Uvod u turizam i tur. istraivanja ISPITNA PITANJA 5. DVOJNA NARAV TURIZMA. TURIZAM AKO DRUTVENA I EKONOMSKA KATEGORIJADvojna narav turizma oituje se to turizam ima drutvene i ekonomske pojave. Noviji je razvitak proizvodnih i drutvenih odnosa doveo do toga da se kod velikog djela suvremenog ovjeanstva, a naroito kod samih turista razvijala potreba za znatno viim i sloenijim vrstama i oblicima odmora i razonode. Istovremeno se stvara sve vie slobodnog vremena i slobodnih sredstava koja ljudi mogu upotrijebiti za turistiki odmor, a kako takvim vremenom i sredstvima raspolae svaki dan sve vie ljudi koji se realno ukljuuju u turizam i ine njegovu drutvenu osnovicu, turizam se pretvorio u jednu od najirih drutvenih pojava i postao nerazvojni dio drutvenog standarda suvremenog ovjeanstva. Vii stupanj drutvenog razvitka i ivotnog standarda stvara i vei raspon potreba za turistikom rekreacijom, pa turizam prerasta svoje prvobitne elementarne oblike, ulazi u novu razvojnu fazu u kojoj ljudi najee ne mogu vie sami zadovoljavati svoje turistike potrebe, ve trebaju pomo i usluge drugih za koje turizam dobiva oznake privredne kategorije, pa moemo govoriti o dvojnoj naravi turizma. Polazei od dvostruke znaajke turizma po kojoj je on istovremeno i drutvena i privredna pojava treba razlikovati i 2 skupine djelovanja ili funkcija turizma. Ljudi se pojavljuju u turizmu na neki nain motivirani potrebom za turistikom rekreacijom i oekuju takvo djelovanje turizma iji e uinak biti iskljuivo rekreacija. U tim sluaju djelovanje turizma na ovjeka nema nikakvo privredno obiljeje, jer ni potrebe koje su ga motivirale nemaju privredni karakter. Prema tome djelovanja i uinci koji su usmjereni na zadovoljavanje rekreacijskih potreba ulaze u sferu izvanprivrednih ili neekonomskih funkcija turizma. Kad se u turizam ukljuuju oni koji su motivirani potrebom za zaradom, takvi ljudi oekuju i drugaije djelovanje turizma i uinak koji rezultira stvaranje, tj. poveanje njihova dohotka. Uinci i djelovanja ove vrste svrstavaju se u privredne ili ekonomske funkcije turizma. Kad obavlja neekonomske funkcije turizam pokazuje najprije svoje drutvene karakteristike ( zdravstvene, rekreativne sportske, zabavne, kulturne, ekoloke, socijalne, politike, moralne, vjerske, edukativne...), a kad su u pitanju njegova ekonomska djelovanja onda je rije o privrednim znaajkama turizma. Turizam ima i svoje pozitivne i svoje negativne funkcije. Pozitivnim se smatraju djelovanja turizma koja su usmjerena na postizanje eljenih uinaka bilo u svezi sa zadovoljavanjem rekreacijskih potreba bilo u svezi s nastojanjem da se povea osobni, lokalni ili narodni dohodak. Negativni su: veliko okupljanje turista na malim prostorima, promjena ponaanja lokalnog stanovnitva, porast cijena, sezonski karakter poslovanja, vansezonska nezaposlenost...

7. PUTNIK I TURIST. TURIST I TURIZAM. TURISTIKO PUTOVANJEZbog niza interakcija koje se dogaaju pri susretu turista s turistikom destinacijom, turizam je najprije objanjen kroz skup odnosa i pojava. To potvruje da turizam nije jednoznana pojava, ve splet odnosa drutvenog i ekonomskog karaktera. Mnogi su unutarnji i vanjski imbenici koji utjeu na formiranje. ponaanje i potronju sudionika na tur. tritu, koji svojim prisustvom u odreenom prostoru i vremenu izazivaju mnogobrojne meuzavisne odnose socijalnog, gospodarskog, demografskog, i dr. znaaja. Turizam je definiran s jedne strane putovanjem, i s druge strane privremenim boravkom u nekoj tur. destinaciji. Kada govorimo o kretanju pojedinca u prostoru tada moemo konstatirati da je svaki turist putnik, ali da svaki putnik nije turist.Da bi netko postao turistom mora otputovati iz svog mjesta stalnog boravka u neko drugo mjesto i tamo privremeno boraviti Pojam turist se pojavio prije pojma turizam. U poetku se za turizam upotrebljavao izraz promet stranaca, koji obiljeava istu pojavu i animaciju. Osnovnu toku turizma predstavlja ovjek subjekt turizma koji se nalazi na odreditu ove drutveno-gospodarske pojave. Turizam je mogao dobiti obiljeje pojave tek kad su se na irem planu pojavile potrebe koje su ga motivirale i kad su stvorene mogunosti o kojima je ovisilo njihovo zadovoljavanje. Zadovoljenje primarnih potreba i sreene politike prilike osnovni su uvjeti za razvoj turizma na koje se nadovezuju i 2 vrlo bitna initelja: slobodno vrijeme i slobodna sredstva. Pojam turist nerazdvojeno je vezan s putovanjem iako i svako putovanje nije tur. putovanje. Uzrok putovanja osim ivotnih potreba bila je i uroena sklonost da se ovjek kree potaknut radoznalou, interesima za upoznavanje okoline i naina ivota, privremena zamjena neim drugim i novim. Motivi koji su utjecali na sklonost prema migracijama dogaali su se osobito na onom razvojnom stupnju kada su se pojavili motivi koji pokreu potrebe za odmorom, i razonodom. To je razdoblje u kojima dolazi do prvih oblika pojave koja se danas naziva turizam. bitna obiljeja pojma turist su: a) nedvojivo je povezan s privremenom promjenom mjesta stalnog boravka, B) cilj promjene boravka mora biti zadovoljenje potrebe za rekreacijom. PUTNIK je svaka osoba koja naputa domicil i odlazi na putovanje iz bilo kojeg razloga. Ti razlozi mogu biti slubeni put, odlazak na konferenciju, krstarenje po Sredozemlju ili pak odlazak na privremeni rad u inozemstvo. Tur. statistika ne ukljuuje sve putnike na privremenom boravku u odreenoj zemlji. POSJETITELJ je svaka osoba koja naputa mjesto stalnog boravka u svrhu posjete neke prostorno udaljene tur. destinacije u kojoj ne smije obavljati nikakvu djelatnost sa svrhom zarade. Razlika izmeu posjetitelja i putnika je u tome da definicija posjetitelja iskljuuje svaku mogunost stalnog naseljenja, odnosno zasnivanja radnog odnosa na tom podruju. Posjetitelji se biljee u tur. statistici, a sastoji se od podskupina turista i podskupine izletnika. TURIST u destinaciji boravi najmanje najmanje 24 h do 365 dana. IZLETNIK je svaka osoba koja naputa domicil i koja u tur. destinaciji ne boravi dulje od 24h. Brojano ih je nemogue iskazati.

8. VRSTE TURIZMA(Po razliitim kriterijima) U turizmu treba traiti razlike u slinostima Dananji turizam tijekom svog 150-godinjeg puta je prolazio razliite razvojne faze, od INDUVIDUALNOG ( turizma povlatenih skupina) do MASOVNOG te do dananjeg, univerzalnog tj. SELEKTIVNOG. Turizam dananjih dana preteno je turizam masovne strukture ali i sve veeg suivota masovnog i selektivnog turizma, posebice u zemljama razvijenog Zapada. Zlatno doba

masovnog turizma koje zapoinje 50-ih god. a koje karakterizira njegov uspon u zadnjih 20 god. 20.st. izloen je razliitim erozijama i proturjejima i ulazi u znakovitu krizu sadraja i identiteta. Strukturalna nerazvijenost, sezonalnost i prostorna ogranienost samo su njegove glavne negativne odrednice. Masovni turizam svijeta sve vie zamjenjuje i traga za novim oblicima i vrstama turizma koje zajednikim imenom zovemo SELEKTIVNIM TURIZMOM. Turistika motivacija je skupni izraz za sve ono to upravlja prema odreenim ciljevima to mu daje povod, stimulans da traje ostvari i doivi raznovrsne turistike atraktivnosti. U analizi turistikih motiva znaajno je istaknuti da sudjelovanje privremenog posjetitelja u turistikim gibanjima nije povezano samo za jedan motiv, elju, ve za vie njih koji se nadopunjuju. Motiv je poticaj za stvaranje potreba, a ovisi o subjektivnim faktorima, objektivnim mogunostima, o osobnoj potrebi, soc. sredini, kulturnom nasljeu, drutvenom poloaju, politikoj situaciji, znanstvenom interesu , raspoloivom slobodnom vremenu i sredstvima...Kao rezultat kvantitativnog promatranja i kvantitativnog interpretiranja nastala je kvalitativna metoda i analiza koja u utvrivanju vrsta masovnog i selektivnog turizma ima osnovno mjesto i osnovni kriterij ralambe. Obje metode su usko povezane i meusobno uvjetovane pri emu nije vana forma, naziv ili termin ve sadraj pojedine vrste i pojave. Bitna je sr motiva i turistikog kretanja, broj frekvencija privremenih posjetitelja, raspoloiva tur. ponuda, te nain na koji ljudi zadovoljavaju svoje tur. potrebe. Da bi se formirala neka vrsta turizma, potrebno je da se s jedne strane formira znaajna skupina turistikih interesanata koja ima slian ili isti nain zadovoljavanja potreba za dokolicom, a s druge strane je vano da postoji tur. receptiva koja odgovara takvoj vrsti turizma. MASOVNI TURIZAM su one vrste turizma koje su s jedne strane po br. sudionika i prostoru odvijanja masovne po uinku korisne i s druge strane one vrste koje su po sadraju unificirane i standardizirane po prostoru odvijanja aglomerativne kao takve u osnovi sve nepovoljnije i tetnije. SELEKTIVNI tur. je uravnoteen, autentian, ekoloki i infrastrukturno podnoljiv, individualan, manje podloan prostornoj i vremenskoj limitaciji, edukativan, ekspluzivan i elitan. SELEKTIVNE VRSTE TURIZMA : ambijentalni turizam, arheoloki, mali turizam, naturizam (nudizam), individualni, obiteljski, edukativni, robinzonski, ruralni, zdravstveni, sportsko-rekreacijski, konjiki, planinski, kulturni...U te vrste turizma ulaze sve one vrste i sadraji u turizmu koji mogu pridonijeti ekolokoj zatiti, odgovornom i prikladnom ponaanju, humanizaciji, revitalizaciji i oplemenjivanju prostora kao i one vrste koje izrazitije ne utjeu na prirodni i kulturni okoli. Razvoj ekolog turizma temelji se na uravnoteenom razvoju ekologije i ekonomike te na ekolokoj edukaciji. Tu se ubraja jo i turizam u NP, prirodnim rezervatima, otoni, pejsani, i spomeniki turizam. ALTERNATIVNE VRSTE TURIZMA: tur. projekti i programi, alternativna razgledavanja grada, specifini sportsko-rekreacijski programi, zabavni i edukativni, safari, avanturistiki, jezerski, rijeni...EDUKATIVNO-KOMUNIKACIJSKE VRSTE osmiljavaju ovjekov kulturni i znanstveno-struni dignitet, a preko njega i dignitet turizma. Tu se moe svrstati djeji, aki, studentski, kolski, kongresni, manifestacijski, religijski, memorijalni turizam...EKSKLUZIVNE VRSTE TURIZMA su avanturistiki, elitni, gastronomski, jahting, karnevalski, lovni, pomorski, ribolovni, otoni, visoki turizam, robinzonski, seksualni turizam...ZABAVNO-REKREATIVNE VRSTE su hedonistiki, hobi programi, klimatski, ljeilini, rekreacijski, sportski, termalni, zabavni, zdravstveno-rekreacijski turizam...OSTALE VRSTE TURIZMA su vrste jo heterogenije od prethodnika, te ih je podjelom tee obuhvatiti a moemo ih svrstati u 2 grupe: A) organizacijski i sadrajni(gradski, incentive i inclusiove tur, emitivni, inicijativni, prometni, tur. srednjeg sloja, radniki, zdravi turizam...), B) STATISTIKI I VREMENSKO-PROSTORNI( aktivni, domai, inozemni, otoni, obalni, zagorski, proljetni, zimski, ljetni, regionalni, lokalni, sezonski...)

