnovne tipove vegetacijskog pokrova ovoga prostora. Dvije osnovne geomorfolo{ke cjeline oblikovale su i dva osnovna tipa vegetacijskog pokrova - brdski i nizinski.

Brdski vegetacijski pokrov ~ine uglavnom {ume hrasta (kitnjaka i lu`njaka), graba, javora, gorskog javora, jasena, cera i {ume brdske bukve i {ume bukve i jele.

Floru Hrvatske ~ini oko 7500 vrsta, u Slavoniji i Baranji zabiljeèno je oko 1950 vrsta, u Poè{ko j ko t l i n i nPoè{ko j ko t l i n i n a l a z i s e ~ a k 1467 v r s t aa l a z i s e ~ a k 1467 v r s t a , {to ~ini oko petine sveukupne flore RH.

U svezi sa za{titom okoli{a, od 28.IX do 2.X.1998. god. odràna je sjednica stru~njaka pri Vije}u Europe za uspostavljanje sveeuropske ekolo{ke mreè. Zbog svekolike ugroènosti europske prirode Vije}e Europe pokrenulo je taj projekt da se o~uva ekosustav, ugroène biljne i ìvotinjske vrste te da se za{titi krajolik. Vije}e Europe poru~je: “Stvarajmo za{ti}ena podru~ja jer ih nikada nije dovoljno, ali ih treba povezivati, stvarati spojnice – koridore izme|u za{ti}enih podru~ja.”

Ugroènost vrsta u Europi je razmjerno vrlo velika. Jedan od naj~e{}ih uzroka smanjenja biolo{ke raznolikosti u Europi je usitnjavanje i izolacija stani{ta. Nekada su biotopi bili prostrani i pristupa~ni, danas su usitnjeni i izolirani, prema tome i teè pristupa~ni. Uvjeti za preìvljavanje biljnih i ìvotinjskih vrsta su oteàni. Zbog toga je jedan od najva`nijih zadataka za{tite biolo{ke raznolikosti omogu}iti rasprostranjivanje, migraciju i genetsku izmjenu.

Da bi se to ostvarilo, potrebno je: 1 . s v a ko j v r s t i o s i g u r a t i do v o l j n o v e l i k o s t a n i { t e ,1 . s v a ko j v r s t i o s i g u r a t i do v o l j n o v e l i k o s t a n i { t e , 2. migratornim vrstama osigurati prostor za razmnoàvanje i hranili{te preko zime,2. migratornim vrstama osigurati prostor za razmnoàvanje i hranili{te preko zime, 3.3. omogu}iti uvjete za genetsku izmjenu izme|u razli~itih lokalnih populacija (uspostaviti omogu}iti uvjete za genetsku izmjenu izme|u razli~itih lokalnih populacija (uspostaviti

v e z u i zme|u uda l j e n i h i i z o l i r a n i h s t a n i { t a ) .v e z u i zme|u uda l j e n i h i i z o l i r a n i h s t a n i { t a ) .

Fotografija rijetkih, ugroènih i za{ti}rnih biljnih vrsta: Kockavica (Fritillaria meleagris L.) i Boìkovina (Ilex aquifolium L)

- Polazi{ta -


148 T a b e l a 1 0 4 . T a b e l a 1 0 4 .

ZA[T I]ENE I UGRO@ENE B ILJNE VRSTE SLAVONSKOG GORJAZA[T I]ENE I UGRO@ENE B ILJNE VRSTE SLAVONSKOG GORJA Red. br.

Naziv za{ti}ene biljne vrste Progla{enje za{tite temeljem Zakona o

za{titi prirode

Stani{te Uzroci ugroènosti biljne vrste

1. Kockavica ili ko{uta

Fritillaria meleagris L.

10. lipnja 1958. god. uz rijeku Londù nizvodno od âglina, uz Orljavu nizvodno od Pleternice i na zamo~varenim livadama uz pritoke Londè

isu{ivanje stani{ta, primjena umjetnih gnojiva i raznih kemijskih sredstava, sabiranje u vrijeme cvatnje

2. Vratièlja Anacamptis pyramidalis(L.) L.C.M.Rich

06. srpnja 1972. god. okolica Poège branje cvjetova, sabiranje gomolja, promjene u stani{tu

3. Bijela naglavica

Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce

06. srpnja 1972. god. Slavonsko gorje branje cvjetova i promjene u stani{tu

4. Dugolisna naglavica

Cephalanthera longifolia (L.) Fritsch

06. srpnja 1972. god. Poè{ka gora, Papuk, Krndija

branje cvjetova i promjene u stani{tu

5. Crvena naglavica

Cephalanthera rubra (L.) L.C.M.Rich

06. srpnja 1972. god. Poè{ka gora, Papuk, Krndija

branje cvjetova i promjene u stani{tu

6. Crveni likovac Daphne cneorum L. 16. travnja 1952. god. Ju`ni Papuk branje dekorativnih cvjetova

7. Lovorasti likovac

Daphne laureola L. 16. travnja 1952. god. Poè{ko gorje - naro~ito Krndija, Papuk i Psunj

branje u dekorativne svrhe, uni{tavanje stani{ta sje~om {uma

8. Kavkaski divokozjak

Doronicum orientale Hoffm. (syn.D.caucasicum Bieb.)

10. lipnja 1958. god. Psunj, Lapjak i Poè{ka gora

branje, sje~a {uma i {ikara,

9. Ozimnica Eranthis hyemalis (L.) Salisb.

10. lipnja 1958. god. Papuk, Dilj gora i okolica Poège

kr~enje {uma, preoravanje livada

10. Boìkovina Ilex aquifolium L. 09. lipnja 1953. god. Poè{ko gorje, Krndija, Papuk, Psunj

sje~a u dekorativne svrhe

11. Zlatan Lilium martagon L. 13. oùjka 1970. god. Papuk, Psunj, Poè{ka gora, Dilj gora i Krndija

sabiranje biljaka

12. Bijeli vimenjak Platanthera bifolia (L.) L.C.M.Rich

06. srpnja 1972. god. Psunju, Papuku, Poè{koj gori i Dilju

branje cvjetova, sabiranje gomolja

13. @u~kasti vimenjak

Platanthera chlorantha (Custer.) Reichenb.

06. srpnja 1972. god. Papuk branje cvjetova, sabiranja gomolja, promjena u stani{tu

14. [irokolisna veprina

Ruscus hypoglossum L. 09. lipnja 1953. god. Rasprostranjena na Poè{koj gori, rije|e na Papuku, Psunju i Krndiji.

branje za potrebe cvje}arstva

15. Tisa Taxus baccata L. 09. svibnja 1969. god. Pojedina~na stabla na Papuku u predjelu Tisovca i okolica Zve~eva

sje~a kvalitetnog drveta, usporenog rasta

Izvor podataka: Za{ti}ene i rijetke biljne vrste Slavonskoga gorja autora: Mirko Toma{evi}, Ivica Samar|i}, Poèga, 2000. god.

Programom prostornog ure|enja Republike Hrvatske planirano je da }e RH na svim

razinama primjenjivati me|udràvne sporazume i konvencije koje je potpisala, osobito o odrìvom razvitku, biolo{koj raznolikosti i ljudskim naseljima, te uspostaviti sustav za{tite ukupnih nacionalnih vrijednosti. Primjena na~ela za{tite okoli{a u prostornom planiranju temelji se na suvremenim na~elima i standardima za{tite okoli{a, a kvaliteta okoli{a mora biti osnovni kriterij prostornog planiranja.

Kategorije za{ti}ene prirode predstavljaju nacionalna dobra jedinstvenog upravljanja i gospodarenja s prioritetom o~uvanja prirode, znanstvenog i izletni~kog – posjetiteljskog turizma.

d ) @ i vo t i n j s ke za j edn i ced ) @ i vo t i n j s ke za j edn i ce Razli~iti biotopi na prostoru Poè{ko-slavonske ùpanije pogodovali su razvoju raznolike

i brojne faune. Obzirom na zoogenetski poloàj Slavonije ovdje obitavaju poznate vrste srednjoeuropske ìvotinjske vrste. Fauna prvenstveno obitava u relativno sa~uvanim biolo{kim cjelinama kao {to je Papuk, Poè{ka gora, Krndija i Dilj gora.

- Polazi{ta -


149 Na ìvotinjski svijet djeluje niz negativnih ~imbenika: - zbog guste naseljenosti dio zemlji{ta pod znatnim je utjecajem ~ovjeka, - {irenje naselja i komunikacija, - ra{trkana izgradnja unutar lovi{ta, - intenzivna poljoprivredna proizvodnja, - kori{tenje umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava, - presijecanje prirodnih migracijskih putova, - kr~enje {umskih podru~ja, uni{tavanje {umaraka i ìvica, - buka, - izvo|enje melioracijskih zahvata, - i drugi neprimjereni zahvati u okoli{ i sl. Osim podru~ja za{ti}enih i planiranih u smislu Zakona o za{titi prirode potrebno je

{tititi i sve ugroène biotope od lokalnog zna~enje (mikrolokaliteti), a va`ni su za preìvljavanje mnogih vrsta usko prilago|enih isklju~ivo jednom tipu stani{ta, vrsta ~iji na~in ìvota zahtjeva veliku pokretljivost (ptice selice), veliki prostor (grabe`ljive vrste) ili razli~ita, me|usobno povezana stani{ta.

Kako bi se o~uvala biolo{ka raznolikost vrsta, mreà o~uvanih biotopa i prirodnih koridora mora biti gu{}a, jer izolirani "otoci" nisu dovoljni. Prilikom gradnje prometnica treba izbjegavati presijecanje klju~nih stani{ta, osigurati prijelaze i prolaze za ìvotinje, nastojati u najve}oj mjeri sa~uvati postoje}e ìvice, {umarke, prirodne potoke, vodena stani{ta, stare {ume. Od beskralje{njaka najbolje je obra|ena entomofauna. Istraìvanja entomologa su utvrdila postojanja preko 600 vrsta kornja{a i preko 400 vrsta leptira.

Ornitofaunu nizinskog dijela, odnosno ribnjaka Poljana i drugih manjih ribnjaka na podru~ju @upanije ~ine mnogobrojne vrste ptica (gnjurac, ~aplje, divlje patke i guske, ~igre, trstenjaci, {ljuke i dr.). Brojni predstavnici ornitofaune odlaze u vrijeme zime, te seoba u jesen i prolje}e. Me|u rijetkim vrstama javljaju se jastreb, kobac, lunja crvenkasta, {tekavac, sokol, a po seoskim podru~jima rode.

U brdskim i nizinskim dijelovima @upanije obitavaju i duplja{ice kao {to su ùne, djetli}i, sjenice, kralji}i, zebe, {eve, svra~ci, muharice, drozdovi, grmu{e i dr. Od ptica grabljivica na cijelom podru~ju nalazi se, izme|u ostalih, jastreb, svraka, {kanjac, te kao vrlo korisne sove (sova {umska, sova mo~varica i }uk).

Od sisavaca na ovom podru~ju obitavaju gotovo svi predstavnici srednjoeuropske faune. Po suhim {umama obitava je`, krtica, rovka, {i{mi{, hr~ak, lasica, vjeverica, voluharice i dr. U postoje}im lovi{tima u @upaniji uzgaja se krupna divlja~ (srna, jelen, divlja svinja) srednje do pojedina~no visoke trofejne vrijednosti, te uzgoj zdrave i otporne sitne divlja~i (zec, fazan, tr~ka, prepelica). Pored uzgoja navedene krupne i sitne divlja~i na prostoru @upanije obitavaju i ostale vrste divlja~i kao {to su: lisica, kuna zlatica, obi~ni jazavac, divlji golub, divlja ma~ka i dr. U planinskim predjelima obitava kuna zlatica i visoka i niska divlja~.

Me|u brojnim predstavnicima europske faune u brdskim i nizinskim dijelovima izdvaja se fauna vodozemaca (zelena àba, gatalinka, vodenjak, {areni da`devnjak i dr.) i gmazova (barske kornja~e, gu{terice, sljepi}i, te zmije, bjelou{ka, ri|ovka i dr.).

Poreme}ajem prirodne ravnoteè, naj~e{}e od strane ~ovjeka, dolazi do nestajnja prirodnih biotopa ~ime brojne ìvotinjske vrste gube svoja obitavali{ta (regulacije vodotoka, melioracije, smanjenje nivoa podzemnih voda, neracionalna primjena insekticida, neracionalna sje~a {uma i sl.) {to utje~e na smanjenje brojnosti i vrsta pojedinih predstavnika faune. Zbog svega toga brojne ìvotinjske vrste izumiru i velik je broj onih kojima prijeti izumiranje. Kako bi se takve tendencije zaustavile pojedine prorje|ene i rijetke ìvotinjske vrste se progla{avaju za{ti}enima.

- Polazi{ta -


150 T a b e l a 1 0 5 . T a b e l a 1 0 5 .

ZA[TI]ENE VRSTE @ IVOTINJA TEMELJEM ZAKONA O ZA[TIT I PRIRODEZA[TI]ENE VRSTE @ IVOTINJA TEMELJEM ZAKONA O ZA[TIT I PRIRODE

SKU P I N ASKU P I N A P R A V I L N I C I O Z A [ T I T I PO J ED I N I H P R A V I L N I C I O Z A [ T I T I PO J ED I N I H @ I VO T I N J S K I H S KU P I N A@ I VO T I N J S K I H S KU P I N A

@ I V O T I N J S K E V R S T E@ I V O T I N J S K E V R S T E

S I S A V C IS I S A V C I

Pravilnik o za{titi pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) “NN”, br. 31/95

Rovke (Soracidae) [i{mi{i (Chiroptera) Vjeverice (Sciurus vulgaris) Hr~ak (Cricetus cricetus) Vidra (Lutra lutra) Bjeloprsi je` (Erinaceus concolor) Puh (Myoxus glis)

PT I CEPT I CE Pravilnik o za{titi pojedinih

vrsta ptica (Aves) “NN”, br. 43/95

Gnjurci (Podicipedidae), sve vrste âplje (Ardeidae), sve vrste Roda (Ciconia eiconia) Divlja guska (Anser anser) Crvena lunja (Milvus milvus) [tekavac (Haliaeetus albicilla) Jastreb (Accipiter gentilis) Kobac (Accipiter nisus) [kanjac (Buteo buteo) Sokolovi (Falconidae), sve vrste îgre (Laridae), sve vrste Grlica (Streptopelia turtur) Gugutka (Streptopelia decaocto) Kukavica (Cuculus canorus) Sove (Strigidae), sve vrste Djetli}i, ùne (Picicae), sve vrste [eve (Alaudidae), sve vrste Lastavice (Hirundinidae), sve vrste Bijela pastirica (Motacilla alba) Svra~ci (Lanuadae) Drozdovi, slavuji (Turdinae), sve vrste Grmu{e, trstenjaci (Sylvinae), sve vrste Muharice (Muscicapinae), sve vrste Sjenice (Paridae), sve vrste Zebe (Friqgilidae), sve vrste Vrapci (Ploceidae), sve vrste ^vorak (Sturnus vulgaris), izuzev na poljodjelskim povr{inama Zlatna vuga (Oriolus oriolus) Gavran (Corvus corax)

GMA ZO V IGMA ZO V I Pravilnik o za{titi pojedinih vrsta gmazova (Reptilia)

“NN”, br. 47/95 Sve vrste gmazova (Reptilia) na ovom podru~ju, izuzev ri|ovke

VODOZEMCIVODOZEMCI Pravilnik o za{titi vodozemaca

(Amphibia) “NN”, br. 80/99

Sve vrste vodozemaca (Amphibia) na ovom podru~ju, izuzev vrsta zelenih àba za{ti}enih zabranom komercijalnog sakupljanja

Kukc i Kukc i ( I n s e c t a )( I n s e c t a )

[umski mrav (Formica rufa) Prugasto jedarce (Iphiclides podalirius) Lastin rep (Papilio machaon) Apolon (Parnassius apollo)

Pravilnik o za{titi rije~nih rakova (Crustacea, Astacidae) “NN”, br. 76/98

Poto~ni rak (Austropotamobius torrentium) Rije~ni rak (Astacus astacus)

Pravilnik o za{titi pijavica (Hirudinea)

“NN”, br. 76/98 Medicinska pijavica (Hirudo medicinalis) Konjska pijavica (Haemopis sanguisuga)

B E SK R AB E SK R A --LJE[NACILJE[NACI

Pravilnik o za{titi kopnenih puèva (Gastropoda terrestria)

“NN”, br. 29/99

Sve vrste kopnenih puèva (Gastropoda terrestria) na ovom podru~ju, izuzev vrsta roda Helix za{ti}enih reguliranjem sakupljanja

- Polazi{ta -


151

1.1.3.1.1.3. Obveze iz Programa prostornog ure|enja Obveze iz Programa prostornog ure|enja Dràve i ocjena postoje}ih prostornih planovaDràve i ocjena postoje}ih prostornih planova

1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog ure|enja Dràve 1.1.3.1. Obveze iz Programa prostornog ure|enja Dràve Na temelju postavljenih op}ih i posebnih ciljeva Programom prostornog ure|enja RH

isti~u se globalni prioriteti i obveze koje je potrebno ugra|ivati u planove i programe prostornog razvoja na niìm razinama.

