UVOD U BAZE PODATAKA

Microsoft Access

Osnovni pojmovi

Podatak je zapis o nekom objektu

posmatranja (događaju, pojavi, činjenici).

Informacija - podaci postaju informacije

kada spoznamo njihov smisao, kada nam

povećaju znanje i kada počnemo da ih

koristimo. Za informaciju je bitno da bude

jasna, tačna i blagovremena.

Sistem - je uređeni poredak međuzavisnih

komponenti povezanih zajedno prema

nekom planu za postizanje određenog cilja.

Baza podataka

je kolekcija povezanih podataka sa

višestrukom namjenom. To je skup

podataka koji se odnose na jednu temu ili

namjenu.

Na primjer, u bazu podataka možete

smještati imena i adrese, kolekcija CD-ova

ili DVD-a....

BAZA PODATKA omogućava skladištenje

podataka i rad s njima, na efikasan i

djelotvoran način.

“Efikasno i djelotvorno” znači da su podaci

zaštićeni od nenamjernog gubljenja ili

oštećenja.

baza podataka mora da realizuje relacioni

model, što je način na koji se opisuje određeni

aspekt stvarnog svijeta.

Entitet i Obilježje

Osnovni elementi baze podataka zovu se

ENTITETI i vezani su za objekte realnog

sistema.

Svojstva ili osobine objekata opisuju se

OBILJEŽJIMA.

Svijet koji nas okružuje može se shvatiti kao sistem entiteta koji su u međusobnom djelovanju i koji se može izdvojiti iz okoline i opisati.

Entitet može biti:

realni objekat (osoba, mašina..)

apstraktni objekat (boja, mjera, radna mjesta...)

događaj (rođenje, upis ...)

odnos (predmet-nastavnik, učenik-nastavnik..)

Svaki entitet ima različita obilježja.

Obilježjima se bliže određuje posmatrani

entitet. Svaki entitet može imati više obilježja

i obrnuto.

Obilježja mogu biti ključna i atributivna.

Ključno svojstvo (KLJUČ) za neki entitet

omogućava identifikaciju entiteta u skupu

entiteta.

Ključevi mogu biti primarni i sekundarni.

PRIMARNI KLJUČ omogućava jednoznačnu identifikaciju entiteta u skupu entiteta.

SEKUNDARNI KLJUČ služi za identifikaciju grupe entiteta u skupu entiteta.

Kao ključevi obično se koriste šifre i imaju

zadatak da identifikuju entitet. Obilježja imaju svoje konkretne vrijednosti –

podatke

Model podataka

(engl. data model ) koristi se za pojmovni

opis prostora problema.

Rad s relacionim modelom obuhvata

definicije entiteta, njihovih atributa (na

primjer, Kupac je entitet, koji može imati

atribute Prezime i Adresa) i ograničenja koja

važe za atribute (kao što je, na primer,

pravilo da polje ImeKupca ne može biti

prazno).

Model podataka takođe obuhvata opis veza

ili odnosa između pojedinih entiteta, kao i

ograničenja koja važe za te veze.

Na primer, jedan profesor može biti

razrednik samo jednom odjeljenju (ako se

tako traži u sistemu koji kreiramo).

Kada završi fizičku definiciju baze podataka,

potrebne su alatke za izradu obrazaca i

izvještaja s kojima će korisnici raditi.

Microsoft Access, nudi jednostavne

mehanizme za povezivanje kontrola na

obrascima direktno sa izvorom podataka,

čime se izbjegava potreba da programer radi

neposredno s mašinom baze podataka.

MODEL PODATAKA

Model podataka preko skupa podataka i njihovih veza

prikazuje stanje realnog sistema u jednom

određenom trenutku.

Modelom podataka se definiše:

• Struktura podataka,

• Skup ograničenja,

• Operatori.

Pravila relacionog modela definišu:

• Struktura podataka

oblik u kojem se podaci predstavljaju,

Skup ograničenja

način na koji se podaci štite (integritet podataka) i

Operatori

operacije koje se mogu izvršavati nad podacima

(manipulisanje podacima).