10. POJAVA, NASTANAK I RAZVOJ TURIZMA. PERIODIZACIJA RAZVOJNE FAZEPoznata je teza da je povijest turizma poela s prvim migracijama ovjeanstva, ali je takav stav teko prihvatit kad se zna da su ta putovanja bolje reeno promjene mjesta boravka, povezana s pitanjima egzistencije, kao to su potraga za boljim uvjetima ivota, ili zbog ratnikih pobuda. Putovanja u prolosti i turistika putovanja bitno se razlikuju; po ekonomskoj i drutvenoj uvjetovanosti, po broju, karakteru i snazi motiva; po brojanosti, socijalnom sastavu i ponaanju sudionika, po vremenskoj uestalosti i prostornoj usmjerenosti i razmjetaju; po oblicima i prateim pojavama; po funkcijama, posrednim i neposrednim utjecajima i konanim vidljivim i nevidljivim uincima. W. Freyer razlikuje 4 razvojne faze putovanja: predfaza od prapoetaka do 1850.g. poetna faza od 1850 do 1914.g. razvojna faza od 1914. do 1945.g. visoka faza od 1945. do danas. PREDFAZA OD PRAPOETAKA DO 1850.g. Pojave analogne turizmu oznaavaju vrijeme u kojem su ljudi putovali, tj. migrirali zbog ratnih pohoda, traenja kvalitetnijih prostora za ivljenje, plodnijeg tla, uzgajanje hrane i stoke...Nekoliko injenica koje obiljeavaju tadanjeg ovjeka i suvremenog turista su elja za kretanjem i neprekidnim promjenama, otkrivanje novih prostora, radoznalost, samodokazivanje...Vane pojave iz vremena stare Mezopotamije, Babilona i Sumerana bile su izum kotaa i novca, koji su potaknuli razvoj putovanja. U antikoj Grkoj putovalo se radi Olimpijskih igara svake 4. godine. Odlazak na velike sportske manifestacije karakteristika je i suvremenog turista, iako se dogaanja koja su vezana uz samu manifestaciju po broju dolazaka i ostvarenoj potronji danas bitno razlikuju. U vrijeme Rimske drave putovali su samo robovlasnici i pripadnici dravne uprave koji nije bilo malo s obzirom na veliinu imperija. Najvea zasluga tog doba bila je gradnja cesta, koje su se koristile za odlazak na termalne izvore. Slomom feudalizma poetkom 16. st., koji je potaknut buroazijskom revolucijom dolazi do procvata ekonomske, kulturne, umjetnike i politike misli. U ovom razdoblju posebno se naglaavaju individulana putovanja u 17. i 18. st. s edukativnom svrhom pod nazivom the Grand Tour of Europe. To su bila putovanja mladih pripadnika aristokratskih klasa iz Engleske po Europi radi odgoja i edukacije. POETNA FAZA OD 1850 DO 1914.g. Oko sredine 19. st. poetak je razdoblje kada polako ali sigurno turizam postaje potreba irih slojeva drutva. To je vrijeme karakterizirano povijesnim promjenama u drutvu, uzrokovanim industrijskom revolucijom. Seosko stanovnitvo naputa sela i odlazi u

urbane sredine. Ovo je razdoblje kad se javljaju prva organizirana putovanja, a glavni krivac je Thomas Cook koji je 1841. g. organizirao 1. putovanje eljeznicom. Odigrao je pionirsku ulogu u stvaranju posrednikih tur. aktivnosti, kakvih i danas poznajemo. 1845. Thomas Cook osniva 1. turistiku agenciju Cook and sons , 1869. organizira 1. putovanje izvan Europe u Egipat, da bi ve 1871. organizirao 1. putovanje oko svijeta. Karl Beadecker izdaje seriju turistikih vodia po pojedinim zemljama. Osim promotivno-informativnih materijala ovo je razdoblje donijelo i niz strunih studija. Razvojem eljeznike infrastrukture po cijeloj Europi, snanijom izgradnjom ugostiteljskih kapaciteta, kao i podizanje visokih standarda u opoj organizaciji tur. putovanja, stavrali su se preduvjeti da pojedinac ili grupa ima mogunost boraviti na odreenom uem tur. privlanom podruju. Zavretak ove faze obiljeava proizvodnja prvog serijskog automobila s benzinskim motorom 1908. u SAD-u i uporaba prvog zrakoplova za komercijalne letove po Njemakoj. RAZVOJNA FAZA OD 1914. DO 1945.g. Poseban trenutak u poticanju tur. putovanja dogodio se 20. lipnja 1936. g. kada su radniki sindikati u Francuskoj od vlade izborili pravo na 14-dnevni godinji odmor za svoje radnike i da je taj odmor plaen u punom iznosu. Radnici su bili u mogunosti izboriti i krai radni tjedan od 42. sata, koji je nekad trajao i vie od dvostrukog iznosa. Od tada se turizam poinje intenzivnije razvijati. Ovo razdoblje biljei i prve intervencije drave na podruju organizacije turizma gdje velike infrastrukturne objekte nastoji to jae potisnuti u funkciju snanijeg razvitka turizma. Pojavljuju se i prve prave tur. destinacije iji se glavni privlani potencijal vezao jednako uz prirodne i antropogene resurse.. Zbog razliitosti motiva javile su se i razliite vrste turizma. VISOKA FAZA OD 1945. DO DANAS. Proirenje mree prometnih putova i znatnije poboljanje prometnih sredstava omoguavali su sve veem broju putnika dolazak u receptivna podruja po sve niim cijenama i sve viim standardima 70-ih godina prologa stoljea pojavljuje se masovni turizam, sa svojim pozitivnim ( socijalno-ekonomskim) uincima ali i negativnim koji dovodi do prvih saturacija prirodnih resursa tur. podruja i prvim posljedicama nekontroliranog, stihijskog razvoja turizma. Posljednja etvrtina 20. st. biljei pojava sve izraenijeg i kompleksnijeg propagandnog mehanizma u funkciji turizma koji obuhvaa cjelokupni medijski i multimedijalni prostor naprosto bombardirajui potencijalnog turista obilnim informativno promotivnim sadrajem.

SUVREMENI TURIZAM I NJEGOVA PODJELA. OBJASNITE SOCIOEKONOMSKOM METODOM KARAKTERISTIKE SVE TRI FAZE RAZVOJA TURIZMATurizam je socijalna forma ivljenja i kulturno-rekreacijska potreba suvremenog ovjeka Primjenjujui socioekonomsku teoriju razvitka, turizam je relativno mlada drutveno ekonomska pojava nastala sredinom 19. st. kao odraz i refleks nastajanja i razvoja drutva. Industrijska proizvodnja izaziva opi rast i razvoj drugih gospodarskih i drutvenih djelatnosti , a kumulativni razvoj drutva i pojedinca uvjetuje sve vee raspolaganje slobodnim, financijskim sredstvima i slobodnim vremenom to aktu potronje daje temeljno i ire znaenje i karakter sve do tzv. masovne potronje. Raspolaganje sredstvima u krugu sve veeg dijela stanovnitva potencira tzv. osobnu potronju i u tom dijelu sve vie dokoliarsku i tur. potronju. Tako na drutvenu scenu nastupaju prvi suvremeni turisti predstavnici mlaeg graanskoburoazijskog sloja Zapadne Europe, a potom i predstavnici drugih slojeva graanske provenijencije. Tehniki napredak u cjelini snano utjee na urbanizaciju i formiranje velikih centara te na poboljanje ivotnog standarda ljudi u gradovima, a sva je ta gibanja izazvala industrijska revolucija, pa stoga francuski teoretiar PIER DEFERT utvruje da je turizam nastao ponajprije kao rezultat industrijske koncentracije kapitala i ljudi, bijega iz urbanih cjelina, i vijka bogatstva, te tehnikog napretka , posebno u prometu. Defert je izradio poznati socioekonomski trinom: ili industrijalizacija Tehniki napredak Viak dohotka

promet

turizam

1.etapa razvoja turizma od sredine 19. st. do prvog svjetskog rata ima sljedee karakteristike: nastaje preslojavanje u turistikom prometu pojavljuju se turistike povlatene skupine i dokoliarski sloj, Tomas Cook osniva 1. putniku agenciju ime zapoinje proces organiziranog putovanja, stvaraju se nove prometne mogunosti i eljeznica tada ima revolucionarnu ulogu. To je razdoblje preobraaja smjetajnih kapaciteta, pojava turistikih mjesta, orijentacije prema moru, utjecaja sporta i velikih priredbi, pojava turistikih vodia, nastanak tur. inicijativne i receptivne organizacije, te pojave dravnih organa. U tom razdoblju turizam je lokaliziran, monostrukturan, sve vie razvija ugostiteljstvo, znanstveno se promatra, govori se o njegovim ekonomskim koristima, utvruje se turistika politika. 2.etapa razvoja turizma izmeu dva rata- javlja se sve vei broj sudionika u tur. prometu, ukljuuju se razni pripadnici slojeva i klasa-graanska klasa, postaje policentrian, polistrukturan, mobilan, mijenja se tipologija sezona i dobiva ljetovaline oblike, a radnici dobivaju odreena soc. prava, turizam sve vie poprima sezonski karakter, jaa utjecaj organizatora putovanja i pojava novih vrsta turizma i organizirane dokolice, sve vie tendira masovnosti, biva iniocem socijalizacije ovjeka turista. 3. etapa razvoja turizma- U razdoblju nakon 2.svjetskog rata turizam postaje ivotna potreba velikog dijela ljudi, svi slojevi drutva sudjeluju u tur. kretanjima, nastupa era soc. turizma, turizam za sve, i poveava se fond slobodnih financijskih sredstava i slobodnog vremena, uz boravini se jo razvija automoto, zimsko-planinski, socijalni, kupalini turizam, te mnogobrojne druge vrste masovnog i selektivnog tur. , od 1950. turizam definitivno postaje masovni, , postaje bijela industrija, industrija odmora i privreda svih privreda, turistika potranja postaje sve individualiziranija i slojevitija, a tur. ponuda kruta, homogena i uniformirana. 70-ih i 80-ih godina nastupa razdoblje kvantitete u kvalitetu ukupne i pojedinane turistike ponude, nastaju novi programi, nove vrste turizma, koritenje godinjih odmora u jednom terminu,. Kultura, priroda i ekologija sve vie ine sinonime i stupove tur. budunosti. Dolazi do jaanja neprofitnih organizacija u turizmu, sve vee primjene marketinkog

koncepta, smanjuje se prosjeni boravak turista na 5-7 dana . Domai turizam ima sve vee znaenje. Turizam postaje poeljno i pogodno sredstvo meunarodne razmjene.. podjela: industrijski turizam-turizam povlatenih grupa do 1.svjetskog rata i izmeu dva svjetska rata razdoblje masovnog turizma-neprekidno od 50-ih godina do danas razdoblje selektivnog (odrivog) turizma-ekoloki odgovoran, ekonomski autentian, trino konkurentan, profitabilan

NAJZNAAJNIJE TEORIJE I TEORETIARI NA PODRUJU TURIZMAPrve teorije i teoretiare na podruju turizma nalazimo jo u starom Egiptu, staroj Grkoj, Rimskom Carstvu, meutim njihove se teorije nisu mogle odrati jer ni danas svako putovanje nije turizam. Ni u vrijeme romantizma kad su pojedini pjesnici, knjievnici, filozofi i slikari mnogo putovali i propagirali potrebe i koristi putovanja mnogi ih tur. teoretiari ne smatraju turistima u pravom smislu. Tako i tur. teoretiar DEFERT sve te slavne putnike ne smatra turistima u pravom smislu rijei, a 1. je rije turist u rjenik francuskog jezika unio LITTRE . U njegovom rjeniku ne postoji rije turizam, ve samo turist. To pokazuje da je rije turist starija od rijei turizam. Iz njegove definicije naime izlazi da je netko mogao biti turist samo u inozemstvu a ne u svojoj zemlji i da je prvenstveno to bio Englez na putovanju Francuskoj, vicarskoj, Italiji. Rije turist u svom postanku vezana je s grand tour tako da svi oni koji su ili na te grand toure i slina putovanja postepeno su poeli dobivati naziv turist. Nakon 1. svjetskog rata u turizmu su nastale velike promjene u pogledu masovnosti i znatne strukturalne promjene pa je to dalo velikog poticaja istraivakom i teoretsko-naunom radu na podruju turizma. U ITALIJI se istie MARIOTTI, a u NJEMAKOJ GLUCKMANN. Tijekom 2.svjetskog rata inicijativu u naunoj obradi turizma preuzimaju vicarci HUNZIKER I KRAPF ijom je inicijativom osnovano 1951. g. Meunarodno udruenje naunih turistikih strunjaka (AIEST). Njihova definicija turizma glasi: TURIZAM JE SKUP ODNOSA I POJAVA KOJI NASTAJU ZBOG PUTOVANJA I BORAVKA POSJETITELJA U NEKOM MJESTU, AKO S ETIM BORAVKOM NE ZASNIVA STALNO PREBIVALITE I AKO S TAKVM BORAVKOM NIJE POVEZANA NJIHOVA PRIVREDNA DJELATNOST.