Globalni prioriteti predvi|eni Programom prostornog ure|enja RH odnose se na: - pobolj{anje u~inkovitosti kori{tenja ve} angaìranog prostora, - iskori{tenje raspoloìvih i nedovoljno u~inkovitih potencijala prvenstveno na

lokacijama i kapacitetima koji mogu bez ve}ih ulaganja dati brze, kvalitetne i vi{estruke u~inke,

- stvaranje kvalitetnih pretpostavki za pobolj{anje uvjeta ìvota posebno u depopulacijskim podru~jima (pokretanje i unapre|enje gospodarstva uz osnaìvanje prometnih funkcija),

- saniranje kriti~nih mjesta ugroàvanja prostora i okoli{a, - otklanjanje nedostataka i pobolj{avanje postoje}ih infrastrukturnih sustava. Temeljne obveze iz Programa prostornog ure|enja RH, koje se moraju posebno

respektirati na niìm razinama, obuhva}aju sljede}a tematska podru~ja:

Stanovni{ tvo i nase l jaStanovni{ tvo i nase l ja Potrebno je uspostaviti optimalan stupanj urbanizacije uz pobolj{anje postoje}e urbane

mreè i skladan regionalni razvoj temeljen na pravilnom redu veli~ine gradova. Tako|er je potrebno odrediti novi sustav sredi{njih naselja razvojnih àri{ta u koja }e u}i i naselja iz ruralnih podru~ja, uz potrebnu preobrazbu funkcija u skladu sa razvojnim sposobnostima i ìvotnoj ponudi.

In f rast rukturn i sustav iIn f rast rukturn i sustav i Ces tovn i p rome tCes tovn i p rome t

Gospodarski razvoj Republike Hrvatske oslanja se na ubrzani razvoj cestovnog prometa, stoga je prioritetna obveza izgradnja srednjoslavonskog cestovnog smjera Vallis Aurea (brze ceste), Nova Gradi{ka–Poèga–Na{ica, Stara Gradi{ka–Oku~ani–Pakrac–Veliki Zdenci, Slavonski Brod–Na{ice–Donji Miholjac, te Poèga–Luàni.

Pro{irenje granica gra|evinskog podru~ja moraju se sprije~iti uzdu` dràvnih i ùpanijskih cesta kako ne bi dolazilo do sniènja kategorija cesta.

@e l j e zn i ~k i p rome t@e l j e zn i ~k i p rome t Planom èljezni~kog prometa, a na temelju unutarnje konsolidacije, potrebno je izvr{iti

modernizaciju kapaciteta i tehnologije sa stajali{ta rentabilnosti i kori{tenja prostora. Zra~n i p rometZ ra~n i p romet

Na nivou Republike Hrvatske potrebno je izraditi op}i razvojni plan zra~nih luka, a programsko opredjeljenje je da se u sustav mreè tercijalnih zra~nih luka uvrste postoje}a poljoprivredna uzleti{ta te takva posluè kao osnov za eventualno ure|enje zrakoplovnih uzleti{ta.

Te l ekomun i kac i j s k i p rome tTe l ekomun i kac i j s k i p rome t Telekomunikacija mreà je postigla relativno visok stupanj razvijenosti i prati

dostignu}a razvijenih dràva Zapada. I dalje osigurati pra}enje i primjenjivanje novih tehnologija komuniciranja uz omogu}avanje izgradnje kabelske mreè, poja~anja koridora koji povezuju Hrvatsku sa susjednim zemljama, izgradnje preostale mreè i oda{ilja~a radi bolje ~ujnosti na podru~ju cijele zemlje.Prioritet moraju biti ratom uni{tene mreè obnove i integriraju u sustav RH.

- Polazi{ta -


152

Ene rge t sk i sus tavEne rge t sk i sus tav Na ùpanijskoj i op}inskoj razini potrebno je stvoriti uvjete za kori{tenje dopunskih

izvora kao {to su izgradnje malih postrojenja elektrana na rijeci Orljavi kao i sustava malih elektrana za lokalne potrebe. Od planiranih prijenosnih postrojenja PP@ predvi|a se izgradnja novog dalekovoda 400 kV u smjeru istok – zapad, paralelno s postoje}im kao i izgradnja nove TS 400/100 kV.

Javn i vodnogospoda r sk i sus tavJavn i vodnogospoda r sk i sus tav Prate}i dugoro~ne planove javne vodoopskrbe a radi osiguranja {to bolje i kvalitetnije

opskrbe vodom, potrebno je na lokalnim razinama u za{titnim zonama izvori{ta posvetiti punu pozornost kako bi se {to bolje o~uvala kvaliteta vode te odrediti propisane zone sanitarne za{tite.

Na postoje}im i potencijalnim izvori{tima potrebno je spre~avati i uklanjati nastajanje svih vrsta zaga|enja.

Pro~i{}avanje gradskih komunalnih i industrijskih otpadnih voda rje{avati zajedni~kim centralnim ure|ajima za pro~i{}avanje gdje je to mogu}e, odnosno gdje nije, inicirati izgradnju individualnih ure|aja za pro~i{}avanje.

Gospodarske dje la tnost i u prostoru Gospodarske dje la tnost i u prostoru [umars t vo[umars t vo

[umarska politika i {umarsko planiranje kao dio op}eg planiranja ima za cilj unapre|enje u~inkovitog na~ina kori{tenja {uma uz uvjet da se koriste gospodarske, ekolo{ke i socijalne funkcije na {iroj i lokalnoj razini. Svaku uni{tenu {umsku povr{inu potrebno je obnoviti po{umljavanjem. Potrebno je {to vi{e poticati razvoj urbanog {umarstva te osigurati preventivne mjere radi spre~avanja {umskih poàra.

Po lPo l j op r i v r edajop r i v r eda U dokumentima prostornog ure|enja potrebno je uklju~iti racionalno kori{tenje

poljoprivrednog zemlji{ta te smanjiti kori{tenje kvalitetnog poljoprivrednog zemlji{ta u nepoljoprivredne svrhe.

U cilju {to boljeg o~uvanja poljoprivrednog zemlji{ta potrebno je zaustaviti degradaciju malih seoskih gospodarstava i depopulaciju vrijednih agrarnih prostora kao i poticati pove}anje zemlji{nog posjeda. Tako|er je potrebno zapu{tene i neobra|ene poljoprivredne povr{ine {to bolje privesti osnovnoj svrsi.

I ndInd us t r i j aus t r i j a U planovima prioritetno koristiti postoje}e zone, a tek nakon iskori{tenja raspoloìvog

postoje}eg prostora, planirati nove. Potrebno je izvr{iti izmje{tanje pogona iz uìh jezgi uz prenamjenu u adkvatne ili primjerenije sadràje. Potencirati sve one industrijske grane koje imaju komparativne prednosti, odnosno one za koje postoje prirodni resursi, trì{ni kapital, sposobna {kolovana radna snaga, racionalno kori{tenje prostora, unapre|enje stanja u prostoru, ure|ena komunalna infrastruktura. Kod kori{tenja rudnih bogatstava kao i kod izgradnje velikih industrijskih kompleksa pojedini pogoni se ne mogu graditi u zonama koje su Izvje{}em o stanju u prostoru i stanju okoli{a odre|ene kao optere}ene zone.

Minera lne s i rov ineMinera lne s i rov ine

Vrlo veliki gospodarski zna~aj za podru~je @upanije ima eksploatacija gra|evinskog kamena koja je zna~ajnije zastupljena. Indeksom industrijske proizvodnje po NKD-u za podru~je 14 Va|enje ostalih ruda i kamena za promatrana razdoblja glasi: T a b e l a 1 0 6 .T a b e l a 1 0 6 .

Index Index Index I-XII 97. I-XII 96. I-XII 98. I-XII 97. I-XII 2000. I-XII 1999 @upanija Republika @upanija Republika @upanija Republika

C – Rudarstvo i va|enje

118,3 123,0 84,8 106,1 97,4 101,4 @upanija u brojkama iz 1999. god dopunjena Informacijom o gospodarskom kretanju iz svibnja 2001. god.

- Polazi{ta -


153

Postoje}e mineralne sirovine se tehnolo{ki prera|uju u vi{e programa kao {to su: - suhe mje{avine – (strojne `buke), - mortovi i podne mase, - glet i fugirne mase, - gra|evinska ljepila, - dolomitni filter, - Betonska galanterija - ukrasni elementi, - Vodonepropusne betonske cijevi, - tehni~ki kamen.

Kako se ne radi samo o eksplataciji tehni~kog kamena ve} se vr{i i prerada odnosno oplemenjivanje mineralnih sirovina, potrebno je sada{nje i budu}e potrebe za eksplatacijom mineralnih sirovina usmjeravati u postoje}e zone, a tek po iskori{tavanju raspoloìvih postoje}eg prostora planirati nove zone, pri ~emu posebnu va`nost ima prilago|avanje gospodarske strukture gradova prostornim uvjetima, osobito izmje{tanje pogona iz uìh urbanisti~kih jezgri uz potrebne prenamjene za primjerenije sadràje. Obzirom da su potrebe obnove i ubrzane izgradnje dovele do pove}anja potreba i otvaranja novih eksplatacijskih polja mineralnih sirovina, posebnu pa`nju potrebno je posvetiti izbjegavanju sukoba s ostalim oblicima kori{tenja prostora, a posebno su osjetljiva podru~ja pod utjecajem vodnih reìma i podzemnih tokova gdje, uslijed eksploatacije, moè do}i do ugroàvanja voda.

Tijekom i nakon izvr{ene eksploatacije osigurati sanaciju i ure|enje prostora s posebnim naglaskom na prostore osjetljive gra|e s gledi{ta stabilnosti terena te oblikovanja i o~uvanja krajobraza. Svaka eksploatacija mora biti u skladu sa zakonima i propisima s gledi{ta za{tite okoli{a. Nove lokacije, kao i zna~ajna pro{irenja postoje}ih lokaliteta, treba planirati na sigurnoj udaljenosti od sredi{ta naseljenosti.

Tu r i z amTu r i z am Sve turisti~ke potencijale usmjeriti na o~uvanje atraktivnosti prostora, a posebice na

kori{tenje regionalnih osobitosti i prostornih vrijednosti (prirodni uvjeti, vodotoci, jezera, {ume, lovna podru~ja, termalni izvori, graditeljska i kulturna ba{tina) te tradicijskih elemenata ìvljenja u pojedinim podru~jima.

Postoje}e izgra|ene turisti~ke zone, utvr|ene vaè}im prostornim planovima prioritetno kvalitetno rekonstruirati i dogra|ivati.

Prije izrade novih prostornih planova ne zapo~injati izrade novih turisti~kih zona. Za{ t i t a posebn ih v r i j ednos t i p ros to ra i oko l i {aZa{ t i t a posebn ih v r i j ednos t i p ros to ra i oko l i {a

Polazne okolnosti u svrhu u~inkovitog planiranja su: - optere}enost i dosada{nja ugroènost prostora, odnosno stupanj o~uvanosti te

prihvatljivi kapaciteti prostora, - potreba opremljenosti tehni~kom infrastrukturom, stanje i nedostaci, - prirodne i stvorene vrijenosti za{titi planskim mjerama kori{tenja te uvo|enjem

odre|ene kategorije za{tite, - po{tivati postoje}e konvencije, sporazume i propise koji su donijeti za odre|eno

podru~je, a odre|uju tipove prostora i resursa, Zbrinjavanje komunalnog otpada potrebno je ustrojiti na lokalnoj razini.

Pr i rodna ba{ t inaP r i rodna ba{ t ina Progla{enjem Parka prirode Papuk na temelju Zakonske regulative definiran je za{ti}eni

prostor ~iji se obuhvat dijelom nalazi u Poè{ko slavonskoj, a dijelom u Viroviti~ko-podravskoj ùpaniji i za koji }e se temeljem Zakona izraditi Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja. Za ostale dijelove prirode za{ti}ene temeljem Zakona o za{titi prirode potrebno je donijeti mjere za{tite. Progla{enje i evidentiranje ostalih zna~ajnih lokaliteta, u nadle`nosti je @upanije uz prethodnu suglasnost Ministarstva za{tite okoli{a i prostornog ure|enja. Stoga je potrebno predvidjeti u odgovaraju}em vremenskom razdoblju oblik za{tite za sve potencijalne lokacije, kako za prirodne predjele tako i za ljekovite i termalne izvore, radi njihova

- Polazi{ta -


154

primjerenijeg kori{tenja i iskori{tavanja (zdravstveni turizam, rekreacija). Potrebno je uspostaviti pra}enje stanja za{ti}enih dijelova prirode o{te}enih tijekom domovinskog rata te usmjeravanje postupka sanacije i drugih mjera za{tite u cilju ubrzavanja procesa povrata u prvobitno stanje. Istovremeno, potrebno je sprje~avati zahvate i djelatnosti koje }e za posljedicu imati degradaciju i smanjenje raznovrsnosti biljnog i ìvotinjskog svijeta.

Stoga jedna od prvih mjera koju treba poticati je razminiranje. Grad i t e l j ska ba{ t inaGrad i t e l j ska ba{ t ina

Na temelju vrednovanja kulturno-povijesnih vrijednosti pojedninih naselja potrebno je predvidjeti obveznu izradu generalnih planova ure|enja.

Neophodno je poticati istraìvanja arheolo{kih zona i lokaliteta te posebno obraditi podru~je zna~ajnih povijesnih cjelina. Va`no je osigurati kontinuitet dopunjavanja i izrade konzervatorske dokumentacije za naselja ili dijelove registrirane kao povijesne urbanisti~ke cjeline kao i izraditi programe obnove i revitalizacije najzna~ajnijih ugroènih spomenika kulture. Prema programima obnove potrebno je nastaviti s realizacijom te intenzivirati dokumentiranje ratom o{te}enih spomenika graditeljske ba{tine i izraditi prijedlog njihove obnove.

Kra job ra zKra job ra z Planiranim zahvatima u prostoru treba {to manje mijenjati krajobraz, kako bi se {to

vi{e o~uvale posebnosti karakteristi~ne za odre|eno podru~je ili cijelinu (izbjegavanje ve}ih zahvata u prostoru kao {to su agromeliorativni zahvati, geometrijska/pravocrtna regulacija vodotoka i dr.) pri planiranju smje{taja velikih gospodarskih i infrastrukturnih gra|evina od va`nosti za Dràvu. Pri projektiranju trasa infrastrukturnih mreà potrebno je voditi ra~una o njihovom uklapanju u krajobraz, i gdje je to mogu}e, uspostaviti zajedni~ke koridore.