Relacioni model nije jedini model koji postoji za

skladištenje podataka i rad s njima. Ostale

mogućnosti su hijerarhijski, mrežni i objektni

modeli podataka.

Svaki model ima svoje pristalice i pruža

neosporne prednosti za određene vrste poslova.

Međutim, zbog svoje efikasnosti i

prilagodljivosti, relacioni model je

najpopularnija (tehnika rada s bazama

podataka).

Prilikom projektovanja modela podataka,

sastavlja se početna lista entiteta.

“Kupci kupuju robu. Prodavci prodaju robu.

Dobavljači nam dobavljaju robu.”

Imenice “Kupci”, “Roba”, “Prodavci” i

“Dobavljači” predstavljaju entitete.

Događaji predstavljeni glagolima “kupiti” i

“prodati” takođe su entiteti.

Većina entiteta su modeli objekata ili događaja

iz stvarnog života: kupci, roba, prodajne

ponude.

Osnovni elementi modela podataka su

ENTITETI i vezani su za objekte realnog

sistema.

Ograničenja definišu dopustiva stanja

obilježja ili veza.

Primjeri tipova ograničenja:

– Ograničenje ključa

Radnik({JMBG, PRZ, IME}, {JMBG})

– Integritet domena

Dom(OCENA)={1, 2, 3, 4, 5}

ORGANIZACIJA PODATAKA

Organizacija podataka je logičko

predstavljanje i povezivanje podataka a

odnosi se na organizaciju datoteka i baze

podataka.

Vidovi organizacije podataka su:

KLASIČNI način organizacije podataka,

Organizacija podataka u vidu BAZA

PODATAKA

Organizacija podataka u datoteke naziva se

KLASIČNOM a organizacija u vidu

integrisanih podataka naziva se BAZA

PODATAKA.

Kod klasične organizacije podaci su

prilagođeni programima, tako da izmjena u

strukturi sloga dovodi do promjena u svim

programima koji koriste taj slog, što je

nedostatak. Takođe dolazi do nepotrebnog

dupliranja podataka.

Baza podataka ima svoje ime a pretraživanje

B.P. se vrši zadavanjem ključne riječi.

Bitne osobine B.P. su:

nezavisnost podataka - što znači da su

podaci nezavisni od programa koji ih koristi,

čime se otklanja nedostatak klasične

organizacije podataka.

integritet podatka - zahtjev da svi podaci

budu potpuni, ispravni i zaštićeni.

redundantnosti - koja traži da se svaki

podatak upiše samo jednom i čuva na

jednom mjestu, čime se izbjegava dupliranje

podataka.

Softver pomoću koga se upravlja podacima

zove se SUBP – sistem za upravljane bazom

podataka.

Programski jezik koji je u sastavu SUBP i na

kome se pišu aplikativni programi naziva se

jezik za manipulaciju podacima.

Rječnik podataka definiše podatke.

PROGRAM 1

PROGRAM 2

PROGRAM 3

RJEČNIK

PODATAKA

SISTEM

ZA

UPRAVLJANJE

BAZOM

PODATAKA

(SUBP) BAZA

PODATAKA

PROGRAM 1

PROGRAM 2

PROGRAM 3

VRSTE BAZE PODATAKA

Postoje dva načina predstavljanja baze

podataka: logički i fizički

Logičko predstavljanje podrazumijeva

model podataka prilagođen korisnicima.

Fizičko predstavljanje podatka

podrazumijeva predstavljanje prilagođeno

računaru u binarnom obliku.

Logičko predstavljanje

Nivoi logičkih jedinica podataka su:

Polje

Slog (zapis)

Datoteka (entitet)

Baza podataka

POLJE je najmanja logička jedinica podataka a

sastoji se od jednog ili više znakova. Polje ima

svoje ime i vrijednost.

SLOG je skup polja koji se odnosi na isti entitet.

Skup slogova koji su na neki način međusobno

povezani čini DATOTEKU.

POLJE

SLOG

DATOTEKA

Prema logičkoj strukturi podataka, baze

podataka mogu biti :

HIJERARHIJSKE

MREŽNE

RELACIONE

Mrežna i hijerarhijska struktura se

koriste kada su veze između podataka

jednostavne i malobrojne.