SUBJEKTI I OBJEKTI U TURIZMUSubjekti u turizmu su turisti, izletnici, turistiki djelatnici. Turist je privremeni posjetitelj neke zemlje u kojoj boravi najmanje 24 sata, a iji motivi putovanja mogu biti rekreacija i razni drugi poslovni ili obiteljski razlozi. Turistima se mogu smatrati osobe koje putuju radi zabave, obiteljskih, zdravstvenih, i dr. razloga, osobe koje prisustvuju sastancima ili misijama svih vrsta i krunim putovanjima. Turistima se ne mogu smatrati osobe koje dolaze u neki kraj s ugovorom i bez ugovora o radu zaposlenja, studenti i omladina u kolama, pogranino stanovnitvo koje stanuje u jednoj, a radi u drugoj dravi, putnici u tranzitu i onda kad njihov prijelaz traje vie od 24 h. Izletnika je osoba ili privremeni posjetitelj iji boravak u nekoj sredini traje manje od 24 h , razlozi putovanja su mu od ivotne vanosti. Objekti u turizmu su hoteli, moteli, kampovi, odmaralita, tur. naselja... Objekti za smjetaj su u pravilu osnovni i karakteristini receptivni faktor tur. mjesta, a to znai da o njihovoj veliini, dobrim dijelom ovisi opseg tur. prometa, a njihove vrste, oblici i kvaliteta izravno utjeu i na vrste i oblike turizma, pa time i njegove gospodarske uinke. Objekti za smjetaj pripadaju direktnim i pravim tur. kapacitetima, a obuhvaaju razliite vrste i tipove koji se neprestano razvijaju i usavravaju usporedno sa sve snanijim razvitkom turizma i sa sve veim zahtjevima turista s obzirom na ureenje i opremu objekta. Objekti za smjetaj mogu se podijeliti na temelju privredne ili neprivredne namjene ili na temelju tehnikih svojstava.

FAKTORI RAZVOJA TURIZMAImajui na umu sloenost suvremenog turizma lako se moe objasniti injenica da postoje brojni faktori koji ga stvaraju. S jedne strane rije je o skupini initelja koji od ovjeka ine turista, izazivajui u njemu svjesnu potrebu za tur. rekreacijom i dajui mu mogunosti slobodno vrijeme i slobodna sredstva da zadovolji te potrebe. Nasuprot toj skupini initelja je skupina o kojoj ovisi stvarno zadovoljavanje tur. potreba. 1. skupina se naziva pokretakim faktorima, a kako su to faktori koji formiraju tur. potranju zovu se i faktori potranje. 2. skupina su faktori ponude koji neposredno zadovoljavaju potrebe turista kad je rije o putovanjima i boravku radi rekreacije. To su istodobno faktori koji ih privlae u turizam koji im tehniki omoguuju putovanje, koji ih prihvaaju te im pruaju raznovrsne usluge, od smjetaja i prehrane do razonode, sporta, kulturno-zabavnih i brojnih drugih sadraja. Glavnina ovih faktora nalazi se izvan prebivalita turista, a najee u podrujima u kojima se ostvaruje turistika rekreacija. Budui da su prostor i djelovanje tih dvaju skupina initelja turizma redovito odvojeni pojavila se i 3. skupina faktora koja se naziva posrednikim faktorima. Ona povezuje faktore potranje i faktore ponude a u tu se skupinu faktora uglavnom ubrajaju turistike i putnike agencije. Svaka od navedenih skupina sadri vei ili manji broj pojedinanih faktora, a zakae li neki od tih faktora razvojne mogunosti turizma biti e slabije.

ANTROPOLOKE OSNOVE TURIZMAKako na podruju turizma moemo govoriti o psiholokim (individualnim) i sociolokim (drutvenim) osnovama i potrebama za tur. rekreacijom, tako su i vrlo bitne antropoloke osnove turizma. Neprijeporno je da je ovjek ishodina toka i subjektivni element u turizmu. On je pokreta i sudionik stalnih povratnih migracija koje zovemo turizmom. Potrebe za putovanjem i za tur. rekreacijom stare su koliko i ovjeanstvo, bez obzira to se one izrazito i u pravilu manifestiraju kod urbana ovjeka u 19. i 20. st., a nastale kao odraz industrijskih revolucija, odnosno procesa kontinentalizacije litoralizacije ovjekove sredine. Takve potrebe treba traiti u ovjeku bez obzira to je on sloeno bie koje je kao takvo teko do kraja odrediti. ovjek je drutveno-

povijesno, bioloko, nagonsko, kulturno, duhovno bie s razvijenim socio-kulturnim potrebama i potencijalima i kao takav je totalno stvaralako, matovito, znatieljno i pustolovno bie sklono putovanju. To bi u osnovnim crtama bili opi antropoloki korijeni i izvori ovjekove potrebe, te sklonosti za kretanjem i putovanjem. Suvremeni se ovjek pri zadovoljavanju svojih primarnih i sekundarnih potreba (potreba za rekreacijom) uvijek vraa svojim iskonskim bio-antropolokim potrebama kao to su: potreba za prirodom, za igrom, te za komuniciranjem s drugim ljudima. Zadovoljene bio-antropolokih ljudskih potreba je 1. i primarni pokreta suvremenih i masovnih tur. kretanja. Iako je ovjek od svog roenja izloen procesu socijalizacije, transformirajui se od bioloke jedinke u drutveno bie s razvijenim navikama i ponaanjima, on u isto vrijeme postaje i faktor desocijalizacije. Zato mu je potrebno stalno vraanje njegovom izvornom ponaanju koji putem prirode, igre, i komuniciranja na najbolji nain rekompenzira njegovo fizioloko i psiholoko stanje.

SOCIOLOKI ASPEKT TURIZMA. SLOBODNO VRIJEME I TURIZAM 1.etapa razvoja turizma od sredine 19. st. do prvog svjetskog rata ima sljedee karakteristike: nastaje preslojavanjeu turistikom prometu pojavljuju se turistike povlatene skupine i dokoliarski sloj, Tomas Cook osniva 1. putniku agenciju ime zapoinje proces organiziranog putovanja, stvaraju se nove prometne mogunosti i eljeznica tada ima revolucionarnu ulogu. To je razdoblje preobraaja smjetajnih kapaciteta, pojava turistikih mjesta, orijentacije prema moru, utjecaja sporta i velikih priredbi, pojava turistikih vodia, nastanak tur. inicijativne i receptivne organizacije, te pojave dravnih organa. U tom razdoblju turizam je lokaliziran, monostrukturan, sve vie razvija ugostiteljstvo, znanstveno se promatra, govori se o njegovim ekonomskim koristima, utvruje se turistika politika. 2.etapa razvoja turizma izmeu dva rata- javlja se sve vei broj sudionika u tur. prometu, ukljuuju se razni pripadnici slojeva i klasa-graanska klasa, postaje policentrian, polistrukturan, mobilan, mijenja se tipologija sezona i dobiva ljetovaline oblike, a radnici dobivaju odreena soc. prava, turizam sve vie poprima sezonski karakter, jaa utjecaj organizatora putovanja i pojava novih vrsta turizma i organizirane dokolice, sve vie tendira masovnosti, biva iniocem socijalizacije ovjeka turista. 3. etapa razvoja turizma- U razdoblju nakon 2.svjetskog rata turizam postaje ivotna potreba velikog dijela ljudi, svi slojevi drutva sudjeluju u tur. kretanjima, nastupa era soc. turizma, turizam za sve, i poveava se fond slobodnih financijskih sredstava i slobodnog vremena, uz boravini se jo razvija automoto, zimsko-planinski, socijalni, kupalini turizam, te mnogobrojne druge vrste masovnog i selektivnog tur. , od 1950. turizam definitivno postaje masovni, , postaje bijela industrija, industrija odmora i privreda svih privreda, turistika potranja postaje sve individualiziranija i slojevitija, a tur. ponuda kruta, homogena i uniformirana. 70-ih i 80-ih godina nastupa razdoblje kvantitete u kvalitetu ukupne i pojedinane turistike ponude, nastaju novi programi, nove vrste turizma, koritenje godinjih odmora u jednom terminu,. Kultura, priroda i ekologija sve vie ine sinonime i stupove tur. budunosti. Dolazi do jaanja neprofitnih organizacija u turizmu, sve vee primjene marketinkog koncepta, smanjuje se prosjeni boravak turista na 5-7 dana . Domai turizam ima sve vee znaenje. Turizam postaje poeljno i pogodno sredstvo meunarodne razmjene..

17.

MEUODNOS KUTURE I TURIZMA

Turistika kultura je ui pojam od kulture i turizma. Ona je jedna od vrsta posebnih kultura, kao to su: tehnika, fizika, zdravstvena, stambena, obrazovna, kultura slobodnog vremena, odgojna, sportska, radna, usluna, ekonomska, opa i osobna kultura... Ona je kultura putovanja i odmora izvan domicila, a temelji se na prouavanju urbane sociologije, kulturne antropologije, sociologije kulture, kulturne politike turizma, pedagogije, psihologije, organizacije slobodnog vremena te drugih disciplina. Definira se kao dio ope kulture i to kao skup i stupanj navika, spoznaja i postupaka, koje ovjeka osposobljavaju da vlada i da se snalazi u svim odnosima i pojavama koje nastaju i koje se nameu putovanjem, prihvaanjem i boravkom u tur. svrhe. Ona sadrava elemente i vrijednosti subjektivne i objektivne kulture u sferi emitivnog i posebno receptivnog turizma ili tur. podruja. U tur. se kulturi s jedne strane susreu i kvalitetno spajaju razliiti ovjekovi elementi i poticaji navike, tradicije, motivi, spoznaje. S druge strane promoviraju se i tur. vrednuju ukupna i pojedinana materijalna dobra kulturne batine, prirodnog, prostornog, ekolokog, te turistiko-ugostiteljskog aspekta, sve u cilju zatite, ouvanja, razvijanja, planiranja i organizacije ukupnih resursa u kulturi i turizmu. Vieznane su meuzavisnosti i vrijednosti u odnosu kulture i turizma, bez obzira da li pojam kulture definiramo i sagledavamo odvojeno ili u svezi s turizmom. U tom smislu kultura se u odnosu na turizam pojavljuje dvojako ili kao kultura i turizam ili kao turizam u kulturi, odnosno kao posebna tur. kultura. Pozitivni utjecaji i odnosi izmeu kulture i turizma mogu se promatrati kroz sljedee pojave: sociokulturne pojave- utjecaj turista na receptivno stanovnitvo i obratno: utjecaj na navike, obiaje, etiku, moral, nain ivota i rada, stambenu i komunalnu kulturu... kulturno razvojne pojave utjecaj turizma na kulturnu razinu stanovnitva, na razvoj kulturnih djelatnosti i kulturne infrastrukture. Povezanost kulturno povijesne batine s turizmom razvoju ili unitavanje kulturne batine Stvaranje kulturnog i kulturno-turistikog ambijenta odreene sredine Kultura i turizam korespondiraju s napomenom da je stupanj njihove povezanosti vei u drutvima i narodima s bogatijim kulturnim stupnjem i civilizacijskim identitetom, te razvijenim drutvenim i ekonomskim odnosima. U turizmu razvijenih zemalja ovo spajanje kulture i turizma je u globalu ve zavreno, dok s druge strane primjer iz hrvatskog turizma upuuje na zakljuak da u tom smislu inimo prve ozbiljne organizacijske akcije i postupke. Do sad je bilo tetnih komercijalizacija za svrhe i potrebe turizma to je devalviralo izvornu sutinu povezanosti kulture i turizma.