Planski je potrebno osigurati za{titu i primjereno ure|enje:

- podru~ja s karakteristi~nim obilje`jima naselja, - podru~ja s nagla{enim zna~enjem kulturnih krajolika (tradicionalni oblici

poljodjelstva, vinogradarstva i vo~arstva, - podru~ja izuzetnih, svojstvenih vizualnih oblika s velikom raznoliko{}u

prirodnih i kulturnih elemenata, - podru~ja ve}eg zna~enja za za{titu prirode (prirodni vodotoci, {ume i dr.), - podru~ja prirodnih biotopa (posebna stani{ta, mo~vare, i dr.), - podru~ja podvrgnutih spontanim prirodnim procesima (poplave, eroziska,

potresna, klizi{ta). Kod planiranja potrebno je u najve}oj mjeri o~uvati postoje}e {umske „oaze“

poljadijskih {uma, kao i pri izradi hidrotehni~kih objekata i regulacija omogu}iti opstanak i mjestimi~nu obnovu biljnih vla`nih biotopa i ambijenata kako bi se o~uvale ugroèna stani{ta biljnog i ìvotinskog svijeta. U intenzivno obra|enim prostorima vratiti ìvice du` me|a, u funkciji biolo{ke i krajobrazne raznolikosti, kao i otvarati proplanke u {umskim i brdskim podru~jima a prvenstveno oko mogu}ih vidikovaca i krajobrazno privla~nih lokacija. Sprije~iti daljnu neplansku izgradnju vikend objekata na krajobrazno izloènim lokacijama.

Za naselja stradala u domovinskom ratu osobito je potrebno voditi ra~una o osjetljivosti tradicijske ba{tine, kako se obnova ne bi svela samo na tehni~ke zahvate koji }e naru{iti povijesnost prostora. Gradovi moraju o~uvati svoj identitet po{tivaju}i jedinstvenost i karakteristike povjesne tradicije njegovog nastanka i rasta.

Neophodno je potrebno na ùpanijskoj i na lokalnoj razini izraditi i donijeti Krajobraznu osnovu kao prostornoplansku podlogu integralne za{tite raznolikosti i identiteta krajobraza te prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora.

- Polazi{ta -


155

1.1.3 .2 . Ocjena prostorn ih planova1.1.3 .2 . Ocjena prostorn ih planova Zakonom o prostornom ure|enju (“NN”, br. 30/94., 68/98. i 61/00.) ure|eni su

sustav prostornog ure|enja, uvjeti i na~in izrade, dono{enja i provo|enja dokumenata prostornog ure|enja.

Dokumentima prostornog ure|enja na temelju ~l. 13. Zakona o prostornom ure|enju smatraju se:

1. Strategija i Program prostornog ure|enja RH, 2. Prostorni planovi - - Prostorni plan ùpanija i Grada Zagreba, - Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja, - Prostorni plan ure|enja op}ine i grada, - Generalni urbanisti~ki plan, - Urbanisti~ki plan ure|enja, - Detaljni plan ure|enja. ^lankom 30. spomenutog Zakona propisano je da dokument prostornog ure|enja

uèg podru~ja mora biti uskla|en s dokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja. Temeljem navedenog vidljivo je da je sustav prostornog ure|enja ustrojen hijerajhijski iz ~ega je odre|eno da Prostorni plan @upanije mora biti uskla|en sa Strategijom i programom prostornog ure|enja Republike Hrvatske kao i dokumentima prostornog ure|enja {ireg podru~ja.

Prilikom izrade Prostornog plana Poè{ko-slavonske ùpanije kori{teni su Prostorni planovi ranije op}ine Poèga (“Sl. vjesnik op}ine Slav. Poèga”, br.6/80.), Revizija iz 1988. god. (“Sl. vjesnik op}ine Slav. Poèga”, br. 8/ 88), Izmjene i dopune iz 1991. god. (“Sl. vjesnik op}ine Poèga”, br. 2/91.), Izmjene i dopune iz 1993. godine (“Sl. vjesnik op}ine Poèga”, br. 2/93. ) i Izmjene i dopune iz 1997. god. (“Poè{ko–slavonski slu`beni glasnik”, br. 4/97.) kao i Prostorni plan op}ine Pakrac iz 1978. godine (“Sl. vjesnik op}ine Pakrac”, br.12/78.) te Osnove kori{tenja i za{tite prostora donijete za raniju op}inu Poèga (studeni 1994. god.) i Pakrac (svibanj 1993. god.) Osnove kori{tenja i za{tite prostora ranije op}ine Poèga i Pakrac donijete su na temelju tada vaè}ih Uredbi o prostornom ure|enju u ratom zahva}enim podru~jima RH (“NN”; br. 44/92, 77/92, 59/93 i 14/94).

Navedene osnove nisu bile planski dokument nego su imale usmjeravaju}u funkciju i trebale posluìti kao temelj za izradu Odluka o prostornom ure|enju biv{ih op}ina, kao podloga njihove prostorno–planske dokumentacije. Formiranjem novog teritorijalnog ustroja RH, ukidanjem ranijih op}ina i dono{enjem novog Zakona o prostornom ure|enju 1994. godine, stvoren je novi sustav izrade prostorno-planske dokumentacije kojim nije bila predvi|ena izrada navedenih Odluka. Na taj na~in Osnove kori{tenja i za{tite prostora nemaju vi{e kao dokument odre|enu ulogu u sustavu prostornog ure|enja, ali su zna~ajne jer je u njima prvi put razmatran razvitak podru~ja biv{ih op}ina u novim poslijeratnim uvjetima (nov geopoliti~ki i prometni poloàj dràve i op}ina, promijenjeni vlasni~ki odnosi, posljedice rata i trì{nog gospodarstva i dr.).

Temeljem Strategije i politike demografskog razvitka potrebno je sprije~iti prevelike koncentracije stanovni{tva uz kori{tenje, za{titu i obnovu specifi~nih dijelova dràvnog teritorija te uspostaviti optimalan stupanj urbanizacije uz pobolj{anje postoje}e urbane mreè i regionalan razvoj temeljen na pravilnom redu veli~ine gradova. Na temelju toga potrebno je uspostaviti novi sustav sredi{njih ruralnih naselja razvojnih àri{ta a u skladu s razvojnim sposobnostima. Veliko zna~enje u urbanoj mreì RH imaju reginalna sredi{ta od 15.000 do 30.000 stanovnika kojima treba razvijati odgovaraju}e sredi{nje i gospodarske funkcije.

U Programu prostornog ure|enja navedeno je da poticajne mjere treba osobito usmjeriti prema regionalnim sredi{tima me|u kojima se nalazi izme|u ostalih u RH i grad Pakrac koji pripada na{oj @upaniji. Potrebno je poticati i razvoj gradova srednjih veli~ina, tj. gradova od 7.000 do 15.000 sanovnika koji bi trebali prerasti u gradove s 15.000–30.000

- Polazi{ta -


156

stanovnika. Osobito je potrebno poticati razvoj sada{njih malih gradova od 2.000 prema 7.000 stanovnika ~ija se nedovoljna razvijenost ili manjak osje}a u ruralnim podru~jima.

U razvoju gradova osobitu pa`nju usmjeriti na njihovu funkcionalnu strukturu te izbjegavati prenagla{eno funkcionalno usmjeravanje ili specijalizaciju na samo jednu djelatnost, a posebice se to odnosi u slu~aju razvitka turisti~kih naselja, Programom prostornog ure|enja RH predvi|a se razvoj regionalnih i subregionalnih sredi{ta.

1.1.4. Ocjena stanja, mogu}nosti i ograni~enja razvoja u 1.1.4. Ocjena stanja, mogu}nosti i ograni~enja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te odnosu na demografske i gospodarske podatke te

prostorne pokazate l jeprostorne pokazate l je Poè{ko-slavonska ùpanija je nova jedinica lokalne uprave i samouprave u ~iji sastav

su u{le biv{e op}ine Poèga i Pakrac. Demogra f ska s l i ka @upan i j e Demogra f ska s l i ka @upan i j e

Prosje~na ìvotna dob stanovnika @upanije iznosi 37 godina a index starosti iznosi 67,6.

Kre tan je apso lu tnog bro ja s tanovn i { t vaKre tan je apso lu tnog bro ja s tanovn i { t va Prema popisu stanovni{tva 1991. godine @upanija poè{ko-slavonska imala je 99 334

stanovnika. U odnosu na stanje 1857. godine, dakle, prije 134 godine, broj stanovnika se u toku razdoblja pove}ao za 47,724 odnosno 92,47 % (prosje~ni godi{nji porast od 0,69 %).

Istodobno se broj stanovnika na cijelom podru~ju RH pove}ao za 119,3 % (0,89 % godi{nje) {to pokazuje da je porast broja stanovnika na podru~ju @upanije bio ne{to manji od republi~kog prosjeka.

T a b e l a 1 0 7 .T a b e l a 1 0 7 . Kretanje broja stanovnika Poè{ko-slavonske ùpanije od 1857 - 1991. godine Red. broj

Popisna godina

Broj Stanovnika Apsolutni porast /

pad Relativni porast /

pad % God. intenzitet porasta ili

pada u %

11 1 8 5 71 8 5 7 5 1 6 1 05 1 6 1 0 -- -- -- 22 1 8 6 91 8 6 9 5 3 5 3 25 3 5 3 2 1 9 9 21 9 9 2 3 , 7 23 , 7 2 0 , 3 10 , 3 1

33 1 8 8 01 8 8 0 5 4 1 8 35 4 1 8 3 6 5 16 5 1 1 , 2 11 , 2 1 0 , 1 10 , 1 1 44 1 8 9 01 8 9 0 6 8 1 0 16 8 1 0 1 1 3 9 1 81 3 9 1 8 2 5 , 6 92 5 , 6 9 2 , 5 72 , 5 7

55 1 9 0 01 9 0 0 7 9 1 4 17 9 1 4 1 1 1 0 4 01 1 0 4 0 1 6 , 2 11 6 , 2 1 1 , 6 21 , 6 2 66 1 9 1 01 9 1 0 9 0 8 9 29 0 8 9 2 1 1 7 5 11 1 7 5 1 1 4 , 8 51 4 , 8 5 1 , 4 81 , 4 8 77 1 9 2 11 9 2 1 9 09 0 7 9 07 9 0 -- 1 0 21 0 2 -- 0 , 1 10 , 1 1 -- 0 , 0 10 , 0 1

88 1 9 3 11 9 3 1 9 9 2 6 09 9 2 6 0 8 4 7 08 4 7 0 9 , 3 39 , 3 3 0 , 9 30 , 9 3 99 1 9 4 81 9 4 8 8 9 3 6 78 9 3 6 7 -- 9 8 9 39 8 9 3 -- 9 , 9 79 , 9 7 -- 0 , 5 90 , 5 9 1 01 0 1 9 5 31 9 5 3 9 4 5 8 99 4 5 8 9 5 2 2 25 2 2 2 5 , 8 45 , 8 4 1 , 1 71 , 1 7

1 11 1 1 9 6 11 9 6 1 9 8 1 8 69 8 1 8 6 3 5 9 73 5 9 7 3 , 8 03 , 8 0 0 , 4 70 , 4 7 1 21 2 1 9 7 11 9 7 1 1 0 1 7 9 01 0 1 7 9 0 3 6 0 43 6 0 4 3 , 6 73 , 6 7 0 , 3 70 , 3 7

1313 19811981 9918999189 -- 26012601 -- 2 , 562 , 56 -- 0 , 260 , 26 1414 19911991 9933499334 145145 0 , 150 , 15 0 , 0150 , 015

Izvor: Popisi stanovni{tva 1981. i 1991, Koren~i}, 1977.

Demografski razvoj @upanije u 134 godine nije imao ujedna~eni hod. Razlikovati se mogu sedam karakteristi~nih razdoblja:

-- p r v o do 1910 . , p r v o do 1910 . , -- d rugo od 1910 . do 1921 . , d r ugo od 1910 . do 1921 . , -- t r e } e od 1921 . do 1931 . , t r e } e od 1921 . do 1931 . , -- ~e t v r t o od 1931 . do 1948 ~e t v r t o od 1931 . do 1948 . ,. , -- pe t o od 1948 . do 1971 . , pe t o od 1948 . do 1971 . , -- { e s t o od 1971 . do 1981 . , { e s t o od 1971 . do 1981 . , -- s edmo i pos l j e dn j e od 1981 . do 1991 . god i ne . s edmo i pos l j e dn j e od 1981 . do 1991 . god i ne .

U razdoblju do 1910. prisutan je stalan, ali neujedna~en porast broja stanovnika, kao posljedica pove}anog mortaliteta zbog epidemije kolere po~etkom sedamdesetih godina

- Polazi{ta -


157 pro{log stolje}a (smanjenje porasta 1869.-1880.), kao i ja~anja emigracijskih procesa u prekomorske zemlje nakon 1880. Iako je prirodni prirast znatan, iseljavanje usporava intenzivniji rast broja stanovnika. U prilog tome govore podaci za vremensko razdoblje od 1900. do 1910. godine.

Tablica 108. Prirodno kretanje stanovni{tva i netto migracijski saldo Poè{ko- slavonske ùpanije od 1900. do 1910. godine T a b e l a 1 0 8 .T a b e l a 1 0 8 . Kotar, grad

Apsolutni porast broja stanovnika 1900.-1910. u %

Prirodni prirast u % 1900.-1910.

Netto migracijski saldo u % 1900.-1910.

Pakrac 15,13 17,62 -2,49 Poèga 15,58 17,30 -1,72

Poèga - @upanija 15,38 17,44 2,06 Poèga grad 18,24 5,18 +18,06 UkupnoUkupno 1 5 , 5 61 5 , 5 6 1 6 , 4 71 6 , 4 7 -- 0 , 9 1 0 , 9 1

x Upravni kotari 1910. godine gotovo su se poklopili s dana{njim teritorijem Poè{ko-slavonske ùpanije Izvor: Népmozgalma 1900.-1910. évi, Magyar Szent Korona Orszagainak, Magyar Sztatisztikai K(zlemények,

Knjiga 40, Budapest 1983. Izuzev u samom gradu Poègi gdje je prevladavala izrazita imigracija, ostali dio

@upanije obiljeàva emigracija. U vremenu od 1899. do 1913. godine s podru~ja tada{nje Poè{ke ùpanije emigrira 15465 stanovnika ili 6,74 % njene ukupne demografske mase. Preteìt dio stanovni{tva emigrira u Ameriku (82,1%-prema Kivandorlas…1918.). Iseljavanje stanovni{tva potaknuto je prvenstveno gospodarstvenom krizom od 1873. do 1895. i nakon 1907. godine Promatraju}i pojedina naselja, odnosno manje regionalne cjeline, na~elno se moè utvrditi da preko 90% njih biljeì pozitivan trend demografskog razvoja.

On se prvenstveno temelji na relativno visokoj stopi prirodnog prirasta, osim u me|upopisnom razdoblju 1869.-1880., kada je porast mortaliteta pojavom epidemije kolere uzrokovao negativne tendencije kretanja broja stanovni{tva u nizu naselja, i imigracije Ma|ara, Nijemaca, êha i Talijana, posebno u vremenu nakon 1880. Teì{te demografskog rasta vezano je za ekolo{ki i prometno-geografski najpovoljnije poloèna naselja dna Poè{ke kotline, sredi{njeg dijela doline Pakre i lesne zaravni u zapadnom dijelu pakra~kog kraja. Razvoj manufaktura i industrije u gradovima Poègi i Pakracu, uz koncentraciju centralno-mjesnih funkcija i trgova~kih aktivnosti, stimulirali su njihov relativno brz demografski razvoj. Taj zaklju~ak dijelom vrijedi i za Lipik, me|utim, ovdje se, kao temeljni ~imbenik brèg rasta broja stanovnika, javlja razvoj lje~ili{nih funkcija naselja.

Od 1910. do 1921. godine smanjio se broj stanovnika i to prvestveno zbog ja~anja emigracije 1911.-1914., pove}anog mortaliteta tijekom Prvog svjetskog rata i velike epidemije {panjolske groznice 1918.-1919. te istodobno smanjenog prirodnog prirasta stanovni{tva. Treba dodati da je dio, tijekom druge polovice 19-tog stolje}a useljenog ma|arskog i njema~kog stanovni{tva, emigrirao nakon osnivanja Kraljevine SHS.

Nakon Prvog svjetskog rata i stvaranja Kraljevine SHS nisu se bitno izmijenile politi~ke i gospodarstvene prilike. Strani kapital je i dalje glavni nosilac ekonomskog razvitka.