Relacione baze podataka sastoje se

od entiteta (tabela) i relacija.

HIJERARHIJSKA B.P.

Hijerarhijske baze podataka zasnivaju se na

hijerarhijskim strukturama podataka koje imaju oblik

stabla, tako da postoje:

nadređeni elementi i

podređeni elementi

djed

Sin I Sin II Kći

Dijete I Dijete II Dijete III Dijete I Dijete I

Primjer hijerarhijske strukture podataka se može

prikazati kao porodično stablo.

nadređeni

element

podređeni

element

Hijerarhijska struktura podataka ima nivoe.

Na prvom nivou je osnovni ili korijenski element.

Na drugom nivou, su njemu podređeni elementi

(njima je 1. nadređeni element).

PREDNOSTI:

Vremenom je moguće dodavati nove elemente.

Hijerarhijska struktura omogućava da se korisnicima

prikaže samo dio hijerarhije.

NEDOSTACI:

nedostatak unošenja , brisanja i ažuriranja.

Nedostatak unošenja ogleda se u tome što nije

moguće unijati podređeni podatak ukoliko nije

poznat njegov nadređeni podatak.

Nedostatak brisanja ogleda se u tome što se

brisanjem nadređenih gube podaci o podređenim

elementima.

(Kada se iz strukture briše nadređeni segment

onda se sa njima brišu i svi podređeni element.)

Nedostatak ažuriranja ogleda se u tome što u

nekim slučajevima ažuriranje nekog podatka

zavisi od ažuriranja drugih podataka.

Ažuriranje predstavlja izmjenu ili brisanje

sadržaja polja ili upisivanje novog polja.

MREŽNE B.P.

se zasniva na mreži podataka povezanih

tako da ne postoji ni nadređeni ni

podređeni element.

Mrežna struktura se dobija kombinacijom

hijerarhijske strukture i javlja se kada dva

nadređena podatka različite vrste imaju

jedan isti podatak kao podređeni.

Mrežna struktura smanjuje dupliranje

podataka i skraćuje vrijeme potrebno pri

traženju podataka.

UČENIK 3 UČENIK 4

PREDMET 1 PREDMET 3 PREDMET 2

UČENIK 2 UČENIK 1 UČENIK 5

RELACIONE B.P.

Sve veze koje se prikazuju hijerarhijskom ili mrežnom strukturom mogu se prikazati i relacionom strukturom - tabelarno

Tabele imaju obično sljedeće osobine:

ne postoje grupe koje se ponavljaju i svaka rubrika tabele predstavlja jedan podatak,

u jednoj koloni postoji samo jedna vrsta podataka

redovi se razlikuju međusobno

kolone imaju svoj naziv

skup vrijednosti jedne kolone naziva se domen.

UČENIK (mb, ime, prz, raz, odj)

Podvučeni podatak je ključ .

mb ime prz raz odj

45/II Eva Ras II 2

234/I Ana Lav I 2

258/II Ena Kec II 3

VEZE IZMEĐU PODATAKA, RELACIJE

Veza ili relacija je asocijacija između dva

entiteta. Uspostavlja se preko poveznika koji

čine povezani entiteti i opis njihove veze.

Postoje tri vrste relacija ili veza:

1:1;

1:N;

N:M.

Relacija tipa 1:1 znači da se jedan

entitet jednog skupa pridružuje jednom

entitetu drugog skupa i obrnuto.

Npr. Jedan profesor predaje samo

jedan predmet a jedan predmet drži

samo jedan profesor.

Relacija tipa 1:N znači da se jedan

entitet jednog skupa pridružuje većem

broju entiteta drugog skupa a jedan

entitet drugog skupa samo jednom

entitetu iz prvog skupa.

Npr. Jedan profesor predaje više

predmeta a jedan predmet predaje

samo jedan profesor.

Relacija tipa N:M znači da se jedan

entitet jednog skupa pridružuje većem

broju entiteta drugog skupa i obrnuto.

Npr. Jedan profesor predaje više

predmeta a jedan predmet drži više

profesora.