GEOGRAFSKI, PROSTORNI ASPEKTI TURIZMATuristika su kretanja prvenstveno prostorna pojava, a budui da se turistika aktivnost i djelatnost odvija u prirodi, prostor je temeljna baza za koritenje razliitih rekreativnih potreba. Utjecaj prostora na ekonomske efekte tur. djelatnosti vrlo je vaan i najee presudan . Veina podruja kojima se kreu turisti nema za turizam karakter dobra, s direktnom prometnom vrijednou, odnosno dobra koje bi se prodavalo u fizikom obliku kao zemlja, planina, more ili vodopad, ipak e ukupni ekonomski efekti od turizma biti to vei i povoljniji to su kvalitetniji i intenzivniji atraktivni faktori prostora. Zato se prostor i s njim atraktivni faktori tretiraju kao 1 od faktora ponude, tj. kao 1 od faktora trita. Oni mogu biti odraz geografske sredine ili pak ovjekove aktivnosti pa se u tom smislu razlikuju: prirodni (biotropni) i drutveni ( antropini antropogeni, spomenici kulture, ...) faktori. Prirodni atraktivni faktori su odraz geografske sredine koju ine ovi fiziko-geografski elementi: klima, hidrografski elementi, reljef, flora i fauna. Obino se u prostoru nae nekoliko od navedenih elemenata, a to ih ima vie te to su raznovrsniji i kvalitetniji, prostor dobiva na tur. atraktivnosti. Posebnu kvalitetu prostoru daju takvi prirodni elementi koji se pojavljuju u iznimnim oblicima, pa su oni s opeg stajalita prirodne rijetkosti. Ako se u odreenom prostoru susretnu prirodni i drutveni faktori, i ako su s njima usklaeni ostali faktori ponude tada su ostvareni uvjeti i mogunosti da se postignu povoljni ekonomski rezultati. Kad se pak na nekom podruju pomou prirodnih faktora stvare ekonomski efekti onda je to ujedno i znak da prirodna svojstva tog prostora imaju vrijednost koja se moe valorizirati.

EKOLOKI ASPEKTI I POSLJEDICE TURIZMA. EKOLOGIJA I TURIZAMTuristika su kretanja prije svega prostorna pojava, a budui da se tur. aktivnost i djelatnost odvija u prirodi prostor je temeljna baza za koritenje razliitih rekreativnih potreba. Od osobina, poloaja, kvalitete prostora ovisi stupanj njegove drutveno ekonomske aktivnosti, te gospodarski efekti koji se tu mogu ostvariti. Prirodni i prostorno-ekoloki faktori presudno utjeu na odabir pojedine tur. destinacije, pa su tako klima, hidrografski elementi, reljef, kvaliteta prostora, flora i fauna, izazov turistikog mjesta, ekoloka istoa i prostorno-kulturno nasljee glavni elementi tur. izbora, odnosno putovanja za ljude eljne rekreacije. Priroda i prostor su uz ovjeka osnovno ishodite i element u turizmu, i kako su stalno izloeni razliitim presijama, devastacijama i destrukcijama, postepeno se troe i nestaju, te onda postoji stalna potreba za njihovom zatitom i odravanjem. Suoeno s takvim stanjem ovjekove okoline koji se neprestano i brzo pogorava drutvo postaje sve svjesnije opasnosti, te se nastoji obraniti na razliite naine od suzbijanja uzroka do sprjeavanja posljedica. To je utjecalo na razvitak ekologije kao znanosti koja se bavi prouavanjem svih onih uvjeta i utjecaja o kojima ovisi kvaliteta ovjekova ivotna prostora. Znamo da je turizam poslije poljoprivrede privredna djelatnost koja se najvie naslanja i u isto vrijeme zavisi od prostora, pa su masovnost i naroito sezonalnost kao najznaajnije njegove karakteristike u isto vrijeme i glavni razlozi negativnih posljedica iz prostorno ekoloke sfere. Masovni turizam u prostorno ekolokoj sferi sve se vie potvruje kao pojava kod koje su poeli prevladavati negativni i nepovoljni elementi, no ekoloke posljedice nisu samo karakteristike turizma ve i drugih drutveno-ekonomskih aktivnosti. Danas ima vie vrsta turizma i oblika tur. prometa koje moemo prema veliini i stupnju okupacije prostora i prema njegovim negativnim posljedicama to ih izazivaju svojim pritiscima na prosto podijeliti u 3 velike meusobno povezane grupe: 1. ekspanzivni 2. agresivni 3. destruktivni turizam Ve u momentu svoje pojave turizam se poeo vladati kao svojevrsni korisnik prostora i dok je turizam bio brojano malen i po sociolokom sastavu privilegija jedne klase, a tur. dokolica imala vremenski dug pasivni karakter veze takvog turizma s prostorom bile su jednostavne i iste i on nije predstavljao neke posebne prostorne probleme. Takav je turizam za prirodu bio gotovo jo uvijek bezopasan. Kada je turizam poprimio velike razmjere i po masama ljudi koje pokree i povelikom broju mjesta i podruja koja obuhvaa postao je uz industrijalizaciju i urbanizaciju jedan od najsnanijih faktora presije na prostor i najgorih uzronika naruavanja prirode tamo gdje je ona najljepa, najprivlanija i s turistikog gledita najvrjednija i najosjetljivija. Prije su turisti uglavnom boravili u prirodi i pasivno se odnosili prema njoj, dok danas turisti okupirajui veliki prostor vre vrlo aktivan utjecaj na sve prirodne elemente u smislu degradacije. Zbog svoje vremenske i prostorne koncentracije turizam bitno doprinosi raznim zagaenjima zraka, degradaciji terena, unitavanju vegetacije, okupaciji prostora od strane automobila. Kad se ovim turistiko- prostornim ekolokim elementima pridodaju i razni drugi industrijski zagaivai dobit emo znaaj ekologije za ivot i perspektivu suvremenog ovjeanstva.

20. PSIHOLOKE, PEDAGOKE I EDUKATIVNE FUNKCIJE TURIZMAMasovnost koja karakterizira suvremeni turizam dovela je do toga da su prevladali komercijalni interesi, koji su predstavljali realnu i ve dokazanu opasnost od dominacije onih pojava koje turizmu oduzimaju plemenitu funkciju, koje degradiraju ljudske vrijednosti, koje onemoguuju ljudsku tenju za istinskim usavravanjem. Poprimajui danas masovne i drutvene pojave u turizmu se pojavljuju psiholoke, drutveno i kulturno devijantne pojave koje dolaze do izraaja u tzv. konfliktnim situacijama, tj. kad pojedinac ili grupa dou u sukob s opim drutvenim normama i shvaanjima. Sa psiho-sociolokog stajalita istiu se 3 temeljna uzroka nekim ozbiljnim negativnostima u ponaanju: frustracija, poremeaj u sustavu vrijednosti, poputanja socijalne kontrole. Kod frustracije se radi o osjeaju nejednakosti odnosno reakciji nelagodnosti ili protesta naroito tamo gdje se jedan do drugog nalaze objekti koji primaju goste s velikim razlikama u platenoj moi. Osjeaj nezadovoljstva ili nekakav drugi osjeaj pojavit e se kod skromnog i siromanog mjesnog stanovnitva, ako u njihovu do tada netaknutu sredinu dou gosti koji se razbacuju novcem i drugim vidljivim izrazima bogatstva. U tom sluaju je potreban visoki stupanj turistike kulture prije svega svih turista da se ne prepuste negativnom djelovanju spomenutih razlika i da se ne razmeu svoji obilnim dobrima. Kao drutvena

pojava u kojoj je osnovni faktor ovjek sa svojim kulturnim i rekreacijskim zahtjevima turizam nuno ukljuuje i neke odgojno obrazovne sadraje. Zato se u novije vrijeme sve vie istie njegova pedagoka, odnosno njezina odgojno- obrazovna vrijednost. Tur. kultura koja je neophodan uvjet za skladan razvoj humanistikih i ekonomskih vrijednosti turizma postie se prije svega odgojem i obrazovanjem, pa se u tom smislu poduzimaju propagandno odgojne kampanje u smislu kulturnog prihvata i tretiranja turista kod svih slojeva stanovnitva, a pogotovo zbog toga kad se zna da je ovaj momenat zanemaren u ope obrazovnom sustavu. Odgojno obrazovnim radom odnosno metodolokim pristupom putem predavanja, teajeva i seminara za receptivno stanovnitvo podie se tur. kultura domicilnog stan., zatim odgojno obrazovnim radom u kadrovskim slubama turistiko ugostiteljskih organizacija podie se obrazovna razina radnika s neadekvatnim ili niim kolovanjem.

ANIMACIJA U TURIZMUNastanak i razvoj animacije je u uskoj vezi s nastankom i razvojem turizma. Mnogobrojni suvremeni oblici organizacije i animacije (poticanja) dijela slobodnog vremena kojeg nazivamo turistika dokolica tijekom svoje prolosti je poprimala razne organizacijsko manifestne izraze i kreacije kojima je bio cilj motivirati i zadovoljiti gosta turista u njegovim sve veim i raznovrsnijim zahtjevima i eljama. Ovisno o opim drutveno ekonomskim karakteristikama drutva i pojedinih drutvenih skupina u pojedinim fazama njihova razvitka trebalo je na razliite naine planirati, organizirati, voditi i kreirati veliki broj zahtjevnih programa koji se mogu svesti pod aktivnosti animacije u sferi zabave, kulture, portsko rekreativne organizirane dokolice i prezentacije tur. atrakcija. U turizmu prologa stoljea veliki broj zanimljivih programa vezanih za doek i ispraaj gostiju, te dnevnih i nonih programa u povodu razliitih sveanosti, prigoda i promenada, mogao se realizirati jer su u svakom tadanjem tur. mjestu i uglednijem hotelu postojali vrsni organizatori i uitelji zabavno atraktivnih programa , koji su imali temeljnu zadau zadovoljiti gosta turista. Od tada pa do danas kroz razliite organizacijske forme i posebne projekte razvijala se jedna specifina i sve znaajnija turistika djelatnost, jedno osebujno zanimanje koje je u turizmu trebalo bitno utjecati na 2 kljuna trina segmenta na : A) TUR. POTRANJU da motivira i potakne turiste da sudjeluju u tim sadrajima, i B) TUR. PONUDU da je poboljava, nadahnjuje oivljava: i to po svom izboru, sadraju, opsegu, trajanju i svekolikoj komunikaciji. Dinamiki rast i rast suvremenog turizma u svim njegovim vrstama i oblicima stvarao je nove poticaje, motive i potrebe, nove organizacijske zahtjeve u sferi tur. trita, koje su zatim znaajno utjecale i na ciljeve i zadatke te sredstva animacije , tj. na vrste, dosege, profilaciju, mjesto i status profesije animatora. Teorijska istraivanja animacije u turizmu nisu openito, a posebice u nas , dovoljno znanstveno i temeljito obavljena, to onda u teoriji i praksi izaziva vei broj simplifikacija i praznina koje se negativno odraavaju na njezin status i daljnju afirmaciju, tako potrebnu turizmu na dananjem stupnju njegova razvoja. Svaki doprinos iz tog podruja prouavanja ini vaan iskorak na putu cjelovitog teorijskog i aplikativnog oblikovanja te turistiko ugostiteljske djelatnosti koja je u praksi dosta zapostavljena. Potrebno je sustavno jaati, razvijati i afirmirati dignitet te nezaobilazne i znaajne turistike profesije.

23.EKONOMSKI TEMELJI I OBILJJA TURIZMAEkonomski element je zajedniki pokazatelj psiholokoga, sociolokoga, kulturnoga, geografskog i tehnikog gledanja na turizam. U sferi tur. motivacije koja je nedovoljno istraena sa sigurnou se moe rei da u njoj prevladavaju one potrebe koje su bioloki i antropoloki ukorijenjene u svakom pojedinanom ljudskom biu. Velika koncentracija stan. u gradovima, njihov nain ivota i svekolike ugroenosti, depresije, frustracije izazivaju i snanu potrebu za tur. dokolicom. Povijesno gledano, poevi od prvih tur. putovanja aristokracije pa do prvih znakova omasovljenja turizma broj sudionika se naglo poveava, a 50 ih godina prolog stoljea sudjelovale su milijunske mase radnoaktivnog stanovnitva Zemlje, pri emu turizam po svemu dobiva atribute masovne drutvenoekonomske pojave. Omasovljenje turizma je popratna pojava procesa industrijalizacije i urbanizacije. Poveanjem proizvodnje a samim time i naglim poveanjem broja zaposlenih, te uz poveanje fonda slobodnog vremena , osiguravaju se sve vea raspoloiva materijalna i financijska sredstva koja omoguavaju zadovoljenje i primarnih ali i sekundarnih potreba u koju spada i turizam. Prave uzroke pojave turizma i faktore njegova razvoja treba traiti u prostornom okviru urbane strukture industrijaliziranih zemalja. Pojavljuju se prve organizirane forme turizma kada Thomas Cook , ovjek koji je u tur. razvoju poveo tehniku, ekonomsku i organizacijsku revoluciju, organizirao prvo tur. putovanje i osnovao prvu tur. agenciju. Paralelno s rastom tur. motivacije i interesa, a uvjetovano procesima industrijalizacije , podjele rada i specijalizacije, te urbanizacije, dolazi takoer do bitnih promjena receptivne ponude, tj. receptivno smjetajnih kapaciteta. Mali pojedinani hoteli i dr. smjetajni objekti prerastaju u suvremena hotelska zdanja i velike hotelsko turistike aglomeracije. Grade se pansionski kapaciteti , a zimsku sezonu zamjenjuje ljetna te sunce i more postaju najvaniji motivi putovanja. U drugoj polovici 19. st. formira se francuska Azurna obala te mnoge destinacije u Italiji i na naim prostorima (Kvarnerska rivijera, Crikvenica, Mali Loinj, Rab, Hvar, Dubrovnik...) koja tek nakon 2. svj. rata postaju masovne destinacije. Tek kad se podigao ivotni standard i realna nadnica irokih slojeva: slubenika, namjetenika i radnika i kad su ti slojevi osigurali pravo na plaeni godinji odmor mogli i oni postati aktivni uesnici tur. putovanja , te su stvorili masovnu osnovu suvremenog turizma, koja se nalazi u stalnom porastu. Turizam je najvea migracijska pojava ne samo dananjice, nego i openito povijesti ovjeanstva. Boravak uz more osnovni je oslonac turizma to vrijedi za veinu zemalja u razvoju. Iskoritavajui prednosti nevidljivog izvoza ostvaruje se osjetna devizna zarada, a radnointezivna tur. industrija utjee na regionalni preobraaj i zaustavljanje iseljavanja. Krug drava koje favoriziraju turizam stalno se poveava a znanstvena istraivanja tog sloenog socio ekonomskog fenomena neprestano otkrivaju nove aspekte.