Ve}i dio stanovni{tva i dalje se bavi poljodjelstvom uz vrlo slabe mogu}nosti zarade izvan te djelatnosti. Stanje poljoprivrede davalo je obilje`je ~itavom gospodarstvenom, kulturnom i politi~kom ìvotu, a ona je u sustavu gospodarstvene politike zauzimala posljednje mjesto. Stalno je bilo vi{e raspoloìve radne snage nego raspoloìvih radnih mjesta. Prira{taj stanovni{tva je ponovo porastao od 1921.-1931. u odnosu na ratno razdoblje, no, ostajalo se na selu {to je onemogu}avalo napredak. Slabe mogu}nosti za zapo{ljavanje izvan poljoprivrede uzrok su neprestanog cijepanja gospodarstava, koje je zapo~elo krajem 19. stolje}a raspadom seoskih zadruga.

- Polazi{ta -


158 T a b e l a 1 0 9 .T a b e l a 1 0 9 .

Popisna Popisna godinagodina

B r . s t . B r . s t . g radovag radova

Po ras t i l i Po ra s t i l i pad u %pad u %

B r . s t . o s t . B r . s t . o s t . op}in. sredi{taop}in. sredi{ta

Po ras t i l i Po ra s t i l i pad u %pad u %

Br. st. seoskih Br. st. seoskih n a s e l j an a s e l j a

Porast i l i pad u Porast i l i pad u %%

1857 4442 - 3928 - 39507 -

1869 6064 36,52 3962 0,87 43506 10,12 1880 6671 10,01 4064 2,32 43448 -0,13 1890 8227 23,32 4629 13,90 55245 27,15

1900 9992 21,45 5487 18,54 63662 15,24 1910 11865 18,74 5824 6,14 73583 15,58 1921 12913 8,83 5734 -1,54 72429 -1,57

1931 13647 5,68 6203 8,18 79807 10,19 1948 15242 11,69 5865 -5,45 68539 -14,12

1953 17462 14,57 6235 6,31 71064 3,68 1961 22218 27,24 6918 10,96 70204 -1,21 1971 30094 35,40 7760 12,17 63906 -8,97

1981 34089 13,27 8375 7,93 56725 -11,24 1991 36806 7,97 9074 8,35 53454 -5,77

Izvor: Popisi stanovni{tva 1981, 1991. i Koren~i}, 1977.

Sve to uvjetuje agrarnu prenaseljenost. Nju je jo{ i vi{e naglasila agrarna kriza krajem 20-tih i po~etkom 30-tih godina. Iako dvadesete godine obiljeàva po~etak ja~e industrijalizacije grada Poège, ona ipak nije bila dovoljna da preuzme agrarne vi{kove okolice. Upravo stoga iseljavanje stanovni{tva se nastavlja, me|utim, ta mogu}nost tijekom 20-tih godina prestaje zbog op}e gospodarstvene krize u svijetu. Mogu}nosti za iseljavanje u SAD su nakon rata bile suène uvo|enjem kvota za pojedine zemlje (1921. godine). Uzrokom je to da emigracijski tokovi skre}u prema Ju`noj Americi, Kanadi, pa i Australiji, a dio emigrira u europske zemlje. Nakon Prvog svjetskog rata zapo~eli su imigracijski procesi naseljavanjem iz Like, Primorja,

Gorskog kotara, Korduna i iz Bosne. Nakon Prvog svjetskog rata upravo navedeni uzroci utje~u na smanjivanje nataliteta i prirodnog prirasta.

U razdoblju 1921.-1931. apsolutni porast broja stanovni{tva bio je znatno manji od onog prije rata (9,33% : 19,07%, prosjek za 1880.-1910.). To vrijeme bilo je obiljeèno tako|er visokom stopom emigracije. Ve} tada po~inje proces depopulacije naselja.

U vremenskom intervalu 1921.-1931. 44 (15,9%) naselja ima negativnu bilancu kretanja broja stanovnika. Ja~anje gospodarstvene krize po~etkom 30-tih godina i polagani ekonomski oporavak do 1940-te jo{ su vi{e naglasili negativne tendencije u kretanju prirodnog prirasta, a i emigracija se i dalje poja~ava. Izrazito negativni utjecaj na demografski razvoj istraìvanog podru~ja imala su ratna doga|anja u razdoblju 1941.-1945.

U vremenu od 1931.-1948. broj stanovnika se smanjio za 9,977%. Objasniti se to moè uglavnom negativnim kretanjem prirodnog prirasta tijekom Drugog svjetskog rata zbog pove}ane stope mortaliteta kao posljedica poginulih sudionika ratnih operacija i `rtava rata (9,8% stanovni{tva 1931. godine - @erjavi}, 1980.), epidemije raznih zaraznih bolesti i gripe. Udarac "normalnom" razvoju broja stanovni{tva je i sna`na emigracija s podru~ja zahva}enih ratnim operacijama. Ve}i dio naselja @upanije od 1931-1948. biljeì demografski regres (187 naselja ili 67,51%). Najizrazitije demografsko pra`njenje biljeè naselja planinsko-brdskog okvira gdje gotovo i nema primjera pozitivnog kretanja stanovnika. Pozitivan razvoj zadràvaju isklju~ivo gradska naselja gdje se formiraju zbjegovi, naselja blià Poègi i Pakracu u niìm dijelovima zavale te nekoliko njih zapadno od rijeke Pakre.

Nakon 1948. pa da 1961. godine zabiljeèn je relativno pozitivniji porast broja stanovni{tva; od 1948.-1953. za 5,8 %, a od 1953.-1961. za 3,80 %. Op}i porast je manji od ostvarenog prirodnog prira{taja. To nesumnjivo pokazuje da je i dalje prisutna emigracija stanovni{tva. Tako je u razdoblju 1948.-1953. i 1953.-1961. depopulacijske tendencije pokazalo 84 (30,30%) odnosno 163 (58,84%) naselja na teritoriju dana{nje @upanije. Unato~ tome, zahvaljuju}i brzom i sna`nom porastu gradskih naselja za 14,57%, 27,4% i 35,40% (Poèga 17,6%, 31,8% i Pakrac 12,1%, 23,3%, Lipik 11,0%, 8,5%, Pleternica 7,3%, 26,2%)

- Polazi{ta -


159 u razdoblju 1948.-1953., 1953.-1961. i 1961.-1971. poja~anim procesom deagrarizacije dolazi do preraspodjele stanovni{tva. Unutra{njim migracijama prema radno aktivnim gradskim sredi{tima zapo~inje demografsko pra`njenje prometno izoliranih seoskih naselja brdskog i gorskog dijela @upanije. Ve}ina vi{kova agrarnog stanovni{tva zapo{ljava se u industriji Pakraca, Poège i Lipika, koji nakon rata doìvljava izvanredno brz razvoj. Primjera radi, u Poègi je broj industrijskih radnika od 1945. do 1975. pove}an s nekoliko stotina na oko 5.000, a u Pakracu od 1945. do 1975. s 140 na 2.610. (Poèga, Monografija 1977., Pakrac, Monografija 1978.).

U gotovo dva i pol desetlje}a (1948.-1971.) do punog su izraàja do{li oni dru{tveno-gospodarstveni procesi (industrijalizacija, deagrarizacija, deruralizacija, urbanizacija i drugi) koji su bitno utjecali na prostorno diferencijalna i dinami~ka obilje`ja stanovni{tva @upanije. Te su razlike posebno izraène kod pojedinih mikroregija, a posebno na razini naselja. Lagana degresija stanovni{tva zapo~eta u razdoblju 1948.-1953., ja~anjem deagrarizacije dosiè svoj maksimum tijekom {ezdesetih godina, a napose u vremenskom intervalu od 1971. do 1981. godine, kada je i @upanija u cjelini zabiljeìla lagani pad broja svog stanovni{tva (-2,56%). U tom razdoblju je 218 ili 78,70% naselja pokazalo depopulacijske tendencije.

Ukoliko bi se u razmatranje uzeo 28-godi{nji vremenski interval od 1953. do 1981. godine, broj depopulacijskih naselja, ne ra~unaju}i ona koja su odumrla ili izgubila svoje stanovni{tvo, porastao je sa 163 ili 58% na 218 ili 78,70%.

Dok je u tim naseljima 1953. godine ìvjelo 58.463 stanovnika ili 61,70% demografske mase @upanije, do 1981. taj se broj, zahvaljuju}i prvenstveno emigraciji, smanjio na 38.243 stanovnika ili 38,56% ukupnog stanovni{tva. Iako je to samo oko 5% vi{e od jedne tre}ine stanovni{tva 1981. godine, ono je ìvjelo na 1437 km2 (aproksimacija) ili 79,12% teritorija @upanije. Istodobno, unutarnjim migracijama do{lo je do pove}anja gusto}e na malim prostorima u gradovima i okolici odakle su bile povoljne mogu}nosti za dnevne migracije radne snage u radna àri{ta. 1981. godine u populacijski aktivnim naseljima (njih 69 ili 21,30%) na povr{ini od 379 km2 ili 20,88 % �ìvjelo je 60.946 stanovnika ili 61,44% demografske mase.

Na takav razvoj broja stanovnika utjecao je niz ~imbenika: 1 . demog r a f s k i1 . demog r a f s k i (kroz “autonomnu” redukciju prirodnog prira{taja), 2 . go spoda r s t v e no2 . go spoda r s t v e no -- po l i t i ~ k ipo l i t i ~ k i (polarizacija centar - periferija, diferencirani regionalni razvitak izraèn kroz migracije stanovni{tva), 3 . demog r a f s ko s t a r en j e ,3 . demog r a f s ko s t a r en j e , 4 . po s r edn i ,4 . po s r e dn i , odgo|eni efekt vanjskih faktora (rat, epidemije), 5 . o s t a l5 . o s t a l i (tradicionalni i psiholo{ki).

Pro{la zbivanja i procesi ostavili su dubok trag u naseljskoj i populacijskoj strukturi. Veliki broj malih naselja i, djelomi~no, disperzna naseljenost obiljeàva teren ve}eg dijela brdsko-gorskog okvira @upanije. Ona je posve neprimjerena u izmijenjenim dru{tveno-gospodarstvenim uvjetima, jer je industrijalizacija traìla odre|enu razinu koncentracije gospodarstvenih aktivnosti i stanovni{tva. Upravo stoga nesklad je djelomi~no prevladan prerazmje{tajem stanovni{tva. To je, s jedne strane, dovelo do zgu{njenja stanovni{tva u gradovima i njihovoj uòj okolici i razrje|ivanja ruralnih podru~ja, posebice malih naselja.

Urbanih sredi{ta je, prema najnovijem stanju, samo 4 (Poèga, Pakrac, Pleternica i Lipik). Njihov razmje{taj je neravnomjeran s obzirom da brdsko-planinski, dakle, ve}i dio @upanije, nema niti jedno gradsko naselje.

U najnovijoj etapi broj~anog razvoja stanovni{tva obuhva}enog popisima 1981. i 1991. godine zapaà se stagnantni demografski trend. Istina, zabiljeèn je neznatni porast (od 0,15 %) {to u odnosu na prethodni me|upopisni interval ukazuje na ne{to povoljniji populacijski razvoj. Gradska naselja i dalje obiljeàvaju umjeren, iako usporen, populacijski rast (7,97%)

- Polazi{ta -


160

~iji je za~etak zabiljeèn ve} 70-tih godina (13,27 %). Moè se to objasniti ~injenicom da je Hrvatska pa tako i �@upanija, u{la u razvojnu fazu "kasnog tranzicijskog dru{tva". U toj fazi ja~aju migracijski procesi koji ne uklju~uju kona~no preseljenje. Potvr|uju to i podaci o dnevnim migracijama stanovni{tva prema radno - aktivnim sredi{tima – Poègi, Pakracu, Lipiku i Pleternici.

Broj stanovnika koji radi izvan mjesta stalnog boravka u odnosu na prethodne popise sve je ve}i. Zna~ajan populacijski rast, u skladu s tim, biljeè naselja uè gravitacijske zone gradova iz kojih postoje najbolje mogu}nosti za dnevne migracije. Useljavanje u takova naselja odnosi se prvenstveno na poljoprivredno stanovni{tvo udaljenijih, prometno-geografski izoliranih naselja. Okolica Poège, Pakraca, Pleternice i Lipika pogodnija je za naseljavanje s obzirom na manje zahtjevna ulaganja u stambenu izgradnju. Dnevne migracije nisu, me|utim, sprije~ile dalju depopulaciju ruralnog brdsko-gorskog podru~ja. Seoska naselja u razdoblju 1971-1981. smanjuju broj svojeg stanovni{tva za -11,24 % a od 1981-1991. za -5,77%.

Osamdesete godine biljeè smanjenje demografskog regresa i to iz tri osnovna razloga:

1. starenje demogr1. starenje demogr afske mase depopulacijskih naselja š{to samo po sebi afske mase depopulacijskih naselja š{to samo po sebi r educ i r a b r o j mogu} i h em ig r ana t a , r educ i r a b r o j mogu} i h em ig r ana t a , 2. smanjene mogu}nosti zapo{ljavanja u inozemstvu i to zbog u~estal ih 2. smanjene mogu}nosti zapo{ljavanja u inozemstvu i to zbog u~estal ih manjih gospodarstvenih kriza u zapadnoj Europi, a iseljavanje u prekomorske manjih gospodarstvenih kriza u zapadnoj Europi, a iseljavanje u prekomorske z em l j e z a h t i j e v a v e } a z em l j e z a h t i j e v a v e } a po}e t n a u l a g an j a u p r e s e l j e n j e , po}e t n a u l a g an j a u p r e s e l j e n j e , 3 . p r e v l a d a v an j e p r i r o dnog pada . 3 . p r e v l a d a v an j e p r i r o dnog pada .

O~ito je da su navedeni razlozi utjecali i na blago smanjenje broja naselja s negativnim kretanjem broja stanovni{tva (s 218 u razdoblju 1971.- 1981. na 193 od 1981.-1991.). T a b e l a 1 1 0 .T a b e l a 1 1 0 .

KKRETANJE BROJA STANOVNIKA RETANJE BROJA STANOVNIKA PO@E[KOPO@E[KO –– SLAVONSKE @UPANIJE U RAZDOBLJU SLAVONSKE @UPANIJE U RAZDOBLJU 1 9 8 1 . 1 9 8 1 . DO 1 9 9 1 . GOD .DO 1 9 9 1 . GOD .

O p } i n aO p } i n a / g r a d/ g r a d

S t a n o v n i c iS t a n o v n i c i 1 9 8 1 . g o d .1 9 8 1 . g o d .

1 9 8 1 / 9 1 .1 9 8 1 / 9 1 . g o d .g o d .

S tanovn i c i1991 .S tanovn i c i1991 . g o d .g o d .

P r i r o d n i p r i r a s t P r i r o d n i p r i r a s t 8 1 / 9 1 . ( % )8 1 / 9 1 . ( % )

M i g r a c i j s k i M i g r a c i j s k i s a l d os a l d o

Poèga 26.708 5,4 28.157 3,2 2,2 Pakrac 16.475 -0,7 16.367 - 1,1 0,4 Pleternica 13.393 - 2,0 13.119 2,9 - 4,9 Lipik 11.428 - 1,8 11.222 - 1,7 - 0,1

Brestovac 5.840 - 7,6 5.395 - 6,5 - 1,1 âglin 4.646 - 15,5 3.928 - 8,6 - 6,9 Jak{i} 3.755 9,5 4.113 4,5 5 Kaptol 3.522 1,2 3.566 2,4 - 1,2 Kutjevo 7.485 - 1,6 7.366 2,5 4,1 Velika 5.937 2,8 6.101 0,6 2,2

k a r t a k a r t a –– ne t o m ig r a c i j s k i s a l do 81 ne t o m ig r a c i j s k i s a l do 81 -- 9191

- Polazi{ta -


161 Najnovije razdoblje 1991.-1997. obiljeèno je nizom izvanrednih doga|aja koji su

imali veliki utjecaj na recentno kretanje broja stanovnika i neke strukture stanovni{tva @upanije. Ratni doga|aji tijekom Domovinskog rata od 1991-1995. godine izazvali su znatne migracije stanovni{tva. Paralelno s iseljavanjem znatnog dijela srpskog stanovni{tva, do{lo je do privremenog useljavanja izbjeglih i prognanih Hrvata iz Podunavlja i BiH. Prema podacima Ureda za prognanike i izbjeglice @upanije poè{ko-slavonske i procjena ZPO (studija 1995.) podru~je biv{e poè{ke op}ine napustilo je 6909 Srba (70,8 % Srba) ili oko 9,63 % ukupnog stanovni{tva, odnosno 10,45 % prisutnog stanovni{tve 1991. godine, a privremeno je naseljeno u razdoblju 1991-1992. godina 7013 prognanika i izbjeglica Hrvata.