24. TURIZAM KAO POSEBNA KATEGORIJA OSOBNE POTRONJE

Razvijeni svijet je generator masovne turistike potranje. Turizam je prvenstveno akt potronje. Razvitak turizma pokazuje da je potranja za turistikim uslugama prethodila ponudi te da je ona i dovela do njezina formiranja Takva se ponuda mogla razviti tek onda kad su turisti postali tako brojni i kad su raspolagali tolikim vremenom i sredstvima da su i mnogi ljudi razliitih zanimanja mogli na toj pojavi osnovati svoju egzistenciju. No podloga te znaajne pojave u turizmu bila su materijalna sredstva koja su turisti mogli i biti voljni potroiti za usluge to su ih traili pa je potronja bila onaj faktor koji je od poetaka dao turizmu trajno obiljeje i na tritu utvrdilo odnose u kojima je potranja dobila prevladavajuu ulogu. Turizam kao faktor i odraz razvoja drutva , kao usluga svih usluga , privreda svih privreda, postaje osobito u procesu tercijarizacije i kvartarizacije drutva, posebna i sve znaajnija kategorija osobne potronje. Istraivanja na nauno ekonomskoj osnovi o potronji stan. sve su obilnija i sloenija. Od potronje zavisi proizvodnja jer sve to se proizvodi namijenjeno je odreenoj potronji iza ega slijedi opet novi ciklus proizvodnje. Trebalo je utvrditi gdje se nalaze novana sredstva namijenjena tur. potronji, kolika je ili kolika moe biti masa tih sredstava te od ega ona zavisi. Turistika potronja je dio osobne potronje pa je prema tome ona i dio osobnog dohotka. Pojedinac moe trokove zadovoljenja svojih potreba podmiriti samo iz svog osobnog dohotka. Najprije mora odvojiti dio za podmirenje primarnih potreba. taj dio dohotka je prema tome potpuno neosjetljiv na sekundarne potrebe. One osobe koje svojim dohotkom mogu zadovoljiti samo primarne potrebe, automatski su iskljuene od mogunosti da postanu turisti, jer turizam spada u sekundarne potrebe. Potronja turista uope samo je dio njihova osobnog dohotka koji je istovremeno i dio ve stvorenog i raspodijeljenog nacionalnog dohotka. U ekonomskom pogledu bitna razlika nastaje kad turist svoj dio osobnog dohotka troi u inozemstvu a ne u vlastitoj zemlji. Kad ga troi u inozemstvu. turist je putem svog osobnog dohotka izveo dio nacionalnog dohotka svoje zemlje, a uvezao je i usluge i robu one zemlje u kojoj je kao turist boravio. To je tzv. tihi ili nevidljivi izvoz i uvoz. Time turist proiruje trite i poveava realizaciju nacionalnog proizvoda odreene strane zemlje, a za toliko smanjuje u vlastitoj zemlji. Kad svoj osobni dohodak troi u vlastitoj zemlji time zaista vri realizaciju nacionalnog dohotka, ali ipak ne dovodi do njegova poveanja jer je veliina osobnog kao dijela nacionalnog dohotka zadana veliina. Domae stanovnitvo ne moe poveati ve primijeniti dio osobnog dohotka. Moe ga razliito preraspodijeliti za neke potrebe vie a za neke manje, to takoer moe imati ekonomskog znaenja, ali je bitno drugaije nego to je potronja inozemnih turista. Rast i ekspanzija turistike potronje rezultat je ovih inioca: promjena u vrstama turizma, od masovnog do selektivnog, od statikog do mobilnog, od uniformiranog do kvalitetnog, prijelaz na tur. usluge viega reda kvalitete., od poboljanja smjetajne strukture do rasta izvan pansionske potronje u odnosu prema pansionskoj potronji, poveanje duine i trajanja putovanja produljenje vremena provedenog na odmoru kao i koritenja godinjeg odmora u 2 ili vie dijelova, postupnog smanjenja vremenskih sezonskih oscilacija u turizmu, zapaene prostorne disperzije tur. kretanja.

NABROJITE SVE POZITIVNE NEPROFITNE ( DRUTVENE ) I PROFITNE ( EKONOMSKE ) FUNCIJE TURIZMA POZITIVNE NEPROFITNE ( DRUTVENE) FUNCIJE TURIZMADanas se tur. rekreacija vie ne smatra samo individualnom potrebom ve joj se priznaje i karakter drutvene potrebe. Ona djelovanja koja vri turizam radi zadovoljavanja rekreacijskih potreba pojedinca smatraju se funkcijama s neposrednim djelovanjem i te funkcije postoje i djeluju nezavisno od toga je li turist toga svjestan ili nije. U drutvene funkcije suvremenog turizma koje neposredno djeluju na turiste ubrajaju se: ZDRAVSTVENA, ZABAVNA I KULTURNA. U turizmu je najvanija i najrairenija njegova ZDRAVSTVENA funkcija, a to je ona koja neposredno pozitivno utjee na zdravlje i kondiciju ovjeka, a time i drutvene zajednice. Tu funkciju vri turizam bez obzira na to je li turist svjestan tog djelovanja i to na vrlo razliite naine; etnjom, kupanjem, sportom, mirovanjem... Turizam najee pridonosi sprjeavanju bolesti (djeluje kao preventiva), a ne lijeenju bolesti koja se ve pojavila (kurativa). Tako da se osnivaju mnoge zdravstvene ustanove koje primaju na lijeenje ili rehabilitaciju takve osobe koje moraju potovati odreene upute i nalaze se pod lijenikim nadzorom, ali se u svemu ponaaju kao turisti. Na zdravstvenu f. posebno utjee bavljenje sportom, jer on ostvaruje i niz drugih djelovanja: zabavna, kulturna, a pridodaju mu se i socijalna djelovanja koja nastaju na temelju razvijenog osjeaja prijateljstva. Sport moe dovesti i do jaanja obrambene moi drutva, dakle i do politike funkcije. ZABAVNA F. turizma djeluje snano na psihiko stanje i raspoloenje turista. Ona ima vrlo irok raspon utjecaja zbog naglaene razlike meu ljudima i pogledu definiranja pojma zabave. Najee se pod zabavom smatra onaj oblik razonode koji izaziva vedro i ugodno raspoloenje. Ova je funkcija turizma obino povezana s kulturnom koja prua psihiku relaksaciju vie kvalitete. KULTURNA F. utjee da se kod turista , a usput i kod domicilnog stanovnitva ostvare kontakti putem kulturnih dostignua pa se na taj nain ak i navike i potrebe za kulturom prenose u svakodnevni ivot. Upoznavanje s obiajima , navikama, i dostignuima drugih naroda i preuzimanje njihovih kulturnih tekovina dovodi do jaanja kulturnog standarda samih turista ali i stan. tur. podruja. Posredna djelovanja turizma mogu poeti djelovati tek kad su neposredne funkcije i uinci turizma pokrenuli tur. mase, pa razlikujemo: SOCIJALNU I POLITIKU F. TURIZMA. SOCIJALNA je vrlo znaajna jer djeluje na humanizaciju ljudskih odnosa i smanjenju soc. razlika u nacionalnom okviru i meunarodnim razmjerima. POLITIKA F. djeluje odgojno u smislu razvijanja osjeaja domoljublja prema vlastitoj zemlji i ljudima, dok na irem planu poboljava odnose meu narodima, jaa u ljudima elju za mirom, i tako neposredno pridonosi boljem razumijevanju meu narodima.

PROFITNE ( EKONOMSKE ) FUNCIJE TURIZMAEkonomske f. turizma su:

multiplikativna umnoavanje poetnog djelovanja, proiruje trite, potie i ubrzava proizvodnju. induktivna poveava proizvodnju akceleratorska ubrzava opi razvoj konverzijska pretvara neprivredna dobra u privredna ( zdravstvo, kultura) funkcija zapoljavanja nova radna mjesta, smanjenje migracijskih pojava razvitak nerazvijenih podruja usklaivanje robno novanih odnosa unos stranih sredstava plaanja bez izvoza protuvrijednih jaanje platne bilance olakava nabavu robe u inozemstvu 1. => turizam drugim djelatnostima kao to su poljoprivreda, prehrambena i preraivaka industrija...proiruje trite, potie i ubrzava njihovu proizvodnju i razvoj, a time utjee i na stvaranje njihova dohotka i drutva u cjelini multiplikativna f. Tako prelivena tur. potronja izaziva znatne poz. promjene koje proizlaze iz poveane i usavrene proizvodnje i koje mogu poveati dohotke induktivna f. Funkcija turizma da u svoj proces ukljui znatan dio privrede neke zemlje i ubrzava opi razvoj tove se akceleratorska f. a kad turizam pretvara u privredne resurse brojna inae neprivredna dobra i djelatnosti radi se o konverzijskoj f. Kad turizam vri prelijevanje dohotka i to najprije onog to je stvoren u proizvodnim granama i iz krajeva s razvijeno proizvodnjom u pravcu tur. podruja kaemo da dohodak struji iz privredno razvijenih u privredno nerazvijena podruja. Posebnu ekonomsku vanost turizam ima u djelovanju na podruju robno novanih odnosa. Potronja stranih turista donosi zemlji veliku korist jer inozemni turizam unosi strana sredstva plaanja bez izvoza odgovarajuih protuvrijednosti iz zemlje i u tom se smislu poveava dohodak. Takav se nain ostvarivanja deviznih sredstva zove nevidljivi izvoz, za razliku od robnog izvoza gdje roba vidljivo izlazi preko granice. Na taj nain turizam utjee na platenu bilancu jer olakava zemlji nabavku robe u inozemstvu koja je potrebna za razvitak industrije i drugih djelatnosti. Na podruju zapoljavanja turizam otvara nova radna mjesta, pridonosi smanjenju migracijskih pojava.

PROMET I TURIZAM. TURISTIKA PUTOVANJA I MIGRACIJE.Dominantna ekonomska injenica naeg doba nije razvitak proizvodnje ve transportne djelatnosti. Promet je znaajan faktor ali i preduvjet razvoja turizma u svim njegovim razvojnim fazama. Ima inicijalnu ulogu i preduvjet je tur. prometa uope, dok je masovni turizam najneposrednije uvjetovan stanjem prometnog sustava. Dobro razvijen prometni sustav djeluje kao stimulator i generator tur. kretanja., ali i kao kreator tur. potranje i integrator tur. usluga i ponude u cjelini. Ona raznovrsno i viestruko djeluje na omasovljenje turizma , a njegov se uinak najsnanije osjea u prometnim mreama, transportnim sredstvima, nainu organiziranja prijevoza i cijena transportnih usluga. Pojavljuje se kao inilac razvoja turizma i u prijevozu materijalnih dobara i robe koja se dovozi na tur. podruje. Osnovni smisao tur. putovanja jest to to ljudi nisu u mogunosti izvjesne svoje elje i potrebe zadovoljiti u mjestu stalnog prebivalita , a odlazak na putovanje upravo im omoguuje promet svojom infrastrukturom, prijevoznim sredstvima i organizacijom. Razvoj masovnih sredstava prometa omoguio je nesluenu ekspanziju turizma. Sve vee omasovljenje turizma omoguuje snienje cijena prijevoznih usluga, a time i daljnje poveavanje broja sudionika u turizmu. Smatra se da su presudnu ulogu u omasovljavanju turizma odigrale eljeznice. 3 fenomena koja su individ. putovanja pretvorila u masovni turizam: eljeznice i njeno organiziranje duih putovanja predstavljenih od strane Thomas Cooka, motorno vozilo (automobil) koji je zadovoljio individualnu potranju u pogledu stalnog podsticanja na putovanja avion koji se razlikuje od ostalih oblika transporta svojom kvalitetom, tj. brzinom i porastom kapaciteta.

32. TURISTIKO UGOSTITELJSTVO I HOTELJERSTVO. SMJETAJ I PREHRANAUGOSTITELJSTVO se moe definirati kao gospodarska djelatnost tercijarnog karaktera, kompleksnog procesa pripreme i pruanja, proizvodnje i organizacije ugostiteljskih i vezanih usluga prihvata, smjetaja, ishrane i boravka turista i dr. potroaa u ugostiteljskom objektu. Osnovne odrednice ove definicije izraavaju karakter ugostiteljske djelatnosti. gospodarska oznaava ekonomski svrsishodan proces ulaganja, funkcioniranja nove vrijednosti u zadovoljenju potrebe potroaa. tercijarna izraava usluni karakter ugostiteljskog procesa u pripremi i izvrenju usluga, kompleksna oznaava djelovanje vie imbenika u procesu razliitih osnovnih ili prateih obiljeja u usluivanju, s elementima: proizvodnje, organizacije, posredovanja i izravnog pruanja usluge. turistika razumijeva da se ugost. usluge realiziraju u integriranom procesu zadovoljenja potreba turista. komplementarna oznaava da se u procesu kompletiranja tur. servisa pruaju i dr. usluge vezane za potrebe turista i dr. potroaa. Ova djelatnost omoguava izvrenje prijeko potrebnih usluga prihvata, smjetaja, ishrane i boravka turista i dr. potroaa. Zbog toga predstavlja osnovu gospodarske djelatnosti tur. privrede i poduzea koje pruaju ugost. usluge u mjestima tur. boravka i tijekom tur. putovanja. Budui da svoj proizvodni program vee uz lokalno stanovnitvo, prema svojim znaajkama predstavlja i opu gospodarsku funkciju zadovoljenja potreba mjesnog stan. HOTELJERSTVO predstavlja osnovni oblik ugostiteljske djelatnosti Ostvaruje se u objektima s osnovnim uslugama smjetaja, drugim ugost. uslugama ishrane i pia te prateim uslugama zadovoljena potrebe gostiju koji borave u hotelu ili samo koriste odgovarajue usluge. Hotel je tipian objekt za usluge razliitog profila: ueg i ireg poslovnog programa veliine mali do 100 kreveta, srednji od 100 do 500 kreveta i veliki s vie od 500 kreveta lokacije turistiki, gradski i drugog tipa kategorije prema razliitim uvjetima Od poetka ugostiteljstva razliito su nastajali i funkcionirali objekti za smjetaj, poslije nazvani hoteli, da bi danas imali razliita obiljeja postajui svojevrsna hotelska industrija. Kao takvi predstavljaju materijalnu

osnovu receptivnog imbenika u tur. mjestima i prostor za pruanje osnovnog ugost. servisa za prihvat i smjetaj gostiju. Ugostiteljstvo se odvija u: kapacitetima smjetaja : osnovni (hoteli, moteli, pansioni, prenoita, turistika naselja, gostionice) i komplementarnim kapacitetima smjetaja (ljeilita u toplicama, klimatska ljeilita, planinarski domovi, radnika odmaralita, djeija i omladinska odmaralita, kampovi i kampiralita, privatne sobe, ...) kapacitetima ugostiteljstva za pruanje usluga hrane i pia (restorani, kavane, krme, barovi, buffeti, klubovi, konobe, itd.)

33. PUTNIKE ILI TURISTIKE AGENCIJE. POSREDOVANJE U TURIZMUKad je rije o turistima i o organizaciji njihova putovanja nezaobilazno i pionirsko mjesto imaju putnike agencije. Turistika agencija od Cookova utemeljenja 1845. godine pa do danas ostaje vaan akcelerator razvoja suvremenog turizma i faktor prerastanja turizma u svjetski masovni fenomen. Sve vea potreba za tur. putovanjima trai odreenu organizaciju i to ne samo onu u kojoj je potreban prijevoznik ve i onu vezanu za pruanje usluga prehrane i smjetaja. Pod pojmom tur. posrednici najee govorimo o putnikim (turistikim agencijama, privrednim subjektima koji potencijalnim klijentima prodaju vlastiti proizvod turistiki aranman (grupni ili individualni), sastavljen od kombinacije vie vrsta raznih usluga treih poduzea, nunih za nesmetano putovanje i dulji boravak turista u odreenoj turistikoj destinaciji. Stoga su najvanije funkcije putnikih agencija njihova posrednika, organizacijska, informativno savjetodavna i promotivna funkcija. Putnika agencija je trgovac na malo i posrednik izmeu tur. ponude i potranje. Prodaje usluge u svoje ime, ali za tui raun. Plasira na trite tue proizvode, najee proizvode turoperatora turistike aranmane. Osnovni izvor prihoda je provizija. Putnika agencija ne snosi rizik za neprodane kapacitete. Ima izravni kontakt sa klijentima, tj. vri izravnu prodaju uslugu klijentima. Lokacija putnike itekako je bitna za uspjeh u poslovanju. Glavna funkcija putnike agencije jest posrednika , a prevladavajua je opa informativno savjetodavna funkcija. Putnika agencija ima vrlo izraenu komercijalnu propagandnu funkciju. Putnike se agencije mogu podijeliti prema prostoru na kojem djeluju na emitivne i receptivne putnike agencije, dok bi prostorni obuhvat ukljuivao meunarodne, nacionalne, regionalne i lokalne putnike agencije. Broj putnikih agencija raste proporcionalno s brojem dolazaka turista. Turistike agencije ostvaruju poslovni odnos kontaktirajui s tur. potranjom i ponudom to ukazuje na njihovu dvostruku ulogu: S jedne strane vezuju sve vee mase ljudi tumaei njihove potrebe, interese i elje. S druge strane zastupaju interese na strani tur. ponude nudei na turistikom tritu njihove usluge i proizvode. Preko turistikih agencija danas se u svijetu obavlja oko 35% turistikih putovanja Osim posrednike funkcije, tur. agencija obavlja i druge skupine poslova koje su profitabilne i neprofitabilne (davanje informacija) kao npr. prodaja karata i ulaznica za razne zabavne manifestacije, organizacija transfera, izleta...

34. GRUPE POSLOVA KOJE SE OBAVLAJU U TURISTIKIM AGENCIJAMATur. agencije obavljaju razne djelatnosti. Inicijativno poslovanje se odnosi na kompleksne aktivnosti pruanja inicijativnog tur. servisa na domaem tritu potranje organizacija putovanja domaih turista u zemlji i inozemstvu, od strane domaih inicijativnih agencija i inozemnom tritu potranje organizacija putovanja inozemnih turista u nau zemlju, od strane turoperatorskih organizacija. Tu su agencije razvile tehnologiju poslovanja, povezujui nositelje ponude i plasirajui tur. proizvode adaptirane zahtjevima potroaa. Ovo se odnosi na sam sadraj paketa, aranmana, i na njegovu cijenu, zatim promocijski nastup, i napokon primijenjeni oblik prodaje. Receptivno poslovanje usmjereno je u 3 smjera u kojima se najveim intenzitetom izraava interes tur. ponude i to: plasman kapaciteta smjetaja na domaem i inoz. tritu organizirane potranje, izvrenje poslova transfera ime se uvjetuje kvaliteta putovanja i izvrenje poslova izleta ime se uvjetuje kvaliteta boravka. Poslovi tur. prijevoza obuhvaaju razliite , a meuovisne prometne i turistike funkcije to agencija izvodi samostalno ili ih posreduje a koje se sastoje u : izvoenju prometnih usluga vlastitim ili iznajmljenim sredstvima, prodajom putnih karata na sredstvima javnog prometa, i rent - a car djelatnosti. U sklopu ove djelatnosti turistike agencije pruaju usluge organizacije javnog putnikog prometa putem prodaje karata. Turistike agencije takoer obavljaju i druge poslove kao to su organizacija djelatnosti kreditinih kartica, pribavljanje odgovarajuih putnih dokumenata, mijenjanje stranih sredstava plaanja, prodaja trgovinske robe, iznajmljivanje sportskih rekvizita, poslovi osiguranja turista...U sklopu tih usluga tur. agencija izvrava posredniku, informativnu, komplementarnu, i organizatorsku funkciju.

36. TURISTIKO TRITE. DEFINICIJE I PODIJELETrite je mjesto susreta ponude i potranje, pa iz toga proizlazi da je turistiko trite prije svega dio trita usluga ( tercijarnog sektora), sa svim znaajkama koje karakterizira trita usluga, ali i s mnogo posebnosti. Prema Rjeniku turizma, turistiko trite je skup odnosa ponude i potranje u podruju usluga i dobara to slue za podmirenje turistikih potreba na odreenom prostoru, a moe se rei da je tur. trite skup odnosa ponude i potranje koji nastaju pod utjecajem turistikih kretanja. Turistika je ponuda u pravilu prostorno odvojena od turistike potranje., to znai da kupac mora doi, putovati na mjesto gdje se ponuda locirala. Turistika potranja uvijek putuje tur. ponudi. Turistika ponuda komunicira s tritem potranje bilo izravno ili neizravno, putem tur. posrednika. Tur. posrednici kako bi to uspjenije prodavali usluge ponude nastoje se to vie pribliiti svojim kupcima. Za shvaanje tur. trita treba najprije podijeliti trita na : *trite roba i *trite usluga. Na robnim tritima roba se alje, roba putuje svojim potroaima kupcima, formirajui tako razliita trita Mjesto proizvodnje robe i mjesto prodaje te robe u pravilu nije identino. Na turistikom tritu koje je prvenstveno trite usluga, proces spajanja ponude i potranje je potpuno suprotan. Na tur. tritu kupac turist putuje u mjesto koncentrirane tur. ponude, gdje oekuje zadovoljenje svojih tur. potreba i tek tada poinje proces kupoprodaje izmeu ponude i potranje. Bez fizikog prisustva kupca turista, na mjestu proizvodnje tur. usluga uope ne dolazi do aktiviranja tur.

ponude. Na robnim tritima proizvoai, dobavljai i ostali subjekti ponude, alju robu na trite a za uzvrat dobivaju novana sredstva , koja im alju kupci razliitim nainima plaanja. Na tur. tritu se sve u pravilu dogaa na licu mjesta. Tur. usluga eka kupca koji mora doputovati da bi konzumirao tu uslugu i nakon toga platiti dobiveno. Na tur. tritu kupac i novac putuju k tur. ponudi, jer se statine tur. usluge mogu plaati iskljuivo na licu mjesta. Ni jedno trite usluga, pa tako i turistiko nema mogunosti izravnog predstavljanja svojim potencijalnim kupcima na naina da im prua usluge u mjestu njihova boravka. U pravilu postoji samo jedan nain povezivanja tur. ponude s dislociranom tur. potranjom, a to su promotivne aktivnosti sudionika tur. ponude ili kratko turistika promocija.3 bitne karakteristike tur. trita su : mjesto na kojem se susreu tur. potranja i ponuda, tj. kupci i prodavai, vrijeme njihovog susreta nain funkcioniranja tur. trita