Na temelju tih podataka ùpanijske institucije izvr{ile su procjenu broja stanovnika za 1994. godinu (68848 prisutnih stanovnika) na podru~ju biv{e op}ine Poège. To je, me|utim, te{ko prihvatiti i to stoga, {to procjena ne uzima u obzir prirodno kretanje stanovni{tva i broj emigranata autohtonog hrvatskog i ostalog stanovni{tva. Na àlost, ne stoje nam na raspolaganju podaci za migracijske procese tijekom 1991.-1992. na podru~ju biv{e op}ine Pakrac. Stoga je izvr{ena aproksimacija koja se temelji na postupnom udjelu srpskih emigranata na podru~ju op}ine Poège (70%!). Tim podacima dodano je aproksimativno i oko 500 Hrvata iseljenika i prognanika, za koje pretpostavljamo da su smje{teni na podru~ju biv{e op}ine Pakrac. Valja osim toga re}i da nisu poznati podaci broja povratnika Hrvata i Srba nakon 1995. godine kao ni broj povratnika ekonomskih migranata iz inozemstva. Prema tome, procjena broja stanovnika Poè{ko-slavonske ùpanije krajem 1997. godine ostaje u sferi pretpostavki i podataka Dràvnog zavoda za statistiku za prirodno kretanje stanovni{tva.

Prema mi{ljenju autora, uzimaju}i pri tom u obzir podatke prirodnog prirasta te ~injenicu da se 90% emigranata Srba jo{ uvijek nije vratilo, a isto tako ni 50 - tak % hrvatskih prognanika i izbjeglica, grosso modo se moè procijeniti da je na prostoru Poè{ko-slavonske ùpanije krajem 1997. godine ìvjelo oko 78850 ìtelja ili 85,4 % prisutnog stanovni{tva 1991. godine, odnosno oko 85500 ìtelja ako se ra~una sveukupno stanovni{tvo 1991. godine. Tablica 104. Izra~un procjene aproksimativnog broja prisutnog i ukupnog broja stanovni{tva 1997. godine (u odnosu na popis stanovni{tva 1991. godine). T a b e l a 1 1 1 .T a b e l a 1 1 1 .

Popis stanovni{tva Popis stanovni{tva 1 9 9 1 .1 9 9 1 .

B r o j B r o j stanovnikastanovnika

Emigrirali Srbi Emigrirali Srbi -- aproksimaci jaaproksimaci ja

Broj izbjeglih s Broj izbjeglih s slob. podru~jaslob. podru~ja -- a p r o k s .a p r o k s .

Broj prisutnih Broj prisutnih i zb j . i prog . i zb j . i prog . a p r o k s .a p r o k s .

Prirodni Prirodni p r i r a s t p r i r a s t 1991 1991 –– 1 9 9 71 9 9 7

B r o j B r o j stanovnika stanovnika 1 9 9 7 1 9 9 7 -- a p r o k s .a p r o k s .

Prisutno stanovni{tvo

92300 13300 5000 4000 450 78850

Ukupno stanovni{tvo

99334 13300 5000 4000 450 85500

Ratnim doga|anjima na podru~ju @upanije jedan dio naselja je ostao bez stanovni{tva

te jo{ uvijek u jednom dijelu naselja nitko ne ìvi, a {to je utvr|eno i popisom stanovni{tva iz 2001. godine, to su naselja u gradskim/op}inskim sredi{tima:

Grada Pak r a caG r ada Pak r a ca : Bjelajci, Bu~je, Cicvare, Cikote, Dereza, Donja [umetlica, Glavica, Jakovci, Koturi}, Lipovac, Mali Budi}i, Prgomelje, Rogulje, Srednji Grahovljani, Tisovac i Veliki Budi}i.

Gr ad a L i p i k a : G r a d a L i p i k a : Bujavica. Op} i n e B r e s t o v a c : Op} i n e B r e s t o v a c : Amatovci, Bogda{i}, Crljenci, ê~avac, ê~ava~ki Vu~jak, Jeminovac,

Kamenska, Kamenski [eovci, Kamenski Vu~jak, Koprivna, Kru{evo, Mihajlije, Mrkoplje, Ru{evac, Saìje, Strijeèvica, [njegavi}, [u{njari, Vrani}.

Op} i n e Ve l i k a : Op} i n e Ve l i k a : Gornji Vrhovci, Kantrovci, Klisa, Markovac i Njeì}. U istim naseljima se i dalje planira zadràti status naselja u postoje}im granicama, U istim naseljima se i dalje planira zadràti status naselja u postoje}im granicama,

be z mogu}no s t i p r o { i r e n j a , a l i i mogu}no s t i p r e i s p i t a t i s t a t u s e po j e d i n i h . be z mogu}no s t i p r o { i r e n j a , a l i i mogu}no s t i p r e i s p i t a t i s t a t u s e po j e d i n i h . Za podru~je @upanije gusto}a nase l jenost i gra|ev insk ih podru~ja gradovagusto}a nase l jenost i gra|ev insk ih podru~ja gradova i naselja

iznosi u prosjeku 8,22 st/ha, za Grad Poègu iznosi 16,4 st/ha, Grad Pakrac 17,86 st/ha,

- Polazi{ta -


162

Grad Pleternica 11,79 st/ha i Grad Lipik 8,39 st/ha dok za ostala naselja na cjelokupnoj @upaniji iznosi 6,53 st/ha.

Gospodarstveno aktivno stanovni{tvo dijeli se na dvije skupine. Prvu ~ine sve zaposlene osobe s punim ili djelomi~nim radnim vremenom, sve osobe

koje aktivno obavljaju neko zanimanje, ali nisu u radnom odnosu (poljoprivreda, zanatstvo, pomaù~i ~lanovi obitelji i sli~no), nezaposlene osobe u odre|enom razdoblju

Drugu skupinu ~ine osobe koje imaju samostalni izvor dohotka (rentijeri, stipendisti i dr.) i gospodarstveno ovisne osobe (uzdràvane).

Prvu skupinu ~ini gospodarstveno aktivno stanovni{tvo u uèm smislu, a drugu ekonomski neaktivno stanovni{tvo.

U @upaniji 35.274 stanovnika ili 35,6% ~ini aktivno stanovni{tvo, a na uzdraàvano otpada ~ak 37,9% , a na osobe s osobnim primanjima 15% ukupne populacije.

Aktivno stanovni{tvo vezano je za rad u tri osnovna sektora djelatnosti:

-- primarni primarni –stanovni{tvo koje radi u poljoprivredi, ribarstvu i {umarstvu, -- s e kunda rn i s e kunda rn i–stanovni{tvo zaposleno u industriji, rudarstvu, graditeljstvu i zanatstvu, -- tercijarni tercijarni –stanovni{tvo zaposleno u uslu`nom zanatstvu, prometu, ugostiteljstvu, trgovini,

bankarstvu, upravi, kulturi, obrazovanju, znanosti. Drugi i tre}i sektor obuhva}a u novije doba najve}i broj aktivnog stanovni{tva: u

sekundarnom 15.870 stanovnika ili 44,86%, a tercijarnom 10.148 stanovnika ili 28,69% cjelokupnog aktivnog stanovni{tva (popis stanovni{tva 1991. godine.).

Primarne djelatnosti zbog izuzetno jakih procesa deagrarizacije i deruralizacije te urbanizacije zapo{ljavaju manje od jedne ~etvrtine aktivnog stanovni{tva (8.243 ili 23,3%). Na podru~ju gradova Poège, Pakraca, Pleternice i Lipika zabiljeène su najve}e koncentracije aktivnog stanovni{tva zaposlenog u uslu`nim i proizvodnim djelatnostima. Na tom podru~ju koncentriran je najve}i broj seoskih naselja pod utjecajem gradskih centara, kojeg radno aktivni, zahvaljuju}i mogu}nostima dnevnog migriranja prema gradskim sredi{tima, napu{taju poljodjelstvo i zapo{ljavaju se u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima.

U ostalim op}inama preorijentacija poljoprivrednog stanovni{tva na proizvodne djelatnosti u tercijarne najizrazitija je u naseljima povoljnog geografskog poloàja uz najfrekventnije prometnice, gdje postoje povoljne mogu}nosti za razvoj dnevnih migracija.

T a b e l a 1 1 2 .T a b e l a 1 1 2 .

AKTIVNO STANOVNI[TVO NA PODRU^JU AKTIVNO STANOVNI[TVO NA PODRU^JU PO@E[KOPO@E[KO -- SLAVONSKESLAVONSKE @UPANIJE 1991. GODINE @UPANIJE 1991. GODINE Aktivno stanovni{tvoAkt ivno stanovni{tvo P r ima r n i s e k t o rP r ima r n i s e k t o r S e k u n d a r s n iS e k u n d a r s n i

s e k t o rs e k t o r T e r c i j a r n iT e r c i j a r n i s e k t o rs e k t o r

Op } i n aOp } i n a / g r a d/ g r a d

B r o jB r o j %% B r o jB r o j %% B r o jB r o j %% B r o jB r o j %%

Po ` e g aPo ` e g a 10.025 100 850 8,5 4.857 48,4 4.025 40,1 P a k r a cP a k r a c 6.033 100 575 9,3 3.009 49,9 2.217 36,8

P le te rn i caP le te rn i ca 3.804 100 954 25,1 1.772 46,6 222 24,3 L i p i kL i p i k 3.897 100 595 15,3 2.123 54,5 998 25,6

B r e s t o v a cB r e s t o v a c 2.651 100 1.514 57,1 656 24,8 422 15,9 âg l i n^ a g l i n 1.459 100 873 59,8 352 24,1 205 14,1 J a k { i }J a k { i } 1.346 100 242 18,0 787 58,4 291 21,6 Ka p t o lK a p t o l 1.300 100 533 41,0 551 42,4 175 13,5 Ku t j e v oKu t j e v o 2.398 100 1.148 47,9 865 36,1 340 14,2 Ve l i k aVe l i k a 2.111 100 848 40,1 728 34,5 495 23,4

Ukup n o :U k u p n o : 35.374 100 8.243 23,3 15.780 44,9 10.148 28,7 Izvor podataka: Demografska studija

- Polazi{ta -


163 k a r t ak a r t a -- p r i m a r n e d j ep r im a r n e d j e l a t n o s t il a t n o s t i

k a r t a s e kunda r n e d j e l a t no s t ik a r t a s e kunda r n e d j e l a t no s t i

k a r t ak a r t a -- t e r c i j a l n e d j e l a t n o s t i t e r c i j a l n e d j e l a t n o s t i

Najve}i udio poljoprivrednog stanovni{tva redovito je u prometno izoliranijim naseljima brdsko-gorskog podru~ja Poè{tine i isto~nim dijelovima pakra~kog kraja.

- Polazi{ta -


164 T a b e l a 1 1 3 .T a b e l a 1 1 3 .

POL JOPRPOL JOPR I V R E DNO S T A NO V N I [ T V O I V R E DNO S T A NO V N I [ T V O PO@E[KOPO@E[KO -- SLAVONSKESLAVONSKE @UPANIJE 1991. GODINE @UPANIJE 1991. GODINE

Op}ina /Grad

Ukupno poljoprivredn

o stanovni{tva

Aktivno poljoprivredno stanovni{tvo.

Uzdràvano poljoprivredno stanovni{tvo

Udio polj.stanov. u

ukupn. stanov. %

Udio aktiv. polj. u ukup. aktivnom

st. u %

Po ` e g aPo ` e g a 1.156 735 421 4,1 7,3 P a k r a cP a k r a c 1.358 989 369 8,0 16,0

P l e t e r n i c aP l e t e r n i c a 1.834 930 904 14,1 24,4

L i p i kL i p i k 1.399 819 580 12,0 20,0

B r e s t o v a cB r e s t o v a c 2.172 1.735 437 40,3 65,4 âg l i n^ a g l i n 1.443 986 457 36,7 67,6

J a k { i }J a k { i } 655 386 269 15,9 28,7

Ka p t o lK a p t o l 1.040 649 391 29,2 49,9 Ku t j e v oKu t j e v o 1.772 1.018 754 24,1 42,5

Ve l i k aVe l i k a 1.337 935 402 21,9 44,3 Izvor podataka: Demografska studija

Prema stanju 31.12.1999. godine na podru~ju @upanije registrirano je 2.325 pravnih osoba od kojih je svega 912 aktivnih. Oblici vlasni{tva prikazani su u sljede}oj tabeli;

U sljede}oj tablici prikazane su pravne osobe prema podru~jima aktivnosti;

T a b l i c a 1 1 4 .T a b l i c a 1 1 4 . PRAVNE OSOBE PREMA AKTIVNOSTI I PODRU^JIMA DJELATNOSTI , STANJE 31.12.1999.PRAVNE OSOBE PREMA AKTIVNOSTI I PODRU^JIMA DJELATNOSTI , STANJE 31.12.1999.

Red. br.Red. br. P o d r u ~ jP o d r u ~ j e a k t i v n o s t ie a k t i v n o s t i R e g i s t r i r a n eR e g i s t r i r a n e A k t i v n eA k t i v n e

1. Poljoprivreda, lov i {umarstvo 94 34 2. Ribarstvo 2 1 3. Rudarstvo i va|enje 2 2

4. Prera|iva~ka industrija 236 127

5. Opskrba elekt. energijom, plinom i vodom 3 3 6. Gra|evinarstvo 154 83

7. Trgovina na veliko i malo 781 329

8. Hoteli i restorani 110 49 9. Prijevoz, skladi{tenje i veze 95 42

10. Financijsko posredovanje 9 7

11. Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 127 69 12. Javna uprava i obrana 43 12

13. Obrazovanje 41 35

14. Zdravstvena za{tita i socijalna skr 44 24 15. Ostale dru{tvene, socijalne i osobne uslu`ne djelatnosti 583 93

16. Izvanteritorijalne organizacije i tijela 1

U K U P N O :U K U P N O : 2.325 912 II z v o r p o d a t a k a : D r ` a v n i z a v o d a z a s t a t i s t i k u R H .z v o r p o d a t a k a : D r ` a v n i z a v o d a z a s t a t i s t i k u R H .

T a b e l a 1 1 5 .T a b e l a 1 1 5 .

REGISTRIRANE I AREGISTRIRANE I A KTIVNE PRAVNE OSOBE NA PODRU^JU @UPANIJE OD 31.12.1999. KTIVNE PRAVNE OSOBE NA PODRU^JU @UPANIJE OD 31.12.1999. GOD INEGOD INE

O b l i c i v l a s n i { t v aO b l i c i v l a s n i { t v a P r a v n e P r a v n e o s o b eo s o b e

UkupnoUkupno dràvnodràvno

u d i o u u d i o u ukupnomukupnom

privatnoprivatno u d i o u u d i o u ukupnomukupnom

zadru`nozadru`no u d i o u u d i o u ukupnomukupnom

mje{ovitomje{ovito u d i o u u d i o u

u k u p n omu k u p n om

A k t i v n iA k t i v n i 912 155 17,00% 723 79,3% 5 0,5% 29 3,2%

RegistriraniRegistrirani 2325

II z v o r p o d a t a k a : D r ` a v n i z a v o d a z a s t a t i s t i k u R H . .z v o r p o d a t a k a : D r ` a v n i z a v o d a z a s t a t i s t i k u R H . .

T a b l i c a 1 1 6 .T a b l i c a 1 1 6 . POS LO VN I S UB J EK T I N A PODRU^ JU PO @ E [KO POS LOVN I S UB J EK T I N A PODRU^ JU PO @ E [KO -- SLAVONSKE @UPAN IJE SLAVONSKE @UPAN IJE POS LOVN I S UB J EKT I N A PODRU^ JU POS LOVN I S UB J EKT I N A PODRU^ JU PO@E[KOPO@E[KO -- S L A VONSKE @ U P AN I J E 1 9 9 9 S L A VONSKE @ U P AN I J E 1 9 9 9 . g .. g .

P r a v n i s u b j e k t i P r a v n i s u b j e k t i u k u p n ou k u p n o

Trgova~ka dru{tvaTrgova~ka dru{tva P o d u z e } a i P o d u z e } a i z a d r u g ez a d r u g e

Ustanove, tijela, udruge, Ustanove, tijela, udruge, f o n d o v i i o r g a n i z a c i j ef o n d o v i i o r g a n i z a c i j e

Registr. Aktivne Registr. Aktivne Registr. Aktivne Registr. Aktivne

O b r t i O b r t i s l o b o d n e s l o b o d n e p r o f e s i j ep r o f e s i j e

Ukupno: 2.325 912 580 526 1.055 240 690 146 1.022 II z v o r p o d a t a k a : D r ` a v n i z a v o d a z a s t a t i s t i k u R H . .z v o r p o d a t a k a : D r ` a v n i z a v o d a z a s t a t i s t i k u R H . .

- Polazi{ta -


165 Najve}a koncentracija gospodarskih kapaciteta u na{oj @upaniji je u Poègi, zatim Pakracu, Pleternici, Kutjevu, Lipiku, Velikoj, Jak{i}u, Brestovcu i Kaptolu, a najmanja u

âglinu. Broj zaposlenih najve}i je u Poègi, a najmanji na podru~ju âglina. Broj zaposlenih na podru~ju @upanije potrebno je uve}ati za 809 djelatnika u 1999.

godini i to za djelatnike uposlene u javnim poduze}ima: - Hrvatskoj elektroprivredi 171 djelatnik, - Hrvatskim po{tama 161 djelatnik, - Hrvatskim telekomunikacijama 121 djelatnik, - Hrvatskim {umama 356 djelatnika. Ukupno; 809 djelatnika

T a b e l a 1 1 7 .T a b e l a 1 1 7 .

STUPANJ KONCENTRACIJE GOSPODARSKIG KAPACITETA NA PODRU^JU @UPANIJE 1999. god.STUPANJ KONCENTRACIJE GOSPODARSKIG KAPACITETA NA PODRU^JU @UPANIJE 1999. god.

Zaposleno na 1000/st.Zaposleno na 1000/st. Zapos leno po km2Zapos leno po km2 R e d .R e d . b r .b r .

Op}ina/GradOp}ina/Grad B r . p r a v n iB r . p r a v n i hh o s o b ao s o b a

B r o jB r o j zaposlenihzaposlenih

% zaposlenih% zaposlenih

B r o jB r o j U k u p a n b r . s t .U k u p a n b r . s t . Pov .u km2Pov .u km2 1 .1 . Po ` e g aPo ` e g a 352 5.818 63,93 206,62 28.157 43,58 133,5

2 .2 . P a k r a cP a k r a c 54 660 7,25 40,32 16.367 1,84 358

3 .3 . L i p i kL i p i k 26 721 7,92 64,24 11.222 3,46 208

44 .. P l e t e rn i caP l e t e rn i ca 44 537 5,9 40,93 13.119 2,64 203

5 .5 . B r e s t o v a cB r e s t o v a c 11 26 0,28 4,81 5.395 0,09 279

6 .6 . ^ a g l i n^ a g l i n 4 25 0,27 6,36 3.928 0,14 178,2

7 .7 . J a k { i }J a k { i } 15 45 0,5 10,94 4.113 1,03 43,4

8 .8 . K a p t o lK a p t o l 11 44 0,49 12,33 3.566 0,51 85

9 .9 . Ku t j e v oKu t j e v o 32 1.178 12,95 159,92 7.366 6,8 173,1

1 0 .1 0 . Ve l i k aVe l i k a 17 46 0,51 7,53 6.101 0,29 154

UKUPNO :UKUPNO : 5 6 65 6 6 9 . 1 0 09 . 1 0 0 1 0 01 0 0 9 1 , 6 19 1 , 6 1 9 9 . 3 3 49 9 . 3 3 4 5 , 0 15 , 0 1 1 8 1 5 , 21 8 1 5 , 2 II z v o r p o d a t a k a : D r ` a v n i z a v o d a z a s t a t i s t i k u R H . .z v o r p o d a t a k a : D r ` a v n i z a v o d a z a s t a t i s t i k u R H . .

G r a|e v i n s k a pod r u ~ j aG r a|e v i n s k a pod r u ~ j a zauzimaju 6,65% povr{ine @upanije {to ukazuje na pojavu

neracionalnog kori{tenja gra|evinskog zemlji{ta te neprestano smanjivanje poljoprivrednog zemlji{ta i njegovo pretvaranje u gra|evinsko.

Unutar povr{ine za razvoj Grada Poège (1283,84 ha) na prostore za razvoj posebne namjene otpada ukupno 146,45 ha, {to ~ini 11,41 % od ukupne povr{ine za razvoj grada, a od ~ega je svega 57,19 ha izgra|eno. T a b e l a 1 1 8 .T a b e l a 1 1 8 .

ODNOS POVR[INA ZA RAZVOJ GOSPODARSTVA UNUTAR POVR[INA ZA RAZVOJ NASELJAODNOS POVR[INA ZA RAZVOJ GOSPODARSTVA UNUTAR POVR[INA ZA RAZVOJ NASELJA

R.b.R.b. N a s e l j eN a s e l j e Ukupna povr{ina za Ukupna povr{ina za r a z v o j n a s e l j ar a z v o j n a s e l j a

haha

P o v r { i n a z a r a z v o j P o v r { i n a z a r a z v o j g o s p o d a r s t v ag o s p o d a r s t v a

haha

% P o v r { i n a z a r a z v% P o v r { i n a z a r a z v o j o j gospodarstva u odnosu na gospodarstva u odnosu na u k u p n u p o v r . n a s e l j au k u p n u p o v r . n a s e l j a

1. Poèga 1283,84 164,47 12,81

2. Pakrac 458,82 30,23 6,59

3. Lipik 443,73 38,38 8,63

4. Pleternica 325,38 41,97 12,89

5. Kutjevo 253,96 73,98 29,13

6. Velika 253,85 25,61 10,09

7. Filipovac 101,99 2,75 2,69

8. Kusonje 127,46 2,43 1,91

- Polazi{ta -


166

Va ` e } im GUPVa ` e } im GUP -- m Poège, Pakraca, Lipika, Pleternice i Kutjevam Poège, Pakraca, Lipika, Pleternice i Kutjeva predvi|ene su velike povr{ine za industrijsku namjenu planirane za razvoj industrije, skladi{ta i servisa. Ovakovi planovi stoga doprinose neracionalnom kori{tenju prostora. T a b e l a 1 1 9 .T a b e l a 1 1 9 .

ZON E Z A R A Z VO J GOS POD A R S T V A ZON E Z A R A Z VO J GOS POD A R S T V A PO@E[KOPO@E[KO -- S L A VONSKES L A VONSKE @UPAN I J E @UPAN I J E

NASE L J ANASE L J A UKUPNA POVR[INA haha

IZGRA\ENO haha

SLOBODNO haha

PO @ EG APO @ EG A 1 6 4 , 4 6 9 41 6 4 , 4 6 9 4 8 1 , 4 9 5 68 1 , 4 9 5 6 8 2 , 9 7 3 88 2 , 9 7 3 8 PAKRAC 30,2312 18,7318 11,4994

LIPIK 38,3861 17,0021 21,3840

PLETERNICA 41,9657 11,3229 30,2217 BRESTOVAC - - -

ÂGLIN - - - JAK[I] - - - KAPTOL - - KUTJEVO 73,9841 13,2677 60,7164

VELIKA 25,6091 18,1989 7,4102 FILIPOVAC 2,7486 2,1754 0,5732 KUSONJE 2,4258 0,8293 1,5965

UKUPNO: 379,82 163,0237 216,3752

Navedene zone za razvoj gospodarstva smje{tene su unutar postoje}ih povr{ina za

razvoj naselja. Za naselje Brestovac, âglin, Jak{i} i Kaptol ne postoje predvi|ene zone za razvoj gospodarstva unutar postoje}ih povr{ina za razvoj naselja. Stoga se za ta naselja predvi|a pro{irenje istih ili formiranje povr{ina za izdvojene namjene za obavljanje gospodarskih djelatnosti, uz prethodnu procjenu i provjeru smanjenja neizgra|enih dijelova neprikladnih za gradnju, te po{tivanje to~. 3 i 5 Odredbi za provo|enje ovog Plana.

Na podru~ju @upanije eksploatira se nekoliko razli~itih mineralnih sirovina kao {to je tehni~ki gra|evinski kamen, kvarcni pijesak i opekarska glina. Ve}i dio eksploatacijskih polja nema projektnu dokumentaciju za rad niti izra|en projekt sanacije polja nakon njihova napu{tanja. Na navedenom podru~ju dolazi do naru{avanja krajobraza, zaga|enja zraka i vode, prekomjerne buke, te stvaranja vibracija koje o{te}uju srednjovjekovne stare gradove, za{ti}ene spomenike kulture u neposrednoj blizini.

Za ranije napu{tena glini{ta (Lipik i Poèga) nu`no je na~initi katastar te ih postupno sanirati. Sirovina za gra|evinsku industriju ima u dovoljnoj mjeri na podru~ju @upanije (kamen, glina, pijesak). Osim razvojnih mogu}nosti temeljenih na osnovnim prirodnim resursima, zna~ajan potencijal predstavljaju i prirodne vrijednosti @upanije koje do danas nisu dovoljno iskori{tene.

Poseban problem na podru~ju @upanije predstavlja zbrinjavanje komunalnog otpada u svakoj jedinici lokalne samouprave jer se do sada koriste svega dva odlagali{ta u cijeloj @upaniji (Vinogradine i Crkvi{te).

Nepravilan na~in deponiranja raznih vrsta komunalnog otpada i nerije{ena odvodnja otpadnih voda u urbanim zonama posljedice su zaga|enja tla i podzemnih voda. Tako|er, velik problem predstavlja nekontrolirana (bespravna) izgradnja gospodarskih farmi u pojedinim naseljima ili izvan njih. Ona je nedovoljno ili nikako kontrolirana, pa predstavlja opasnost za zaga|enja tlao i ekolo{ka zaga|enja okoli{a opasna po zdravlje ljudi. Obzirom da je nizinski prostor ujedno i najnaseljenije i najurbaniziranije podru~je te podru~je intenzivne poljoprivredne obrade, velik problem predstavlja infiltracija voda s povr{ina terena u gornji vodonosni sloj {to nepovoljno utje~e na kvalitetu vode. U okviru naru{avanja optimalnog stanja okoli{a poseban problem predstavlja zaga|ivanje podzemnih voda kao posljedica neizgra|ene kanalizacijske mreè.

Na podru~ju @upanije prisutna je tendencija nestajanja vrednije ruralne arhitekture i specifi~nih tipova naselja. U nekim mjestima postoji niz primjera naru{avanja ranijeg sklada neadekvatnim zahvatima, posebno na podru~ju realizacije novih gra|evina. Do{lo je do

- Polazi{ta -


167 promjene u naseljima na podbr|ima i brdskim krajevima te u naseljima ravni~arskih obilje`ja gdje je naru{en raniji sklad, sistem zaselaka s prirodnim krajolikom (brdska naselja) i naselja koja su zbijenog ili izduènog tipa, nepravilnih geometrijski formi (ravni~arska naselja i u dolinama rijeka).

Na tom podru~ju nalazi se ukupno je 624 gra|evine koje su ev ident i rane, prevent i vno ev ident i rane, prevent i vno z a { t i } ene i r eg i s t r i r a n e kao spomen i c i ku l t u r ez a { t i } ene i r eg i s t r i r a n e kao spomen i c i ku l t u r e i to: Grad Poèga 104, Grad Pakrac 173, Grad Lipik 74, Grad Pleternica 89, Op}ina Brestovac 30, Op}ina âglin 33, Op}ina Jak{i} 12, Op}ina Kaptol 13, Op}ina Kutjevo 56 i Op}ina Velika 40.

Osno vn i p r i r o dn i r e s u r s @upan i j eOsno vn i p r i r o dn i r e s u r s @upan i j e ~ine poljoprivredne i {umske povr{ine, nalazi{ta kamena, kvarcnog pijeska, termalnih voda i dr. Prirodni resursi nisu u dovoljnoj mjeri iskori{teni, a posebno s podru~ja turisti~ke valorizacije.

Po l j op r i v r edne pov r { i n ePo l j op r i v r edne pov r { i n e zauzimaju najve}i dio @upanije, 49,30%, pri ~emu najvi{e participiraju ratarske obradive povr{ine-43,13%. Od ratarskih kultura najvi{e se uzgaja p{enica, kukuruz, {e}erna repa i duhan, a u posljednje vrijeme znatno se pove}ao uzgoj vinove loze i vo}a. Pa{nja~ke i livadske povr{ine povoljne su za razvoj sto~arstva.

Drugo mjesto po veli~ini zauzimaju {umske pov r { i n e{umske pov r { i n e 45,26% povr{ine @upanije. Prosje~na starost gospodarskih {uma je 64 godine, a drvna zaliha 204 m3/ha i cca 20% nià od normalne zbog prevelikih sje~a, osobito u periodu od 1980.–1995. godine. Etat se postupno smanjuje zbog nepovoljne debljinske, dobne strukture i zbog preintenzivnih sje~a u zadnjem desetlje}u, a nakon 2015. godine o~ekuje se postupno pove}avanje.

RATOM RAZORENA PODRU^JARATOM RAZORENA PODRU^JA

Tijekom Domovinskog rata u sva ~etiri grada (Pakrac, Lipik, Poèga i Pleternica) kao i na podru~ju {est jedinica lokalne samouprave poè{ko-slav. ùpanije zabiljeèna su velika o{te}enja gra|evina uzrokovana ratnim djelovanjima.

Na j ve}a ra za ran j a p re t rp j e l i su g rad Pak rac i L ip i kNa j ve}a ra za ran j a p re t rp j e l i su g rad Pak rac i L ip i k s pripadaju}im naseljima. Ratna {teta evidentirana je na 9256 o{te}enih ili uni{tenih gra|evina, od ~ega je 9135 u privatnom vlasni{tvu a 121 gra|evina u dràvnom vlasni{tvu. [teta je u~injena na ukupno 9510 stanova. U g r adu Pak r a cuU g r adu Pak r a cu ukupno je o{te}eno 4028 stambenih gra|evina. O{te}enja su od I. do VI. kategorije kako slijedi:

I. katergorija o{te}enja 250 gra|evina (6,2% od ukupnog broja o{te}enih), II. kategorija o{te}enja 408 gra|evina (10,1%), III. kategorija o{te}enja 886 gra|evina (22%), IV. kategorija o{te}enja 492 gra|evine (12,2%), V. kategorija o{te}enja 1018 gra|evina (25,3%), VI. kategorija o{te}enja 974 gra|evine (24,2%).

U g r adu L i p i k uU g r adu L i p i k u ukupno je o{te}eno 2535 gra|evina. O{te}enja su od I – VI kategorije slijedom: I. katergorija o{te}enja 131 gra|evina (5,2%), II. kategorija o{te}enja 169 gra|evina (6,7%), III. kategorija o{te}enja 407 gra|evina (16,1%), IV. kategorija o{te}enja 282 gra|evine (11,1%), V. kategorija o{te}enja 541 gra|evina (21,3%), VI. kategorija o{te}enja 1005 gra|evina (39,6%).

U g r adu Po ` eg iU g r adu Po ` eg i ukupno je o{te}eno 459 gra|evina. O{te}enja su od I.–VI. kategorije: I. katergorija o{te}enja 233 gra|evina (50,8%), II. kategorija o{te}enja 65 gra|evina (14,2%), III. kategorija o{te}enja 104 gra|evina (22,6%), IV. kategorija o{te}enja 19 gra|evine (4,1%), V. kategorija o{te}enja 14 gra|evina (3,1%), VI. kategorija o{te}enja 24 gra|evina (5,2%).