37. & 38. FAKTORI ILI IMBENICI TURISTIKE KARAKTERISTIKE TURISTIKE POTRANJE I PONUDE TURISTIKA POTRANJA

POTRANJE

I

PONUDE

/

Turistika potranja predstavlja skupinu potencijalnih turista potroaa koja svojim stavovima, navikama, eljama i mogunostima odreuje koliine, kvalitetu i cijene pojedinih usluga na tur. tritu. Bitne karakteristike tur. potranje su : dislociranost potranje od ponude, heterogenost potranje, elastinost potranje, mobilnost potranje i sezonski karakter. DISLOCIRANOST POTRANJE OD PONUDE Tur. potranja je u pravilu prostorno odvojena od tur. ponude. Ta odvojenost moe biti od nekoliko km, do nekoliko tisua km, to prvenstveno ovisi o geografskoj poziciji mjesta stalnog boravka i njegove udaljenosti od odabranog turistiko odredita. Gradovi, tj. velike urbane aglomeracije su u pravilu i veliki emitivni centri tur. potranje. Dislociranost potranje od tur. ponude potvruje nunost putovanja od mjesta stalnog boravka do mjesta privremenog boravka, tj. tur. destinacije, odnosno znaaj i ulogu prometa u turizmu. HETEROGENOST POTRANJE odnosno razliitost definirana je neodreenom skupinom ljudi, koja ima razliite potrebe, koje se zadovoljavaju na razliite naine, u razliitim tur. odreditima i u razliito vrijeme. Heterogenost tur. potranje treba poeti promatrati od ovjeka jedinke te potranje, za kojeg smo utvrdili da su njegovi stavovi, elje i navike, a posebno njegove financijske mogunosti temelj razliitosti odnosno temelj za strukturnu analizu heterogenosti potranje. Jedan od sutinskih problema poslovanja u turizmu je pronai unutar ogromne nedefinirane mase moguih potroaa odreenu skupinu ljudi koji imaju priblino sline zahtjeve mogunosti i koji se mogu u isto vrijeme ukljuiti u tur. aktivnosti. imbenici koji utjeu na tu razliitost su: demografski (starosna struktura, nacionalna pripadnost turista te njihove platene sposobnosti). psihografski koji su vezani uz ivotni stil pojedinca, njegovu sposobnost te stupanj svijesti i percepcije o samom sebi i drutvu kojem pripada. geografski imbenici se u Europskim okvirima koriste najee prilikom segmentiranja trita inozemne turistike potranje gdje se govori o podijeli geografskog prostora na manje cjeline, koje ne moraju pratiti dravne granice ve se odreuju s obzirom na udaljenost emitivnih i receptivnih podruja, te samih karakteristika pojedinog prostora. Posljednja skupina imbenika heterogenosti tur. potranje je skupina imbenika predodreenih ponaanjem turista na tur. putovanju, a to su stavovi i znanja turista o nama kao tur. destinaciji u inicijalnoj fazi, ponaanje pojedinca pri donoenju odluke o kupnji i realizaciji tur. putovanja, ponaanje turista za vrijeme boravka u tur. destinaciji, te postkupovnim ponaanje, odnosno stupnju zadovoljstva onoga to je turist vidio, doivio, kako se proveo itd. ELASTINOST TUR. POTRANJE. Najprije treba rei da je tur. potranja izrazito elastina trina kategorija. Elastinost bi se u tur. okvirima mogla definirati kao promjena u ponaanju, tj. promjena koliine tur. potranje za odreenom tur. uslugom uslijed promjene osobnog dohotka, cijene ili nekog od bitnih elemenata unutar tur. ponude. Postoje 2 elastinosti: primarna i sekundarna. PRIMARNA je porast ili pad kretanja koliine tur. potranje s obzirom na promjenu visine osobnih dohodaka ili s obzirom na promjenu visine cijena tur. usluga. Nju dijelimo na dohodavnu i cijenovnu elastinost. SEKUNDARNA elastinost je stupanj promjene koliine tur. potranje za nekom tur. uslugom, ako se dogode stanovite promjene u tur. ponudi., npr. otvaranje novog modernog cestovnog pravca. MOBILNOST TUR. POTRANJE oituje se u injenici da je tur. potranja izuzetno pokretljiva u prostoru, posebno u suvremeno doba kada su prometne povezanosti regija, zemalja i kontinenata iz dana u dan sve jae i intenzivnije. Kao ista suprotnost tur, ponudi koja je u ogromnoj veini vezana za prostor na kojem je izgraena, tur. potranja ima mogunost brzog premjetanja iz prostora u prostor. Kada govorimo o mobilnosti tur. potranje tada govorimo o razliitim vrstama sredstava kojim turisti putuju prema svojim tur. odreditima. SEZONSKI KARAKTER TUR. POTRANJE jedna je od vanijih karakteristika, a uvjetovana je s 2 imbenika ; klimatskim uvjetima, i trendovima u kretanju tur. potranje(koritenje godinjih odmora).Najei motivi koji pokreu na tur. putovanja su kupanje i skijanje, pa iz tog proizlaze 2 tur. sezone: ljetna i zimska. Moderni trendovi ivljenja sve vie istiu korisnost razbijanja dvaju velikih godinji odmora na vie manjih. Ljetna sezona traje od 6. do 9. mjeseca, a zimska od 1. do 3. mjeseca. Ukoliko pojedinac eli pratiti i biti potpuno ukljuen u drutvena i gospodarska zbivanja, prisiljen je pratiti trendove u kretanju ostalih sudionika tur. potranje.

Turistika ponuda je koliina roba i usluga koja se nudi turistima na odreenom turistikom tritu, u odreeno vrijeme i po odreenoj cijeni. Karakteristike su: dislociranost ponude od potranje heterogenost neelastinost statinost sezonski karakter Prostor na kojem se formira turistika ponuda u pravilu je dislociran od izvora potranje. Svaka tur. ponuda odvojena je od emitivnih trita, turist mora prijei odreenu udaljenost od svog mjesta stalnog boravka do izabrane tur. destinacije. heterogenost moemo najjednostavnije definirati kao jedino mogui odgovor ponude na prisutnu heterogenost tur. potranje. Razliitost ili heterogenost ponude jedan je od uvjeta privlaenja tur. potroaa s razliitim interesima, navikama, eljama i mogunostima. Bogatstvo ponude pretpostavlja da e razliiti segmenti tur. potranje nai svoj interes i omoguiti sudionicima ponude profitabilnu gospodarsku aktivnost. Razmatranje heterogenosti tur. ponude je potrebno analizirati kao izravnu posljedicu heterogenosti tur. potranje. Posebno je vano naglasiti vanost segmentacije trita potranje prema platenoj sposobnosti sudionika svakog pojedinog segmenta. Osnovna postavka trine ravnotee izmeu potranje i ponude na tur. tritu je sluaj kada tono odreeni segment plateno sposobnih potroaa izabere odreeni segment ponude ija cjenovna skala u potpunosti odgovara njihovoj platenoj sposobnosti. Za razliku od tur. potranje tur. ponuda je neelastina to znai da svoj kapacitet ne moe mijenjati i/ili prilagoavati trenutnoj potranji. U dugom roku tur. ponuda je elastina. Tur. ponuda je statina i neprenosiva. Turistiki konzument mora doi u tur. destinaciju gdje se nalazi ponuda za koju je zainteresiran. Brodovi krstarice su jedini oblik smjetajnih kapaciteta koji je pokretljiv(naime ogranien je samo na vodene povrine)Problem statinosti treba razmatrati kroz problem dislociranosti ponude od potranje, odnosno kako minimizirati neznanje o ogromnom broju iznimno interesantnih i atraktivnih ponuda, koje su za mnoge jo neotkrivene. Minimizirati statinost tur, ponude mogue je samo djelotvornom turistikom promocijom. Bez turistike promocije statina tur. ponuda, sigurno je, ne moe funkcionirati. Turistika ponuda ima sezoni karakter to znai da se u svim razdobljima godine ne koristi jednakim intenzitetom, niti je mogue pruiti uslugu u svako doba godine. Osnovna odrednica koja karakterizira pojedine sezone su klimatski uvjeti, koji u pravilu formiraju 2 glavne tur. sezone.; ljetnu i zimsku. Svi sudionici sezonske tur. ponude nastoje razliitim aktivnostima produljiti sezonu djelovanja.

TURISTIKA PONUDA

39. TURISTIKI MOTIVI, DOBRA, POTREBE, POTRANJA, POTRONJANa podruju motiva i motivacije najvie psihologija moe odgovoriti na pitanje koji su to motivi ili izvori elja u teoriji i praksi koji potiu ovjeka na promjenu mjesta prebivalita, koji stavovi i shvaanja prevladavaju u njegovoj namjeri da putuje, koji interesi itd. Pod pojmom motiva podrazumijevamo psihike procese koji pokreu ljude na odreenu aktivnost i ponaanje. Ti motivi mogu biti racionalni i iracionalni. RACIONALNI MOTIVI prevladavaju kod ovjeka u trenutku kad on eli pobjei od buke i zagaenosti gradskog ivota , kad osjea duhovnu potrebu da pobjegne od skuenosti i zarobljavanja u gradskom ambijentu, kad trai nove spoznaje, otkria, prijateljstva...U racionalne motive ubrajamo : odmor i rekreaciju, razgledavanje, poslovne razloge, religiju, zdravlje, sport. IRACIONALNI ili psiholoki motivi su bez ikakve logike i teko dokazivi. Tu spadaju: moda, presti, snobizam, ki, oponaanje... Motiv je poticaj za stvaranje potrebe, koja s kupovnom moi izaziva potranju, a ona konanu potronju. U analizi tur. motiva znaajno je istaknuti da sudjelovanje privremenog posjetitelja u tur. gibanjima nije vezano za samo jedan motiv, jednu elju, ve za vie njih koji se meusobno isprepliu, nadopunjavaju ili supstituiraju(zamjenjuju).

48. POJAM I ZNAAJKE UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI. PODJELA UGOSTITELJSTVAUgostiteljstvo se moe definirati kao gospodarska djelatnost tercijarnog karaktera, kompleksnog procesa pripreme i pruanja, proizvodnje i organizacije ugostiteljskih i vezanih usluga prihvata smjetaja, ishrane i boravka turista i drugih potroaa u ugostiteljskom objektu.

49. FUNKCIJE I POSLOVI U TUR. UGOSTITELJSTVUFunkcije ugostiteljskog poduzea obuhvaaju osnovne aspekte internog radnog procesa i njegovog poslovnog okruenja. Obrauju se osnovne funkcije ugostiteljskog poduzea i to: investiranja, organiziranja, ekonomije, prava, informatike, marketinga i izvrenja. Funkcioniranje ug. poduzea obrauje se izlaganjem o karakteristikama investicijske funkcije. Polazi se od bitnog znaenja ove funkcije, odreene karakterom radnog procesa u kojem je viski udio ulaganja u sredstva za rad i specifinim zahtjevima tehnologije proizvodnje i realizacije usluga; smjetaja, ishrane i pia i prateeg poslovnog programa. Investiranje se ovdje smatra stratekom funkcijom u investicijskoj politici ugostiteljskog poduzea putem osnovnih karakteristika i prikaza postupka investiranja. Organizacija radnog procesa s uspostavljanjem unutarnjih veza i u odnosu prema poslovnom okruju, predstavlja sadraj funkcije organiziranja u ugost. poduzeu. Pritom se posebna panja posveuje specifinosti tercijarnog procesa , opredijeljenog kompletnim odnosima i djelovanjem brojnih imbenika na relacijama poslovnog procesa, u fazama pripreme, proizvodnje i potranje ugostiteljskih i vezanih usluga. Ekonomija poslovanja ugost. poduzea razumijeva ekonomski proces proizvodnje i plasmana usluga to se odvija prema ekonomskim naelima i koji rezultira konkretnim ekonomskim efektima. Bit ekonomskog djelovanja poduzea ogleda se u tijekovima formiranja i raspodijele ukupnog prihoda i dohotka odnosno dobiti. Pravna se funkcija definira kao pravno ureenje unutar poduzea, ureenje odnosa s partnerima i ureenje odnosa s

korisnikom ugostiteljske usluge. Mnotvo sudionika i aktivnosti u ugost. procesu zahtjeva uspostavljanje i funkcioniranje uinkovitog sustava prikupljanja, obrade i koritenja informacija. Proizvodni program ug. poduzea poslovno se valorizira na tur. tritu. Zbog toga je od izuzetne vanosti, da se u sustavu radnih funkcija poduzea usklaeno organizira i sprovodi trina funkcija. Funkcija izvrenja u radnom procesu ugostiteljskog poduzea ostvaruje se kroz nabavnu funkciju, proizvodnu, prodajnu, obraunsku, kadrovsku, razvojnu i opu funkciju. Radni proces u ugostiteljstvu ostvaruje se kroz djelovanje internih imbenika i sredstava za rad u odnosu na zadovoljenje potreba potroaa.