- Polazi{ta -


168

U g radu P l e t e r n i c iU g r adu P l e t e r n i c i ukupno je o{te}eno 89 gra|evina. O{te}enja su od I.–VI. kategor.: I. katergorija o{te}enja 14 gra|evina (15,7%), II. kategorija o{te}enja 11 gra|evina (12,4%), III. kategorija o{te}enja 52 gra|evina (58,4%), IV. kategorija o{te}enja 4 gra|evine (4,5%), V. kategorija o{te}enja 4 gra|evine (4,5%), VI. kategorija o{te}enja 4 gra|evine (4,5%).

U op} i n i B r e s t o v a cU op } i n i B r e s t o v a c ukupno je o{te}ena 1191 gra|evina. O{te}enja su od I.–VI. kat: I. katergorija o{te}enja 71 gra|evina (6%), II. Kategorija o{te}enja 38 gra|evina (3,2%), III. Kategorija o{te}enja 49 gra|evina (4,1%), IV. Kategorija o{te}enja 77 gra|evine (6,5%), V. Kategorija o{te}enja 765 gra|evine (64,2%), VI. kategorija o{te}enja 191 gra|evina (16%).

U op} i n i Ve l i k aU op} i n i Ve l i k a ukupno je o{te}eno 727 gra|evina. O{te}enja su od I–VI kat.: I. kategorija o{te}enja 134 gra|evina (18,4%), II. kategorija o{te}enja 58 gra|evina (8%), III. kategorija o{te}enja 38 gra|evina (5,2%), IV. kategorija o{te}enja 40 gra|evine (5,5%), V. kategorija o{te}enja 361 gra|evine (49,7%), VI. kategorija o{te}enja 96 gra|evina (13,2%).

U op} i n i J a k { i }U op} i n i J a k { i } ukupno je o{te}eno 100 gra|evina. O{te}enja su od I. – VI. kat.: I. katergorija o{te}enja 35 gra|evina (35%), II. kategorija o{te}enja 12 gra|evina (12%), III. kategorija o{te}enja 21 gra|evina (21%), IV. kategorija o{te}enja 10 gra|evine (10%), V. kategorija o{te}enja 17 gra|evina (17%), VI. kategorija o{te}enja 5 gra|evina (5%).

U Op} i n i Ku t j e v oU Op} i n i Ku t j e v o ukupno su o{te}ene 72 gra|evine. O{te}enja su od I. – VI. kat.: I. katergorija o{te}enja 25 gra|evina (34,7%), II. kategorija o{te}enja 8 gra|evina (11,1%), III. kategorija o{te}enja 14 gra|evina (19,4%), IV. kategorija o{te}enja 6 gra|evine (8,3%), V. kategorija o{te}enja 6 gra|evina (8,3%), VI. kategorija o{te}enja 13 gra|evina (18,2%).

U op} i n i âg l i nU op} i n i âg l i n ukupno su o{te}ene 43 gra|evine. O{te}enja su od I. – VI. kat.: I. katergorija o{te}enja 8 gra|evina (18,6%), II. kategorija o{te}enja 4 gra|evina (9,3%), III. kategorija o{te}enja 9 gra|evina (20,9%), IV. kategorija o{te}enja 0 gra|evine (0%), V. kategorija o{te}enja 12 gra|evina (27,9%), VI. kategorija o{te}enja 10 gra|evina (23,3%).

U op} i n i Kap t o lU op} i n i Kap t o l ukupno je o{te}eno 12 gra|evina. O{te}enja su od I. – VI. kat.: I. katergorija o{te}enja 0 gra|evina (0%), II. kategorija o{te}enja 2 gra|evina (16,7%), III. kategorija o{te}enja 9 gra|evina (75%), IV. kategorija o{te}enja 1 gra|evine (8,3%), V. kategorija o{te}enja 0 gra|evina (0%), VI. kategorija o{te}enja 0 gra|evina (0%).

- Polazi{ta -


169 T a b e l a 1 2 0 .T a b e l a 1 2 0 .

K a t e g o r i j a o { t e } eK a t e g o r i j a o { t e } e n j a g r a | e v i n an j a g r a | e v i n a Grad/Op}inaGrad/Op}ina II I II I I I II I I I VI V VV V IV I

U k u pnoUkupno

P a k r a cP a k r a c 250 408 886 492 1018 974 4 0 2 84 0 2 8 L i p i kL i p i k 131 169 407 282 541 1005 2 5 3 52 5 3 5 B r e s t o v a cB r e s t o v a c 71 38 49 77 765 191 1 1 9 11 1 9 1 Ve l i k aVe l i k a 134 58 38 40 361 96 7 2 77 2 7 Po ` e g aPo ` e g a 233 65 104 19 14 24 4 5 94 5 9 J a k { i }J a k { i } 35 12 21 10 17 5 1 0 01 0 0 P le te rn i caP le te rn i ca 14 11 52 4 4 4 8 98 9 Ku t j e v oKu t j e v o 25 8 14 6 6 13 7 27 2 ^ a g l i n^ a g l i n 8 4 9 0 12 10 4 34 3 K a p t o lK a p t o l 0 2 9 1 0 0 1 21 2

U k u p n o :U k u p n o : 9 0 19 0 1 (9,73%)

7 7 57 7 5 (8,73%)

1 5 8 91 5 8 9 (17,16 %)

9 3 19 3 1 (10,06%)

2 7 3 82 7 3 8 (29,60%)

2 3 2 22 3 2 2 (25,08%)

9 2 5 69 2 5 6 (100%)

Izvor podataka: @upanijska komisija za poiis i procjenu ratne {tete.

Od ukupno o{ t e } en i h g r a|e v i n a na j v i { e o { t e } en j a j e :Od ukupno o{ t e } en i h g r a|e v i n a na j v i { e o { t e } en j a j e : VV -- kategorija 29,60%, zatim VIkategorija 29,60%, zatim VI --25,08%, III25,08%, III –– 17,16%, IV17,16%, IV –– 10,06%, I10,06%, I –– 9,73% i II kat.9,73% i II kat.–– 8,37%. 8,37%.

Min i r ana pod ru~ j a @upan i j e M in i r ana pod ru~ j a @upan i j e Tijekom Domovinskog rata u jednom je periodu bilo privremeno okupirano ili

nedostupno preko 40% @upanije. Linija razdvajanja bila je duga preko 70 km. To stanje najprije se promijenilo krajem 1991. godine kada je akcijom Hrvatske vojske oslobo|en jedan dio teritorija, a drugi dio ostao pod okupacijom sve do o1. svibnja 1995. godine. Od kraja 1991. godine sve do VRA “Bljesak” pod okupacijom je bilo oko 25% povr{ine @upanije s oko 32 km dugom crtom razdvajanja, a to je bilo podru~je gradova Pakraca i Lipika.

Osim velikog broja civilnih i vojnih `rtava nastala su i ogromna razaranja s neprocjenjivim {tetama, {to zbog izravnog ratnog djelovanja {to neizravnog, zbog potpune blokade svih gospodarskih aktivnosti na okupiranom podru~ju i njegovoj blizini.

M in i r a no s t pod r u ~ j aM i n i r a no s t pod r u ~ j a predstavlja jo{ jedan od velikih problema @upanije, jer su velike povr{ine nedostupne za gospodarenje. Oko 50 km2 zaga|eno je tisu}ama mina {to predstavlja veliku opasnost za pu~anstvo na{e @upanije. Minska podru~ja predstavljaju ogromnu {tetu {umarima i poljoprivrdnicima.

U na{oj @upaniji najvi{e je miniranog podru~ja u gradovima Pakracu i Lipiku, zatim op}ini Brestovac i Velika.

T a b e l a 1 2 1 .T a b e l a 1 2 1 .

PO V R [ I N A Z A G APO V R [ I N A Z A G A \\ ENA MINSKO EKSPLOZ IVN IM SREDSTV IMA NA PODRU^JU @UPAN IJEENA MINSKO EKSPLOZ IVN IM SREDSTV IMA NA PODRU^JU @UPAN IJE

P o v r { i n aP o v r { i n a R e d n iR e d n i b r o jb r o j

Op } i n aOp } i n a km2 ha ar m2

1. Pakrac 37 66 89 12 2. Lipik 6 23 38 45 3. Brestovac 4 73 64 15 4. Velika 0 73 43 75

U K U P N O :U K U P N O : 4 94 9 3 73 7 3 53 5 4 74 7 I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j eI z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e

D io G rada Pak r a caD i o G rada Pak r a ca sa dijelom pripadaju}ih naselja je tijekom Domovinskog rata bio privremeno okupiran i to sve do o1. svibnja 1995. godine kada je provedena VRA “Bljesak”. Crta razdvajanja hrvatskih i pobunjeni~kih snaga bila je duga 30 km i prolazila je kroz sam grad Pakrac. Ratna razaranja u Pakracu imala su stra{ne posljedice u ljudskim `rtvama, potpuno uni{tenom gospodarstvu, razorenom gradu i selima, te razorenoj infrastrukturi. Ratne {tete su neprocjenjive, kako one direktne tako i one indirektne. Ogromne su povr{ine zaga|ene minsko eksplozivnim sredstvima koja i danas odnose `rtve me|u pu~anstvom Pakraca i okolnih sela. Stoga je potrebno {to hitnije intenzivno raditi na razminiravanju tog podru~ja. Na podru~ju grada Pakraca 21 (22) katastarska op}ina je zaga|ena minsko- eksplozivnim i neeksplodiranim ubojitim sredstvima.

- Polazi{ta -


170 T a b e l a 1 2 2 .T a b e l a 1 2 2 .

PREGLED M IN I RANOG PODRU^JA ZA GRAD PAKRACPREGLED M IN I RANOG PODRU^JA ZA GRAD PAKRAC P O D R U ^ J E R.

br. Katastar. op}ina oranica ku}a i dv. vo}njak pa{njak livada {uma ostalo nepl. put

1. [umetlica 1,515.600 104.200 151.560 757.800 227.340 4,925.700 0 0

2. Bjelajci 598.650 95.500 39.910 203.825 199.550 858.065 0 0 3. Kri~ke 763.576 0 50.245 376.838 326.532 1,004.900 0 0

4. Gr|evica 33.650 15.000 0 6.730 6.730 299.200 0 0 5. [eovica 15.250 0 0 0 0 2.500 0 0

6. Kusonje 1,024.900 65.000 71.250 62.975 31.380 581.650 0 0 7. Rogulje 124.875 0 0 0 0 1,840.375 0 0

8. Cikote 0 0 0 0 0 931.500 0 0 9. Lipovac 0 0 0 0 0 2,649.200 662.300 0

10. Kraguj 198.000 0 0 39.600 0 554.400 0 0 11. Pakrac 630.000 93.500 149.787 0 219.575 1,057.875 138.512 0

12. Tisovac 110.000 0 0 0 0 786.250 0 0 13. Omanovac 100.125 5.000 13.800 30.000 30.625 144.750 0 0 14. Dereza 963.085 45.000 44.525 151.240 189.050 1,176.850 0 0

15. G. Obrije` 30.000 5.000 1.750 0 0 0 0 0 16. Toranj 182.855 22.500 20.775 0 0 0 0 4.120

17. Oègovci 319.750 0 0 0 0 0 0 0 18. [panovica 766.075 46.200 49.500 521.875 402.225 1.776.575 0 0

19. Brane{ci 428.000 0 0 107.000 107.000 721.750 0 0 20. Dragovi} 1,243.210 40.000 111.850 54.390 109.650 899.200 0 0

21. Budi}i 39.300 0 0 0 6.550 19.650 0 0 22. Grahovljani 759.575 45.500 0 169.125 15.700 1,140.600 0 0

U K U P NO :U K U P NO : 9,846.4759,846.475 8 2 . 4 0 08 2 . 4 0 0 704 . 952704 . 952 2,481.3982,481.398 1,871.9071,871.907 21,370.99021,370.990 800 . 812800 . 812 4 . 1 2 04 . 1 2 0 I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a

T a b e l a 1 2 3 .T a b e l a 1 2 3 .

L I STA PR IOR I TETA RAZM IN I RAVANJA ZA PODRU^JE GRADA PAKRACAL I STA PR IOR I TETA RAZM IN I RAVANJA ZA PODRU^JE GRADA PAKRACA P o v r { i n a Redni

broj P o d r u ~ j eP o d r u ~ j e

km2 ha ar m2

1. Ku}a i dvori{te 0 58 24 00

2. Oranica 9 84 64 75

3. Put 0 0 41 20

4. [uma 21 37 09 90

5. Livada 1 87 79 07

6. Vo}njak 0 70 49 50

7. Vinograd 0 13 85 12

8. Pa{njak 2 48 13 98

9. Ostalo (neplodno) 0 66 23 00

U K U P N O :U K U P N O : 3 73 7 6 66 6 8 98 9 1 21 2 I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p aI z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a

ka r t a minskog pod ru~ j aka r t a minskog pod ru~ j a

[ume

Razminirano podru~jePotencijalno opasno podru~jeMinirano podru~jeGranice gra|evinskog podru~ja

Op}inske granice@upanijske granice

Poèga

Velika

Brestovac

Pakrac

Lipik

- Polazi{ta -


171 Gr ad L i p i kG r ad L i p i k tijekom srpske agresije je uz Vukovar i Pakrac te{ko stradao, a

razaranja su ogromna. Sam grad je dva puta bio jednim dijelom u rukama ~etnika, a kao posljedica tih ratnih zbivanja i danas jo{ postoje velike povr{ine zaga|ene minsko- eksplozivnim sredstvima, bez obzira {to je dobar dio ve} razminiran. [tete nastale samim ratnim razaranjima i potpuno blokiranom ratarskom proizvodnjom i gospodarenjem {uma ogromne su i kre}u se u milijunima US $. Grad Lipik se satoji od 23 katastarske op}ine od ~ega je 10 zaga|eno minsko-eksplozivnim sredstvima. T a b e l a 1 2 4 .T a b e l a 1 2 4 .

PREGLED M IN I RANOG PODRU^JA ZA GRAD L I P I KPREGLED M IN I RANOG PODRU^JA ZA GRAD L I P I K P O D R U ^ J E Rd.


1. Bujavica 79.924 1.258 0 43.713 6.082 22.807 0 6.348

2. Bukov~ani 243.922 9.607 28.304 32.343 25.427 40.922 0 0 3. âgli} 1,135.870 11.256 70.217 13.163 211.131 771.324 9.531 16.062

4. Jagma 48.102 2.219 6.707 24.180 72.174 318.650 0 1.029 5. Korita 230.388 4.049 10.714 16.772 36.282 11.581 0 4.805

6. Kukunjevac 261.310 9.511 40.963 11.212 68.519 5.772 0 0 7. Lipik 47.621 0 0 0 0 0 0 0

8. Skenderovci 32.611 2.931 12.197 25.327 10.679 128.207 1.687 263 9. Subocka 707.861 18.490 61.860 240.140 121.770 346.907 0 4.176

10. [eovica 62.405 0 1.507 171.915 63.989 22.965 4.460 942

U K U P NO :U K U P NO : 2.894,7772.894,777 6 2 . 5 7 76 2 . 5 7 7 244 . 760244 . 760 6 9 7 . 2 3 36 9 7 . 2 3 3 616 . 060616 . 060 1,669.1351,669.135 1 5 . 6 7 81 5 . 6 7 8 33.62533.625 I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a nI z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a j a

T a b e l a 1 2 5 .T a b e l a 1 2 5 .