TURISTIKI ARANMANTir. aranman je specifian proizvod tur. agencije u radnom procesu koji izraava bit agencijske djelatnosti. Za razliku od drugih poslova ovdje agencija izraava kompleksnost funkcija na tur. tritu, poslujui u svoje ime i za svoj raun, kombinirajui vlastite i tue usluge, i nudei ih na tritu u skupnom obliku pod svojom, jedinstvenom, paualnom cijenom. Ovdje se najizrazitije izraava organizatorska funkcija turistike agencije ali i njena meuovisnost s ostalim sudionicima u tur. procesu. U meuvremenu ta mjeovita radna funkcija se razdvaja na sastavne dijelove to ih izvravaju specijalizirani visokoprofesionalni kadrovi. Tako nastaju nove profesije u turizmu: kreator tur. aranmana, propagator, ugovara, buker, subagent, trgovac, tur. vodi u aranmanu itd. Jedna od definicija moe glasiti da je tur. aranman skup ili paket tur. usluga koje tur. agencija oblikuje u vlastiti proizvod i plasira ga na trite pod jedinstvenom cijenom. Tur. aranman se moe podijeliti prema razliitim kriterijima, da bi se izrazila pojedinana obiljeja: prema tritu na kojem se plasira more biti u odnosu na motivaciju potroaa: odmorinodomai i inozemni. boravini, rekreativni, zdravstveni, sportski, hoby, afinitetni i sl., prema osnovnom tur. smjeru receptivni i inicijativni. u odnosu na koriteno prometno sredstvo prema dobi potroaa: djeji, omladinski, zrani, eljezniki, autobusni, brodski. umirovljeniki i sl. prema godinjem dobu ljetni i zimski, prema nainu sastavljanja: narueni i raspisani. prema dominantnom sadraju akcijski i boravini prema broju sudionika: individualni, grupni i sl. Uz navedenu opu podjelu postoje aranmani posebnih obiljeja kao to su incentive (koje poduzee kupuje od tur. agencije i daje svojim radnicima ili partnerima da besplatno koriste), fly and drive (kombinirani program zrakoplova i rent a car s odgovarajuim tur. uslugama), inclusive tours(poseban aranman vezan za povoljnu naknadu prijevoza a s obvezom da uz prometnu uslugu sadri i turistiku u objavljenom programu), krstarenja, safari i sl. Tur. aranman u tehnolokom smislu vala promatrati prema osnovnim fazama pripreme, realizacije i analize. Na taj se nain mogu sagledati karakteristike odgovarajuih radnih postupaka.

51. VRSTE I OBLICI TURIZMA. GRUPE PODIJELATrajanje boravka turizma: Boravini - najmanje tri uzastopna noenja. Ujedno to je najnii broj noenja na temelju kojeg se radi aranmani s uslugom punog pansiona. Izletniki aktivnosti turista prema odreenom aktivnom resursu u trajanju do unutar 24 sata. Dnevni i poludnevni izleti. Vikend turizam obuhvaaju aranmane bazirane na dva noenja. Proizlaze iz spoznaje da je tjedno slobodno vrijeme pojedinca raspoloivog za dokoliarske aktivnosti sve dulje. Stupanj mobilnosti turista STACIONIRANI volja za stacioniranim boravkom u odreenoj turistikoj destinaciji MOBILNI neprekidno kretanje turista i kratko zadravanje u pojedinim turistikim destinacijama radi noenja, obroka, razgledavanjaSkuplji za turiste jer se noenje ne temelji na skupnoj ve na pojedinanoj usluzi. To su turisti na krstarenju (individualni i organizirani), turistikim turama i turisti na proputvanjima. Nacionalnoj pripadnosti turista Domai Meunarodni Prostornom obuhvatu Lokalni - kretanje turista na lokalnoj razini Regionalni kretanje turista u smjeru atraktivnih resursa na prostoru jedne regije Nacionalni kretanje turista unutar granica jedne zemlje Meunarodni globalni razmjeri Dobna strukturi turista Djeji za djecu do 14 godina Omladinski Obiteljski od 18 do 60 godina. Najvei segment s najveim prihodima Umirovljeniki potroake mogunosti ovog segmenta stalno rastu. Navike i ivotni ritam pripadnika ovog segmenta ne odstupa mnogo Prostoru na kojemu se odvija turistiko putovanje Primorski Planinski Termalno kupalini Jezerski Seoski

Gradski Nainu organizacije putovanja Individualni turisti kreu na putovanje u vlastitom aranmanu, prema vlastitim spoznajama, bez ikakve posrednike pomoi. Organizirani turisti svoju organizaciju potpuno preputaju turistikom posredniku, a karakteriziraju ih priblino iste elje i ciljevi. Cjenovno najprihvatljivija. Mjeoviti turisti idu u vlastitoj reiji, ali pri tome koristi informacije putnike agencije ili joj preputa organizaciju dijele svog putovanja. Specifini oblici suvremenog turizma Zdravstveni istie zdravlje kao sredinji motiv bez obzira na prirodni prostor u kojima se turistika aktivnost obavlja (priobalje, planine, jezera ili termalni izvori). Kulturni dolazak turista u nepoznatu sredinu sa svrhom upoznavanja povijesnih vrednota, ali i suvremenog naina ivljenja na tom prostoru. Lovni i ribolovni karakterizira onu skupinu turista koji soje slobodno vrijeme provode u organiziranom lovu i ribolovu, ali i svojom natprosjenom potronjom pomau u obnovi i ouvanju eko sustava. Podrazumijeva posebnu organizaciju i zatitu ljudi i dobara. Naturizam objedinjuje elje, milijun posjetitelja iji je moto slobodan odnos ovjek i prirode koji se oituje u nekoritenju odjevnih predmet za boravak na nekom prostoru. Trebaju imati prostore na kojem se mogu nesmetano kretati neodjeveni

Ekoturizam pokret je ouvanja prirode i zdravog okolia u okviru turistikih putovanja. Kongresni turizam najee obuhvaa tematske skupove znanstvenog i strunog karaktera organizirane u odreenom mjestu. Obuhvaa relativno veliki broj sudionika ija je potronja u destinaciji prosjeno via od uobiajih posjetitelja. Nautiki turizam ukljuuje boravak turista na plovilima, najee u vlastitom aranmanu. Razvoj ovog oblika turizma podrazumijeva prije svega postojanje prirodnih pogodnosti dobru cestovnu i priobalnu infrastrukturu koja e turistima nesmetano omoguiti bavljenje ovim aktivnostima. Ovi su gosti vieg imovinskog statusa, pa se oekuje da e vie potroiti Vjerski turizam turisti zadovoljavaju potrebe religijskog i duhovnog karaktera. esto se naziva i hodoasniki turizam Manifestacijski turizam podrazumijeva kretanje relativno velike skupine turista na manifestacije sportskog, kulturnog, zabavnog i nekog drugog karaktera. NABROJITE.. Robinzonski turizam noviji oblik turizma razvijen u priobalnom podruju i to najee na otocima s vrlo oskudnim infrastrukturnim i ivotnim uvjetima. Vano je naglasiti da ovakav oblik turizma ne poznaje standarde kod pruanja usluga smjetaja i prehrane, jer se za to brinu sami turisti. Turizam s temom gastronomije, vinskih cesta itd.

52. SLOBODNO VRIJEME, DOKOLICA I TURISTIKA DOKOLICAAko je utjecaj slobodnog vremena bio odluujui za prvobitni razvitak turizma onda je jasno da je taj utjecaj jo vaniji u suvremenom turizmu. Poetak borbe suvremenog ovjeka za slobodno vrijeme vezan je uz egzistencijalnu potrebu da se putem najobinijeg odmora i predaha obrani od iscrpljenosti koju su mu nametnuli razni oblici eksploatacije na radu i izvan rada. Postepeno se ta borba proiruje i za plaeno slobodno vrijeme i za takav raspored radnih sati u danu u kojem se radni ritam izmjenjuje s razdobljima odmora. S modernizacijom sredstava i promjena u procesu proizvodnje stvaraju se objektivne mogunosti da se skrati radni tjedan, odnosno proizvodno vrijeme, te da ovjek preostali dio vremena upotrijebi u druge svrhe, odnosno rekreaciju. to je naime organizacija i tehnologija rada suvremenija to se u kraem razdoblju mogu izvriti odreeni zadaci pa vie slobodnog vremena ostaje za individualnu upotrebu. Borba za slobodno vrijeme nakon dueg razdoblja trajkova i raznih drugih akcija dala je pozitivne rezultate, pa je dopust a ubrzo nakon njega i plaeni odmor postao ne samo jedna od najznaajnijih potreba nego i vana tekovina ovjeanstva. U mnogim su se zemljama brzo poveala prava na plaeni godinji odmor tako da se od nekadanjeg 70- satnog radnog tjedna prelo na 36. Kada je rije o slobodnom vremenu potrebno je istaknuti jo 2 vrlo vane injenice koje utjeu na formiranje tur. potranje a to su slobodno vrijeme djece i omladine (kolski praznici) i drugo slobodno vrijeme nakon isteka radnog staa( turist umirovljenik).

53. REKREACIJA. DEFINIRANJE I PODJELAVelika industrijalizacija i nagli porast gradskog stanovnitva pridonijeli su brzom irenju velikog broja i vrsta sekundarnih potreba. Meu tim potrebama znaajnije su i potrebe za odmorom i razonodom i to za njihovim to kvalitetnijim oblicima koji se redovito zadovoljavaju rekreacijom. Rekreacija predstavlja iroki pojam i sadrajno je najpotpunija ona rekreacija koja se postie turizmom. Turizam i rekreacija predstavljaju dva veoma srodna ali ipak razliita pojma. Pod rekreacijom se podrazumijeva obnavljanje i jaanje fizikih i psihikih sposobnosti oslabljenih ili ugroenih zbog ivotnih i radnih prilika s tim da se ona prije svega postie odmorom i razonodom. Odmor i razonoda su dakle 2 osnovna elementa rekreacije. Rekreacija se moe postii na dva bitno razliita naina pa tako razlikujemo: pasivnu i aktivnu rekreaciju. PASIVNA rekreacija je ona rekreacija tijekom koje se ovjek odmara, kada sebi stvara razonodu putem vlastitih doivljaja, preteno promatranjem odreenih aktivnosti drugih ljudi. Po karakteru je psihike prirode, statinog je karaktera a odvija se bez vee fizike aktivnosti korisnika rekreacije. Tu bi spadali posjeti zabavnim priredbama, kulturnim i sportskim manifestacijama. AKTIVNA se rekreacija razlikuje od pasivne po tome to ovjek redovito neposredno sudjeluje u odreenoj rekreacijskoj aktivnosti., ne zadovoljavajui se s time da promatra druge, pa aktivna rekreacija osim psihike sadr5i i odreenu vlastitu fiziku aktivnost. Aktivna rekreacija moe imati statiki i dinamiki karakter s obzirom na to da li se rekreacijska aktivnost odvija sa ili bez promjene stalnog mjesta boravka . Kada ovjek rekreacijom promjeni mjesto stalnog boravka i da

rekreaciji dinamiki karakter ona je tada identina turizmu ili tur. rekreaciji. Prema tome turizam je ui pojam od rekreacije jer obuhvaa samo jedan njezin dio koji je povezan s dinamikim elementom promjene stalnog mjesta boravka.

54. HUMANISTIKE I UNIVERZALNE VRIJEDNOSTI TURIZMATijekom svog povijesnog razvoja ovjek je ostvario veliki napredak u poveanju proizvodnih snaga, u proizvodnji dobara materijalne kulture i tehnike civilizacije. ovjek je sve dublje ulazio u svijet vlastitog otuenja pa su taj sukob i ta suprotnost postali predmetom brojnih naunih istraivanja. U tom procesu oslobaanja ovjeka kao linosti turizam ima vanu ulogu. Kada govori i raspavlja o turizmu ovjek uz taj pojam redovito povezuje pojmove kao to su : putovanje radi odmora, razonode i rekreacije, zabave, elje za upoznavanjem novih krajeva, bijegom od svakodnevnice upoznavanje obiaja, razliitih kultura i povijesti brojnih naroda. Obian ovjek takoer nosi svijest o sebi da se turisti kreu prema atraktivnim prirodnim i drutvenim predjelima, toplim sunanim podnebljima, a sve ta da bi se rekreirao, tj. obnovio svoje psihike i fizike sposobnosti. ovjek kao linost trai u turizmu uvijek jedan humanistiki sadraj. Kad bi bilo mogue ovjek bi u potpunosti zanemario njegov ekonomski element.

57. PODJELA ORGANIZACIJE: NEPROFITNE, PROFITNE TE OSTALEOrganizacije su radnje koje spajaju razliite elemente u cjelinu. Openito govorei tipovi organizacije su: nacionalna organizacija, meunarodna, makro i mikro organizacije. One se temelje na organizaciji rada horizontalnih i vertikalnih organizacija. Nadalje imamo monofunkcionalne i polifunkcionalne organizacije. Postoje 4 grupe organizacija u turizmu: profitne organizacije koje se formiraju zbog turistike potranje i ine ukupnost turistike potronje. To je ono to se dogaa na emitivnom tritu. profitne organizacije u sferi tur. ponude neprofitne drutvene organizacije ili inicijativne receptivne organizacije. dravne organizacije i njima sline. Organizacija je stalni dinamiki proces i tenja za najboljim rjeenjima i mora se temeljiti na principima kapitalnosti. U hrvatskoj turistikoj organizaciji ono to se dogaa na najvioj razini je na razini turistike zajednice. Ona je jezgra poetak odakle turizam nastaje. Kod organizacije je vano to to proizvod ili usluga ne moe biti standardizirana ve su uvijek potrebne inovacije jer se tako osigurava konkurentnost tur. ponude. Turizam kao masovna pojava dananjeg civilizacijskog sustava je zbroj velikih segmenata koji ine tako veliki sustav.