L I STA PR IOR I TETA RAZM IN I RAVANJA ZA PODRU^JE GRADA L I P I KAL I STA PR IOR I TETA RAZM IN I RAVANJA ZA PODRU^JE GRADA L I P I KA P o v r { i n aP o v r { i n a Redni

Broj Podru~je

km2 ha ar m2

1. Ku}a i dvori{te 0 6 25 77 2. Oranica 2 89 47 77 3. Put 0 3 36 25

4. [uma 1 66 91 35 5. Livada 0 61 60 60

6. Vo}njak 0 23 91 74 7. Vinograd 0 0 55 86

8. Pa{njak 0 69 72 33 9. Ostalo (neplodno) 0 1 56 78

U K U P N O :U K U P N O : 66 2 32 3 3 83 8 4 54 5 I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a

Op} i n u B r e s t o v a cOp} i n u B r e s t o v a c ~ini 23 katastarske op}ine od ~ega je 9 katastarskih op}ina

zaga|eno minsko-eksplozivnim sredstvima. U op}ini Brestovac dio stanovni{tva ~inili su Srbi koji su ìvjeli u brdskim podru~jima Papuka i Psunja, a koji su u pobuni 1991. godine provode}i oruàna djelovanja i privremeno uspostavljaju}i svoju liniju zaposjednutog podru~ja. Me|utim munjevitim akcijama Hrvatske vojske na ju`nom dijelu oko Ivandola, te na sjeveru u Papuku od Orljavca prema Novom Zve~evu onemogu}eno je utvr|ivanje te linije i vra}eno privremeno zaposjednuto podru~je ponovo pod hrvatsku vlast Privremena okupacija trajala je do Boì}a 1991. god. (oko 4 mjeseca) i za posljedicu ima dosta velika podru~ja pod minskim poljima te zna~ajnu materijalnu {tetu, {to zbog direktnih razaranja sela {to zbog nemogu}nosti obrade poljoprivrednih povr{ina i gospodarenja {umama.

- Polazi{ta -


172

T a b e l a 1 2 6 .T a b e l a 1 2 6 .

PREGLED M IN IRANOG PODRU^JA ZA OP] INU BRESTOVACPREGLED M IN IRANOG PODRU^JA ZA OP] INU BRESTOVAC P O D R U ^ J E Rd.


1. Ivandol 19.700 17.000 11.515 0 0 0 0

2. Kujnik 0 0 0 0 0 0 10.250 3. Mija~i 707.665 86.000 16.355 0 18.800 1,050.585 98.045

4. Orljavac 153.450 0 0 0 63.938 227.000 68.362 5. Slobo{tina 46.200 0 0 0 0 0 19.800

6. Saìje 50.625 2.000 0 0 42.375 0 0 7. Vrani} 201.750 0 0 0 0 161.400 40.950

8. Vu~jak 123.250 0 0 0 0 0 0 9. N.Zve~evo 0 0 0 0 0 1,500.000 0

U K U P NO :U K U P NO : 1,302.6401,302.640 1 0 5 . 0 0 01 0 5 . 0 0 0 2 7 . 8 7 02 7 . 8 7 0 00 125 . 113125 . 113 2,938.9852,938.985 2 3 6 . 8 0 72 3 6 . 8 0 7 I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a

T a b e l a 1 2 7 .T a b e l a 1 2 7 .

L ISTA PRIORITETA RAZMIN IRAVANJA ZA PODRU^JE OP]LISTA PRIORITETA RAZMIN IRAVANJA ZA PODRU^JE OP] INE BRESTOVACINE BRESTOVAC P o v r { i n a Redni

broj Podru~je

ha ar m2

1. Ku}a i dvori{te 10 50 00 2. Oranica 130 26 40 3. Put 0 0 0 4. [uma 293 89 85 5. Livada 12 51 13 6. Vo}njak 2 78 70 7. Vinograd 0 0 0 8. Pa{njak 0 0 0 9. Ostalo (neplodno) 23 68 07

U K U P N O :U K U P N O : 4 7 34 7 3 6 46 4 1 51 5 I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a

U op} i n i Ve l i k aU op} i n i Ve l i k a dio srpskog stanovni{tva koji je ìvio u sjevernom dijelu op}ine imao je kontakt s pobunjenim Srbima na Papuku, {to je rezultiralo sporadi~nim oruànim sukobima i ostalim ratnim djelovanjima. Posljedice toga su evidentirana dva minska polja. S obzirom da nije bilo klasi~ne crte razdvajanja i ratnih sukoba ve}ih razmjera ratne {tete su relativno male i nastale su uglavnom zbog nemogu}nosti obrade zemlje i kori{tenja {ume u vrijeme rata. Te povr{ine su minirane sve do danas. Povr{ine za koje se pretpostavlja da su minirane odre|ene su slobodnom procjenom koja se moè uzeti uvjetno. Od ukupno deset katastarskih op}ina na podru~ju op}ine Velika dvije katastarske op}ine su zaga|ene minsko-elsplozivnim sredstvima, a to su katastarska op}ina Gornji Vrhovci i Poljanska.

T a b e l a 1 2 8 .T a b e l a 1 2 8 .

PREGLED M IN IRANOG PODRU^JA ZA OP] INU VEL IKAPREGLED M IN IRANOG PODRU^JA ZA OP] INU VEL IKA Podru~je ( m2) Minsko eksplozivna sredstva Red.

broj Katastarska

op}ina oranica {uma vo}njak min.polje PP PO Ukupno

1. Gornji Vrhovci 400.000 100.000 0 1 2. Poljanska 221.355 0 13.020 1

U k u p n o :U k u p n o : 6 2 1 . 3 5 56 2 1 . 3 5 5 1 0 0 . 0 0 01 0 0 . 0 0 0 13 .02013 .020 22 I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a

T a b e l a 1 2 9 .T a b e l a 1 2 9 .

L ISTA PR IOL ISTA PR IO R ITETA RAZM IN IRAVANJA ZA PODRU^JE OP] INE VEL IKAR ITETA RAZM IN IRAVANJA ZA PODRU^JE OP] INE VEL IKA P o v r { i n aP o v r { i n a R e d n iR e d n i

B r o jB r o j P o d r u ~ j eP o d r u ~ j e

h ah a a ra r mm 22

1. Oranica 62 13 55 2. [uma 10 00 00

3. Vo}njak 1 30 20

U K U P N O :U K U P N O : 7 37 3 4 34 3 7 57 5 I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a I z v o r p o d a t a k a : C e n t a r z a r a z m i n i r a n j e i @ u p a n i j s k i p l a n r a z m i n i r a n j a

- Polazi{ta -


173 Oc jenOc jen a s tan j a u oko l i {ua s t an j a u oko l i {u

Ukupno sagledavaju}i prostor @upanije moèmo donijeti slijede}e zaklju~ke koji se odnose na stanje okoli{a, i to: Ono je veoma sloèno i raznovrsno obzirom na razli~itost prostora kojim se gospodari unutar @upanije. Raznolikost se o~ituje u dva raznovrsna i me|usobno odvojena prostora koji samostalno funkcioniraju i imaju svoje pravce me|usobne povezanosti na glavne pravce "centre" razvoja, na jednoj strani Poè{tina, a na drugoj Pakra~ko Lipi~ki kraj. Promatraju}i podru~je kroz "prizmu" teritorijalne odvojenosti planinskog masiva Papuka i Psunja moèmo dijagnosticirati i raznolikost stanja u okoli{u koji su nezavisno prisutni kroz niz desetlje}a. Cjelokupna problematika ponaosob je potaknuta agresijom i domovinskim ratom kojim se dodatno utjecalo na promjene u prostoru te naglasilo problematiku i ukazalo na druga~iji pristup njegovom ure|enju. Prostor @upanije je podru~je koje je imalo znatne ratne {tete u tijeku domovinskog rata posebno zapadni dijelovi @upanije, gdje su staradavali i gradovi i naselja {to je ve} naprijed u dijelu teksta argumentirano i obra|eno. Velika stradavanja gospodarske, dru{tvene, kulturne i prirodne ba{tine predstavlja znatan balast napretka ovog podru~ja @upanije. U cjelokupnu problematiku nadovezuje se prometna izoliranost, neadekvatni razvoj gospodarstva, nedostatak financijskih sredstava za razvoj gradova i op}ina, problematika usitnjenih posjeda za razvoj poljoprivredne proizvodnje, zaga|enost minama i niz elemenata koje traè dopunske snage svih ~imbenika da se izdignu iznad svih problema.

Postoje}a naselja su obuhva}ala mnogo ve}i prostor za gradnju od potrebnog, te su rezerve za prostorom znatno ve}e od potrebnih {to je ukazivalo na neracionalnost kori{tenja prostora zbog pretjeranog uklju~ivanja poljoprivrednih povr{ina u gra|evinska podru~ja naselja. Tako|er, nagla{en je razvoj naselja du` glavnih osi prometnog razvoja {to znatno utje~e na duìnu pojedinih naselja tzv. "u{orena sela", kao i problematiku me|usobnog povezivanje i spajanja pojedinih naselja du` prometnica ~ime je zna~ajno smanjen nivo uslu`nosti cesta, a kvalitet stanovanja uz nju je tako|er znatno smanjen.

Problematika dubokih seoskih parcela koja bi osiguravala lokacije za izgradnju na vlastitom zemlji{tu dovela je u pitanje mogu~nost nedostatka potrebnih gra|evinskih parcela, gra|anstvu, koje iste ne posjeduje, te na taj na~in indirektno upu~uje na migraciju stanovni{tva u naselja koja su rije{ila tu problematiku (gra|. parcele, infrastrukturu i dr.).

Problematika bespravne gradnje prisutna je unutar i izvan postoje}ih granica gra|evinskog podru~ja, a naj~e{}e u vidu stambenih gra|evina kao i gra|evina povremenog stanovanja ("vikendice"), a samo ponegdje u vidu gospodarske djelatnosti. Bespravna izgradnja odvija se uglavnom u zonama koje su vrlo blizu ili u kontaktnom podru~ju s gra|evinskim podru~jem, a posebno po vinogradima i vo~njacima gdje je prisutna pretjerana izgradnja prevelikih ku}a {to u znatnoj mjeri umanjuje krajobrazne vrijednosti prostora. U dijelokrugu infrastrukturne izgradnje znatnije je uo~ena problematika javne vodoopskrbe stanovni{tva zapadnog dijela @upanije prevenstveno u periodu ljeta kada su oborine znatno smanjene.

D i v l j a od l a g a l i { t a o t p ad a na pod r u ~ j u @upan i j e :D i v l j a od l a g a l i { t a o t p ad a na pod r u ~ j u @upan i j e : Na podru~ju @upanije nekontrolirano se odlaè otpad na "divlje deponije" i to kako slijedi:

• Grad PoègaGrad Poèga na dvadesetak odlagali{ta naj~e{}e je to uz vodotoke. Grad Poèga je u protekloj godini izvr{io sanaciju na divljim odlagali{tima u Jagodnjaku, Marindvoru, Mihaljevcima, Golobrdcima i uz vodotok Komu{anac.

• GG r ad Pa k r a cr a d Pa k r a c ima sedam odlagali{ta gra|evinskog otpada u tijeku godine poku{avaju se sva sanirati,

• Gr ad L i p i kG r ad L i p i k ima jedno odlagali{te gra|evinskog otpada u starom koritu Pakre koji se jednom mjese~no sanira,

• Grad P l e t e rn i c aG rad P l e t e rn i c a ima dva velika odlagali{ta otpada koja se saniraju svakih dva do tri mjeseca, • Op} i n a âg l i nOp} i n a âg l i n u naselju âglin ima dva odlagali{ta, jedno od njih se sanirat }e se i

zabraniti svako daljnje odlaganje na istom, dok na drugo odlagali{te koje ~ini prirodnu depresiju nastojati }e se urediti pristupni put i isto urediti kao budu}e odlagali{te.

- Polazi{ta -


174

Na navedenom odlagali{tu povremeno se vr{i sanacija. U naseljima Sibokovac, Nova Ljeskovica i Djedina Rijeka postoje "divlje deponije".

• Op} i n a B r e s t o v a cOp} i n a B r e s t o v a c u protekloj je godini sanirala tri odlagali{ta od strane op}ine Hrvatskih voda u naseljima Skenderovci, Bori~evci i Zavr{je (napu{tena korita Orljave). U desetak naselja postoje "divlja odlagali{ta" koja se ne saniraju od strane op}ine.

• Op} i n a J a k { i }Op} i n a J a k { i } na svom podru~ju ima ukupno 14 "divljih deponija" i to u sljede}im naseljima: Jak{i}-3, Bertelovci-2, Cerovac-1, Eminovci-1, Granje-1, Radnovac-1, Rajsavac-2, Svetinja-1, Teki}-1, Tre{tanovci-1. Na svim odlagali{tima svake dvije godine op}ina izvr{i sanaciju.

• Op} i n a Ku t j e v oOp} i n a Ku t j e v o na svom podru~ju ima oko dvadesetak "divljih deponija". Ve}e deponije kao {to su u Kutjevu, Kuli, Bekteù, Vetovu, Ov~arama i Grabarju saniraju se, dok preostale ne.

• Op} i n a Kap t o lOp} i n a Kap t o l ima tri odlagali{ta u Kaptolu, Podgorju i ê{ljakovcima, sva tri su sanirana, ali su na podru~ju Kaptola i Podgorja ponovo otvorena.

• Op} ina Ve l i k aOp} i na Ve l i k a posjeduje oko dvadesetak "divljih deponija" od toga su ~etiri ve}e, a nalaze se u Velikoj, Antunovcu, Trenkovu i Kantrovcima. Op}ina Velika povremeno vr{i sanaciju istih.

Temeljem analiza vezanih za ocjenu postoje}ih stanja deponija komunalnog otpada moèmo re}i sljede}e:

- I dalje je prisutan velik broj deponija koja nisu pod kontrolom jedinica lokalnih samouprava. - Deponije su uglavnom vezane za naselja (negdje i vi{e od jedan po naselju), u kojima nije organiziran odvoz komunalnog otpada (iako ima i drugih slu~ajeva).

- Deponije se uglavnom nalaze van granica gra|evinskih podru~ja, uz manje vodotoke, rubove {uma i pa{njaka.

- Gra|evinski otpad te habasti otpad se nekontrolirano odvozi u stare kanale rijeka i rukavaca te depresije terena.

- Bitnije je smanjen broj deponija u odnosu na po~etno stanje, {to je zasluga nadzora inspektora i savjesti ~elnika op}ina i gradova.

U svakom slu~aju potrebno je poticati mjere za spre~avanje nekontroliranog odlaganja kako bi se uveo red i disciplina u procesu zaga|ivanja okoli{a, posebno vodotoka i vodoza{titnih zona. Potrebno je razraditi modele oko uvo|enja odvo`nje komunalnog otpada za sva naselja na podru~ju @upanije uz prihvatljivu ekonomsku cijenu, kvalitetu i redovitiju uslugu odvoza, sortiranje komunalnog otpada prema vrsti uz postavljanje istih na ve}em broju lokacija, uvo|enje recikla`nih dvori{ta, kvalitetniji segment nadzora nad istim i ka`njavanje nediscipliniranih pojedinaca i odgovornih osoba.

Na podru~ju @upanije ne postoji podru~na mreà za pra~enje kakvo}e zraka, iako su vr{ena mjerenja u pojedina~nim to~kastim slu~ajevima kod ve}ih gospodarskih objekata npr. "kamenolomima". Uspostava takovih mreà u skladu sa Zakonom o za{titi zraka bio bi prvi korak u pobolj{avanju stanja vezanog uz za{titu zraka kao i polaznu osnovu za upravljanje kvalitetom zraka. Pitanje aerozaga|enja na podru~ju @upanije treba detaljnije valorizirati dobiv{i pravu sliku stanja zraka unutar prostora. Jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga moraju uspostaviti podru~ne mreè za pra}enje kakvo}e zraka na svom podru~ju–podru~nu mreù. Predstavni~ko tijelo jedinice lokalne samouprave odre|uje lokacije postaja u podru~noj mreì i donosi program mjerenja kakvo}e zraka te osigurava uvjete njegove provedbe. Ugroènost od buke na podru~ju @upanije na sre}u je vezano za to~kaste izvore, ali razvoj gospodarstva, industrije kao i prometnica takvo stanje moè promjeniti u negativnom smislu. Stoga je potrebito unutar izrade planova na niòj razini (PPUO/G), u urbanim podru~jima, na podru~ju prometnice, ve}ih gospodarskih objekata kao i dijelova naselja utvrditi postoje}u razinu buke i propisati dozvoljenu, kao i sanirati negativno utjecanje postoje}ih izvora buke na okoli{ (prvenstveno kamenolomi i prometnice te industrijski pogoni).

Documents

Uvod - zpu-psz.hr@upanijski Prostorni plan ima va`nu ulogu posrednika izme|u dr`ave i lokalne razine u odnosu na koji ima usmjeravaju}u i kontrolnu funkciju, posebno u pogledu za{tite